CRNA LISTA, BIJELI MA^OR: KO JE ZAPRAVO NASER KELMENDI?

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE
Tri scenarija za rekonstrukciju vlasti
Sukob SDP-a i SDA uvodi dr`avu u najdublju parlamentarnu krizu nakon rata, koja bi mogla potrajati sve do narednih parlamentarnih izbora; Slobodna Bosna otkriva {ta su stvarni uzroci sukoba SDP i SDA i analizira mogu}e domete najavljene rekonstrukcije vlasti na svim razinama sarajevskom adresom stanovanja, kona~no je, pro{log tjedna, i zvani~no tituliran kao regionalni narko-boss ~ije se ime na{lo na crnoj listi SAD-a, me|u sto najve}ih svjetskih trgovaca drogom; na{a novinarka doznaje {ta je otkrila vi{egodi{nja me|unarodna policijska istraga protiv Kelmendija, koji su njegovi najunosniji poslovi i ko su mu najva`niji poslovni partneri

www.slobodna-bosna.ba
Nikoli}a, skok sa Starog mosta i neizbje`nu “lisku”

30 DU@NI^KO ROPSTVO
Hronika najavljene dr`avne smrti
Politi~ki analiti~ar i ekonomski ekspert, prof. dr. @ARKO PAPI] `estoki je kriti~ar postoje}e dru{tveno-politi~ke situacije u na{oj dr`avi; za na{ magazin Papi} govori o permanentnoj politi~koj krizi u BiH, nesretnom kraju “crvenozelene” koalicije, MMF-u i Gr~koj, Lagumd`iji, Tihi}u, Radon~i}u, Had`i}u, Inzku…

68 ^AROBNI ZVUCI:
Ladino u Mostaru
Obojica su Mostarci: jedan je gitarista rock benda “Zoster” i producent, a drugi je pjeva~, koji je interes za kulturu bosanskohercegova~kih Sefarda pokazao za vrijeme studija u Zagrebu; prvi je ATILLA AKSOJ, drugi VLADIMIR MI]KOVI], zajedno su duo ARKUL, njihov prvijenac sa sefardskim pjesmama objavljen je prije ~etiri godine, a u pripremi je i drugi studijski album

16 PORTRETI ZLATKA LAGUMD@IJE U “DNEVNOM AVAZU“
Od “motora razvoja” do “ruskog mafija{a”
“Slobodna Bosna“ podsje}a na to kako je 38 Radon~i}ev „Dnevni avaz“ godinama pisao o Zlatku Lagumd`iji, predstavljaju}i ga najprije kao reformsku snagu na bh. politi~koj sceni da bi ga potom zasipao najgorim uvredama i etiketirao kao politi~kog pokrovitelja srbijansko-ruskih tajkuna u BiH

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

DODIK-JOVANOVI]
Neprijatelji stari, gdje ste
Slo`enu situaciju oko formiranje nove srbijanske vlade dodatno je zakomplikovao Milorad Dodik, predsjednik RS-a, prijete}i prilikom posjete lidera SPS-a Ivice Da~i}a Banjoj Luci da }e RS protestovati protiv Vlade u kojoj se bude nalazio ^edomir Jovanovi}; na{ list analizira zbog ~ega je zapravo Ivica Da~i} posjetio Dodika i da li predsjednik RS-a ima realnu mo} da uti~e na kreiranje politi~ke scene Srbije

20 DOSJE SB
Naser Kelmendi na ameri~koj crnoj listi
NASER KELMENDI, “kontroverzni albansko-bosanski biznismen“ sa

54 POLITI^KA I KULTURNA TA[TINA
Tereziju nosili jarani
Reporteri na{eg magazina prisustvovali su 10. UNESCO SAMITU [EFOVA DR@AVA JUGOISTO^NE EVROPE, koji je pod pokroviteljstvom Predsjedni{tva BiH proteklog vikenda odr`an u Mostaru; zabilje`ili smo usvajanje “Deklaracije”, jednu sva|u, kratki obilazak Hercegovine u vidu ~etiri sveti{ta, nedolazak Josipovi}a i

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
MEDO U MEDU GOTOVINA ZA VERESIJU

Ministar finansija Nikola [piri} “preko ra~una“ kupuje i vo}e
“[tedljivi“ ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} ni po koju cijenu se ne `eli odre}i usluga restorana Toplik u Isto~nom Sarajevu. U tome ne bi bilo ni{ta sporno da ra~une pla}a iz vlastitog d`epa, a ne preko le|a poreskih obveznika BiH. Posljednji, u nizu ra~una, koji je stigao na adresu Ministarstva finansija i trezora iz restorana “Toplik“ iznosio je 374 marke. Da je naviknut na dobru i kvalitetnu a “besplatnu“ hranu, svjedo~i i ra~un iz banjalu~kog restorana

Lijanović odbio Lagumdžijinu ponudu da preuzme Ministarstvo industrije, Komšić neće smjenu Branimira Jukića
OSVETA ZBOG NEPOSLU[NOG BRATA
Zlatko Lagumd`ija tra`io je smjenu Branimira Juki}a jer je njegov brat Zvonimir bio glavni kreator pu~a na Federalnoj televiziji

Proteklog je vikenda predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija u svojoj ku}i na Poljinama ugostio nekolicinu najodanijih strana~kih kolega, ali i {efa izaslanstva Europske unije i specijalnog predstavnika EU-a u BiH Petera Sorensena, i savjetnika u njema~kom Veleposlanstvu u Sarajevu Borisa Stjepanovi}a, ~ija je bliskost sa socijaldemokratima ve} godinama javna stvar. Iako se radilo o neformalnom dru`enju uz ro{tilj i pi}e, Lagumd`ija je vi{e od sat vremena proveo razgovaraju}i sa Sorensenom. Tema je, dakako, bila raskid kolacije sa SDA i politi~ko partnerstvo sa Savezom za bolju budu}nost BiH. I mada je Zlatko Lagumd`ija europskog diplomatu uvjeravao da je postigao ~vrst dogovor s liderima SNSD-a, SBB-a i HDZ-a Miloradom Dodikom, Fahrudinom Radon~i}em i Draganom ^ovi}em i da zajedno mogu formirati vlast na svim razinama (kantonalnoj, federalnoj i dr`avnoj), ispostavilo se kako ne mo`e ra~unati ~ak ni na podr{ku sada{njih koalicijskih partnera. Na prvom sastanku s predstavnicima Narodne stranke Radom za boljitak Lagumd`ija je, naime, pritisnut Čovi}evim ultimativnim zahtjevima za pet ministarskih mjesta u Vladi Federacije BiH, aktualnom federalnom ministru poljoprivrede Jerki Ivankovi}u Lija4

novi}u velikodu{no ponudio resor energije, rudarstva i industrije na ~ijem je ~elu SDA-ov ministar Erdal Trhulj. No, prepredeni je Lijanovi} kratko odbrusio: “Ne bi ja od gotovine pravija veresiju“ i glatko odbio Lagumd`ijin prijedlog. Ako je vjerovati pri~ama izvr{nog direktora za programe RTVFBiH Zvonimira Juki}a, Zlatko Lagumd`ija je jednako lo{e pro{ao i kada je od svog strana~kog kolege, ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, zatra`io da sa mjesta {efa misije BiH pri NATO-u smijeni Branimira Juki}a. [utiranje veleposlanika Branimira Juki}a nema, naravno, nikakve veze s diplomatskim anga`manom, budu}i da je to trebala biti osveta zbog pona{anja njegovog brata Zvonimira. Zvonimir Juki} je, zajedno s predsjednikom Upravnog odbora RTVFBiH Igorom Soldom i generalnim direktorom D`emalom [abi}em, bio glavni kreator pu~a na Federalnoj televiziji, odnosno smjene Lagumd`ijinog komesara na tom javnom servisu Bakira Had`iomerovi}a. No, za razliku od prethodnih godina kada je Kom{i} po Lagumd`ijinom nalogu vr{io ~istke hrvatskih diplomatkinja (Darije Krsti~evi}, D Lidije Topi}...), ovoga je puta direktivu strana~kog {efa rezolutno odbio. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Ljudi smo, dogovorit ćemo se

Integra na iznos od 232 KM. Ministar [piri} ne samo da se dobro hrani preko le|a poreskih obveznika, nego na isti na~in u svoj organizam unosi neophodne vitamine. [piri} je “preko ra~una“ kupio tri kilograma banana, 3 kilograma kru{aka, 24 kilograma narand`i, 2,5 kilograma ananasa, dva kilograma jabuka, 5 kilograma jagoda... (M.F.)

TIHI]EV KADRI]

Sulejman Tihi} na mjesto predsjednika SDA Br~ko postavlja kontroverznog Esada Kadri}a
Sulejman Tihi}, lider SDA, u petak, 8. juna, planira da smijeni Ahmeta Dervi{evi}a, predsjednika SDA u Br~kom, i na njegovo mjesto postavi Esada Kadri}a, aktuelnog {efa Odjeljenja za obrazovanje u Vladi Br~ko Distrikta. Dervi{evi} je poznat po tome {to se u posljednjih nekoliko godina borio protiv kriminala i korupcije u ovom gradu i otvarao brojne afere. Kadri} je, sude}i po svjedo~enju Elizabete Dervi{evi}, biv{e direktorice Ekonomske {kole u Br~kom, njegova suprotnost. Naime, Dervi{evi}evu je Kadri} prije dva mjeseca smijenio sa mjesta direktora {kole jer nije pristala da u~estvuje u korupciji i po Kadri}evim zahtjevu otvori trajne naloge za prevoz u~enika ove {kole. Po Kadri}evom zahtjevu, Dervi{evi}eva je trebala od roditelja u~enika tra`iti saglasnost da ih zastupa u subvencioniranju prevoza u~enika {kole. Ova sada biv{a direktorica je shvatila da je ~itava procedura oko prevoza u~enika nezakonita, da nije raspisan tender za prevoznika i da su cijene duplo vi{e za u~enike koje pla}a Odjel za obrazovanje (104, 6 KM), nego gra|ane na redovnoj liniji (56 KM). ^itav slu~aj je prijavila policiji i SIPA-i, me|utim, i pored toga je ostala bez posla. (M.D.)

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TAJNA MINISTARSKE RADONSKE VODE
Pi{e: SENAD AVDI]

LAGUMDŽIJA: Tako je. Izvini, to je važno. Izvini... Jesam Mile, ne peglaj, u gužvi sam, koalicijskoj kakvoj bih drugoj bio, jebo ga ti?! Nego jesi čuo kako će se zvati koalicija između Tome Nikolića i muftije Muamera Zukorlića? Derviš i smrt! A čuo si, ko..? Rasim ti ispričao. Kasnije te zovem. Jeste smijenjen je, hoću, apsolutno, apsolutno, pozdravi i ti Kopanju? Šta Toma te zvao? Nabij i ti njega, Čujemo se... Dakle, šta nam je još, Fahro, ostalo od strateških programskih ciljeva? Mediji...
“Ja sam Fahro, investitor, utemeljitelj, lider, novinar i intelektualac. Milo mi je“, pru`a ruku Fahrudin Radon~i}, predsjednik Saveza za bolju budu}nost prosijedom ~ovjeku u ugodno popunjenom restoranu u sredi{tu Sarajeva. “Ako je tebi milo, i meni je \ukanovi}... Ja sam Zlatko“, ustaje polagano Zlatko Lagumd`ija i pozdravlja se jo{ u~tivije. RADONČI]: “[ta, \ukanovi}?!“ LAGUMD@IJA: “A {ta Milo?!“ KONOBAR: Dobar dan, eselamu alejkum. @eli li gospoda ne{to naru~iti za jelo? Preporu~ujem vam morske plodove. Jutros ih Vesko poslao FEDEX-om iz Ulcinja. RADONČI]: Čuuj Vesko? Oni Acov Vesko, {to je radio kod Dura u komitet, pa ga je Sveto i{}ero iz Budvu u Ulcinj?! A zna{ {to ga je Sveto o}ero? Pri~o mi ovaj jedan ro|ak iz poresku upravu, majka mu je iz Plava bila udata za jednog iz Titograd, pardon Podgoricu, djecom mi se i sa oba oka u glavi kleo da je istina, `iva istina i samo KONOBAR: Idealna, najbolja... 1990. LAGUMD@IJA: Tad je Jadranko Prli} bio direktor HEPOK-a a on je, zna se, garancija kvaliteta. Mo`e... (Vrpca je pukla, dijalog se nastavlja nesmanjenom `estinom, jer `estina je isklju~ena iz ovog vinskopodrumskog povijesnog igrokaza) RADONČI]: ...Nego i to {to ka`e{....Hajmo jo{ samo malo da vidimo oko ovu ta~ku pet: reforma i profesionalizacija poliiicije na svim nivoima? LAGUMD@IJA: Osim na federalnom, to je reformisano, tu ostaje Koka. RADONČI]: Koji SAD Koka, juna~e? LAGUMD@IJA: Kurte{.. RADONČI]: Čuj Koka... pa nijesmo Kukuriku koalicija, partneru .. Al, hajd’ dobro. Rekli smo da }emo da pri~amo na bazu koncenzusa i nadgradnju stanova za socijalno ugro`ene, a da no... Onda si mi... stani da vidim ovu svoju kadrovsku kri`aljku {to je ju~er iza{la u ovi moj nezavisni list Expres: Ministar odbrane, ~etiri slova... onda si mi tu ostao kratak...

LAGUMD@IJA: “Mora RADON^I]: “Ja sam se u
istina. Kad su ono Aco i Milo doveli Madonu u Budvu, pri{o joj Vesko iza bekstejd` i pito je: “\evojko, ja tebe odnekle znam... od kojih si ti Madona?“ Ha, ha. Nego ja bolje hobotnice nisam jeo nego u Ulcinj? Imate je u dnevnu ponudu? KONOBAR: Naravno, gospodine, to je specijalitet ku}e: mafija{ka hobotnica za dvije osobe... Za pi}e? RADONČI]: Meni }e{ ovu prirodnu Radonsku vodu... LAGUMD@IJA: Ne znam... Mo`da jednu bevandu... Koja vam je berba?
6

LAGUMD@IJA: Stani, polako, rekli smo da se ne}emo vrije|ati, ko je ovdje kratak, ti ili ja?! Tra`i{, dakle, da ti dadnem funkciju ministra odbrane? RADONČI]: A |e da ne tra`im? Bez toga nema ovoga, kako se veli, na vrh mi je ovog mog maternjeg jezika, o~ina mu oca jebem, a ne zove mi se Tunja, kasno je, evro-atlantskog auto-puta, masovnog autoputa, MAP-a.. Reko mi neki dan ovi ambasador Amerike, Mun, koji podr`ava reforme, kako se ono zove... Rifkooo: “Kako se zove oni s bradom ambasador... Ja, ja oni {to je principijelan . Jes’, jes’
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
taj“. Dakle reko mi je ovi Dark sajd of de Mun, da bi mi molitveni doru~ak kod Obamu mogla biti posljednja ve~era. Ni|e logike... Valjda vremenska razlika, nema {ta drugo... A |e da znam. LAGUMD@IJA: Ako je tako, ne pravim pitanje. Da}u ti to mjesto rado... RADONČI]: Polaahko.. Ne ka`e se rado, nego se veli Ra|o, D`evad Ra|o. LAGUMD@IJA: Jes’, dobro si, zamisli da Srbi u Federaciji pjevaju ministru odbrane: Ra|o, Srbin ide u vojnike, ha, ha, ha... Izvini, samo da se javim na drugi telefon, Mile me zove... RADONČI]: Jel sa M:tela? LAGUMD@IJA: Jok, nego }e sa Suljinog, ratno-profiterskog i mirnodopsko-hu{ka~kog povla{tenog... Hej, Mile, zna{ li da je Suljo zaglavio u bolnici - upao mu mobitel u uho.. A ~uo si taj fol, jebi ga, meni ju~er Grabovica ispri~ao. A tebi ispri~ao Sredoje? Pa, dobro. Sredoje je ipak trideset godina {ef u{nog odjeljenja u svim re`imima i bolnicama.. Čujem, Mile, ma u stvari ne ~ujem.., ma nisam sa Suljom, nego jednim njegovim kom{ijom...Nije, nije D`aferovi}, nego onaj mali sa tre}eg sprata. Aha, jes’ taj. Ma nije za telefona, sve dok se ova ~etvrta mre`a ne uvede, ne mo`e biti kulture dijaloga. Ma nabijem i ja tebe... Ho}u, poselami}u ga, pozdravi i ti Da~i}a... Izvini, Fahro, Miletu ne{to zapelo, nego gdje smo ono stali. RADONČI]: Oko ove osme ta~ke, sloboda medija. LAGUMD@IJA: Tako je. Izvini, to je va`no. Izvini... Jesam Mile, ne peglaj, u gu`vi sam, koalicijskoj kakvoj bih drugoj bio, jebo ga ti?! Nego jesi ~uo kako }e se zvati koalicija izme|u Tome Nikoli}a i muftije Muamera Zukorli}a? Dervi{ i smrt! A ~uo si, ko..? Rasim ti ispri~ao. Kasnije te zovem. Jeste smijenjen je, ho}u, apsolutno, apsolutno, pozdravi i ti Kopanju? [ta Toma te zvao? Nabij i ti njega, Čujemo se... Dakle, {ta nam je jo{, Fahro, ostalo od strate{kih programskih ciljeva? Mediji... RADONČI]: Ne rekoh ti, ne stigoh, zaboravih od ovih. Sretnem jutros dok sam se spremao za ovi istorijski sastanak, Sulju u haustoru. Iznosim ja sme}e iz stana, rano jutros... LAGUMD@IJA: Fakat si se reformisao. Do sada si u ta doba iznosio tu|i prljavi ve{.... RADONČI]A: ... I velim mu ja: uranio kom{ija, a on }e meni, onako arogantno: nisam ja za tebe kom{ija no sam predsjednik. Ako je tako odlu~io ku}ni savjet, meni nije problem da te zovem predsjednikom u ovu na{u lokalnu zajednicu... Do tada, kom{ija, ti si za mene susjed a ja sam vazda bio za dobrosusjedske odnose. Reciprocitetno. LAGUMD@IJA: Meni pri~a{, pa ja imam vi{e susjeda nego iko kom{ija u ovom gradu. Nego da pro|emo kroz ovu osmu

PREGOVORI OKO ORGANA I TIJELA BUDU]E PROSPERITETNE ANTIMAFIJA[KE KOALICIJE
Strate{ki partneri Lagumd`ija i Radon~i} nisu krili ambicije, emocije, simpatije

amo garantovati slobodu medija“ uvijek borio za kel-medijske slobode“
ta~ku koalicijskog sporazuma, pa da se obratimo javnosti: medijske slobode ili sloboda medija: “dvije stranke su saglasne da su mediji va`an faktor demokratizacije dru{tva“. Mo`e? RADONČI]: Mi se sla`emo sa su{tinom ovog poglavlja, ali bi ipak trebalo malo precizirati i usaglasiti, eventualno u drugom ~itanju “Dvije stranke su saglasne da su Kel-mediji va`an faktor demokratizacije dru{tva“. LAGUMD@IJA: Sitnica... [to bi rekao onaj moj kolega iz Srbije, Sre}ko [oji}, iz Stranke zdravog razuma, ba{ smo se proljetos vidjeli na evropskoj skup{tini zdravorazumskih stranaka,
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

niko ne sme da bude iznena|en i uvre|en sa dinamiku reformi. Pogotovo mediji. RADONČI]: Kel-mediji. LAGUMD@IJA: Izvini, tako je. Vidimo se u “Radon Plazi“, taj }e hotel nakon tvog imenovanja za ministra sigurnosti biti progla{ena “Sigurnom ku}om“. RADONČI]: Mo`e i u Neumu, gdje sam, ako se Federalna vlada konstitui{e, planirao otvoriti “Radon pla`u“... LAGUMD@IJA: Apsolutno, apsolutno, sve ima{, rekao mi je kolega Zoran Milanovi} iz Hrvatske da je njegova Vlada planirala, umjesto Pelje{kog, izgraditi jeftiniji, u~inkovitiji poltronski most...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 31. MAJ
U intervjuu za crnogorsku dr`avnu televiziju TOMISLAV NIKOLI], novi predsjednik Srbije, podastire, dokazuje munisti~ki general, {ef Instituta za istoriju radni~kog pokreta, “i ja i Vi smo katolici, dakle ti muslimani su ne{to...“. Poljska antikomunisti~ka katoli~ka kultura je ne{to milionima svjetlosnih godina udaljeno od “povijesne zbiljnosti“ koju su oktroirali pravovjerni hrvatski komunisti~ki polit-popovi. Nekome, Mazowieckom, recimo, ko dolazi iz duhovnosti Zbigniewa Herberta, autora nenamjerne, ali anticipiraju}e pjesme “Izvje{taj iz Opkoljenog grada“ (“Previ{e star da bih nosio oru`je, ne zna se kome ispisujem historiju opsade..“) ili jeziva pjesma nobelovca Czeslava Milosza “Sarajevo“, to su derivati katoli~ke duhovnosti, osje}aja za pravdu; treba biti dobro drzak, bezobrazan, nadmen i pri tom neobrazovan, kakav je bio komunisti~ki agitpropovac i povjesni~ar Tu|man, pa misle}e Poljake totalitarnim tehnikama ubje|ivati da moraju misliti dirigirano, katoli~ki...

UTORAK, 5. JUNI
Napisao je, ~itam, slu{am, srpski daroviti aforisti~ar ALEKSANDAR ČOTRI], dosljedni ~lan Srpskog pokreta obnove, knjigu “Vuk Dra{kovi} u anegdotama“, koju svi hvale, uklju~uju}i i vrlo uva`enu knji`evnu kriti~arku Ljiljanu [op. Mo`e to biti zanimljivo, ali ~ak i ako je zanimljivo, nije posao aforisti~ara da ispisuju, makar i duhovite, “zgode i nezgode“ svojih strana~kih {efova. Sve to na kraju ispadne kao idolopokloni~ka, ina~e odli~na knjiga “Drug Tito u anegdotama i vicevima“ koju sam u ratnom vihoru negdje izgubio, zagubio... Nisam, dakle, vidio, anegdote, dosko~ice o Dra{kovi}u, ali ako u Čotri}evu knjigu nije ukori~en dijalog njegovog strana~kog {efa Dra{kovi}a i pjesnika “golubijeg srca“ Abdulaha Sidrana. “Znam ja Vas“, kazat }e u beogradskom Klubu knji`evnika, prije trideset godina, nadahnuti Sidran narastaju}em klasiku Vuku Dra{kovi}u, ne posustaju}i: “Vi ste onaj poznati otorinolaringolog.“ “Ne, ja sam pisac, poznat i priznat pisac“, {trecnu se Dra{kovi}, omamljen slavom koju mu je donijela petpara~ki bestseler. “Znam, znam, nemoj misliti da ne znam, ali Vi ste se u knji`evnosti dokazali kao ekspert za uho-grlo-no`.“ Humor, osje}aj za humor, prestaje biti va`an, principijelan, produktivan konstituent dru{tvenog zdravlja, ako se ograni~i, oktroira. Veli Sidran jutros kako je tra`io da mu isti doktori koji su mu zaustavili karcinomski belaj oko grla, rade i oko istog razjedaju}eg demona koji mu se pojavio na prostati. Kako, za{to, pitaju se doktori, specijalisti svaki za svoju oblast. “Ja nikad ne mijenjam ekipu koja pobje|uje“, veli stari majstor.

dvije strate{ke stvari svoje politike, zajedni~ki je imenitelj da se Crna Gora i Bosna i Hercegovina tretiraju kao unutarnje, a ne vanjskopoliti~ko pitanje. Prva taze teza je da Crnogorci ne postoje kao nacija nego da su etni~ki Srbi i, druga, da se u Srebrenici nije desio genocid, nego nedopustiv “te{ki zlo~in“. Negdje sam kod srpskih etnohistori~ara pro~itao, pa podvukao i upamtio vapaj zarobljenog srpskog seljaka-vojnika sa juga Srbije od prije stotinu godina, iz blata balkanskih ratova: “Ne koljite me, bra}o Bugari, ako ste Srbi“...

NEDJELJA, 3. JUNI
Ta~no u jedan po~eo sam danas gledati teniski obra~un u Parizu izme|u NOVAKA \OKOVI]A i nekog ambicioznog, ni`era-

PETAK, 1.JUNI
“Kako se, tebi ~ini, ti si pametan ~o’jek, raja, dijete ovog grada... ova koalicija Radon~i}-Lagumd`ija?“, pita me poznaniktaksista. “Bit }e to dobro“, rutinski, tehni~ki odgovorim sa oprezom, o~ekuju}i da }e mi pljusnuti u lice neki svoj privatni problem dijete nije pro{lo prijemni, `ena na nepla}enom odmoru, roditelji socijalno neza{ti}eni... Ni{ta od toga: “Stra{no je da cuke u Pra~i jedu makarone, neki dan sam ih obi{o, to je Alcatraz“, veli moj dana{nji sugovornik. Toliko je iskren i nesebi~an, ne-li~an bio da mi je zbiljski, su{tinski izo{trio sentiment prema mojim prirodnim neprijateljima psima. Lutalicama...

SUBOTA, 2. JUNI
TADEUSZ MAZOWIECKI, specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava u ex-jugoslovenskim dr`avama, danas u hrvatskom tisku otkriva kako je bio zgranut susretom sa hrvatskim predsjednikom Franjom Tu|manom u ljeto 1993. godine. Mazowiecki, koji je u diplomaciji i politici, ina~ica, moralna i humanisti~ka svog zemljaka Pape Voytile, dolaze}i iz Sarajeva u Zagreb tih u`asnih ratnih dana povjerio se ljudski, solidarno hrvatskom poglavaru kako je opsada Sarajeva, ubijanje ljudi, ne{to najgore i najte`e {to je u svom `ivotu vidio i do`ivio. “Gospodine“, kazao je, prema svjedo~enju Mazowieckog, krivousti i krivokleti ko8

ngiranog Italijana ANDREASA SEPPIJA. Za ~etiri i po sata koliko je me~ trajao pojeo sam pola kile janjetine (taze stigla iz butika obitelji Jela~i} iz Jablanice) kilogram tre{anja, dvije pastrmke, skoro pola kilograma livanjskog sira, munchmalow, popu{io kutiju “Aure“: njih dvojica niti su {ta jeli, ni pili, niti pu{ili; ja u taj sport ne vjerujem niti me iko mo`e ubijediti da je to sport...

SRIJEDA, 6. JUNI
Danas na sve~anosti u Op}ini Novi Grad moja sestri~na, Lamija, dobila nagradu za najboljeg poznavatelja engleskog jezika u klasi kantonalnih srednjo{kolaca. Čitam, zapravo entuzijasti~ki, dijagonalno prelistavam, jedini va`an ~asopis na ovim prostorima, “Sarajevske sveske“, dvoje-troje ozbiljnih autora, sa svjetskim referencama. Pri~u Ismeta Prci}a, ro|enog u Tuzli, i Filipa Čuljka, odmetnutog sjemeni{tarskog sina iz Travnika, prevode sa engleskoga na na{e, zajedni~ke jezike. Ne znam, valjda nisam u folu, jezi~koj materiji, ali ta kolonijalna, globalisti~ka jezi~ka politika, ~uda ~ini. Napisani na ~itkom jeziku “jezicima svih na{ih naroda i narodnosti“, ti knji`evni uradci, nelo{i, ali ni{ta posebno, nazor bi se uspjeli ugurati u ovda{nje knji`evne rubrike, ako ih uop}e ima, “mladi pi{u i stvaraju - {ta djeca znaju o zavi~aju“...
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

PONEDJELJAK, 4. JUNI
“U Vi{egradu ne postoji pravni osnov da bi se proglasio genocid“, ka`e premijer RS-a Aleksandar D`ombi}. Masovna ubistva, kolektivna spaljivanja, mu~enja, silovanja, bacanja u Drinu su, vjerovatno, imala pravni osnov. Za ta nepojmljiva zvjerstva niko nije osu|en za genocid, jer nije bilo pravnog osnova, pravomo}nih presuda. Niko nije procesuiran za pokolj milion Ermena od strane turskih integralista. Ali da je bilo ne{to malo genocida, nepravilnosti, bilo je...

MINI MARKET
U SINI[E SVEGA BI[E MARKETIN[KI KOLJA^

Poslanik u Skup{tini RS-a Sini{a Dodik kupio ku}u u kojoj je smje{ten Okru`ni privredni sud
Mladi i perspektivni poslanik SNSD-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Sini{a Dodik postao je nedavno vlasnik jo{ jednog poslovnog prostora u Isto~nom Sarajevu. Neko} propali student Elektrotehni~kog fakulteta, koji je mudro kapitalizirao nagli politi~ki uspon (ku}ama, stanovima, skupim automobilima), kupio je od lokalnog gra|evinskog poduzetnika Save Lalovi}a, vlasnika kompanije Marvel iz Isto~nog Sarajeva, dio stambenoposlovne zgrade u Dabrobosanskoj ulici u kojem se nalazi Okru`ni privredni sud. Kako je, me|utim, za najam poslovnih prostorija Okru`ni privredni sud u Isto~nom Sarajevu dosada{njem vlasniku pla}ao mjese~nu kiriju u iznosu od 11.000 KM, jasno je da je poduzetni Dodik pametno investirao novac. Predsjednica Okru`nog privrednog suda u Isto~nom Sarajevu Aida [ain je ranije tra`ila da se za potrebe te institucije kupi poslovni prostor, upozoravaju}i kako se radi o bespotrebnom rasipanju para, ali je
Sini{a Dodik

Bračni parovi Lagumdžija i Kulenović u Dubrovniku dogovarali raspodjelu marketinškog kolača
Daleko od sarajevske javnosti, u`ivaju}i u danima vikenda, bra~ni par Zlatko i Amina Lagumd`ija vi|en je prije dvadesetak dana u jednom luksuznom restoranu u Dubrovniku. Dru{tvo su im pravili kriminalizirani vlasnik marketin{ke agencije SV RSA Neven Kulenovi} (~ije su sumnjive poslove i tajne ra~une u stranim bankama istra`ivali INTERPOL i SIPA) i njegova `ena. I mada nije poznato da li su se supru`nici Lagumd`ija i Kulenovi} u Dubrovniku sreli slu~ajno, ili su odmor ranije dogovorili, uistinu je te{ko povjerovati da njihovo dru`enje nije bilo motivirano zajedni~kim poslovnim interesima. Posebice ako se zna da je Zlatko Lagumd`ija predsjedniku SDA Sulejmanu Tihi}u nedavno predlagao da dogovore podjelu golemog marketin{kog kola~a BH Telecoma, odnosno da je gospo|a Lagumd`ija jo{ uvijek vlasnica agencije za ogla{avanje i vizuelne komunikacije Ars Creativa. (S.M.)
Neven Kulenovi}

RADON^I] (PRO)DAJE AVAZ

Fahrudin Radončić ne može biti i ministar i vlasnik medijske kuće koja posluje s državnim institucijama
Najavu Fahrudina Radon~i}a da }e uskoro prodati Dnevni avaz i posvetiti se profesionalnoj politici treba uzeti s rezervom i tretirati isklju~ivo u kontekstu Zakona o sukobu interesa. Nije sporno da Radon~i} mo`e istovremeno biti na ~elu partije i vlasnik medijske ku}e, ali je prema odredbama Zakona o sukobu interesa nespojivo da se anga`ira u izvr{noj vlasti, naprimjer na mjestu ministra, a da preduze}e u njegovom vlasni{tvu sklapa poslovne ugovore s dr`avnim institucijama. Jednog se mora odre}i - ili izvr{ne vlasti ili vlasni{tva u preduze}u i poslovnih aran`mana s dr`avnim institucijama. Po svemu sude}i, Radon~i} }e konflikt interesa rije{iti tako {to }e, najvjerovatnije privremeno, na nekog prenijeti vlasni{tvo u Avazu, ~ime bi formalno bio ~ist pred Zakonom o sukobu interesa. (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Da li MIP treba uputiti protestnu notu zbog Nikolićevog negiranja genocida u Srebrenici?
JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat

njezine zahtjeve doskora{nji ministar pravde RS-a D`erard Selman uporno ignorirao. Sada kada je poslovni prostor kupio SNSD-ov poslanik Sini{a Dodik mjese~na najamnina mo`e biti samo pove}ana. (S.M.)

PREDAH NAKON NAPORNOG NERADA

DRAGAN JOVI^I]
Direktor Kamernog teatra 55

IVAN KORDI]
Pjesnik

DA
MIP treba uputiti protestnu notu zbog Nikoli}evog negiranja genocida u Srebrenici, jer o genocidu u Srebrenici izjasnio se me|unarodni sud za ratne zlo~ine i niko, pa ni Nikoli}, to ne mo`e negirati.

DA
Smatram da je MIP du`an pod hitno uputiti protestnu notu zbog Nikoli}evog negiranja genocida u Srebrenici.

DA
U svakom slu~aju treba reagovati na dosada{nje pona{anje i ukupan odnos prema Srebrenici. Mi{ljenja sam da bi se Nikoli} kao predsjednik Srbije trebao odrediti bar u onom smislu u kojem se odredio Tadi} prema Srebrenici.

@ELJKO KOPANJA
Glavni i odgovorni urednik Nezavisnih novina

[EMSO TUCAKOVI]
Profesor FPN-a

SAFET SOFTI]
Poslanik u Predstavni~kom domu

Biv{i glavni tu`itelj BiH Milorad Bara{in jo{ se nije pojavio na novom radnom mjestu
Pro{la su dva tjedna otkako je odlukom Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a BiH Milorad Bara{in ponovno vra}en u Dr`avno tu`iteljstvo, ali se biv{i glavni tu`itelj jo{ nije pojavio na novom radnom mjestu u Posebnom odjelu za ratne zlo~ine. Iako se silno borio da zadr`i tu`iteljsku funkciju, Bara{in se nakon okon~anja disciplinskog postupka koji je protiv njega vo|en skoro godinu dana, nije pojavljivao u Tu`iteljstvu BiH. Njegove radne kolege ~ak nisu sigurne da li je kompromitirani tu`itelj, poslije jedanaest mjeseci odmaranja, oti{ao na godi{nji odmor, ili se naprasno razbolio. (S.M.)
Milorad Bara{in

DA
Mi{ljenja sam da MIP apsolutno mora uputiti protestnu notu, jer Nikoli}evo negiranje genocida u Srebrenici predstavlja nepo{tivanje Bosne i Hercegovine.

DA/NE
Pridr`avam se odluke Ha{kog tribunala da je u Bosni i Hercegovini po~injen djelomi~ni genocid u Srebrenici. Zbog odnosa koji bi se trebao razvijati u narednom periodu sa Srbijom mi{ljenja sam da MIP ne treba uputiti protestnu notu.

DA
Dr`avni organi BiH trebaju da reaguju na Nikoli}evo negiranje genocida u Srebrenici, na sli~an na~in kako su reagovali dr`avni organi Republike Hrvatske kada je Nikoli} negirao Vukovar.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE

Sukob SDP-a i SDA uvodi državu u najdublju parlamentarnu krizu nakon rata, koja bi mogla potrajati sve do narednih parlamentarnih izbora; Slobodna Bosna otkriva šta su stvarni uzroci sukoba SDP i SDA i analizira moguće domete najavljene rekonstrukcije vlasti na svim razinama

POLITI^KO-MEDIJSKI KARTEL SDP-a i SBB-a
Pi{e: ASIM METILJEVI]

[

estorici strana~kih lidera bilo je dovoljno samo ~etiri mjeseca da rasture parlamentarnu ve}inu koju su sklapali punih 18 mjeseci! Za oba neslavna rekorda najve}e zasluge pripadaju lideru SDP-a Zlatku Lagumd`iji, koji se naprije mjesecima protivio ulasku u vlast upravo onih partija (dva HDZ-a) koje danas priziva u vlast i preko kojih poku{ava prekomponirati parlamentarnu ve}inu na razini dr`ave i Federacije BiH. Lagumd`ijina potraga za novom parlamentarnom ve}inom, u kojoj ne}e biti mjesta za njegove doju~era{nje favorite, dakle SDA, Lijanovi}e i HSP-a, mogla bi potrajati mjesecima. Posve je naime izvjesno da se ni jedna od tri spomenute partije ne}e bez otpora povu}i iz vlasti i ustupiti mjesta Lagumd`ijinim novim koalicionim favoritima - Savezu za bolju budu}nost i HDZ-ima.

ralne Vlade. [tavi{e, Čovi} insistira da se najprije rekonstruira federalna Vlada a tek potom Vije}e ministara BiH! Od potrebnih 66 glasova, Lagumd`ija ima obezbije|enih 57 (SDP, SBB, HDZ, HDZ 1990 i SNSD) a preostalih 9 nedostaju}ih glasova, mogao bi obezbijediti samo pod uvjetom da nekako uspije ubijediti ~elni{tvo HSP-a i Radom za boljitak da glasaju protiv vlastitih kadrova u izvr{noj vlasti, odnosno da glasaju u korist kadrova iz reda dva HDZ-a! Čak ni u tom slu~aju, smjena Budimira i Kebe ne bi bila izvjesna jer bi kona~nu rije~ morao dati Ustavni sud Federacije BiH.

A predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH prili~no su za{ti}eni: njihova smjena na Ustavnom sudu BiH mogu}a je samo pod dva uvjeta: ako se doka`e da su prekr{ili datu zakletvu ili ako lije~nici utvrde njihovu mentalnu neura~unljivost! Kako trenutno stvari stoje, gotovo je izvjesno da slu~aj ne}e ni dospjeti na Ustavni sud Federacije BiH, i da }e najavljena rekonstrukcija izvr{ne vlasti zapeti ve} na prvoj prepreci - kod prikupljanja dvotre}inske ve}ine zastupnika. Dodu{e, ne treba posve isklju~iti mogu}nost zakulisne trgovine u kojoj bi Lijanovi}i i HSP pod odre|enim uvjetima

OLAKO OBE]ANO MINISTARSTVO

Radončić u sukobu interesa!
Nenadma{ni majstor manipulacije Zlatko Lagumd`ija svom novom koalicionom favoritu Fahrudinu Radon~i}u ponudio je funkciju dr`avnog ministra sigurnosti, mada je potpuno jasno da Radon~i}, zbog o~iglednog sukoba interesa, ne mo`e biti biran ni na jednu funkciju u izvr{noj vlasti. Radon~i} je naime vlasnik medijske ku}e koja tijesno posluje s institucijama dr`ave i njegov izbor na bilo koju funkciju izvr{ne vlasti bio bi sankcioniran zbog kr{enja Zakona o sukobu interesa. Istina, Radon~i} bi mogao rije{iti ovaj problem ako bi svoju medijsku ku}u nekome privremeno poklonio, ali pod uvjetom da taj neko ne bude njegov bra~ni drug ili bliski srodnik “po krvi u pravoj liniji i srodnik u pobo~noj liniji do tre}eg stepena i srodnik po tazbini do drugog stepena“, kako glasi odredba va`e}ih Zakona o sukobu interesa.

KLJU^ REKONSTRUKCIJE U RUKAMA HDZ-a
Kao {to se i o~ekivalo, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda ne}e pokrenuti rekonstrukciju Vije}a ministra BiH sve dok njegova partija, HDZ, ne dobije ~vrste garancije da }e preuzeti sve hrvatske pozicije u Vladi Federacije BiH koje su zaposjele dvije Lagumd`ijine marionetske partije - Radom za boljitak i HSP. A jedinu garanciju koju }e prihvatiti lider HDZ-a Dragan Čovi} jesu potpisi dvije tre}ine, odnosno 66 zastupnika u Predstavni~kom domu Parlamenta Federacije BiH, koji bi podr`ali smjenu aktuelnog predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, @ivka Budimira i Mirsada Kebe, ~ime bi bio otvoren put za rekonstrukciju fede-

DELIKATAN IZBOR DELIKATAN IZBOR

Ako `eli ministarsku funkciju, Ako `eli ministarsku funkciju, Fahrudin Radon~i} ne mo`e Fahrudin Radon~i} ne mo`e zadr`ati vlasni{tvo nad Avazom zadr`ati vlasni{tvo nad Avazom

Lagumd`iji ne treba Radon~i} nego Dnevni avaz
12
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

TRI SCENARIJA ZA REKONSTRUKCIJU VLASTI
Foto: Milutin Stoj~evi}

BRAK IZ RA^UNA BRAK IZ RA^UNA

[ef SDP-a Zlatko [ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija podsti~e rat Lagumd`ija podsti~e rat izme|u SBB-a ii SDA izme|u SBB-a SDA

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE
Foto: Milutin Stoj~evi}

ipak napustili vlast, naprimjer, ako bi zauzvrat dobili odgovaraju}e “obe{te}enje“ u vidu eksploatacije nekog izda{nog resursa kakav je primjerice Razvojna banka FBiH, HT Eronet, ili Elektroprivreda HZHB.

NEMOGU]A MISIJA
Majstor kombinatorike Zlatko Lagumd`ija smislio je jo{ jedan plan koji se u ovom trenutku ~ini najmanje izglednim: da se budu}a ~etvero~lana parlamentarna ve}ina u Federaciji BiH (SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) pro{iri za jo{ dva ~lana Radom za boljitak i HSP! Iz vlastitog iskustva Lagumd`ija zna da su u politici i neprijateljstva i savezni{tva prolazna a da su samo interesi vje~ni. Na isti na~in kako je preko no}i okrenuo le|a Tihi}u i prigrlio novog partnera Radon~i}a, Lagumd`ija o~ekuje da i ~elnici dva HDZ-a, Čovi} i Ljubi}, izglade odnose s “izdajnicima hrvatskog roda“, Juri{i}em i Lijanovi}em! Koju god varijentu da izabere, rekonstrukcija izvr{ne vlasti na dr`avnoj i federalnoj razini potrajat }e mjesecima, s

IZGUBLJENO POVJERENJE
Predsjednik SDA Tihi} i SDP-a Lagumd`ija prekinuli su me|usobnu komunikaciju

velikim izgledom da raspored snaga u Vladi Federacije BiH i Vije}u ministara

ULTIMATUM HDZ-a

ostane nepromijenjen do narednih parlamentarnih izbora i da se cijela pri~a okon~a promjenom vlasti u pet kantona s prete`nom bo{nja~kom ve}inom, u kojima }e SBB preuzeti pozicije SDA.

HDZ neće u vlast s HSP-om i Lijanovićima
Predsjedni{tvo HDZ-a na sastanku odr`anom 6. juna u Mostaru usvojilo je nekoliko zaklju~aka koji se ti~u najavljene rekonstrukcije vlasti. U najkra}em, HDZ insistira na rekonstrukciji vlasti na svim razinama, ali po istom modelu i u jednom koraku! [ef HDZ-a Dragan ^ovi} rekao je nakon sjednice da HDZ tra`i svih pet hrvatskih pozicija u Vladi Federacije BiH i ponovio raniji stav da u vlasti na razini Federacije BiH zajedno s HDZ-om ne}e mo}i biti ni HSP ni Narodna stranka Radom za boljitak! Ako ~elni{tvo HDZ-a ustraje na ovom zahtjevu, onda je rekonstrukcija federalne Vlade mogu}a na samo jedan na~in - da u vlasti ostanu SDP i SDA i da hrvatske pozicije od HSP-a i Lijanovi}a preuzmu dva HDZ-a.

ZAVADI PA VLADAJ
Upu}eni tvrde da je cijelu pri~u oko rekonstrukcije vlasti Lagumd`ija pokrenuo kako bi do krvi zavadio i oslabio svoje glavne izborne rivale, SDA i SBB, koji se zajedno s SDP-om bore za naklonost istog (bo{nja~kog) bira~kog tijela. Predstoje}e lokalne izbore SDP do~ekuje s krajnje mr{avim rezultatima dvogodi{nje vlasti. Ni{ta {to je obe}ao SDP nije uspio realizirati, ni jedan naslije|eni negativni trend nije preokrenut tokom protekle dvije godine, dapa~e, svi su ekonomski pokazatelji danas neuporedivo lo{iji nego {to su bili prije dolaska SDP-a na vlast. Vrh SDP-a s pravom se pla{i ishoda predstoje}ih lokalnih izbora i to je glavni razlog zbog kojeg je Lagumd`ija odlu~io na svoju stranu po svaku cijenu pridobiti najja~u opozicionu partiju SBB Fahrudina Radon~i}a, a njegovu medijsku batinu Dnevni avaz - usmjeriti na glavnog izbornog rivala, SDA. Tokom narednih nekoliko mjeseci, i SBB i Dnevni avaz }e svu energiju tro{iti u dokazivanju da je SDA najve}i i jedini krivac za katastrofalno stanje u dr`avi i da SDP s takvim koalicionim partnerom nije ni mogao ostvariti bolje rezulatte. Model je ve} testiran prije dvije godine, kada je u bjesomu~noj medijskoj kampanji Dnevnog avaza i Federalne televizije te{ko stradala Stranka za BiH i njen lider Haris Silajd`i}. Identi~an plan Lagumd`ija je “osmislio“ i za SDA i njenog lidera Sulejmana Tihi}a.
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

JAKA PREGOVARA^KA POZICIJA
^elnici HDZ-a u prilici su da diktiraju uvjete za rekonstrukciju vlasti

14

PORTRETI ZLATKA LAGUMD@IJE U “DNEVNOM AVAZU”

UTEMELJITELJ I LIDER
Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumd`ija imaju podeblji dosije me|usobnih obra~una, optu`bi, uvreda i bla}enja

16

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

OD “MOTORA RAZVOJA” DO “RUSKOG MAFIJA[A”

“Slobodna Bosna“ podsjeća na to kako je Radončićev “Dnevni avaz“ godinama pisao o Zlatku Lagumdžiji, predstavljajući ga najprije kao reformsku snagu na bh. političkoj sceni da bi ga potom zasipao najgorim uvredama i etiketirao kao političkog pokrovitelja srbijansko-ruskih tajkuna u BiH

LAGUMD@IJA-RADON^I]
SRAM ZA SLIKU MOGA DRAGOG
Odabrali: DANKA SAVI] I MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

rije nepunih deset godina Slobodna Bosna iscrpno je pisala o tome kako je Dnevni avaz prilago|avao svoju ure|iva~ku politiku aktualnoj vlasti, te birao politi~ke miljenike, agresivno ih promovirao, da bi potom o njima, na stranicama istog ovog lista, pisao sve najgore. Nakon {to je, kao glasilo SDA, osnovan 1995. godine (prije toga je, podsjetimo, izlazio kao dvotjednik Bo{nja~ki avaz), Avaz je postepeno, i u zavisnosti od odnosa politi~kih snaga u BiH, mijenjao i svoju ure|iva~ku koncepciju.

JA SAM JA, LAGUMD@IJA, PREZIVAM SE KRSTI]
Po~etkom 2000. godine, nekoliko mjeseci nakon {to su me|unarodni predstavnici sve otvorenije po~eli pokazivati da `ele da na vlast u BiH umjesto nacionalnih do|u opozicione partije, Avaz je, naravno, promijenio dres i po~eo ustupati prostor “reformskim snagama”. Nimalo slu~ajno, za li~nost godine 2000. izabrani su Zlatko Lagumd`ija (“motor promjena za budu}nost”, pisao je Avaz) i H aris Silajd`i} (“politi~ar koji ide korak naprijed”). Njihove stranke su te godine na op}im izborima osvojile najvi{e glasova u Federaciji, {to im, zaklju~io je tada Avaz, “omogu}ava da bitno uti~u na politi~ku budu}nost zemlje.” Dvije li~nosti godine (Lagumd`ija i Silajd`i}) su naravno bile kompromis: da je izabrana samo jedna, ona bi se druga gadno naljutila.

Kada je do{lo vrijeme da se izvr{i Lagumd`ijin politi~ki odstrel i skr{i SDP na oktobarskim izborima, Radon~i}ev Avaz je ponovio identi~an metod kao {to je to ranije uradio sa Edhemom Bi~ak~i}em, protiv kojeg su jedno vrijeme pisali iz broja u broj. Bi~ak~i} je tako u Avazu pre{ao put od najsposobnijeg federalnog premijera do najve}eg lopova u dr`avi, o ~ijim je kriminalnim aferama i diktatorskom pona{anju “Avaz” iz dana u dan izvje{tavao. Nekoliko mjeseci uo~i odr`avanja op}ih izbora u BiH, Avaz je promovirao svog novog politi~kog miljenika Harisa Silajd`i}a i vi{e nego o~ito tipovao na njegovu izbornu pobjedu. “Motor promjena”, kako je Dnevni avaz nazivao Zlatka Lagumd`iju u vrijeme njegove izborne pobjede 2000. godine, pred op}e izbore ove godine postao je prema Avazu “politi~ki pokrovitelj srbijansko-ruskih tajkuna”. Zanimljivo je da je Avaz proglasio Lagumd`iju kriminalcem u trenutku kada je predsjednik SDP-a na lokalnoj sarajevskoj televiziji NTV 99 nazvao Damira Fazli}a “kriminalcem, hoh{taplerom i prevarantom”. Fazli} je izjavio za Avaz da mu se Lagumd`ija “sveti jer sam odbio ulogu u scenariju hap{enja dr. Silajd`i}a”. Iako nikada niko nije objasnio za{to bi uop}e Haris Silajd`i} trebao biti uhap{en, Avaz je pokrenuo hajku koja je morala dokazati da je Lagumd`ija upetljan u sve {to se doga|a i da je dr`avni kriminalac broj jedan. Ustvari, sve se vrtilo oko {to bezbolnije privatizacije najmo}nijih dr`avnih firmi kao {to je BH Telecom. Dnevni avaz je optu`io Lagumd`iju da je “politi~ki pokrovitelj” velike prevare koja se sastoji u privatizaciji BH Telecoma od strane ~e{ke firme Strom izmi{ljaju}i da su

vlasnici firme Milorad [krbi} i Mufid Lojo Lagumd`ijini kumovi, a Lagumd`ija je uspore|en s Edhemom Bi~ak~i}em.

AVAZOV DESANT NA LAGUMD@IJINU PORODICU
No, nije samo Lagumd`ija za Avaz bio kriminalac koji {titi “rusku i srbijansku mafiju”, na udaru se na{la i njegova porodica. Tako su Ljiljan, a potom i Avaz po~eli da pi{u o navodnom kriminalu privatne firme Ars Creativa Amine Lagumd`ija, supruge predsjednika SDP-a. Amina Lagumd`ija na{la se na meti “o{trih“ pera Fahrudina Radon~i}a i pred pro{le op}e izbore kada je Dnevni avaz napisao kako je Lagumd`ijina supruga bila uspje{na “biznismenka” dok je on bio na vlasti, a kad je otjeran u opoziciju, poslovno su krahirale i ona i njena firma. Ali sada, kada je ponovo na vlasti, za Avaz je “supruga novoizabranog ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika SDP-a Zlatka Lagumd`ije `ena od karijere, vlasnica Agencije za ogla{avanje i vizuelne komunikacije Ars Creativa”. Radon~i} godinama nije davao mira Zlatku Lagumd`iji, kojeg je optu`ivao da je borce Armije RBiH izjedna~avao sa ~etnicima, te da je idejni tvorac islamofobi~ne i antibo{nja~ke hajke. Konstantnom konfrontacijom Zlatka Lagumd`ije sa ~lanovima GO SDP-a i vrhom Stranke za BiH, Avaz se pred izbore 2002. godine trudio predstaviti Lagumd`iju i SDP kao razbija~a Alijanse za promjene i stranku u raspadu. Poruka Avaza glasa~ima bila je jednostavna: za SDP se ne treba glasati sve dok je Lagumd`ija predsjednik te stranke. U ovakvoj medijskoj kampanji, eksploatisale su se izjave tipa izjava dr.

Kako su se izmirili “Mali sa najlonskom kesom“ Radon~i} i “staljinisti~ki diktator“ Lagumd`ija
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

PORTRETI ZLATKA LAGUMD@IJE U “DNEVNOM AVAZU”

SRAMNA MEDIJSKA KRONOLOGIJA
Zlatko Lagumd`ija od motora promjena za budu}nost do islamofoba, kreatora policijske dr`ave i Staljinovog bolj{evika

Nijaza Durakovi}a, koji bio jedan od prvih Avazovih sugovornika u vezi s privatizacijom BH Telecoma: “Bosna i Hercegovina ne smije biti kolonija srbijanskoruskih tajkuna”, rekao je Durakovi} u jednom od razgovora za Avaz, a u narednom je kazao da “raste popularnost SDA zbog katastrofalnih Lagumd`ijinih poteza”. Sljede}i korak Avaza bilo je konfrontiranje Lagumd`ije sa Sejfudinom Toki}em. “SDP i Alijansa va`niji su od Lagumd`ijine sujete”, bio je naslov razgovora sa Toki}em. “Ako Lagumd`ija ne podnese

LAGUMDŽIJA FAHRI: “Četiri presude sam dobio na sudu za ono što ste lagali o meni, a evo još tri koje ste izgubili zato što ste me stavljali na sud za ono što sam govorio za vas, da ste mafijaš, reketaš i sl.”

ostavku, smijeni}e ga Kongres. Njegova odgovornost je najve}a”, bila je izjava Seada Avdi}a kojom je Radon~i}ev Avaz poentirao kraj svoje izborne kampanje protiv Lagumd`ije i SDP-a. Lagumd`ija u Avazu nije bio samo kriminalac ve} i diktator koji vr{i progon Bo{njaka. “Alijansa za promjene postala je alijansa za potjere”, na to je svojevremeno Avazovim ~itateljima pa`nju skrenuo predsjednik SDA Sulejman Tihi}.

LUKA[ENKO IZ NA[EG SOKAKA
Ostanak Zlatka Lagumd`ije na ~elu SDP-a Radon~i} je preko svoje tiskovine Avaza poku{ao sprije~iti i u martu 2009., kada je Lagumd`iju optu`io da stoji iza islamofobi~ne i antibo{nja~ke hajke protiv Islamske zajednice, njenog poglavara i uglednih bo{nja~kih politi~kih i privrednih prvaka, kakav je i sam Radon~i}. Desetak dana prije odr`avanja Kongresa SDP-a Avaz je postavio pitanje kako je mogu}e da politi~ar, koji je do`ivio sedam izbornih poraza, koji iza sebe ima duga~ke repove vlastitog kriminala i korupcije, ostaje jedini kandidat za predsjednika stranke. Na postavljeno pitanje slijedio je Avazov odgovor: “Mora se priznati da je Luka{enko iz na{eg sokaka cijelu operaciju izveo u najboljoj tradiciji Staljinovih bolj{evika!“ Razbuktale strasti izme|u lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije i Fahrudina Radon~i}a, koji }e u drugoj polovini 2009. godine formirati vlastitu Stranku za bolju budu}nost, iz medijskog prostora prenesene su i
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

MEDIJSKA PODR[KA
Fahrudin Radon~i} postavio je pitanje ko je bio glavni i “odgovorni urednik” magazina 60 minuta 18

OD “MOTORA RAZVOJA” DO “RUSKOG MAFIJA[A”
ZLATKO LAGUMD@IJA O RADON^I]U, DANI 2006.

“Mali sa kesom“, Radončić, ne bira sredstva da zaštiti svoju sumnjivo stečenu imovinu!
Lagumd`ija nije ostajao du`an Radon~i}u, kojeg je nazvao moralnim i ljudskim kepecom. Lagumd`ija je prozivao Radon~i}a da je “izbjeglica iz Crne Gore koji je pred rat u Sarajevo stigao sa jednom najlonskom kesom, da bi danas gradio kule i gradove“. Tako je u intervjuu datom magazinu Dani krajem novembra 2006. godine Lagumd`ija o svom novom koalicionom partneru Radon~i}u doslovno rekao: “Njegova imperija la`i i zla je nastala, u velikoj mjeri, na kukavi~luku i podani~kom mentalitetu na{e kvazielite, koja je spremna da za mrvicu dnevne slave ~ini kompromise i pona{a se tako {to ide ’krmku niz dlaku’. Njegova nenormalna potreba da kreira vlast po svojoj mjeri ima jednu namjeru - da po svaku cijenu za{titi svoju na ratu sumnjivo ste~enu imovinu.”

Zlatko Lagumd`ija ii Fahrudin Zlatko Lagumd`ija Fahrudin Radon~i} sklopili mir radi podjele vlasti Radon~i} sklopili mir radi podjele vlasti

ZAKOPANE RATNE SJEKIRE ZAKOPANE RATNE SJEKIRE

u sudske klupe, uz nastavak me|usobnih optu`ivanja za sve i sva{ta. Tako je Lagumd`ija, gostuju}i u emisiji “svog“ najdra`eg urednika Bakira Had`iomerovi}a 60 minuta uo~i proteklih op}ih izbora, Radon~i}u poturio pod nos sedam sudskih presuda koje su se ticale njihovih me|usobnih odnosa. “Četiri presude sam dobio na sudu za ono {to ste lagali o meni, a evo jo{ tri koje ste izgubili zato {to ste me stavljali na sud za ono {to sam govorio za vas, da ste mafija{, reketa{ i sl.”, rekao je tada Lagumd`ija, na {ta mu je Radon~i} odgovorio da bi i on Lagumd`iji mogao poturiti mnogo ozbiljnije tu`iteljske i sudske stvari vezane za reket SDP-a. “Ako tra`ite vraga, dobit }ete dva“, rekao je tom prilikom Radon~i}. On je tako|er gostovao u emisiji 60 minuta, za koju je njegov Avaz po~etkom 2009. godine pisao da ne bi mogla opstati da za njenu islamofobi~nu i komunisti~ku su{tinu ne postoji ~vrst politi~ki interes. “Taj interes je promoviran
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

dolaskom Zlatka Lagumd`ije i SDP alijanse na vlast 2000. godine, kada je uslijedila erupcija montiranih procesa protiv uglednih Bo{njaka. Lagumd`ija se predstavio kao sluga iz Kara|or|eva, koji }e u ime srpskih i hrvatskih interesa Bo{njake stjerati u geto izolacije, nametnute krivice i nadasve straha od slobode”, pisao je Radon~i}ev Avaz. A sam Radon~i}, gostuju}i u emisiji Centralni dnevnik Senada Had`ifejzovi}a, izjavio je da Sulejmana Tihi}a ne treba potcjenjivati kao politi~ara. “Kad god je Lagumd`ija bio pred kolapsom i pred padom, Tihi} mu je pru`io ruku i izvukao ga je. On ( Sulejman Tihi}. op.a.) zna da dok god je Lagumd`ija predsjednik SDP-a, ne mora se brinuti ko }e biti pobjednik na op}im izborima. To }e bit SDA“, rekao je Radon~i} koji je, vjerovatno po uzoru na Tiha}a, ponudio ruku pomirenja i spasa Zlatku Lagumd`iji nadaju}i se pobjedi na sljede}im op}im izborima!
19

DOSJE SB

NASER KELMENDI, “kontroverzni albansko-bosanski biznismen“ sa sarajevskom adresom stanovanja, konačno je, prošlog tjedna, i zvanično tituliran kao regionalni narko-boss čije se ime našlo na crnoj listi SAD-a, među sto najvećih svjetskih trgovaca drogom; naša novinarka doznaje šta je otkrila višegodišnja međunarodna policijska istraga protiv Kelmendija, koji su njegovi najunosniji poslovi i ko su mu najvažniji poslovni partneri

KELMENDI
CRNA LISTA, BIJELI MA^OR
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

Naser Kelmendi u me|uvremenu ugasio tvrtku koja je bila registrirana u ameri~koj dr`avi Vird`inija.

akon dugogodi{njih spekulacija o njegovim ilegalnim poslovima i porijeklu vi{emilijunske imovine - hotela, ku}a, stanova, presti`nih automobila, Naser Kelmendi je, kona~no, i zvani~no “tituliran“ kao regionalni narko-boss. Poslije pisma ameri~kog predsjednika Baracka Obame upu}enog Kongresu Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, kontroverzni albansko-bosanski biznismen, nominalno vlasnik hotela Casa Grande u sarajevskom naselju Ilid`a, u{ao je u “elitni klub“ sto najve}ih svjetskih trgovaca drogom, zajedno s Joseom Antoniom Sotom zvanim El Tigre, vo|om zloglasnog narko-kartela Sinaloa u Meksiku, i Afganistancem Sayidom Wzirom Shahom, ~ija su imena pro{log tjedna, tako|er, objavljena na zvani~noj listi Bijele ku}e. Prema ameri~kim zakonima, Naseru Kelmendiju }e biti blokirana sva imovina u SAD-u i uvedene financijske sankcije; zabrana poslovne suradnje, uklju~uju}i trgovinske transakcije, ra~une, osiguranja i druga sredstva. No, ~ini se kako je odluka vlasti SAD-a ipak zaka{njela, budu}i da je

KFOR-e I FAZONI
Prije tri godine smo objavili da je, unato~ brojnim obavje{tajnim i policijskim izvje{}ima u kojima je bio markiran kao va`na karika u me|unarodnom lancu krijum~ara droge, te negativnom medijskom publicitetu u cijelom regionu, Naser Kelmendi ipak uspio uspostaviti poslovnu suradnju s KFOR-om na Kosovu. Kelmendi je, naime, nakon ratnih sukoba na Kosovu zaklju~io milijunske ugovore sa KFOR-om o opskrbi me|unarodnih vojnih trupa naftom i naftnim derivatima, i to preko svoje ameri~ke tvrtke. Tako je vispreni trgovac iz Pe}i dugogodi{nji biznis sa {vercom nafte, koji je zapo~eo ‘90-ih godina, uspio uvesti u legalne tokove. Naser Klemendi je, podsjetimo, ro|en 15. februara 1957. u Pe}i, gdje je jo{ u predratnim godinama bio ozna~en kao pripadnik vode}e lokalne kriminalne organizacije. Navodno je prvi novac zaradio trguju}i ileglano tekstilom iz Turske, a kasnije se po~eo baviti krijum~arenjem zlata i nakita. Kosovo je, me|utim, morao napustiti nakon sukoba unutar

pe}kog kriminalnog miljea (tvrdio je kako je na njega u Pri{tini izveden oru`ani napad), poslije ~ega je kra}e vrijeme `ivio u Podgorici. U Sarajevo je prvi put do{ao potkraj 1991. (tada je imao prijavljeno prebivali{te u Nevesinjskoj ulici, u op}ini Novo Sarajevo), ali se u glavnom gradu BiH stalno nastanio tek 2003., kada je kupio hotel Casa Grande na Ilid`i. Tada se spekuliralo da je Kelmendi u Sarajevo stigao sa pet milijuna maraka u ke{u, ali porijeklo njegove imovine nitko nije ispitivao. Godinu dana ranije u Tuzli mu je uredno izdata prva bh. putovnica, premda su sve policijske i sigurnosne agencije u
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

20

NASER KELMENDI NA AMERI^KOJ CRNOJ LISTI
KAKO JE ILID@ANSKI KAKO JE ILID@ANSKI “HOTELIJER” “HOTELIJER” POSTAO NACIONALNI POSTAO NACIONALNI PROBLEM SAD-a PROBLEM SAD-a

Naser Kelmendi je bh. paso{ Naser Kelmendi je bh. paso{ dobio 2002., godinu dana dobio 2002., godinu dana kasnije doselio je u Sarajevo sa kasnije doselio je u Sarajevo sa pet milijuna maraka u ke{u. pet milijuna maraka u ke{u. Njegove kriminalne poslove Njegove kriminalne poslove godinama su istra`ivale sve godinama su istra`ivale sve policijske agencije u regionu, policijske agencije u regionu, ali ni do danas nisu prona|eni ali ni do danas nisu prona|eni ~vrsti dokazi za ~vrsti dokazi za podizanje optu`nice podizanje optu`nice

Stavljanje Kelmendija na crnu listu istoga dana kada je njegov prijatelj Radon~i} predlo`en za ministra sigurnosti mogu}a je ameri~ka poruka novouspostavljenoj koaliciji Lagumd`ija - Radon~i}!
BiH od kolega iz susjednih dr`ava ve} bile upozorene kako je stigla “krupna zvjerka“. Nakon preseljenja u novu dr`avu uzima i novi identitet - 2004. godine mijenja prezi7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

me, i umjesto Keljmendi postaje Naser Kelmendi, te dobija novu osobnu kartu. No, iako je u strahu za vlastiti `ivot pobjegao s Kosova, Kelmendi nikada nije

prekinuo poslovne veze sa zemljacima. Krijum~arenje tekstila i zlata zamijenio je profitabilnijom robom; prodavao je oru`je OVK, {vercovao naftu i cigarete (‘90-ih
21

DOSJE SB

NASER KELMENDI

LIRIDON KELMENDI

ELVIS KELMENDI

NASER ORI]

SENAD [AHINPA[I] [AJA
godina je najvi{e poslovao sa Tvornicom duhana Rovinj), ali i goleme koli~ine droge, {to mu je donijelo najve}u zaradu. U akciji pripadnika UNMIK-a na Kosovu, koja je izvedena 2001. godine u selu Zuha}, me|unarodne su snage Kelmendiju i njegovom poslovnom partneru Ekremu Leki iz Pe}i, vlasniku privatne tvrtke Duka|ini, oduzele {vercovane cigarete vrijedne vi{e tisu}a tada{njih njema~kih maraka. Sam Kelmendi je prije mjesec i pol dana na Sudu BiH priznao da je optu`enog Zijada Turkovi}a upoznao 2002., uz posredovanje svog kuma Muhameda Alija Ga{ija, kada je ra~unao na Turkovi}evu pomo} u planiranom preuzimanju predstavni{tva Fabrike duhana Sarajevo na Kosovu.
22

FUAD NIK^I

MUJO RED@A

LJEPOTA POROKA

Kelmendi ima dvije žene i zavidan broj ljubavnica
U pro{logodi{njem intervju za crno gorski dnevni list Vijesti, jednom od uistinu rijetkih njegovih medijskih istupa, Naser Kelmendi je negirao da se bavi bilo kakvim nezakonitim poslovima. “Volim auta, volim `ene, i ako mi iko do|e glave to }e biti samo `ene“, {eretski je poru~io narkoboss s ameri~ke “crne liste“. Sude}i, me|utim, prema tvrdnjama njegovih poznanika, citirana je izjava jedino Kelmendijevo iskreno priznanje, {to ne treba ~uditi, budu}i da {valerancija nije kazneno djelo. Osim zakonite supruge Fatime, Naser Kelmendi ima i drugu nevjen~anu `enu Sadinu, sa kojom, navodno, ima k}erku, te jo{ nekoliko ljubavnica.

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

NASER KELMENDI NA AMERI^KOJ CRNOJ LISTI
Prema nalazima me|unarodne policijske istrage koju protiv Nasera Kelmendija i njegovih partnera u kriminalu vodi INTERPOL (akcija kodnog naziva Besa), njegova je kriminalna organizacija uklju~ena u krijum~arenje droge, sumnjive poslove trgovine naftom, cigaretama i drugim visokotarifnim robama, pranje novca, kamatarenje, ucjene... Pouzdano se, tako|er, zna da Kelmendijeve poslovne aktivnosti umnogome prelaze granice BiH, pa i cijelog regiona. Prema istim (policijskim i obavje{tajnim) izvorima, Naser Kelmendi je, osim u BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Albaniji, proteklih godina razgranao poslove i u Turskoj, Ma|arskoj, Njema~koj, Če{koj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rusiji i Ukrajini. U posljednje je vrijeme biznis s cigaretama planirao pro{iriti i na afri~ki kontinent (u Libiji i Egiptu), te u jo{ neke dr`ave Bliskog istoka. INTERPOL raspola`e i podacima da Kelmendi trgovinu cigaretama obavlja preko kompanije Maiwand General Trading ~iji je zvani~ni vlasnik njegov ortak Jassmet Hakimzada zvani Boss ili Sing. Sjedi{te firme se nalazi u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odakle se cigarete {alju u Egipat, a potom u turski dio Cipra, uz posredovanje nekoliko turskih kompanija. Vjeruje se kako Kelmendi prilikom izvoza cigareta koristi fiktivnu dokumentaciju, prijavljuju}i manju koli~inu od stvarne, odnosno, la`no prijavljuje druge vrste cigareta, izbjegavaju}i tako pla}anje svih zakonskih dad`bina. INTERPOLOVA PREZENTACIJA

Lujić se izvinio Radončiću zbog istrage SIPA-e
Shema kriminalne organizacije Nasera Kelmendija koju je izradio tim inspektora SIPA-e (predvo|en vrhunskim profesionalcem Sadom Halilovi}em) istra`uju}i povezanost s me|unardonim lancem krijum~ara narkoticima, prvu put je predstavljena na konferenciji INTERPOL-a u Lyonu. Kako se, me|utim, na shematskom prikazu Kelmendijevih poslovnih partnera na{ao i budu}i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i}, tada{nji pomo}nik direktora za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel SIPA-e Dragan Luka~ i njegov zamjenik Mirsad Bajraktarevi} postali su meta bespo{tedne kampanje Dnevnog avaza, kampanje koja je zavr{ila poniznim pismom isprike koje je Radon~i}u uputio biv{i direktor dr`avne policijske agencije Mirko Luji}. Dragan Luka~ je na udar novinara Dnevnog avaza, nimalo slu~ajno, ponovno do{ao prije nekoliko mjeseci, ovoga puta kao direktor federalne policije, a nakon {to je otvorio istragu o mogu}oj umije{anosti Nasera Kelmendija u ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele.

PONIZNO PISMO ISPRIKE
Mirko Luji}, biv{i direktor SIPA-e

KOÇAK JE BA^EN
Ranije smo pisali da Naser Kelmendi u Dubaiju ima i poduze}e koje se zvani~no bavi uvozom i ugradnjom aluminijskih

profila i termo-izolacijskih materijala, kao i da je u toj arapskoj dr`avi izgradio dobre veze. Podsjetimo da je, nakon {to je po nalogu Tu`iteljstva BiH 31. decembra pro{le godine u Sarajevu uhap{en turski dr`avljanin Ali Koçak, za kojim su Ujedinjeni Arapski Emirati raspisali me|unarodnu policijsku tjeralicu, upravo Naser Kelmendi imao klju~nu ulogu u GDJE JE NESTALA TAJANSTVENA GO[]A
Iako je federalna policija prije nekoliko godina imala pouzdane informacije da je u hotel Casa Grande stigla Lidija Ocokojli}, sestra Cece Ra`natovi}, sa velikom koli~inom droge, ni go{}a a ni droga nisu prona|ene

njegovom osloba|anju. Kelmendi je, naime, samo nekoliko dana poslije hap{enja njegovog tajanstvenog poslovnog partnera (Koçak je, po svemu sude}i, tek fiktivni vlasnik kompanije Turkoil Sarajevo, koju vodi Naserov sin B esnik Kelmendi) otputovao u Dubai, da bi ve} koncem januara tjeralica za internacionalnim prevarantom bila na vol{eban na~in povu~ena.

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

DOSJE SB
Prisjetimo se i da su inspektori SIPA-e, prilikom pretresa Koçakove poslovne dokumentacije, prona{li ugovor o zakupu Kelmendijevog hotela Casa Grande (zakupac je dakako Koçak), koji je potpisan 23. decembra 2011., na period od pet godina. No, najnovije informacije upu}uju kako Naser Kelmendi nije u Dubai oti{ao samo da bi izmirio porezna dugovanja Tur~ina Alija Koçaka, nego se u toj arapskoj dr`avi sastao i sa nekolicinom visokopozicioniranih crnogorskih du`nosnika, a kako bi isposlovao pozitivan ishod istrage koju je crnogorska policija, pod stanovitim pritiskom me|unarodne zajednice, pokrenula u slu~aju nelegalne gradnje njegovog hotela “Casa Grande“ u Ulcinju. Da je tajni sastanak sa utjecajnim jatacima u crnogorskim dr`avnim strukturama imao rezultata, potvrdilo se ve} po~etkom maja, kada je Osnovno tu`ila{tvo u Ulcinju, iako je Kelmendi priznao da je luksuzni hotel sagradio bez gra|evinske dozvole, primijenilo tzv. institut odlo`enog krivi~nog gonjenja i nalo`ilo ilegalnom graditelju da za kaznu uplati 10.000 eura {koli i vrti}u u Ulcinju. Jednako je tako simboli~na osuda izre~ena i biv{em gradona~elniku Ulcinja Gzimu Hajdinagu koji je, zbog zlouporabe slu`benog polo`aja, morao platiti deset tisu}a eura lokalnom porodili{tu?! Dodajmo tome da je odranije javna tajna da Naser Kelmendi najpouzdanije politi~ke i poslovne veze ima u Crnoj Gori i na Kosovu, gdje je koncentrirana glavnina njegovih poslova. Ne ra~unaju}i crnogorskog biznismena Aleksandra \ukanovi}a, brata biv{eg premijera Mila \ukanovi}a, sa kojim je u dobrim poslovnim relacijama, Kelmendijev je najpovjerljiviji suradnik u Crnoj Gori “kontroverzni biznismen“ Mujo Red`a, dok je za “operativne poslove“ zadu`en Fuad Nik}i. Prema policijskim informacijama, Naser Kelmendi posjeduje nekretnine vrijedne najmanje deset milijuna eura, ali se procjenjuje da je njegovo bogatstvo barem dvostruko ve}e. I mada nema dvojbe da je golemi imetak zaradio bave}i se svakojakim nezakonitim poslovima, ~injenica je da ni nakon vi{egodi{nje internacionalne policijske istrage protiv Nasera Kelmendija nije prona|eni konkretni materijalni dokazi, dostatni da se protiv albanskog narko-bossa podigne valjana optu`nica. SVI NASEROVI LJUDI

Kelmendi je oko sebe okupio sarajevsko i albansko podzemlje
Osim trojice sinova Besnika, Liridona i Elvisa, i polubrata Be}ira, kao ~lanovi kriminalne organizacije Nasera Kelmendija, u policijskim izvje{}ima ozna~eni su Naser Ori}, Almir Kukan, Ismail Besnik, Aslan Peci, Naser Krueziju, za koje se procjenjuje da sve svoje poslove obavljaju Kelmendijevim novcem. Prema istim izvorima, bliski prijatelji i “poslovni partneri“ Nasera Kelmendija su i Senad [ahi npa{i} [aja, Izudin ]osovi}, [efko Papi} i Ekrem Leki}, u ~ijoj se vikendici na Jablani~kom jezeru ~esto sastaju.

DUGOGODI[NJE DUGOGODI[NJE PRIJATELJSTVO PRIJATELJSTVO
Naser Ori} ii Naser Naser Ori} Naser Kelmendi Kelmendi

NEVIDLJIVA CECINA SESTRA
Osim {to u`iva nesumnjivu politi~ku i policijsku za{titu na Kosovu i u Crnoj Gori, Naser Kelmendi je u posljednjih devet godina, etabliraju}i se unutar sarajevskog podzemlja, paralelno uspostavljao veze u policiji i pravosu|u - poznata su njegova
24

~esta dru`enja s visokopozicioniranim sarajevskim policijskim du`nosnikom Zejnilom Lu~kinom, kao i kafanski susreti sa dr`avnim tu`iteljem Olegom Čavkom. Spekulira se da je Kelmendi, prije svake policijske akcije i pretresa imovine u njegovom vlasni{tvu, dobijao dojave kako bi na vrijeme sakrio kompromitiraju}u dokumentaciju i oru`je. Ilustrativan je slu~aj od prije 7-8 godina kada je federalna policija od svojih beogradskih kolega dobila pouzdanu informaciju da je srbijanska dr`avljanka Lidija Ocokojli} (sestra Svetlane Cece Ra`natovi}) iz Srbije stigla u Sarajevo sa znatnom koli~inom droge i da se smjestila u hotelu Casa Grande. Nekoliko sati nakon te informacije specijalni policajci pod punom opremom upali su u Kelmendijev hotel, ali ni Ocokojli}ke ni droge nisu na{li. Na{li su samo raspolo`enog vlasnika Kelmendija koji je zapovjedniku specijalaca, koji je imao punu za{tinu na licu, kroz smije{ak rekao: “Otkud ti Vili}u, ovako rano?!“

Iz izvora bliskih MUP-u Crne Gore doznajemo kako je tamo{nja policija prije godinu i pol dana, prilikom pretresa njegovog hotela u Ulcinju, prona{la INTERPOL-ovu slu`benu legitimaciju, koja je, navodno, izdata u Ukrajini, na ime Nasera Kelmendija?! No, u dosada{njoj se policijskoj istrazi pokazalo da je najve}i problem to {to je kriminalna organizacija Nasera Kelmendija iznimno zatvorena i homogena, budu}i da njezin vo|a najve}e povjerenje ima u trojicu svojih sinova, Besnika, Liridona i Elvisa, i polubrata Be}ira Kelmendija. U obiteljskoj raspodjeli poslova Besnik je zadu`en za trgovinu naftom i cigaretama, dok je Liridonu zapalo da utjeruje dugove, odnosno, napla}uje “kredite“ koje Naser daje uz lihvarske kamate. Uzme li se u obzir svota novca sa kojom raspola`u i duga~ak popis njihovih du`nika, nema nikakve sumnje da su Kelmendijevi postali vode}i reginalni kamatari - njihovi se “klijenti“, osim u BiH, nalaze na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji...
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

Brak iz interesa sklopljen između SDP-a i SBB-a mogao bi rezultirati dolaskom bosanskohercegovačkog Silvija Berlusconija na mjesto ministra sigurnosti, što bi mu omogućilo kontrolu svih policijskih agencija na državnom nivou: Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), Granične policije..., ali i pristup arhivama u kojima se nesumnjivo spominje i ime budućeg ministra Fahrudina Radončića, kao i imena njegovih prijatelja i bliskih saradnika. S pozicije ministra sigurnosti Fahrudin Radončić bio bi u mogućnosti stotine inspektora i policajaca, prislušnih uređaja, milione maraka... da “okrene“ u pravom smjeru - protiv svojih političkih neistomišljenika i poslovnih konkurenata!

PRAVA I OBAVEZE INTELEKTUALCA FAHRE

Foto: Milutin Stoj~evi}

ZIKINO KOLO MINISTRA RADON^I]A
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

25

NOVI MINISTAR (NE)SIGURNOSTI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P

redsjednik Stranke za bolju budu}nost i utemeljitelj “Avaza“ Fahrudin Radon~i} bit }e, ako ne iskrsnu problemi u vezi sa sukobom interesa i formiranjem novog Vije}a ministara, novi ministar sigurnosti BiH. Brak iz interesa sklopljen izme|u SDP-a i SBB-a rezultirat }e dolaskom bosanskohercegova~kog Silvija Berlusconija na mjesto ministra sigurnosti, {to }e mu omogu}iti kontrolu svih policijskih agencija na dr`avnom nivou: Agencije za istrage i za{titu (SIPA), Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA), Grani~ne policije..., ali i pristup arhivama u kojima se nesumnjivo spominje i ime budu}eg ministra Fahrudina Radon~i}a, kao i imena njegovih prijatelja i bliskih saradnika kakav je primjerice “kontroverzni“ biznismen Naser Kelmendi, odnedavno lice sa crne liste ameri~kog State Departmenta.

“ROTIRAJU]A” PRIJATELJSTVA
Fahrudin Radon~i} sa Naserom Ori}em, “gostom” Nasera Kelemendija

I SVJEDOK I MINISTAR
Koliko je zapravo utemeljitelj “Avaza“ bio povezan sa kriminalcima i narkobosovima, najbolje svjedo~i slu~aj Zijada Turkovi}a koji je najavio da }e jedan od svjedoka njegove odbrane biti i budu}i

vidjelo }e isplivati u nastavku su|enja Turkovi}u, ~ije je stravi~ne zlo~ine Radon~i} u svojim javnim istupima stavljao na teret imaginarne “dr`avne“ mafije. “Dr`avna mafija, koja {titi Turkovi}a, imala je dovoljno mo}i da kompletan policijski aparat okrene na pogre{nu stranu.

menima tra`e}i u nama kriminalce, da bi se Turkovi}u omogu}ilo da na potpuno miran i anoniman na~in radi u`asne zlo~ine. Je li vi mislite da je to slu~ajno?“, rekao je Radon~i} novinarima Starta zaboraviv{i spomenuti da je upravo supruga Zijada Turkovi}a, [ejla Jugo bila dugogodi{nja

“Kelmendi je nesretni sitni kriminalac na kome je zvono, dok je Turkovi} bio za{ti}en od dr`ave“
ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i}. “Nakon konsultacija sa svojim braniteljem, u ovom predmetu svjedo~it }e i Fahrudin Radon~i}. Bit }e pozvan kao svjedok. Sva{ta }u ga pitati s obzirom na to da mi ne date govoriti o nekim stvarima. Bit }e jo{ svjedoka i mnogo toga }e se otkriti“, rekao je Turkovi} tokom svjedo~enja svjedoka pokajnika Isljama Kalendera. Me|utim, u novonastaloj podjeli vlasti Radon~i} pretendira na mjesto ministra sigurnosti {to slu~aju, odnosno su|enju Zijadu Turkovi}u daje novu dimenziju. Svjesni su toga i tu`ioci Tu`ila{tva BiH Dijana Kajmakovi} i Oleg Čavka koji su podigli optu`nici protiv Zijada Turkovi}a i njegove zlo~ina~ke organizacije koja se, podsje}anja radi tereti za pet ubistava, {verc drogom i milionsku plja~ku na sarajevskom Aerodromu. Tako je Oleg Čavka, kako nezvani~no saznajemo, ve} kontaktirao budu}eg ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a i (ne)su|enog svjedoka odbrane u predmetu Turkovi} i ostali. Detalji neformalnih kontakata izme|u ministra Radon~i}a i tu`ioca Čavke na
26

Stotine inspektora i policajaca, prislu{nih ure|aja, milioni maraka, bili su okrenuti ka Radon~i}u, Ugarku, ka mnogim biznisTE[KO BREME
Naser Kelmendi, dugogodi{nji prijatelj i poslovni saradnik Fahrudina Radon~i}a

zvijezda Avazovih izdanja i TV Alfe i po vlastitom priznanju nezaobilazna “pratilja“ na Radon~i}evim `urkama s Kelmendijem i

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

PRAVA I OBAVEZE INTELEKTUALCA FAHRE
BOMBA ZA PRIJATELJA O pozicioniranju Fahrudina Radon~i}a na mjesto ministra sigurnosti BiH, mogao bi sva{ta re}i i biv{i zamjenik visokog predstavnika, ameri~ki diplomata Raffi Gregorian. Iako bi Gregorian rado prokomentarisao ulazak u vlast Fahrudina Radon~i}a, koji ga je svojevremeno okarakterisao kao islamofoba, profitera i patolo{kog la`ova, mora se suzdr`ati od javnih istupa jer je jo{ uvijek uposlenik ameri~kog State Departmenta. Podsje}anja radi, u oktobru 2009. godine uga{eni sedmi~nik Fahrudina Radon~i}a Global, a nakon toga i Dnevni avaz, objavio je shematski prikaz mafija{ke hobotnice koju su sa~inili eksperti OHR-a, uz asistenciju “doma}ih izdajnika“, a pod pokroviteljstvom tada{njeg prvog zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana. U tom shematskom prikazu Fahrudin Radon~i} zauzimao zna~ajno mjesto. O~ekivano i predvidivo, Raffi Gregorian postao je metom svih Avazovih izdanja jer je odbio sprije~iti i zaustaviti istrage o sumnjivim poslovima Radon~i}a i njemu tada bliskih poslovno-politi~kih partnera. Sam Radon~i} sheme je reducirao na montiranje islamskog terorizma bo{nja~kom narodu, pri tome ignori{u}i ostalu kori{tenu terminologiju u shemama tipa organizirani kriminal, korupcije, pranja novca itd. Tada{nji i sada{nji visoki predstavnik Valentin Inzko naredio je provo|enje istrage o nastanku spornih shema, a Radon~i} je najavio pokretanje tu`be protiv Raffija Gregoriana pred ameri~kim sudovima. Javnosti su do danas ostali nepoznati detalji oko (ne)provedene istrage u OHR-u, a Radon~i}, nakon odlaka Gregoriana, vi{e nikada nije spomenuo najavljenu tu`bu pred ameri~kim sudovima.

(Ne)utemljene optužbe kriminalca i zločinca Zijada Turkovića
Tokom svjedo~enja Nasera Kelme ndija, Zijad Turkovi} je za neuspio poku{aj Kelmendijeve likvidacije op tu`io budu}eg ministra sigurnosti Fa hrudina Radon~i}a. “Za to je kriv Fahrudin Radon~i}. @ao mi je {to sam prihvatio od Radon~i}a da vam radim o glavi. Radon~i} je naru~io i platio va{u likvidaciju zajedno sa va{im prijateljem Kalenderom i jo{ nekima. I bolje bi ti bilo da si popio kafu sa [ejlom, ranije“, rekao je u sudnici, obra}aju}i se Kelmendiju, serijski ubica Zijad Turkovi}.

ENIGMA ZIJADA ENIGMA ZIJADA TURKOVI]A TURKOVI]A

Fahrudin Radon~i} Fahrudin Radon~i} svjedok odbrane u svjedok odbrane u postupku koji se vodi postupku koji se vodi protiv zlo~ina~ke protiv zlo~ina~ke organizacije Zijada organizacije Zijada Turkovi}a Turkovi}a

dru{tvom. Nakon hap{enja Turkovi}a, [ejla Jugo je dobila otkaz, nakon ~ega je optu`ila Fahrudina Radon~i}a i Nasera Kelmendija da stoje iza ubistva Ramiza Delali}a ]ele, a da je tu`ilac Čavka od njenog supruga uzeo 30.000 eura kako bi bila smanjena kazna sada{njem svjedoku pokajniku Isljamu Kalenderu.

“okrene“ u pravom smjeru — protiv svojih politi~kih neistomi{ljenika i poslovnih konkurenata!

SHEMATSKI KRIMINALAC
“O~igledno su u tom kriminalnom miljeu postojali ljudi koji su pa`nju skretali na pogre{nu stranu. Vidite, godinama je policija pratila stvarno pogre{ne ljude. Mo`da je taj nesretni Kelmendi sitni kriminalac, ali neko se pametno sjetio da prije dvije godine prislu{kiva~e okrene i ka drugome i tako je uhva}en Turkovi}“, zaklju~io je Radon~i}. U me|uvremenu, “njegov“ sitni kriminalac Kelmendi potpisom predsjednika SAD-a Baracka Obame dospio je na ameri~ku crnu listu, a sam Radon~i} na mjesto ministra sigurnosti BiH. Sa te pozicije Radon~i} }e bit u mogu}nosti stotine inspektora i policajaca, prislu{nih ure|aja, milione maraka... da
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

27

SKANDAL NEDJELJE

Federalna Vlada srlja u dužničko ropstvo

Premijer Nikšić traži od MMF-a novi kredit u iznosu od milijardu KM da bi Federacija mogla vratiti raniji kredit MMF-u u iznosu od 540 miliona KM

GOMILANJE INO DUGA
Federalni premijer Nermin Nik{i} tra`it }e od MMF-a kredit u rasponu od 800 miliona do milijardu KM

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

a odlasku iz BiH, gdje je skoro petnaest dana analizirao dva entitetska i dr`avni bud`et BiH, {ef misije MMF-a Costas Christou dao je vrlo kratku i vrlo preciznu dijagnozu stanja: problem se nalazi na rashodovnoj strani bud`eta. Poruka je dakle jasna - treba kresati potro{nju i uskladiti je s realnim prihodima. Nekako istovremeno s ovom preporukom koju o~ito nije ~uo, federalni premijer Nermin Nik{i} najavio je da }e rje{enje tra`iti na prihodovnoj strani! U predstoje}im pregovorima s MMF-om, Nik{i} ka`e da }e Federacija BiH tra`iti novi kredit u iznosu od 800 miliona do jedne milijarde KM. Svjestan je, ka`e, ~injenice da nije dobro uzimati novi kredit da bi se vratio stari, ali za to je kriva prethodna federalna Vlada koja se olako zadu`ivala.
28

N

“Mi smo du`ni servisirati naslije|ene dugove. Nadam se da }emo sklopiti novi stand by aran`man i da }emo se u nadolaze}em razdoblju mo}i mirno baviti onim {to je na{ posao, a da ujedno nemamo problema pri servisiranju duga“, pojasnio je Nik{i}. samo nekoliko re~enica premijer Nik{i} je iznio nekoliko krupnih neistina: dug prema inostranim povjeriocima servisira Vije}e ministara BiH iz sredstava s jedinstvenog ra~una Uprave za indirektno oporezivanje, a raniji kredit koji je MMF odobrio Federaciji BiH upola je manji od novog kredita koji }e od MMF-a tra`iti premijer Nik{i}. Raniji kredit s MMF-om sklopljen je 2009. godine, ali od ukupno odobrenog kredita realizirana je tek jedna tre}ina pribli`no 800 miliona KM, od kojih je Federacija BiH dobila 540 a Republika

U

Srpska 260 miliona KM. Ako ve} ne postoji drugi na~in da se vrati kredit MMF-a, ako Vlada Federacije BiH mora podi}i novi da bi vratila stari kredit, onda novi kredit treba biti pribli`no jednak starom a nikako duplo ve}i, kako zagovara Nik{i}. Pogotovo {to se Vlada Federacije BiH, u me|uvremenu, po~ela zadu`ivati i preko emisije dr`avnih obveznica i to u iznosu od 280 miliona KM! Ove }e obveznice sti}i na naplatu 2015. godine, pri ~emu }e federalna Vlada vlasnicima obveznica svakih {est mjeseci pla}ati visoku kamatu - u prosjeku 5 posto! Novac koji }e federalna Vlada prikupiti na ovaj na~in skoro je dovoljan za izmirenje prve rate kredita MMF-a, koja sti`e na naplatu naredne godine. ^ak bi se moglo ustvrditi da Federaciji BiH novi kredit MMF-a uop}e nije potreban, pogotovo nije potreban u iznosu koji zagovara premijer Nik{i}.
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

DU@NI^KO ROPSTVO

INTERVIEW

Žarko Papić

direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI)

Politički analitičar i ekonomski ekspert, prof. dr. ŽARKO PAPIĆ žestoki je kritičar postojeće društveno-političke situacije u našoj državi; za naš magazin Papić govori o permanentnoj političkoj krizi u BiH, nesretnom kraju “crveno-zelene” koalicije, MMF-u i Grčkoj, Lagumdžiji, Tihiću, Radončiću, Hadžiću, Inzku…

U Bosni i Hercegovini }e vrlo brzo biti gore nego u Gr~koj!
Razgovarao: VUK BA^ANOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

rof. dr. @arko Papi}, nau~nik, politi~ki analiti~ar i diplomat, nekada{nji dugogodi{nji istra`iva~ u beogradskom Institutu za ekonomiku investicija, profesor na Ekonomskom fakultetu u Novom Sadu, ministar nauke i tehnologije u Vladi SR Srbije po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka, ministar za planiranje u Saveznom izvrsnom vije}u, ambasador Jugoslavije u OECD-u u Parizu (do dobrovoljne ostavke 1992.), profesor na Ameri~kom univerzitetu u Parizu, ~elnik me|unarodnog Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja i, aktuelni direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) za Slobodnu Bosnu govori o najnovijoj politikantskoj krizi u BiH, najnovijem savezu SDP-a i SBB-a, zadu`ivanju kod MMF-a i katastrofalnim posljedicama koje BiH ~ekaju po~etkom jeseni te novim odnosima mo}i u regionu.

Ovo je politikantska kriza u kojoj se strana~ki lideri sukobljavaju isklju~ivo oko pozicija. U politikantskoj krizi BiH je od oktobra 2010. godine. Prva faza je bila izbor federalne Vlade. Sama struktura platforma{ke koalicije u sebi je nosila sve elemente krize. Ta neprirodnost se ne ogleda samo u neprirodnosti saveza SDP-SDA, ve} i saveza SDP-a sa strankom o~iglednog profa{isti~kog naslje|a kakva je HSP i sa tajkunskom strankom Lijanovi}a. Dakle, to sve je u sebi imalo elemente politikantske krize?

Da, a koja je najprije imala za cilj izbaciti dva HDZ-a iz vlasti. Onda je krizu poja~ao Inzko, ~uvenim matemati~kim akrobacijama da je tre}ina od sedamnaest pet. Time nije dobio Nobelovu nagradu za matematiku, ali je zadr`ao federalnu Vladu u stanju permanentne krize. Ona i dalje funkcioni{e na bazi njegove privremene odluke. Tako su HDZ-ovi dovedeni u poziciju da prave kombinacije oko Vije}a ministara i blokiraju stvari. Tada je bila kriza Vije}a ministara, pa smo 15 mjeseci ~ekali razrje{enje. U isto vrijeme te~e kriza oko policije da bi na kraju puklo na bud`etu. Da li je bud`et uzrok ili povod raskidanja “crveno-zelene” koalicije SDP-SDA? Tu moram napraviti jednu distinkciju. Ja sam, budu}i ekonomista, zaprepa{}en na~inom kojim je javnost obmanjivana od strane SDA kada je u pitanju dr`avni bud`et, a 950 miliona KM koji se stalno spominju u javnosti nisu dr`avni bud`et. Dr`avni bud`et iznosi milijardu i ~etiristo miliona KM. Funkcionalni tro{kovi administracije su 950 miliona, uz popis stanovni{tva, grani~ne prelaze, plate birokrata itd. S druge strane, dru{tveni proizvod BiH, koji je zamrznut 2008., ve} 2009. pada za 3 posto, da bi se 2010. oporavio za 0,5 posto. Za 2011. su postojale neke nade. Na slu`benoj stranici MMF-a stoji da }e rast GDP-a u 2012. biti 0,0 posto, dok se za 2013. mo`e o~ekivati eventualno 1,0 posto… Definitivno se ni jedne godine nije desilo da prolje}ne procjene zavr{e u goroj
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

DR@AVNI BUD@ET
Profesore Papi}u, jasno je da je BiH u permanentnoj politi~koj krizi, pa ipak Vi imate druga~ije vi|enje… Prvo da preciziramo definicije. Uobi~ajeni termin koji se koristi za ovakvu situaciju je “politi~ka kriza”. Politi~ka kriza pretpostavlja da se neke politi~ke organizacije sa ozbiljnom podr{kom u ~lanstvu sukobljavaju oko temeljnih dru{tvenih i ekonomskih pitanja. Ovo nije ni sli~no.
30

POLITIKANTSKA KRIZA: Stranke koje su na vlasti i koje su iz politikantskih razloga iznevjerile povjerenje birača, sada se plaše gubitka na izborima. Da bi se minimizirala krivica, a tu mislim i na SDA i na SDP i na druge partije, proizvodi se politikantska kriza ne bi li se minimiziralo bavljenje stvarnim socijalnim problemima

VELIKI KOLAPS
Bez MMF-a bi Federacija bila u dubiozi od osamsto miliona do milijardu KM, {to prakti~no zna~i da se penzije ne ispla}uju, da se socijalna davanja ne daju

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

31

DU@NI^KO ROPSTVO
realizaciji do kraja godine. Relativni udio dru{tvenog bud`eta je pove}an. Ove godine }e biti manje i ne}e dosti}i dio iz 2008. godine.

UGRO@ENI REJTING
Gdje su tu SDP i SDA? Dr`avni bud`et je jedini stabilan bud`et, jer su entitetski bud`eti zapravo deficiti. Entitetski bud`eti }e se, za razliku od dr`avnog, sru{iti najesen. Mo`emo govoriti u terminima bankrota, u terminima totalne nelikvidnosti. Prema tome, ta pri~a oko dr`avnog bud`eta je bila posve besmislena. Stvarni uzrok politikantske krize je katastrofalna socijalna i ekonomska situacija, kao i priprema za op{tinske izbore i op{te izbore za dvije godine. Stranke koje su na vlasti i koje su iz politikantskih razloga iznevjerile povjerenje bira~a, sada se pla{e gubitka na izborima. Da bi se minimizirala krivica, a tu mislim i na SDA i na SDP i na druge partije, proizvodi se politikantska kriza ne bi li se minimiziralo bavljenje stvarnim socijalnim problemima. Stopa nezaposlenosti u BiH, prema najpouzdanijim ILO mjerenjima iznosi 28 posto, daleko najve}a u Evropi. Zatim, BiH je valjda jedina zemlja u Evropi iz koje imamo odliv stranih investicija. 30 posto stanovni{tva je ispod linije siroma{tva, 60 posto je socijalno isklju~eno. Pravo je ~udo kako ne dolazi do sveop{te pobune. Dakle, Vi mislite da je ovo namjerno smi{ljeno? Pazite, ja ne vjerujem da su Lagumd`ija i Tihi} sjeli i dogovorili krizu. Utisak mi je

To vam je situacija u kojoj birate To vam je situacija u kojoj birate izme|u veoma lo{eg, goreg ii najgoreg izme|u veoma lo{eg, goreg najgoreg

PRIVATIZACIJA PRIVATIZACIJA DR@AVNIH KOMPANIJA DR@AVNIH KOMPANIJA

da se pozicija obojice lidera po~ela uzdrmavati unutar njihovih stranaka i da im ova kriza odgovara ne bi li popravili svoj ugro`eni rejting. Vi danas u SDP-u vi{e nemate na tapetu ni Slu~aj Lipova~a, ni Slu~aj Kom{i} i ne znam koga ve} iz kantonalnog odbora. Kod SDA je sli~na situacija. Tihi} definitivno gubi poziciju zbog radikalnog krila SDA i to mu jo{ niko nije objasnio. Vratimo se deficitarnosti entitetskih bud`eta, kakve }e posljedice imati ponovno zadu`ivanje kod MMF-a, odnosno kakve }e biti posljedice vra}anja tih kredita?

MMF je organizacija ~ija je svrha o~uvanje monetarne stabilnosti u svijetu. Prema tome, pojedinim zemljama daje kredite, omogu}uju}i im tako da kupe vrijeme, kako bi ne{to promijenile u svojoj ekonomskoj politici. Suo~avaju}i se, me|utim, sa prvom krizom globalizacije, MMF je umnogome relaksirao svoje kriterije djeluju}i i u zemaljama EU-a. Posljednje iskustvo sa MMF-om iz posljednje tri godine je nesumnjivo pokazalo da smo mi njih prevarili. Uzeli smo toliko koliko smo uzeli i ni{ta nismo promijenili. Napravljene su neke kozmeti~ke promjene i opet smo u istoj buli. Bez MMF-a se, u postoje}oj situaciji, ne mo`e. Jer bez MMF-a bi Federacija bila u dubiozi od osamsto miliona do milijardu KM, {to prakti~no zna~i da se penzije ne ispla}uju, da se socijalna davanja ne daju. To bi imalo tragi~ne posljedice po realni sektor, jer niko ne bi imao novca da kupi bilo {ta. Prema tome, do{lo bi do potpunog sloma. Ina~e, u finansijsko-ekonomsko-socijalnom smislu, Bosni i Hercegovini ionako, sa ili bez MMF-a, sljeduje slom. Čak i u slu~aju da kredit “pokrije” rupe? Pazite, iako se dobije kredit, on }e se uzeti po daleko preciznijim i rigoroznijim uslovima. Radi}e se o zahtjevima koji }e podrazumijevati o{tra rezanja dohodaka, smanjivanja u administraciji. Da se razumijemo, bez MMF-a bi slom bio potpun, raspalo bi se sve. Sa MMF-om, on }e, donekle, biti pod kontrolom.

KUPOVINA BIRA^KOG TIJELA
RAZLIKA IZME\U BiH I GR^KE
Kada neko sa 2.000 eura mjese~nih primanja spadne na 1.300 eura, s tim se mo`e nekako `ivjeti u Gr~koj. Sasvim je drugo kad neko sa 400 ili 500 KM primanja spadne na 100 KM 32

Da li je prejaka ocjena da nas ~eka gr~ki scenario? Ne, bi}e gore nego u Gr~koj. Kada je Gr~ka u pitanju, mi govorimo o mediteranSLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

HRONIKA NAJAVLJENE DR@AVNE SMRTI
skoj zemlji, koja je u{la u Evropsku uniju, a da nije ispunjavala uslove, koji su bili nametnuti svim biv{im socijalisti~kim zemljama i koja je prije 15 godina od EU-a primala pomo} od 1.000 onda{njih dolara po glavi stanovnika. Dakle, stvorena je navika da se tro{i vi{e nego {to se proizvodi. Ali vidite, koja je razlika izme|u nas i Gr~ke? Jedno je kada neko sa 2.000 eura mjese~nih primanja spadne na 1.300 eura. S tim se mo`e nekako `ivjeti u Gr~koj. Sasvim je drugo kad neko sa 400 ili 500 KM primanja spadne na 100 KM. Dakle, neminovna je rasprodaja javnih kompanija? Znate kako… To vam vi{e nije situacija u kojoj birate izme|u dobrog i lo{eg. To vam je situacija u kojoj birate izme|u veoma lo{eg, goreg i najgoreg. U tu situaciju smo dovedeni, jer gotovo 17 godina nije sprovedena ni jedna zna~ajna reforma. Struktura tog sistema koji je duboko politikantski je pred svake izbore vr{ila emisiju bud`etskih sredstava ~ime je kupovano bira~ko tijelo. Prije {est godina je bilo rije~i o civilnim invalidima, 2008. su opet emitovana nova socijalna prava. Sad smo u situaciji da BiH izdvaja ~etiri posto dru{tvenog proizvoda samo na socijalne transfere koji nisu bazirani na doprinosima, dakle u to se ne ra~unaju penzije i zdravstveno osiguranje. To su socijalne pomo}i, dje~ji dodatak, davanja na ratne vojne invalide itd. Samo 17 posto tih sredstava dolazi do najsiroma{nije petine stanovni{tva, dok vi{e od 25 posto dolazi do najbogatije petine. Unutar sebe je sistem nepravedan, jer onaj bez obje noge ne mo`e primiti koliko mu treba, zbog toga {to veliki broj invalidnina otpada na one kojima ne trebaju. Kolaju pri~e da ste Fahrudinu Radon~i}u poru~ili da nije previ{e pametan, jer ulazi u vlast koja }e do`ivjeti kolaps? SBB je rezultat procesa u kojem su se tajkuni, koji su se do ju~er {lepali uz razne politi~ke stranke, sada okura`ili i formirali vlastitu. To sam napisao prije dvije godine. Radon~i} je definitivno iskusan ~ovjek, koji je napravio dobar izborni rezultat i ta stranka djeluje relativno ozbiljno, ali ja se jako pla{im te vrste koncentracije mo}i koja se de{ava. Svaka mo} kvari, a apsolutna mo} kvari apsolutno. Nisam siguran da se ta mo} ne}e koristiti protivno demokratskim principima. A u vezi s Radon~i}em, logi~nije bi mi bilo da se zamijenio sa Damirom Had`i}em, pa postao ministar komunikacija, jer to ima barem neke veze sa onim ~ime se bavi, a ne... S obzirom na njegovu dobro dokumentovanu pro{lost, za{to da ne?
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

TRUSNI REGION

Plaši me trougao Srbija-RusijaNjemačka
Novi predsjednik Srbije je Tomislav Nikoli}. Kakva su Va{a predvi|anja politi~kih odnosa u regionu nakon ovog izbora? Po prvi put u istoriji, Srbija za predsjednika ima ~etni~kog vojvodu. U tom smislu sam vrlo kriti~an prema analiti~arima koji su prije i nakon izbora u Srbiji navalili sa tvrdnjama da se ni{ta zna~ajno DVOUGAO PUTIN NIKOLI] ne}e promijeniti. I dalje Nikoli}eva politi~ka karijera nije ne{to {to se mo`e tek tako stojim pri mi{ljenju da }e poni{titi se mnogo toga promijenili~no{}u? Mogu} je sljede}i scenarij: Nikoli} ti. Nikoli}eva politi~ka karijera nije ne{to je predsjednik, a Tadi} premijer. Vlada sas{to se mo`e tek tako poni{titi. tavljena od Jovanovi}a, Da~i}a i ostalih. Nikoli} pu{ta da ta vlada, s obzirom na Neki analiti~ari ipak smatraju da ekonomsku situaciju, potpuno strada i se zapravo radi o dogovoru, da je Nikoli} doveden na tu poziciju da bi bio zatim raspi{e vanredne parlamentarne izbore, na kojima trijumfuje zahvaljuju}i pacifikovan i stavljen pod “kontrolu” socijalnoj demagogiji na kojoj se zasniva umjerenijih nacionalistri~kih snaga. cijela njegova partija. U tom smislu me S obzirom na postoje}u situaciju u pla{i njegova izjava da je najve}i prijatelj i Srbiji, svi oni navodni kriti~ari Tadi}eve saveznik Srbije Njema~ka. Radi se o dvoli~ne politike prema BiH bi se mogli trouglu Rusija-Njema~ka-Srbija, zasnoitekako zaprepastiti, jer sada ne}e imati vanom na krupnim ekonomskim interesima. dvoli~nu, ve} jednoli~nu politiku. Ko ka`e Njema~ka ima golema sredstva ulo`ena u da Dodik, novim slijedom doga|aja, ne}e Rusiju, a grije se na ruskom gasu. biti zamijenjen nekom jo{ radikalnijom

Mo`da ste Vi u pravu. U svakom slu~aju, nikakve konkretne {tete ne}e biti od izlaska SDA iz vlasti. Ova politikantska kriza pokazuje, me|utim, klju~ problema, a to je da je Lagumd`ija pokazao nevjerovatnu sposobnost za pogre{ne poteze u posljednje dvije godine, da se sada ne vra}am na izjave i citate. Klju~ni problem je reforma Federacije, to je jasno rekao ameri~ki ambasador. To i sam dvije godine pi{em. Definitivno nije rije{eno hrvatsko nacionalno pitanje. Sada je sve to kona~no puklo. Koliko sam informisan, formira se tre}a izborna jedinica za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva, a mora}e se rekonstruisati i federalna Vlada. Budimir to svakako ne}e dopustiti. [ta se sprema Federaciji pod novom “crveno-zelenom” koalicijom, pod uslovom da njeno formiranje uspije? Vidite, politikantska kriza }e imati svoje manifestacije svakih nekoliko dana. U

nekim kantonima }e to i}i glatko, u nekima }e biti opstrukcija, ali }e kona~an ishod po BiH, posebno za evropske integracije biti totalno lo{. Ne zaboravite da smo mi sada na po~etku juna, da vlast ne}e postati operativna do septembra, kada nam, po svemu sude}i, sljeduje totalni kolaps. Tako|er, sumnjam da }e ova nova koalicija dati ikakvu novu energiju Bosni i Hercegovini. U SDP-u zaista ima dovoljno ljudi koji su sposobni, ali ono {to je vrh te stranke, posebno Lagumd`ija, postigao je nevjerovatno uspje{no upropa{tavanje svih potencijala koje je SDP imao i {to je dovelo do toga da ova partija izgubi svoj kredibilitet. Dakle, bojim se i `ao mi je, budu}i da i sam pripadam jednoj demokratskoj lijevoj orijentaciji, da }e SDP cijenu gubljenja kredibiliteta platiti ve} na lokalnim izborima. SDU }e mo`da dobiti neki neznatan broj glasova, dok Na{a stranka, izgubljena u svojim intelektualisti~kim lavirintima, vi{e prakti~no ne postoji.
33

REVIZIJA BUD@ETSKOG BE[^A[]A

Glavni revizor Republike Srpske Boško Čeko ovih dana je objavio revizorske izvještaje Službe predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i kabineta predsjednika Vlade Aleksandra Džombića; ovi dokumenti svjedoče da je rukovodstvo Republike Srpske tokom prošle godine novac nemilice dijelilo svojim saradnicima, prijateljima, poslovnim partnerima i podobnim medijima

SKANDALOZNO
D@OMBI]EV KABINET PRO[LE GODINE POTRO[IO 21, A DODIKOV 11,5 MILIONA KM
Pi{e: MIRHA DEDI]

abinet Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, pro{le godine je potro{io ~ak 11,4 miliona KM, stoji u izvje{taju Bo{ka Čeke, glavnog revizora RS-a. On je ovih dana objavio izvje{taj o poslovanju kabineta predsjednika RS-a u 2011. godini koji je svjedo~i o rastro{nosti prvog ~ovjeka RS-a. Iako mu je bilo odobreno 10,9 miliona KM Dodikov kabinet u kojem je zaposleno 70 njemu bliskih saradnika uspio je probiti taj limit i potro{iti pola miliona maraka vi{e. Na plate zaposlenih utro{eno je 2,4 miliona KM, a na rashode po osnovu roba i usluga ne{to vi{e od 7,1 milion maraka. Za konferenciju Debian, koja je odr`ana u Banjoj Luci, organizatoru je, a to je, kako saznajemo, bio Mato \akovi}, urednik emisije Telering na OBN TV, upla}eno 300 hiljada KM! Novac je namaknut iz tri izvora, Slu`ba predsjednika RS-a je uplatila 100 hiljada KM, Vlada RS-a 120 hiljada KM i Ministarstvo nauke i tehnologije RSa 80 hiljada KM.

K

Zanimljivo da revizori nisu sabrali koliko je Dodik ukupno potro{io novca na pompezno obilje`avanje dvadesetogodi{njice Republike Srpske. Me|utim, u izvje{taju stoji da je za 21 orden koji je Dodik poklonio uglednim gostima i zaslu`nim gra|anima utro{eno 50.544 KM. Na ozvu~enje i rasvjetu tokom proslave Dana Republike potro{eno je 7.072 KM.

PROVJERA ZAKONITOSTI POSLOVANJA
Bo{ko ^eko, glavni revizor RS-a

Zakup koncertne dvorane u Banskim dvorima i smje{taj gostiju ko{tali su poreske obveznike 11.720 KM. Za honorare onih koji su u~estvovali i organizovali ovu proslavu potro{eno je 39.555 KM. Za umno`avanje DVD-a sa proslave Dana Republike, iznajmljivanje video tehnike i re`iranje doga|aja proslave izdvojeno je tako|er nekoliko desetina hiljada KM. Ova sredstva nisu bila planirana bud`etom nego su obezbije|ena prebacivanjem sa drugih bud`etskih pozicija. Za poklone doma}im i stranim gostima i delegacijama kabinet je potro{io 273.182 KM. Za bo`i}ne praznike zabilje`en je tro{ak od 194 hiljade KM. Za nabavku novih automobila kabinet je dao 284 hiljade KM. Za odr`avanje 19 automobila Dodikov kabinet je potro{io 125.611 KM, dok je za pranje automobila pro{le godine izdvojeno ~ak 25.690 KM. Po osnovu putovanja i smje{taja Dodik i njegovi saradnici su potro{ili 573.389 KM. Za putovanja i smje{taj u zemlji izdvojeno je 57.878 KM, a u inostranstvu 216. 406 KM. Za gorivo 19 slu`benih auta potro{eno je 299.105 KM. Revizori su utvrdili da putni nalozi nisu blagovremeno pravdani, da na nalozi-

Mati \akovi}u za konferenciju 300 hiljada KM, za vozni park 800 hiljada KM, za proslavu Dana Republike vi{e od milion, a voza~ima za odijela 35 hiljada KM
34
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

DODIK I D@OMBI] PRO]ERDALI MILIONE

NEDOMA]INSKO TRO[ENJE NEDOMA]INSKO TRO[ENJE BUD@ETSKOG NOVCA BUD@ETSKOG

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, ii Aleksandar Milorad Dodik, predsjednik RS-a, Aleksandar D`ombi}, premijer ovog enititeta, pro}erdali su D`ombi}, premijer ovog enititeta, pro}erdali su pro{le godine preko 30 miliona KM pro{le godine preko 30 miliona KM

ma nije evidentirano vrijeme prelaska granice iz i u BiH. Prema izvje{taju, Dodik je bio {iroke ruke i prema ugro`enima u RS-u. Tako je za borbu protiv bijele kuge, odnosno za vantjelesnu oplodnju parovima koji ne mogu imati djecu, izdvojeno pola miliona KM, dok su djeca sa posebnim potrebama, njih 78, dobila po pet hiljada KM, {to je ukupno 390 hiljada KM. Pro{le godine Dodik je po hiljadu KM podijelio 378 porodica koji imaju ~etvero i vi{e djece.

D@OMBI]EVA BRIGA ZA MEDIJE
Kabinet predsjednika Vlade RS-a Aleksandra D`ombi}a tokom pro{le godine tro{io je bud`etski novac na skandalozan na~in. Na to ukazuje izvje{taj Bo{ka Čeke o reviziji Generalnog sekretarijata Vlade RS-a, koji obuhvata kabinet predsjednika Vlade RS-a i nekoliko sektora. Zbog zamjerki koji
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

se odnose na tro{enje novca, revizori su dali mi{ljenje sa rezervom. Za nabavku novih slu`benih automobila kabinet je izdvojio oko pola miliona KM ili, preciznije, 457.746 KM, a za nove autogume potro{eno je 14.344 KM. Za odijela voza~a i obezbje|enje Aleksandra D`ombi}a dato je 34.079 KM! Za prijeme je Vlada RS-a utro{ila ~ak 447 hiljada KM. Na slu`bena putovanja kabinet premijera D`ombi}a utro{io je oko 418 hiljada KM, od toga 176 hiljada KM na benzin koji je to~en u Nestro petrolu, koji je u ve}inskom vlasni{tvu moskovske kompanije NeftegazInKor, ujedno i ve}inskog vlasnika Rafinerija nafte Brod i Rafinerija ulja Modri~a. Vlada Republike Srpske je u toku pro{le godine medijima u RS-u podijelila vi{e od 3,5 miliona maraka. “Sredstva su dodjeljivana bez Javnog poziva za raspodjelu, nisu

bili definisani kriterijumi za njihovu raspodjelu, niti je izvr{ena kontrola njihovog utro{ka. Sredstva su medijima dodjeljivana na osnovu diskrecionih odluke Vlade RS-a“, stoji u izvje{taju Bo{ka Čeke, glavnog revizora RS-a. Izvje{taj otkriva skandalozne poteze Vlade RS-a kada je rije~ o utro{ku bud`etskog novca. Prvo {to pada u o~i jeste da je Aleksandar D`ombi}, predsjednik Vlade RS-a, privatnim medijima u RS- u, pr o{le godine, podijelio ~ak 1.958.000 KM. @eljko Kopanja, vlasnik Nezavisnih novina i Glasa Srpske, dobio je ubjedljivo najvi{e novca — 680 hiljada KM! Slijedi ga Vlada Tri{i}, vlasnik BN televizije - 400 hiljada KM. Dnevnim novinama Press odobreno je 278 hiljada KM, dnevni list Fokus, koje je nedavno uga{en, dobio je 200 hiljada KM. Vlasnik Fokusa Zoran
35

REVIZIJA BUD@ETSKOG BE[^A[]A
[arenac je za izdava~ko preduze}e Orfej dobio 150 hiljada KM. D`ombi} je ATV-u Banja Luka dodijelio 150.000 KM, Bel kanalu 50.000 KM i Medija marketu Pale 50.000 KM. Mediji su novac dobijali za finansiranje odre|enih projekata. Tako su za pokretanje sedmi~nog dodatka Zdravo, dnevne novine Press dobile 78 hiljada KM, dok je za dizajniranje portala ovom listu odobreno ~ak 50 hiljada KM. Za {tampanje nacrta zakona PIO list Fokus je dobio 200 hiljada KM. Preduze}e Orfej je dobilo 150 hiljada KM za {tampanje doktorske disertacije Ive Andri}a! Vlada RS-a je Nezavisnim novinama uplatila 64.040 KM da izvje{tavaju o zajedni~koj sjednici Vlada RS-a i Srbije (14.040 KM), te da u~estvuju u humanitarnoj akciji “S ljubavlju hrabrim srcima” (50.000) na kojoj su donacijama i pozivom na besplatne telefone prikupljana sredstava od gra|ana za bolesnu djecu u RS-u. Firmi World Medija Vlada RS-a je za izradu 17 emisija na temu “Aktuelnosti ministarstava Vlade” platila 35.100 KM. Ove emisije, koje je radila agencija World Medija, ~iji vlasnik je Miroslav Janjanin, ina~e blizak prijatelj Vere Saji}, {efice Vladinog Biroa za informisanje, niti jedna radio stanica u RS-u nikada nije emitovala. Firma Bulevar dobila je bez javnog konkursa 49.000 KM za film “Mogu}nosti investiranja u RS”, a izvjesni “Lav” 24.925 KM da snimi film “Ponosni na RS”. Agencija SRNA je u 2011. godini od Vlade dobila 1,6 miliona KM ili oko 140 hiljada mjese~no. Ne zna se za koje namjene su ova sredstva utro{ena, ali se zna da je u to vrijeme predsjednik Nadzornog odbora agencije SRNA bila {efica Vladinog biroa za informisanje Vera Saji}.

MEDIJSKI MILJENICI VLASTI RS-a
Mato \akovi} je za svoj projekat od Vlade RS-a i Dodika dobio 300 hiljada KM, a @eljko Kopanja 680 hiljada KM

DODJELA SREDSTAVA BEZ TENDERA
Revizori su upozorili da Vlada nije uputila javni poziv za raspodjelu i da nije definisala kriterijume podjele i kontrolu tro{enja novca. Revizija je konstatovala da su sredstva medijima dodjeljivana na osnovu diskrecionih odluke Vlade. Zanimljivo je da Vlada RS-a “~uvaru re`ima” Javnom servisu RS-a nije dala ni marke po tim “diskrecionim” odlukama. Vlada je bila dare`ljiva i prema udru`enjima iz oblasti sporta, obrazovanja i kulture prema kojima je izdvojila novca vi{e od planiranog ~ak za 535 odsto. Zanimljivo je da je rje{enja o podjeli 252.813 KM po ovom osnovu li~no donosili i potpisivali premijer Aleksandar D`ombi} i generalni sekretar Vlade. Čak 221.674 KM Vlada je potro{ila za naknade ~lanovima svojih komisija, a za reprezentaciju i poklone 233.881 KM. Na stru~ne usluge Sekretarijat Vlade je potro{io
36

863.493 KM, a najve}i dio se odnosi na advokatske usluge 410.294 KM. Za reklamu i propagandu potro{eno je 130.000 KM. I to za manifestaciju “Najmenad`er” Pres komercu d.o.o. (vlasni{tvo premijerovog intimusa Zorana [arenca, koji je nedavno prestao da izdaje list Fokus zbog dugovanja prema bud`etu i zaposlenima ve}im od 2 miliona KM) 50.000 KM, za projekat “Podr{ka zapo{ljavanju kroz projekte IRB-a” BEL Kanalu, u vlasni{tvu Milorada Janjetovi}a, ranijeg vlasnika Pres komerca, tako|er je iz bud`eta ispla}eno 50.000 KM. Privatnom preduze}u Metromedija za manifestaciju “Mediafest” upla}eno je 30.000 KM. Komentari{u}i izvje{taj Glavne slu`be za reviziju javnog sektora RS-a o radu Generalnog sekretarijata Vlade RS, koji je dobio mi{ljenja sa rezervom, a u kojem je kao glavna zamjerka navedena dodjela subvencija medijima u RS-u bez javnog poziva, D`ombi} je rekao da je “Vlada RS-a finansirala odre|ene projekte pojedinih medijskih ku}a”, i da “u tome ne vidi ni{ta sporno” “Nijedan projekat koji je dostavljen u pro{loj godini nije bio odbijen i za sve postoje odluke Vlade. To je jedna od primjedbi revizije. Od prvobitnih osam sugestija, poslije na{ih primjedbi, revizija je zadr`ala samo ~etiri. Mislim da one nisu za rezervu i da je izvje{taj mogao biti i pozitivan, ali to je pravo glavnog revizora”, kazao je D`ombi}. Posebno pitanje su firme Orfej i Pres komerc, izdava~i lista Fokus. Vlasnik obje firme je D`ombi}ev intimus Zoran [arenac. Iako je [aranac u pro{loj

godini dobio stotine hiljada KM iz bud`eta za razne maglovite projekte, radnicima u tim novinama 30 mjeseci nije upla}ivan sta`, a vlasnik im je ostao du`an pet plata. Fokus ne izlazi iz {tampe ve} mjesec dana, novinara nema u redakciji, a [arenca nema u Banjoj Luci. Nije jasno ko }e namiriti poreski dug dr`avi preduze}a Pres komerc, koji iznosi oko dva miliona KM, a tek je nejasno kako }e biti opravdana donacija Vlade ovom privatnom izdava~u.

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

DODIK-JOVANOVI]

Složenu situaciju oko formiranje nove srbijanske vlade dodatno je zakomplikovao Milorad Dodik, predsjednik RS-a, prijeteći prilikom posjete lidera SPS-a Ivice Dačića Banjoj Luci da će RS protestovati protiv Vlade u kojoj se bude nalazio Čedomir Jovanović; naš list analizira zbog čega je zapravo Ivica Dačić posjetio Dodika i da li predsjednik RS-a ima realnu moć da utiče na kreiranje političke scene Srbije
Pi{e: MIRHA DEDI]

JOVANOVI] JOVANOVI] DODIKU DODIKU

“O sastavu budu}e “O sastavu budu}e Vlade Srbije odlu~uju Vlade Srbije odlu~uju isklju~ivo gra|ani isklju~ivo gra|ani Srbije, a ne Srbije, a ne prevazi|eni prevazi|eni politi~ar Dodik” politi~ar Dodik”

K

rajem pro{le nedjelje Milorad Dodik je poku{ao da “naplati“ ra~un za svoj anga`man na nedavno odr`anim izborima u Srbiji, izri~ito zahtijevaju}i da u vladu nipo{to ne smije u}i njegov najlju}i politi~ki i ideolo{ki oponent u Beogradu Čedomir Jovanovi}, lider LDP-a. “Republika Srpska }e prekinuti sve veze sa Srbijom ukoliko bude formirana vlada sa LDP-om Čedomira Jovanovi}a koji vrije|a Republiku Srpsku i naziva je

BORIS TADI] IZME\U DODIKA I JOVANOVI]A
Ivica Da~i} od Milorada Dodika u Banjoj Luci tra`io da uti~e na Borisa Tadi}a kako u Vladu Srbije ne bi u{ao lider LDP-a ^edomir Jovanovi}
38
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

NEPRIJATELJI STARI, GDJE STE
Miljenko Dereta, predsjednik Gra|anske inicijative i ~lan koalicije Preokreta u kojoj je i Jovanovi}ev LDP, za na{ list ka`e da Dodik poku{ava politi~ki da ucjenjuje jer ra~una da to mo`e, ali da }e te njegove takti~ke igre biti kontraproduktivne i da je Tadi} ve} shvatio da mu Dodik politi~ki nanosi vi{e {tete nego {to donosi koristi. “Dodiku i Tadi}u treba skrenuti pa`nju da ni na jednim izborima Demokratska stranka nije imala manju podr{ku nego sada kada ona odr`ava tako tesne odnose sa Dodikom. Posledice njegovog me{anja u unutra{nju politiku Srbije su o~igledne i one su o~igledno {tetne. Zanimljiva je Da~i}eva poseta Banjoj Luci. Cenim da je to bila jedna takti~ka poseta prilikom koje je on iskoristio priliku da zao{tri pregovore oko formiranja Vlade Srbije u smislu da dobije vi{e u raspodeli ministarstava i uticaja na politiku i da svojoj partiji i sebi obezbedi {to ve}i prostor. I to na ra~un Preokreta, po{to na ra~un Demokratske stranke to ne mo`e da uradi. Ja u svemu tome vidim ne{to {to je vrlo opasno”, upozorava Dereta, ” a to je da se zapravo svi ti razgovori u koje je Dodik uklju~en jesu zapravo razgovori i o ostvarenju ~uvenog politi~kog plana — svi Srbi u jednoj dr`avi. Taj plan o~ito nije otpisan i svi mu se vra}aju u trenutku kada nemaju re{enje za svakodnevne probleme. Ja Dodika ne posmatram samo u kontekstu politike koju vodi ve} na~ina na koji vodi bilo {ta, pa izme|u ostalog, razgovor sa novinarima. Taj jedan grubijanski i prosta~ki nastup je ne{to {to o~ito defini{e njegovu politiku, a sa tim ~ovek te{ko mo`e da se pomiri.“ Na pitanje koliko bliski odnosi izme|u Dodika i Tadi}a mogu uticati na odluku o formiranju nove srbijanske Vlade, Dereta ka`e: “U politici prijateljstvo ne igra veliku ulogu i proizilazi iz interesa koju odre|ena politika `eli da ostvari. Mislim da je biv{i predsednik Tadi} do sada poku{avao da pomiri dve politike u kojima su ljudi poput Dodika koji podgrevaju nacionalisti~ku i velikosrpsku ideju. Me|utim, gledaju}i rezultate koje je postigao, mislim da bi morao da {to pre menja politiku, a samim tim takvi ljudi mu vi{e ne}e biti potrebni“, zaklju~uje Dereta.

“^eda je karakterno lo{. On bi “^eda je karakterno lo{. On bi se meni, kao, izvinio, a onda se meni, kao, izvinio, a onda bi po sastancima u Evropi bi po sastancima u Evropi lajao protiv Republike Srpske!” lajao protiv Republike Srpske!”

DODIK JOVANOVI]U DODIK JOVANOVI]U

genocidnom“, zaprijetio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, tokom posjete lidera socijalista Ivice Da~i}a Banjoj Luci.

JOVANOVI] - BUREK BARUTA
“Njegova politi~ka opcija je legitimna, ali za saradnju to nije dovoljno. Diskvalifikovao se u svakom pogledu kad se osilio da ka`e da je RS genocidna tvorevina. Ta Srbija koju predstavlja Čeda u bilo kom smislu za nas je neprihvatljiva. Opasno je da on bude ministar, kakav je lajav. On bi na svim skupovima pri~ao lo{e o RS-u i nesumnjivo pravio veliku {tetu. Mi smo se izborili da RS bude odlu~uju}i faktor u BiH. To nervira Čedu i njegove prijatelje iz me|unarodne zajednice. Meni on ne smeta, on je sporadi~na pojava. On ima svoju destinaciju - Sarajevo, neka u`iva ta7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

mo u }evapima i bureku”, pojasnio je Dodik svoj stav za beogradske medije. Da sve protekne u duhu Dodikove nacionalisti~ke retorike potrudio se i lider SPS-a Ivica Da~i}, koji je kazao da je Republika Srpska pijemont srpstva i “istorijski mo`da i najve}a tekovina srpskog naroda”. “Politiku koja bi govorila da je RS genocidna tvorevina, mi ne}emo prihvatiti kao politiku Vlade Srbije“, istakao je Da~i}. Dodikova izjava pokrenula je pitanje da li }e na sastav nove vlade presudno uticati Banja Luka. Lider LDP-a Čedomir Jovanovi} ka`e kako ne}e dozvoliti da Dodik diktira politi~ki `ivot u Srbiji, me|utim, prostor za tako ne{to otvaraju vrlo bliski, prijateljski odnosi biv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i predsjednika RS-a Dodika.

ME\UNARODNI SKANDAL, A NE UNUTRA[NJA STVAR
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam i kopredsjednik Igmanske inicijative, za SB ka`e da je krajnje neprimjereno da predsjednik jednog entiteta ucjenjuje politi~are druge zemlje i da je cilj Da~i}eva posjeta Banjoj Luci bio dobijanje alibija da se Čedomir Jovanovi} elimini{e iz u~e{}a u novoj Vladi. “Onda mu Dodik da dodatni alibi i ka`e, eto i za nas je nepo`eljan, i mi sa vama ne
39

DODIK-JOVANOVI]
bismo sara|ivali i prekinuli bismo sve odnose ukoliko bi bio u Vladi. Me|utim, treba svima da bude jasno da Dodik nije u situaciji, niti mo`e sebi dozvoliti luksuz da se zavadi sa Vladom u Beogradu. Me|utim, ako mu politi~ari iz Beograda dozvole da ih ucenjuje, on }e ih naravno to ~initi, i to na isti na~in kao {to je poku{ao. Ina~e je krajnje neprimereno da predsednik entiteta jedne zemlje ucenjuje vladu odnosno ceo politi~ki estabili{ment susedne zemlje. Na takvo pona{anje trebala je da stigne o{tra reakcija iz Beograda. Dodik, zapravo, poku{ava da stvori neki ambijent oko formiranja nove vlade i da pre svega kod socijalista poja~a animozitet prema Čedomiru Jovanovi}u, koji ina~e prema LDP-u ima, tako da njih dvojica ~ine nemogu}om kombinaciju vlade u kojoj bi u~estvovao i Jovanovi}. Reakcija nema, jer je do sada bilo jedno ~udno stanje odnosa izme|u Srbije i RS-a, bolje re}i jedno neprimereno stanje. Istina, Dejtonski sporazum dozvoljava paralelne i specijalne veze, ali je to i{lo tako {to Vlade RS-a i Srbije zasedaju po vi{e puta u Banjoj Luci, pa Dodik ne izbija iz Beograda, a onda se zvani~ni Beograd ne ogradi od Dodikovih izjava koje dovode u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Fakti~ki, Beograd je na taj na~in dao Dodiku mo} koju sada pokazuje. Mislim da mu je i ovo dalo dodatnu snagu, jer se uvek podrazumevalo da iza njega stoji zvani~ni Beograd“, ka`e Popov. “Ovo {to je Dodik uradio je isto kao kada bi predsednik Makedonije sada rekao ukoliko u vladaju}u koaliciju ne u|e neka stranka mi sa vama ne}emo sara|ivati. Normalna zemlja bi mu odgovorila - izvinite, nemate pravo da se me{ate u na{e unutra{nje stvari. Ovde je ~ak i druga pri~a jer Dodik nije {ef dr`ave ve} {ef samo jednog entiteta i svojim postupcima samo komplikuje situaciju oko formiranja vlade. Zapravo se Dodiku daje previ{e na zna~aju. Evo, recimo, izjavu Tomislava Nikoli}a da u Srebrenici nije bilo genocida, neki analiti~ari ovde tuma~e kao udvaranje Miloradu Dodiku. Ja ne bih rekao da je tako. Nije Dodik toliko va`an da bi mu se sada mnogi ovde udvarali, naprosto, Toma Nikoli} je o Srebrenici rekao ono {to misli. On jo{ nije ra{~istio sa sobom, da li je dr`avnik ili {ef stranke koja je u~estvovala u nekim stvarima tokom devedesetih godina. Nikoli} zaboravlja da kao dr`avnik mora da vodi ra~una o svojim izjavama i osjetljivosti susjeda na takve izjave”, zaklju~uje na{ sagovornik Aleksandar Popov. Bo{ko Jak{i}, spoljnopoliti~ki komentator Politike, ocjenjuje za na{ list je Dodikov potez predstavlja odre|enu vrstu presedana i da bi reakcije Beograda bile znatno ja~e da je takav zahtjev ispostavio neki politi~ar iz Crne Gore.
40

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Nikolić sastavio kabinet od Miloševićevih operativaca
Tomislav Nikoli} je ve} na po~etku svog mandata zao{trio retoriku ocjenom da u Srebrenici nije bilo genocida i da je Vukovar srpski grad, zbog ~ega je u{ao u neprijatnu polemiku sa Sarajevom i Zagrebom. Njegovi saradnici ga pravdaju da je to bio po~etni~ki gaf i da Nikoli} Srbiju ne}e skrenuti sa evropskog puta. Me|utim, sude}i po izboru Nikoli}evih saradnika koji se ovih dana useljavaju u predsjedni~ki kabinet, predsjednik Srbije se nije odrekao nacionalista s kojima je decenijama drugovao. Najkontorverzniji je Nikoli}ev savjetnik za pravna pitanja, profesor Pravnog fakulteta Oliver Anti}. On je u devedesetim godinama napravio ~istku i otpustio ugledne profesore koji nisu bili po volji Milo{evi}a. [efica Nikoli}eve pres slu`be je Stanislava Pak, novinarka RTS-a u vrijeme kada se na njenom ~elu nalazio ozlogla{eni Dragan Milanovi}. Ona je nakon otpu{tanja grupe neposlu{nih novinara, kao osoba bliska partiji JUL Mirjane Markovi}, vedrila i obla~ila na “TV Bastilji”, Televiziji Srbije. Na spisku ~lanova Nikoli}evog kabineta je i Neboj{a Rodi}, koji preuzima funkciju generalnog sekretara u Predsjedni{tvu. On je 1997. godine u vrijeme najve}e izborne kra|e u Srbiji bio sekretar Republi~ke izborne komisije. Zanimljivo je i da se me|u 70-ak zaposlenih u Kabinetu nalazi i nekoliko ro|aka novog predsjednika. Uz ogradu da se jo{ ne zna najmo}niji ~ovjek, {ef kabineta, kojem se pripisuje ogroman uticaj na sve odluke u dr`avi, pominju se Miroslav Latinovi}, koji mu je {urak, ali i doskora{nji {ef Izvr{nog odbora SNS-a Milan Ba~evi}, ina~e punac Nikoli}evog mla|eg sina Branislava. Nikoli}ev savjetnik za odbranu i bezbjednost bi}e penzionisani policijski general Milorad Simi}. On je godinama obavljao du`nost na~elnika Uprave Policije MUP-a RS i na~elnika Policije Grada Beograda. U dva mandata bio je predsjednik Asocijacije {efova policija zemalja Jugoisto~ne Evrope. ^lan je upravnog odbora Crvene zvezde. Saradnici koji ga bolje poznaju ka`u da je veliki nacionalista.

U KABINET SA SARADNICIMA IZ DEVEDESETIH
Tomislav Nikoli}, predsjednik Srbije, okupio je oko sebe predstavnike Milo{evi}evog re`ima

“Smatram da je Dodikovo pona{anje nedopustivo. Bez obzira na etni~ku pripadnost, radi se o dr`avljaninu jedne druge zemlje. S tog stanovi{ta mislim da je gre{ka napravljena ranije, kada je Demokratska

stranka uzela ~oveka koji joj je neka vrsta za{titnog znaka i pomo}nika u kampanji. To se pokazalo kao proma{aj jer je uticaj Dodika na ishod izbora bio bezna~ajan. Dakle, njegova podr{ka Tadi}u i njegovoj
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

NEPRIJATELJI STARI, GDJE STE
narodu, kao i prema narodima koji `ive pored nas i sa nama. Dodik ima istu obavezu, bez obzira na iluziju u kojoj sebe do`ivljava kao monopolistu na srpstvo. Opominjemo predsednika Republike Srpske da ne sme da u ime svojih gra|ana pretiti Srbiji kvarenjem odnosa, ukoliko sastav slede}e Vlade ne bude po njegovoj privatnoj volji. Mi se ne}emo povla~iti pred Dodikovim nastupima i ambicijom. Ovo nije pitanje li~nog sukoba ili odnosa LDP-a i Dodika. Zbog toga verujemo da bi Dodiku, ali i onim politi~arima iz Srbije koji pred njim strepe, bilo najbolje da se pona{aju racionalno, ili da preuzmu odgovornost za katastrofu na koju }utanjem i kalkulisanjem osu|uju sedam miliona gra|ana Srbije”, kazao je Jovanovi}. Iako je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} po~etkom nedelje povjerio mjesto mandatara Jorgovanki Tabakovi}, parlamentarna ve}ina koja bi se okupila oko SNS-a gotovo je nemogu}a. Koalicija DS-a, SPS-a i LDP-a je bila pred dogovorom sve dok se Da~i} nije dosjetio da iskoristi Dodika za eliminisanje Jovanovi}a i grupu progra|anski orijentisanih intelektualaca okupljenih u Preokretu. Da~i} bi umjesto LDP-a u koaliciji prije vidio Ujedinjene regione Srbije (URS) Mla|ana Dinki}a, me|utim Tadi} za tu kombinaciju ne `eli ni da ~uje jer je na Dinki}a ljut zbog njegovih komentara na rad dosada{nje vlade i samog Tadi}a. Br`em formiranju vlade oko DS-a i SPS-a pomoglo bi to da lider LDP-a Čedomir Jovanovi} izgladi odnose sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Na potezu je lider LDP-a koji je najavio da }e kontaktirati s Dodikom. Na pitanje da li bi ubla`io svoj stav ukoliko bi mu se Čedomir Jovanovi} izvinio Dodik ka`e: “Ne. On je karakterno lo{. On bi se meni, kao, izvinio, a onda po sastancima u Evropi lajao protiv RS-a. Kakvo izvinjavanje?! Ne prihvatam! Jovanovi} je velika {teto~ina za srpski narod, sebi da za pravo da ni~im izazvan komentari{e RS-a. Imam pravo kao predsjednik RS-a da ka`em da takvi na me|unarodnoj sceni od RS `ele da naprave monstruma. Gledao sam njegovog kolegu @arka Kora}a, ~ovjek se izgubi, zapali se kada vidi stranca, kao oma|ijan je. Nisam lud da mislim da sa strancima ne treba sara|ivati. To se mora, ali ne moram da im vjerujem. Čeda neka nastavi da im veruje. Ja ne vjerujem ni u Evropu koja se raspada.” Oni koji bolje poznaju Jovanovi}ev politi~ki profil i li~ni karakter tvrde da on ni u kom slu~aju ne}e pokleknuti pred Dodikom. Me|utim, Srbija je zemlja puna kontroverzi i mogu}e je o~ekivati svakakve obrte, pa ~ak i da se Tadi} ovih dana, kako ka`e na{ dobro obavije{teni izvor, odrekne Milorada Dodika!
41

UCJENE KOALICIONOG PARTNERA
Ivica Da~i} ucjenjuje Borisa Tadi}a da ne `eli u Vladu u kojoj }e biti ^edomir Jovanovi}

Demokratskoj stranci je veoma mala, ali Dodik sada smatra da je to njegov kredit ili da na to ima pravo, da je pozvan ili prozvan, kako god to bilo posmatrano, njegovo u~e{}e u kreiranju srpske vlade je, ponavljam, apsolutno nedopustivo. Dodik, zapravo, povla~i poteze koji su u funkciji njegove politike u Republici Srpskoj, a time {to je uvukao deo srpskog politi~kog establi{menta u te poteze pokazao se lukavijim nego njegovi partneri u Beogradu. Imaju}i u vidu njegov rejting u me|unarodnoj zajednici, jasno je da ono {to on govori sigurno nema podr{ku me|unarodne zajednice, odnosno da je isklju~ivo za njegove doma}e potrebe”, ka`e Jak{i}. Na Dodikove izjave najo{trije je reagovao Čedomir Jovanovi}, koji ka`e da Dodik

politi~ar pro{losti i da njegove izjave vrije|aju gra|ane Srbije.

SVETI MILE UBIVA A@DAHU
“O sastavu i politici budu}e Vlade Srbije odlu~uju isklju~ivo gra|ani Srbije i politi~ke stranke koje ih predstavljaju u parlamentu. Mnogo vi{e od bahatosti i ultimatuma Milorada Dodika, nas interesuju situacija, problemi i budu}nost na{e zemlje. Zanima nas politika koju }e morati da vodi Vlada, nezavisno od toga {ta o tome misle protagonisti politike pro{losti poput Dodika, koji u nestabilnosti, bezobrazluku i poni`avanju gra|ana Srbije tra`e prostor za medijsku afirmaciju svog prevazi|enog pogleda na nacionalne interese. Mi }emo biti odgovorni prema svojoj zemlji i svom

BO[KO JAK[I]
“Dodikova podr{ka Tadi}u i njegovoj Demokratskoj stranci na izborima je bila bezna~ajna”
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

EVROPA, ODMAH EU IMA 20 MILIONA Annanov plan za Siriju jedina je DR@AVLJANA IZ TRE]IH ZEMALJA bilo kakvu intervenciju protiv A
U izvje{taju, koji je napravio Eurostat, statisti~ki ured EU-a, navodi se da u EU boravi oko 20 miliona dr`avljana iz tre}ih zemalja, ili oko 4 posto ukupnog stanovni{tva. Dvostruko vi{e azilanata do{lo je iz Afganistana, koji je zauzeo prvo mjesto kao zemlja porijekla azilanata, nakon ~ega slijede Rusija (18.200), Pakistan (15.700) i Irak. Prema podacima Evropske komisije, gra|ani Srbije su pro{le godine bili na petom mjestu po broju zahtjeva za azil u EU. U izvje{taju o migracijama i azilantima, koji je predstavila povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstrom, blizu 14.000 gra|ana Srbije zatra`ilo je azil u nekoj od zemalja EU-a tokom 2011. godine.

JEZIVI PRIZORI SIRIJSKE JEZIVI PRIZORI SIRIJSKE SVAKODNEVNICE SVAKODNEVNICE
Otkako je u martu pro{le godine Otkako je u martu pro{le godine po~ela pobuna protiv Assadova po~ela pobuna protiv Assadova re`ima, `ivote je izgubilo vi{e re`ima, `ivote je izgubilo vi{e od 15.000 Sirijaca, a masakr u od 15.000 Sirijaca, a masakr u Huli u kojem je ubijeno 108 Huli u kojem je ubijeno 108 civila, prema UN-u, mo`e se civila, prema UN-u, mo`e se okarakterizirati kao zlo~in okarakterizirati kao zlo~in protiv ~ovje~nosti protiv ~ovje~nosti

FISCHER: NJEMA^KA MORA PROMIJENITI SMJER EVROPSKE POLITIKE
Joschka Fischer, biv{i {ef njema~ke diplomatije, u tekstu objavljenom u Sueddeutsche Zeitungu upozorava da Njema~ka, `eli li iza}i iz globalne ekonomske krize, mora promijeniti smjer evropske politike, te da politika {tednje, koju vodi kancelarka Merkel, samo pospje{uje evropski po`ar. Napominju}i da }e ukidanje eura i cijepanje tr`i{ta eurozone dovesti do jo{ ve}e globalne krize, Fischer tvrdi da bi “Francuska i Njema~ka morale osigurati politi~ko i ekonomsko jedinstvo zajednice”. On je kazao da bi u slu~aju izlaska iz eurozone, Gr~ka “potra`ila druge partnere, kao {to je Rusija, koja je na to ve} spremna”. “Tad bismo rekli zbo-

Iako sve više raste strah od toga da Sirija ne uđe u potpuni građanski rat sa nesagledivim posljedicama za čitavu regiju, i dalje nema dogovora međunarodne zajednice oko pitanja vojne intervencije u ovoj zemlji

P
Joschka Joschka Fischer Fischer 42

odaci sirijskih aktivista za ljudska prava posljednjih dana govore o novim talasima nasilja i `rtvama. Nakon {to je cijeli svijet ostao u`asnut pokoljem 108 civila u Huli, koji bi se, prema UN-u, mogao okarakterizirati kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, nervoza me|unarodne zajednice zbog situacije u Siriji stalno raste, ali nema jedinstvenog stava

koji bi vodio ka konkretnoj akciji. Plan prekida vatre i povla~enja vojske iz gradova, koji je osmislio izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan, i dalje se ne po{tuje. Annan upozorava: “Nalazimo se pred mogu}no{}u potpunog rata u Siriji.” I pro{li vikend u Siriji je pro{ao u krvavim obra~unima — ubistvima vojnika, pedesetak civila te pobunjenika na poSLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

nada za EU i Rusiju koja odbija Assadovog režima
i dalje odbacuje sankcije UN-a protiv Assadovog re`ima kao i uvjetovanje njegova odlaska s vlasti. Putin osu|uje sankcije i `elju Zapada da izvana name}e politi~ke odluke Siriji. Rusija, koja je glavna podr{ka sirijskom re`imu (Moskva je najve}i isporu~ilac oru`ja Damasku) tvrdi da ne {titi Assada, no zajedno sa Kinom zaprijetila je vetom u Vije}u sigurnosti UN-a ukoliko na dnevni red do|e pitanje vojne intervencije u Siriji. Francuski Le Mond ocjenjuje da Rusija od po~etka sirijske krize igra sopstvenu igru u kojoj se na{la na sredi{tu diplomatske {ahovske table. “Kremlj mo`e da odugovla~i jo{ najmanje nekoliko mjeseci. On zna da }e ustani~ki pokret te{ko svrgnuti re`im, ali Rusi tako|e znaju da }e Damask te{ko ugu{iti jednu tako masovnu pobunu. Ni{ta ne ~initi je ~esto odli~na diplomatska opcija. U prevodu, to zna~i rizikovati i gledati kako se sirijski

gom i pro{irivanju Evropske unije (EU) na jugoisto~nu Evropu, evropskoj integraciji Balkana bi bio kraj. To je ludost”, smatra Fischer.

POLJSKA VRATILA KONTROLE NA GRANICI
Poljska je vratila kontrole na svoje granice sa susjedima iz schengenskog prostora, {to }e potrajati do 1. jula, zbog Evropskog prvenstva u nogometu ~iji je doma}in zajedno s Ukrajinom, a koje }e trajati od 8. juna do 1. jula. Kontrole koje obavljaju policija i Grani~na stra`a samo su nasumi~ne, u odre|enim danima i satima i na odabranim punktovima, unutar poljske teritorije na cestama u pograni~nim dijelovima zemlje, saop}ilo je poljsko ministarstvo unutarnjih poslova. Poljska Grani~na stra`a za kontrole ima i 60 takozvanih schengenbuseva, specijalnih vozila opremljenih tako da se na licu mjesta provjeravaju podaci iz schengenskih baza podataka, a imaju i mogu}nost detekcije droga kod kontroliranih putnika i vozila. Iako Poljska u vrijeme nogometnog prvenstva ne vra}a potpune kontrole granica sa susjedima iz EU-a onakve kakve ima na vanjskoj granici EU-a, prelazak unutarnjih granica EU-a s Poljskom bit }e mogu} samo na odre|enim prijelazima, a ne vi{e bilo gdje preko zelene granice.

EU NIKOLI]U: U SREBRENICI JE BIO GENOCID
dru~ju Damaska i Idlib pokrajine. Pobunjenici prijete kako }e nastaviti s vatrom dok se Bashar al-Assad ne po~ne dr`ati dogovora oko mirovnog plana. Rusija i Kina i dalje se protive bilo kakvoj stranoj intervenciji u Siriji osim mirovnog plana Kofija Annana. Mirovni plan na snagu je trebao stupiti 12. aprila, ali se nijedna strana nije dr`ala dogovora. Pobuna protiv Assadova re`ima po~ela je u martu pro{le godine, a do sada je `ivote izgubilo vi{e od 15.000 osoba, od kojih pola samo posljednjih nekoliko mjeseci. Stanje u Siriji po~elo je ugro`avati i stabilnost susjednog Libana, u Tripoliju, u sukobima pristalica i oponenata sirijskog re`ima, ubijeno je 15 ljudi, a vojska je preuzela kontrolu nad gradom. Ruski novi stari predsjednik Vladimir Putin
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

saveznik svakog sve krvavijeg dana sve vi{e uru{ava i na kraju ga potpuno izgubiti“, navodi Le Mond. Pro{le sedmice {ef britanske diplomatije William Hague pozvao je da se poo{tre sankcije i pritisci na Damask, ocijeniv{i da “nije suvi{e kasno” da re`im predsjednika Bashara al-Assada primijeni mirovni plan Kofija Annana. ”Vrlo je va`no za sve nas da jo{ pove}amo pritisak da bi se primijenio Annanov plan. To zna~i da druge zemlje, po~ev{i od EU-a, treba da se udru`e oko sankcija koje smo nametnuli re`imu”, izjavio je on. Kako je kazao, ako oni dobiju jasnu poruku od Rusije i Kine, te zemalja Arapske lige, da se pribli`avaju posljednjoj {ansi primjenom takvog plana, nije kasno da to urade. (D. Savi})

Stav Evropske unije (EU) je da se u Srebrenici dogodio genocid i ta tema }e se na}i na dnevnom redu susreta predsjednika Evropske komisije (EK) Josea Manuela Barrosa s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em 14. juna, saop}ila je po~etkom sedmice Barrosova glasnogovornica Pia Ahrenkilde Hansen. “Evropska unija ima jasan stav i odlu~no odbacuje sve poku{aje prekrajanja historije”, rekla je Hansen novinarima, osvr}u}i se na nedavnu Nikoli}evu izjavu da u Srebrenici nije bilo genocida. Ona je istakla da je u Srebrenici izvr{en “genocid i zlo~in protiv ~ovje~nosti” i da je to “potvr|eno presudama Ha{kog tribunala i Me|unarodnog suda pravde.“

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Doznake bh. dijaspore pove}ane za 103 miliona KM BH Telecom po~eo isplatu dividendi Federalna vlada prodaje UNIS Sve ve}i manjak u trgovinskoj razmjeni BiH
NEISKORI[TENI NEISKORI[TENI POTENCIJAL POTENCIJAL

Tre}i kongres bh Tre}i kongres bh dijaspore u Sarajevu dijaspore u Sarajevu

Dioničarima BH Telecoma 110 miliona KM
Uprava najprofitabilnije kompanije u dr`avi BH Telecoma po~ela je s isplatom dividende za 2011. godinu. Dioni~arima je namijenjeno ravno 110 miliona KM, a 90 posto ovog iznosa (oko 100 miliona KM) pripast }e Vladi Federacije BiH, kao najve}em pojedina~nom dioni~aru s vlasni~kim udjelom od 90 posto. Ukupna neto dobit BH Telecoma u protekloj godini iznosila je 134,3 miliona KM, a prema odluci Skup{tine dioni~ara, 110 miliona KM dobit }e dioni~ari, blizu 23 miliona KM usmjereno je za investicije a pribli`no 1,3 miliona KM za donacije. Drugi telekom operater u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH, HT Eronet, ni ove kao ni svih ranijih godina ne}e u federalnu kasu isplatiti ni jednu marku. Dapa~e, HT Eronet }e iz federalne kase naplatiti blizu 19 miliona KM “na ime pogre{no obra~unatog poreza iz 2002. godine“! Poput dioni~ara HT Eroneta, kratkih rukava ostat }e i dioni~ari dvije elektroprivredne kompanije u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH. Uprkos poskupljenju struje u pro{loj godini u iznosu od 15,5 posto, Elektroprivreda BiH ostvarila je vi{e nego skroman profit — svega 1,4 miliona KM, od ~ega }e dioni~arima pripasti 0,6 miliona KM! Zahvaljuju}i pro{logodi{njem poskupljenju struje, ukupni prihiod EPBiH u 2011. godini uve}an je za oko 73 miliona KM, ali nova uprava kompanije, predvo|ena Elvedinom Grabovicom, drasti~no je pove}ala tro{kove poslovanja pa je neto prihod na kraju godine bio tri puta manji od planiranog! Dioni~ari Elektroprivrede HZHB ne}e dobiti ni marku, budu}i da je ova kompanija u protekloj godini poslovala s gubitkom koji je prema{io iznos od 14 miliona KM!

BiH je potreban “priliv mozgova“ a ne (samo) priliv doznaka
Prema oficijelnim podacima Centralne banke BiH, doznake bh. dijaspore u protekoj godini pove}ane su za oko 103 miliona KM. U 2010. godini, dijaspora je po razli~itim osnovama u BiH poslala oko 3,4 milijarde KM, a u 2011. godini ne{to vi{e od 3,5 milijardi KM. Doznake dijaspore rastu drugu godinu zaredom, nakon pada 2009. godine kada su iznosile 3,2 milijarde KM, {to je ravno 500 miliona KM manje nego u 2008. godini. Uprkos dvogodi{njem rastu, doznake bh dijaspore u 2011. godini za oko 200 miliona KM su manje od rekordnog iznosa koji je zabilje`en u 2008. godini (3,7 milijardi KM) koja je ne samo po doznakama dijaspore nego i mnogim drugim ekonomskim pokazateljima bila jedna od najuspje{nijih godina nakon rata. Doznakama dijaspore BiH pokriva skoro 50 posto svog vanjskotrgovinskog deficita. BiH spada u grupu dr`ava s (relativno) najbrojnijom dijasporom u svijetu - svaki tre}i stanovnik ro|en u BiH `ivi izvan dr`ave! Tako|er, dijaspora BiH spada u red najmla|ih dijaspora svijeta i, {to je osobito va`no, spada u red najobrazovanijih dija44

spora svijeta; svaki peti bh. “dijasporac“ ima vi{u ili visoku stru~nu spremu pa je obrazovna struktura bh. dijaspore neuporedivo povoljnija od obrazovne strukture domicilnog stanovni{tva BiH. Prema jednom istra`ivanju UNESCO-a iz 2005. godine, BiH je napustilo 79 posto in`injeraistra`iva~a iz oblasti tehni~kih nauka, 81 posto magistara i 75 posto doktora nauka. Tokom rata zemlju je napustilo 260.000 djece u dobi od 7 do 16 godina, a mnogi od njih u me|uvremenu su stekli univerzitetsko i postdiplomasko obrazovanje. O tome svjedo~i zanimljiv podatak iz jednog istra`ivanja provedenog u SAD-u 2000. godine: od ukupnog broja bh. emigranata u ovoj zemlji, 13,7 posto imalo je univerzitetsko obrazovanje, dok je 23 posto bilo upisano na neki od tamo{njih koled`a. Upravo se u modernom obrazovanju (puno vi{e nego u doznakama) krije i najve}i potencijal bh. dijaspore. No, taj se potencijal skoro uop}e ne koristi, za {to je prije svega “zaslu`na“ ovda{nja akademska zajednica koja se s pravom pla{i konkurencije i objektivnog vrednovanja svog (ne)rada.

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

Državni udio u UNITIC-u 20 miliona KM
Federalna Agencija za privatizaciju oglasila je prodaju prvog od ukupno pet paketa dionica dr`avnog kapitala u sarajevskom preduze}u UNIS. Dionice }e se prodavati u paketima putem Sarajevske berze a nominalna cijena jednog paketa dionica iznosi oko 4 miliona KM. Ukupna vrijednost dr`avnog kapitala u UNIS-u procjenjuje se na oko 20 miliona KM. Prema nezvani~nim informacijama, dr`avne dionice UNIS-a najvjerovatnije }e preuzeti Fabrika duhana Sarajevo, koja je proteklih godina investirala zna~ajna sredstva u kupovinu nekretnina i dionica, izme|u ostalog i UNIS-ovih. UNIS je nekada okupljao brojna preduze}a iz metalskog sektora BiH (otuda i naziv UNIS -Udru`ena metalska industrija Sarajevo) ~ija je primarna djelatnost bila vezana za namjensku industriju. UNIS-ova najv`anija tvornica bio je Pretis (Preduze}e Tito Sarajevo), a prvi komercijalni proizvod Pretisa izvan namjenske industrije bio je pretis lonac! Po~etkom pedesetih godina pro{log vijeka, u Pretisu (a kasnije UNIS-u) za~ela se automobilska industrija BiH, najprije preko sklapanja nekada iznimno popularnog vozila “Princ“, a ne{to kasnije “Bube“ i “Golfa“. Sna`an uzlet UNIS holdinga s po~etka ‘80-ih godina pro{log vijeka krunisan je izgradnjom dva nebodera u centru Sarajeva, koji su poznati pod nazivom Momo i Uzeir. Nekoliko godina pred rat, u vrijeme famozne “ourizacije“, UNIS-ove tvornice su se osamostalile a sva imovina nekada{njeg krovnog preduze}a svela se na dva nebodera - Momu i Uzeira koja su u ratu te{ko stradala. Neboderi su nakon rata obnovljeni kapitalom Kuvajtske investicijske agencije o i od tada posluju pod nazivom UNITIC - Ujedinjena investiciona i trgova~ka kompanija (United Investment and Trading Company). Prodaja dr`avnog kapitala u UNIS-u zapravo je prodaja 50 posto dr`avnog udjela u UNITIC-u. PRODAJA DR@AVNOG UDJELA
Dva nebodera u centru Sarajeva najvrednija je imovina nekada{njeg privrednog giganta UNIS-a

Izvoz smanjen za 300, uvoz povećan za 200 miliona KM
Vanjskotrgovinska razmjena BiH u prva ~etiri mjeseca 2012. godine izrazito je nepovoljna i ogleda se u drasti~nom padu izvoza koji je za 300 miliona KM manji nego u istom razdoblju protekle godine, i osjetnom rastu uvoza koji je 220 miliona KM ve}i od ostvarenog uvoza u prva ~etiri mjeseca 2011. godine. Vanjskotrgovinski deficit u prva ~etiri mjeseca ove godine dostigao je iznos od 2,3 milijarde KM i za ravno 500 miliona KM je ve}i od trgovinskog deficita u prva ~etiri mjeseca 2011. godine.
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

IZME\U RAKE I BAKIJA

Uporedo sa potpisivanjem sporazuma o suradnji FAHRUDINA RADONČIĆA i ZLATKA LAGUMDŽIJE, iza kulisa se odvijao još jedan politički transfer; SB donosi detalje o tome zašto su se čelnici pokopnog društva BAKIJE, nekada veoma jakog neformalnog političkog uporišta, odlučili na transfer iz SDA u SBB

ZA OVAJ GRAD NIJE UMRIJETI GRIJEH
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

redsjednici SDP-a i SBB-a BiH Zlatko Lagumd`ija i Fahrudin Radon~i} potpisali su prije nekoliko dana protokol o suradnji kojim bi mogla biti okon~ana takozvana platforma{ka koalicija. Protokol je zvani~na potvrda ulaska Radon~i}evog SBB-a BiH u dr`avnu i kantonalnu vlast, jer su nakon potpisivanja uslijedile smjene ministara koje je imenovala SDA u nekoliko kantona, a prema sporazumu SBB BiH dobija mjesto ministra sigurnosti BiH i mjesto zamjenika ministra finansija BiH. No, daleko od o~iju javnosti, nekoliko dana prije nego {to }e Radon~i} i Lagumd`ija ozvani~iti svoju politi~ko-poslovnu suradnju, odvijao se jo{ jedan iznimno zanimljiv politi~ki transfer. Naime, Fuad [ehbajraktarevi}, direktor pogrebnog dru {tva Bakije, neformalnog sarajevskog politi~kog centra mo}i, sa svojim je najbli`im suradnicima i istomi{ljenicima odlu~io prikloniti se, nakon dugogodi{nje vezanosti za Stranku demokratske akcije, Savezu za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a.

P

je punkt u kojem su se okupljali najistaknutiji kadrovi SDA, od brata Huseina @ivalja do nedavno preminulog Amira Zeli}a, direktora Doma za nezbrinutu djecu. U ovako uspostavljene }elije te{ko su ulazili novi ~lanovi, no oni koji su bili u njima gajili su bezgrani~nu solidarnost. Bakije su, s druge strane, mjesto na kojem se ve} godinama okuplja manje-vi{e kompletna bo{nja~ka politi~ka, vjerska, ekonomska, sportska, kulturna elita. Na sijelima u Bakijama redovni (bili) su biv{i predsjednik NS BiH i direktor reprezentacija Jusuf Pu{ina i Ahmed Pa{ali}, zatim nekada{nji federalni premijer Mustafa SJEDI[TE SARAJEVSKIH MINDERA[A
U prostorijama pokopnog dru{tva Bakije godinama su dono{ene odluke klju~ne za sudbinu politi~ara, privrednika, sporta{a...

Mujezinovi}, profesor Enes Kari}... Ogroman broj uglednih privrednika tako|er su ~lanovi ovog vjerskog (dervi{kog) kruga i po mnogima upravo ih to ~ini uticajnim, ekonomski i politi~ki nedodirljivim. Mehmed @ili}, nekada{nji prvi ~ovjek Federalne policije, na tu je du`nost do{ao prije svega zahvaljuju}i dervi{koj liniji, preko “halke” u koju ga je preporu~io nekada{nji potpredsjednik SDA Izet Had`i}, tako|er dervi{. U posljednje vrijeme na sijelima u Bakijama redovno su bili nogometni treneri Mehmed Janjo{ i Dino \urbuzovi}, zatim poznati sarajevski pekar Meho Pori~anin i mnogi drugi... No, sa porazom [etinog

DERVI[KE HALKE
Da bismo razumjeli zbog ~ega su Bakije va`ne, barem kada je Sarajevo u pitanju, moramo se vratiti nekoliko godina unatrag, kada je ovaj neformalni centar mo}i bio kru`ok u kojem su se na sijelima donosile odluke krucijalne za budu}nost ove zemlje. Jasno je kako se, sve do smrti Alije Izetbegovi}a, kadrovska, finansijska i svaka druga politika SDA formirala u d`amijama, tekijama, ali i na neformalnim sijelima u pokopnom dru{tvu Bakije, koje je dugo imalo klju~nu rije~ ~ak i u de{avanjima oko nogometne reprezentacije BiH. Primjerice, tokom ratnih godina d`amija u sarajevskom naselju Bjelave bila
46
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

U GNIJEZDU AVAZOVOG ZMAJA
~lanstvo u SBB odlu~ili i [ehbajraktarevi} te njemu bliska nekolicina ljudi okupljena oko ovog kruga. Na jednoj od sesija, [ehbajraktarevi} je kazao da `eli da mu se osu{i ruka svakom onom ko na izborima ubudu}e glasa za SDA. Ipak, kako je to u BiH gotovo uvijek slu~aj, razlog njihovog nezadovoljstva nije zasnovan na ideolo{kim uvjerenjima, nego na mo}i koja im klizi iz ruku a samim time i unosnim poslovima koji su sklapani daleko od komisija i mimo tenderskih procedura. Takvi su naime, bili i poslovi sa postavljanjem kamena na lokalitetima starogradske op}ine koje je po pravila dobijala kompanija Ta{ kamen , u vlasn i{tvu [ehbajraktarevi}evog sina. Gotovi svi objekti u Starom gradu u koje je ugra|ivan kamen ra|eni su posredstvom ove kompanije, koja ima poslovne veze u Turskoj i zastupnik je i uvoznik turskog kamena za BiH. Pored toga, na prelazak u SBB [ehbajraktarevi} se odlu~io upav{i u

Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik sarajevske Op}ine Stari Grad, najpoznatiji je “~lan Bakija“ koji je javno obznanio prelazak u SBB BiH

PRVA LASTA

“Kompletno rukovodstvo Bakija, neformalnog sarajevskog centra politi~ke mo}i, napustilo SDA i pre{lo u Radon~i}ev SBB“
kruga u SDA, njihov uticaj na dru{tvenopoliti~ke tokove po~eo je itekako slabiti. Vrhunac demonta`e mita o mo}nim kadrovicima iz Bakija, prije svega o {ejhu Fuadu [ehbajraktarevi}u, po~eo je smjenom Abdulharisa [ete, prvog ~ovjeka Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. [ehbajraktarevi} je preko [ete, s kojim je jako blizak, oblikovao politiku KO SDA Sarajevo i bio je jedan od glavnih [etinih aduta u sukobu sa Sulejmanom Tihi}em. No, suprotno [etinom o~ekivanju, njegov prijatelj i za{titnik nije se pretjerano mije{ao u sukob. Dr`ao se po strani, ~ime je zapravo osokolio Tihi}a, s kojim ina~e nije u pretjerano dobrim odnosima, da odlu~nije krene u obra~un sa [etom. Centrala SDA, kao {to je poznato, uspjela je preuzeti kontrolu nad KO SDA Sarajevo. finansijske probleme nakon lo{ih poslovnih poteza svoga sina. Naime, firma sina ~elnika Bakija prije nekoliko godina, kako se pri~a na ~ar{iji, u kooperaciji sa biv{im federalnim premijerom Ned`adom Brankovi}em, po~ela je uvoziti i iznajmljivati ekskluzivne modele ameri~kih automobilskih proizvo|a~a. Rije~ je o vozilima poput Hummera ili limuzina namijenjenih svadbama ili dobrostoje}im poslovnim ljudima. No, posao nije i{ao onako kako se o~ekivalo, pa su vozila koja su kupovana za 40-50 hiljada dolara rasprodavana po mizernim cijenama. Poslovni krah porodice [ehbajraktarevi}, u kombinaciji s gubitkom mo}i Abdulharisa [ete, doveo je do politi~kog transfera o kojem, kako bi to rekli komentatori iz medija u Republici Srpskoj, sarajevska ~ar{ija bruji ve} danima. [ehbajraktarevi} i Had`ibajri} nadaju se kako }e na krilima Avazovog zmaja potpuno preuzeti vlast prvo u Starom Gradu a zatim i u ostalim op}inama, no kako saznajemo, u SDA su ozbiljno shvatili njihove planove, pa su ve} odredili i kandidate za predstoje}e lokalne izbore ~ija su imena nai{la na odobravanje i plebiscitarnu podr{ku lokalnih uglednika. Rije~ je, mahom, o mladim, ozbiljnim i educiranim izdancima porodica koji u Sarajevu u`ivaju ugled i duboko po{tovanje.
47

KRAH DOGOVORNE EKONOMIJE
Od tog trenutka po~eo je rapidno padati uticaj kreiran na minderima Bakija a do tada vi|eniji ~lanovi ovog muslimanskog kruga po~eli su gun|ati, iskazuju}i svoje nezadovoljstvo politikom SDA pod Tihi}em. No, gun|anje je preraslo u otvoren revolt i rezultiralo prvim konkretnim potezom, onim kada je na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} obznanio kako napu{ta SDA i prelazi pod skute Fahrudina Radon~i}a i njegovog Saveza za bolju budu}nost. Nedugo nakon Had`i bajri}a, na isti su se potez, dakle, na
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

NASTAVAK SKANDALA U SPC-u

BOJAN JOVANOVIĆ, bivši dvorski đakon episkopa Zvorničkotuzlanskog VASILIJA KAČAVENDE, prošle godine je šokirao javnost svojim ispovijestima i audio-snimcima, koji su razotkrili više slučajeva pedofilije, silovanja, kriminala u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i, po njegovim riječima, ubistvo mladog bogoslova MILIĆA BLAŽANOVIĆA, u manastiru Papraća; Jovanović u razgovoru za naš magazin najavljuje skore promocije svoje knjige, koja svjedoči o golgoti kroz koju je prošao na dvoru vladike Kačavende
Pi{e: VUK BA^ANOVI]

KA^AVENDINA VJERONAUKA
“Biraju se deca bez roditelja, iz siroma{nih sredina, iz sredina gde bi bilo sramota pri~ati da vas je neko seksualno zlostavljao”

“Vasilije Ka~avenda mi je pretio da }e me ubiti, da }e anga`ovati ubice Luke Bojovi}a ako ne prestanem sa njegovim raz otkrivanjem. Jedan od sve{tenika iz Republike Srpske, Vojislav Maksimovi}, mi je poru~io da ‘stanem s tom hajdu~ijom‘ ili }e me Vasilije ubiti, da }e me iseckati na komade, skuhati i pojesti ili da }u samo nestati.” Ovo su rije~i Bojana Jovanovi}a, biv{eg dvorskog |akona episkopa Zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija Ka~avende.

PEDOFILSKE DIVIDENDE VLADIKE KA^AVENDE
48
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

SVJEDO^ANSTVO O STRAHU I SRAMOTI
Jovanovi} je prije godinu dana {okirao javnost svojim ispovijestima i audiosnimcima, koji su razotkrili vi{e slu~ajeva pedofilije, silovanja, kriminala i, po njegovim rije~ima, ubistvo mladog bogoslova Mili}a Bla`anovi}a u manastiru Papra}a u blizini Zvornika, u koje je umije{an sam episkop Ka~avenda “Biraju se deca bez roditelja, iz siroma{nih sredina, iz sredina gde bi bilo sramota pri~ati da vas je neko seksualno zlostavljao. Od mene je tra`io da vidim koja su deca bez roditelja, da im dam malo para, pa da ih dovedem u dvor da on izabere. Ali samo decu do 11 godina, jer starija verovatno ve} imaju seksualne odnose, pa su prljava”, ispri~ao je Jovanovi} u junu 2011., u ekskluzivnoj ispovijesti za Radiosarajevo.ba i BHRT-u, najaviv{i skoro izla`enje knjige sa detaljno opisanim detaljima pakla. “Ako je u}utkao {a~icu podanika, za koje verujem da }ute samo iz straha i da bi najradije iskopali rupu u zemlji i ispri~ali sve {to znaju o njemu kako bi sebi olak{ali, ne mo`e da u}utka nebo koje svedo~i o njegovim nedelima i zemlju koja natopljena krvlju nevino pobijenih, {to najbolje svedo~i o zverstvima Vasilija Ka~avende. Nikada ne}u zaboraviti re~i o~evica stradanja `ena i dece koji su be`ali iz Srebrenice, kada su upali u zamku gde su mu~ki pobijeni: Za to je vreme tvoj vladika BOJAN BOJAN JOVANOVI] JOVANOVI]
“Sada{nja “Sada{nja crkvena crkvena vlast je vlast je velika velika bruka” bruka”

DETALJI PAKLA
Pa ipak, unato~ daljnjim medijskim istupima, u kojima je u vezu sa zata{kavanjem pedofilnih skandala i ubistva bogoslova Bla`anovi}a doveo ~itav dr`avni vrh Srbije, te doma}e i strane obavje{tajne slu`be (uklju~uju}i biv{eg ambasadora SAD-a u BiH Williama Montgomeryja), promocija knjige, najavljena za septembar u Beogradu i Sarajevu, je izostala. Jovanovi} obja{njava da knjigu objavljuje za zaka{njenjem, zbog niza prijetnji koje su upu}ivane njemu i njegovom advokatu

predstavi, “jer nam je na to pitanje mogao odgovoriti bilo ko u Patrijar{iji”, za na{ list je potvrdio primitak korica probnog primjerka Jovanovi}eve knjige. Dodao je da niko u Patrijar{iji nije zadu`en da daje komentare takve vrste, posebno kada su u pitanju biv{i sve{tenoslu`itelji kao {to je Jovanovi}. “Takve stvari su se u 20 vekova crkve re{avale pri samoj crkvi, a ne na takve na~ine”, objasnio nam je ljubazni anonimni slu`benik, dodav{i da bi Jovanovi} optu`be koje iznosi protiv episkopa Ka~avende morao rije{iti na sudu. Podsjetimo, Jovanovi} je u svojoj prvoj ispovijesti za javnost, za Radiosarajevo.ba, izjavio da je dane proveo u razgovorima sa crkvenim licima, jer je mislio “da je bolje da se ovo re{i unutar Crkve, da se sramota izbegne”. Tek nakon {to to nije uspjelo, zaklju~io je da se “po`ar ne gasi iz ku}e nego spolja”. “Moj advokat (Du{ko Tomi}, op. a.) i ja smo tra`ili prijem i kod patrijarha Irineja, ali nismo nikad pozvani. Oni se vode onom ako ne ~ujem zvani~no, onda i ne znam za to. Odli~no se znalo za{to tra`imo prijem. Sada{nja crkvena vlast je velika bruka”, izjavio je Jovanovi} pro{le godine. O tome kako te~e sudski postupak upitali smo Jovanovi}evog advokata Du{ka Tomi}a, koji je u izjavi za na{ list potvrdio da posjeduje primjerak Jovanovi}eve knjige i da nikada u `ivotu nije pro~itao ne{to potresnije: “Ovo je prvi

Bojan Jovanovi}: “Vasilije Ka~avenda mi je prijetio da }e me ubiti!“
Du{ku Tomi}u: “Re~eno mi je da je najbolje da se dogovorim, jer pedofili su uvek postojali u Srpskoj crkvi, da Vasilije nije jedini.” Knjiga je, prema njegovim rije~ima, sada spremna za {tampu, a prve korice probnog primjerka su predate u kabinet patrijarha Irineja. “Sutradan sam razgovarao sa jednim od saradnika iz kabineta. Prvo je tra`io da se zakunem da razgovor ne snimam, a onda me je upitao da li znam {ta }e se desiti ako ovo iza|e u javnost i da li sam svestan {ta javno pri~am.” Jovanovi} ka`e da je zatra`io prijem i kod predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, od kojeg je zatra`io za{titu od neprestanih prijetnji kojima je izlo`en. “Knjiga je svedo~anstvo o strahu i sramoti Srpske pravoslavne crkve, koja je svojim }utanjem za{titila pedofile; o sramnoj ulozi kabineta predsednika Dr`ave i Demokratske stranke i o prikrivanju zlo~ina i mu~kom ubistvu bogoslova u manastiru”, pi{e na koricama probnog primjerka predatog u Patrijar{iju.
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

le`ao ovde sa {korpionom na prvoj borbenoj liniji, a posle smo le{eve tovarili u kamione i bacali u obli`nje rudnike”, poru~uje Jovanovi}.

PO@AR SE GASI SPOLJA
Jovanovi} jo{ ranije novinaru Slobodne Bosne saop{tio podatak da je na Sudu BiH, a na su|enju Francu Kosu i drugima za genocid u Srebrenici, svjedok O1, biv{i pripadnik Desetog diverzantskog odreda, posvjedo~io da ga je Petar Salapura, na~elnik obavje{tajne slu`be, slao kod Vasilija Ka~avende po novac kojim je u beogradskoj firmi kupovao aerosolne bombe, koje su zabranjene @enevskom konvencijom i koje je ilegalno prenosio preko Drine, ~ime je kr{en me|unarodni embargo na uvoz oru`ja. Te bombe su, tvrdi Jovanovi}, kori{}ene za masakre nad srebreni~kim Bo{njacima. Reakciju na Jovanovi}eve tvrdnje tra`ili smo u Kabinetu njegove svetosti patrijarha Irineja. Slu`benik, koji nije `elio da se

put da je jedan sve{tenoslu`itelj na podru~ju biv{e Jugoslavije objelodanio stravi~na zlodjela koja Crkva prikriva.” Tomi} je rekao da su se, o Jovanovi}evom slu~aju, svi sudovi u BiH proglasili nenadle`nim, osim onog u Vlasenici, koji je zaklju~io da ne postoje elementi za ponovno pokretanje istrage u vezi slu~aja (samo)ubistva bogoslova Mili}a Bla`anovi}a. Podsjetimo, Bojan Jovanovi} je za godinu dana u vi{e medija iznio optu`bu da se bogoslov Bla`anovi} nije, kao {to je to po zvani~noj verziji, raznio bombom, ve} da je ubijen po nalogu Vasilija Ka~avende, jer je isuvi{e pri~ao o poku{aju silovanja koje je episkop zvorni~kotuzlanski izvr{io nad njim. “Deset probnih primeraka knjige, od kojih je pet ovde a pet u inostanstvu, uskoro }e biti pokazano javnosti. Posle toga kre}emo sa promocijom i to sa mesta gde po~ivaju delovi tela bogoslova Mili}a Bla`anovi}a, u manastiru Papra}i”, poru~uje Bojan Jovanovi}.
49

OD ILID@E DO RIMA

Imenovanje za trenera Imenovanje za trenera rimskog Lazija je posao koji rimskog Lazija je posao koji je Vladimir Petkovi}, kako je Vladimir Petkovi}, kako ka`e, ~ekao cijelog `ivota ka`e, ~ekao cijelog `ivota

IZAZOV KARIJERE IZAZOV KARIJERE

50

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

PETKOVIĆ
Prije dvije godine, vodeći švicarski YOUNG BOYS, za koji je tada igrao nogometni reprezentativac BiH SENAD LULIĆ, pobijedio je londonski TOTTENHAM i zapanjio nogometnu Evropu: ove nedjelje je VLADIMIR PETKOVIĆ (49) glavna tema pisanja italijanskih medija nakon što je na opće iznenađenje imenovan za trenera rimskog LAZIJA

VLADIMIR PETKOVI], TRENER LAZIJA
skih klubova. “Genije!“, odgovorio im je Senad Luli}, nagla{avaju}i Petkovi}ev profesionalizam, posve}enost takti~kim inovacijama i napada~kom nogometu.

NOGOMET MORA BITI ZABAVAN
“Do{ao sam do ta~ke u karijeri u kojoj D sam morao na~initi iskorak. Po~astvovan sam {to sam postao dio Lazijeve porodice sa tradicijom dugom 112 godina i {to }u u njoj raditi. @elim biti dijelom ovog ambicioznog projekta, ciljevi kluba su uvijek vi{i i vi{i. U narednih nekoliko nedjelja saznavat }u gdje sam i {to mi je ~initi. Pratim italijanski nogomet posljednjih petnaest godina i dobro znam ko su igra~i koji ~ine Lazio“, kazao je u srijedu na predstavljanju novinarima u Lazijevom sportskom centru Formello Vladimir Petkovi}. Prije nego {to je predstavljen, sportski direktor Lazija Igli Tare kazao je kako je klub doveo stru~njaka s kojim `eli napraviti iskorak u italijanskoj Serie A, ali i u evropskim takmi~enjima. “Novi trener Lazija je mnogima od vas nepoznat. Pratio sam sa zanimanjem komentare o njemu i njegovim pomo}nicima. Mislim da smo napravili hrabar izbor, baziran na ~injenicama. Poznajem ga ve} dvije godine i impresioniran sam na~inom na koji njegove ekipe igraju nogomet. Izabrali smo ga jer je osoba koja radi i koja ima jasne ideje. Mislim da }e donijeti uspjeh Laziju, odnosno nastaviti sa svojim uspjesima i ovdje.“ Petkovi} je odmah po dolasku u Rim pojasnio svoju trenersku filozofiju. “Bez timskog rada se u nogometu ni{ta ne mo`e osvojiti. Individualnost je svakako va`na, no svaki igra~ mora biti posve}en grupi. Sa rezultatima kolektiva se mo`e

MOURINHO SA ILIDŽE
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

V

jerovatno nikada do sada dva nogometna kluba iz italijanske prijestolnice nisu u isto vrijeme promovirali svoje nove trenere. Nakon {to je Čeh Zdenek Zeman naslijedio Luisa Enriquea na klupi Rome, Lazio je tako|er predstavio svog novog mistera. U naredne dvije godine, za pla}u od 600 hiljada eura, ovaj }e rimski klub voditi 49-godi{nji Sarajlija Vladimir Petkovi}. Pregovori Petkovi}a i Lazija po~eli su u aprilu a okon~ani krajem protekle sedmice. Tako }e Petkovi}, nakon godinu dana, ponovo sura|ivati sa nogometnim reprezentativcem BiH, hitrim ljevonogim Senadom Luli}em, kojeg je “izmislio“ u vrijeme dok je trenirao {vicarski Young Boys. Igra~a koji se, sa Nijemcem Miroslavom Kloseom, pokazao kao najbolje poja~ane Lazija u protekloj sezoni. Predsjednik Lazija Claudio Lotito izabrao je Petkovi}a nakon dugog razmi{ljanja. Italijanski su mediji na klupu

rimskog kluba smje{tali razne stru~njake, od Zole preko Gasperinija, Di Mattea do Mazzarrija. U igri su bili i stranci, Dunga i Lucien Favre, na kraju je izabran nekada{nji nogometa{ Sarajeva, ro|en na Ilid`i. “Ko je, dovraga, Petkovi}“, pitali su se mnogi u Italiji kada je obznanjeno ime trenera jednog od najpopularnijih italijan-

PETKOVI] I TARE PETKOVI]

Sportski direktor Lazia Sportski direktor Lazia predstavio je italijanima bh. predstavio je italijanima bh. nogometnog stru~njaka nogometnog stru~njaka

“Ko je, dovraga, Vladimir Petkovi}?“, pitali su italijanski novinari; “Genije“, odgovorio im je Senad Luli}
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

51

OD ILID@E DO RIMA
unaprijediti individualnost. Mo`da nekome sa strane izgledam grubo, ali ja sam osoba koja voli kontakte, kontakt o~ima, komunikaciju bez nejasno}a. Isto zahtijevam od svojih suradnika. Za mene su igra~i najbitniji“, ka`e Petkovi}, nastavljaju}i: “Ovaj klub ima sve uslove da bude uspje{an. Planiramo sezonu i ozna~avamo na{e ciljeve. Imamo ambicije, `elimo biti bolji od ostalih i nadigrati sve oponente, respektiraju}i ih prije svega. Moramo vladati, kako u ofanzivnom tako i u defanzivnom dijelu igre. Moramo poku{ati dominirati. Sa na~inom na koji ja vidim nogomet, na{a }e igra biti za u`ivanje. Nogomet bi trebao biti zabavan kako za igra~e tako i za mene. Italijanska liga je te{ka, mo`da te`a od svih ostalih, no to za nas ne}e biti problem.“ Vladimir Petkovi} ro|en je 1963. u Sarajevu: “Moji roditelji su bili prosvjetni radnici. Kako su oni mijenjali {kole, tako smo se i mi selili. Prvo smo `ivjeli na Vrelu Bosne, a od moje pete godine u Had`i}ima. Sa jedanaest godina po~eo sam igrati na Ilid`i, a sa petnaest na Ko{evu. Imao sam jednu baku tako|e na Ilid`i, a drugu u ulici Kralja Tomislava. Tako da sam ~esto ostajao kod njih. I moja supruga je iz Sarajeva, sa Čengi} Vile, tako da, kad do|emo u Sarajevo, mo`emo SENAD LULI] SENAD LULI]

Nogometnog reprezentativca Nogometnog reprezentativca BiH Petkovi} je otkrio u BiH Petkovi} je otkrio u {vicarskom Grashopperu {vicarskom Grashopperu

A igra~ku je karijeru po~eo u mo`da i najboljoj generaciji Sarajeva svih vremena, onoj u kojoj je igrao Safet Su{i}. “Imali smo talentovanu generaciju u juniorskom pogonu, sa Bobanom Bo`ovi}em, Vuji~evi}em, Bo{njakom... Prvi profesionalni ugo-

TRENERSKI CREDO: “Bez timskog rada se u nogometu ništa ne može osvojiti. Individualnost je svakako važna, no svaki igrač mora biti posvećen grupi. Sa rezultatima kolektiva se može unaprijediti individualnost. Možda nekome sa strane izgledam grubo, ali ja sam osoba koja voli kontakte, kontakt očima, komunikaciju bez nejasnoća
mijenjati lokacije. A imamo i vikendicu na Igmanu“, pri~ao je za SB Petkovi}. Italijane je zapanjilo to {to Petkovi} te~no govori tri jezika, poliglota je osoba koja se u Italiji i ne sre}e ba{ ~esto. No, Petkovi} to poja{njava ~injenicom da je u trenerskoj karijeri, koju je gradio uglavnom u [vicarskoj i pro{le godine jednu sezonu u Turskoj, radio u podru~jima u kojima su njema~ki, francuski i italijanski slu`beni jezici. “Jednu godinu sam igrao u Churu, koji se takmi~io u B ligi, a onda sam pre{ao u Sion, koji je igrao u prvoj ligi. U tom klubu sam igrao sa Mirsadom Balji}em, nekada{njim nogometa{em @eljezni~ara. Sa kojim je Sion ~etiri godine ranije igrao u Kupu UEFA. Bio sam, kasnije, i ~lan Martignyja, potom se vratio u Chur, da bi onda oti{ao u italijanski dio [vicarske. Tako da sam profitirao: nau~io sam tri jezika koja se govore u [vicarskoj”, ka`e Petkovi}.
52

vor potpisao sam kada mi je bilo osamnaest godina. Pa sam sa prvim timom bio na pripremama na Jahorini, jo{ dok je igrao Safet Su{i}. Igrao sam za Sarajevo u Prvenstvu Jugoslavije, ali ve}inom sam ulazio sa klupe. Zato {to je centarfora, zna~i na mojoj poziciji, igrao Musemi}, a onda i Teskered`i}. Standardno sam po~eo igrati kod Piri}a, ali iza {piceva. Prvu utakmicu odigrao sam protiv Osijeka, a posljednju protiv Budu}nosti u Titogradu 1987. godine. I u toj utakmici sam postigao gol, bilo je 1:1”, prisje}a se.

CIJELI @IVOT ^EKAM OVAJ POZIV
Na Ko{evu je igrao i prvi dio sezone 1984./1985., kada je Sarajevo postalo prvak Jugoslavije, oti{ao je u Koper pa se opet vratio. “U{ao sam u igru i u onoj nesretnoj

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

VLADIMIR PETKOVI], TRENER LAZIJA
OLIMPIJSKI STADION U RIMU
Dom Vladimira Petkovi}a, Senada Luli}a i Miralema Pjani}a

RIMSKE AMBICIJE: “Sa načinom na koji ja vidim nogomet, naša će igra biti za uživanje. Nogomet bi trebao biti zabavan kako za igrače tako i za mene. Italijanska liga je teška, možda teža od svih ostalih, no to za nas neće biti problem“
sezone. “To su bili va`ni dani u mojoj karijeri. Nau~io sam `ivjeti sa stresom i pritiskom. Imao sam tu nesre}u da se tim mnogo mijenjao a nisu dovo|eni igra~i koji su nam bili potrebni. Nisam dobio otkaz, odluku o odlasku donio sam zajedno sa predsjednikom kluba i tu smo avanturu okon~ali kao prijatelji.“ Trenerski uzori su mu Arsene Wenger i Fabio Capello a o iznena|enju italijanskih medija, koji su sa pove}om dozom nevjerice i skepse propratili njegovo imenovanje, ka`e: “Nisam do{ao u Lazio kao trener bez ikakvog iskustva. Igrao sam u Evropi, razumijem okru`enje. Poku{a}u kreirati pozitivnu atmosferu, obostrano po{tovanje“, te zaklju~uje: “Moram zadr`ati ovu grupu igra~a i dovesti nekoliko ciljanih poja~anja. Svjestan sam kako je Lazio pro{le sezone imao mnogo problema sa ozlije|enim igra~ima. Moramo shvatiti za{to su se povrede de{avale i sprije~iti da nam se to ponavlja. Ime kluba mi je jak stimulans, Lazio mora uvijek biti u vrhu italijanskog nogometa. Svjestan sam da sam u dosada{njoj karijeri imao minimum pritiska jer sam radio uglavnom u malim klubovima. Me|utim, uvijek sam ~ekao ovakvu priliku nadaju}i se da }u jedan dan dobiti poziv iz kluba kakav je Lazio. I sada sam presretan {to sam postao dijelom ovog projekta. Siguran sam da }u uzvratiti ~ast i povjerenje koje mi je dodijelio ovaj klub.“
53

utakmici protiv finskog Kusisija, kada smo ispali iz daljeg takmi~enja.” U [vicarsku odlazi 1987. godine. Trinaest godina kasnije okon~ao je igra~ku a po~eo trenersku karijeru. Vodio je nekoliko klubova, no slavu i ime u svijetu nogometa stekao je vode}i Young Boyse s kojima je bio na pragu plasmana u Ligu prvaka. Senad Luli} i Vladimir Petkovi} unakazili su londonski Tottenham u prvoj utakmici tre}eg pretkola, no na`alost izgubili su u uzvratu. Safet Su{i} je shvatio kakvog igra~a dobija reprezentacija, a Petkovi}u su se otvorila vrata evropskih klubova. Izme|u ostalih, htio ga je i splitski Hajduk, no on je oti{ao u turski Samsunspor, kojeg je vodio pro{le
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

POLITI^KA I KULTURNA TA[TINA

UNESCO SAMIT U MOSTARU
Reporteri našeg magazina prisustvovali su 10. UNESCO SAMITU ŠEFOVA DRŽAVA JUGOISTOČNE EVROPE, koji je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH proteklog vikenda održan u Mostaru; zabilježili smo usvajanje “Deklaracije”, jednu svađu, kratki obilazak Hercegovine u vidu četiri svetišta, nedolazak Josipovića i Nikolića, skok sa Starog mosta i neizbježnu “lisku”

I TOPI JE BIO VREO
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ovinaru se, bez obzira koliko se trudio biti objektivan, realan, oprezan, po~esto te{ko i{~upati iz sopstvenih, subjektivnih ralja. Pa se, mi reporteri Slobodne Bosne, ne}emo ni truditi. Za 10. UNESCO samit {efova dr`ava Jugoisto~ne Evrope, koji je u Mostaru odr`an 2. i 3. juna, ne bi ni vladao toliki interes javnosti, niti bi se mediji toliko naelektrisali, da nije procurila, {ta procurila? - tekla kao nabujala Neretva, vijest da }e u Hercegovinu, drugog dana Samita, doputovati novoizabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}. Bilo je i vi{e nego interesantno, profesionalno i previ{e zanimljivo, {to se tom prilikom trebao o~i u o~i vidjeti sa doma}inom Samita, predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Bakirom Izetbegovi}em i jednim od najavljenih u~esnika tog doga|aja, predsjednikom Hrvatske Iv-

N

om Josipovi}em, ali i {to bi Tomi Grobaru, jednom od najglasnijih sljedbenika ~etni{tva, to bila prva posjeta inostranstvu nakon {to je u Narodnoj skup{tini Republike Srbije polo`io zakletvu.

PREDSJEDNIK ALBANIJE POVLA^I RU^NU
Nekoliko novinara, fotoreportera i TV snimatelja, okupljenih u press centru mostarske Gradske vije}nice, ~ak je tog nedjeljnog jutra i glasno izrazilo razo~arenje kada je do nas stigla vijest da Nikoli}, ali ni Josipovi}, nisu doputovali. Predstavnik ovih drugih nas upita: “A ko je do{ao od {efova dr`ava?” “Predsjednici Albanije, Makedonije i Crne Gore”, velimo. “Dobro, Filipa Vujanovi}a znam, ali kako izgledaju prva dvojica? Ma, provrti}u se po sajtovima da im vidim face”, ka`e fotoreporter. Ne{to kasnije sa kolegama je u{ao u veliku salu Vije}nice i dobio ~etrnaest sekundi da uhvati prve kadrove Samita, koji je 3. juna, kada smo i boravili u Mostaru, po~eo u 9.40 sati. Pored spomenute ~etvorice, {efova, konferenciji UNESCO-a su, izme|u ostalih, prisustvovali generalna direktorica Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu Irina Bokova, ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}, ambasadori Slovenije i Gr~ke u na{oj dr`avi, ministar kulture Srbije Predrag Markovi}, zamjenik ministrice kulture Hrvatske Berislav [ipu{ i, ne}ete vjerovati, zamjenica podsekretara Ministarstva kulture i turizma Turske Senay Baser. Predstavnik Moldavije na`alost nije uspio do}i, a svi su ga o~ekivali. A Samit k’o samit: monoton, gdje po redu u~esnici foruma ~itaju referate, bez

Da nije bilo sva|e izme|u predsjednika Albanije i ministra kulture Srbije, na “Samitu“ u Mostaru ni{ta zna~ajno se ne bi desilo!
54
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

TEREZIJU NOSILI JARANI

U ISTOM STROJU U ISTOM STROJU

Glavni protagonisti Glavni protagonisti 10. UNESCO samita 10. UNESCO samita

konfrontacija - a valjda su se i okupili da se ne sva|aju - i mogao bi se okarakterisati kao izuzetno dosadan da nije bilo press konferencije. Koja je pritom kasnila barem tridesetak minuta, uzro~no-posljedi~no ka{njenju usvajanja Deklaracije: Vjersko i kulturnoistorijsko naslje|e kao osnova intenzivnije saradnje me|u dr`avama. Tek {to smo u{li u salu gdje se odr`avala press konferencija, od savjetnika Bakira Izetbegovi}a doznajemo da je na skupu, ipak, do{lo do nesporazuma, a koriste}i kao ilustraciju izraze lica predsjednika Albanije i srbijanskog ministra kulture tokom obra}anja medijima, u pauzi izme|u prve i druge sesije na kojoj je Izetbegovi} ponosno kazao kako je Deklaracija jednoglasno usvojena, umalo se sve nije raspalo! Pa i “saradnja me|u dr`avama”. Predsjednik Albanije Bamir Topi `elio je da sudionici Samita jasno podr`e budu}e sudjelovanje Kosova na ovakvim skupovima, ~emu se o{tro suprotstavio ministar
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVE^ANO U MOSTARU
Zgrada mostarske Gradske vije}nice bila je mjesto susreta nekih od {efova dr`ava Jugoisto~ne Evrope

55

POLITI^KA I KULTURNA TA[TINA

PRVA STANICA KRATKE TURE PO HERCEGOVINI
Bra~ni par Izetbegovi} i fra Miljenko [teko u {etnji pored crkve u Me|ugorju (gore, lijevo); sudionici konferencije u najpoznatijem katoli~kom sveti{tu na ovim prostorima

kulture Srbije Predrag Markovi}. I sve bi oti{lo bestraga da Bakir Izetbegovi}, kao uzoran doma}in i glava ku}e, nije uspio izgladiti veoma komplikovanu situaciju. Pa je zamolio Topija da, kompromisno, povu~e ru~nu. Neka te, Bamire, jo{ si nam u ovom belaju samo ti falio. Vjerovatno mu nije rekao, ali je sigurno pomislio.

SVE JE ISTO, SAMO TOME NEMA
Bilo je predvi|eno da na press konferenciji govore Bakir Izetbegovi}, potom predsjednik Makedonije koja }e naredne godine biti doma}in Samita Gjorge Ivanov i, na kraju, Bamir Topi. Prva dvojica su pri~ala o Deklaraciji, a Topi i o Kosovu. “Ovaj dana{nji skup bio je posve}en pobolj{anju dijaloga i unapre|enju na{ih odnosa. A u temelju takve filozofije je tolerancija. @elio sam da svi akteri skupa, u duhu tolerancije, razgovaraju o obnavljanju spomenika koji pripadaju cijelom ~ovje~anstvu, a takvi spomenici nalaze se {irom na{eg regiona. Pa je tako vrlo va`no obnavljati i spomenike koji pripadaju svjetskoj ba{tini, a nalaze se na Kosovu. Zaista ne mogu da razumijem zbog ~ega Kosovo nije prisutno na ovakvim skupovima. Zato isti~em va`nost politi~ke komunikacije i skupova u okviru svjetske kulturne ba{tine koji bi trebali da uklju~e i Kosovo”, izjavio je Topi i zahvalio se svim sudionicima skupa. I to je, uz dva novinarska pitanja, trebao biti kraj press konferencije. No, za rije~ se, potom, kao da je isko~io iz kakvog Ione56

MANASTIRSKA BAJKA
Iguman Danilo i generalna direktorica UNESCO-a (u sredini) ispred manastira @itomisli}i

scovog dramskog teksta, javio Predrag Markovi}. Ne vrijedi ga citirati, jer je u svom obra}anju, zapravo, negirao postojanje Kosova. Ali, zahvalio se predsjedniku Albanije {to se brine o kulturnom naslje|u. Da bi, nakon njegovog obra}anja, ~uli i dva novinarska pitanja. Jedno je bilo vezano za unutra{nje probleme u Make doniji, potpuno van konteksta, a drugo, koje je kolega sa Al Jazeere postavio Izetbegovi}u nakon {to je predsjedavaju}i rekao “vrijeme }e rije{iti problem Kosova, a ja se nadam da }e to biti uskoro”, za Tomislava Nikoli}a. “Izjavama o Srebrenici i Vukovaru on ide nekoliko koraka unazad. Ipak, nije kasno da se stvari stave na prave tra~nice i da

krenemo ka daljem oporavku odnosa u regiji. Gospodin Nikoli} je pokazao da je pragmati~an politi~ar, koji je spreman da se mijenja. Promijenio je, u velikoj mjeri, retoriku, nadam se da je promijenio i stavove, i da }e to potvrditi u danima koji dolaze”, kazao je Izetbegovi} u Vije}nici. Tek {to je zavr{io press, iz protokola nas zovu da se ukrcamo u autobus za Me|ugorje. Markovi}a nije bilo me|u putnicima. Ali jeste generalne direktorice UNESCO-a, kojoj o~igledno mnogo toga nije bilo jasno. Četri autobusa, jedan za drugim, iz vrelog Mostara uputi{e se ka jo{ vrelijem Me|ugorju. U prvom su novinari, kao {to i
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

TEREZIJU NOSILI JARANI
jeste red. Izvidnica. Na svakih dvadesetak metara stoji barem jedan policajac. Podsjetilo me to na atmosferu uo~i utakmice Hrvatska - Jugoslavija, u Zagrebu 1999. godine. Ratno stanje. A Tome nema.

GOSPA ME\UGORSKA I TEKIJA BLAGAJSKA
Politi~are u Me|ugorju do~ekuje fra Ivan Sesar, provincijal Hercegova~ke franjeva~ke provincije. Iz autobusa sa elitom prvi izlazi Bakir Izetbegovi}, kao da je na civarama pa fura nizbrdo. Potom njegova supruga Sebija, pa ostali, redom. Slijedi fotografisanje ispred jedne, jedine me|ugorske crkve. Onda pola kruga, pa pauza. Ulazimo u prostor za molitvu na otvorenom. Rije~ uzima fra Milenko [teko: “U Me|ugorje dolaze ljudi sa svih strana, doslovno iz cijelog svijeta. Me|ugorski fenomen pojavio se 1981., kada je {estero djece na ovome gore brdu, prema njihovom vlastitom svjedo~enju, prvi put vidjelo Gospu. I od tada do danas, ovih dana navr{ava se trideset i jedna godina, malo, nepoznato hercegova~ko mjesto postalo je jedno od najpopularnijih u katoli~kom svijetu. Ali, Me|ugorje posje}uju i ljudi drugih vjeroispovijesti, otvoreno je za svakog ~ovjeka dobre volje i ovdje su svi dobrodo{li.” Dobro, to znamo, idemo dalje. Jo{ pola kruga, da dobijemo 360 stepeni, pa u prevozno sredstvo, a onda prema Čitluku i Mostaru. Vrlo brzo }e autobus sa elitom skrenuti lijevo, na ru~ak negdje, a novinari desno, ka Vije}nici kao, tada, krajnjem odredi{tu. Pa, kako ko. Ovo, oko ru~ka. Pola sata po dolasku u Mostar, u press centru nas obavje{tavaju da }emo uskoro u @itomisli}e, u tamo{nji manastir. S nama su fotoreporter i TV snimatelj iz kabineta albanskog predsjednika. Ovom prvom je kolega Ili~i} pomogao da po{alje fotografije u Tiranu, {to je bila na{a humanitarna misija. Elem, po dolasku u @itomisli}e njih dvojica ostado{e na parkingu, a mi se uputismo u manastir na brda{cu, gdje nas je do~ekao iguman Danilo. Kolega me podsje}a da je bio na otvorenju manastira, odnosno osve{tenju obnovljene crkve i starog konaka od strane tada{njeg patrijarha Pavla 2005., i da danas sve izgleda puno ljep{e, ure|enije, slikovitije. Sa jednog od zidova ovog prekrasnog pravoslavnog sveti{ta posmatram dvojicu Albanaca i poku{avam shvatiti njihove namjere. Nije valjda da ne}e posjetiti manastir? Bogami, ne}e. Uskoro se albanska predsjedni~ka kolona spustila iz pravca Čitluka do magistrale. Pokupi{e na{e, tek utemeljene drugove i odvedo{e ih u Dubrovnik, gdje je Topi htio popiti kafu. Dok su u~esnici Samita poprili~no kasnili u @itomisli}e. Barem je tako po satnici prot57

JEDAN POGLED NA DERVI[KU TEKIJU
Blagaj i tek obnovljena tekija bili su tre}a stanica u protokolu Samita

PO^ETAK VELIKE PROIZVODNJE

Vladika Grigorije u~esnicima Samita govori o staroj pravoslavnoj Vladika Grigorije u~esnicima Samita govori o staroj pravoslavnoj crkvi, koja je izgra|ena u XV vijeku, te o gradnji nove crkve crkvi, koja je izgra|ena u XV vijeku, te o gradnji nove crkve

NA GRADILI[TU SABORNE CRKVE SV. TROJICE NA GRADILI[TU SABORNE CRKVE SV. TROJICE

Srpski povratnici u Hercegovinu šipak će izvoziti u Rusiju i u Tursku
Ispred budu}e Saborne crkve Sv. Trojice u Mostaru, vladika Grigorije je govorio kako je poljoprivreda u dolini Neretve ogromna {ansa za srpske povratnike i da oni raspola`u sa nekoliko hiljada hektara obradive zemlje. Sa biv{im predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em dogovoreno je da im pomogne u razvoju projekta koji je vezan za uzgajanje {ipka. Anga`ovan je Poljoprivredni fakultet iz Beograda, ura|ena je ekspertiza, a Tadi} im je ponudio da Srbija bude tr`i{te na koje }e se plasirati uzgojeni {ipci. Plasman bi mogao i}i ~ak i do Rusije, ali i do Turske. Da bi Bakir Izetbegovi} kazao i da postoji kredit od 100 miliona eura, koji je namijenjen povratnicima u cijeloj Bosni i Hercegovini, te da bi srpski povratnici mogli aplicirati i dobiti dio sredstava, koji bi omogu}io po~etak te velike proizvodnje. Ne samo {ipka, ve} i paradajza, tre{anja, jagoda, bostana, patlid`ana...

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

POLITI^KA I KULTURNA TA[TINA
okola. No, mi smo odmah morali ponovo u autobus, da kao prethodnica stignemo u Blagaj, u tek obnovljenu dervi{ku tekiju.

VLADIKA, SKAKA^ I MOSTARSKA “LISKA”
Jedno je to od najdivnijih mjesta u ovoj na{oj dr`avi, gdje Buna tek da je prohodala. Impresivno, genijalno, autenti~no, rasko{no, neponovljivo! Toliko toga lijepog, generalno, Hercegovina nosi u svojim njedrima da ni ~ovjek hladniji od Bune ne bi mogao ostati ravnodu{an. Goste su do~ekali mostarski muftija Seid ef. Smajki} i glavni imam Med`lisa IZ Mostar Salem ef. Dedovi} i ispri~ali im pri~u iz istorije blagajske tekije. Postoji i inicijativa da se tekija uvrsti na UNESCO-ovu listu svjetske ba{tine, samo je {teta {to u Blagaj taj dan nije svratila i generalna direktorica Bokova. A nije mogla, jer je u 18 sati imala zakazan let sa mostarskog aerodroma. I opet, tek {to su gosti do{li, mi odlazimo na drugu lokaciju, pa ne vidjesmo ostatak programa. Ka`u da je bilo i nekih poklona. Jo{ su nam ostale mostarske Bjelu{ine i Stari grad. Dakle, idemo na gradili{te Saborne crkve sv. Trojice. Tamo nas, pak, do~ekuje vladika Grigorije, episkop zahumsko-hercegova~ki, sa saradnicima. Ne{to, sad je to ve} u praksi, nije {timalo u

UMIJ SE VODOM SA OVOG IZVORA
Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov (u prvom redu, u sredini) u`iva u Blagaju

protokolu, pa je vladika, malo nervozan, cupkao u mjestu, poku{avao se {aliti: “Nama je ova odje}a ba{ dobra za ljeto”, stigao je ispri~ati i vic koji je do~ekan

[EFICA UNESCO-a

IRINA BOKOVA: “Mostar utjelovljuje moć kulture u izgradnji mostova među ljudima”
Mostarski 10. UNESCO samit {efova dr`ava Jugoisto~ne Evrope otvorio je Bakir Izetbegovi}, a odmah nakon njega govorila je generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova. “Ste}ci su dobar primjer prekograni~ne saradnje u regiji. Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora poku{avaju za{tititi ste}ak kao zajedni~ku kulturnu ba{tinu. UNESCO }e uskoro pokrenuti regionalnu inicijativu za izgradnju kapaciteta u borbi protiv nedopu{tene trgovine kulturnim objektima Jugoisto~ne Evrope. Drago mi je {to se konferencija odr`ava u Mostaru, mjestu koje utjelovljuje mo} kulture u izgradnji mostova me|u ljudima”, pro~itala je, izme|u ostalog, Bokova. Iz Mostara je odletjela u 18 sati, a ve} dvanaest sati kasnije bila je avionu SUDIJA SVIRA PO^ETAK ka Africi. Bakir Izetbegovi} i Irina Bokova na samom otvaranju Samita

kurtoaznim smijehom, nasloniti se na ogradu, pri~ati sa policajcem iz Nevesinja i, kona~no, do~ekati goste rije~ima: “Dobar dan, dobri ljudi. Znam da ste umorni, ali drago nam je {to ste do{li.” Penju}i se prema gradili{tu, koje je otvoreno u oktobru 2010., u~esnicima Samita je govorio: “Iznad mjesta gdje se sada gradi crkva, bila je stara pravoslavna crkva iz XV vijeka, koja je izgra|ena kada je turska imperija bila u punoj snazi. U vrijeme sultana Abdul-Aziza. Na`alost, taj njegov ferman je izgorio u ratu. A ono {to vidite gore je prva mu{ko-`enska {kola u Bosni i Hercegovini. Na mjestu gdje sada gradimo crkvu Sv. Trojice, 1873. je izgra|ena u to vrijeme najve}a crkva na Balkanu, a 15. juna 1992. prvo je zapaljena, pa minirana i onda sru{ena do temelja.” Me|utim, ni vaz vladike nismo mogli ~uti do kraja, jer smo se trebali dogegati do Starog grada, posljednje lokacije u ovom ekspresnom obilasku dijelova Hercegovine. A, tamo, {etnja na lijevoj strani Neretve, malo uzbrdo prema Feji}evoj pa onda nizbrdo prema Starom mostu, ulazak i kratak boravak u jednoj radnjici, pozdrav sa skaka~em s Mosta anga`ovanim samo za tu priliku, skok na noge i - to bi bilo to, od UNESCO samita. Kre}u}i se prema hotelu Ru`a na ~elu sa Izetbegovi}em i Vujanovi}em, negdje u offu, ne{to kao glas iz `enskog grla prigu{en zvukom proljetnog povjetarca, imadosmo priliku ~uti i sljede}e: “A, vidi onog Crnogorca. Pa, nasmij se, poserem ti se na glavu.” Izvini Filipe, ali u Mostaru, jednostavno, ne mo`e bez toga. Prijatno i laku no}!
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

58

SEDAM DECENIJA HANEKEA

UMJETNI^KA DJELA UMJETNI^KA DJELA ZA SVA VREMENA ZA SVA VREMENA

Filmovi Michaela Hanekea Filmovi Michaela Hanekea do sada su deset puta do sada su deset puta predstavljani na najve}oj predstavljani na najve}oj filmskoj smotri na planeti filmskoj smotri na planeti

60

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

KANSKI LAUREAT U “SB”-u

Austrijski reditelj MICHAEL HANEKE dva puta je na “Filmskom festivalu” u Cannesu osvojio “Zlatnu palmu”, drugi put na ovogodišnjem, za film LJUBAV, koji je velika posveta ljubavi i “hommage” životu koji neumitno prolazi; sa našom saradnicom je o ovom, ali i o svojim ostalim izvrsnim filmovima, razgovarao upravo u popularnom gradiću na Azurnoj obali

NEPRETENCIOZNO “HANEKEOVSKI”
@ivimo u svijetu koji je nasilan i koji neprestano proizvodi nasilje

Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)

U

filmu Ljubav, jednoj od ljep{ih ljubavnih pri~a na velikom ekranu, egzistencijalisti~koj, ali i intimisti~koj i kamernoj drami, za koji je dobio Zlatnu palmu na ovogodi{njem Cannes Film Festivalu, austrijski reditelj Michael Haneke daje veliku posvetu ljubavi i hommage `ivotu koji neumitno prolazi, slikaju}i dostojanstvo i neprolaznu ljubav osamdesetogodi{njeg bra~nog para, ~ije uloge tuma~e legende francuskog glumi{ta Jean-Louis Trintignant i Emmanuelle Riva.

OSTVARENJE ZA “PALMU”
U filmu Ljubav igraju doajeni francuskog glumi{ta, Jean-Louis Trintignant i Emmanuelle Riva

JAZ GENERACIJA
Ljubav kao inspiracija za film? Nisam po{ao sa namjerom da snimim film na odre|enu temu ve} se sve nametnulo jednim jedinim pitanjem a to je - kako se nosi sa smr}u nekoga koga volite? To me interesuje, jer sam to do`ivio u svojoj porodici. Zato sam po~eo da razmi{ljam o tome i zato se dogodio ovaj film. Ljubav uklju~uje na hiljade razli~itih stvari, a kada sam naglasio jednu od njih, smanjio sam sve ostale. Ljubav ostarjelog bra~nog para, dakle, ljubav ljudi na kraju `ivota a o tome uglavnom imamo predrasude? Puni smo predrasuda. Puni smo nevjerice i sumnji kada se pomene brak ili ljubav koja traje u dugogodi{njem braku. Ljubav postoji, me|usobna bezuslovna ljubav tako|e. Vidjeli ste u mom filmu da moji junaci dr`e i do svog dostojanstva i mogu}e je da i zbog toga njihova ljubav tako dugo traje. Ljudski je da se bori{ da
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

odr`i{ svoje dostojanstvo i {to je situacija te`a to su bitke ve}e. To je na{a sudbina kao ljudi, bez obzira na starost. Svaki pojedinac je suo~en sa pitanjem koliko od sopstvenog dostojanstva su spremni da se odreknu. Ili, do kog obima }e se boriti protiv odricanja. U filmu ukazujete i na jaz generacija i promjene vrijednosti i koncepta `ivljenja? Razli~ite generacije razvijaju razli~ite `ivotne koncepcije, u zavisnosti od njihovog okru`enja. To je ne{to {to se de{ava u svakoj generaciji. Zanimljiva i tu`na stvar o tome je da sa svakom novom generacijom nastaju te{ko}e u komunikaciji. To je stalni izvor potencijalnog sukoba i uvijek predstavlja razlaz i odlazak. Starija generacija je uvijek ta koja je odba~ena, jer se svijet oko nje mijenja do te mjere da se sa tim ne mo`e vi{e nositi. Na{e dru{tvo je postavljeno na takav na~in da, ako postane-

te ozbiljno hendikepirani a niste milioner koji mo`e da priu{ti ku}nu njegu, morate da napustite svoj dom i okolinu na koju ste navikli i gdje se osje}ate sigurno, {to je u`asan proces i sva~ija no}na mora. Svakog bolesnog starca koga ~eka vje~ni odlazak, a on bi da posljednji trenutak provede dostojanstveno u svom domu.

SAN I USPOMENE
Odabrali ste izvanredne glumce, Jean-Louisa Trintignanta i Emmanuelle Riva? Uvijek sam se divio Jean-Louisu Trintignantu i `elio da radim sa njim, i on je bio jedan od razloga {to sam smislio film o starijim licima. Pisao sam scenario imaju}i u vidu i njega i Emmanuelle Riva, koju sam gledao u filmu koji je na mene imao zna~ajan uticaj, u Hiro{ima, ljubavi moja. Ma{tao sam da je vratim na veliko platno i da je spojim sa
61

SEDAM DECENIJA HANEKEA

HANEKEOVA REMEK-DJELA
Scene iz filmova Bijela traka i Skriveno

Trintignantom i poslije dugih pregovora i ubje|ivanja u tome sam uspio. Tu je i Isabelle Huppert, prirodan izbor za ulogu njihove k}erke. Njena dob se izvanredno uklapa, a mo`e se re}i i da postoji blaga fizi~ka sli~nost sa Emmanuelle Riva.

Ljubav je gotovo kamerni film? Poslije po~etnih scena u Théatre des Champs Elysées i u autobusu, sve drugo je snimljeno u studiju nadomak Pariza i bilo je veoma te{ko da se postave vrata, prozori, zavjese koje lelujaju na vjetru i da se sve poka`e na vjerodostojan na~in. Ovi ljudi su bili profesori muzike, imaju ukus i ukusno dekorisan svoj `ivotni prostor. Taj prostor, zapravo, veoma li~i na stan mojih roditelja. Koncept konzistentnih boja je rezultat rekonstruisane biblioteke i namje{taja iz pedesetih godina, u kojima su moji juanci bili mladi i kada su se ku}ili, a tu su i savremeni detalji poput DVD-a i CD Playera. U svakom slu~aju, to je trebalo da izgleda tako kao da se u tom prostoru zaista `ivi, a to je jedna od najte`ih stvari koju smo morali da obavimo.
I ovaj Va{ film je po realizmu gotovo dokumentarni? UGLEDNO DRU[TVO

Realizam, stvarnost, san i uspomene objedinjeni su u ovoj pri~i neprimjetno. Neprimjetni su i simboli sa kojima uvijek imam problem, jer morate biti oprezni kada se bavite elementima sa vi{e zna~enja. Gledaoce mo`e zavesti njihova dvosmislenost, {to mi se ve} nekoliko puta doga|alo u pro{losti, kada su neki od mojih filmova bili tuma~eni na nevjerovatne na~ine. Ima li ne~eg {to ste sakrili od gledaoca? Sve je pred gledaocima. Na njima je da razumiju film i do`ive ga onako kako oni to odaberu. Ista pri~a mo`e da bude vi|ena na razli~itim nivoima, na razli~ite na~ine, na li~nom nivou, porodi~nom, socijalnom, moralnom, humanisti~kom...

a slu`ba forme treba da bude refleksija pri~e koju nije neophodno adaptirati za svakog. Neki Va{e filmove smatraju pretencioznim? Da li imate impresiju da je su{tina filozofije da daje odgovore, jednostavne odgovore ili sugeri{e na odgovore? Studirao sam filozofiju i moje iskustvo je da je filozofija racionalan na~in postavljanja pitanja, a ne odgovora. U filmovima ~esto imate specijalan odnos prema nasilju, u dru{tvu, porodici, me|u ljudima? Najnasiliniji film koji sam snimio bio je Smije{ne igre. @ivimo u svijetu koji je nasilan i koji neprestano proizvodi nasilje. Ne mogu da ka`em da je ono moja fascinacija. Govorim o nasilju zato {to ga se pla{im i {to smatram da je neophodno o njemu razgovarati i diskutovati i reflektovati. Mislim da svi moji filmovi reflektuju stvari koje smatram dru{tveno relevantnim, tako da sigurno reflektuju i moje li~ne strahove, ali i probleme za koje smatram da je vrijedno o njima diskutovati. Kako se ne bi pri tome upalo u kli{ee, treba uvijek iznova iznijeti i sopstvena iskustva, ali i iskustva ljudi koji vas okru`uju. S druge strane, moji filmovi su i odgovor na mainstream filmove, koji su zaposjeli ve}inu u bioskopima. U tom smislu, moji se filmovi mogu smatrati i nekom vrstom protesta uperenim protiv mainstream filmova. Anga`ovani filmski autori poput Vas danas su prava rijetkost? Stav i anga`man nisu slu`ba. Umjetnik sam odlu~uje da li }e njegova umjetnost biti anga`ovana, da li }e njegov rad biti ozbiljan i samim tim shva}en ozbiljno, bez obzira {to mo`e da izazove i debate. Najva`nije u takvoj vrsti anga`mana je poku{aj refleksije stanja dru{tva i onoga {to se smatra egzistencijom.
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

SPECIJALNI ODNOSI
I ovaj film je hanekeovski? Benijev video je druga~iji od filma Skriveno, a on od Pijanistkinje, Sedam kontinenata, Bijele trake ili Ljubavi, ali istina je da su oni ura|eni od strane istog filmskog stvaraoca i ja se nadam da imam potpis, li~ni stil koji }e se lako identifikovati. Stil treba da bude kreativan,

Uz braću Dardenne dvostrukom “Zlatnom palmom” može se pohvaliti još šest reditelja
Sa filmom Ljubav (Amour), desetim koji je do sada predstavio u Cannesu, {est u konkurenciji za nagrade, austrijski filmski i pozori{ni reditelj, pisac, filozof i profesor Michael Haneke (München, 1942.), ovog maja osvojio je svoju drugu Zlatnu palmu (prvu za film Bijela traka, 2009.) i tako se priklju~io dru{tvu rijetkih dvostrukih dobitnika u kojem su: Alf Sjöberg (1946. i 1951.), Shohei Imamura (1983. i 1997.), Francis Ford Coppola (1974. i 1979.), Bille August (1988. i 1992.), Emir Kusturica (1985. i 1995.) i bra}a Dardenne (1999. i 2005.).

62

ANIMACIJA I ZANIMACIJA

VRIJEME JE DA SE ANIMIRAMO

Završen je zagrebački ANIMAFEST, jedan od najprestižnijih svjetskih festivala animiranog filma; naš saradnik piše o najboljim ostvarenjima ove godine prikazanim u kinu “Europa”

GRAND PRIX GRAND PRIX

Oh Willy, Emme De Swaef ii Oh Willy, Emme De Swaef Marca Jamesa Roelsa Marca Jamesa Roelsa

Pi{e: DAMIR JANE^EK (Zagreb)

U
64

Zagrebu je odr`an jo{ jedan svjetski festival animiranog filma - Animafest. Koliko je zna~ajan govori i podatak da je to po tradiciji drugi festival animiranog filma u Europi. Prvi Animafest odr`an je 1972., a kroz sve godine postojanja sustavno prati svjetsku produkciju animacije kroz niz programa.

SLAVNI ANIMA @IRI
Animafest se ne bavi bilo kakvim animiranim filmovima, ve} onim autorskim. Trajao je od 29. svibnja do 3. lipnja i fokusiran je bio na kratkometra`ni animirani film. Program festivala se
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

ZAGREBA^KI “ANIMAFEST 2012”

NAGRADA “ZLATNI ZAGREB”
Kakav divan dan, Dona Hertzfeldta

NAGRADA “ZLATKO GRGI]“
Ursus, Reinisa Patersonsa

odr`avao u bioskopu Europa (nekada Balkan, ~isto da napomenem), u prekrasnoj atmosferi koju su stvarali organizatori, kao i gledatelji, koji su dvoranu ispunili do posljednjeg mjesta svaku no} Festivala. Stvarno je divna prilika bila nekoliko dana gledati sjajne filmove koji, na`alost, te`e do|u do bioskopskih dvorana. Tko god da je tu priliku imao a propustio ju je, mo`e samo `aliti i o~ekivati naredni Animafest. Prikazano je na stotine filmova razli~itih tematika, `anrova, stilova, poetika, trajanja... Ohrabruju}e je bilo vidjeti enorman broj zainteresenika za animirani film, naro~ito mladih. Lijepo je kada mladi odaberu kulturu i kreaciju, a ne nasilje. Ljep{e je kada vidi{ tisu}u mladih koji gledaju animirani film, mnogo ljep{e nego kada sazna{ o pucnjevima, ubodima, bombama, silovanjima, samoubojstvima. Velik broj autora je prisustvovao Festivalu, tako da se moglo komunicirati s njima te iz prve ruke (one s kojom su animirali i crtali filmove) saznati o radu, stremljenjima, djelovanju unutar te forme i sli~no. Na zatvaranju Festivala dodijeljene su i nagrade. Glavnu nagradu, Grand Prix, kao i nagradu publike ovogodi{njeg 22. Animafesta osvojio je film s lutkama Oh Willy, Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa. Peto~lani `iri tako|er je dodijelio i nagrade Zlatni Zagreb, Zlatko Grgi} te posebna priznanja za jo{ pet filmova iz iznimno kvalitetnog Velikog natjecanja. Najbolji film Studentskog natjecanja jeste Rojenje, autora Jonia Mannistoa, kojem je dodijeljena Nagrada Du{an Vukoti} (isti~em, jer mnogi su to zaboravili, iz neznanja i aljkavosti, ali i nekih drugih razloga, da je taj gospodin dobio Oscara, te da je iz BiH). Uz posebna priznanja jo{ ponekim filmovima iz programa, `iri studentskih i namjenskih filmova proglasio je Pri~u o nafti Petea Bishopa najboljim namjenskim filmom Animafesta 2012. Najbolji dje~ji film, pak, je Rabljeno Isaaca Kinga. U `iriju Velikog natjecanja sjedili su i filmove gledali: Priit Parn, trostruki do7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

bitnik Grand Prixa ove smotre i dobitnik Nagrade za `ivotno djelo iz Estonije, potom David O’Reilly, irski redatelj animiranih filmova i dobitnik nagrade Zlatni Zagreb 2010, Dennis Tupicoff, scenarist, redatelj, producent i animator iz Australije, Mirna Belina, jedna od osniva~ica i programerki Me|unarodnog festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS iz Hrvatske i Lea Zagury, suosniva~ica i direktorica festivala Anima Mundi iz Brazila.

TOPLO I APSURDNO
Oh Willy Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa, dobitnik glavne nagrade, nastao je u belgijsko-francusko-nizozemskoj koprodukciji. To je {armantna pri~a o puna{nom Willyju, koji se u svojim 50-im godinama vra}a u nudisti~ku koloniju, u kojoj je odrastao da bi se brinuo o umiru}oj majci. Film je ra|en s fantasti~nim lutkama napravljenim od vune i drugih prirodnih materijala. Nagradu je `iri objasnio rije~ima: “Pri~a ovoga filma dojmljiva je i ljudska, topla i apsurdna. Dobro je re`iran, humoristi~an i pun iznena|enja.” Nagrada Zlatni Zagreb, pak, pripala je filmu Kakav divan dan, oskarovskog kandidata Dona Hertzfeldta iz SAD-a, uz obja{njenje da se radi o “izvanredno lijepom filmu, koji se koristi razli~itim tehnikama te jednostavnim sredstvima znala~ki izra`ava kompleksne emocije”. Latvijski film Ursus `iri je opisao kao {armantan i dojmljiv film koji obe}ava jo{ bolji drugi film. Filmovi: O svinjokolji Simonea Massia, Veliki zec Atsushia Wade, Romansa Georgesa Schwizgebela, Beluga Shina Hashimotoa i Bobby Yeah Roberta Morgana dobili su posebne nagrade ~lanova `irija. Tro~lani `iri studentskog natjecanja i natjecanja namjenskih filmova u sastavu: Andreas Hykade, njema~ki redatelj i dobitnik Nagrade Zlatni Zagreb 2010 i posebne nagrade `irija Animafesta 2010, Marc Bertrand, producent iz kanadskog NFB-a i Margit Antauer, dugogodi{nja direktorica Animafesta (1992. - 2006.) i producentica iz

Hrvatske, dodijelio je Nagradu Du{an Vukoti} finskom filmu Rojenje, autora Jonia Mannistoa, koji dolazi iz Umjetni~ke akademije Turku, dobitnice ovogodi{nje Animafestove nagrade na najbolju {kolu. @iri je osvojio predivan prikaz no}ne more o `ivotu i... kukcima. Posebna priznanja dodijeljena su filmovima Kako je nastao Longbird Willa Andersona iz Velike Britanije, zbog inteligentnog prikaza borbe izme|u stvorenja i stvoritelja, Dje~ak `vaka japanskog autora Masakia Okude zbog “energi~nog ritma i pr{tavog dizajna” i Blizanci Petera Budinskog iz Slova~ke, za sirov i duhovit prikaz fizi~ke i moralne dvojnosti. Zbog svog “humora i u~inkovitosti u preno{enju direktne i jasne informacije” `iri je Pri~u o nafti Petea Bishopa iz Velike Britanije proglasio najboljim namjenskim filmom Animafesta 2012. @iri natjecanja filmova za djecu u sastavu: Nina Čorak (18 godina, Kino Klub Karlovac), Iva [obak (15 godina, Studio animiranih filmova u Vara`dinu), David Dokoza (13 godina, [kola crtanog filma Dubrava), Lucija Majnari} (13 godina, Foto kino video klub Zapre{i}) i Niko Mili} (8 godina) izabrao je svoje favorite. Glavnu nagradu dobio je film Rabljeno Isaaca Kinga iz Kanade, uz obja{njenje kako se radi o “aktualnoj pri~i namijenjenoj jednako djeci kao i odraslima, koja nudi puno odgovora, ali postavlja jo{ vi{e pitanja”, te pohvalu zahtjevne i dojmljive animacije. Posebne su nagrade dodijelili filmovima Tko je tamo? Vande Raymanove iz Slova~ke i Svjetlo Yute Sukegawe iz Japana. Radosno je bilo pratiti Animafest i toplo preporu~am svima da obavezno do|u na naredni, a organizatorima da naprave neku videoteku za one {to su propustili divne filmove ili da objave DVD izdanja odre|enih ostvarenja. S nadom da }e nam svaka, pa i ova forma umjetnosti u~initi dobro, napuniti nas, oplemeniti nas, da budemo bolji prema sebi i drugima, te da saznamo ono {to nismo do sada znali.
65

DUBOKO ZAORANE STAZE

Dirljiva posveta jednom od istinskih giganata suvremene kulture na ovim prostorima zagrebačkom jazz vibrafonisti, kompozitoru, vođi malih sastava, edukatoru i zamešatelju festivala BOŠKU PETROVIĆU

BAŠ KAO JAM SESSION
POSVETA LEGENDI
Bo{ko Petrovi} jedan je od najva`nijih balkanskih d`ezera

e} smo na ovim stranicama odali po~ast jazz vibrafonisti Bo{ku Petrovi}u, u trenutku kada nas je 10. januara 2011. iznenada napustio u 76. godini `ivota, a samo godinu dana nakon toga hrvatska i uop}e javnost na ovim prostorima tom istinskom velikanu suvremene kulture i promicatelju novih vrijednosti iskazuje divljenje na dostojanstven i najbolji mogu}i na~in. Knjiga pod nazivom @ivot kao jam session je zbirka razgovora koje je sa njim, a po vlastitoj `elji samog Bo{ka Petrovi}a, vodio zagreba~ki jazz novinar Davor Hrvoj, uz uvodni esej kunsthistori~ara Ivice @upana, dok je CD Little Boy with a BiH Heart - The Music of Bo{ko Petrovi}- Lela Kaplowitz&Friends glazbena posveta onih koji su zahvaljuju}i zaostav{tini i duboko zaoranoj stazi nastavili produbljivati ideje velikog hrvatskog jazz pregaoca.

V

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

TELEDIRIGIRANA KULTURA
Predvo|eni mladom jazz pjeva~icom Lelom Kaplowitz, neki od Petrovi}evih mla|ih suradnika i supatnika biraju neke od njegovih karakteristi~nih originalnih skladbi, Lela im dodaje tekstove i u svakoj od izvedbi okuplja drugu ekipu, a sve u `elji da naglasi karakteristi~nu atmosferu pojedinih pjesama. Knjiga i plo~a u izdanju istog nakladnika, zagreba~kog Menarta, imala je dostojanstvenu promociju 17. februara ove godine, u Studiju Bajsi} HRT-a, dakle dan prije negoli bi Bo{ko Petrovi} napunio 77. godina. Krpice tih dugih razgovora je Hrvoj sa naporom okupio u knjigu metodologijom

66

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

ZAOSTAV[TINA BO[KA PETROVI]A
ka`e, posebno o onim vremenima na prijelazu iz pedesetih u {ezdesete, kada nastaje antologijska komorna grupa Zagreba~ki jazz kvartet (1959. - 1966.), koja }e biti jedno od upori{ta metamorfoze jugoslavenske kulture iz prostora teledirigirane soc ijalisti~ke kulture u ne{to {to }e biti dinami~no, vibr antno, u direktnom dodiru sa svjetskim tokovima. Bo{ko Petrovi} pri~a `ivo, `ovijalno, sa stalnim backovima na svoje hedonisti~ke apetite, redaju se sje}anja i susreti, snimanja, razli~ite akcije, grupe koje je formirao na povremenoj ili permanentnoj bazi, na~ini kako je uspijeva pre`ivjeti u jednoj sredini tako nesklonoj suvremenom jazzu i kulturi uop}e, a ujedno biti i netko koga su u cijelom svijetu prepoznavali i kao skladatelja originalna rukopisa i instrumentalistu vulkanskog temperamenta. Tek povremeno zasmeta ~injenica da je svakodnevnih, zabavnih trenutaka “za {ankom” previ{e u odnosu na one iz ~isto glazbenih prostora, da sva imena, godine, podaci koje Bo{ko Petrovi}, poznat i kao relaksirana i pomalo {lampava osoba, govori svome hagiografu. Ernieja Wilkinsa, nema ni podatka da je B.P. bio jedan od u~ esnika u orkestru velikog ameri~kog aran`era Olivera Nelsona koji je snimio Grammy nominir anu plo~u Suisse Suite, nema ni sarajevske epizode. Pa ako je ve} govornik naprasno zavr{io svoje svjedo~enje, stvari su se mogle doraditi, opremiti podacima, diskografija Bo{ka Petrovi}a, kakvu preciznu do kosti nalazimo u obje autobiografije Du{ka Gojkovi}a, bila bi vi{e nego dobrodo{la, legende pod fotografijama preciznije. Niti Ivica @upan, i sam kunsthistori~ar, u uvodnom komentaru ne uspijeva da do kraja skicira one prijelomne trenutke kada se ‘50-ih i ‘60-ih u nas ra|ala moderna, kada se sve stubokom mijenjalo, veze Bo{kove sa slikarima, piscima, skladateljima ozbilje glazbe, Razlogovcima. Lela Kaplowitz je pjeva~ica rodom iz Siska, sada nastanjena na Rijeci i supruga ameri~kog pijaniste, Hammond orgulja{a, tubiste i skladatelja, te aran`era Joea Kaplowitza, koji stalno djeluju u Hrvatskoj. Devet skladbi na CD-u Little Boy with a Big Heart, {to je naziv divne balade posve}ene Bo{kovom sinu Kolji, tek su skroman izbor iz velikog skladateljskog opusa Bo{ka Petrovi}a. Lela im dodaje zanimljive tekstove, u svakoj od izvedbi okuplja druge glazbenike i line-upove, ~ime nagla{ava atmosferu pojedinih tema. Od folklornog ugo|aja ~uvene obrade makedonske tu`baljke With Pain I Was Born (ili So maki sum se rodil(a) - znamo je i u izvedbi grupe Leb i sol kao temu Devetka sa njihovog nastupnog LP-ja, preko naslovne i one posve}ene be-bopu Be-bop Special, pa do poznate Green Lobster Dream, u kojoj vokalne dionice dijeli sa veterankom Zdenkom Kova~i~ek, balade Sweet Song - divan duet sa Matijom Dedi}em - te opet dobro poznate skladbe iz Bo{kove mape Sigurd’s Garden i Music for Summer Night. Dok CD zavr{ava intimnom izvedbom Chattin’ with Chet, u kojoj Lela udru`uje glas sa tubom svoga mu`a. Tu su i gitaristi Elvis Penava, Primo` Gra{i~, Bo{kovi nasljednici na “ro{tilju” Vid Jamnik i [imun Mati{i}, saksofonisti Sa{a Nestorovi} i Uglje{a Novakovi}, a uvijek po strani njen mu` Joe za orguljama, klavirom i na tubi. Lela Kaplowitz pjeva divno, melodiozno, zna se upustiti u scat improvizacije, biti sauzdr`ana kad treba zaista jedna divna posveta i jedno od pozitivnih mogu}ih ~itanja glazbene zaostav{tine Bo{ka Petrovi}a. Srda~no preporu~ujemo.
67

BO[KOVI STANDARDI
Lela Kaplowitz, vrhunska jazz pjeva~ica iz Siska

kakvu koriste i drugi tzv. “ghost writeri”, recimo, kada skupina njema~kih jazz autora kada portretira “na{eg” truba~a Du{ka Gojkovi}a ili ona koju je po sje}anjima velikog Milesa Davisa zapisao pjesnik i profesor Quincy Trupe, a koji }e 2000. dodati i knjigu sje}anja na susrete sa jednim od najva`nijih glazbenika u povijesti jazza. Onda netko pri~a, sje}a se ovog ili onoga, svojih susreta, `ivotnih situacija, nastupa, nastajanja pojedinih projekata, grupa, gostovanja, va`nih trenutaka u svojoj karijeri, svakodnevnih situacija i `ivotnih radosti i strepnji, razloga nastanka pojedinih skladbi i muzi~kih projekata i to se onda slo`i u knjigu koju }e kaziva~ kasnije homologizirati. U slu~aju Du{ka Gojkovi}a ili posebno Milesa Davisa radi se o glazbenicima svjetskog formata, ~iji su se putovi ispreplitali, pa smo svjedoci uzbudljivog {tiva sa kojim se mo`emo, ali i ne moramo uvijek slo`iti - va`no je da smo na tragu povijesnih doga|aja. Bo{ko Petrovi} je zanimljiv i nadasve elokventan, duhovit i pa`ljiv sugovornik koji itekako ima {to da

POZITIVNA ^ITANJA GLAZBE
Imena pojedinih solista iz socijalisti~kih zemalja, koji su sa njim radili na va`nom projektu Nonconvertible Eastern All Stars znaju biti katastrofi~no neto~na, diskografski podaci su nepotpuni, kao i jo{ neke va`ne ~injenice, koje su donesene tek povr{no i bez potrebite provjere. Je li rumunjski tenor saksofonista Dan Mindrilla ili nekako drugoja~ije, kako je to~no ime ma|arskog saksofiniste Mihalyja Radulyja, kako se to~no pi{e ime i prezime velikog pra{kog saksofoniste, flautiste, kamermana, svira~a stare glazbe Jiryja Stivina etc.etc.sve su to stvari koje se daju provjeriti, koliko skladbi Bo{ka Petrovi}a je imao u svojoj mapi orkestar aran`era i saksofiniste U JAZZ RITMU
Vibrafon je bio Bo{kov instrument

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

^AROBNI ZVUCI

DUO “ARKUL” IZ MOSTARA
Obojica su Mostarci: jedan je gitarista rock benda “Zoster” i producent, a drugi je pjevač, koji je interes za kulturu bosanskohercegovačkih Sefarda pokazao za vrijeme studija u Zagrebu; prvi je ATILLA AKSOJ, drugi VLADIMIR MIĆKOVIĆ, zajedno su duo ARKUL, njihov prvijenac sa sefardskim pjesmama objavljen je prije četiri godine, a u pripremi je i drugi studijski album

SVE TE SEFARDSKE LJEPOTE

PRIPREMA ZA NASTUP PRIPREMA ZA NASTUP

Atilla Aksoj ii Vladimir Mi}kovi} Atilla Aksoj Vladimir Mi}kovi}

Vladimir Mi}kovi}: “Vjerujemo da }emo sa sefardskom muzikom obi}i svjetske pozornice i upoznati ih sa naslje|em Bosne i Hercegovine“
68
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

LADINO U MOSTARU
Pi{e: DINO BARJAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

M

elanholi~no a antidepresivno, kazao bi jedan kolega, zvu~i potresno a nije stresno, rekao bi drugi, prelijepo a du{a te boli, dodao bi tre}i, dok je sve skupa veliki prilog svjetskoj kulturnoj ba{tini. A muzika je na prvom mjestu. Govorimo, mo`da je neko prepoznao, o sefardskim pjesmama. Tradiciji dugoj hiljadu godina.

OD SARAJEVA DO NIKOZIJE
Atilla Aksoj, {iroj muzi~koj javnosti u regionu poznat je kao gitarista odli~nog mostarskog benda Zoster, i pjeva~ Vladimir Mi}kovi}, koji }e u regionu tek postati poznat mada ga po{tovaoci sefardske glazbe znaju ve} nekoliko godina, oformili su prije pet godina duo Arkul. Kada su objavili prvi studijski album Il Bastidor, novinar, ~ini mi se Radio Sarajeva, napisao je na njihovom portalu da bi se muzika koju izvode ukratko mogla opisati na sljede}i na~in: “Stare sefardske pjesme, mandolina, perkusije, nje`an glas...” Za na{ magazin je pred njihov nastup na Sarajevo Jazz Festu 2009. govorio Atilla Aksoj. Jedno od pitanja bilo je da li }e prvijenac Arkula uskoro dobiti nasljednika. Nije odgovorio da }e se to desiti ba{ uskoro, ali da razmi{ljaju i polako se pripremaju. Od tada do danas pro{lo je dvije godine i sedam mjeseci, a nasljednika nema pa nema. “A sada ka`em da }e album Il Bastidor veoma skoro dobiti svog nasljednika. Zvu~ni dio albuma je ve}

snimljen i sada radimo na osmi{ljavanju omota. Radni naslov albuma je bio: Saraj de oro, a u procesu stvaranja do{li smo do novog, finalnog imena, jer smo uvrstili jednu klapsku pjesmu sa otoka i jednu pjesmu na na{em jeziku. To bi bila neka smjernica {ta }e Arkul raditi u budu}nosti. CD }e se zvati Korti`o, ~ar{ija, {koj”, obja{njava Aksoj: “A sa Vladimirom se dru`im i stvaram ve} nekih pet godina.” Il Bastidor je objavljen 2008., imao je dvanaest pjesama, a promovisali su ga na nekoliko festivala, od Sarajevo Jazz Festa do Dana kulture u Nikoziji na Kipru. Sve pjesme Mi}kovi} je otpjevao na ladino jeziku, a one se zovu: Durme, Durme, Madam Gaspar, Ken Ez Esto, Hamisa Asar, Adio Kerida, Buena Semana, L Amor, Pesah ala Mano, Klaro del Dija, Il Bastidor, En la Mar, Anderleto. Vrlo malo ljudi u Bosni i Hercegovini poznaje i govori ladino, jezik sefarda. Ima li ih vi{e od deset, pitamo Vladimira Mi}kovi}a: “Na{a saznanja o poznavaocima ladina u na{oj dr`avi ka`u da tih ljudi ima veoma malo. Ladino je jezik koji izumire i mi ga u~imo uglavnom kroz pjesme, iako to nije dovoljno.” Povod za na{ razgovor sa ovim dvojcem bila je Muzi~ka radionica, koja je u okviru 2. Sarajevo Sevdah Festa u ponedjeljak, 4. juna, odr`ana u Pivnici Sarajevo. Velika je {teta, zaista, {to smo u sali mogli prebrojati tek osam posjetilaca. Zato {to su nas u tih ~etrdesetak minuta,

koliko je trajalo njihovo muziciranje i interpretiranje tog dana, po~astili izuzetnim nastupom! Na Radionici SSF-a kazali su i da im je jako te{ko, prete{ko do}i do sefardske muzike, poneke harmonije, ponekog teksta. “Da, tako je. Veoma je te{ko do}i do pouzdanog izvora za sefardsku muziku i nas veoma raduje svako novootkriveno djelo. Do sada smo dolazili do tih djela putem kaseta, interneta, ali i usmenog predanja. U tome nam je, tako|e, pomoglo stvaranje Flory Jagode, sa kojom smo imali ~ast i nastupati”, veli Atilla Aksoj.

SEVDAH I KLAPSKE PJESME
Prije njih, na Muzi~koj radionici SSF-a predavanje je odr`ala sarajevska arhitektica Amra Toska. Obe}ala je Arkulu }e ih uvezati sa Davidom Kamhijem, poznatim sarajevskim profesorom muzike. Od tog susreta puno o~ekuju. “ Poslije na{ih koncerata uglavnom upoznajemo ljude koji se bave sli~nim ili istim stvarima, i svako upoznavanje i razmjena informacija je super i dobro do{la. Nadamo se da }emo od profesora Kamhija imati priliku da nau~imo ne{to novo”, ka`e Vladimir Mi}kovi}: “Vjerujemo da }emo sa sefardskom muzikom obi}i svjetske pozornice i upoznati ih sa naslje|em Bosne i Hercegovine. Kao {to je Atiila rekao, planiramo pro{iriti repertoar sa sevdahom i klapskim pjesmama, koje su tako|e naslje|e ovih prostora.” Vladimir je za spomenuti portal onomad izjavio da su “obuhvatili period od 1000 godina, od onih najstarijih pa do pjesama iz {ezdesetih i sedamdesetih godina pro{log vijeka”: “Ladino jezik je spoj {panskog i hebrejskog. To je zapravo stari kastiljanski iz XV stolje}a, kojeg su kasnijih stolje}a Sefardi njegovali gdje god su se naselili. Naravno, tako su pristizale nove rije~i. Hebrejski je osnova, a ima tu i turskog, aramejskog, italijanskog.” A Atillu smo, na kraju na{eg razgovora, upitali i {ta je to tako ~arobno u sefardskoj muzici? “Mene je, ustvari, na po~etku inspirisao i o~arao Vladimirov glas i na~in interpretacije pjesme Anderleto, koja je poslije postala neki vid uvoda u sve na{e koncerte. Poslije sam osjetio ljepotu melodije i teksta sefardskih pjesama, i to je ono {to me i sada o~arava i fascinira”, tvrdi Aksoj. U tefter slobodno upi{ite ovu re~enicu: duo Arkul obavezno poslu{ajte kad god vam se za to uka`e prilika! Nema opravdanja...
69

“SEFARDSKI” STEJD@
Duo Arkul u~estvovao je na Muzi~koj radionici, koja je u okviru SSF-a odr`ana u Pivnici Sarajevo

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
MARK STOERMER

MUZIKA “Little Broken Hearts”, novi studijski album Norah Jones

Another Life
Sve ~e{}e je slu~aj da ~lanovi poznatih bandova paralelno snimaju solo albume i oku{avaju se u potpuno razli~itim glazbenim `anrovima. Nedavno je i Mark Stoermer, ~lan The Killersa, objavio svoj solo album Another Life. Koji je uglavnom baziran na akusti~nim gitarskim melodijama, ~ini ga deset pjesama, a izdava~ je St. August Records.

Za svoju dušu

NOFX

126 Inches Of NOFX - Singles Collection
Za sve poklonike starih ameri~kih punkera NOFX, dobre vijesti. U prodaji je kolekcija koju ~ini njihovih 18 singlica. 126 Inches Of NOFX - Singles Collection je napravljena iz prakti~nih razloga. Danas je gotovo nemogu}e prona}i rane radove NOFX-a, pa se izdava~ka ku}a Fat Wreck dosjetila objediniti ih i napraviti kolekciju.

MALA SLOMLJENA SRCA
Norah Jones objavila je svoj peti studijski album

THE CRIBS

In the Belly of the Brazen Bull
Radi se o novom studijskom albumu indierock banda The Cribs pod nazivom In the Belly of the Brazen Bull. Sama ~injenica da su momci iz The Cribsa odlu~ili anga`irati producente Davea Fridmanna i Stevea Albinija, dovoljno govori koliko su ozbiljno pristupili snimanju novog materijala.

Ovoga puta predstavljamo novi studijski materijal vrlo uspje{ne ameri~ke soulblues-jazz pjeva~ice Norah Jones. Album Little Broken Hearts peti je studijski album ove zanimljive glazbenice. Ro|ena je kao Geethali Norah Jones Shankar, od oca Indijca i majke Amerikanke, od kojih je i naslijedila izniman glazbeni talent. Otac Raji Shankar je majstor sitara, a glazbom se uspje{no bavi i mla|a sestra Anoushka. Karijeru je zapo~ela sa {esnaest godina, pjevaju}i po ameri~kim barovima, sura|uju}i sa gitaristom i skladateljem Charliejem Hunterom. Nakon potpisa ugovora sa produkcijskom ku}om Note Blue Records, za njenu karijeru je bio zadu`en Jesse Martin, koji ju i u~inio slavnom. Prvijenac Come Away with Me iz 2002. je prodat u nevjerojatnih jedanaest milijuna primjeraka, a megahit Don’t Know Why, uz ostale pjesme na albumu osvojio je ~ak osam Grammyja. Norah trenuta~na slava nije bila dovoljna. Ve} na drugom studijskom albumu pomalo mijenja stil i plovi country vodama, usput sura|uju}i s Rayom Charlesom, Lucindom Williams i svojim mentorom Williejem Nelsonom. Nora se na ~etvrtom albumu oku{ala u rock vodama, promijeniv{i postavu prate}eg banda. Okru`ena starim rock vukovima, poput Joeya Waronkera, biv{eg bubnjara R.E.M.-a ili gitarista Marka Ribota te Smokey Hormela, bliskog suradnika Johnnyja Casha. Album Little Broken Hearts je ostvarenje za sebe i nema nikakve veze sa Norahinim dosada{njim izri~ajem. Prvi dojmovi

su da se radi, prije svega, o melankoli~nom ali ne i depresivnom materijalu, prepunom klavirskih molskih dionica. Cijelim albumom dominiraju specifi~an recentni zvuk gitara sa tremolo efektima, i duboki zvuk bass gitare, koji uz jazz bubnjeve i violine ~ine kompaktnu vo`nju Norahinim novim ostvarenjem. O~ito je Norah snimila album bez komercijalnih pretenzija, onako za svoju du{u, i zbog te ~injenice album se treba slu{ati s pozorno{}u i u`ivanjem. Na albumu se izdvaja Out on the Road, ne{to br`a pjesma, koja nekako jedina i pretendira da postane hit. Album je konceptualno izvrsno poslo`en, a najva`nija mu je zna~ajka da ve}ina pjesama ne prelazi du`inu od tri i pol minute. Little Broken Hearts tempom i melankolijom neodoljivo podsje}a na rane radove nigerijske soul dive Shade Adu. Ina~e, album sadr`e bogato opremljena dva CD-a sa petnaest pjesama. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Lianne La Havas: Forget 2. Madeon: Icarus 3. Seye: White Noise 4. Gravenhurst: Circadian 5. Hot Chip: Night & Day 6. Radiohead: Staircase 7. Santigold: Disparate youth 8. Arctic Monkeys: R U mine 9. Clock Opera: Belongings 10. The Elkcloner: Crossfire
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Tyrannosaur” (Velika Britanija, 2010.), reditelja Paddyja Considinea
ZULUJSKO LJUBAVNO PISMO

Bolan film

Ramadan Suleman
S rado{}u predstavljam film iz Ju`ne Afrike. To je film Ramadana Sulemana Zulujsko ljubavno pismo iz 2004. godine. Thandeka je crnkinja. Radi kao novinarka. Zaposlenje i neobi~an odnos s gluhom k}erkom ugrozi ovisnost o alkoholu. U njen ured dolazi starija gospo|a Metua. Ona ju moli da svjedo~i pred komisijom “istine i pravde”, u `elji da prona|e tijelo svoje ubijene k}eri kako bi je sahranila... Ocjena: 4

VESLA^I

MULLAN KAO JOSEPH
Ljubavna drama bez konvencija

Ovo je film o Josephu, igra ga odli~ni Peter Mullan, koji je premoren, autodestruktivan te, zbog koje~ega pro`ivljenog, sklon nasilju. Disfunkcionalan je, ali kao da pri`eljkuje priliku za iskupljenje. Priliku za tako ne{to dobiva upoznaju}i Hannu, koju igra tako|er odli~na Olivia Colman. Upoznaje ju tako {to rastrojen nakon jedne sva|e svrati u du}an u kojem radi. Kako je Hanna dobronamjerna (takvi jako lo{e prolaze), a pri tome i vjernica, idealna je prilika Josephu za kritikovanje, pa i i`ivljavanje kroz razgovor i ismijavanje. Hanna ima u`asnog supruga, koji ju maltretira. Naro~ito to biva intenzivno kada njen suprug posumnja da ona ima neki odnos s Josephom. Saznaje, potom, Joseph da Hannin `ivot nije tako spokojan, tj. da ni blizu nije tako spokojan. Na sre}u, njihov odnos dobiva priliku da se razvije. Oboje postaju svjesni da su puni boli koju itekako osje}aju. Osvje{}enje svoje vlastite, ali i boli drugoga, to suosje}anje, poti~e rad kao i te`nju za iskupljenjem. Jedno u drugom osjete tu priliku. Tirannosaur je film iz Velike Britanije, ~iji je autor Paddy Considine. On je re`irao film i za njega napisao scenario. Rije~ je o ne ba{ konvencionalnom filmu, ljubavnoj drami. No, unato~ svoj boli koju sa sobom nose akteri u ovom filmu, oni ju prevazilaze. Strasno htijenje za nekom vrstom iskupljenja pobje|uje. Usprkos svoj tmini koja je oko njih. Tirannosaur je nagra|en na
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sundance Film Festivalu 2011. za re`iju, kao i posebnom nagradom `irija. Paddy Considine, autor filma, ro|en je 1974. u Burton-on-Trentu u engleskom Staffordshireu. Tirannosaur je prvo igrano ostvarenje za koje je napisao scenarij i koji je re`irao. Ovaj zanimljivi film jeste grub, puno je negativnoga u njemu, no nada i ljubav uspijevaju nadja~ati sve to. (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Avengers (Joss Whedon) 2. Dark Shadows (Tim Burton) 3. Think Like a Man (Tim Story) 4. The Hunger Games (Gary Ross) 5. The Lucky One (Scott Hicks)

Josep Maria Domenech i Carles Bosch
Dokumentarni film iz 2002. godine. Dvoje televizijskih reportera iz [panjolske intervjuiralo je sedam Kubanaca i njihove obitelji prije upu{tanja u opasan poduhat ilegalnog odlaska morem u SAD. Nakon dugih sedam godina, pre`ivjele su prona{li u Guantnamu. Ocjena: 5

@ENE U ZRCALU

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. ]elija 211 (Daniel Mozon, Canal+ Espana, Canal+, Blitz film i video) 2. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox / Blitz film i video) 3. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 4. Avanture Tintina (Steven Spielberg, Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video) 5. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media)

Kiju (Yoshishige) Yoshida
Kiju Yoshida je re`iser i scenarist ovog filma. Pri~a je to o Natsuki koja `ivi u Tokiju s bakom Ai Kawase. Na`alost, majku nikada nije vidjela, jer ju je napustila odmah nakon njenog ro|enja. Masako, `ena koja je uhi}ena zbog otmice djeteta, a pati od amnezije... ispostavlja se da je Natsukina majka. Ocjena: 4
71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Rukometna reprezentacija BiH pred baraž za odlazak na SP

Buba Fender
Foto: Mario Ili~i}

Po čudo protiv Njemačke

VW je pripremio specijalno izdanje Bube pod imenom Fender Edition. Automobil je opremljen vrhunskim audio sistemom poznate marke, a jedinstven je po jo{ nekim detaljima eksterijera i interijera. VW i Fender sklopili su 2010. godine partnerstvo u oblasti opremanja automobila audio sistemima.

OPTIMISTI^NO PA [TO BUDE
Dragan Markovi}, Nikola Prce, Enid Tahirovi} i Mirsad Terzi}

MOTOCIKLI

KTM
Austrijski KTM svake godine inovira svoje modele kako bi zadr`ao poziciju na vrhu u offroad segmentu. 350SX-F je dobio kompletno prera|en agregat sa novom glavom, vodenom ko{uljicom pove}ane zapremine i rezonantnom komorom a i ram je pretrpio prili~ne izmjene zbog smanjenja mase.

DESIGN

Toyota Auris
Procurili su prvi snimci nove Toyote Auris. Bro{ura na japanskom otkriva zaobljeniji izgled karoserije automobila ~iji se po~etak prodaje o~ekuje po~etkom slijede}e godine. Snimci otkrivaju da je izgled novog Aurisa poprili~no izmijenjen, da ima novu prednju svjetlosnu grupu i izra`eniju prednju masku.

Rukometni reprezentativci BiH i ~lanovi stru~nog {taba reprezentacije s optimizmom su po~eli pripreme za utakmice doigravanja za odlazak na SP koje protiv Njema~ke igraju devetog i sedamanaestog juna. “Nadam se da ne}emo nikoga razo~arati. Drago mi je da smo od sino} kompletni, svi su zdravi i spremni za ove dvije utakmice“, ka`e selektor Dragan Markovi}. “Iskreno, `elio sam da du`e budemo zajedno na pripremama kako bismo se bolje spremili. Mislim da }emo taj nedostatak vremena nadoknaditi ne~im drugim, silnom motivacijom i rapolo`enjem u ekipi. @elimo napraviti ne{to veliko.“ Markovi} je kazao i kako je {ansa bh. reprezentacije u doigravanju ogroman motiv koji igra~i imaju. “Nakon du`eg vremena imamo priliku da napravimo ne{to veliko, da odemo na veliko takmi~enje. Imamo silan motiv za to. Sigurno da nam posljednji rezultati daju vjetar u le|a. Napravili smo {timung u reprezentaciji i svi zajedno vjerujemo u uspjeh“, kazao je Markovi} i zaklju~io: “O Njema~koj ne treba tro{iti previ{e rije~i. Veliki protivnik, i u toj utakmici mi nemamo puno toga za izgubiti. S druge strane, oni mogu izgubiti jako puno. Oni su biv{i svjetski prvaci, imaju jaku ligu i njihova prednost je to {to su njihovi igra~i fizi~ki pripremljeniji od nas. Svakodnevno igraju jake utakmice i nezamjenjivi su u svojim klubovima. Mi tu minuta`u nemamo, ali imamo veliku `elju, motiv i nadu da ne{to napravimo. Ne mo`e nam niko zabraniti da se nadamo. Kvalitet imamo, imamo i snage i suprotstavit }emo im se.“ Za golmana Enida Tahirovi}a, utakmice doigravanja su posljednji slu`beni me~evi u briljantnoj karijeri. “Bosna igra protiv Njema~ke i tu se nema {ta puno pri~ati. Njima }emo

prepustiti ulogu favorita a mi }emo svoju {ansu tra`iti iz prikrajka. Mislim da smo dovoljno kvalitetni da dobro odigramo te dvije utakmice. Prema informacijama koje imamo, u Stuttgartu }e biti vi{e na{ih navija~a. Tako }emo na neki na~in igrati dvije doma}e utakmice. Ostalo je na nama.“ Tahirovi} je ponudio i svoj recept za pobjedu. “Trebamo u}i sa dozom respekta, ali ne prevelikog. I mi igramo dobar rukomet, pravila su ista za sve i ako u|emo tako u utakmicu, mislim da imamo velike {anse. Vjerovatno }e i atmosfera na drugoj utakmici ovisiti od rezultata iz Stuttgarta. Da}emo sve od sebe da se vratimo sa dobrim rezultatom i onda pred 12-13 hiljada gledatelja u Zetri probati napraviti ~udo. U utakmici Nijemaca i Bosanaca, na{a pobjeda je sportsko ~udo. A ~uda se de{avaju.“ U ~udo je uvjeren i Mirsad Terzi}. “Nijemci su favoriti na osnovu svih pokazatelja, na osnovu njihove lige, na osnovu ~injenice da su njihovi igra~i nositelji u svojim ekipama. Oni su favoriti, ali to se mora dokazati na terenu. Imamo kvalitet i moramo dokazati da mo`emo ustrajati u svojim nakanama u dvije jake utakmice“, kazao je Terzi}. “Bit }e te{ko, kako na gostovanju tako i u revan{u u Sarajevu. Treba u kratkom periodu odigrati dvije jake utakmice na visokom nivou. Nadam se da }emo uspjeti. Vjerujemo jedni u druge, vjerujemo u ovu ekipu.“ Dru`enje s novinarima zaklju~io je Nikola Prce, jedini reprezentativac iz {panske rukometne lige. “Imamo veliku `elju, sigurno i veliki motiv, i mislim da to moramo pokazati u prvoj utakmici. Nijemci jesu favoriti, ali kadar koji imamo pokazuje da s pravom vjerujemo da se mo`emo nositi s njima.“ (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Protest građana Banje Luke
BiH

Voda
U prva ~etiri mjeseca ove godine u BiH su uvezene 5.953 tone negazirane prirodne mineralne vode u vrijednosti 2,4 miliona KM, kao i 4.428 tona gazirane vode u vrijednosti 2,3 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Voda se uglavnom uvozila iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, dok se iz BiH voda ve}inom izvozila u Hrvatsku i Srbiju.

Ne damo Picin park!

[VICARSKA

@eljezo
Suplementi `eljeza mogu imati pozitivne u~inke za zdravlje `ena, ~ak i ako nisu anemi~ne. Istra`ivanje provedeno na 198 `ena pokazalo je da dodaci `eljeza mogu pomo}i u lije~enju letargije, slabosti i nesvjestica, ali i kod osje}aja umora. Ipak, ne smije se pretjerivati sa koli~inama, jer previ{e `eljeza mo`e biti opasno.

BORBA ZA PICIN PARK
Podr{ka Banjalu~anima sti`e iz brojnih gradova svijeta

Hiljade gra|ana Banje Luke ve} danima protestuju zbog najavljene izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa u dijelu grada poznatom kao Picin park. Ne `ele, ka`u, da jedna od prepoznatljivih gradskih lokacija bude pretvorena u beton. U Banjoj Luci, kao uostalom i u ve}ini gradova danas, sve je manje zelenih povr{ina. Me|utim, niti jedan projekat gradskih vlasti do sada nije probudio gra|anski aktivizam Banjalu~ana u tom obimu kao najava nestanka Picinog parka, koji bi, zahvaljuju}i poslanicima Skup{tine grada koji su ve} dali urbanisti~ke saglasnosti, uskoro trebao biti “`rtvovan“ zarad kompleksa stambeno-poslovnih zgrada. “Imamo takvih ledina u Banjaluci koliko ho}ete. S druge strane, ni{ta se u ovom gradu ne mo`e graditi ako nije u skladu sa regulacionim planom, ako nije vlasni{tvo nad zemlji{tem, ako nisu gradu pla}ene obaveze, te ako se nema gra|evinska dozvola. Svi ti uslovi su ispunjeni i Ministarstvo za prostorno ure|enje u ovom slu~aju je nadle`no za izdavanje gra|evinske dozvole”, izjavio je banjalu~ki gradona~elnik Dragoljub Davi7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

dovi}. On je dodao da je Skup{tina grada usvojila regulacioni plan koji je bio na javnoj raspravi, te da je svako tada mogao da iznese primjedbe. “Na ovom mjestu, po urbanisti~kom planu, nema parka. Tamo gdje su predvi|eni parkovi nikad ne}e biti nikakve gradnje”, istakao je Davidovi}. Nije neva`no napomenuti da je investitor izgradnje budu}eg stambenoposlovnog kompleksa na lokaciji parka kompanija Grand trejd kontroverznog banjalu~kog biznismena Mile Radi{i}a koji je, ~ini se, u veoma bliskim odnosima sa gradona~elnikom Davidovi}em. Gra|ani Banje Luke, ipak, ne odustaju i ne gube nadu da }e se uspjeti izboriti za o~uvanje Picinog parka, a u tome im podr{ka sti`e i iz brojnih drugih gradova svijeta. Facebook stranica pod nazivom Spasimo Picin park (u podnaslovu: Ne dozvolimo da nas sj… svaki Mile ovog grada!!!) sada ima vi{e od 43.400 ~lanova, me|u kojima su i gra|ani Sarajeva, Zagreba, Kosovske Mitrovice, Sofije, Dubaija, Ulma, Minska… Ho}e li gra|anski bunt uspjeti da probudi savjest onih koji odlu~uju o sudbini Picinog parka? (M. Radevi})

NJEMA^KA

Parfem
Kreator parfema Geza Schoen stvorio je parfem nazvan Paper Passion, koji podsje}a na “svje`e od{tampanu knjigu”. Tvorac ideje o “knji{kom” parfemu je poznati njema~ki modni dizajner Karl Lagerfeld, ina~e veliki bibliofil i vlasnik vi{e od 300.000 knjiga, te jedne francuske izdava~ke ku}e i nekoliko knji`ara.

73

KULT MARKET
ENGLESKA

CRVENI FENJER Neobični odred za spašavanje mladenaca

Lucy Pinder

Indijski ljubavni komandosi
RAZLI^ITI PRIORITETI
Roditelji indijskih mladenaca jo{ uvijek sklapaju dogovorene brakove

Poznati britanski model za goli{ave magazine, svoje grudi voli redovito pokazivati. Zamamna Britanka pozirala je za ~asopis Loaded i pokazala za{to nosi titulu najboljih grudi Velike Britanije.

ENGLESKA

Katie Price

Britanska starleta poznatija kao Jordan nije trebala tra`iti dalje od svog zaru~nika Leandra kako bi prona{la idealnog modela za snimanje. Rije~ je o njezinoj novoj liniji donjeg rublja.

ENGLESKA

Nadya Suleyman
Za svoj novi porno uradak Nadya je pozirala u atraktivnoj pozi u crnom bikiniju kojega pridr`avaju zlatni lanci. Nadya je postala instant senzacija nakon {to je 2009. rodila osmorke, a time je zaradila naziv Octomom.

U Indiji se “ljubav” i dalje smatra neprimjerenom rije~ju, budu}i da se ve}ina brakova organizira putem religioznih veza ili kaste. Me|utim, grupa “ljubavnih komandosa” sada {titi one koji se odupiru takvom sistemu. Ra`ver Sing je zgodni mu{karac od 23 godine. Kada je imao 12, nova porodica uselila se u ku}u preko puta njegove i ~im je vidio njihovu k}erku Madhuri, zaljubio se. “Pomislio sam: to je djevojka koju `elim da o`enim. Imala je prelijep osmijeh i znao sam da je prava za mene.” Madhuri, sitna `ena svijetlih o~iju, ka`e da je osjetila isto. Tokom godina ovaj par je zajedno i{ao u {kolu i dijelio neda}e, strahove i nade. Me|utim, u Indiji roditelji imaju sasvim druga~ije kriterije nego mladi zaljubljeni parovi. Postoji lista prioriteta: kasta, narav, horoskopski znak, visina, karakter, kvalifikacije, porodica i navike u ishrani. Ljubav se tu ne uklapa. Zato su roditelji Ra`vera i Madhuri odlu~no odbili ideju da se ovaj mladi par vjen~a. Me|utim, Ra`ver je prona{ao rje{enje - pozvao je ljubavne komandose. Rije~ je o pokretu koji je nastao prije deset godina i koji se bori protiv hindu i muslimanskih pravila braka. Uglavnom je rije~ o biznismenima i novinarima koji poku{avaju da se izbore za pravo mladih na ljubav. Oni imaju tajna skrovi{ta, jer je zaljubljivanje u Indiji vrlo opasna stvar.

Komandosi pru`aju za{titu parovima koji odlu~e da pobjegnu od roditelja. Iste no}i kada su Ra`ver i Madhuri stigli u postaju komandosa, postali su mu` i `ena. Ipak, spa{avanje mladih ljubavnika je te{ko i skupo. Samo u Delhiju tro{kovi komandosa mjese~no iznose oko 5.000 dolara. Ipak, oni ~vrsto vjeruju da je jedini na~in da se razbije tvrdi sistem kasti u Indiji, uvo|enje brakova iz ljubavi. Nadaju se i da }e djeca ro|ena iz takvih brakova biti slobodnija i imati ve}u ravnopravnost. Komandosi, na`alost, nisu svemo}ni - sve {to mogu je da osiguraju paru kakav-takav novi po~etak. Ostalo je na njima. Karte koje su dospjele u ruke Ra`vera i Madhuri nisu bile dobre. Pro{le godine par je zbog nedostatka sredstava morao da se vrati u stari kom{iluk. Nedugo potom Ra`vera je napala grupa mu{karaca, svezala ga i ozbiljno ga pretukla. Policija je odbijala da reagira, ali su uz pomo} komandosa Ra`ver i Madhuri uspjeli da pokrenu prijavu. Ipak, niko od napada~a nije optu`en. Madhuri je ubije|ena da iza svega stoji njena porodica. Prema podacima UNICEF-a, gotovo 40 posto indijskog stanovni{tva mla|e je od 18 godina. Zaljubljivanje u Indiji nije lako, ali sve vi{e parova bira da hrabro snosi posljedice. Za komandose, ljubav je rat i sve dok mogu sebi to da priu{te, ne}e se predati. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Festival nitratnog filma u Beogradu
ZAGREB

“Putar 2012.“
Nagradu “Radoslav Putar” za 2012. godinu dobio je osije~ki umjetnik Miran Bla`ek, saop{teno je 5. juna u Galeriji Gal`enica, na otvaranju izlo`be finalista tog presti`nog priznanja za mlade umjetnike u Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje za kvalitet i inovativnost, za umjetni~ka djela realizovana u 2011. i 2012. godini, a podrazumijeva {estonedjeljni boravak u ISCP-u (International Studio and Curatorial Program) u Njujorku tokom 2012/13. godine, kao i samostalnu izlo`bu u Galeriji Academia Moderna.

Zapaljivi filmovi
REMEK-DJELO SVJETSKE KINEMATOGRAFIJE
Ovogodi{nji Festival po~eo je projekcijom Metropolisa Fritza Langa iz 1927. godine

PALI]

Evropski film
Kultnim vizionarskim filmom Metropolis Fritza Langa iz 1927. godine, 6. juna u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu po~eo je 14. Festival nitratnog filma, koji i ove godine predstavlja bisere svjetske kinematografije sa zapaljivih traka. Do 14. juna bi}e prikazano vi{e od 30 filmova iz dvadesetak svjetskih arhiva, muzeja i kinoteka, uz djela jednog od prvih srbijanskih filmskih producenata \or|a Bogdanovi}a (1860-1914) koja su decenijama smatrana izgubljenim, a sada su restaurirana i objavljena na DVD-u. Jedinstven po projekcijama filmova sa originalnih, zapaljivih filmskih traka, ovogodi{nji Festival nitratnog filma po~eo je na Dan Jugoslovenske kinoteke, koji je obilje`en dodjelom Zlatnog pe~ata Du{anu Makavejevu i Ljubi{i Samard`i}u, te otvaranjem izlo`be “Srpski filmski producent \oka Bogdanovi}” u Muzeju Kinoteke. U Muzeju je po~eo i 14. Festival nitratnog filma - Langovim remek-djelom koje je restaurirano nakon senzacionalnog otkri}a gotovo cijele originalne verzije 2008. u Argentini. Kultni Langov nijemi film, koji traje 154 minuta, prikazan je uz muzi~ku pratnju italijanskog pijaniste Marka Dalpanea. Svjetska premijera restaurirane originalne verzije Metropolisa bila je jedan od glavnih doga|aja 60. Berlinala 2010. godine. Projekcija tog futuristi~kog ostv7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

arenja, 83 godine nakon originalne premijere, organizovana je ispred Brandenbur{ke kapije, a pra}ena je nastupom simfonijskog orkestra Berlina koji je izveo originalnu muziku Gottfrieda Huppertza. Metropolis i danas fascinira i uti~e na savremene filmske umjetnike, dijelom i zahvaljuju}i legendi koja ga je pratila decenijama, budu}i da se znalo za du`u verziju, ali je nije bilo mogu}e prona}i. ^uveni Langov film prvi put je skra}en ubrzo nakon premijere 10. januara 1927. godine u berlinskom Ufa-Palast am Zoo. Verziju na traci od 4.189 metara odobrio je tada{nji Filmski odbor, ali je prikazivana ~etiri mjeseca gotovo bez ikakvog uspjeha. Film je stoga povu~en i iza{la je znatno kra}a verzija, duga 3.241 metar, koja je i u{la u kina na ljeto 1927. godine. Metropolis je prvi film koji je UNESCO uvrstio u registar svjetske ba{tine. Kustos Filmskog muzeja u Buenos Airesu prona{ao je 2008. originalnu verziju ovog Langovog filma sa gotovo svim scenama, uklju~uju}i dvije klju~ne. Zahvaljuju}i tom senzacionalnom otkri}u, sada ga je mogu}e vidjeti u crno-bijeloj verziji, du`oj 25 minuta od dosada{nje koja je prikazivana. Originalna verzija Metropolisa prikazivana je po~etkom 1927. u Berlinu nekoliko mjeseci i od tada je smatrana nestalom gotovo 80 godina. (Priredila: M. Radevi})

Festival evropskog filma Pali}, jedan od najzna~ajnijih u regionu, bi}e odr`an od 14. do 20. jula, a i u svom 19. izdanju predstavi}e najrelevantnija evropska ostvarenja u glavnom takmi~arskom programu, uz jo{ osam programskih cjelina. Najboljim filmovima iz glavne selekcije bi}e dodijeljene nagrade - Zlatni toranj za najbolji film i Pali}ki toranj za najbolju re`iju, te Specijalna nagrada `irija. Me|unarodni `iri kritike dodijeli}e Tolerance Award za najbolji film iz programa Paralele i sudari.

KRAGUJEVAC

Ra{a
Izlo`ba beogradskog umjetnika Dragoljuba Ra{e Todosijevi}a bi}e otvorena 8. juna u Galeriji Rima u Kragujevcu, a obuhvata dio radova iz njegovog obimnog opusa ~iji je me|unarodni zna~aj potvr|en na 54. Bijenalu u Veneciji pro{le godine. Kragujeva~ka izlo`ba podijeljena je u ~etiri segmenta, a prvi ~ine fotografije iz serijala Was ist Kunst, Marinela Ko`elj? velikog formata, koji je bio i dio postavke u Veneciji.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Prva manifestacija u okviru Festivala mladosti Denis Mrnjavac odr`ana je, 3. juna, u sportskoj dvorani Ramiz Sal~in. Bio je to karate turnir za dje~ake i djevoj~ice, uzrasta od 7 do 13 godina. Na turniru je nastupilo izme|u 250 i 300 takmi~ara iz Kantona Sarajevo. Festival se nastavlja 7. juna, javnom raspravom o maloljetni~koj delinkvenciji. Do 20. juna, u sarajevskoj Galeriji Roman Petrovi}, bi}e otvorena izlo`ba na{eg velikog slikara Affana Rami}a. I iz ciklusa je koji se zove: Mediteranski pejza`. Rami} je ovom prilikom predstavio pedeset i pet radova, a organizator je ULU BiH. I sve to povodom Rami}evog 80. ro|endana. Pa, sretan ro|endan, ~ika Affane! U organizaciji Udru`enja za unapre|enje i razvoj teatarske i filmske produkcije u BiH Fercera, otvoren je Konkurs bh. drame, “koji ima za cilj da osigura nastanak vi{e dramskih tekstova, njihovo usavr{avanje i postavku na scenu”. Konkurs je otvoren do 1. oktobra ove godine. Po~etkom pro{log mjeseca u Mostaru je promovisana knjiga Rafaelo, ~iji je autor Anto Marin~i}. Selimo u Sarajevo. Ista knjiga, istog autora, bi}e promovisana 7. juna, u klubu Lira, a organizator je Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak. Knjigu }e predstaviti prof. @eljko Grahovac i knji`evnik Tvrtko Gavran. Opet }emo o Jaeger Music Nightu 2012. @iri, sastavljen od predstavnika bh. muzi~ke industrije i zastupnika Jaegermeistera za BiH, izabrao je osam bendova, finalista, koji }e se takmi~iti ove godine: Karma Guru, Filling Silence, Igor D. & PMS Trio, Neuro, Big Brothers, My Last Suicide, Aesthetic Empathy i Snake Eater. U organizaciji JU BKC Alija Izetbegovi} iz Kalesije, 23. i 24. juna odr`a}e se Likovna kolonija KLIK D`afi}i 2012. Jasno, u D`afi}ima. “U~e{}e je potvrdilo oko pedeset umjetnika iz cijele BiH, ali i inostranstva; pored afirmisanih umjetnika, u~estvova}e i talentovani u~enici iz kalesijskih osnovnih i srednjih {kola”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

NIKOLA VUKČEVIĆ, crnogorski reditelj

Me|unarodna i crnogorska gluma~ka imena
Iz producentske ku}e Galileo obavje{tavaju nas da crnogorski reditelj Nikola Vuk~evi} 5. jula po~inje snimanje “finalnog, ljetnjeg dijela novog dugometra`nog igranog ostvarenja Dje~aci iz ulice Marksa i Engelsa. “U drugom dijelu filma, ~ije je snimanje po~elo u januaru ove godine, igraju me|unarodna i crnogorska gluma~ka imena. Pored Ane Sofrenovi} i Emira Had`ihafizbegovi}a, ekipi }e se tokom snimanja u julu pridru`iti iskusni crnogorski glumac i profesor glume na cetinjskom FDU Branimir Popovi}“, najavljuje Vuk~evi}: “U filmu }e igrati i mlade, nagra|ivane crnogorske glumice Branka Stani} i Julija Mila~i}, kao i njihov kolega Slavko Kalezi}.” U filmu Dje~aci iz ulice Marksa i Engelsa uloge }e tuma~iti i Petar Bo`ovi} i Branislav Trifunovi}, sa kojima je reditelj Vuk~evi} sara|ivao na svom prvom dugometra`nom igranom filmu Pogled s Ajfelovog tornja.

Fra MARIJAN KARAULA, vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene
Foto: Mario Ili~i}

FRA MARIJAN KARAULA
“Dosad je prodano oko 25 fotografija, {to je blizu 50% eksponata izlo`be”

76

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

NENAD MARKOVIĆ, jedan od osnivača Udruženja GEN

Idealan juli na Vla{i}u
Od 1. do 29. jula ove godine na Vla{i}u }e, u ~etiri smjene, biti organizovan Me|unarodni ko{arka{ki kamp, ~iji je osniva~ Udru`enje GEN. Osniva~i ovog udru`enja su, pored Vas i, tako|e biv{i vrhunski ko{arka{i, Gordan Firi} i Emir Halimi}. Zbog ~ega ste se na Vla{i} odlu~ili preseliti sa Bjela{nice, gdje je pro{le godine organizovana “[kola ko{arke”? Odlu~ili smo se za Vla{i} jer je to, generalno, divna planina, sa vrhunskim uslovima za bavljenje svim vrstama sporta. Kako zimi tako i ljeti, mada to ne zna~i da sljede}e godine ne}emo oti}i na neko tre}e mjesto. Na{a zemlja ima puno lijepih mjesta, koje treba posje}ivati i promovisati. Da li ste zadovoljni rezultatima iz pro{le, za Kamp nastupne godine? Pro{logodi{nji Kamp je po na{oj procjeni, ali i procjeni na{ih u~esnika i njihovih roditelja, bio jako uspje{an i dobro organizovan. Tako|er, svi treneri-gosti su pohvalili uslove i rad u Kampu, ali ono {to je nama najdra`e i najvi{e nam godi je kada roditelji ka`u da su im se djeca vratila ku}i prezadovoljna i da su ne{to nau~ila. Ove godine planiramo dovesti trenera koji radi kao pomo}nik na Univerzitetu Memphis, Dana Connellyja, koji je brat Tima Connellyja, pomo}nika generalnog menad`era NBA ekipe New Orleans Hornets, koji je pro{le godine posjetio na{ kamp. Na koji na~in se djeca uzrasta od sedam do ~etrnaest godina mogu prijaviti za boravak u Kampu? Sve detalje vezane za Kamp mo`ete potra`iti na: www.gen.ba ili kontakt telefon: 00 387 62 83 72 87, ili e-mail: enbasketball@.gmail.com.
Foto: Mario Ili~i}

“Svjetlom” za “Livanjsko rodili{te”
Humanitarna zatim na jedan fin na~in izlo`ba fotografija progovorilo se o stanju Svjetlom za `ivot prvi @upanijske bolnice u put je predstavljena 29. Livnu i skrenula septembra pro{le godine pozornost javnosti na u Sarajevu, u Maloj stanje zdravstvenih galeriji Sv. Ante na ustanova uop}e diljem Bistriku, a nakon toga i Bosne i Hercegovine. u Livnu. Moglo bi se dakle re}i Koliko ste za da smo u svojoj nakani igradnju Rodili{ta u uspjeli!” SAMO NEK’ JE SVIJETLO Livnu do sada skupili Ta tre}a izlo`ba je Fotografije Milutina Stoj~evi}a i Marija Ili~i}a novca, s tim da je nakon 18. maja postavljena u sarajevske promocije Vlada Republike Hrvatske donirala milion Galeriji Gabrijel Jurki} u Zagrebu. “S obzirom na neke okolnosti kuna, pitamo fra Marijana Karaulu, koji je, zajedno sa svojim (npr. u Zagrebu je svakodnevno mno{tvo sli~nih kulturnih priredbi) prijateljima, i organizovao ovu izlo`bu: “Dosad je prodano oko 25 i kratko vrijeme u kojem se odvijala priprava za izlo`bu, ja sam fotografija, {to je blizu 50% eksponata izlo`be. Nije to malo, neo~ekivano zadovoljan. Ne prezadovoljan, ali sam zadovoljan. Odazvao se lijep broj ljudi i ljubitelja fotografije. To vi{e sam budimo iskreni! Nije se, istina, za prodane fotografije prikupio neki zadovoljan {to je upravo ovim doga|ajem Livanjska zajednica u veliki iznos novca, ali je nama od po~etka bilo jasno da je nemogu}e na ovaj na~in i dobiti neka ve}a financijska sredstva. Zagrebu, koja nam je bila doma}in i organizirala Izlo`bu, zapravo Ipak, mo`emo re}i da su sve tri izlo`be uspjele, da je vrijedilo sve otvorila svoju lijepo obnovljenu malu Galeriju Gabriel Jurki}“, veli ovo poduzeti i da se na{ trud isplatio. Jer, ponajprije, priredili smo fra Marijan. Gradnja Rodili{ta jo{ nije zapo~ela, ali su zapo~eli tri lijepa kulturna doga|aja i promovirali fotografiju kao umjetnost, ozbiljni razgovori s jednim gra|evinskim poduze}em.
7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Nevolje zbog opijuma M
nogi seljaci na jugu Afganistana `ive od opijuma. Teoretski, to je i tamo zabranjeno, ali tamo su pravi vladari narko-bossovi. A zbog slabog uroda, mnogi poljoprivrednici se moraju bojati za `ivot. Jug Afganistana, najve}e podru~je za uzgoj opijuma u zemlji, ove je godine zadesila po{ast: najezda kukaca je uni{tila velik dio nasada. Za male poljoprivrednike je to katastrofa jer malo ko od njih je vlasnik zemlje koju obra|uje. Oni su prisiljeni od zarade na uzgoju opijuma pla}ati zakupninu vlasnicima zemlji{ta. Takvi zakupi zemlji{ta se rijetko dogovaraju ugovorima i dokumentima, ali onaj ko nakon berbe vlasniku zemlji{ta ne mo`e vratiti dug, brzo je suo~en sa svom okrutno{}u narkobossova. Primjer za tu brutalnost je slu~aj Abdula Khaliqa iz provincije Helmand. Njegovi susjedi ka`u kako je bra~ni par Khaliq izvr{io samoubojstvo jer nisu mogli vratiti dug. Vlasnik zemlji{ta je zaprijetio da }e, umjesto novca od duga, onda uzeti njihove k}erke - jednoj je deset, mla|oj devet godina. No jednog jutra nitko ih nije vidio u selu: nisu izdr`ali pritisak nego su i Abdul i njegova `ena izvr{ili samoubojstvo. Mohammad Naim, jedan od susjeda, svjedo~i kako su djeca rekli ljudima da roditelji “spavaju“, iako su se oboje objesili i njihova tijela su ubrzo na|ena. Ali policija ima sasvim drugu verziju tog doga|aja od onoga {to danas svjedo~i susjed koji vjerojatno i sam radi za istog zemljoposjednika. Soraya Sobhrang iz afganistanske komisije

za ljudska prava ne `eli isklju~iti ubistvo. “Oko pono}i su se u ku}i Abdula Khaliqa ~uli hici. Susjedi su brzo pozvale policiju. @ena je bila mrtva, a njen sin te{ko ranjen.“ Nader Nazari, {ef odjela komisije za ljudska prava u Helmandu, tvrdi da ovakva ucjena: k}erke ili novac koja je Abdula Khaliqa odvela u smrt - nije usamljena. On govori o “formi trgovine ljudima“. “Bez obzira na to {to su ilegalno uzgajali opijum, nehumano je, ali i protiv afganistanskog zakona, ba{ kao i protiv {erijata, da su se tra`ile k}erke umjesto novca.“ Nader Nazari dodaje da je posljedica ovog uzgoja opijuma i sve brojnije nasilje nad `enama. “Ve} se doga|alo da su mu{karci, zbog uzgoja ili ovisnosti o drogi, tra`ili od svojih `ena da nabave novac. @ene su onda imale samo dvije mogu}nosti: da pobjegnu ili da se bave prostitucijom“. “Bez obzira koje rje{enje izaberu, `ene su za konzervativno afganistansko dru{tvo one koje su pogrije{ile“, obja{njava Nazari. To zna~i da i mu{karci koji su svoje `ene prisilili na prostituciju nisu krivi, nego njihove `ene. Poljoprivrednici koji nisu `eljeli imali veze sa opijumom i drogom su do sad mogli dobiti pomo} iz vladinih programa. To je do sad davalo dobre rezultate, ali nakon povla~enja zapadnih trupa, budu}nost takvih programa je neizvjesna. To zna~i da je uz siroma{ne poljoprivrednike i upletenost mo}nih interesnih grupa u uzgoj i prodaju droga takva borba ve} osu|ena na neuspjeh.

78

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

PATINASTA KUTIJA

His name is Garros... Roland Garros!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

CHRIS I BJORN
Rekorderi u osvajanju titula na Roland Garrosu, s tim da je Borgov rekord dostigao Nadal
Izvinjavamo se {to dvije hefte zaredom pi{emo o sportu. Pro{log ~etvrtka to je bila “patinasta najava” za predstoje}e Evropsko prvenstvo u fudbalu, a ovog puta “patinasto pi{emo” o Roland Garrosu, koji je u toku. Roland Garros, ili Otvoreno prvenstvo Francuske, jedan je od ~etiri najpresti`nija svjetska turnira u tenisu. I drugi po redu u toku godine. Uvijek po~inje u posljednjoj sedmici maja. Prvo izdanje, tada samo na nacionalnom nivou, odr`ano je 1891., a ime je dobilo po francuskom pilotu iz I svjetskog rata. Od 1925. Roland Garros je me|unarodno takmi~enje, a tri godine kasnije, izgradnjom novih terena, po~elo se odr`avati na zemljanoj povr{ini. Od tada, tamo, dobri serveri, igra~i na mre`i i voleja{i nikada nisu imali uspjeha. Recimo, slavni ameri~ki teniser Pete Sampras nikada nije osvojio Roland Garros. A nije ni John McEnroe. Ali, zato, jesu “linija{i”. Pojedina~no, najvi{e titula u mu{koj kategoriji imaju [ve|anin Björn Borg i Rafael Nadal iz [panije, po {est, a u `enskoj Amerikanka Chris Evert, ukupno sedam. U posljednjih deset godina, Roland Garros {est puta je osvajao Rafael Nadal, a po jednom: Albert Costa, Juan Carlos Ferrero, Gaston Gaudio i Roger Federer. Imamo jo{ tri dana da vidimo da li }e, aktuelni svjetski broj 1 na ATP listi, Novak \okovi} osvojiti svoj prvi Roland Garros. Mo`da mu je vakat?

STRIP ARTIST

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

HARIS BURINA: “Otplesao bih tango sa Sulejmanom Tihićem”

1. Kad }ete snimiti novi film? Kad Dino Bajramovi} bude glavni urednik Slobodne Bosne.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti glumac? ^itav sam `ivot gl um morao to i sanjati. ac, nisam
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa rajevu? Nema [ta se imam osje}ati u Sa potrebe!

4. [ta morate imati u fri`ideru? Valjda struju. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Vala nikog! Valjda je zato i pust. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena novac, mu{karac kondom. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih Senad Avdi}.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? Prespavao.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Jugo 45. 10. Jeste li meteoropata? Nemogu}e je ovdje biti meteoropata, jer se vrijeme stalno mijenja. Da bar dva dana bude isto... 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Totalna istina. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ru`an i glup. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Ja je vozim, ne mo`e niko pro}i pored mene.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dao intervju Slobodnoj Bosni. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ne znam ga. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Vjerujem. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Sulejmanom Tihi}em.

19. Tange ili badi}? Sulejman Tihi}! 18. Osoba koja vas `ivcira? Haris Burina. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Bijele ~arape. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nek‘ ostane za ~itav `ivot da smo zemlja koja je izmislila kloniranje, za {ta su dokaz Senad Avdi}, Haris Burina i Sejo Sekson.

80

SLOBODNA BOSNA I 7.6.2012.

REAGIRANJA
Vinko Jaki} - Uredni{tvu

Pa imal’ kraja objedama, gospodine Avdiću!
(“Prevaranta Vinka Jaki}a ministar ^amber otpustio uz adekvatnu naknadu”, SB, br. 809)

U Va{em listu (broj 809 od 10.05.2012.) pod naslovom “Prevaranta Vinka Jaki}a mini star ^amber otpustio uz adekvatnu naknadu”, objavljeno je nekoliko objeda/kleveta, uvreda ~asti/ koje me prikazuju u negativnom svjetlu i predstavljaju povredu mojih prava i interesa. Objavili ste: Prevaranta Vinka Jaki}a ... /u naslovu/ Prevara je kazneno djelo, a a prevarantom bi, temeljem zakona, mogli okarakterizirati samo pravomo}no osu|enog po~inioca tog kaznenog djela. Ako imate dokaze za takvu karakterizaciju Vinka Jaki}a, objavite ih najzad. Nadalje, u tekstu je napisano: “...kojem se vi{e puta sudilo zbog prevara i poreznih utaja.” Vama je dobro poznato da nisam osu|ivan, nisam napravio dru{tveno opasan ~in koji je doveo do {tetnih posljedica, ukratko, nikad nisam po~inio kazneno djelo. Napisati “kojem se vi{e puta sudilo zbog prevara i poreznih utaja”, a sakriti ~injenicu kako sam progla{en nevinim, uobi~ajeno je

u praksi {irenja poluistina sa ciljem nano{enja {tete ugledu osobe koju se cilja. U tekstu su navedene i jo{ neke druge {pekulacije, ali nije vrijedno njima se baviti. Izvor mi je poznat kao i namjera kreatora kojem ste velikodu{no dali ~etvrt stranice. Prije 6 mjeseci reagirao sam na iste uvrede i, opet, tra`enjem da objavite i ovaj demanti, moram se braniti od objeda. Po{tovani gospodine Avdi}u, za ono {to je o meni napisano u navedenom tekstu, uz objavljivanje demantija, minimum pristojnosti bi bilo izvinuti se. Da li je to za Vas ve} previ{e?! Vinko Jaki}

Na osnovu odredbe ~lana 26. Pravila Pozori{ta i ~lana 5. Pravilnika o radu, a po preporuci prethodnog direktora NP Mostar [erifa Alji}a, uposlenik Sa{a Oru~evi} je bio imenovan na mjesto umjetni~kog rukovodioca. Imenovanje iz ~lana 1. ove Odluke vremenski je bilo ograni~eno do 10.02.2012. godine, {to dokazuje da je Sa{i Oru~evi}u istekao mandat i prije nego {to je direktor i umjetni~ki direktor NP Mostar [emsudin Gegi}, zvani~no preuzeo ovu du`nost (02.04.2012. godine) te tako nije ta~an navod da je (citat) “Oru~evi} nakon dolaska Gegi}a smijenjen sa funkcije umjetni~kog direktora.” 2. dana 12.03.2012. godine, (mjesec dana nakon isteka mandata Oru~evi}u), u prostorijama Pozori{ta, odr`ana je sjednica Upravnog odbora broj 03/12, na kojoj je , izme|u ostalog, pod ta~kom 2. Dnevnog reda ove Sjednice, podnesen Izvje{taj o radu konkursne kom isije za izbor i imenovanje novog direktora NP Mostar. Na ovaj konkurs se prijavio i glumac Sa{a Oru~evi}, te je nakon rasprave i mi{ljenja svakog pojedina~nog ~lana Upravnog odbora NP Mostar i glasanja, na mjesto direktora i umjetni~kog direktora, a zbog puno boljih referenci, a naro~ito zbog odli~no osmi{ljenog dugoro~nog Programa rada ove kulturne institucije, izabran dramski pisac i reditelj [emsudin Gegi}, {to bi moglo birti povodom prethodno iznesenih neta~nih izjava glumca Oru~evi}a protiv direktora NP Mostar [emsudina Gegi}a. Faksimilima dokumenata koje vam {aljemo potvr|ujemo sve gore napisano i molimo Vas da objavite ovo reagovanje, a sve u cilju istine i odbrane integriteta, suvereniteta, pa i opstanka NP Mostar, koje je iznad svih nas. S po{tovanjem, Ured za odnose s javno{}u Narodnog pozori{ta Mostar

Ured za odnose s javno{}u Narodnog pozori{ta Mostar Uredni{tvu

Saši Oručeviću istekao je mandat i prije nego što je direktor i umjetnički direktor NP Mostar Šemsudin Gegić zvanično preuzeo ovu dužnost
(“Kad pendrek u|e u teatar”, SB, br. 806) Ovim putem reagujemo na navode Revije i uposlenika Sa{e Oru~evi}a, glumca Narodnog pozori{ta Mostar, objavljene u Slobodnoj Bosni, br. 812, a u tekstu pod nazivom “Kad pendrek u|e u teatar”.

7.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful