You are on page 1of 17

1.

SP95 I PURDUE REFERENTNI MODEL


ISA95 (ili SP95) je industrijski standard za integraciju poslovnog i kontrolnog sustava. Koristi se za definiranje suelja za razmjenu informacija izmeu poslovnih i kontrolnih aktivnosti i njihovih IT sustava. ISA (engl. International Society of Automation) je definirala etiri nivoa proizvodnih aktivnosti koji pomau poduzeima da optimiziraju funkcije, procese i podatke. Ti nivoi se temelje na Purdue Referentnom Modelu (PRM) za raunalno podranu proizvodnju (Tablica 1.). Spomenuta suelja se odnose na suelja izmeu 3. i 4. razine hijerarhijskog modela. Ciljevi su: poveanje jednoznanosti i dosljednosti terminologije, smanjivanje rizika, trokova, i greaka povezanih sa uvoenjem ovih suelja. ISA95 se moe koristiti i da bi se smanjili napori pri implementaciji novih proizvoda. Cilj standarda je jednostavno integriranje poslovnih i kontrolnih sustava koji bi meudjelovali. Tablica 1. etiri nivoa proizvodnih aktivnosti iz PRM. Razina /nivo 0 1 2 Opis Proizvodni proces, fizika oprema i postrojenja Senzori i aktuatori, instrumenti, mjerenja i stanje opreme Kontrolne aktivnosti rune ili automatizirane koje odravaju proces u stabilnom stanju (ili pod kontrolom), upravljanje imovinom, i prikupljanje procesnih podataka Upravljanje operacijama i koordinacija procesa da bi se dobio finalni proizvod, tijekom izvrenja, upravljanje dokumentima (MES), odravanje podataka Sve poslovne aktivnosti koje su nune za upravljanje proizvodnom organizacijom (osnovni plan pogona): poslovanje transakacijama (ERP), dostavljanje proizvoda, osiguravanje isporuke materijala na pravo mjesto u pravo vrijeme, skladine razine. Informacije s 3. razine su od kritine vanosti za aktivnosti na 4. razini

Purdue Referentni Model za raunalom integriranu proizvodnju (engl. Computer Integrated Manufacturing CIM) je knjiga koja prua skup tokova podataka i hijerarhijsku funkciju za openite proizvodne pogone. Upuuje operacije koje ukljuuju proizvodnu kontrolu, nabavu, proces podrke inenjerstva, upravljanje odravanjem i drugim aktivnostima koji su izravno povezani sa proizvodnjom. Purdue Referentni Model za CIM se odnosi samo na one funkcije koje se mogu automatizirati u doglednoj budunosti. To su funkcije koje mogu biti definirane u matematikim i programskim uvjetima, a ne proizvodne funkcije koje zahtijevaju ljudske inovacije.

2. OPA LISTA FUNKCIJA

Primjenjivost koncepata integracije organizacije u velikoj mjeri ovisi o razvoju listi generikih zadaa, funkcija i makro funkcija da bi se opisala bilo koja organizacija. Purdue Referentni Model za CIM je razvio dvije takve liste:

hijerarhijski pogled planiranja i kontrole (engl. Scheduling and Control Hierarchy View) pogled dijagrama toka podataka (engl. Data Flow Diagram View) referentnog modela.
Narudbe

Jedan od najvanijih grafikih prikaza je hijerarhijski pogled planiranja i kontrole referentnog modela.

3.

Menadment za prezentaciju HIJERARHIJSKI podataka

Menadment za POGLED informatiki pogon PLANIRANJA

I KONTROLE
Komuniakcija sa Komunikacija drugim nadzornim sa drugim sustavima podrujima

Prijespomenuto suelje se nalazi izmeu 3. i 4. razine hijerarhijskog modela. Ovo suelje je najee izmeu:
Operativni planiranja proizvodnjei proizvodni nadzor operativnog menadmenta i koordinacije pogona. Pogon za proizvodno planiranje i operacijski menadment

Razinama 0, 1 i 2 se ovaj standard ne bavi, budui da je njegov cilj integracija kontrolnih i poslovnih sustava. Koordinacija za Nadzornikova
unutarnje podruje

konzola Prikaz hijerarhije koja je prikazana na slici D-1 (koordinator pogona) koje obavlja industrijski kategorizira poslove sustav kontrole za cjelokupni pogon ili tvrtku.

Slika D-3 proiruje ranije dijagrame kako bi obuhvatila tvrtke sa vie pogona.

konzola

brojana kontrola)

Konzola operatora

Radna stanica (numerika i kompjuterska kontrola)

Level4B

Kontrolori posveeni programskoj logici Sve fizike, kemijske ili prostorne transformacije

Proces

Komuniakcija sa drugim kontrolnim sustavima

Slika D-2 pokazuje da je taj isti dijagram sa modifikacijama samo za imena funkcija ukljuenih koje e karakterizirati kontrola zadataka bilo kontinuirana ili diskretna proizvodno industrijska Nadzornikova pogoni. Radna soba (izravna

(Level 4) Level 4A

Menadment za prezentaciju podataka (Level 3) Operativni i proizvodni nadzor (Level 2) Nadzornikova konzola

Menadment za informatiki pogon

Pogon za proizvodno planiranje i operacijski menedment

Koordinacija za unutarnje podruje (koordinator pogona)

(Level 1) Nadzornikova konzola Nadzorna kontrola Komuniakcija sa drugim kontrolnim sustavima Sve fizike, kemijske ili prostorne transformacije

Konzola (Level 0) operatera

Direktna digitalna kontrola

Slika D-1. Pretpostavljena hijerarhijska struktura raunalne kontrole za velike proizvodne komplekse. Specijalno posveena digitalna kontrola

Proces

Komuniakcija sa Komunikacija drugim nadzornim sa drugim sustavima podrujima

Narudbe

(Level 4)

(Level 3)

(Level 2)

(Level 1)

(Level 0)

Slika D-2. Pretpostavljena hijerarhijska struktura kompjuterske kontrole za industrijski pogon (kontinuirani proces kao to je petrokemija).

Slika D-3. Pretpostavljena hijerarhijska struktura raunalnog upravljanja za industrijsko poduzee (vie-pogonsko) kako bi se pokazala 5. razina i njena veza s revidiranom 4. Razinom. 4. OSNOVNI ZADACI U HIJERARHIJI CJELOKUPNOG POGONA Cjelokupna automatska kontrola bilo kojeg velikog i modernog industrijskog pogona, bez obzira na vrstu promatrane industrije, obuhvaa zahtjeve nabrojane u Tablici D-I. Tablica D-I. Funkcionalni zahtjevi svih integriranih informacijskih i automatiziranih sustava. 1 Sustav za automatsko nadziranje velikog broja pogonskih varijabli. Otkriva i kompenzira za hitne sluajeve ili proizvodne probleme. Razvoj velikog broja nelinearnih veza za prevoenje spomenutih varijabli u naredbe za kontrolu korigiranja. Prijenos naredbi za kontrolu korigiranja u drugi veliki skup iroko rasprenih

2 3

aktuatorskih (pokretnih) mehanizama. 4 Voenje svih aspekata proizvodnih aktivnosti pogona prema najbliim optimalnim ekonomskim ili radnim kriterijima. Rezultati se mogu primijeniti u tokama 2 i 8. Rekonfiguracija proizvodnog sustava pogona i/ili kontrolnog sustava kao nunost i mogunost da bi se osigurala prikladna proizvodnja i/ili kontrolni sustav za trenutnu proizvodnu situaciju. Dranje pogonskog osoblja svjesnih o trenutnom stanju pogona, procesa, proizvoda. Prijedlozi za alternativne radnje tamo gdje je to potrebno. Smanjenje radnih i proizvodnih podataka pogona i podataka o kvaliteti proizvoda da bi se oformila povijesna baza podataka za reference Pogonskim Inenjerima, drugim upravnim funkcijama i Marketingu. Prilagoavanje plana proizvodnje pogona i asortimana da bi se pogodile potrebe korisnika, a to je izraeno s novim tokovima nabave koji se neprekidno primaju, pritom odravati visoku proizvodnost pogona i najnie realne trokove proizvodnje. Omoguiti preventivne ili korektivne aktivnosti odravanja pogona. Odreivanje i rezerviranje odgovarajueg inventara i nivoa koritenja za sirovine, energiju, zalihe, dobra u procesu i proizvode da bi se odrala eljena proizvodnja i ekonominost pogona.

Osiguravanje potpune raspoloivosti kontrolnog sustava za izvravanje dodijeljenih 10 mu zadataka kroz odgovarajue kombinacije otkrivanja i toleriranja kvarova, redundancije, i tehnike sigurnog-kvara (engl. fail-safe tehniques) Odravanje suelja s vanjskim subjektima koji meudjeluju sa pogonskim proizvodnim sustavom kao to su Korporativni Menadment; Marketing; 11 Raunovodstvo; Korporativno Istraivanje; Razvoj i Inenjerstvo; Vanjski Prijevoz; Dobavljai i Isporuitelji; Kupovanja, Kupci; i Ugovorne strane.

Automatizacija bilo kojeg industrijskog pogona je time upravljanje informacijskog sustava da bi se osiguralo da su potrebne informacije prikupljene i iskoritene gdje god mogu unaprijediti proizvodne operacije. U vie navrata se pokazalo da je jedna od veih dobrobiti koritenja raunalnih kontrolnih sustava u automatizaciji industrijskih pogona bila uloga provoditelja kontrolnih sustava (engl. control systems enforcer). U ovoj metodi, jedan od glavnih zadataka upravljakog raunala je da kontinuirano osigurava da e oprema kontrolnog sustava izvriti posao

za kojeg je bila i dizajnirana u ouvanju rada elemenata pogonskog sustava na nekoj najboljoj (skoro optimalnoj) razini. To je zato da bi bili sigurni da primjerice u kontinuiranom pogonskom procesu regulatori nee biti namjeteni runo, da se potrebne optimalne vrijednosti odravaju, itd. Slino, zadatak je dinaminih kontrola da se osigura da e plan pogonske proizvodnje biti izvren, tj. da se provede zadatak koji je postavila funkcija izrade plana. esto su zadaci izvravani tim kontrolnim sustavima bili oni koje je samo iskusan i paljiv djelatnik mogao jednostavno izvravati. Kao to je prije napomenuto, sve ovo mora biti uvaeno u dizajn i rad kontrolnih sustava koji e upravljati pogonom, ukljuujui zahtjeve za:

maksimalnom produktivnosti, minimalnim sirovinama, koritenju energije.

Kada cjelokupni zahtjevi, i energijski i produktivni, postanu kompleksniji, potrebni su profinjeniji i sposobniji kontrolni sustavi. Dok je gore prikazani popis zadataka openit za bilo koji proizvodni pogon (kontinuirani ili diskretni) preureivanje je nuno da bi se dostigao kompaktniji skup zadataka za daljnju raspravu, ono to trebamo jest cjeloviti sustav za bilo koji proizvodni pogon koji ima sposobnosti prikazane u tablici D-II. Tablica D-II. Cjelokupna automatizacija pogona mora pruati: 1 Efektivne dinamike kontrole kako bi se osigurao rad na maksimalnoj efikasnosti proizvodne sposobnosti, proizvodne kvalitete i/ili koritenja energije i materijala prema proizvodnom nivou odreenom od nadzornih funkcija navedenih dolje. To je komponenta provoenja kontrole sustava. Nadzorni i koordinirajui sustav koji utvruje i postavlja lokalni proizvodni nivo svih jedinica koje rade zajedno izmeu lokacija zaliha s ciljem kontinuiranog poboljanja (tj. optimiziranja) njihovih operacija. Taj sustav osigurava da nijedna jedinica premai opi nivo proizvodnosti jedinice i tako koristi prekoraene materijale ili energiju. Taj sustav je odgovoran za efikasno smanjivanje operacijskih podataka pogona od dinaminih kontrolnih jedinica kako bi se osigurala dostupnost za koritenje svim entitetima pogona koje zahtijevaju pristup podacima. Sveukupni proizvodni kontrolni sustav sposoban za izvravanje funkcija planiranja za pogon prema narudbama klijenta ili odluka menadmenta, kako bi se proizveli potrebni proizvodi za te narudbe na najboljoj kombinaciji korisnike usluge i koritenja vremena, energije, zaliha, osoblja i sirovina izraenih kao trokovne funkcije. Metodu osiguravanja sveukupne pouzdanosti i dostupnosti cijelog kontrolnog sustava kroz detekciju greaka, toleranciju greaka, redundancije, neprekidnih izvora napajanja, planiranja odravanja itd.

U pogledu toke 2 u tablici D-II, tablica D-III predstavlja neka opaanja o razlikama u tehnologijama za poboljanje procesa (tj. priblina optimizacija) za kontinuirane naprotiv diskretnim optimizacijama.

Tablica D-III. neke napomene vezane za optimizaciju (poboljanja) proizvodne efikasnosti: U diskretnoj proizvodnji optimizacija (poboljanje) je obino provedena u planiranju. U kontinuiranoj proizvodnji optimizacija (poboljanje) je obino provedena zajedno u kontroli i planiranju.

Zbog stalno rastueg dometa ovlasti prva tri zahtjeva u slijedu, oni postaju razliite i razdvojene razine preklopljene kontrolne strukture (jedna povrh druge). Takoer, u pogledu koliine informacija koje se moraju slati izmeu gornja etiri "zadatka" kontrole, distribuirana raunalna sposobnost organizirana na hijerarhijski nain se ini kao logina struktura za potrebni kontrolni sustav. Ovo mora biti tako za bilo koji pogon, bez obzira na promatranu industriju. Hijerarhijsko grupiranje elemenata distribuiranog, raunalno potpomognutog kontrolnog sustava se ini kao idealno grupiranje za izvravanje automatizacije opisanog industrijskog pogona. Slike D1, D-2 i D-3 izlau jedan mogui oblik ovog distribuiranog, hijerarhijskog raunalnog kontrolnog sustava za cjelokupnu automatizaciju pogona. U kontekstu velikih industrijskih pogona ili cjelovitih industrijskih poduzea temeljenih na jednoj lokaciji, detaljni zadaci koji e se moi izvriti na svakoj razini hijerarhije, mogu se brzo opisati(generike liste). Te zadatke dijelimo u grupe vezane s tokama iz tablice D-IV.

Tablica D-IV. Saetak zadaa kontrolnih raunalnih sustava. I. Planiranjem proizvodnje (odgovara toki III liste tablice D-II.) II. Prisilna kontrola (odgovara tokama I i II liste tablice D-II.)
III.

Koordinacijom pogona i operacijskim izvjetajima

zahtjevaju skupne operacije svih toaka tablice D-II.

IV. Sustavnom pouzdanosti i osiguravanjem dostupnosti proizvodnog plana toke III Tablice D-II.

"Koordinacija pogona" (Toka III) sadrava detaljnu interpretaciju i razvoj sveukupnog

Takvi popisi ine okvir zadataka koji se moraju provoditi u bilo kojem industrijskom pogonu, osobito na viim razinama hijerarhije. Detalji o tome kako se te operacije zapravo izvravaju mogu

drastino varirati (naroito na niim razinama) zbog prirode kontroliranog procesa. Npr. proces destilacije nikad nee nalikovati proizvodnji automobila na traci. Meutim, operacije ostaju iste u konceptu (osobito na viim razinama hijerarhije). Stoga, unato razliitim nazivima u razliitim industrijama, glavna razlika u kontrolnim sustavima je u detaljima:

tehnologija dinamikih kontrola koritenih na razini 1 matematikih modela koritenih za optimizaciju na razini 2.

Razlike su tako koncentrirane u detaljima kontrole i rada pojedinih proizvodnih jedinica (aplikacijskih entiteta) pogona. Slinost je u pomonim funkcionalnim entitetima (raunalne usluge, komunikacije, tehnologije baza podataka, struktura menadmenta itd). Takoer, jednake su i:

osjetilne i komunikacijske tehnike, optimizacijski algoritmi, tehnologija raunalnih sustava i tehnike programiranja, tehnologija planiranja proizvodnje.

Stoga, zadae hijerarhijskog raunalnog sustava mogu biti utvrene tablicom D-IV i slikom D-4:

razine 1 i 2 e izvravati zadatak II iz tablice D-IV, razine 3 i 4 e izvravati zadatak I, sve e biti ukljuene u osiguravanje implementacije zadatka III i integriteta zadatka IV, ukupne pouzdanosti i dostupnosti.

Mogunosti veeg smanjenja trokova, razvoj radne snage, te vrijeme potrebno da se proizvede integrirani industrijski kontrolni sustav se tada odnosi na faktore nabrojane u tablici D-V.

Slika D-4. Definicija realnih zadataka hijerarhijskog raunalnog sustava kontrole.

Tablica D-V. Potencijalni faktori za pojednostavljivanje razvoja i koritenja integriranog kontrolnog sustava.
1.

Potencijalna slinost sustava strukturne kontrole u smislu: a. Raunalnih sustava b. Komunikacijskih sustava c. Organizacije baze podataka d. Odnos prema menadmentu pogona i operativne strukture upravljanja (osoblje)

2. Slinost tehnika primjene: a. Softverskog inenjeringa i programiranja b. Komunikacija


c.

Menadmenta baza podataka

d. Inenjeringa kontrolnog sustava e. Planiranja proizvodnje f. Operacijskih istraivanja i optimizacije

Napomena za sljedei tekst: pod dijelovi u rimskim brojevima tablice D-VI do D-X odgovaraju istom zaglavlju u tablici D-IV. Tablica D-VI. Potrebni zadaci upravljanja informacijskog sustava na razini poduzea (razina 4B shema D-1 ili D-2 ili razina 5 shema D-3). III. Sustavna koordinacija i izvjeivanje 1. Odravanje suelja sa:
a.

Menadmentom pogona i tvrtke

b. Kadrovi prodaje i otpreme c. Raunovodstvom, kadrovskim i nabavnim odjelima d. Razinom planiranja proizvodnje (razina 4A) 2. Opskrba proizvodnje i informacije o stanju potrebne su za:
a.

Menadment pogona i tvrtke

b. Kadrovi prodaje i otpreme c. Raunovodstvom, kadrovskim i nabavnim odjelima

d. Ova informacija e biti dostavljena u obliku: 1.Redovite proizvodnje i izvjetaja o stanju 2.On-line istraivanju 3. Informacija o stanju zaliha potrebna za prodaju IV. Osiguravanje pouzdanosti 4. Obavljanje samo-provjere i dijagnostike provjere (na sebi) Napomena: na ovoj razini nema planiranja ili kontrole, ona je iskljuivo za vii menadment i za razinu uprave.

Tablica D-VII. Zadae proizvodnog planiranja i nivoa operacijskog menadmenta (nivoi 4A ili 5A). I. Planiranje proizvodnje 1. Utvrditi osnovni proizvodni plan.
2. Izmjeniti proizvodni plan za sve primljene jedinice nabavnog toka, energetska

ogranienja, zahtjeve za nivoima energije i zahtjeve odravanja. 3. U koordinaciji sa proizvodnim planiranjem razviti optimum preventivnog odravanja i plana obnove proizvodnih jedinica.
4. Utvrditi optimalne nivoe zaliha sirovina, energetskih izvora, rezervnih dijelova, itd, i

robe u obradi u svakom spreminom odjelu. Kriterij koji e se koristiti biti e kompromis izmeu usluga za kupce (npr. kratko vrijeme isporuke) u odnosu na kapitalni troak zaliha, kao i kompromisi u operativnim trokovima u odnosu na troak odravanja nivoa zaliha. Tu je ukljueno i planiranje zahtjeva za materijalima (engl. Material Requirements Planning - MRP) i nabavu rezervnih dijelova kako bi se zadovoljio planirani proizvodni program. (Ovo je offline funkcija). 5. Po potrebi izmjeniti proizvodni plan kad god nastanu vei proizvodni prekidi u sredinjim jedinicama, gdje bi takvi prekidi utjecali na prethodne ili sljedee jedinice. III. Koordinacija pogona i izvjetaji o operacijskim podacima 6.Prikupljati i odravati sirovine i koritene rezervne dijelove, dostupne zalihe, pruati podatke za unos narudbi (sirovina i rezervnih dijelova), te prijenos u raunovodstvo 7.Prikupljati i odravati sveukupnu potronju energije i dostupnih zaliha, pruati

podatke za nabavu za unos narudbi energetskih izvora i za prijenos u raunovodstvo. 8.Prikupljanje i odravanje podataka o svim dobrima u procesu i proizvodnji zaliha. 9.Prikupljanje i odravanje datoteke kontrole kvalitete. 10. Prikupljanje i odravanje podataka o koritenju strojeva i opreme te povijesnim podacima za planiranje preventivnog i prediktivnog odravanja. 11. Prikupljanje i odravanje podataka o koritenju radne snage za prijenos u odjele osoblja i raunovodstva.
12. Odravanje suelja sa sueljem na razini funkcije menadmenta i sa sustavima

podrune razine. IV. Osiguravanje pouzdanosti 13. Provoditi samo-provjeru i dijagnostiku na sustavu ali i na strojevima nie razine. Napomena: funkcije kontrole nisu potrebne na ovoj razini jer je ona predviena za proizvodnje i ukupne podatkovne funkcije pogona. planiranje

Tablica D-VIII. Zadae podrunog nivoa (nivo 3). I. Planiranje proizvodnje


1.

Uspostaviti neposredni raspored proizvodnje za svoje podruje ukljuujui odravanje, transport i ostale potrebe vezane za proizvodnju. Lokalno optimizirati trokove za pojedino proizvodno podruje dok se provodi

2.

proizvodni plan utvren od raunalnog sustava za kontrolu proizvodnje (nivo 4A) (npr. minimiziranje koritenja energije ili maksimiziranje proizvodnosti). 3. Skupa sa nivoom 4A modificirati proizvodne planove kako bi se nadoknadilo za prekide u proizvodnji koji se mogu dogoditi u podruju odgovornosti tog nivoa. III. Koordinacija sustava i operativni izvjetaji 4. Napraviti izvjetaje o podruju proizvodnje ukljuujui varijabilne proizvodne trokove. 5. 6. Koristiti i odravati datoteke o praksi podruja. Prikupljati i odravati podrune podatakovne redove za proizvodnju, zalihe, osoblje,

sirovine, rezervne dijelove i koritenu energiju. 7.


8.

Odravanje komunikacije sa viim i niim nivoima hijerarhije. Prikupljanje operacijskih podataka i offline analiza potrebnih za inenjerske Odravanje suelja zaposlenik/stroj (za podruje). Provoditi potrebne funkcije osoblja kao to su: A) B) C) D) E) Statistika radnog perioda (vrijeme, zadatak, itd.) Planiranje godinjeg odmora Raspored radne snage Spajanje linija napretka Obuavanje unutar organizacije i kvalifikacija osoblja

funkcije ukljuujui statistiku analizu kvalitete i funkcije upravljanja. 9. 10.

IV. Osiguravanje pouzdanosti 11. Samo-dijagnostika i dijagnostika funkcija niih nivoa

Napomena: Kontrolne akcije nisu potrebne, ovaj nivo upravlja detaljnim proizvodnim planovima i koordinacijom podruja za vee pod divizije pogona.

Tablica D-IX. Zadae nadzornog nivoa (nivo 2).


II. Izvravanje kontrola

1. Reagirati na sve hitne sluajeve koji mogu postojati u podruju odgovornosti (nivoa). 2. Optimizirati operacije jedinica pod njegovom kontrolom unutar granica utvrenog u proizvodnom planu. Izvriti sve utvrene procesne sheme ili proizvodne prakse u vezi s tim procesima. III. Koordinacija sustava i operativni izvjetaji 3. Prikupljati i odravati podrune podatakovne redove za proizvodnju, zalihe, osoblje, sirovine, rezervne dijelove i koritenu energiju. 4. Odravanje komunikacije sa viim i niim nivoima. 5. Odravanje suelja zaposlenik/stroj za ukljuene jedinice. IV. Osiguravanje pouzdanosti 6. Izvoenje samo-dijagnostike i dijegnostike na strojevima niih nivoa. 7. Odravati sve trenutno neaktivne sustave (engl. standby systems)

Napomena: Ovaj nivo i svi nivoi ispod njega izvode sve potrebne kontrole i optimizacijske funkcije za pojedinu proizvodnu jedinicu kako bi se zaista izvrio (prisilio) proizvodni plan zadan od nivoa 4A i 3.

Tablica D-X. Zadae kontrolnog nivoa (nivo 1).


II. Izvravanje kontrola

1. Odravati direktnu kontrolu podrazumijevane pogonske jedinice. 2. Detektirati i reagirati na sve hitne sluajeve koji mogu postojati u tim pogonskim jedinicama. III. Koordinacija sustava i izvjeivanje 3. Prikupljanje informacija o proizvodnosti jedinica, sirovinama i koritenju enegije, te prijenosu na vie nivoe. 4. Odravanje suelja operator/stroj. IV. Osiguravanje pouzdanosti 5. Samo-dijagnostika. 6. Odravati sve trenutno neaktivne sustave (engl. standby systems) Napomene: U vie navrata se pokazalo da je jedna od veih prednosti koritenja raunalnih kontrolnih sustava u automatizaciji industrijskih pogona bila uloga provoditelja kontrolnih sustava (engl. control systems enforcer). U navedenoj metodi, jedan od glavnih zadataka upravljakog raunala je da kontinuirano osigurava da e oprema kontrolnog sustava izvriti posao za kojeg je bila i dizajnirana u ouvanju rada elemenata pogonskog sustava oko najbolje (skoro optimalnoj) razine. To je zato da bi bilo osigurno da primjerice u kontinuiranom pogonskom procesu regulatori nee biti namjeteni na runo rukovanje, tako da bi se odravale potrebne optimalne vrijednosti, itd. Slino, zadatak je dinaminih kontrola da se osigura da e plan pogonske proizvodnje biti izvren, tj. da se provede zadatak koji je postavila funkcija izrade plana. Na nultom nivou nema transformacija informacija (engl. Informational Transformations). Senzori utvruju stanje fizike opreme ili materijala koji se unutar opreme transformiraju. Sve su operacije na izlaznim podacima informativne. Senzorski podaci se smatraju dijelom 1. nivoa. Aktuatori se smatraju dijelom 0. nivoa; naredbe prema aktuatorima se smatraju dijelom 1. nivoa.

5. ZADAE SVAKOG NIVOA HIJERARHIJE U kontekstu bilo kojeg velikog industrijskog pogona ili cjelovitih industrijskih poduzea utemeljenih na jednoj lokaciji, zadaci koji bi se izvravali na svakoj razini hijerarhije opisane su u tablicama D-VI I D-X. Te zadatke dijelimo u grupe vezane s tokama iz tablice D-IV. Kao to je gore navedeno, ove tablice istiu zadatke koji se moraju izvravati u bilo kojem pogonu, pogotovo na viim nivoima hijerarhije.

6. ZAKLJUAK
S95.01 je izvrsna metoda kojom se utvruje koje se informacije moraju izmjenjivati izmeu poslovnih sustava i sustava za kontrolu proizvodnje. Pridravajui se navedenih funkcija, proizvoai mogu smanjiti trokove, poveati uinkovitost, te optimizirati koritenje resursa. Proizvoai se suoavaju sa globalnom konkurencijom tj. njihovim niskim cijenama. Zato trae naine da "iscjede" sve mogunosti tj. da poveaju uinkovitost proizvodnih aktivnosti. Takoer, proizvoai imaju problema s spajanjem proizvodnih aktivnosti s transakcijski orijentiranim funkcijama poslovnog planiranja. Ipak, praktina implementacija ovih rjeenja je dosta naporna i teka. Softverska integrirana suelja su oduvijek bili potroai vremena te zahtjevaju opsena testiranja da ne spominjemo potekoe koje se mogu javiti kada pomono osoblje mora odravati i dograivati softver.

7. LITERATURA

http://www.isa.org/MSTemplate.cfm?MicrositeID=285&CommitteeID=4747 http://www.isa.org/Content/Microsites285/SP95,_Enterprise_Control_Integration_Committ ee/Home283/Drafts/ISA950001_Update_FinalDraft.zip