Iva Kurelac

I. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa

ILLYRICA HISTORIA FAUSTA VRANÈIÆA
Iva Kurelac Odsjek za povijesne znanosti ZDPZ HAZU Zagreb UDK 930.1-05(497.5Šibenik)”15”Vranèiæ,F. 930.85(497.5)”15” Izvorni znanstveni rad Primljeno: 14.9.2004. Prihvaæeno: 19.11.2004.

U ovom je radu rijeè o rukopisu Illyrica Historia hrvatskog humanista Fausta Vranèiæa. Daje se opis rukopisa i analizira zastupljenost citata pojedinih autora u toj kompilaciji fragmenata. Kljuène rijeèi: povijest historiografije, Dalmacija, Šibenik, kulturna povijest, humanizam Iako najpoznatiji po pronalascima s podruèja prirodnih znanosti, ugledni je hrvatski izumitelj Faust Vranèiæ bogatu humanistièku naobrazbu i znanstveni interes izrazio pišuæi i leksikografska, filozofska, povijesna i pjesnièka djela. Šira je domaæa i svjetska javnost veæinu Vranèiæevih radova upoznala preko izdanja objavljivanih u europskim metropolama, ali i suvremenih pretisaka, što bez sumnje svjedoèi o važnosti njegovih znanstvenih postignuæa. Ipak, nekoliko je njegovih djela do danas ostalo u rukopisima, daleko od oèiju javnosti. Upravo u ovomu radu bit æe rijeèi o Vranèiæevoj neobjavljenoj i slabije poznatoj zbirci fragmenata iz djela raznih povjesnièara, saèuvanoj pod naslovom Illyrica historia, fragmenta ex variis Historicis, cum Latinis, tum Graecis, hinc inde collecta a Fausto Verancio Siceno, Episcopo Chanadiensi. 1. Život i djela Èini se da nakon mnogih stoljeæa prouèavanja, životno djelo svestranog i inventivnog znanstvenika i polihistora Fausta Vranèiæa još uvijek nije u potpunosti istraženo. Taj je znameniti renesansni izumitelj, roðen u Šibeniku 1551. godine, kao što i prilièi duhu njegova vremena, za sobom ostavio brojne radove s više razlièitih podruèja znanosti. Iako je svjetski ugled stekao ponajviše radovima i izumima s podruèja tehnike i mehanike,1
1 2

Vidi o tome više: Vladimir Muljeviæ, Hrvatski znanstvenici Antun i Faust Vranèiæ, Encyclopaedia moderna, god. XIV, br. 2 (42), Zagreb, 1993., str. 122-136. Vladimir Muljeviæ, Hrvatski znanstvenici, str. 128; Isti, Faust Vranèiæ, prvi hrvatski izumitelj, Zagreb, 1998., str. 23-26; Miroslav Kurelac, Faust Vranèiæ, Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb, 1971., str. 535; Valentin Putanec, Graða za povijest književnosti Hrvatske, [ur. Antun Barac], knj. 21, Zagreb, 1951., str. 255; Vladoje Dukat, Rjeènik Fausta Vranèiæa, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 231, Zagreb, 1925., str. 102; Armin Paviæ, Ivan Tomko Mrnaviæ, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 33, Zagreb, 1875., str. 73.

173

1993. Faust Vranèiæ. str. 10 11 174 . godine prihvaæa mjesto tajnika na dvoru rimsko-njemaèkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. tada su bili okupljeni mnogi 3 4 5 6 7 8 9 Vidi o tome više: Muljeviæ. no uskoro se okreæe prouèavanju skolastike. Govor na pogrebu Fausta Vranèiæa. 5. str. 127. godine 1568/ 69. 127: knjiga je objavljena 1606. druš. Italica. Nakon školovanja u Padovi i Veneciji. bez sumnje najviše utjecao brat njegova oca Mihovila-Antun Vranèiæ. Faust Vranèiæ. postao èlanom hrvatske bratovštine Sv. Oko kralja Rudolfa II.Zb. Hrvatski znanstvenici. sijeènja 1575. Hrvatski znanstvenici. Ivan Tomko Mrnaviæ u svome govoru na pogrebu Fausta Vranèiæa spominje da se Faustova supruga zvala Maria Zarensis. 1993. u Pragu. str. (prev. Gallica et Germanica. 138.. a doskora je otputovao u Rim gdje je 1. Dadiæ. Olga Periæ). Isti. str. str. na tog je istaknutoga hrvatskog izumitelja. Od presudne je važnosti za daljnje obrazovanje i formiranje interesa mladoga Fausta Vranèiæa bio boravak u Ugarskoj. 2 (42). Faust kao mladiæ. godine. Jeronima. Isti. biskup István Fejérkõi postavio za upravitelja biskupskih imanja u gradu Veszprému.3 Iako se o Faustovu djetinjstvu ne zna mnogo. Faust Vranèiæ. 27-31. str. Vladimir Muljeviæ]. 147. Zagreb. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina. Žarko Dadiæ. 1993.8 Vranèiæ je tada veæ godinu dana bio oženjen pobliže nepoznatom Marietom9 s kojom je imao kæer Alba-Rozu i sina koji je rano umro. Muljeviæ. znan. 127. str. XIV. br. Encyclopaedia moderna. 18. u Rimu. Hrvat. gdje je njegov stric Antun tada bio kraljevski namjesnik. akad. Faust Vranèiæ. znan. br. 1993. iz predgovora njegove knjige Život nekoliko odabranih divic. Muljeviæ. godine nakratko vraæa u rodni Šibenik.2 filozofska. str. Faust 1575. [prev. U tom je razdoblju Faust svoj interes usmjerio na prouèavanje djela velikih znanstvenika Rogera Bacona i Gallilea Galileia. 127. Zavoda povij. kao veæ ugledna liènost u habsburškoj carevini. Faust Vranèiæ. Faust Vranèiæ (1551-1617) kao leksikograf. iz ljubavi prema domovini. Isti. umjet. Odsjeka povij. astrologiju i alkemiju. Šibenik.. Hrvatski znanstvenici. uz njegovu pomoæ zapoèinje studij prava i filozofije na znamenitom sveuèilištu u Padovi. zasigurno se poklopio s Vranèiæevim živim interesom za prirodne znanosti i potaknuo ga na temeljitije prouèavanje nekih važnijih problema s podruèja matematike i tehnike.4 u kojemu piše o svojoj mladosti. održavati veze. o tome više vidi: Ivan Tomko Mrnaviæ. Muljeviæ. Faust Vranèiæ. godine objavljuje strièev životopis7 i odluèuje ostati u Ugarskoj gdje ga je 1579. povijesna pa èak i pjesnièka djela. 2 (42). 17. život i prirodoznanstveni rad.11 Boravak na hradèanskom dvoru kralja koji se i sam uvelike zanimao za umjetnost. Valentin Putanec. Faust Vranèiæ. Hispanica. Faust Vranèiæ. XIV. pretisak. dr. 1581. Hrvatski znanstvenici. 127. Zagreb. Encyclopaedia moderna. 22(2004). matematike i fizike5 – podruèjima koja æe obilježiti njegovo znanstveno stvaralaštvo. Faust se 1571. Muljeviæ. str.. 19. Isti. Žarko Dadiæ. str. 173-187 pod njegovim æemo imenom naæi i leksikografska. No. možemo naslutiti da je osnovno humanistièko obrazovanje stekao kod šibenskog kanonika Benedikta Zborovèiæa. str. god. Vladimir Muljeviæ. Nakon smrti Antuna Vranèiæa 1573.6 s kojom æe i kasnije. Prirodoznanstveni i metodološki aspekt Vranèiæeva rada.10 Faust. god. potomka stare šibenske obitelji. Muljeviæ.. str. str. astronomiju. Hrvatski znastvenici. Zagreb. znan.

knjiga je objavljena 1595. njegovo je tijelo potom prevezeno u Šibenik gdje se i danas nalazi u grobnici Sv.14 ponovno intenzivnije okreæe prouèavanju konstrukcija strojeva i arhitektonskih problema. Hrvatski znanstvenici. godine. ga veæ 1598. Faust Vranèiæ. Isti. str. Stjepan Antoljak. 129./ 1616. 128. Faust Vranèiæ. str. 128-129. Hrvatski znanstvenici. 1-2: djelo je u dva navrata objavljeno u Veneciji – prvi put 1595. 21. 138.. veljaèe 1617. Muljeviæ. sv. U tom se razdoblju Vranèiæ kao kraljev savjetnik sa slabim uspjehom bavio politikom iz koje se povlaèi 1605. Prirodoznanstveni i metodološki. 535. Illyrica historia Kao što je veæ spomenuto. Dadiæ.13 Tada se.. str. Muljeviæ kao datum smrti Fausta Vranèiæa navodi 27. 20. o tome vidi više: Muljeviæ. 1992. Isti. proglašava titularnim biskupom od Csanáda. Marije. Faust Vranèiæ: knjiga je objavljena 1608.18 u kojemu je naveden i ne mali broj nekih poznatijih matematièkih i fizikalnih pojmova. 2. Dadiæ. Dadiæ. Isti. str. Prirodoznastveni i metodološki. koje dovodi i do nastanka njegova glavnog djela Machinae novae. vjerojatno potresen ženinom smræu. Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Vranèiæev dugogodišnji boravak u Italiji bio je vrlo plodonosan za njegovo znanstveno istraživanje s podruèja prirodnih znanosti. str. Muljeviæ. Faust Vranèiæ. 129. 175 . u Veneciji. Muljeviæ. godine i drugi put 1615. Isti. str. u Prviæ Luci na otoku Prviæu. Zagreb. str. zbog veæ narušena zdravlja. barnabita Giovannija Ambrogie Mazente. Faust Vranèiæ: knjiga je objavljena 1610.15 No tada objavljuje i nekoliko djela s podruèja humanistièkih znanosti – Logica suis ipsius instrumentis formata16 i Ethica Cristiana. sijeènja20 1617.17 Velike se zasluge Vranèiæu pripisuju i na podruèju leksikografije. na poticaj svojeg prijatelja.. Dadiæ. Šime Juriæ. Faust Vranèiæ. 71. Faust Vranèiæ. 145.19 Taj je veliki hrvatski znanstvenik do svojega posljednjeg èasa radio na brojnim tehnièkim problemima. i to za izdavanje prvog rjeènika hrvatskoga jezika Dictionarium quinque nobillisimarum Europae linguarum. Vranèiæ godine 1594. Hrvatska historiografija do 1918. Dadiæ. silno želio vratiti u rodni Šibenik. shrvan bolešæu. str. Faust Vranèiæ. od kojih je susret s graditeljem i carskim ratnim komesarom Jacopom de Stradom12 zacijelo najviše utjecao na oblikovanje Faustovih ideja o tehnièkim pronalascima. umro u Veneciji. str. Tu želju nažalost nikad nije ostvario te je. 138. Putanec. Hrvatski znanstvenici. Hrvatski znanstvenici.21 Posmrtni govor za Fausta Vranèiæa održao je Ivan Tomko Mrnaviæ 22. I. Faust. najveæi dio opusa znamenitoga hrvatskog izumitelja Fausta Vranèiæa obuhvaæa radove s podruèja prirodnih znanosti u kojima su objavljeni mnogo12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Dadiæ. str. str. veljaèe 1617. Faust Vranèiæ. Faust Vranèiæ. iznenada napušta mjesto dvorskog tajnika u Pragu i odlazi u Šibenik pa u Veneciju. u Veneciji. u Rimu. godine i u Rimu ulazi u crkveni red barnabita. ali car Rudolf II.. iako se. str. 27. Dadiæ.I. sv. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa poznati umjetnici i znanstvenici. Kurelac. 353.

bavio i filozofijom. To djelo Vranèiæ nikad nije dovršio. znan. Naime. Šibenèani u Mlecima. Faust. Muljeviæ. 207. Lovorka Èoraliæ. hinc inde collecta a Fausto Verancio Siceno..Zb. Antoljak. godine odrekao biskupske službe i otišao u Rim. Hrvatski znanstvenici. koji se i danas èuva u Muzeju grada Šibenika22. važno je napomenuti da se na više mjesta u literaturi25 spominje podatak da se Faust 1605. str. str. a u rukopisu je ostao i spis Regulae cancellariae regni Hungariae. znan. Na treæoj stranici Faustova rukopisa nalazi se naslov èiji puni oblik glasi: Illyrica historia. Rukopis je pisan humanistikom i saèuvan je u vrlo dobru stanju. 2003. Veæ iz naslova jasno je da je rijeè o zbirci fragmenata iz djela raznih grèkih i rimskih povjesnièara koje je prikupio sam Vranèiæ. Kurelac. 173-187 brojni važni tehnièki pronalasci. 208. Za stvaralaštvo toga velikog znanstvenika interes za prouèavanje matematike i fizike oduvijek je bio od presudne važnosti. Kao što je veæ spomenuto. Faust Vranèiæ. Hrvat.. CHANADIENSIS…”27 Na temelju toga podatka bismo 22 23 24 25 26 27 Antoljak. 176 . 72. 129. i na natpisu na njegovoj nadgrobnoj ploèi stoji: “FAUSTUS VERANTIUS EPISC. Pouzdano znamo da se u Faustovu vlasništvu nalazio rukopis jednoga od pet primjeraka Šibenskog statuta. zahvaljujuæi širini svojih znanstvenih interesa. Episcopo Chanadiensi. Dadiæ. str. cum Latinis. Èoraliæ. Šibenik. str. str. Vranèiæ svoj interes nije ogranièavao samo na prouèavanje prirodoznanstvenih problema nego se. Odsjeka povij.. u: Knjiga Statuta zakona i reformacija grada Šibenika. odnosno u vrijeme dok se mogao potpisivati kao Episcopus Chanadiensis. Znaèenje Vranèiæevih tehnièkih pronalazaka nije prošlo nezapaženo u tadašnjim europskim znanstvenim krugovima pa ne iznenaðuje èinjenica da su njegova djela s podruèja prirodnih znanosti tiskana u nekoliko europskih metropola. 71. O Šibenskom statutu. str. Osim toga. Muljeviæ. koja je i glavna tema ovoga rada. akad. Hrvatska historiografija. fragmenta ex variis Historicis. 22(2004). pa bismo mogli pretpostaviti da je tu zbirku fragmenata sastavio u razdoblju od 1598. u kodicilu njegovoj oporuci. i to u doba dok je obnašao dužnost titularnog biskupa od Csanáda. 1982. vjerojatno njegov vlastoruèni prijepis. Vranèiæ je sastavio do danas neobjavljenu kompilaciju pod naslovom Illyrica historia. str. gdje se pridružio crkvenom redu barnabita. 130. meðu ostalim. 351. No. str. Kurelac. 129. sijeènja 1617.26 sastavljenom 15. tum Graecis.24 Neobjavljeni i slabije poznati rukopis Faustova djela Illyrica historia èuva se u Zbirci rukopisa zagrebaèke Sveuèilišne i nacionalne knjižnice pod signaturom R-5721. umjet. 535. godine. 535. Antoljak. od kojih su neka do danas ostala u rukopisu. Hrvatska historiografija. taj je svestrani prirodoznanstvenik napisao i ne mali broj djela s podruèja humanistièkih znanosti. Zlatko Herkov. Hrvatska historiografija. Zavoda povij. Meðutim. 71. Hrvatski znanstvenici. str.23 Osim toga.. Vranèiæa je na tu dužnost godine 1598. Vranèiæ izjavljuje: “…io Fausto Veranzio di Sibenico Vescovo segulare in Ongheria di Cenadio…” iz èega je jasno da se do kraja svojeg života potpisivao kao biskup èanadski. str. druš. Poradi što toènije datacije nastanka Vranèiæeve Ilirske povijesti. str. Faust. Šibenèani. znan. Šibenik. str. imenovao rimsko-njemaèki car i hrvatsko-ugarski kralj Rudolf II. Muljeviæ. Hrvatski znanstvenici. leksikografijom i poviješæu. do 1605.

kao što je veæ spomenuto. pag. str. To. knjizi. Suda. Tacit. naravno. Cassius Dio. ali na osamnaest mjesta u toj kompilaciji ispod naslova s imenom autora bilježi samo knjigu.. uz detaljan podatak o autoru. i to u originalu ili u latinskom prijevodu. tim je pridjevom oèito želio istaknuti svoje šibensko podrijetlo. initium/ Sub item tempus. pišuæi djelo.. moguæe je da je Vranèiæ neke slabije poznate i manje dostupne izvore za tu zbirku pronašao upravo u Rimu pa je vjerojatno da je rad na tome djelu nastavio i nakon 1605. inaèe veliki domoljub.). 1548. upuæuju na to da je autor. a ne samo unutar sedam godina proteklih od Faustova stupanja na dužnost titularnoga èanadskog biskupa pa do njegova odlaska u Rim 1605. stranicu ili folij te nekoliko rijeèi s poèetka i kraja citata koji odluèuje navesti (npr. Strabo. Nec multo post.I.. Neobjavljeni rukopis Vranèiæeve Ilirske povijesti uvezan je u korice i sastoji se od 141 brojem oznaèene stranice. Ex Cornelio Tacito. Iako široke humanistièke naobrazbe. Historia.. u ovome rukopisu nema popisa spomenutih autora niti književnih djela. 1505. 2. pokazuje da je Vranèiæ pri sastavljanju Ilirske povijesti. koji je u djelima uvijek isticao ljubav prema rodnome gradu. Appianus. 1525.28 Poèetne rijeèi naslova te zbirke fragmenata – Illyrica Historia. 177 . Xiphilinus. što potvrðuju i godine kad su objavljena prva izdanja grèkih pisaca citiranih u tome rukopisu. imao namjeru na jednome mjestu prikupiti citate iz djela grèkih i rimskih autora koji se odnose na povijest Ilirika. Drusus in Illyricum missus est. 130..29 Unatoè mnoštvu izvora kojima se služio. 1551. a najmlaðe je izdanje objavljeno 1551. u cijelosti prepisuje dijelove teksta iz pojedinog djela. godine.. u njegovo se doba smatralo da se antièki Siccum. mogao imati pristup i tiskanim izvorima. Na treæoj se stranici rukopisa. dakle èetrdeset sedam godina prije nego što je Vranèiæ poèeo sastavljati svoju kompilaciju o povijesti Ilirika. iz èijeg je latinskog naziva izveden i ovaj pridjev. Ex Historia Polybii. Historia. odnosno od vremena kad je postao biskup èanadski pa sve do njegove smrti. takav naèin navoðenja citata dokazuje da su Vranèiæu bila dostupna i djela grèkih autora. godine. 1502. Zanimljivo je da citate navodi na dva naèina.. pag. kao niti nekoga sustavnijeg kazala koje bi upuæivalo na to da 28 29 Muljeviæ. ut suesceret militiae studiaque exercitus pararet. poglavlju i stranici ili foliju s kojeg je tekst prepisan (npr. finis/ triumphavit). Polybius. 1530. osim prijepisa djela koja je citirao. Venecija. Štoviše. 171a. lib. Najèešæe nakon kratkog naslova s imenom citiranog autora. Faust Vranèiæ. Hrvatski znanstvenici. U naslovu ovoga rukopisa Vranèiæ pokraj svoga imena dodaje i pridjev Sicenus u ablativu. Taj je spis zapravo kompilacija citata iz djela brojnih autora u èijim je djelima Vranèiæ pronašao podatke o antièkoj pokrajini Ilirik... Naime. nalazio nedaleko od njegova rodnog Šibenika. 1551. 4. 60. Herodotus. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa mogli ustvrditi da je ta nedovršena zbirka fragmenata vjerojatno nastala u nešto duljem razdoblju – od 1598. nalazi puni naslov djela i ime autora. Annal. a na petoj stranici Vranèiæ zapoèinje citirati dijelove teksta. Vranèiæ je najveæa postignuæa ostvario na podruèju tehnièkih pronalazaka i prirodnih znanosti pa tim više zadivljuje njegovo poznavanje brojnih djela grèkih i rimskih povjesnièara iz kojih je prikupio fragmente za tu zbirku. Osim toga. naslovu djela.

Ex I. Aelius Lampridius.. znan. Hrvat. Flavius Volpiscus te naposljetku naslov Ex Pauli Diaconi Historia Miscellanea. uz toèan navod iz koje su knjige preuzeti. nastavlja citirati dijelove teksta. H. Èini se da je prvobitno pisalo originalis. znan. nastavlja citirati Ksifilina i Apijana. stranici nakon naslova De Getis. Ex Messala Corvino..31 pluribus verbis proponendus est Livio (sic!)/ describenda (sic!) sunt et proponendi limites Illirici. Odsjeka povij. akad. uz opasku Ex Herodoti libro quarto. stranicu te poèetak i kraj citata. nakon prve oznake Finis. Ex Svetonio Tranquillo.Zb. Caesare De bello Gallico. Ex Capitolino. znan. citati nisu poredani po abecednom niti po kronološkom redu. umjet. Ex Strabonis libro 7. Jedino što znamo jest podatak da je sastavio brevijar Livijeva djela Ab urbe condita. Ipak. Tako na stranici 79. stranice rukopisa slijede citati iz djela toga autora. C. Ex Suida. Zatim ponovno u cijelosti prepisuje citate iz djela Livija (Historia ab V. do 140. do 93. 22(2004). oznaèene naslovima: Ex Plinio. Ex Historia Plinii. Citate iz Polibijeve Povijesti ne donosi cijelosti nego navodi samo knjigu.. prazna. Vranèiæeva kompilacija pruža brojne dokaze o bogatoj humanistièkoj naobrazbi toga znamenitog hrvatskog znanstvenika. Ex Q. a uz citate iz djela Veleja Paterkula. 173-187 je Vranèiæ na neki naèin želio pregledno prikazati citirane izvore. Ex Pomponio Laeto. Na petoj stranici nalazi se prvi citat koji zapoèinje jednom od rijetkih Vranèiæevih opaski: Polibius/ Ex Livio!30 Haec ex originali. Ex I. libri sunt citati et capita. a na stranicama od 82.. i 94. Ex Pomponio Laeto. Ex Ammiano Marcellino. nakon èega do sedme stranice slijede citati iz Livija. ali je tri puta opet nastavljao s pisanjem. str. Baptista Ignatio. 78. Epitome Xiphilini te na tome mjestu stavlja oznaku Finis (str. a donosi i citate iz nekih danas manje poznatih i slabije saèuvanih djela poput kolektaneja Suda i Epitome 30 31 32 Èini se da je prvobitna rijeè libro prepravljena u Livio. Na 93. a nisu grupirani niti prema sadržaju pa stjeèemo dojam da je izvore citirao prema tome kako je na njih nailazio. Potom slijede naslovi Ex Q. Fragmenti navedeni u toj zbirci zapravo su samo odraz onodobnoga stupnja znanja i poznavanja grèke i rimske historiografije pa taj nedovršeni rukopis danas nema veliku znanstvenu vrijednost. Vranèiæ prikupljene povijesne citate niti na jednome mjestu znanstveno ne komentira niti ih kritièki interpretira. Epitome Livii. Takoðer.). Ruffus. nakon èega od 111. a posljednja je stranica 141. Ex Aurelio Victore.32 Mesale Korvina i Eutropija ponovno je samo naznaèio stranicu te nekoliko rijeèi s poèetka i kraja citata. Istu oznaku nalazimo i na stranicama 102. Obratimo li pozornost na naèin na koji je Illyrica Historia sastavljena. Ex Volpisco. Nakon toga navodi citate oznaèene naslovima Ex Cornelio Tacito. Sextus. Iulius Capitolinus. Ex Svetonio. iz èega bismo mogli pretpostaviti da je Vranèiæ u nekoliko navrata namjeravao dovršiti sastavljanje kompilacije. druš. a potom je –s precrtano. Ex Dione. Ex Cassiodoro. Naime. i 111. Seksta Rufa. Vranèiæ zatim na isti naèin redom navodi citate. Curtii libro 2. 178 . Ex Volaterrano te Aelius Spartianus. slabo poznati rimski povjesnièar. Curtio. Trebellius Pollio. Zavoda povij. oèito je da je rijeè o kompilaciji isjeèaka tekstova iz djela raznih grèkih i rimskih autora koji su Vranèiæu poslužili za prouèavanje povijesti antièke pokrajine Ilirika. navodi citate iz rimskih povjesnièara uz opasku: Haec ex ipsis auctoribus ad lungum (sic!) sunt describenda.. Ex libris postremis Livii) i Lucija Flora.

s obzirom na visoko obrazovanje koje je stekao na padovanskom sveuèilištu. 35. Od toga su sedmorica pisali na grèkome. na što upuæuje naèin na koji navodi citate iz djela grèkih pisaca. Važno je napomenuti da Vranèiæ u svojoj zbirci fragmenata citate iz djela autora koji su pisali na grèkome donosi u latinskome prijevodu. dok iz bizantskog doba i razdoblja humanizma i renesanse Vranèiæ citira ukupno pet iz33 Bruna Kuntiæ-Makviæ. lib. carskog doba i bizantskog razdoblja. Buduæi da su povijesna djela iz toga razdoblja prvenstveno imala zadaæu pokazati bogatstvo autorova poznavanja repertoara antièke literature. Dalmatis. U Vranèiæevoj Ilirskoj povijesti nalazimo citate iz ukupno trideset dva autora. Zadar. potom Polibija. poglavlju i stranici ili foliju s koje je citat preuzet (npr. Na tim mjestima. 525. 179 . naime. a nalazimo i veliki broj citata iz djela kršæanskih pisaca. Obratimo li pažnju na udio djela pisanih na grèkom i latinskom jeziku. stoljeæa. 51. ali i nekoliko pisaca iz razdoblja humanizma i renesanse. nije sasvim sigurno je li se Vranèiæ u sastavljanje te zbirke upustio s namjerom da prikupljene citate kasnije upotrijebi za pisanje nekoga opsežnijeg. Dion. Augustova i carskog doba. 1991. a podjednako su dobro zastupljeni i kršæanski pisci (11).. Preostala dvadeset èetiri autora pripadaju korpusu latinske književnosti. možda i kritiènijeg povijesnog djela. Mogli bismo pretpostaviti da je prijevod na latinski Vranèiæev te da se on. Pri tome su posebno dobro zastupljeni stariji pisci. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa Seksta Rufa. Ipak. Meðu grèkim autorima Vranèiæ kao najstarijeg meðu njima citira Herodota. obuhvaæajuæi time razdoblje od sedam stoljeæa.) Faustovo poznavanje književnosti pisane na grèkom i latinskom jeziku u oba sluèaja seže još u antièko doba pa tako u toj kompilaciji nalazimo citate koje je Vranèiæ preuzeo iz grèkih autora klasiènog doba. 33. helenizma. Prima die Ceasar triumphum egit de Pannonis. i naposljetku pisce iz carskog doba – Strabona. služeæi se pritom brojnim antièkim izvorima. Iapidis fintimisque eorum et nonnullis Galliae ac Germaniae populis. u Vranèiæevo doba nije bio nimalo neuobièajeno. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. zapravo bizantska enciklopedija iz 10. Antièki izvori u djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luèiæa. a manje se pažnje pridavalo sadržaju samih djela. Vranèiæev odabir autora koji su pisali na latinskom takoðer pokazuje da je bio dobro upoznat s djelima važnijih pisaca iz Ciceronova. služio i grèkim i latinskim jezikom. pag. a pridružuje im se i kolektanej Suda. mnogi su njegovi suvremenici takoðer pisali povijesna djela. str. no isto tako je moguæe da je Vranèiæ spomenute dijelove teksta prepisao izravno iz latinskih prijevoda grèkih djela. Vranèiæ uz latinski prijevod citata iz djela grèkih pisaca navodi i podatke o knjizi. Ex Dione. opazit æemo da u Vranèiæevoj Ilirskoj povijesti ima tri puta više latinskih izvora (24) negoli grèkih (8). Diona i Apijana.33 Vranèiæeva kompilacija s te strane u potpunosti zadovoljava kriterije tadašnje historiografije. sv.I. Meðu piscima koji su pisali na latinskom u Vranèiæa nalazimo dvanaestoricu autora u rasponu od Ciceronova do carskog doba.. ili je samo želio sastaviti kompilaciju citata iz tada slabije dostupnih djela grèkih i rimskih povjesnièara. Štoviše. Pisanje povijesnih djela u kojima znanstvena kritika najèešæe izostaje. ali bez kritièkog pristupa gradivu.

Iulius (tal. (1451.). pregled grèkih i latinskih izvora koje je Vranèiæ upotrijebio za pisanje Ilirske povijesti. znan.Zb. znan. ali i o onodobnoj saèuvanosti i dostupnosti pojedinih djela. Èinjenica da je udio djela grèkih autora kojima se Vranèiæ služio pri sastavljanju kompilacije bitno manji od udjela latinskih vjerojatno proizlazi i iz toga da su grèki izvori bili slabije saèuvani. druš. talijanski humanist.35 Pomponius Laetus36 i Raphael Volaterranus. autor više kratkih antikvarnih rasprava te izdavaè nekoliko djela pisaca rimske književnosti (Vergilije. Hrvat. Odsjeka povij. Kurcije. umjet. Prokopije. prikazuje toga znamenitog prirodoznanstvenika u novome svjetlu. sastavljaè enciklopedije u trideset osam svezaka. akad. Varon. stoljeæa kao redovnik. 173-187 vora. bizantski povjesnièar iz prve polovine 12. Pomponius Laetus. 34 35 36 Xiphilinus. znan.). Ivan iz Damaska i Sv. Poznat je kao sastavljaè sažetka djela Kasija Diona. a to su bizantski kolektanej Suda. Nonije Marcel i Plinije Mlaði). Sv. što se u istraživanju više približavao svojemu vremenu.. autor filozofskog i teološkog kompendija i nekoliko latinskih prijevoda djela grèkih pisaca (Homer. Volaterranus. osim toga. nalazio sve manje izvora za pisanje o povijesti Ilirika pa otud i omjer koji ne ide u korist izvora kronološki bližih Vranèiæu. stoljeæa.-1497. o zanimanju pisaca za Ilirik tijekom povijesti. Zonaras. 37 180 . Raphael. Zavoda povij. Iohannes. (tal. Autor kronike koja završava godinom 1118.-1522. kao široko obrazovana renesansnog uèenjaka koji je kao dobar poznavatelj povijesti grèke i rimske književnosti mogao kompetentno prouèavati te izvore i sastaviti kompilaciju o povijesti Ilirika.34 Iohannes Zonaras. Giulio Pomponio Laeto). Taj podatak. (1428. Živio je u Konstantinopolu u drugoj polovini 11. Andrija s Krete). Ioannes.37 Podatak da broj citiranih autora iz starijeg razdoblja bitno nadmašuje broj autora iz doba renesanse upuæuje na èinjenicu da je Vranèiæ. Xiphilinus. U svakom sluèaju. Raffaelo Maffei). str. 22(2004). svjedoèi i o Vranèiæevu osobnom interesu. Ksenofont.

115. 47. 102 Ruffus. 82. 10. 99. 22. 31. Iulius (Giulio Pomponio Laeto) 13. 18 Messala Corvinus. Ioannes Baptista 97. 12. 133. 52. 16. 86. Caius 10. 49. 140 Plinius Secundus. 50. 6. 68. 103. 123. Ioannes 77. 64. 34. 73. 41. 91. 93. 100 Caesar. 78. 17. 86. Velleius 32 Paulus Diaconus 111. 8. 108. 136. 98 Paterculus. 2. 75. 129. 38. 59. Aelius 105 Livius. Caius 7. 71. Sextus 33. 25. 119. Quintus 94. 15. 61. 77. 14. 104 Cassiodorus. 45. 18. 16. Flavius Magnus Aurelius 101 Cassius Dio. 82 Polybius 5. 48. 35. 83. 18. 125. Iohannes 82 Brojevi u kazalu odgovaraju paginaciji u originalnom rukopisu. 96 Eutropius. 20. Flavius 33. 29. 97 Tacitus. 70. 65. 6. 26. 60. 117. Ammianus 14. 28. 98 Lampridius. 39.I. 110. 30. 46. 83 Curtius Ruffus. 22. 51. 84. 19. 17. * Appianus. 137. 109 Volaterranus. Alexandrinus 80. 5. 107. 84 Florus. Quintus 82 Aurelius Victor. 12. 72. Sextus 84. 122. 111 Xiphilinus. 30. 28. 82. 31. 33. Aurelius 103 Strabo 82. 29. 67. Iulius 11. 21. 121. 83 Marcellinus. 69. 32. 54. 14. 7. 120. 82. 26. 82 Pomponius Laetus. 57. Cocceianus 44. 113. 109. 74. 79. 4. 128. Marcus Valerius 33. 11. 76. 56. 83 Spartianus. 37. 24. 11. 80 Zonaras. 87. 66. 42. Maffeius (Maffei Raffaelo) 102 Volpiscus. 114. 106. 27. 118. 10. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa ABECEDNI POPIS PISACA* 1. 53. 9. 85. 27. 20. 139. 112. 58. 62. 23. 93 Asconius Pedianus. 3. 96 Suda 100 Svetonius Tranquillus. 15. Titus 5. 127. 81. 89. 92. 40. 32. 13. 94 Ignatius. 7. 93. 101. 8. 131. Titus Cornelius 11. 36. 124. 126. Caius Iulius 97 Capitolinus. 63. 44 Trebellius Pollio 105. 83. 95. 23. 116. 90. 24. 88. 55. 138. 13. 25. 19. 43. Lucius Annaeus 32 Herodotus. 132. 181 . 9. Flavius 12. 21. 24. 130. 134. 135.

155. b. 190. 3. 31.. Odsjeka povij. 3... cap. 14 14. 6.. 41. lib.. 31. 10 10 10 10 10 10. lib. 42. fol. 4. 3.. znan. 40.. 44. 63.. 30 30. a lib. cap. 4. 4.. 47. 22. 11 11 11 11. 39. fol. lib. 3.. lib. znan. (ne navodi broj) ne navodi citat ne navodi podatke ne navodi podatke ne navodi podatke lib. 133. 19. 44. lib. ult. 62. 129. lib. 45. lib. 20. cap.. 31. a.. 25. znan. 43. pag. 25. lib.. 39. 44.. lib. 28 28 28.. 5..... a lib.. 6. a lib. cap. 22(2004). fol. lib. lib. 2. 31... lib. 63. cap. str.. 29 29 29 29. 95. 3. Epitome Livii Ex libris postremis Livii nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst 182 .. 63. akad.. lib. lib.. 173-187 Stranice u rukopisu Illyrica historia 5 6 7 7.. 21. lib. 3. lib. cap.. 17. lib. lib.. 56. lib. Livii Historia ab V. 4. 4. Hrvat. 19 19..... 15. lib. 33. pag.. 12. 47.. 10. 43. cap. cap. 20. 122.. 12 12. 8 8. 4. 90.. 16 16. lib. a lib. 139.. 13.. 22. 9 9 9. C.. 12.. 4. 17 17. 131. 47.. a lib. 43. 52. lib. poglavlje i stranica citata lib. 94. 45. 30. 86.. 40. 41.. pag. lib. lib. lib. 8.Zb. 56. 62. 20. lib. 4. 31 31 31 32 32 32 Autor i naslov citiranog djela Polibius / Ex Livio Knjiga. lib. 56. 134. 139. 171. 11. 13 13. 63.. 24 24 24 24 24 24 25 26 27 27 27. 26. cap.. 20.. 69. druš. 43. lib. 70. 132.. lib... fol. lib. cap. cap. lib. 117. pag. 110. 131. 10. Napomene Ex Plinio Ex Svetonio Ex Tacito Ex Capitolino Ex Volpisco Ex Pomponio Laeto Ex Ammiano Marcellino Ex Historia Plinii Ex Historia Polybii nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst Ex T. Zavoda povij. 83. 44. 23 23... 1. umjet. 5. 43. 120. pag. 18 18. cap. cap.. cap. 21 21 21.. lib. a. 17... 132.

Historia. 402... lib. 64. 518.. 12. 61. 4. 59 59. lib. lib. 51. pag. 527. Lipsii Not. 367. Annales. 148. 69. pag. Historia. lib. lib... 444. 46 46 46 46. 625. 477.. pag. 70. lib. 75. 58. . 12. 41 41. lib. 529. 41. 67. 72. 1. pag. 118. lib. 37 37. 5. 10. pag. Annales.I.. 56. 218.. 44 Ex Dione 44... 39. pag. 208. 615.. Annales.. lib.. 479. Annales.. 80 Epitome Xiphilini Dionis... 60. 51.. 49. 566.. 45 45 45. 78 79. 427. 197. 2. poglavlje i stranica citata lib. 54. lib. 94. 368. pag. De Agricola lib. 539. 63 64 64.. 628. pag. 3. 6. pag. 3. pag. lib. pag. 192. lib. 141. 213. 73. 55. 58. lib. 464.. 52 53. 380... 506. lib. lib. Not. lib. 588. pag. 438. 18. lib... lib. 44 44 Autor i naslov citiranog djela Ex Lucii Flori Historia Ex Vellei Paterculi Historia Ex Epitome Sexti Ruffi Ex Messala Corvino Ex Eutropio Knjiga. De Germania pag. lib. 518. 2. 1. 42. 1. 6. 525. 54. ibi. 66. 71.. 36 36. 4. 663. 48. 57. pag. 34 34 34 34 35 35 35. pag. 60. 414. 49. 3.. pag. 107. 41. 580. 50. 47. 442. 74. Historia. lib. 537. 170. 526. Historia. pag. 613... 43 43 43... 81.. lib. 333. 4. 408.. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa Stranice u rukopisu Illyrica historia 32 32 33 33 33 33 33 33 33 33. 470... 42. 77 77. pag. LXVIII. Lipsii ibid. pag. Annales. 337... Annales. pag. 71. 39. 38 38 38. lib. 55. pag. 533. lib.. pag. lib.. pag... pag.. 2. lib. 70. 465. 425. 624. lib. pag. e Xiphilino De ponte Traiani in Danubio. 56.. 40 40.... 47. 443. pag. pag.. lib. 62. lib. 68.. pag...48. 140. pag. 586. pag... Napomene nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst Ex Cornelio Tacito Annales. 622.. Annales. 22. 650. pag... 65.. lib. nije oznaèeno 183 . 387.... pag. 427. 76. 115. pag. lib.. 47. 4. 54. pag. 38. 442....

... Asconius. ibidem et paulo post) lib. 2/ 542. 409. ne navodi stranicu 30. 173-187 Stranice u rukopisu Illyrica historia 80 80 80.. akad. 372. Odsjeka povij.. 828. 87. 100. 582.. 678. str. Appianus Eutropius. 912. 839.. x3. Zonaras ne navodi imena autora niti djela ne navodi imena autora niti djela ne navodi imena autora niti djela ne navodi imena autora niti djela Livius. 1006. 736.. 1.. 249. 372. 8. lib. lib. 509. 6/ 597. 170.. (in principio. 7/ (ne navodi broj stranice) 8/ 624. xii. 475. umjet. lib. 92 92. 870. pag... lib. 840. 5. 2. pag.. 277. 711.. 489. 9/ (ne navodi broj stranice) x. 91. lib.. 864. 94 94 95. 304. 1. lib. 4.. 996...... 90. 888. lib.. pag. 22(2004). 88.. 280. 7. 96 96 Autor i naslov citiranog djela Ex Appiani Historia Belli civilis Belli civilis Belli civilis Belli civilis De bellis Illyricis Ex historicis Romanis Polibius. 304.. 725.. 259.... 93 93 93... znan. 350. xi.. 270. 4.. 260. Hrvat.. 89 89 89 89. 81 81 81 81 82 82 82 82 82 82 82 82 82 82 83 83 83 83 83 83 83 83. 260. 6.. 110.. 598. 86.. Strabo Plinius.. pag. pag. 362. Aurelius Victor ne navodi imena autora niti djela De Getis (Herodotus) Ex Q. 305. 83. 479. 244. Livius Livius. Sextus Ruffus. 259.. nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst 184 .. 490. 272.. 876. Ruffus Eutropius Svetonius Eutropius. 814. 700. 530. 372.Zb. poglavlje i stranica citata Napomene lib. in medio. znan.. 85 85. Zavoda povij.... Victor Aurelius Victor Eutropius Pomponius Laetus ne navodi imena autora niti djela Pomponius Laetus ne navodi imena autora niti djela ne navodi imena autora niti djela Appianus. 1/ 534. pag. Curtii libro Ex Strabonis libro Ex Quinto Curtio Knjiga.. 84 84 84 84. 800. 988. 1009. 888. 5/ 586. 3. 812. 4/ 572. 985. druš. 372.. 474. 336.. 2.. 251... 284.. Apianus Eutropius Livius uti Dio prodidit ne navodi imena autora niti djela Eutropius. 970. lib. 497. 1. 975.. 3/ 543. 1026. znan....

599. 298... 149. 600. 586. cap.. 259.. 9.. lib. 79.. 143.. pag.. Caesare De bello Gallico Bell. fol. cap. 36. 1. fol. 441. 34. 441. 280.. 576. 4. 242. 306. 447. fol. 106 106. 211.. 287. cap. pag... 132... lib. 202. 587..I... 17.... 586. 469.. 273. 597. cap.. 109 Ex Suida Ex Cassiodoro Ex Pomponio Laeto nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst Ex Volaterrano Aelius Spartianus H.. 25. 248. 410. 42. 279. 486. 162. 579. 154.. pag. fol. Ex I. 88. 313. 313. 333. fol.. cap.. 307. fol. 209. 440.... 577. 438. 380. De bello civili Ex Svetonio Tranquillo lib. 261.. 454.... 104 105 105. fol... 88.. fol... 3. 241.. pag.. 587. 416. 554. 445. fol. pag. 529. 216. 5. 440. 435. 560. fol..... 526. 583... pag. 574. pag. 8. fol. 3. 60. 298. 665. pag. 86... 153. 265... 223. 442. 41.. 309. Allemand... fol.. lib. poglavlje i stranica citata lib. pag.. 675. 475.... 570... fol. 327. 588.. fol. 20. 447..... fol... 20.... 382.. Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa Stranice u rukopisu Illyrica historia 96 96 96 96 96 96 97 97 97 97 97 97 97 97 97 97 97 97 97 98 Autor i naslov citiranog djela Knjiga. 10. 261.. 57. 562. 272. 575. cap. 227. 429.. 576. 46. 598.. 91... fol... 282. cap... lib... 15.. 324.. 578. 283. 589.. 56.. 446.. 444.. 444..... lib. 41.. 4... 524. 205.. 230. Baptista Ignatio 98 99 100 Messala Corvinus (ex libello parvo) Ex Aurelio Victore nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst 100 101 101 102 102 103 103. 428. 219. 214. 6.. 307... pag.. 685. 413. 2.. 117. 436. lib. 414. fol. 260. 136. 488..... pag. 470... lib. 45.. 443. 253. 512. 324. 16.. 346. 578. 330. fol. 465. 74... Iulius Capitolinus Aelius Lampridius Trebellius Pollio 185 . 483. 598. 21. Napomene nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst nije naveden tekst Ex I. 264. 151. fol. 427.. 263. 5... 411. 439. pag.. 268.. 269.. 107 107 108.. cap. 593. pag..... 242.

fol. 6. lib. 373. 16. fol. 14. 95. 129 129.. 133. fol. Hrvat. 6... fol. Zavoda povij. 327. 288.. 3. 300. 21. lib.. 17.. lib.. fol. 781. 120 120. 139. lib. lib. 518. 10. 591. 508.. fol. znan.. znan. 589. 110 110.. 5.. 695. 486. 113 113 113 113 113 114. 125 125. 11. fol. 623. 611. 319. druš. 331. 434... 131 131 131 132. 716.. 19. 134... 482. 429. 417. 116 116 116 117 117 117 117 118. 11. 352. 119 119 119.. 510.. 7. lib. pag. 263. lib.. 621. 515. 21. poglavlje i stranica citata pag. 112. 296.. 20. 17. akad. 17. 600. 121 121 121 122. lib. lib. fol.. fol.. 507. lib. 460.. 693. 111 111 111. 158. fol. 13. 272. lib. 140 141 Autor i naslov citiranog djela Flavius Volpiscus Knjiga. lib. fol. fol. fol. 208. 300. lib. lib. lib. lib. 18.. 313. 126 126 126. fol. fol..137 137. lib. fol. 397. 631.. 96. 215. Napomene Ex Pauli Diaconi Historia miscellanea prazna stranica 186 . 20. 715. fol. 191.. 123... fol. lib... 135. lib.. 10. fol.. 706. 136 136. fol. 702. 310. 24..Zb... 354.. lib. lib. 466. 20. fol. 620.. 552. fol. 510.. 365.. 482. 138.. 173-187 Stranice u rukopisu Illyrica historia 109... 22(2004). fol.. umjet.. 128 128. lib. 501. fol. 19.. lib. 301.. 115 115 115. 127. fol.... Odsjeka povij.. 573. fol. fol. lib. 17. 293. 61. lib. 4. 655. 17. str.. pag. 503. lib. 322.. 130 130.. 367.. fol. 290. lib. fol. fol. 356.. 321. 12. 500.. fol. lib. 691.. lib. 146.. 21. lib. 15. znan. lib. 17. 13.. fol. fol... lib.. 391. lib.. lib. 4. 124 124 124.. 93. 10.. fol..

Illyrica historia. This article deals with precisely that unfinished compilation of fragments from the works of Greek and Roman authors. Šibenik. cultural history. The Illyrica historia presents Faustus Vranèiæ as an versatile Renaissance scholar and thinker. Besides all the facts mentioned above. Dalmatia. This work of his fully meets the criteria of quality of the contemporary historiography of his age. this manuscript is valuable also because it contains quotations from some today less well-known and less often used works. Key words: historiography. humanism 187 . Kurelac: Illyrica historia Fausta Vranèiæa Iva Kurelac The Illyrica Historia of Faustus Vranèiæ Summary Besides numerous significant works concerning the fields of both natural and humanistic disciplines written by the famous Renaissance scholar Faustus Vranèiæ.I. tum Graecis. but today does not have such a great scholarly value. there is also a less well-known manuscript. Episcopo Chanadiensi. cum Latinis. fragmenta ex variis Historicis. A detailed analysis of quotations included in this manuscript shows Vranèiæ’s good knowledge of the Greek and Roman literary corpus. who by this work represented himself as a versatile Renaissance scholar. hinc inde collecta a Fausto Verancio Siceno. However. and places him among the supremely learned persons of his times. the sources quoted in this compilation of fragments testify not only to the level of preservation and accessibility of particular works. but also to the interest of Vranèiæ himself.