P. 1
Alfred tarski uvod u matematičku logiku djonovi

Alfred tarski uvod u matematičku logiku djonovi

|Views: 124|Likes:
Published by Edvis Šehalić

More info:

Published by: Edvis Šehalić on Jun 08, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as RTF, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/20/2013

pdf

text

original

Logiči pozitivizam se opredijelio prije svega za konstrukciju novog, artificijelnog sistema jezika ili logičog (simboličkog) calculusa unutar

kojeg se elementarni predikativni sud, stav ili iskaz uzimao kao primjerak opć iskazne (predikativne) forme ili logiče funkcije čje dijelove (varijable) zadovoljavaju (satis-faction) ili ispunjavaju argumenti i na taj načn određju istinosnu vrijednost varijabli kao dijelova otvorenog iskaza ("x postoji"), pa time onda određju i istinosnu vrijednost zatvorenog iskaza ("Sokrat postoji") Jezik je stoga, npr. za Wittgensteina, moguća slika stvarnosti, a ne apsolutno izvjesna (tautološka) ili apsolutno nemoguća (kontradikcijska) slika svijeta Sve sto je filozofija logičkog atomizma preuzela iz ontološke logike jeste vrsta iskaza na koju se primjenjuje logička analiza: na mjesto Aristotelesovog λόγοσ άποφαντοκόσ-a došla je iskazna ili indikativna (asertivna) rečenica kao ona vrsta izraza koji ima (i) smisao, (ii) značenje, (iii) istinosnu vrijednost, tj. kao izraz koji nužno mora biti ili istinit ili lažan stav ili iskaz je funkcija svojih dijelova, ili riječi koje u njega

spadaju. Tu više nema subjekta u smislu subjektno-predikatne logike kao odnosa prve i druge supstancije, nego je subjekat funkcija predikata, njihov račun, račun predikata, račun vezanih značenja Frege pravio razliku između (1) formalne logike koju je predstavljala Booleova notacija, (2) matematske logike ili Peanove notacije, i (3) svoga pojmovnog pisma, koje je trebalo da zadovolji i formu i sadržaj simbola. Frege je pojam definirao kao funkciju, iskaz kao iskaznu funkciju čiji su dijelovi varijable povezane logičkim konstantama ili operacijama, a poredak ovih elemenata u iskaznoj funkciji kao smisao ili misao koju pojam izažava Simboličla logika ili formalna logika je za Russella istraživanje različitih generalnih tipova dedukcije, odnosno istraživanje formalnih svojstava relacije koje se mogu izraziti u terminima logičkih konstanti Svaka naučna teorija je sistem iskaza koji se prihvataju kao istiniti i koji se mogu nazvati zakoni ili asertorički stavovi

Stavovi praćeni razmatranjima se zovu dokazi, a stavovi utvrđeni pomoću njih se zovu teoreme Konstante: broj, nula, jedan, zbor Promjenljive: a, b, c, x, y, z Individualne varijable: p, q, r, s , t ,v Mogu stajati umjesto bilo kojeg iskaza kojeg ispitujemo Logički konektivi - odnos između 2 propozicionalne varijable Izraz koji sadrži promjenljive i koji kad se te promjenljive zamjene konstantama postaje iskaz, naziva se iskazna funkcija opisne (deskriptivne) ili označavajuće (designativne) funkcije to su izrazi koji kad se promjenljive zamjene konstantama postaju oznake (opisi) objekta (2x+1 npr). egzistencijalni iskazi ili iskazi egzistencijalnog karaktera koji tvrde postojanje objekata (npr brojeva) sa izvjesnim svojstvom . nasuprot iskazima univerzalnog ili egzistencijalnog karaktera iskaze koji ne sadrže promjenljive možemo nazvati pojedinačnim ili singularnim iskazima. apsolutno egzistencijalni iskazi tvrde da postoje brojevi koji imaju izvjesno svojstvo, ali pod uslovom da

postoje i neki drugi brojevi. Izrazi kao (postoje x,y takvi da) zovu se kvantifikatori prvi se zovu univerzalni, a drugi egzistencijalni. Kvantifikatori su isto poznati kao operatori. Iskazne funkcije koje se sreću u aritmetici a koje sadrže samo jednu promjenljivu (koja se međutim može javljati na nekoliko različitih mjesta u datoj iskaznoj funkciji) mogu se podijeliti na 3 kategorije (1) funkcije koje zadovoljava svaki broj; (2) funkcije koje ne zadovolajva nijedan broj (3) funkcije koje neki brojevi zadovoljavaju a neki ne. Dva iskaza od kojih je prvi negacija drugog nazivaju se protivriječni ili kontradiktorni iskazi propozicija - misao koju mi iskazujemo u rečenici. konjunkcija - (i) tj * članovi konjunkcije konjunkt iskazima se tvrdi ili poriče neko stanje varijabla - misao koja se sastoji iz dijelova, dijelovi sadržaja imaju logičke općenitosti, nalaze se u iskazu (f-ji) a,b,c - individualne konstante x,y,z - indiviudalne varijable F,G,H - predikati (da je ćelav, visok) *, ^ - konektivi (), zagrate simboli koji se koriste unutar logike

predikata predikati jednomjesni tj vežu jednu varijablu, odnosno 1 vlastito ime Mat logika (simb logika) područje istraživanja (dio logičke znanosti koja se bavi iskazima kao simbolima (složenim ili kompleksnim odnosno bavi se logičkim formama i logičkim operacijama predstavljenim simbolima Analitika je skup metoda, načina analiziranja njihovih cjelina Analitika se bavi razdvajanjem neke cjeline u dijelove Calculus - račun iskaza Računamo iskazima tako što ih pretvorimo u simbol Zavisna rečenica kojoj prethodi riječ "ako" zove se antecedent, a glavna rečenica pred kojom je riječ "tada" zove se konsekvent

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->