P. 1
Zavrsni Rad - Obnovljivi Izvori Energije

Zavrsni Rad - Obnovljivi Izvori Energije

|Views: 289|Likes:
Published by juvebalkan

More info:

Published by: juvebalkan on Jun 10, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/20/2015

pdf

text

original

STROJARSKA TEHNIĈKA ŠKOLA FAUSTA VRANĈIĆA Zagreb, Avenija Marina Držića 14

Antonio Salopek

ZAVRŠNI RAD

U Zagrebu,

2012.

........................... 2012....................................... M........... Ravnatelj: __________________ Božo Ćužić..........................P.............. U Zagrebu......................... godine........ Avenija Marina Držića 14 ZADATAK ZA ZAVRŠNI RAD Pristupnik: _ Naziv zadatka: _ _ Mentor : _ Završni rad pristupnik će realizirati od 2011 do 3.............................. Mišljenje mentora: Ocjena: Potpis: _ _ ............ ......................... lipnja 2012..............STROJARSKA TEHNIĈKA ŠKOLA FAUSTA VRANĈIĆA Zagreb............................. prof................... .................................

godine U Zagrebu. Mentor: . Avenija Marina Držića 14 Pristupnik: _ Naziv zadatka: _ _ ZADATAK: _ Zadatak uručen pristupniku 2011 godine. Lipnja 2012. 2012. Rok predaje zadatka: 3.STROJARSKA TEHNIĈKA ŠKOLA FAUSTA VRANĈIĆA Zagreb.

Energija valova 2. ZAKLJUĈAK 4. POPIS LITERATURE 5.UVOD 2.4. Energija vode 2. Energija vjetra 2.OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Sadržaj: 1. Energija plime i oseke 2.6.5.1. Biomasa 2.7.2. Energija sunca 2.TEHNOLOGIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 2. Geotermalna energija 3. POPIS PRILOGA .3.

TakoĊer.3% energije dolazi od obnovljivih izvora. a ugljen i prirodni plin su podjednako zastupljeni.1. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra. jedan od ciljeva je ispitati informiranost stanovništva o dotiĉnoj temi. Cilj projekta je prikupiti podatke o svim vrstama obnovljivih izvora energije. danas se globalna slika mijenja. . danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Nafta je najznaĉajnija s 35%. fosilnim gorivima. • povećanje energetskih udjela obnovljivih izvora sirovina energije i povećava energetsku održivost elektriĉne sustava. CILJ ISTRAŽIVANJA S obzirom da se iz obnovljivih izvora energije danas dobiva tek nešto više od 3% ukupno potrebne energije. objasniti naĉin njihovog korištenja u svijetu i u Hrvatskoj te ukazati na njihove pozitivne i negativne strane. moramo izmisliti neki naĉin kako pretvoriti obnovljive resurse u korisnu energiju i time osigurati daljnji napredak ĉovjeĉanstva. a tek 3. Budući da ćemo u budućnosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora energije. a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća. a obnovljivi se izvori sve više smatraju jednim od kljuĉnih ĉimbenika budućeg razvoja Zemlje. OSNOVNE ZNAČAJKE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Iako se obnovljivi izvori energije troše oni se ne iscrpljuju već se obnavljaju u odreĊenom ritmu. • pomaže poboljšanju sigurnosti dostave energije na naĉin da smanjuje ovisnost o uvozu • udio obnovljivih izvora energije u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje. sunca i vode. energije. vode. sunca i biomase) važan je zbog nekoliko razloga: • obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljiĉnog dioksida (CO2) u atmosferu. Glavni izvor energije još uvijek su fosilna goriva koja daju 85-90% energije. Najĉešće se koriste energije vjetra. Nakon stoljeća korištenja energije fosilnih goriva. Zanimljivo će biti istražiti u kojem smjeru se okreće hrvatsko gospodarstvo. taj nas je podatak potaknuo na izradu ovog projekta. Gotovo 8% energije dobiva se iz nuklearnih elektrana. UVOD Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati. nekim novim izvorima energije ili ostaje vjerno starim.

koji varira u vremenu (npr. Amplituda valova mora biti velika da bi pretvorba bila uĉinkovita.TEHNOLOGIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 2. preko plutaĉa. Svaki val nosi potencijalnu energiju uzrokovanu deformacijom površine i kinetiĉku energiju koja nastaje zbog gibanja vode. Slika pokazuje kako se energija valova prvo pretvara u strujanje zraka. Energija vala naglo pada s dubinom vala. Energija valova obnovljiv je izvor. 1999. Na Slici 1. Danas su u osnovi poznata tri oblika iskorištavanja energije valova. energija valova na puĉini znatno je veća. veći valovi javljaju se u zimskim mjesecima). U Velikoj Britaniji i Japanu već se duže vrijeme istražuju mogućnosti iskorištavanja ovog oblika energije. ali je i njezino iskorištavanje puno skuplje. vidi se princip pretvorbe energije valova u elektriĉnu energiju. pa na dubini od 50 m iznosi samo 2% od energije neposredno ispod površine. Valovi se razlikuju po visini.). MeĊutim. a taj vjetar pokreće turbinu. Energija valova Zbog djelovanja vjetra na površinu vode u nekim zonama oceana stvaraju se veliki morski valovi. 2.1.Oĉekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju. Nijedan od navedenih naĉina ne može ekonomski konkurirati klasiĉnim izvorima energije (Udovičić. Jednostavniji oblik iskorištavanja energije valova bio bi neposredno uz obalu zbog lakšeg tj. dužini i brzini o ĉemu ovisi i njihova energija. . pomiĉnog klipa i lopatica. jeftinijeg dovoĊenja energije potrošaĉima.

vremenskim uvjetima itd. pri ĉemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. velike oscilacije intenziteta zraĉenja i veliki investicijski troškovi.5 kWh/m2. Osnovni problemi su iskorištavanja su mala gustoća energetskog toka. na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2. kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij.2.Slika 1. gdje temperatura doseže 15 milijuna °C. godišnjem dobu. kolika je njegova procijenjena starost. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardi godina. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline širi u svemir pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje.pripremanje vruĉe vode i zagrijavanje prostorija fotonaponske ćelije . Sunĉeva energija potjeĉe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu. Većinom je to rezultat politike pojedinih država koje subvencioniraju instaliranje elemenata za pretvorbu sunĉeve energije u iskoristivi oblik energije. izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. uz oslobaĊanje velike koliĉine energije. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo pogodnom podruĉju za eksploataciju. Osnovni principi direktnog iskorištavanja energije Sunca su:    solarni kolektori . Energija Sunca Sunce je nama najbliža zvijezda te.direktna pretvorba sunĉeve energije u elektriĉnu energiju fokusiranje sunĉeve energije .upotreba u velikim energetskim postrojenjima . ali unatoĉ tome u Europi je direktno iskorištavanje sunĉeve energije u velikom porastu. Iako je sunĉeva energija uzroĉnik većine izvora energije. Svake sekunde na ovaj naĉin u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika. Pod optimalnim uvjetima. U Hrvatskoj je prosjeĉna vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu 3-4. Princip pretvorbe energije valova u elektriĉnu energiju 2. a stvarna vrijednost ovisi o lokaciji. u ovom poglavlju koncentrirat ću se na direktno iskorištavanje sunĉeve energije. Radi se o fuziji. dobu dana. a prema raspoloživim zalihama vodika može se izraĉunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina. neposredno ili posredno.

elektriĉnu energiju. obnovljiv.). pomoću vjetroelektrana. Površina Sunca 2. Krajem 2007. lako dostupan i ĉist izvor energije. Slika 3. Vjetar je bogat. Njemaĉkoj i Irskoj 6% (podaci za 2007.3. Španjolskoj i Portugalu 9%. Nedostatak vjetra rijetko uzrokuje nesavladive probleme kada u malom udjelu sudjeluje u opskrbi elektriĉnom energijom.Slika 2. ali pri većem oslanjanju na vjetar dovodi do većih gubitaka. Trenutno vjetroelektrane pokrivaju tek 1% svjetskih potreba za elektriĉnom energijom. Vjetropark .1 GW. Elektriĉnom energijom iz vjetra vjetroelektrane snabdijevaju elektro energetsku mrežu kao što i pojedinaĉni vjetroagregati napajaju izolirana mjesta. dok u Danskoj ta brojka iznosi 19%. instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu bila je 94. U klasiĉnim vjetrenjaĉama energiju vjetra pretvaramo u mehaniĉku te je kao takvu direktno koristimo za mljevenje žitarica ili pumpanje vode. pretvaramo je u korisni oblik energije. Energija vjetra Energija vjetra.

Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa. odnose se na Kinu. Najveći projekti.3%). Zbog toga Hrvatska spada meĊu vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Energija vode Energija vode (hidroenergija) je najznaĉajniji obnovljivi izvor energije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet. Peru. Tako je zbog toga jer korištenje hidroenergije ima svoja ograniĉenja. godine s prvom . U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruĉena. jer se elektriĉna struja ne može jeftino uskladištiti.4. a udio 80 puta. što je povoljno jer se u njima oĉekuje znatan porast potrošnje energije. Rastuća potreba za energijom pri tome ĉesto preteže nad brigom o utjecajima na okoliš. Da bi se poništio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. Većina neiskorištenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama. a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine.. Vijetnam.2. U strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske. Ne može se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekuće vode. a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoliš. a u zadnje vrijeme i zaštita od teroristiĉkog ĉina (za vrijeme Domovinskog rata Srbi su pokušali srušiti branu Peruĉkog jezera). a dimenzije nekih zahvata nameću dojam da je njihovo izvoĊenje ne samo stvar energije nego i prestiža. Maleziju.. Razvoj energetskog korištenja vodnih snaga u Hrvatskoj zapoĉinje još 1895.2% na 3. Brazil. više od polovice izvora ĉine hidroelektrane. ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2. a i diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. U nuklearnim elektranama u istom je razdoblju proizvodnja povećana gotovo sto puta. planirani ili zapoĉeti. Indiju. Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala. To znatno diže cijenu cijele elektrane.

Temeljno obilježje hidroelektrana hrvatskog elektroenergetskog sustava je dugogodišnji rad i starost postrojenja. koja se provodi sukladno financijskim mogućnostima Hrvatske elektroprivrede. HE Kraljevac (1912.hidroelektranom izgraĊenom na Skradinskom buku na rijeci Krki . HE Zavrelje kod Dubrovnika i HE Ozalj 2. Regenerativna cirkulacija energije vode 2. Ta se energija može dobivati . ali potencijal nije mali. Postoje dvije vrste: akumulacijske (ima i reverzibilnih) i protoĉne. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije. Slika 4. najmlaĊe hidroelektrane HE Dubrava i HE Đale puštene su u rad 1989. godine) na rijeci Cetini itd. Potom slijede HE Miljacka izgraĊena 1906. izgraĊene iza Drugog svjetskog rata. Danas je u pogonu 21 hidroelektrana u Hrvatskoj. Prve hidroelektrane koje su povećale snagu elektroenergetskog sustava. godine) na rijeci Kupi. Primjerice.5.današnjom HE Jaruga.4 MW. HE Ozalj (1908. Sve hidroelektrane HEP-a dobile su Zeleni certifikat za proizvodnju elektriĉne energije iz obnovljivih izvora. izgraĊena je nova HE Jaruga instalirane snage 5. Stoga je potrebna njihova revitalizacija. godine. Godine 1904. godine (Manojlovac) na rijeci Krki. bile su HE Vinodol. Energija plime i oseke Plima i oseka nastaju kao posljedica gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca.

na mjestima gdje su morske mijene izrazito naglašene (plimna amplituda veća od 10 metara). IzgraĊena je 60-tih godina i još uvijek radi. Princip je jednostavan i vrlo je sliĉan principu hidroelektrane. a ne dvosmjerne). U jednostavnijem sluĉaju voda se propušta kroz turbine samo u jednom smjeru i u tom sluĉaju turbine su jednostavnije (jednosmjerne. Biomasa funkcionira vrlo jednostavno. Niti jedna od navedenih zemalja nije ostvarila znaĉajniji napredak u iskorištavanju energije ovog tipa. preko 20m) dok ih Kina ima nekoliko. te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima. Slika 5. Kamioni prevoze otpad iz tvornica i farmi do elektrane na biomasu. Tu se biomasa ubacuje u velike lijevke i zatim u peć gdje biomasa izgara. Rusija posjeduje malu elektranu kod Murmanska. Hrvatska ne koristi ovaj oblik energije jer su plimne amplitude u Jadranskom moru vrlo male (od 25 cm do 80 cm). Tad se voda po istom principu propušta van iz zaljeva.6. a ĉine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Kad se zaljev napuni brana se zatvara i ĉeka se da razina vode padne. Biomasa Biomasa je obnovljiv izvor energije. propušta se preko turbine u zaljev. koja se . Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem. granje drveća i drugi otpaci sakupljaju se zajedno u velike kamione. Francuska 2. Kanada u zaljevu Fundy (najviša plimna amplituda. Toplinom koja se oslobaĊa zagrijava se voda u kotlu. Elektrana na rijeci Rance. ili dobivati elektriĉna energija u malim termoelektranama. Šumski otpad. Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke nalazi se na ušću rijeke Rance u Francuskoj. Na ulazu u neki zaljev postavi se brana i kad se razina vode podigne. Glavni problemi kod takvog iskorištavanja energije plime i oseke su: • periodiĉnost izvora (treba ĉekati da se razina vode dovoljno digne odnosno padne) • mali broj mjesta pogodnih za iskorištavanje takvog oblika energije.

Sliĉna stvar može se napraviti u stajama. dobivala iz korištenja biomase 18% energije. Biomasa je i obnovljivi izvor energije jer biljke koje stvaraju biomasu mogu rasti uvijek iznova. Na mjestima gdje se uzgaja mnogo životinja proizvodi se gnojivo. reciklira i ponovno upotrebljava. Ugljiĉni dioksid je plin koji. U odlagalište se postave cijevi te se metan može sakupljati. Biomasa se takoĊer može dobiti s odlagališta otpada. Švedska je npr. . Druge biljke koje rastu iskorištavaju taj otpušteni ugljiĉni dioksid u svom rastu. iznositi 73%. 1998. Dakle. g. kad ga ima previše. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede. Biljke rabe i pohranjuju ugljiĉni dioksid tijekom svog rasta. Kad se gnojivo razgraĊuje ono takoĊer ispušta plin metan sliĉno kao i otpad. Kada se otpad razgraĊuje oslobaĊa se plin metan. PredviĊa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel biomase u potrošnji energije iznositi izmeĊu 30% i 40%. On se ispusti u atmosferu kada se biljke spale. a Finska 10%. Danas se još uvijek otkrivaju novi naĉini uporabe biomase. Prema dokumentima EU predviĊa se da će proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010 g. Uporaba biomase ne doprinosi globalnom zatopljenju.hr) Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. To takoĊer smanjuje ovisnost o nafti . (www.pretvara u vodenu paru. uporabom biomase. Energija pohranjena u pari koristi se za okretanje rotora turbine i generatora.mojaenergija. Stoga je uporaba biomase u energetici prihvatljiva za okoliš jer se biomasa smanjuje. Jedan je naĉin proizvodnja etanola. tekućeg alkoholnog goriva. ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruĉja i povećanje sigurnosti opskrbe energijom. Alkohol se može i kombinirati s benzinima. Ova se vrsta biomase naziva deponijski plin. zatvara se krug oĉuvanja ugljiĉnog dioksida. Taj se plin može spaljivati na samoj farmi te tako proizvoditi energiju potrebnu za rad farme. smanjenje uvoza energenta.neobnovljivom izvoru energije. Zatim se plin spaljuje u termoelektrani kako bi se proizvela elektriĉna energija. odnosno pretvara se u elektriĉnu energiju. može doprinijeti "uĉinku staklenika" i globalnom zatopljenju. šumarstva i drvne industrije. Etanol se može koristiti u specijalnim vrstama automobila koji rabe alkohol umjesto benzina i dizela.

osim vodene pare. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana. Nastaje polaganim prirodnim raspadanjem radioaktivnih elemenata koji se nalaze u zemljinoj unutrašnjosti. Budući da nema dodatnih potreba za gorivom nema niti štetnih emisija. problem je i prijenos energije do potrošaĉa a ponekad su to i . Kad ta vruća voda dospije do površine kroz pukotinu u zemljinoj kori. To su tzv. Ako izlazi pod tlakom.potencijalna bioenergija 2. On je jeftin. Glavni je nedostatak u malom broju lokacija gdje se vruća voda u podzemlju nalazi blizu površine. Duboko ispod površine voda ponekad dospije do vruće stijene i pretvori se u kipuću vodu ili paru. kondenzira se. osim što se para ne proizvodi izgaranjem goriva već se crpi iz zemlje.7. Vrući izvori se širom svijeta koriste kao toplice.Slika 6. zove se gejzir. Geotermalna energija Geotermalna energija postoji otkad je stvorena Zemlja. u pravilu za granice litosfernih ploĉa. Slika 7. Nedostatak je i to što su te zone ujedno i glavne potresne zone što onda poskupljuje izgradnju takovih elektrana. Daljnji je postupak s parom isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do turbine koja pokreće rotor elektriĉnog generatora. da bi se tako dobivena voda vratila natrag u geotermalni izvor. Kipuća voda može dosegnuti temperaturu od preko 150 stupnjeva Celzijusa. Vruća voda ili para (pod nižim tlakom vruća voda pretvara se u paru) uspinje se tim cijevima na površinu. Na Islandu. Vrućom vodom iz dubine Zemlje mogu se grijati staklenici i zgrade. stabilan i trajan. u obliku eksplozije. mnoge zgrade i bazeni griju se geotermalnom vrućom vodom . Budući da su te zone uglavnom i slabo naseljene. Nakon turbine para odlazi u kondenzator. Sakupljena trava . zovemo je vrući izvor. u zdravstvene i rekreacijske svrhe. One se vežu za vulkanske zone na Zemlji tj. Buše se rupe u zemlji i cijevi spuštaju u vruću vodu. koji je poznat po gejzirima i aktivnim vulkanima. Korištenje geotermalne energije Ovaj izvor energije ima brojne prednosti. geotermalne zone. Vruća voda i para iz dubine Zemlje mogu se rabiti za proizvodnju elektriĉne energije. a da se ne pretvori u paru jer je pod visokim tlakom.

Proizvodnja geotermalne energije iz Zemljine unutrašnjosti je uglavnom prostorno ograniĉena. kemijsku. Na primjer. Yellowstone pa gradnja elektrana nije dozvoljena. 3. ceste. jer primjerice. Meksiko i Japan. stanovnici Paga su izrazito ponosni na svoj vjetropark. Razvoj energije iz vjetra takoĊer nailazi na prepreke. emisija buke i druga pitanja predmet su daljnjih istraživanja. Prosjeĉna vjetroelektrana zauzima 7 ha zemlje za proizvodnju jednog megawata elektriĉne energije što je dovoljno za opskrbu 750 do 1000 kućanstava. zauzima velike površine zemljišta. Para koja izlazi iz zemlje ponekad može biti jako agresivna i izazvati koroziju i puknuće cjevovoda. prvenstveno zbog korištenja zemljišta. ZAKLJUČAK Ovim projektom dali smo sažeti presjek kroz naĉin na koji se obnovljivi izvori energije iskorištavaju i pretvaraju u korisne oblike energije (mehaniĉku. solarna toplinska energija. Dakle. toplinsku. To utjeĉe na prirodna staništa biljka i životinja koje tamo žive. Proizvodnja ove opreme takoĊer utjeĉe na okoliš. iako obnovljivi izvori energije ne ispuštaju štetne plinove u zrak niti koriste dragocjeno fosilno gorivo. Troškovi elektriĉne energije dobivene iz obnovljivih izvora. a najbolje poljoprivredne površine i šume se poplavljuju. Usmrćenja ptica zbog sudara s vjetroturbinama. fiziĉke i biološke karakteristike rijeke i porjeĉja. Tekućina koja se najĉešće koristi kod proizvodnje elektriĉne energije iz solarnih sustava vrlo je toksiĉna i može doći do izlijevanja. Na okoliš takoĊer utjeĉu zgrade. Elektrana na geotermiĉku energiju ponekad košta nešto više od elektrane na plin jer se u troškove moraju ukljuĉiti i troškovi bušenja.zaštiĉena podruĉja npr. Uoĉili smo kako su stalna istraživanja i razvoj tehnologija obnovljive izvore uĉinili danas mnogo pristupaĉnijima nego prije 25 godina. u stalnom su padu. Smatraju ga novim elementom u turistiĉkoj ponudi svog otoka. Nizvodno od brane mijenjaju se kemijske. Glavni proizvoĊaĉi geotremalne enrgije su SAD. Ljudi se raseljavaju.O tome bi se dalo raspravljati. Ali postoje i prepreke razvoju obnovljivih izvora energije. dalekovodi i transformatori koji se trebaju izgraditi. Filipini. Ipak farme i pašnjaci mogu koristiti isto zemljište ispod vjetroturbina. elektriĉnu). oni ipak imaju odreĊeni utjecaj na okoliš. . Neki smatraju da vjetroelektrane nagrĊuju prirodni vidik . Kod hidroelektrana postoji zabrinutost glede utjecaja brana na okoliš. To znaĉi da se postrojenja moraju izgraditi na mjestima bogatima geotermalnom energijom. na principu kolektora.

POPIS LITERATURE 5. POPIS PRILOGA .4.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->