You are on page 1of 21

1. PRAVA ENA 1.1.to su prava ena?

ivimo li u kulturi sve veeg nasilja ili se ono samo lake i bre primjeuje?Jesu li neke skupine ugroenije od drugih ? I jesu li ene meu njima ?To su samo neka od pitanja koja nas svakodnevno okruuju.Od samog poetka dio UN-ove deklaracije bila je zapovijest da se niti jedan ovjek ne smije otetiti na temelju njegove spolne pripadnosti. Meutim, jednako kontroverzna je injenica da se jo i danas irom svijeta upravo ograniavaju u svojim ljudskim pravima, i to ak u jednom od najvanijih i osnovnih prava prava na ivot i tjelesnu neovisnost. to se tie ena postoji vie problema koji se tiu njihovih prava. Prvi problem je podjela na dvije sfere ,koja postoji u gotovo svim dananjim drutvima : podjela na javno i privatno .Tradicionalno, enama se dodjeljuje sfera privatnog a mukarcima sfera javnog , a upravo se nasilje nad enama velikim djelom dogaa u privatnoj sferi. Drugi problem se tie glavnog smjera ljudskih prava kao zatite pojedinca od direktnog upada dravne moi. Meutim, ono to je specifino za ljudska prava nad enama da nijh ne izvrava drava, niti pravna lica , ve u velikom broju sluajeva upravo ta fizika lica , koja opet ostaju zatiena , od bilo kakve kazne , jer im to garantiraju njihova ljudska prava zatitu pojedinca od dravne moi. Upravo na ovakve povrede ljudskih prava ena, drava postaje gluha. Trei pak problem lei u injenici da je dosadanji koncept ljudskih prava slabo primjenjiv na povrede ljudskih prava ena. Meutim, postoje i povrede enskih prava koje su specifine samo za ene. Primjeri za to su silovanje,seksualna muenja u zatvorima i izbjeglikim logorima . Osim toga postoje i povrede ljudskih prava koje se vre samo na enama , a primjeri toga su pobaaj enskih fetusa i nasilje nad enom u braku.

Osim s ovim problemima,moramo se suoiti sa nepotivanjem mnogih donesenih ustava,konferencija i deklaracija koja govore o temeljnim ljudskim pravima. Jedna od vanijih konferencija je bila odrana u Pekingu 1995. godine pod nazivom etvrta svjetska konferencija o enama,pa je donesena i Platforma djelovanja. Pekinka je platforma skup zakljuaka i mjera koje su upuene za provedbu svim zemljama lanicama UN-a. Openito, Platforma daje smjernice aktivnosti za poboljanje ljudskih prava i jednakosti meu spolovima u kojoj se istie uvoenje institucionalnih mehanizama poboljavanja poloaja ena. Takoer je veliki doprinos donijela i Deklaracija UN-a o eliminaciji nasilja nad enama 1, koja donosi lanak u kojem drave trebaju osuditi nasilje nad enama te se ne smiju pozivati ni na kakav obiaj,trediciju ili religiozni razlog da bi izbjegle svoju obavezu koja se tie njegove eliminacije. Svi spomenuti problemi usko su povezani jedni s drugim i svakom od njih trebamo posvetiti dovoljno vremena i energije ne bismo li rijeili probleme koji mue enski rod ve stoljeima. 1.2.Povijest pokreta ena Poziv za jednakim pravima ena i mukaraca postao je javan i glasan tek u graanskom drutvu krajem 18.stoljea. Za to postoje mnogi uzroci. Najprije je Deklaracija o opim ljudskim pravima po principima prirodnog prava u Francuskoj i SAD-u dovela do toga da se postavio zahtjev i o jednakim pravima mukaraca i ena. Razvojem kapitalistikog drutvenog rada mjesto stanovanja i rada bili su vie odvojeni. Ovo je dovelo do nove definicije podjele rada meu spolovima. ena se definirala primarno kao supruga i majka , iji je rad u obitelji omoguavao i poboljavao sam uspjeh mukarca van kue . Obitelj se smatrala kao podruje
1

Slubeni dokument Generalne Skuptine UN-a. Ova deklaracija je prihvaena 1.prosinca 1993.godine.

socijalne komunikacije i reprodukcije izvan sfere plaene djelatnosti , koje je sadravalo samo suprunika i djecu. ene su bile rastereene rada u plaenoj djelotnosti , a za uzvrat tome ena je trebala u porodici stvoriti privatno i intimno utoite ,koje bi harmonino dopunjavalo vanjski poslovni svijet konkurencije za novac i mo. ene su jednostavno iskljuivane iz procesa donoenja mnogih ekonomskih , politikih pa ak i privatnih odluka. Imale su ograniene mogunosti obrazovanja , nisu raspolagale svojom imovinom , nisu mogle potpisivati ugovore ili se zaposliti bez suglasnosti supruga. U socijalnom pravu pri razvodu i dobivanja starateljstva nad djecom bile su izuzetno oteene. Ali ,zakonom je istovremeno bila stvorena osnova da se radnicama isplauju najnie plae , te da se njihov rad iskoritava. S novim enskom pokretima u Europi 70-ih godina poelo se neto vie govoriti o razliitim vrstama nasilja nad enama.Tome su svakako pridonijele i muke norme o neovisnosti i slobodi ene.Tako se u sreditu nala oteena ,ozlijeena i traumatizirana ena, ali i kao objekt tipinog mukog nasilja fizikog i psihikog , te seksualnog zlostavljanja .Slijedi dakle da su enski pokreti istaknuli enu kao objekt nasilja.Ovakva situacija predstavljala je plodno tlo za prve javne zahtjeve za jednakim pravima i mogunostima ena i mukaraca.

2.KRENJE ENSKIH PRAVA


3

2.1.Bioloko-socijoloka osnova spolne diskriminacije Istinska razlika izmeu mukaraca i ena jedino je ona bioloka: mukarci su fiziki krupniji, snaniji a ene sitnije ali izdrljivije i obdarene sposobnou raanja.Kako biolokim razlikama opravdati ekskluzivno ensku dunost brige o djeci? Prvotna povezanost roditelja(majke) i djeteta trudnoa se odvija u enskom tijelu ime dolazi do istinske intimnosti i bliskosti koja se razvija primarno izmeu majke i djeteta .Mukarci se meutim ne smatraju zakinutima, posveuju se agresivnijim aktivnostima, na pijedestal drutvenih vrednota silom dovode svoje vlastite. ene su kroz povijest a i danas karijerno inferiorne jer se radi biolokog opstanka ovjeanstva odreen dio ena mora odluiti ili na paralelno majinstvo i karijeru ili samu ulogu majke. Pitanje je koliko je jednakost spolova uope dostina s obzirom na nezamjenjivu ulogu ene kao majke.Ipak,nemogue je tolerirati stav da ene nisu predodreene za umni rad. Uvrijeeni, potlaeni enski rod kree kree u bitku kroz koju svakim danom osvaja sve vie slobode u odluivanju o svojoj budunosti. 2.2. Muenje enskog tijela (i uma) Oduvijek su se enama nametali nedostini standardi ljepote pa se s razlogom treba zapitati imaju li oni osim to izraavaju trenutaan ukus mukaraca i jo kakvu funkciju. U Kini su se kroz tisuu godina osobito lijepim smatrala mala enska stopala to se postizalo sustavnom torturom podvijanja nonih prstiju pod stopalo. Mladim se afrikankama pri ulasku u pubertet ritualno, bez anestezije sakate spolni organi. Sve im to radi rodbina, uvjerena da e svojim kerima osigurati udaju, drutveni poloaj i blagostanje samo ako ih odgoji sukladno opem mukom ukusu,a to je da ene nebi u seksualnom inu smjele uivati.
4

Suvremeno drutvo nije nita manje zahtjevno niti monstruozno prema enama. Uz medije nametnuti ideal mravosti i mladosti mnoge se ene podvrgavaju skupim i bolnim estetskim zahvatima, rigoroznim dijetama ili jednostavno pod pritiskom obole od raznih poremeaja prehrane. Na izgled vie ne odraava ono to jesmo ve ono to drutvo od nas oekuje da budemo: savreno zategnute, mladolike i bez celulita. Dok drutvo sankcionira sve koje se u taj stereotip ne uklapaju, naslovnice asopisa i dalje pune mlade i lijepe djevojke. Trendovi kontroliraju ensko tijelo (i um). Voene opim uvjerenjem da je mukarac taj koji bira partnericu, ene prihvaaju modne imperative i pokuavaju se to bolje prodati . Moda je odraz muke dominacije u drutvu , mukarci je masovno stvaraju a ene slijede. Moda ima i vrlo praktinu funkciju: ograniiti ene u fizikom (oteavanja hoda u kini), psihikom (troenje ogromne koliine vremena i energije na izgled) i financijskom smislu.

2.3.ene na tritu rada i u politici U drugoj polovici 20.stoljea ene sve vie klasinu ulogu kuanice mjenjaju onom zaposlene ene to drastino doprinosu osjeaju ekonomske neovisnosti oslobaanju od mukog financijskog autoriteta.Iako danas masovno zaposlene , ene su i dalje diskriminirana skupina : zarauju manje od mukaraca, a u najutjecajnijim drutvenim procesima gotovo ih nema. Po istraivanju provedenom meu studentima zagrebakog sveuilita mladi neke profesije percipiraju kao izrazito enske : posao njegovateljice, spremaice, sekretarice , nastavnice , slubenice .Nadalje , tipino muka zanimanja su politika, direktorske pozicije i poslovi menagera. Odsutnost ena na rukovodeim pozicijama moemo ilustrirati
5

primjerom trgovakog lanca Marks & Spencer.Iako je ukupni udio ena meu zaposlenicima tvrtke 85% , u srednjem rukovodnom kadru ih je 60 %, u viem 30 % , a meu izvrnim direktorima samo je jedna ena. Ipak, proboj ena na trite rada i u politiku znaajan je korak. I dok se u socijalizmu pokuavao izbalansirati broj mukaraca i ena u politikim tijelima , u demokratskoj je povijesti je zabiljeen vrlo mali broj predsjednica i premijerki .ene kao stranake pripadnice vladajue garniture najee dobivaju enske resore poput pravosua i drutvenih djelatnosti a u saborima jo uvijek riskiraju ovinistike ispade desniara. ini se da odluujue politike poteze jo uvijek povlae iskljuivo mukarci a da vrijeme utjecajnih politiarki tek dolazi. Vanu ulogu u cijelom pitanju imaju i sustav obrazovanja i stopa nezaposlenosti u drutvu. Manjkavo obrazovane , nezaposlene ene, sklonije su prihvatiti tezu da eni nije mjesto u politici. Poznato je da postoji meuovisnost broja ena na vlasti i ena na tritu rada . No, to nije jedini problem s kojim se ena mora suoiti na radnom mjestu.Seksualno zlostavljanje ili maltretiranje na radnom mjestu sa zlouporabom poloaja u Hrvatskoj se kanjava minimalnom kaznom od 3 mjeseca do maksimalno 3 godine. No, u veini sluajeva do te izvrenja te kazne ni dolazi.

3. KULTURALNI

DIVERZITET

KRENJE ENSKIH PRAVA

3.1.to bi svatko trebao znati o islamu? Sve uz silan kulturalni diverzitet, jo se nijedna religija i/ili kultura nije pokazala posve tolerantnom prema enama.U mnogima su ene graani drugog reda , roba za trgovinu.Odnos islama prema enama ne razlikuje se mnogo.Mnoga, iako ne sva, muslimanska drutva provode do nekog stupnja svojevrsno razdvajanje prema spolovima (spolna segregacija), odvajanje mukaraca i ena na javnim mjestima.Od odvajanja spolova razlikuje se osama, koja je uvanje ene unutar doma tako da nema dodira s javnou.Praksa razdvajanja spolova ima i vjersko i kulturoloko podrijetlo. Poslanikov grad Medina nije provodio spolnu segregaciju, iako Kuran namee ope miljenje da ena skoro pa i nema prava:O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene!Ako se Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite!U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pogansko doba ne pokazujte ...2. Poloaj ene u muslimanskim zemljama dugo je bio navoen kao dokaz islamskog tlaenja ena glede pitanja koja seu od osobne slobode i odijevanja do zakonskog prava na rastavu braka.Veina je islamskih drutava bila patrijarhalna, a ene su gledane kao nositeljice kulure u tim drutvima.U tim drutvima ena ne smije uiti, obrazovati se.Logian slijed je da ne smiju ni raditi, a pri izlasku iz kue moraju biti prekrivene burkom u pratnji mukog lana obitelji. Pri hodu ne smiju praviti buku svojim potpeticama niti smiju nositi bijele arape. Kue u kojima borave moraju imati navuene zastore ili prozore obojane crnom bojom . Strogo su zabranjena javna kupatila, glazba, plesanje, pjevanje , televizija, kino,...A ene su u sluaju tih pravila bivale pretuene, maltretirane, sakaene ili ak javno pogubljivane. A zato ene nose rubac i odjeu koja see do poda?ensko noenje vela esto se u islamu gledalo kao znak manje vrijednosti ena. Protivnici prekivanja tijela i
2

Kurn (33:32-33)

noenja vela, oznauju taj obiaj omalovaavanju i tlaenju ena , a zapadnjaki nain odijevanja poistovjeuju s individualnou i slobodom. Zar ene tamo ne zasluuju pokazati svoju neovisnost ili individualnost?Prekrivanje cijelog tijela i ograniavanje slobode u nainu odijevanja , bez obzira je li rije o muslimanima ili nemuslimanima, ograniuje ovjekovo pravo na samoodreenje , pa taman to bilo i samo u ogranienju izbora odjee ili nainu odravanja kose. Vjerovali su da svaki pojedinac, vjeroispovijest ili kultura koji zahtijevaju da se zrela ena odijeva na zreli nain , zadire u njezina prava i slobode.One koje tvrde da je noenje vela zatita za ene, pita se zato takvu zatitu ne stave i na mukarce da se i oni svladavaju. Uz sva nametnuta pravila kojih se ene moraju pridravati, bilo bi za oekivati da ne smiju voziti automobile (Saudijska Arabija ne doputa enama da voze) niti im je doputeno raditi u javnim slubama.Za razliku od ostalih zabrana, ova ogranienja ne potjeu iz islama, nego radije iz kulturalnih obiaja koje se pokuavalo opravdati razliitim islamskim zabranama. Doputenje za rad u javnim slubama ili vonja nije plod islama kao takvog, nego radije kulture ili kulturolokih tumaenja islama 3. Na sreu, takva su ogranienja pravi izuzetak a nikako pravilo. Poloaj ene u muslimanskim zemljama, zapravo se razlikuje od zemlje do zemlje.Dok u nekim zemljama ene trebaju traiti doputenje mukog lana obitelji za putovanje(Malezija), u drugim obnaaju odgovorne dunosti no nemaju pravo glasovanja. to se tie nasilja u obitelji, ope gledano to je veliki problem, a muslimanski svijet u tomu svakako nije izuzetak.Mnogi masovni pokreti i enske organizacije nastoje iskorijeniti nasilje u obitelji, pouavajui i mukarce i ene o Kuranskim uenjima i branim odnosima.U nekim muslimanskim drutvima,mukarci upravo Kuranom opravdavaju nasilje u obitelji, iako sam Kuran govori o uzajamnom potpomaganju izmeu mukarca i ene (osim
3

John L. Esposito;Iz knijige to bi svatko trebao znati o islamu?;Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove,Zagreb,2003;strana 108

ako je ena neposluna).ene u takvim sredinama budu muene ,silovane pa ak i ubijene, a sve to pod krinkom Allaha. U takvom drutvu, maha je uzela i poliginija (brak s vie od jedne ene istodobno). Poliginija je ponienje za enu a priznata je i poeljna u ak 3/4 drutava. Sama po sebi sugerira ensku slabost i svojevrsan rok uporabe jer zakon omoguuje dovoenje u obitelj mlae i atraktivnije ene. I dok je muka dominacija u nekim zemljama na samom vrhuncu, za usporedbu podatak da je poliandrija priznata kod samo dva poznata oblika drutva. Kao zakljuak bih navela da dok ene u veini drutava imaju slobodan pristup obrazovanju i zaposlenju, muslimanke su i dalje suoene s preprekama i tekoama dok bezuspjeno trae jednakost spolova i bore se za svoje mjesto u drutvu. 3.2.Poloaj ene u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj postoji ope miljenje da su zakonita prava jednaka i da nuno znai stvarnu jednskost. Meutim, tu je rije o jednom stereotipu i to koji se jako teko iskorjenuje. ene ine 51 % hrvatske populacije, a preko 45% radnika. U osnovnom i srednjokolskom obrazovanju djevojke su jednako zastupljene kao i djeaci, a na visokim sveuilitima poveava se broj studentica u odnosu prema broju studenata (npr. medicina, biotehnike znanosti imaju 80 % ena, a drutvene znanosti 80% ena).U srednjim kolama veina je zaposlenih ena , u djelatnostima socijalne skrbi takoer , u kulturi i trgovini, ugostiteljstvu i turizmu , a u djelatnostima industrije veinu zaposlenih ine ene. Meutim, na drugim razinama vlasti ili drugim utjecajnijim poslovima situacija nije zadovoljavajua.Moemo zakljuiti da nakon relevantne izjednaenosti u obrazovanju diskriminacija zapoinje u zapoljavanju i radu.Odreena zanimanja u dobro plaenim industrijama ili djelatnostima, teko su dostupne enama. Takoer, napredovanja ena u karijeri teko se ostvaruju, one dolaze do jedne
9

odreene granice i to je sve, samo je par onih koje uspiju probiti takozvanu elinu barijeru. 3.2.1.NASILJE NAD ENOM U OBITELJI U HRVATSKOJ Nasilje nad enama je podruje na kojemu se najgrublje kre ljudska prava ena i zasigurno ono podruje nas kojem enama tek treba omoguiti ostvarivanje njihovih prava.Suzbijanje nasilja tek je zapoelo. Nema cjelovitih pokazatelja o veliini problema, zakonodavstvo je potrebno izmjeniti i dopuniti. Poseban poloaj i posebne probleme i potrebe imaju ene na selu koje ine 45 % enske populacije i preko 51 % ukupnog seoskog stanovnitva.Postoji itav niz uvjeta i itav niz razloga koji stvaraju nepovoljan drutveni poloaj seoske ene.Jedan od razloga je taj to su ene na selu nieg obrazovanja od mukaraca. Takoer jedan od velikh globalnih razloga nepovoljnog drutvenog poloaja ene je tradicijsko shvaanje uloge ene.Unato tomu to Ustav u svome 14. lanku proglaava sve ljude jednakima, bez obzira na rasu, vjeru, naciju, pa bez obzira ak i na spol, ene su u praksi ipak diskriminirane.ena je majka i kuanica i naprosto pomaui lan na gospodarstvu i u kui. Provedeno je istraivanje u kojem su sudjelovale radnice iz pet tekstilnih tvornica u Hrvatskoj gdje se pokazalo da se 23,3 % ena ne slae, a njih 30,2 % tek djelomino slae s tvrdnjom Mukarci su ravnopravni..U skladu s tim 34,5% slae se s tvrdnjom Mukarac je glava obitelji, dok se 28,4 % ena slae s tvrdnjom Batina je iz raja izala i ena treba obuzdati svoju jeziinu da je mu ne bi tukao i da bi bio mir u kui.Takvo nam je istraivanje pokazatelj kakvo raspoloenje trenutno vlada u Hrvatskoj. Karakteristino je za Hrvatsku da sustavnih praenja poloaja ene u drutvu i obitelji nema.Takoer ne postoje nikakva epidemioloka istraivanja izloenosti ena razliitim oblicima nasilja na radnom mjestu. Samo poneka istraivanja
10

koja se povremeno provode , mogu dati tek neke pokazatelje poloaja ena u naem drutvu.to se tie Hrvatske ,velike gospodarske i politike promjene donijele su niz negativnih promjena za ene,posebno u drutvenoj i ekonomskoj sferi. Rat u Hrvatskoj je izravno utjecao na ivote mnogih ena. Stotine ena moralo je promijeniti svoj dosadanji nain ivota i preuzeti nove uloge u obitelji.injenica je da je razdoblje rata samo povealo brojne probleme i potekoe u obitelji. Nasilje u obitelji samo je jedna od njih . No, iako se esto uje da su rat i njegove posljedice znaajno utjecale na porast nasilja u obitelji, u Hrvatskoj o tome nemamo pouzdane empirijske pokazatelje.Istraivanje o uinku rata na pojavu nasilja provedeno na uzorku od 116 radnica od kojih 34 % ivi u zajednicama povratka ,pokazalo je da 6,9 % ena smatra da je rat smanjio nasilje u obitelji, njih 12,9 % smatra da je stanje ostalo isto, 32,8% smatra da je nasilje u obitelji malo poveano pod utjecajem rata, a najvei je udio ena i to njih 44 % smatra da je rat jako poveao nasilje u obiteljima.U pravilu je to tono, jer rat dovodi do poveane tolerancije na nasilje, pa se u razdoblju rata vie ljudi ponaa nasilno. IAKO ENE DANAS IMAJU VIE MOGUNOSTI I SPREMNIJE SU TRAITI POMO ZBOG NASILJA, PO SVEMU SUDEI RAT JE UTJECAO NA PORAST NASILJA U OBITELJI. to se tie svih istraivanja u Hrvatskoj ona nam donose jedan zajedniki zakljuak koji nam govori o tome da nasilje postoji u velikoj mjeri i da ga u svakom sluaju treba sprijeiti. 4.NASILJE NAD ENOM U OBITELJI 4.1.Razumijevanje problema

11

Nasilje u obitelji moemo odrediti kao skup ponaanja iji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastraivanjem i manipuliranjem.Najei oblici nasilja u obitelji sutjelesno zlostavljanje,emocionalno zlostavljanje,seksualno zlostavljanje i materijalno zlostavljanje ili radno iskoritavanje.Nasilje u obitelji nije nova pojava i vjerovatno postoji u obiteljima od pamtivijeka.No tek je nedavno prepoznato kao drutveni problem.Meutim, tek je nedavno prepoznato kao jedan od velikh drutvenih problema.Poetkom 70- ih poelo se ozbiljnije istraivati nasilje nad enama i nasilje u partneskim odnosima. Razvojem svijesti o ljudskim pravima , te pravima ena i djece u posljednja etiri desetljea srueni su brojni stereotipi o idealnoj obitelji. Iako smo postali svijesni o problemu nasilja nad enom u obitelji , kljuno je pitanje kako taj problem rijeiti u praksi. Naime, kao to nam navodi opsena UNICEF ova analiza iz 1994. godine , poloaj ena u tranziciji, ukljuujui i Hrvatsku, nasilje nad enom esto prolazi nezamjeeno i nedokumentirano iako postoje brojne naznake da je u porastu.Nedvojbeno je da je nasilje u svakom sluaju krenje temeljnih ljudskih prava . Upravo zbog toga je razumljiv razlog postojanja razliitih meunarodnih konvencija i dokumenata kao to su Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o ljudskim pravima, Konvncija o ukidanju svih oblika diskriminacije ene i druge.Od poetka stoljea odrane su etiri svjetske konferencije o enama ( a posljedna se odrala 1995. godine u Pekingu). Nama trebaju sustavni instrumenti kojima emo ostvariri istinsku jednakost ena, te ne smijemo dozvoliti da do konanog ostvarenja jednakosti izmeu mukaraca i ena ponovno proe toliko vremena koliko je prolo od poetka borbe za enska prava do poetka njihova ostvarenja.

12

4.1.1. MITOVI I INJENICE O NASILJU NAD ENAMA Nasilje u obitelji popraeno je razliitim mitovima. Mit je specifian oblik uvjerenja koje ljudi razvijaju kad ne znaju prave injenice o nekoj pojavi. Mitovi pruaju prikladna ali pojednostavljena objanjenja sloenih socijalnih pojava. 4

O NASILJU U OBITELJI POSTOJE BROJNI MITOVI.TEMELJE SE NA UVJERENJU DA SE TAKVE STVARI DOGAAJU DRUGIMA. TEKO IH JE IZMIJENITI JER SE INI DA SADRE ZRNCE ISTINE.

Mitovi koji su povezani s nasiljem nad enom su brojni te ih je teko raspriti , jer se ini da sadre manje ili vie istine.Iako postoji veliko neslaganje s podcijenjivanjem branih sukoba , strunjaci vjeruju u neke od mitova koji itekako mogu utjecati na njihovo procjenjivanje situacije i naina pruanja podrke enama koje su izloene nasilju u obitelji.Svi mitovi o nasilju nad enom postoje i kod nas , a i samim time ene i pridonose njihovom odranju.

Pogledajmo koji su jedni od najeih mitova, koji se veu uz nasilje uz obitelj ( tablica 1.)

MIT
4

INJENICA

Ajdukovi,M. i Pavlekovi,G.;Mitovi i injenice o nasilju nad enom;Nasilje nad enom u obitelji,Zagreb 2000 ,str 33

13

rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je to traila.

Zlostavlja uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje akcije

rtve uivaju u nasilju. Nitko ne uiva kad je Da nije tako, otile bi od zlostavljan. zlostavljaa. Ako rtva napusti zlostavljaa, nasilje e prestati. ene su nasilni kao i mukarci. Veina rtava je u veoj opasnosti kad ostavi zlostavljaa. Mukarci su znaajno ee poinitelji nasilja u obitelji. Mentalna bolest nije preduvijet obiteljskog nasilja. Iako dio zlostavljanih ena ponovno nae nasilnog partnera, ene ih ne trae niti tee nasilnom odnosu. Mukarci mogu promjeniti svoje nasilno ponaanje. Prijetnje predstavljaju specifian oblik zlostavljanja.

Ako mukarac tue enu , mora da je mentalno bolestan. Zlostavljanje ene biraju nasilne partnere ak i kad ta ena ostavi nasilnog partnera, nai e drugog koji e ju ponovno tui. Mukarci koji su nasilni ne mogu si pomoi. Mukarac koji samo prijeti tjelesnim ozlijeivanjem nije zlostavlja.

14

4.1.2.

ZATO ENE OSTAJU U NASILNIKIM VEZAMA?

Razlozi zato ene ostaju u nasilnikim vezama vrlo su raznovrsni. Oni mogu biti socijalne ili psihike naravi. Takoer se mogu objasniti i tzv. traumatskim vezivanjem koje proizlazi iz prirode nasilnog odnosa u kojem se izmjenjuje faza u kojoj svu mo ima zlostavlja s fazom kajanja gdje ena ima osjeaj prividne moi. Kao to sam navela, postoje mnogi razlozi zato ene ostaju u nasilnikim vezama a kao najvanije i najee razloge navela bih : ekonomsku ovisnost ( uzdravanje djece, nemogunost nalaenja posla ), strah (strah za fiziku sigurnost sebe i djece), roditeljstvo ( djeca trebaju oca), ljubav (ena ga voli i razmilja o njegovim pozitivnim stranama), odgovornost ( ena smatra da je njena dunost rijeiti sve probleme i spasiti vezu) i slino. Takoer na umu moramo imati da zlostavljana ena nije samo i uvijek rtva okolnosti.Iako je teko izai iz nasilnog odnosa , ostakan u njemu i razlozi ostanka su dio eninog izbora.

4.2.Dilema nasilja : drutveni ili obiteljski(osobni) problem ? Na pitanje je li nasilje drutveni ili obiteljski problem teko je odgovoriti! Poemo li od postavke da je ena jedan od lanova obitelji u kojoj je nasilje prisutno , a agresivno ponaanje prihvaeno, odgovor ukljuuje pravo svake obitelji na osobnost i dostojanstvo. Obiteljski problem se rjeava unutar obitelji kao osnovne drutvene zajednice koju treba sauvati , pa
15

takoer se nije potrebno mijeati ukoliko to ena ne zatrai. Osnovni razlog mukog nasilja nad enama je u patrijahalnosti drutva u kojem vlada model neravnopravnosti meu spolovima . Iako je nasilno djelo nad enom donekle kanjivo , nasilni mukarci vrlo rijetko odgovaraju za svoje zloine. Nasilje se zadrava unutar obitelji , jer se radi o intimnom obiteljskom problemu , to ne znai da treba ekati dok obitelj sama ili neki lan te obitelji ne zatrai pomo. UVANJE DOSTOJANSTVA OBITELJI NE ZNAI ZADOVOLJAVANJE SVAKE POTREBE SVIH NJENIH LANOVA. Obitelj je povezana dinamika cjelina koja ivi u vrlo sloenim odnosima i interakcijama.Svaki lan ima svoje mjesto i svoju individualnost , ali i odreenu ulogu. Po osobnim problemom ponovno idemo od postavke da svaka osoba ima pravo na svoju privatnost i privatnost svoje obitelji, te takoer da ena ima pravo na izbor ( to ukljuuje izbor na ulogu u svojoj obitelji i izbor svoga ponaanja i sl. ). Takoer jednu od vanijih stvari koje se tiu osobnog problema jest i ta da openito svaka osoba ima svoj (drugaiji ) pogled na svijet i da razliite osobe razliito gledaju na istu stvar ( npr. eljka ne vidi nita loe u tome da je mu ponekad udari , dok Ivana to vidi kao teko nasilno djelo ).Dakle , postoje razliiti stavovi ena prema nasilju u obitelji koji bi se mogli prepoznati prema njenom izboru ponaanja: negiranje problema preoblikovanje problema samooptuivanje i traenje opravdanja samokontrola i kontrola drugih traenje socijalne potpore aktivno rjeavanje problema

16

No,usprkos uvrijeenim predrasudama o nasilju koje ene doivljavaju u mranim ulicama, od nepoznatih napadaa, svjetska istraivaja kao i iskustva enskih pokreta i organizacija pokazuju da je upravo obiteljsko nasilje nad enama najrasprostranjenije. Nasilje nad enom nije, kako se esto pretpostavlja , obiteljska svaica, nego je rije o tekim nasilnim djelima koja ostavljaju znatne tjelesne i duevne ozljede te materijalnu tetu . Mnoge ene umanjuju nasilje i traumu koje su proivjele. Potiskuju negativna sjeanja i ive s nasilnim partnerom u sjeanju na dobra vremena,te vjeruju mukarcu kada kae da mu je ao i da e se promijeniti. Danas ivimo u drutvu koje tei da i enu uini odgovornom za nasilje koje je proivjela. No istina je ipak potpuno drugaija jer nitko ne zasluuje nasilje i zlostavljanje bez obzira o emu se radilo. Zato ena, koja je izloena nasilju u obitelji , razvija razliite mehanizme obrane svakodnevnog preivljavanja. To je njezin nain rjeavanja problema.

5. INJENICE

BROJEVI

5.1. Obrazovanje i rad Oko 100 milijuna djece nemaju mogunosti za osnovno obrazovanje, od toga najmanje je 60 % djevojica. Vie od 2/3 ukupnog broja nepismenih odraslih osoba su ene. od 960 mil.

17

Od ukupnog tereta rada ene podnose vie od polovine . Mukarci upotrebljavaju 3/4 svog radnog vremena na plaene poslove, dok je, nasuprot tome samo 1/3 rada ena plaena. Zarada ena, ukoliko rade posao koji su plaene , iznosi 75 % zarade mukaraca. za

Preko 90 % kunih pomonica to je najee zaposlenje djece koja rade su djevojice u dobu od 12 do 17 godina. 5.2. Zdravlje i diskriminacija Izmeu 60 i 100 milijuna djevojica bivaju ubijene , nedovoljno hranjene ili zapostavljane samo po osnovu njihovog spola, ili se pak prekidaju trudnoe , ukoliko se zna da ena nosi djevojicu. Djevojice imaju manje ansi da postaju odrasli. U nekim djelovima svijeta broj mukaraca je vei od broja ena za ak vie od 5 %. Ciljano zapostavljanje djevojica u toku njihovog razvoja , nedovoljnom ishranom i brigom o njihovom zdravlju ima za posljedicu da 450 mil. odraslih ena zaostaju u fizikom razvoju. U Botsuani je svaka trea ena u dobi izmeu 15 i 45 godina HIV pozitivna.

18

5.3.Nasilje Jedna od pet ena na svijetu je rtva silovanja. Izmeu 40 i 60 % svih krivinih djela poinjena su nad djevojicama ispod 16 godina. Veina ljudi koji postaju bijelo roblje su ene, veina je onih koje su prodate u seksualnu industriju . Mnoge od ovih ena su otete ili ak prodate od strane svoje porodice. 6.TRGOVINA ENAMA BIZNIS 21. STOLJEA 6.1. Definicija Trafficking (trgovina ljudima ) obuhvaa sve radnje ili pokuaje koji ukljuuju otmicu, transport unutar ili izvan granica zemlje, kupnju, prodaju, transfer, primitak ili pruenje zaklona osobi na osnovu prijevare, prisile ili duga kako bi se osoba drala u nedobrovoljnom poloaju ( bez obzira na plau ) u domainstvu, seksualnoj ili reproduktivnoj ovisnosti , u prisilnom radu ili ropskim uvjetima, te u zajednici izvan one u kojoj je osoba ivjela u vrijeme kad je prevara, prisila ili dug nastao. 6.2. Zaarani krug traffickinga Vrbovanja rtve najee poinje u regiji s izrazitim gospodarskim problemima.rtva se usred neimatine i nezaposlenosti javlja na oglas za dobro plaen posao u inozemstvu. esto poznaje trgovce ljudima koji ostavlja dojam profesionalne , ugodne i prijateljski nastrojene osobe i nudi pokrie trokova puta i rjeavanje ostalih problema. Nakon prelaska granice situacija se mijenja : rtvi se oduzima putovnica i biva prisiljena raditi u robovlasnikom bordelu da bi otplatila dug,tj.
19

troak putovanja. Silovanjem i batinama kri se otpor a dug sve vie raste. ena je u stranoj zemlji socijalno izopena i ovisna o trgovcu. Drava uhvaenoj strankinji odreuje kaznu i protjeruje ju , dok organizatori trgovine prolaze nekanjeno. ena pri povratku ima problema s deportacijom jer matina zemlja nije zainteresirana za njen povratak. Trgovcu nitko ne brani da pone iznova s regrutacijom siromanih i navnih ena. 6.3. Trgovina enama u regiji Smatra se da glavni putevi trgovine ljudima iz jugoistine u zapadnu Europu vode iz Srbije u Maarsku i Austriju, a alternativni kroz BIH i Hrvatsku u Sloveniju. Veina ena na tim rutama je iz Moldavije, Rumunjske , Ukrajine i Bugarske.Hrvatska se uglavnom spominje kao tranzitna zemlja ali postoje pokazatelji da je ona i zemlja konanog odredita. Prema slubenim podacima MUP- a u trogodinjem razdoblju od 1997. do 1999. godine 24 ene su prokrijumarene u Hrvatsku i prisiljene na prostituciju.Meutim, Hrvatska je i zemlja iz koje kree trgovina ljudima (Hrvatice kao rtve registrirane su u Austriji, Njemakoj, Nizozemskoj, Italiji i panjolskoj ).Iako u Hrvatskoj problem traffickinga nije dostigao alarmantne razmjere kao primjerice BIH. Prosjenom Hrvatu je bitno da se ne radi o domaim djevojkama i da se ta trgovina ne odvija neposredno u njegovom susjedstvu. Hrvatska vlada je s neto vie sluha popratila problem : ured za ljudska prava pri Vladi RH izradio je nacionalni plan za suzbijanje trgovine ljudima a Hrvatska je i potpisnica UN-ove Konvencije o suzbijanju transnacionalnog organiziranog kriminala. U BIH je situacija zastraujua : tisue ena prisilno se prostituira na tritu robljem koje se razvilo zbog rata i prisutnosti velikog broja domaih i stranih vojnika . U Bosni doslovce postoje trnice enskim robljem ( najpoznatija (Arizona) na kojima se djevojke s
20

istoka prodaju bosanskim, hrvatskim i slovenskim trgovcima. U ovaj vrlo profitabilan posao umjeani su organi vlasti kao i meunarodni slubenici. Cijena ene kree se od 769 do 2564 eura! Trgovini ena ne nadzire se kraj , zapravo ona tek treba doivjetu svoj boom zbog poveane mobilnosti te polarizacije bogatih i siromanih.S aktivnom borbom protiv treffickinga trebalo bi zapoeti ve sada (problem se jo marginalizira) : boljom edukacijom cijelog stanovnitva , intenzivnijom meudravnom suradnjom , veim interesom meunarodnih organizacija.

21