STRUNA ZANATSKA KOLA ZENICA

-SEMINARSKI RAD-

Zatita asinhronog trofaznog generatora

Mentor: Ahmed ilo Zenica, decembar 2011.

Uenik: Abid Popaja

Kvarovi i nenormalna stanja u pogonu generatora Izolacija generatora izvrgnuta je u pogonu raznim naprezanjima i uticajima. Na nju djeluju mehanika naprezanja zbog centrifugalnih sila, dinamika sila kratkih spojeva, zbog vibracija, dilatacija kod grijanja i hlaenja i sl. Prema vrsti i mjestu kvara razlikuju se : - kratki spoj u statorskom namotaju - zemljospoj statorskog namotaja - spojevi meu zavojima jedne faze statorskog namotaja - zemljospojevi pobudnog namotaja - spojevi meu zavojima pobudnog namotaja Osnovni zahhtjev za diferencijalnu zatitu generatora je velika brzina djelovanja ( 15-40 ms ), pored zahtjeva za dovoljnom osjetljivodu zatite ( 15-20% In ). Zatita od zemljospoja statorskog namotaja Proboj izolacije statorskog namotaja prema uzemljenim djelovima, odnosno aktivnom eljezu statora dosta je est kvar u pogonu generatora. Do proboja dolazi zbog mehanikog otedenja izolacije kod izrade, montae ili remonta generatora. Mnogobrojna ispitivanja pokazuju das u struje reda 3-5 A neopasne I kod dueg trajanja. Struje reda 10-20 A moe generator izdrati kratko vrijeme bez posljedica za eljezo statora. Kod struje reda 50 A dolazi brzo do topljenja eljeza statora tako da je potrebno vrlo brzo iskljuenje i demagnadenje generatora. Zatita od spoja meu statorskog namotaja Do kratkog spoja meu zavojima iste faze moe dodi zbog proboja izolacije zavojaka koji lee u istom lijebu ili izmeu zavoja koji se ukrtaju na glavi namotaja. Dva zemljospoja na razliitim mjestima iste faze takoe predstavljaju ovu vrstu kvara. Kod ovog kvara pojavljuje se u otedenoj fazi kratko spojeni namotaj sa vie ili manje zavojaka. Magnetsko polje statora indukuje u tom zavoju struju, koja uz male prelazne otpore moe dostidi vrlo visoke vrijednosti, tako da moe dodi do razaranja tog dijela namotaja I do otedenja aktivnog eljeza statora. Kao kriterijum za djelovanje zatite moe se uzeti nesimetrija proizvedeni napoma generator. Zatita od zemljospoja u pobudnom namotaju Pojava zemljospoja u pobudnom namotaju je relativno est kvar u pogonu jakim centrifugalnim silama I silama zbog toplotne dilatacije namotaja. Do zemljospoja moe dodi zbog proboja otedene ili ostarjele izolacije rotorskog namotaja ili zbog otedenja, proboja ili oneidenja izolacije kliznih prstenova I spojnih vodova. Da bi se sprijeile posljedice pojave drugog zemljospoja, vedina zemalja upotrebljava zatitu koja signalizira pojavu prvog zemljospoja. Signlizacija zemljospoja se izvodi na jednostavan nain, a zatita od dvostrukog zemljospoja je komplikovanai ima vie nedostataka.

Da bi obuhvatili I visokoomski zemljospojevi, primjenjuju se na velikim generatorima niskofrekventni izvori naizmjeninog ili pravougaonog napona prikljuen preko odgovarajudih filtera na pobudni krug generator I kontrolisani specijalnim statikim ureajima. Protupoarna zatita generatora Mogudnost pojave vatre u generator su danas vrlo male, jer se izolacija danas izvodi od slabo gorivi materijala. Relejna zatita od unutranjih kvarova generatora je vrlo osjetljiva I djeluje vrlo brzo tako da je razvijanje vatre teko mogude. Veliki generatori hlade se danas vodonikom to onemogudava gorenje jer nema kiseonika. U sluaju pojave vatre u generator otvaraju se ventili za putanje CO2 u krug hlaenja generatora. Postoje i izvedbe predviene za gaenje generator vodom. Zatita od preoptereenja generator Preopteredenje generatora javlja se kod ispada iz pogona pojedinih generatora ili kod ispada kompletnih elektrana, koje paralelno napajaju zajedniko potroako podruje, ili kod ispada prenosnih vodova. Mogudnost preopteredenja generatora aktivnom snagom je vrlo mala jer je ograniena maksimalnom snagom koju moe proizvesti turbina. Mogude preopteredenje reaktivnom snagom je znatno vede. Uzimajudi u obzir radnu I jalovu komponentu struje, moguda su preopteredenja reda 1,6 puta nominalne snage generatora. Zbog dosta velikog toplotnog kapaciteta generatora kod polaganog zagrijavanja strujama preopteredenja, ne postavlja se zatjev za brzim iskljuenjem generator iz pogona, jer bi se to negativno odrazilo na rad sistema u kojem vec ionako postoji manjak snage. Zatitni releji trebai bi da iskljue generator neto prije nego to namotaj dostigne maksimalno dozvoljenu temperature. Zatita od stuja kratki spojeva u mrei U sluaju pojave kratkog spoja na sabirnicama elektrane ili u napajanoj mrei generator proizvodiu struju kratkog spoja, koja moe biti znatno veda od stuje preopteredenja. Ukoliko zataje dalekovodne zatite kod kvara u mrei ili ako se pojavi kratki spoj na sabirnicama, potrebno je brzo iskljuenje generatora. Problem ispravnog podeenja zatite pojavljuje se ako su na sabirnicama elektrane prikljueni vrlo dugi vodovi. Da bi se sprijeilo nepotrebno djelovanje kod preopteredenja ako je proradna struja podeenja nisko, moe se primjeniti prekostrujna zatita s podnaponskim relejem. Distantni relej napaja se strujom iz strujni transformatora u zvjezditu generatora. Na taj nain obezbjeeno je usmjereno djelovanje kod kvara u generatoru, transformatoru i mrei.

Zatita od previsokog napona Povedanje napona iznad nominalnog ima za posljedicu povedano naprezanje izolacije generatora i ureaja prikljuenih na napon generatora. Osim toga, dolo bi do nedozvoljeno visokih napon u postrojenju I mrei koju napaja generator. Do prevelih napona na generator moe dodi zbog prenapona, koji u obliku prenaponskih talasa atmosferskog ili pogonskog porjekla dolaze iz mree ili zbog povienja napona kojeg proizvodi sam generator. Do povienja napona kojega proizvodi sam generator moe dodi kad on ne radi paralelno s ostalim generatorima u mrei. Ako npr. Doe do ispada generatora iz pogona prilikom njegovog punog opteredenja, ukupna prvobitna struja magnedenja postaje struja magnedenja praznog hoda i napon se povisi na 130-140% normalnog napona. Da bi se napon I broj obrtaja generator drao u normalnim granicama, generatori su opremljeni automatskom regulacijom napona, a turbine automatskom regulacijom broja obrtaja. Do povedanja napona moe dodi i zbog pojave samopobude generatora u sluaju kad generator ostaje sam da napaja duge i neopteredene dalekovode znatnog kapaciteta. Da bi se generator zatitili od takvih povienja napina, primjenjuje se badbaponska zatita, obavezno na hidrogeneratorima, a preporuljivo je i na turbogeneratorima. Zatita od nesimetrinog optereenja generator Do nesimetrinog opteredenja moe dodi iz vie razloga. Ved i u normalnom pogonu pojedine kategorije potroaa nesimetrino optereduje amreu na koju su prikljueni (npr. elektolune pedi u metalurgiji, elektrina vua). Kod nesimetrini kratkih spojeva ove nesimetrije su neuporedivo vede, jer generatori proizvode znatnu nesimetrinu stuju kratkog spoja. U sluaju zatajenja dalekovodnih zatita generator iskljuuje prekostrujna zatita. Zatita od povratne snage Ako iz bilo kog razloga nestane dovod pogonske energije turbine, ona prestaje da daje pogonsku snagu generatoru. Sinhroni generator prelazi u motorni reim I kao sinhroni motor pogoni turbine uzimajudi za to potrebnu snagu iz mree. Ovakvo pogonsko stanje nije opasno za generator. Ono moe izazvati otedenje turbine. Zatita od asinhronog rada generator Generator radi u asihronom reimu sa reom na koju je priljuen ako mu nestane pobude ili ako iz bilo kojeg razloga ispadne iz sinronizma. Do podpobude generator moe dodi zbog prekida pobudnog kruga, sipada pobudnog prekidaa, kvara automatskog regulatora napona, itd.

Zatita od previsokog broja obrtaja Kod naglog rasteredenja generatora energija vode ili pare ne moe se predati u mreu, nego se troi na ubrzavanje obrtnih dijelova turbine i generatora. Parne turbine snadbjevene su brzim zapornim ventilima koji djeluju na zatvaranje pare kad broj obrtaja premai 108-110%nn. Zatita se po pravilu izvodi kao mehanika i kao elektrina. U prvom sluaju radi se o jednostavnom okidau koji djeluje na porast centrifugalne sile. Kod elektrinih zatita moe se koristiti napon za pogon regulatora snage, koji je proporcionalan broju obrtaja, frekvencija proizvedenog napona pomodnog generatora vezanog na osovinu agregata ili statike konstrukcije koje direktno mjere broj obrtaja generatora ili brzinu porasta broja obrtaja. Zatita generator od pregrijavanja Dio mehanike snage koju turbine predaje generatoru toi se na gubitke u generatoru. Oni se sastoje od gubitaka u bakru statorskog i rotorskog namotaja, I gubitaka u eljezu zbog vrtlonih struja i histereze, te od gubitaka trenja i ventilacije. Propisima su odreene maksimalne dozvoljene nadtemperature za pojedine dijelove generatora. Za signalizaciju nedozvoljeno visokog zagrijavanja pojedini dijelova generatora postavljaju se u generatore na odgovarajuda mjesta sonde s nelinearnim otporom.