Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Tehnicki odgoj I informatika

Razdoblje Rimske vladavine na prostoru Bosne I Hercegovine

Drugi put prema Savi išao je malo zapadnije preko Raetiniuma. Taj je cestovni put često služio kako bi se rimske postrojbe brzo prebacile iz luke u Saloni na riječne putove koji su vodili prema Sirmiumu i dalje prema Meziji. Radi bržeg razvijanja rudarstva. Četvrti pravac je bio najkraći: Salona . koje je bilo važno raskrižje puteva prema istoku i jugu Balkana. Dariopi. Bigeste je također bilo važno trgovačko i vojno naselje sa kupalištem gdje su boravile razne rimske legije i pomoćne vojne postrojbe. Najvažniji putni pravci širili su se u svim smjerovima od glavnog grada provincije Ilirik .Castra (Banja Luka) Servitium (Bosanska Gradiška). Dalmati. ceste i gradovi za vrijeme Rimljana Brzo su otkrili da u Bosni leže bogata nalazišta ruda (srebro. Nazivao se i Via Argentaria odnosno Srebrna cesta.Tilorik (Trilj na Cetini) . željezo i olovo). st. Među mnoštvom tih plemena na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine živjeli su Liburni. bakra (Kupres).Arduba (Vranduk) .Asamo (Trebinje) .Salone (Solin kraj Splita u Hrvatskoj). odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu na rijeci Savi što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Dindari.Argentaria (Srebrenica). stoljeću pr. prije Krista do 9. Za vrijeme vladavine Rimskog carstva Argentaria (Srebrenica) je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najvecih kovačnica Rimskog Carstva. prije Krista Kelti su prodrli u Bosnu i pomješali se s njima. Iliri su tek u 3. Jedan put je vodio pravcem: Salona Ekrum (Obrovac) . uspjeli oformiti jaču državu.Bistua Nova (Vitez) .Student : Midhat Dardagan Uvod Prije Rimljana na području Balkanskog poluotoka živjela su brojna ilirska plemena.Bistua Vetus (Bugojno)[nedostaje izvor] .Sabria (Glamoč) . U 4. olova (Olovo) i soli (Tuzla). Inače. ceste i vojni logori. Otvorili su velike rudnike srebra (Srebrenica i Srebrenik). trgovine i lakše uspostave rimske vlasti Rimljani u Bosni grade naselja. Treći cestovni pravac je bio: Salona . kohorte.Sernada (Pecka) . važnija mjesta toga doba u Bosni su bili središta rimskih 2 .Aqua (Ilidža kod Sarajeva) . U doba Rimljana na mjestu Bosanske Gradiške nalazilo se naselje Municipium Servicium u provinciji Panonija. Skordisci. Rudarstvo. ali ih je uništilo njihovo gusarstvo jer su za vrlo moćnog susjeda imali Rim koji ih je u dugotrajnim sukobima oslabio koji su trajali od 229. bakar.Epidaurum (Cavtat u Hrvatskoj). Mezeji. Daorsi i Ardijejci. Kr. godine poslije Krista kada su i definitivno pokoreni. Japodi.Bigeste (Ljubuški) . Bistua nova je bilo važno trgovišno mjesto gdje su se križali putovi prma unutrašnjosti. željeza (Vareš).Narona (Vid u Hrvatskoj) .

stoljeća bio mučen sv. usvajati rimsku religiju. u pismu pape Grgura Velikog. Biskupski Delminium pojavljuje se kasnije kao sjedište biskupije. raspustio je pretorijansku gardu kad je došao u Rim 193. Osim navedenih to su još i ova mjesta: Recinium (Golubić na Uni). Sanus (Sana) Urpanus (Vrbas). Septimije Sever. U Bosnu se doseljavaju mnogobrojni ljudi iz različitih krajeva Rimskog carstva (ponajviše iz Italije). Rimske legije uvelike su novačile same Ilire za svoje potrebe. Veliki i svoju rezidenciju seli iz Rima koji je zbog sve češćih barbarskih napada ugrožen. a od sredine drugog stoljeća poslije Krista i mnogobrojni vojni veterani kao kolonisti. Diluntum (Stolac) i Delminium (Duvno) koji je prije bio utvrđeni grad Dalmata. i zamijenio ih ilirskim postrojbama. Za postojanja Zapadnog Carstva čitavo je područje primilo 3 . Salde (Brčko). Unus (Una).postrojbi. imanja zemljoposjednika i vikednaška naselja bogataša u području s ljekovitim vodama. dok se prvi biskup spominje tek 591. Podijela Carstva i njegova propast Rimski car Dioklecijan. Drinus (Drina) i Naro (Neretva). ali tu je sredinom 3. a time je izgubio svojstva i osobine vlastitog etinčkog identiteta. godine. Prvi od njih. Rijeke Bosne i Hercegovine u doba Rimskog Carstva su imale latinizirana ilirska imena: Savus (Sava). Domavium (Gradina kod Srebrenice). postala granica između Istoka i Zapada i tako će ostati u civilizacijskom pogledu do danas. a time stvara "drugi Rim" u gradu Bizantionu kojeg nadograđuje i daje mu svoje ime Konstantinopolis. inače Ilir. Romanizacija i dolazak novog stanovništva Sve je to popraćeno i romanizacijom stanovništva koja označava da je autohtono stanovništvoj počelo koristiti latinski jezik i pismo. radi lakšeg upravljanja Carstvom izvršio je administrativnu podjelu države na istočni i zapadni dio. Ad Salinas (Tuzla). Venancije. Njegovu reformu nastavlja Konstantin I. Prvi put u povijesti rijeka Drina je 297. Bosinus (Bosna (rijeka)). i od kraja drugog stoljeća ilirske su zemlje bile izvor vojne sile za brojne provincijske guvernere i generale koji su poslije postajali i rimski carevi.

Dabravine. Na području Mostara. Duvna i Trebinja u kasno rimsko doba su se prostirale četiri biskupije: Delminium. Rimsko Carstvo se definitivno podijelilo na dvije zasebne države. a južni dio je pripadao nadbiskupiji u Saloni. Zenica. na Zapadno Rimsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo (Bizant). Narona. Skelani) . sveti Jeronim. Oborci. a sjeverni dijelovi nadbiskupiji u Sirmiumu. Čipuljići. Turbe. nedaleko od Stoca u Hercegovini. Sarajevo. Na području Bosne se nalazilo i mjesto Stridon (ne zna se točno gdje) u kojem se rodio najveći učitelj Svetog Pisma na Zapadu. onda uzvodno Savom do usća Drine u nju. godine Kršćanstvo Krsćanstvo je rano prodrlo u rimske gradove. Poslije vladavine Teodozija 395. spaljena je ruševina u kojoj su pronađeni novčići iz četvrtog stoljeća. a najmanje je dvadeset starokršćanskih bazilika iz rimskog doba iskopano na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine (Lepenica. 4 . Granica između dvaju carstva tekla je od sjevera prema jugu rijekom Dunav i to od Aquineuma (Budimpešta) do Singidunuma (Beograd). preko Anderbe (Nikšića) do Batue (Budve) na Jadranskom moru. a to je potvrda činjenice da je ta najranija faza kršćanstva u Bosni prekinuta najezdom Gota. pa uzvodno Drinom i rijekom Pivom. Varvara.kršćanstvo. a nova biskupija je bila uspostavljena u municipiju Bistuae Vetus. a njihova propast simbolizira nestanak najvećeg dijela kršćanstva na ovim prostorima. Prvi se biskupi spominju već potkraj prvoga stoljeća u Sirmiumu u Panoniji (današnja Srijemska Mitrovica. Avarskim pustošenjem i kasnijim seobama slavenskih naroda uništene su metropolije u Sirmiumu i Saloni. U Bosni se najprije spominje biskupija sa sjedištem u Bistuae Nova koja je zbog veličine kasnije podijeljena. Epidaurum i Sarsenterum. svega nekoliko kilometara udaljena od sjeveroistočnog vrha današnje Bosne). Cijelo podrucje Bosne i Hercegovine pripalo je Zapadnom Rimskom Carstvu do njegove propasti 476. Jedna od njih.

sve do Kolubare i čitav Srijem. Avari su se vraćali preko Drave u svoju vec oformljenu državu koja je trajala od 568. U krajeve rimskih provincija Dalmacije i Panonije Slaveni se doseljavaju u drugoj polovici 6. Nakon Slavena na područje Bosne i Hercegovine dolaze ostala slavenska plemena. Za razliku od njih. Hrvati i Srbi. Goti doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva (Bizanta) u gotskom ratu od 535. i prvoj polovici 7. Bizantski car Justinijan I.. koji su počela harati Balkanom već u trećem stoljeću. od kad se Slaveni na ovim prostorima počinju trajnije zadržavati. Potkraj petog stoljeća Istočni Goti su tu ustanovili svoju državu. za cijelo vrijeme te najezde su se povlačili u planine jer su Slaveni gotovo uvijek naseljavali plodne ravnice uz rijeke i ušća. 5 . a kasnije i Goti osvajaju Panoniju i Dalmaciju. kad su osvojene Dalmacija i Panonija).-802. romanizirani Iliri i Kelti te Rimljani. i Salone 614. i 537. Jednim dijelom Bosne vladali su i Langobardi. stoljeća zajedno s vojnim osvajanjima Avara. stoljeću dolazi do sloma rimske vlasti kada Huni. Germansko pleme Goti. te od tada Bosna prelazi u sastavu Bizanta (536. Starosjedioci Bosne. iskoristio je sukobe među Ostrogotima nakon smrti Teodorika i s njima započeo rat. a njihov vladar Teodorik Veliki je svoje carstvo u Italiji proširio po cijeloj Dalmaciji te Bosnom u rimskim granicama sa već osvojenom Panonijom. nanijeli su teške poraze rimskoj vojsci potkraj četvrtog stoljeća i osvojili tvrđavu Singidunum (današnji Beograd).Tlo Bosne i Hercegovine nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva Tada Europa ulazi u period velike seobe naroda. napose nakon pada Sirmiuma 582. Neko vrijeme je i Bosna bila dio te avarske države. do 553. Kratkotrajno je područjem Bosne vladala i Franačka država. U tom 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful