GRAANSKO PRAVO

I. OPI DIO GRAANSKOG PRAVA II. STVARNO PRAVO

III. OPI DIO OBVEZNOG PRAVA IV. UGOVORNI ODNOSI V. IZVANUGOVORNE OBVEZE

VI. NASLJEDNO PRAVO

OPI DIO GRAANSKOG PRAVA

I. UVOD

POJAM GRAANSKOG PRAVA

Grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnose pravnih subjekata povodom stvari, inidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara.

NAZIV GRAANSKOG PRAVA

Prijevod lat. ius civile. To je bio naziv za ukupni pravni poredak koji je vaio u rimskoj dravi a tim pravom se mogao koristiti iskljuivo rimski graanin civus romanus. Stranci peregrini sluili su se sa ius gentium dok i on nije pripao pod ius civile. U hrvatskom pravnom nazivlju koristi se i sinonim civilno pravo i civilisti a nekad se ono izjednaavalo sa privatnim pravom, no danas u njega jo spadaju i trgovako, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i druga. Takoer se ne moe poistovjetiti ni sa nazivom imovinsko pravo jer je preirok jer tu spadaju trgovako pravo, financijsko, carinsko i druga a opet je preuzak jer ne obuhvaa zatitu ovjekove neimovinske sfere.

NAELA GRAANSKOG PRAVA

Zajednike karakteristike drutveno gospodarskih odnosa koje ureuje graansko pravo. Naelo dispozitivnosti - slobodne inicijative ili stranake autonomije to znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata. Ljudi u prvom redu stupaju u graanskopravni odnos da bi zadovoljili svoje materijalne potrebe o emu slobodno odluuju i pri emu se mora uvaavati njihova volja. U obveznom pravu sloboda se oituje u ugovaranju odnosno ureivanju

obveznih odnosa tj. npr. u slobodi odluivanja dali e ui u neki odnos, sloboda izbora vrste tog odnosa te sadraja. Ope granice slobode ugovaranja su potivanje javnog poretka, dobrih obiaja, morala i sl. a vrijede i neka posebna ogranienja npr. obvezni odnosi koji nastaju mimo volje subjekata, po sili zakona tj. na temelju odreenih injenica za koji zakon vee postanak graanskopravnog odnosa ( npr. odgovornost za tetu). Broj takvih odnosa je odreen i u manjini. U stvarnom pravu dispozitivnost se oituje u slobodnom koritenju i raspolaganju stvarima a u nasljednom pravu u slobodi oporunog nasljeivanja. Naelo ravnopravnosti subjekata to znai da je poloaj strana u odnosu koordiniran, nema podreivanja jedne strane drugoj tzv. subordinacije koja karakterizira upravno pravo. Usko je povezano sa naelom dispozitivnosti jer budui da graanskopravni odnos u pravilu nastaje voljom sudionika, logino je da te volje budu meusobno ravnopravne ( npr. u rimskom pravu vjerovnik nije imao samo zahtjev prema duniku ve i vlast nad osobom dunika). Naelo imovinske sankcije tetne posljedice za onoga koji se ne dri zapovjedi ili zabrane izraene u pravnoj normi i za onoga koji ne ispuni preuzetu obvezu. Priznaje se iskljuivo imovinska sankcija tj. danas se vjerovnik moe namiriti jedino iz dunikove imovine a prije je postojao vjerovnikov rob te je kasnije morao ii u duniki zatvor. Danas nema tih osobnih sankcija. Prometnost prava prenosivost to ne znai promet graanskih prava u objektivnom smislu ve promet subjektivnih graanskih prava tj. ovlatenja koje za sudionika konkretnog graanskopravnog odnosa nastaje u okviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. Npr. odnos kupoprodaje ureen je pravnim pravilima graanskog prava a u konkretnom kupoprodajnom odnosu kupac je ovlaten od prodavatelja traiti izruenje stvari te je to njegovo ovlatenje subjektivno pravo koje moe dobrovoljnim sporazumom prenijeti na neku treu osobu. Postoje neka subjektivna prava koja su neprenosiva npr. pravo osobne slunosti, prava osobnosti ( na ivot, ast, ugled) i ona se nazivaju strogo osobnim graanskim pravima. Obiteljsko pravo je takoer neprometno npr. otac ne moe svoje roditeljsko pravo prenijeti na drugoga. Ni u upravnom pravu ne postoji prometnost prava ve samo delegacija nadlenosti.

SUSTAV GRAANSKOG PRAVA

Pojedini odnosi u graanskom pravu imaju svoje posebne karakteristike pa se svrstavaju u zasebne skupine a kada se svi svrstaju u cjelinu dobije se sustav graanskog prava. Dva su modela u izgradnji sustava graanskog prava Institucijski sustav koji potjee iz rimskog prava kada je ius civile bio naziv za ukupni pravni poredak pa Gaj cjelokupno pravo dijeli na osobe ( personae), stvari ( res) te tube ( actiones). Pandektni sustav njemake pravne teorije ima 5 dijelova opi dio/ obvezno pravo/ stvarno pravo/ obiteljsko pravo/ nasljedno pravo. On ne polazi od ukupnog pravnog poretka ve od onog dijela privatnog prava koji se naziva graanskim i zato mu se uz odreena odstupanja i modifikacije daje prednost.

Kod nas se graansko pravo sastoji od Opeg dijela graanskog prava skup pravila i naela zajednikih svim dijelovima graanskog prava. Stvarnog prava skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari. Obveznog prava skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojima je jedna strana ( vjerovnik) ovlatena zahtijevati od druge ( dunika) neku inidbu koju mu je on duan ispuniti. Nasljednog prava skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe ( ostavitelja) ureuje prijelaz njegove imovine na druge osobe ( njene nasljednike).

ODNOS GRAANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA

Trgovako pravo ureuju istu vrstu odnosa a graansko se prema trgovakom odnosi kao ope prema posebnom. Trgovako pravo je nastalo iz graanskog ali intenzitet i kompleksnost gospodarskog ivota, masovna proizvodnja i drugo zahtijevali su prilagodbe koje se ostvaruju u dvije varijante a) dualistika potpuno ih odvaja npr. Njemaka i Francuska te b) monistika zadrava jedinstvenost graanskog prava uz odreena odstupanja za trgovce i trgovake poslove npr. u Italiji i vicarskoj. Ta druga varijanta prihvaena je i u ZOO tj. na trgovake ugovore se primjenjuju odredbe koje se odnose na sve druge ugovore 4

osim ako za trgovake nije drugaije izrijekom odreeno. Druge osobitosti trgovakog prava su krai rokovi, neformalnost poslova ( osim kod vrijednosnih papira), naglaena potreba povjerenja, vanost trgovakih obiaja i dr.

Obiteljsko pravo kod nas je izdvojeno u samostalnu pravnu granu. Slinost je u imovinskim odnosima u braku i obitelji ( brana steevina i posebna imovina, uzdravanje) a razlike su naglaena osobna narav obiteljskih odnosa u kojima su imovinski odnosi funkcionalno podreeni jer u biti slue ostvarenje osobnih prava i interesa u obiteljsko pravnom odnosu. Metodoloka slinost je u naelu dispozitivnosti i ravnopravnosti a razlike u neprometnosti subjektivnih obiteljskih prava i odsutnosti imovinske sankcije.

Upravno pravo suprotna naela - neravnopravnost u odnosu, subordinacija, neprometnost prava i delegacija nadlenosti, preteno osobne sankcije, kongentne pravne norme uz neka preklapanja u materiji npr. dobra u opoj uporabi, eksproprijaciju, odgovornost drave za tetu i sl.

Radno pravo prevladavaju norme imperativnog i zatitnog karaktera npr. propisi o zatiti na radu, socijalnom osiguranju i sl. no ima i onih koje su imovinskopravnog karaktera npr. propisi o odgovornosti za tetu radnika koju uini organizaciji u kojoj radi ili treima a zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.

Meunarodno privatno pravo - ureuje posebnu vrstu imovinskih odnosa sa tzv. meunarodnim obiljejem a graansko pravo jedne zemlje ureuje samo unutarnje ili tuzemne imovinske odnose. Ono je unutarnje pravo drave npr. ugovor koji sklope domai i strani dravljanin na teritoriju tree drave.

II.

IZVORI GRAANSKOG PRAVA

POJAM I VRSTE IZVORA

Informacije i obavijesti o pravnim pravilima. Unutarnji ( materijalni izvori) kod kojih se teite stavlja na onu materijalnu drutvenu snagu koja daje sadraj pravnom pravilu, dakle koja ga stvara i prema tome je ne samo uzrok postanka ve i temelj opstanka same pravne norme. Izvori u tom smislu nisu predmet izuavanja graanskog prava. Izvanjski ( formalni) pravni izvori oni kod kojih se teite stavlja na oblik u kojem se pojavljuju pravna pravila. Izvori su dakle razliiti pojavni oblici u kojima se javljaju pravna pravila. Dravni izvori oni u kojima je formalni tvorac prava Ustavom odreeno zakonodavno tijelo a osnovni oblik izvora je propis i to najee zakon. Norma je heterogena tj. njen stvaratelj nije istodobno i njen adresat a obvezujuu snagu crpi iz dravne vlasti. Drutveni izvori tzv. autonomno pravo ili norme je ono za koje je karakteristino samoureivanje meusobnih odnosa i akcija lanova odreenih asocijacija pa su naelno oni koji stvaraju pravnu normu i njeni adresati. Za razliku od propisa i obiaja ostale izvore nazivamo neizravnim izvorima.

PROPISI
Sadre napisano pravno pravilo. Rangiranje propisa odreuje njihov meusobni odnos i posebno je vano u sluaju sadrajnog sukoba dvaju propisa. Ustav kae da zakoni moraju biti suglasni sa Ustavom a ostali propisi sa Ustavom i zakonima. Ustav kao izvor graanskog prava sadri relevantno malen broj odredaba npr. o nepovredivosti vlasnitva kao jedno od najviih vrednota ustavnog poretka, jami pravo vlasnitva i nasljeivanja uz obvezu doprinoenja opem dobru, jami trinu i poduzetniku slobodu a zabranjuje zlouporabu monopola. ( Kakvo vlasnitvo poznaje ustav i to znai da je vlasnitvo socijalno vezano?) Zakon akt donesen od zakonodavnog tijela na Ustavom propisan nain a sadri apstraktno pravno pravilo. Svaki zakon je propis a svaki propis ne mora biti zakon kao npr. uredba, podzakonski akt i sl. Mi nemamo graanskog zakonika ( kodifikaciju graanskog prava) ve zasebne zakone

za svaki njegov dio npr. Zakon o obveznim odnosima, umama, izvlatenju, vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, o nasljeivanju i dr. Propisi stare Jugoslavije koja je bila kapitalistika drava a nova je bila socijalistika Jugoslavija. Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima i Zakonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1991 godine, bila je doputena primjena odreenih propisa koji su bili na snazi do 06.04.1941 godine ali glede tono odreenih pravnih instituta . (Ugovor o posudbi i darovanju OGZ)i pod uvjetom da su u suglasnosti sa Ustavom i zakonima RH. Retroaktivnost propisa Ustav propisuje da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje dok uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu ( dok su npr. interpretativni, deklaratorni propisi po svojoj prirodi retroaktivni). Za suce zabrana je apsolutna ( ne mogu po vlastitoj ocjeni propis primijeniti unatrag). Teorije koje objanjavaju zabranu retroaktivnosti su teorija steenih prava propisi ne mogu djelovati unatrag jer bi time vrijeali steena prava subjekata te moderna teorija ( Roubier) po kojoj se razlikuje neposredno od retroaktivnog djelovanja ( zakoni neposredno zahvaaju pravne situacije u tijeku ali ne mogu utjecati na posljedice koje su takve situacije ve proizvele). Npr. raniji propis je odredio da se poslovna sposobnost stjee sa 18 godina a kasniji da se stjee sa 21. godinom, tada bi oni koji su u trenutku stupanja kasnijeg zakona imali 20 godina ostali po prvoj teoriji i dalje poslovno sposobni a prema drugoj teoriji bi izgubili poslovnu sposobnost ali bi pravni poslovi koje su poduzeli ostali valjani.

PRAVNI OBIAJI
Pravila ponaanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U njemu kao izvoru prava moraju biti utemeljena dva elementa materijalni koji pokazuje da je ta drutvena praksa injenja ili proputanja dovoljno gusta, stalna i jednolina te psiholoki opinio iuris sive necessitatis tj. uvjerenje da se radi o ope obvezatnom pravilu ponaanja. Dvije osnovne karakteristike ovog izvora su subordiniranost zakonskom pravu jer vae samo onda kada ih zakon prizna te da su supsidijarni pravni izvor dakle dolaze u obzir samo ako odreeni odnos nije propisom u cijelosti pravno ureen, a pravilo koje sadri nije protivno naelima na kojima se temelji itav pravni poredak odreene zajednice. ZOO kae obiaji se meu sudionicima obveznih odnosa koji nisu trgovci, odnosno izmeu trgovaca i netrgovaca primjenjuju kada je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana te ako za neki obvezni odnos ne postoji propis jer

sud mora rijeiti svaki sluaj koji strane pred njega iznesu ali ne smije primijeniti obiaj koji je po svom sadraju suprotan naelima pravnog poretka. U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se tzv. trgovaki obiaji koji se ako su kodificirani nazivaju uzancama ( opim ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe i posebnim). Nastaju kao plod ponavljanja poslovne prakse i trgovci oekuju jedan od drugog da e postupati u skladu sa njima. Primjenjuju se u dva sluaja ( ZOO) kada su njihovu primjenu izrijekom ugovorili ili kada ih redovito primjenjuju a nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu.

SUDSKA PRAKSA
Donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje opeobvazatna pravna norma. To je neizravan izvor prava i sudska odluka nema u nas karakter presedana tj. nije podignuta na rang opeg pravnog pravila kao npr. u anglosaksonskim zemljama. Kod nas odluka vieg suda djeluje na nii samo snagom svoje uvjerljivosti. Zbirke sudskih odluka pozitivno utjeu na ujednaenje sudske prakse. Sudska odluka kao izvor prava djeluje za same stranke za koje je u konkretnom sluaju donesena.

PRAVNA ZNANOST
Studije, lanci, znanstvena djela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi izravno utjeu na struno i znanstveno uzdizanje pravnikog kadra ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora i djeluju na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

III. GRAANSKOPRAVNI ODNOS

POJAM GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

Onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava tj. to su oni drutveni odnosi u koje ljudi i njihove udruge tj. pravni subjekti ulaze povodom stvari, inidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara.

POSTANAK GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

8

Kada se u drutvenom ivotu dogode odreene injenice za njih se vee postanak nekog materijalnopravnog drutvenog odnosa koji postaje graanskopravnmi istom onda kada ga graansko pravo prizna i uredi i time mu dade pretpostavke za prisilno ostvarenje prava i obveza koje imaju subjekti u odreenom graanskopravnom odnosu. Izmeu drutvenog gospodarskog odnosa sa jedne strane te graanskog prava sa druge postoji tijesna uzajamna veza i djelovanje. Drutveni odnosi daju graanskom pravu sadraj a ono daje njima pravnu karakteristiku. Graansko pravo pretvara odreene drutvene odnose u graanskopravne zbog injenica na kojima se ti odnosi zasnivaju te zbog sadraja kojim su ispunjeni.

POJAM PRAVNIH INJENICA

To su one injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava. Skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa naziva se injenino stanje.

VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA POSTANAK

Prirodni dogaaji koji postaju pravnim injenicama kada pravo na njih vee pravne uinke kada postaju pravni dogaaji npr. to su roenje, smrt, protek vremena i sl. Ljudske radnje tj. manifestacije ljudske volje za koje se veu pravni uinci a mogu biti Doputene pravne radnje meu kojima su najvaniji pravni poslovi tj. stranaka oitovanja volje usmjerena na postizanje doputenih pravnih uinaka tj. na postanak, promjenu ili prestanak graanskopravnih odnosa. Nedoputene protupravne radnje ili graanski delikti za koje pravila graanskog prava i mimo volje tetnika veu postanak odgovornosti za tetu.

VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU

Pretpostavka ona pravna injenica koja je kao injenica doista nastala u stvarnom ivotu a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao odreeni graanskopravni odnos za nju smo sigurni da se dogodila i njeno postojanje uvijek moemo dokazati npr. smrt ostavitelja, imovina i mora se dokazati ako se na nju poziva. 9

Pravna osnova dva su gledita. Prema jednom pravna osnova je bitna pretpostavka a sve ostale su samo potrebne za koju se vee postanak, promjena ili prestanak graanskopravnog odnosa. Ona prethodi pravnom odnosu i njeno postojanje se uvijek mora dokazati. Npr. injenica iz koje nasljednik izvodi svoje pravo da naslijedi konkretnog ostavitelja je injenica da postoji oporuka u njegovu korist ili kod zakonskog nasljeivanja injenica da je osoba nasljednikov brani drug, krvni srodnik ili sl. Prema drugom gleditu pravna osnova je pravno pravilo ili norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. Npr. to bi bila zakonska odredba na temelju koje se doputa oporuno nasljeivanje i sl. No da bi neki konkretni graanskopravni odnos nastao nije dovoljna samo ta pravna norma ve je potrebno da se ostvare i sve injenice koje se pravnom normom trae kao pretpostavke injenina osnova. Dakle tu pravna osnova nije dio injeninog stanja pa stoga ni vrsta pravne injenice a ne moe se poistovjetiti ni sa pravnim izvorom (zakonom, Ustavom ili drugim propisom) jer je uvijek odreena, konkretna, pojedinana pravna norma. Tu bi dakle u pravne injenice ulazila samo pretpostavka, predmnijeva i fikcija. Predmnijeva ili presumpcija graanskopravni odnos moe nastati iako za sve potrebne injenice jo nije sigurno jesu li se doista dogodile. Npr. proglaenje nestale osobe umrlom kako bi sin mogao naslijediti imovinu u oporuci. Predmnijeva je takva pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae protivno a to predvia pravni propis pa se naziva pravnom predmnijevam ili praesumptio iuris. U pandektnom pravu postojala je i tzv. faktina presumpcija gdje je sudac slobodnim, logikim zakljuivanjem iz jedne dokazane injenice izvodio zakljuak da je istinita i neka druga. Paesumptio iuris uvijek se moe oboriti protudokazom a uz nju razlikuje se jo praesumptio iuris et de iura tj. pravna predmnijeva i o pravu koja je neoboriva to znai da se neka injenica po propisu smatra dokazanom a protudokaz nije uope doputen npr. predmnijeva poznavanja stanja u zemljinim knjigama prema kojoj se smatra da je stanje u zemljinim knjigama svima dostupno i poznato. Fikcija pravna injenica za koju se zna da se uope nije ili se nikad nee dogoditi ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos. Npr. nasciturus pro iam nato habetur onaj koji e se roditi dri se da je ve roen, kada se radi o njegovim pravima npr. nasljeivanju pod uvjetom da se rodi iv. Isto tako je poznata fikcija poznavanja objavljenih propisa. Ne moe se fingirati svaka pravna injenica ve samo ona za koju propis dopusti. Ne smije se dokazivati suprotno jer nema smisla.

10

IV. SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

POJAM PRAVNOG SUBJEKTA

Graanskopravni odnos je drutveni odnos izmeu ljudi. Nema pravnog odnosa izmeu ljudi i stvari, jer tu moe postojati samo faktini odnos. Pravni subjekt je nositelj prava i obveza ( sinonim je rije osoba). On se pojavljuje kao sudionik u graanskopravnim odnosima ali ne samo kao ovjek pojedinac ve i kao razne drutvene tvorevine ( udruge, organizacije), dakle razlikujemo pravi subjekt fiziku ( naravnu) osobu te pravnu osobu. Da bi se mogao ukljuiti u graanskopravne odnose mora imati dva svojstva pravnu i poslovnu sposobnost.

PRAVNA SPOSOBNOST
Svojstvo biti nositeljem prava i obveza. To je sposobnost svake pravne i fizike osobe, osnovno svojstvo i bez njega oni ne bi mogli postojati jer bi prestali biti pravni subjekti odnosno fizika osoba bi postala stvar ( to su prije bili robovi).

POSLOVNA SPOSOBNOST
Svojstvo da svojim vlastitim aktivitetom tj. oitovanjima svoje volje stjeu prava i obveze tj. stvaraju pravne uinke. Svaki pravni subjekt ne mora imati poslovnu sposobnost tj. jednaki stupanj te sposobnosti ( za razliku od pravne sposobnosti). Razlika izmeu pravne i poslovne sposobnosti te prava i dunosti je to to su ona svojstva i ne moe ih se osoba sama odreci za razliku od subjektivnih prava.

DELIKTNA SPOSOBNOST
Uraunljivost, ubrojivost, tj. svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Dok se za poslovnu sposobnost trai pravno relevantna volja subjekta tj volja koju pravo uvaava za deliktnu se trai odreeni stupanj svijesti tj. mogunost samoopredjeljenja pa ponekad poslovno nesposobna osoba moe biti deliktno sposobna npr. teki alkoholiar moe trijezan biti svjestan da ne smije razbijati tue prozore.

11

FIZIKA ( NARAVNA) OSOBA

iv ovjek kao subjekt prava. Postanak roenjem kada dobiva pravnu sposobnost i kada porod bude zavren. U naem pravu predmnijeva se da je dijete roeno ivo a tko tvrdi protivno mora to dokazati. Ako odmah nakon poroda dijete umre ipak je jedno vrijeme bio pravni subjekt to je dovoljno da izazove neke pravne uinke npr. u nasljednom pravu. Ponekad se koristi i fikcija nasciturus pro iam nato habetur uz uvjet da ona ide u korist nasciturusa i da se dijete doista rodi ivo. Prestanak smru klinikom ili biolokom. Smatra se da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presaivanja ako je sa sigurnou i na propisan nain utvren prestanak rada mozga i srca. Proglaenje fizike osobe umrlom presumpcija smrti proglaenje nestale osobe umrlom. Tu treba razlikovati postupak dokazivanja smrti kada se zna da je neka osoba mrtva ali se ne zna tono kada je umrla to je bitno radi upisa u matine knjige i za nasljedno pravo. ZOO kada npr. u automobilskoj nesrei umre vie osoba, u dvojbi koja je osoba umrla prije postavlja se predmnijeva da su umrle istodobno. Pretpostavke i postupak proglaenja i dokazivanja smrti ureeni su posebnim zakonskim propisima. Pravna sposobnost fizika osoba stjee roenjem a gubi smru, nema stupnjevanja tj. svi ljudi su pravni subjekti, ne moe im se oduzeti a osnovna joj je funkcija ukljuenje u prometno zbivanje. Poslovna sposobnost ima funkciju zatite pravnih subjekata institutom stupnjevanja ili gradacije ( s obzirom na dob, duevno stanje i sl.) odnosno ograniavanjem ili ak ne priznavanjem oitovanja volje pojedinih fizikih osoba. Stupnjevi Puna poslovna sposobnost - stjee se punoljetnou, sklapanjem braka maloljetne osobe te roenjem djeteta maloljetne osobe sa navrenih 16 god. ivota i ako se utvrdi mentalna zrelost o emu odluuje sud u izvanparninom postupku na prijedlog maloljetnika i uz pribavljeno miljenje centra za socijalnu skrb. Ograniena poslovna sposobnost - osobe u pravilu mogu same sklapati pravne poslove ali oni vae istom kada ih odobri zakonski zastupnik. Takav posao naziva se epavim negotium claudicans jer epa dok zakonski zastupnik neda odobrenje. Ogranieno su poslovno sposobne osobe koje su nakon punoljetnosti djelomino liene poslovne sposobnosti i sud pri tome odreuje krug poslova koje one nisu sposobne same poduzimati npr. raspolagati imovinom, plaom i sl. te im je za njih potrebno odobrenje skrbnika, te maloljetna djeca koja se zaposle sa navrenih 15 god. ivota koja uz suglasnost roditelja samostalno raspolau svojom imovinom s time da su duna doprinositi za svoje uzdravanje. 12

Potpuna poslovna nesposobnost osobe ne mogu uope same sklapati pravne poslove ve to za njih ine njihovi zakonski zastupnici. To su maloljetnici osim onih koji sklope brak ili postanu roditelji te punoljetne osobe koje su odlukom suda iz zakonom odreenih razloga potpuno liene poslovne sposobnosti npr. uslijed duevne bolesti, mentalnih oteenja, ovisnosti o opojnim sredstvima, senilnosti i uz uvjet da se nisu sposobna same brinuti za sebe, svoje osobne potrebe, prava i interese ili ugroavaju prava i interese drugih.

Deliktna sposobnost nastupa sa navrenih 14 god. ivota ako je osoba duevno zrela ( to se predmnijeva) a maloljetnik od 7 do 14 god. iznimno e biti deliktno sposoban ako je bio sposoban za rasuivanje.

PRAVNA ( JURISTIKA) OSOBA

Drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost da bi se postigao neki drutveni cilj iz razloga to u drutvu treba ostvariti takve ciljeve za koje ovjek, pojedinac nije sposoban jer prelaze njegovu fiziku i imovinsku snagu ili je potrebno due vremensko razdoblje koje prelazi ovjekov ivotni vijek. Pravna narav prema pandektistima organizacije i drutvene tvorevine nisu mogle biti personae . Trebalo je pronai teorijski modus koji bi premostio jaz izmeu individualistikog koncepta ( zajednice kao posebnog subjekta odvojenog od svojih lanova) te kolektivistikog koncepta ( drutva koje je jo uvijek zbroj svojih lanova). Skica osnovnih pravnih teorija o pravnoj osobi Teorija fikcije odreeni kolektivi tj. drutvene tvorevine nisu personae jer nisu bia obdarena vlastitom voljom. Pa se samo zamilja da subjekti pravne osobe postoje. U znanstvenoj kritici ponajprije se pokuala otkloniti fikcija. Potvrdne teorije individualistiki koncept pravna osoba je zasebni subjekt Organska ili germanska teorija ( poistovjeuje kolektiv sa ivim organizmom u kojem kao i kod ovjeka pojedine stanice gube svoju samostalnost te ona otklanja fikciju i upozorava na realnu egzistenciju pravnih osoba a nedostatak je u tome to poistovjeuje organizaciju i organizam). Teorija pravne realnosti ( naglaava da treba priznati postojanje pravne osobe uvijek kada se kolektivni interes organizirano izrazi pa ak i u sluaju zakonske utnje te da se pravnoj osobi trebaju priznati sva prava ako su potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. Teorija je potpuno suprotna teoriji fikcije koja ne trai samo priznanje pravne osobnosti propisom ve propisom otro i strogo odreuje i obujam pravne osobnosti).

13

 Teorija ustanove ( kolektiv postaje ustanova i automatski stjee pravnu sposobnost im postigne takav stupanj koncepcije i organizacije na kojem postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva te odgovornosti ali teorija ne moe pruiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu). Odrine teorije - negiraju postojanje pravne osobe kritikim napadom na teoriju fikcije sa stajalita subjektivnih prava ili imovine. Naime teorija fikcije morala je voditi rauna o injenici da ni fingirana persona ipak nije ovjek pa se obujam pravne sposobnosti sveo samo na imovinska prava a nasuprot tome fizika osoba je imala tzv. opu pravnu sposobnost. Teorija namjenske imovine ( postojanje subjektivnih prava bez subjekata npr zaklada). Teorija destinatara ( stvarni subjekti prava kod pravnih osoba su korisnici kojima je imovina namijenjena kolektivni subjektivitet). Teorija kolektivnog vlasnitva ( stvari). Druge odrine teorije

Teorija realne egzistencije realni supstrat pravne osobnosti moe biti ivo ljudsko tijelo kada se pravni subjekt javlja kao fizika osoba ali supstrat moe biti i i odreeni skup pojedinaca ili odreena imovinska masa kada je pravni subjekt pravna osoba ( korporacija i zaklada). Subjektivitet je jedinstven. Pravo priznaje nekoj pravnoj osobi samostalnu egzistenciju razliitu od one koju imaju njeni lanovi. U znanosti se smatra da su potrebne najmanje tri pretpostavke da bi se neka drutvena tvorevina mogla pojaviti kao subjekt u pravnim odnosima a to su Da ima razmjerno vrstu i trajnu organizaciju i da prema vanjskom svijetu predstavlja organizacijsko jedinstvo dok je za sam postanak organizacije potrebno a) za korporaciju ugovor o osnivanju i minimalno tri subjekta kojim se odreuje cil ili skupni akt kojeg zakljuuju jednoglasno, b) za zakladu oitovanje volje osnivaa to je u pravilu jednostrani pravni posao. Da ima zasebnu imovinu odvojenu od imovine svojih lanova. Da ima pravnu osobnost a tri su naina njenog stjecanja a) prema sustavu slobodnog udruivanja pravna osoba nastaje organiziranjem to se vidi iz statuta. Prijava se mora podnijeti nadlenom dravnom tijelu i ima deklaratorni karakter a ako cilj pravne osobe nije u skladu sa postojeim pravnim poretkom mora se donijeti rjeenje kojim joj se zabranjuje rad.

14

b) prema sustavu normativnog akta drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost neposredno propisom tj. singularnom odredbom kojom se osniva neka tono odreena pravna osoba ili se pak specijalnim propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka organizacija postala pravna osoba a pravna osobnost se stjee ispunjenjem tih pretpostavki pri emu nadleno tijelo ispituje samo dali su ispunjene te pretpostavke i ako jesu mora izvriti registraciju. c) prema sustavu koncesije organizacija dobiva pravnu osobnost posebnim aktom upravnog tijela koji se daje po diskrecijskoj ocjeni i naziva se odobrenjem.

Postanak pravne osobe svaka je pravna osoba drutvena tvorevina, no nije svaka drutvena tvorevina i pravna osoba, pa da bi to postala potrebno je da se kumulativno ispune odreene pretpostavke (teorija realne egzistencije) i u njoj navedeni naini stjecanja pravne osobnosti. Nae zakonodavstvo, praksa i teorija sve vie se priklanja normativnom sustavu uz iznimne sluajeve sustava koncesije. (Drava je ve samim svojim postojanjem pravna osoba a jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave pravnu osobnost stjeu izravno propisom.) Pravna sposobnost pravne osobe obujam prava i obveza koje nosi neka pravna osoba ovisi o cilju kojeg treba ostvariti dakle ona ima posebnu pravnu sposobnost za razliku od fizike osobe koja ima punu pravnu sposobnost jer moe biti nositelj svih subjektivnih prava i obveza koje uope predvia objektivno pravo. Fizika osoba djeluje u krugu onoga to joj nije zabranjeno a pravna osoba u okviru onoga to joj je odreeno. Posebna pravna sposobnost odreuje se Statutom ili Ugovorom o osnivanju pravne osobe u kojem je izraena tzv. statika volja pravne osobe. U statutu ili ugovoru odreuju se karakteristike pravne osobe, njena svrha odnosno cilj a time izravno ili neizravno i obujam pravne sposobnosti. Donosi ga ona sama i budui da nje u statutu izraena volja pravne osobe on uvijek ima oblik pravnog propisa a isto vrijedio i za ugovor. Poslovna sposobnost pravne osobe pravna osoba svoju statiku volju izraava Statutom a dinamiku volju ( prigodom konkretnog raspolaganja svojim pravima o obvezama) izraava preko svojih tijela tj. organa preko kojih postaje poslovno sposobna i zato Statutom ona moraju biti predviena. Tijelo ili organ je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju u okvirima koji su postavljeni u Statutu ili Ugovoru o osnivanju. Tijelo se ne smije poistovjeivati sa zastupnikom jer je to njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za raun zastupanog a radnja tijela je radnja same pravne osobe.

15

Usporedba pravne i poslovne sposobnosti pravne i fizike osobe kod fizike osobe ne nastaju istodobno, nema stupnjevanja poslovne sposobnosti kod pravne osobe te nema stupnjevanja pravne sposobnosti kod fizike osobe. Deliktna sposobnost pravne osobe kao to fizika osoba moe povrijediti zakonsku ili ugovornu obvezu te poiniti tzv. graanski delikt sve to moe i pravna osoba. Postoji odgovornost gdje se trai krivnja i gdje se ne trai krivnja tijela pravne osobe a kada je to tijelo fizika osoba onda se trai ubrojivost. Vrste pravnih osoba Pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava a kao kriterij razlikovanja na prvom mjestu se pojavljuje cilj ili zadaa tj. dali je javni ili privatni, a drugi kriteriji su financiranje (dravni proraun ili privatno), osnivanje, kontrola i upravljanje ( od strane dravnog tijela ili privatnih osoba), javna ovlatenja U pravne osobe javnog prava ubrajaju se u pravilu drava, jedinice lokalne, crkva, javna poduzea i javne ustanove a u pravne osobe privatnog prava trgovaka drutva, udruge graana itd. Korporacija i zaklada a podjela se vri prema tzv. supstratu pravne osobnosti ( temelju, osnovi). Drutvena tvorevina moe se javiti kao socijalni kolektiv tj. skup osoba ili kao neka imovinska masa a najee konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju ta dva oblika a razvrstava se u odreenu vrstu ( korporaciju ili zakladu) prema elementima koji prevladavaju. Korporacija je organizirana zajednica osoba koja je samostalni pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacija. Ona takoer ima svoju imovinu ali nije teite na toj imovini ve na skupu osoba od kojih se sastoji. Odnos lanova prema njoj ureen je Statutom ili Ugovorom o osnivanju. Imovina je razliita od imovine lanova a slui lanovima korporacije ili svrsi korporacije. Identitet korporacije ne mijenja se promjenom lanova i zato ona moe ostvariti zadatke koji nadilaze prosjeni vijek ljudskog ivota. Meu tipine korporacije ubrajaju se dionika drutvo. Zaklada je za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Teite je na imovinskoj masi iako njome upravlja fizika osoba. Osniva se ili aktom dravne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima pravna ili fizika osoba. Od zaklade treba razlikovati nalog oporuitelja kojim ostavlja dio ili cijelu imovinu ve postojeoj pravnoj osobi da je koristi za ostvarenje neke doputene svrhe npr. zbrinjavanju siroadi. Takva oporuna odredba je po svojoj pravnoj naravi nalog ili modus a imovinska masa naziva se nesamostalnom zakladom koja naravno nije pravna osoba. Fundacija se razlikuje od zaklade po tome to se osniva na razdoblje due od 5 godina.

Vrste pravnih osoba po naem pravu

16

Razdoblje do 1971 god. ( izgradnja socijalizma) Drutvena pravna osoba koja nije mogla biti nositelj prava vlasnitva - drava, politike teritorijalne jedinice a kasnije drutveno politike zajednice tj. federacija, republika, pokrajina, kotar, grad, opina i radne organizacije unutar kojih dominiraju ustanove i poduzea. Graanskopravna osoba je bila drutvena tvorevina ija se gospodarska osnova ili supstrat nalazila u graanskom vlasnitvu a za imovinsko pravne sporove bili su nadleni redovni sudovi. Bile su marginalnog znaenja na u pravilu se nisu mogle baviti poljoprivrednom djelatnou. To su bile razliite vjerske zajednice i zaklade. Razdoblje od 1971 1988 god ( razdoblje samoupravnog koncepta drutvenog vlasnitva) pravne osobe i dalje ostaju iste i isto se dijele s time da je dolo do znaajnijih promjena u definiciji, supstratu i organizacijskim oblicima drutvenih pravnih osoba. Ona postaje ona drutvena tvorevina koja svoje ciljeve moe ostvariti samo angairanjem sredstava u drutvenom vlasnitvu. Temeljni oblik su bile organizacije udruenog rada. Razdoblje poslije 1988 god temeljni oblik vie nisu organizacije udruenog rada nego poduzee pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dohotka, odnosno dobiti a dijelilo se na drutveno ija su sredstva bila u drutvenom vlasnitvu te zadruno sredstva u zadrunom vlasnitvu, mjeovito sredstva u drutvenom i zadrunom vlasnitvu te vlasnitvu domaih i stranih osoba te privatno sredstva u privatnom vlasnitvu. Prema zakonu o poduzeima i pretvorbi drutvenih poduzea normirani su kao temeljni oblici pravnih osoba u gospodarstvu javno trgovako drutvo, komanditno, dioniko, drutvo sa ogranienom odgovornou i gospodarsko interesno udruenje i time je dobiven sustav pravnih osoba u gospodarstvu kakav postoji u razvijenim zemljama Europe. Svako je trgovako drutvo pravna osoba a nastaje upisom u trgovaki registar. Poduzee vie ne postoji kao pravna osoba ve dobiva znaenje gospodarske jedinice preko koje poduzetnik djeluje na tritu. Izvan gospodarstva na podruju odgoja, obrazovanja, znanosti, kulture. osnivaju se ustanove a u ostvarivanju ustavnog prava na slobodno udruivanje i zatitu svojih probitaka, ciljeva i dr. graani mogu osnivati politike stranke, sindikate, vjerske zajednice i druge razliite udruge. Sinteza nestaje pojam drutvene osobe i dioba na drutvene i graanske pravne osobe pa razlikujemo pravne osobe javnog i privatnog prava te korporacije i zaklade.

Prestanak pravne osobe

17

Ako nestane bilo koja od pretpostavki koje postoje kumulativno da bi neka osoba bila pravna ( organizacijsko jedinstvo, odreena imovina, priznata pravna sposobnost od strane pravnog poretka). Propisom Aktom dravne vlasti - zabranom, povlaenjem odobrenja Ostvarivanjem cilja ako je radi toga bila osnovana Zato jer se broj lanova smanjio ispod minimuma odreenog ugovorom ili Statutom Odlukom lanova Nestankom imovine Steajem

Imovinski odnosi ne razrjeavaju se automatski ve u posebnom postupku likvidacije a nakon njegovog okonanja pravna osoba brie se iz registra.

18

V. GRAANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU

POJAM SUBJEKTIVNOG GRAANSKOG PRAVA
Pojam pravnog subjekta pravo je izgradilo da obuhvati i pravnu i fiziku osobu. Graansko pravo ureuje drutvene odnose koji se nazivaju graanskopravnim odnosima. Pravni subjekt stupajui u odreeni graanskopravni odnos postaje nositelj odreenih prava koja mu prema drugim subjektima priznaju norme objektivnog prava a ta prava se nazivaju subjektivna graanska prava. Teorija volje subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamena mo volje, priznata vlast ili gospodstvo prigovor je kako objasniti subjektivna prava koja pripadaju osobama bez pravno relevantne volje kao to su nasciturus, djeca, duevni bolesnici i sl. Teorija interesa u subjektivnim pravima treba vidjeti pravno zatieni interes tj. korist ili dobro u najirem smislu te rijei prigovor je eliminaciji volje zbog ega bi bilo teko objasniti dispozitivnost i prometnost graanskog prava. Voljno interesna teorija kao svojstvena sinteza dviju prethodnih. Subjektivno pravo je pravnim poretkom pojedincu podijeljena mo volje odnosno pravna mo u svrhu zadovoljenja njegovih interesa, odnosno subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graanskog prava.

RAZLIKA IZMEU GRAANSKOG PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU

Pod pojmom graansko pravo u objektivnom smislu podrazumijevamo skup pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi. Norma objektivnog prava zahvaa sve sastavne elemente odreenog pravnog odnosa tj. graansko pravo prvo odabire koje e drutvene elemente pretvoriti u graanske odnose, zatim injenice koje su kao pretpostavke potrebne za to, zatim utvruje ovlatenja subjekata, kao i njihove obveze i dunosti. Jedan od tih elementa je dakle ovlatenje subjekata a skup tih ovlatenja to ih norma objektivnog prava priznaje subjektima u odnosu naziva se subjektivnim graanskim pravom. Ono mora imati svog nositelja titulara a nasuprot tome objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema svog nositelja. Dali subjektivno pravo izlazi iz objektivnog ? Prema koncepciji pravne osnove, njegov nastanak se vee za kumulativno postojanje pravne i injenine osnove npr .A izvodi

19

svoje konkretno pravo nasljeivanja iz postojanja norme o oporunom nasljeivanju, iz postojanja oporuke ali i svih drugih potrebnih pretpostavka nasljeivanja.

FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVA

Pomou njih izraavamo meusobni odnos pravnih subjekata u odreenom graanskopravnom odnosu subjektivnom graanskom pravu jednog subjekta nuno odgovara obveza drugog subjekta. Pomou njih izraavamo i faktini odnos izmeu subjekata i objekta. Bez njih teko bismo mogli konstruirati pojam imovine.

SADRAJ SUBJEKTIVNOG GRAANSKOG PRAVA

Pripadanje i ovlatenje gledajui sa stajalita objekta za njega se mora znati iji je dakle on pripada subjektu a ako pak vezu izmeu njih promatramo sa stajalita subjekta izraavamo je ovlatenjem prisvajanjem odreenih svojstava radi zadovoljavanja odreenih potreba. Ukupnost svih ovlatenja ine odreeno subjektivno pravo. Ovlatenje pokazuje subjektu da neto smije tj. moe uiniti ne zato jer ima volju ve zato jer mu to objektivno pravo doputa i jami. Npr. pravo vlasnitva u subjektivnom smislu vlasnik moe raditi sa svojom stvari sve to ga je volja osim onoga to mu jer propisima zabranjeno tj. moe prisvajati sva mogua svojstva svoje stvari ( posjedovanje, uporaba, koritenje, raspolaganje) a sva ta ovlatenja stvaraju subjektivno pravo vlasnitva. Interes smisao ovlatenja je u cilju tj. prvom redu materijalnim interesima subjekata. Kada netko ostvaruje subjektivno graansko pravo a nema interes to je ikaniranje ili se ostvaruje to pravo suprotno interesu zlouporaba prava.

ZAHTJEV
Iz objektivnog prava izvire subjektivno pravo a iz subjektivnog prava izvire zahtjev? ( on izvire samo iz norme objektivnog prava i u pravilu je samo redovni pratitelj subjektivnog prava). Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtjeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subjektivnog prava. Npr. pravo vlasnitva u subjektivnom smislu prati zahtjev

20

uperen protiv svih da vlasnika nitko samovlasno i protupravno ne smeta u obavljanju njegovih vlasnikih ovlatenja. Ako ponaanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlatenika, zahtjev daje mogunost da se subjektivno pravo ostvari prisilno kada on dobiva oblik tube ili prigovora. Zahtjev moe zastarjeti a da subjektivno pravo ostaje i dalje ( npr. zastarjeli dug se moe dobrovoljno platiti ali se dunik ne moe tubom prisiliti da takav dug plati). Ali zahtjev nije ni identian sa tubom jer se moe postaviti u obliku prigovora ( vie kod posjeda, vlasnitva i dosjelosti).

VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU

Apsolutna koja djeluju protiv svih erga omnes npr. pravo vlasnitva i ostala stvarna prava i prava osobnosti npr. pravo na ivot, tijelo, ugled, privatnost i dr. ( moe ih svatko povrijediti a nositelj moe to svoje pravo protiv svakog ostvarivati). Relativna pak djeluju izmeu tono odreenih strana inter partes i tu se tono zna unaprijed koja strana moe povrijediti takvo pravo a to su npr. obvezna prava (u odnosu zajma, pravo zajmodavca moe povrijediti samo zajmoprimac ( dunik) ako na vrijeme ne vrati dug). Prenosiva i neprenosiva ona koja se mogu neogranieno prenositi sa jednog subjekta na druge ( najvei broj subjektivnih prava kao posljedica naela prometnosti) te ona prava koja su strogo osobna tj. usko vezana za osobu titulara npr. prava osobnosti i osobne slunosti ( plodouivanja, uporabe, stanovanja). Glavna i sporedna odnosno kada nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog graanskog prava ovisi o postojanju nekog drugog prava kada ga nazivamo akcesornim ( npr. zalono pravo, pravo na kamate, pravo na ugovornu kaznu, na trokove, plodove i slino), a te sporedne trabine zastaruju kada i glavna trabina ( ZOO). U sluaju kada zastari glavno pravo prestaju i sporedna osim zaostalih, dospjelih a nenaplaenih sporednih prava. Preobraajna prava ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuju, promjene ili okonaju graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka ( npr. prihvat ponude, pravo prvokupa, okupacija- preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa, zatim pravo izbora kod alternativnih obveza i sl. preobraajna prava promjene graanskopravnih odnosa te otkaz ugovora, opoziv punomoi, odustanak od ugovora preobraajna prava prestanka. Mogu

21

nastati na osnovi zakona ili ugovora i u pravilu su vezana za rok koji je prekluzivnog karaktera tj. ne ostvare li se u tom roku prestaju.

22

VI. OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

POJAM OBJEKTA
Stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u graanskopravne odnose.

STVARI
Materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti (npr. da e nastati ito mora postojati njiva) - otvoreno more, slobodna atmosfera i sl. ne mogu biti objekt graanskopravnog odnosa iako neke takve stvari mogu biti objekt npr. meunarodnog prava. Definicija prema Zakonu o vlasnitvu stvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi koji slue ljudima za uporabu i drugo to je zakonom izjednaeno sa njima ( odreene vrste prava i sl.) u koje se ubrajaju pokretnine a u nekretnine samo ako su spojene sa vlasnitvom na nepokretnoj stvari ili su njihov teret ili su pak zakonom proglaene nekretninama. Tako se razlikuju tjelesne i netjelesne stvari res corporales i res incorporales. U netjelesne se u pravilu ubrajaju sva imovinska prava osim prava vlasnitva, dakle stvarna prava na tuoj stvari ( zalono, pravo slunosti i sl.) i obvezna prava ( trabine). Pravo graenja je 100% izjednaeno sa stvari i smatra se nekretninom. Prirodne sile ( suneva toplina, vjetar i sl.) samo ako su podlone ljudskoj vlasti su stvari u smislu ZV. iv ovjek nije stvar a ni njegovi dijelovi tijela dok su spojeni sa njim meutim odrezana kosa ve postaje stvar te i neki drugi dijelovi ljudskog tijela, odvojeni od njega za ivota ovjeka uz njegov pristanak kao npr. ljudska krv i sl. ali uglavnom na osnovi darovanja. Proteze i pomagala koje su vrsto spojene na tijelo ne smatraju se stvarima a one koje se mogu odvojiti smatraju se npr. naoale. ovjeje truplo prema njemu se postupa po naelu pijeteta ( potovanja) a prema stvarima po naelu utiliteta ( korisnosti). No ponekad i ona mogu biti u prometu npr. u svrhu znanstvenog istraivanja uz odreenu satisfakciju.

23

Dioba stvari po kriteriju prometnosti

Sposobnosti stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i pravnih poslova. Ne treba je mijeati sa prometnom vrijednou koja je ekonomska kategorija dok je ovo pravna. Razlikuju se Stvari u prometu res in commercio koje u njemu slobodno cirkuliraju, koje mogu biti objektom svih prava i pravnih poslova uz neogranienu mogunost stjecanja prava vlasnitva na njima i svih onih imovinskih prava koje uope moe imati pravni subjekt. Ne smiju se poistovjetiti sa pojmom roba - pokretna stvar a stvar u prometu moe biti i nekretnina.

Stvari ograniene u prometu iz odreenih socijalnih, gospodarski, zdravstvenih, politikih i drugih razloga npr. lijekovi, oruje, opojne droge, eksplozivi, otrovi i sl. Stvari izvan prometa es extra commercium npr. javni putovi, parkovi, opa dobra kojima upravlja drava te koje ne mogu biti objektom imovinskih prava ili pravnih poslova.

Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava

a)Pokretne i nepokretne res mobiles i res immobiles One stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pri tome ne uniti odnosno uniti njihova supstanca ili bit, odnosno ne promjeni ili promjeni njihova struktura. Vrlo je esto potrebno da se pojam nekretnine proiri i na one stvari koje su po svojoj prirodi pokretnine stoga se kod pitanja jeli neka stvar pokretnina ili nekretnina primjenjuju tri kriterija Kriterij prirodne kakvoe nekretnine su zemljita odnosno estice zemljine povrine i sve ono to je sa njim razmjerno trajno spojeno na povrini ili ispod nje ( trava, drvee, plodovi dok se ne odvoje i sl.)/ zgrade i druge graevine izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje s namjerom da tamo ostanu ( to nisu npr. barake niti zgrade osnovane koncesije)/ sve to je na nekretninu ugraeno, dograeno, nadograeno ili na neki drugi nain trajno spojeno npr. razliite instalacije, ureaji, strojevi i sl.

24

Kriterij pertinencije pripadak nekoj drugoj stvari npr. ako je ona pokretna stvar a slui gospodarskim svrhama nekretnine po namjeni se smatra nekretninom npr. strojevi, stoka, sjeme, gnojivo i dr. namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji na poljoprivrednom dobru. Kriterij posebnih ciljeva neka pokretna stvar smatra se nekretninom zato jer je zakonom tako odreeno ( jedno vrijeme pomorski brodovi i zrakoplovi) a u sumnji se smatra da je stvar pokretnina.

Vanost diobe Za njih vrijedi razliiti pravni reim u pogledu stjecanja vlasnitva i ostalih stvarnih prava. Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u zemljine knjige. Za ugovore o nekretninama se propisuje pisani oblik. Razlike u sudskom i ovrnom postupku i dr.

b) Zamjenjive i nezamjenjive res fungibiles i non fungibiles One koje se u prometu odreuju po vrsti, broju, rodu, mjeri npr. ito, vino nazivaju se generikim stvarima to znai da je u prometu bespredmetno razlikovanje pojedinih stvari unutar vrste npr. zrno penice, te one koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost a nazivaju se species npr. umjetnika slika odreenog autora, modna kreacija i sl.). u sumnji sa uvaava volja subjekata. Vanost diobe kod onih pravnih instituta preko kojih se omoguuje uporaba ili koritenje tue stvari uz obvezu vraanja iste stvari npr. u posudbu ili uivanje ( uzufrukt) mogu se u pravilu dati samo nepotrone stari genus.

c) Djeljive i nedjeljive res divisibiles i res indivisibiles One stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se razmjerno ne umanji vrijednost ( dijelovi moraju imati istu uporabnu funkciju koju je imala i cjelina npr. ploa okolade) odnosno one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se nerazmjerno umanjila vrijednost ( npr. iva ivotinja, dijamant i sl.). Iako su naravno sa fizikog gledita sve stvari djeljive do najsitnijeg atoma sa gospodarskog nisu.

25

Neke djeljive stvari mogu zakonom biti proglaene nedjeljivima. Naini diobe Fizika dioba stvari mehanikim putem i najea kod pokretnih stvari npr ploa okolade. Geometrijska dioba Zemljite po ravnim crtama na njihovoj povrini dijeli na vie estica odnosno parcela. Zgrade se mogu podijeliti okomito i vodoravno, meutim naelo superficies cedit solo sve to je sa zemljitem trajno povezano nuno postaje vlasnitvo onoga kome pripada zemlja ne doputa vodoravnu diobu. Na ZV prihvaa to naelo te jo uspostavlja i naelo jedinstvenosti nekretnine zemljite i zgrada na njemu predstavljaju jednu nekretninu a pravno odvajanje je mogue pod uvjetima stvarnopravnog ureenja i upisom u zemljinu knjigu. Civilna dioba dioba po vrijednosti nedjeljive stvari npr. ivu ivotinju ili automobil prodati i podijeliti cijenu. Idealna dioba svaka se stvar, neovisno jeli fiziki djeljiva ili ne, moe pravno razdijeliti na sadrajno jednake dijelove idealne. Njihova veliina odreuje se npr. u obliku razlomaka, decimale i sl. Taj idealni dio u smislu ZV je odvojiv i moe biti samostalnim objektom imovinskih prava npr. vlasnitva ( vie kod suvlasnitva).

Vanost diobe ponajprije kod diobe suvlasnitva a kod obveznog prava kada je objekt inidbe nedjeljiva stvar to izaziva postanak tzv. nerazdjeljivih obveza, koje se mogu ispuniti na poseban nain i uz posebne uvjete.

Odnos izmeu pojedinih stvari

a)Jednostavne stvari One koje se po shvaanju u obinom ivotu i prometu ine jedinstvo bilo da se javljaju u prvom redu kao prirodna, organska cjelina npr. kamen, biljka, ivotinja ili kao rezultat ljudskog rada npr. tkanina, arak papira i sl. Dijelovi ( estice) jednostavne stvari izgubile su svoju samostalnost i raniju fiziku opstojnost te nemaju svoju zasebnu pravnu sudbinu razliitu od pravne sudbine itave stvari npr. kod neke ivotinje ne moe jedna osoba biti vlasnik nogu a druga tijela i sl.

b)Sastavljene stvari

26

One koje nastaju spajanjem jednostavnih, samostalnih stvari u novu cjelinu ali tako da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju dosadanju fiziku opstojnost. Razlikuje se sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost ali ipak zadravaju svoju raniju fiziku opstojnost ( sastavni dio ne moe se odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uniti a ZV ga naziva bitnim dijelom stvari). npr. eljezne ipke u betonskom stupu. Takva stvar pravno se smatra jednom stvari i nisu mogua zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. Razlika sa jednostavnim stvarima osobito dolazi do izraaja kod mehanike diobe stvari ako rastavimo jednostavnu stvar dobivamo dio iste vrste npr. komad tkanine a u drugom sluaju npr. kod zgrade dobiti emo cigle, drvene grede i sl. Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima sastavni dijelovi ne zadravaju samo svoju raniju fiziku opstojnost nego i stanovitu samostalnost a ZV ih naziva dijelovi koji nisu bitni ili odvojivi npr. briljant u zlatnom prstenu, kota u automobilu i sl . Na tim dijelovima su mogua zasebna imovinska prava koja nisu identina s pravom na cijeloj stvari npr. vlasnik kola ima kota u neposrednom posjedu a stekao je na kotau samo pravo uporabe ( posueni kota). Ako na tom dijelu postoji neko pravo u korist tree osobe a cijela se stvar proda, prema ZV to e pravo prestati ako je stjecatelj bio u dobroj vjeri. ZV oboriva predmnijeva da na samostalnim i odvojivim dijelovima postoje ista prava kao i na cijeloj stvari pa tko tvrdi suprotno to mora i dokazati.

c) Pripadak ili pertinencija Sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari a da pri tome ne postaje njezin sastavni dio. On je fiziki samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podreenosti to se oituje u injenici da gospodarsku svrhu cjeline odreuje glavna stvar a u pravnom pogledu u tome to on slijedi pravnu sudbinu glavne stvari ( pravni posao glavne stvari zahvaa i pripadak te stvari). Razlika sa samostalnim, odvojivim dijelom Pripadak je samostalna ali sporedna stvar dok je samostalni dio sastavljene stvari neophodan za postojanje itave stvari npr. kota kola i redovito se nalazi u fizikoj vezi sa itavom stvari a kod pripadka ta veza nije potrebna niti dovoljna da neku stvar uini pripatkom npr. gudalo i violina. Pripadak treba trajno sluiti odreenim svrhama glavne stvari npr. klju i brava. Kod postanka odnosno pretvaranja neke samostalne stvari u pertinenciju odluna je volja vlasnika glavne stvari ( koji mora ujedno biti i vlasnik pripatka) tj. dolazi do izraaja subjektivni element uz jednako vaan objektivni element koji s jedne strane ograniuje vlasnikovu volju

27

prometnim shvaanjem ( pripatkom se moe uiniti samo ona stvar koja se u normalnom prometu shvaa pripatkom) a s druge strane zahtjeva da se vlasnikova volja oituje u faktinoj uporabi neke stvari kao pripatka. To onemoguuje tzv. samovoljne pripatke. Pripadak mogu biti i nekretnine. Prema ZV presumpcija kod pripatka pripatkom poslovne zgrade smatraju se strojevi i ureaji koji trajno slue toj zgradi u kojoj se obavlja neka proizvodna ili obrtnika djelatnost a pripatkom poljoprivrednog dobra strojevi, stoka, sjeme, gnojivo i gorivo.

Razlika sa pojmom pripadnost stvari jer je to iri pojam i obuhvaa svaki njezin dio, sve to se sa stvari razmjerno trajno spoji ( prirast), njezine plodove dok se od nje ne odvoje, njezin pripadak te prava koja postoje u korist neke nekretnine. U pravnom smislu pripadnost stvari ini sa njom jednu cjelinu i kao takav je jedinstven objekt prava. Onaj tko je vlasnik stvari, njen je vlasnik sa svim njezinim pripadnostima.

d) Plodovi ( fructus) Proizvodi ili prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke glavne stvari ili prava a javljaju se redovito ili periodiki i pri tome ne umanjuju samu plodonosnu stvar. S obzirom na nain postanka obino se dijele na Prirodne plodove organski proizvodi neke stvari koju ona daje bez umanjenja svoje supstancije i bez sudjelovanja ljudskog rada npr. divlje voe, trava koju ovjek nije posijao i sl. te proizvodi za koje sama stvar prua mogunost njihova dobivanja i iskoritavanja npr. pijesak, vapno i sl. makar se njihovim koritenjem umanjuje supstanca. Industrijske plodove koje stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode npr. plod plemenite voke koje opet ne treba poistovjeivati sa robom.

Prirodni i industrijski se dijele na visee ( jo neodvojeni npr. jabuka na stablu kada su jo sastavni dio stvari i spadaju pod pojam pripadnosti te slijede pravnu sudbinu matice), odvojene ( od svoje matice ime postaju samostalne stvari) , ubrani ( koji nisu samo odvojeni ve i pobrani a to je vano razlikovati u pravu jer vlasnik i poteni posjednik, uzufruktuar i zakupac stjeu vlasnitvo ploda separacijom s time da postoji i situacija kod koje ovlatenik vlasnitvo ploda stjee istom ubiranjem ( percepcijom), potroeni, nepotroeni, zanemareni ( oni koje je trebalo ubrati a razlikovanje dolazi do izraaja posebno kad onaj koji posjeduje

28

plodonosnu stvar mora tu stvar vratiti vlasniku a opseg vraanja plodova ovisi o tome jeli bio poten ili nepoten posjednik). Civilne plodove prinose tj. prihode koje stvar ne daje sama ve posredstvom nekog pravnog odnosa npr. najamnina, zakupnina, kamate i sl.

Dospjeli i nedospjeli a pravilo je da ovlatenik moe od dunika zahtijevati izruenje civilnih plodova istom nakon dospjelosti tj. vlasnitvo civilnih plodova stjee se dosjelou i percepcijom ( ubiranjem).

e) Koristi Pojam koji je iri od pojma plodova koji obuhvaa plodove neke stvari ili prava ali i druge mogue prednosti koje donosi njihova uporaba tj. koritenje a pripadaju onome kome pripada i sama stvar ili pravo osim ako na nekom posebnom temelju ne pripadaju kome drugom npr. plodouivatelju, zakupcu i sl. a taj temelj dokazuje onaj koji se na njega poziva.

f) Ukupnost stvari Zbroj fiziki samostalnih i meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom a u prometu se javljaju pod zajednikim nazivnikom npr. stado ovaca, biblioteka, skladite i sl. Tu nema odnosa glavne i sporedne stvari. ZV je prihvatio rjeenje po kojem je objekt prava pojedinano odreena stvar pa skupna stvar ima samo ulogu skraenice koja omoguuje da vie stvari istodobno pod zajednikim nazivom kolaju u prometu lat universitas rerum distantium a razlikuje se sa universitas rerum cohaerentium sastavljena stvar npr. automobil i universitas iuris skup stvari i prava koje ine jednu cjelinu npr. ostavina, steajna masa u tome to se one mogu pojaviti kao objekt odreenog graanskopravnog odnosa.

Unutar ukupnosti stvari treba spomenuti komplementarne stvari - skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline npr. ah, par cipela, igrae karte i sl . Oituje se u sluaju obveza predaje stvari npr. ako naruitelj umjesto obeanih 200, isporui 100 knjiga on je manjkavo ispunio svoju obvezu a ako umjesto 5 pari cipela isporui 10 lijevih cipela uope nije ispunio svoju obvezu.

29

g) Novac i procjenjivost stvari Za graansko pravo nisu od vanosti znaenja svojstva novca kao to su njegova pokretnost, potronost i sl. ve njegove funkcije. Novac slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo cijene tj. kao mjerilo vrijednosti omoguuje da se objekti graanskopravnih odnosa izraze u njihovu novanu ekvivalentu. Vrijednost stvari izraena u novanom obliku naziva se cijenom. Mogunost da se stvari svedu na novani ekvivalent graansko pravo je izrazilo pojmom procjenjivosti pa se razlikuju procjenjive i neprocjenjive stvari ( npr. pramen kose, gruda zemlje i sl.). Procjenjivost stvari dolazi do izraaja u nizu pravnih situacija kao kod npr. diobe suvlasnike zajednice, naknade tete i sl. S obzirom na procjenjivost stvari u graanskom pravu razlikuju se tri vrste cijene Redovna cijena obina normalna prometna vrijednost, Izvanredna cijena subjektivna vrijednost stvari koja se procjenjuje objektivnim mjerilima a tu se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari, njegov interes prema stvari i veza te stvari s drugim stvarima. Afekcijska cijena posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima a u obzir se uzima samo vrijednost koju ta stvar ima za odreeni subjekt bez obzira na njenu prometnu vrijednost i vezu sa drugim objektima.

Te tri vrste cijene posebno dolaze do izraaja kod odgovornosti za tetu odnosno naknade tete. Primjer netko je vlasnik knjievnog dijela koje se sastoji od 3 dijela. Prometna vrijednost trilogije je npr . 300 kn a redovna glavna cijena svakog dijela je 100 kn. No netko namjerno uniti jedan dio pa se kod odreivanja izvanredne cijene uzima u obzir i injenica da se smanjila ukupna vrijednost trilogije kao i odnos vlasnika prema njoj ( dali se bavi literaturom pa mu treba itav komplet ili nema neki posebni interes prema trilogiji). No ako je vlasnik trilogiju dobio od samog autora s posvetom, tada se ne moe po nikakvim objektivnim mjerilima ustanoviti vrijednost ve e iskljuivo mjerilo biti vlasnikova osjeajnost, ljubav i vezanost prema trilogiji.

INIDBA
Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Kao i stvar inidba je objekt graanskopravnog odnosa no za razliku od stvari koje su objekt stvarnopravnih odnosa inidba je objekt obvetznopravnih odnosa. inidba se javila kasnije kao objekt, a obveznopravni odnos ne dovodi odmah i do stvarnopravnog uinka ve je

30

on odgoen za ubudue jer npr. kupnjom nekretnine ne postaje se odmah njezinim vlasnikom, ve se samo dobiva obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da ispuni inidbu tj. preda nekretninu u posjed.

Karakteristike inidbe

Da bi se neka radnja ili proputanje smatralo inidbom, mora imati pravne karakteristike npr. pomoi starom ovjeku da ue u tramvaj nije inidba u smislu graanskog prava. Mora biti ljudska radnja inidba nije djelovanje koje potjee od elementarne sile, ivotinje,automata Koje su iznimke da inidba mora biti ljudska radnja? Mora imati imovinski karakter jer ispunjenje inidbe znai u pravilu ostvarenje gospodarskog interesa bilo koje strane u odnosu. Izravni imovinski karakter pokazuje se u onim sluajevima kada dunikova radnja neposredno izaziva promjenu u imovinskoj masi vjerovnika npr. poveava se predajom stvari, a neizravan imovinski karakter vidi se npr. u sluaju kada inidba slui za zadovoljenje neke kulturne potrebe ( Hrvatsko narodno kazalite preuzelo je obvezu da jednom tjedno daje tri besplatne karte studentima, kada da te obveze nema studenti bi morali iz vlastitog depa platiti ulaznice ime bi izazvali promjene u svojoj imovinskoj masi). Tu spada i situacija kada se sama obveza zbog povrede pretvara u odgovornost za tetu npr. susjed koji svira klavir obvee se svom susjedu da u odreeno doba dana nee svirati pa u suprotnom moe ga ovaj tuiti na naknadu. inidba mora biti mogua tj. pozitivna ili negativna radnja mora biti objektivno mogua npr. pravno nevaljana obveza je kada se netko obvee da e za dva dana izgraditi podzemnu eljeznicu. Kada prvobitna nemogunost inidbe otpadne naknadno tj. nakon sklapanja pravnog posla, obveza ne konvalidira tj. ne pretvara se u valjanu osim iznimno ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom a inidba postane mogua prije njegova ispunjenja, odnosno isteka roka. Obratno ako krivnjom dunika obveza naknadno postane nemogua, pretvara se u odnos odgovornosti za tetu a ako nema krivnje dunika obveza se gasi. Subjektivna nemogunost inidbe znai da je ne moe izvriti konkretni dunik i ona se uz odreene pretpostavke pretvara u odnos odgovornosti za tetu. inidba mora biti pravno doputena njen sadraj ne smije se protiviti Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva

31

inidba mora biti odreena kada je u svim pojedinostima tono oznaena, individualizirana tj. tono se zna obveza dunika i pravo vjerovnika npr. predati automobil odreene marke, jaine za odreenu cijenu ili mora biti bar odrediva kada nije samim postankom obveze tono odreena ali pravni posao sadri podatke pomou kojih se moe naknadno odrediti ili strane ostavljaju treoj sobi da je odredi. Tu spadaju alternativne inidbe kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidba i kada ispuni jednu od njih oslobaa se obveze, fakultativne inidbe kada dunik duguje samo jednu inidbu ali mu je doputeno ispuniti neku drugu da bi se oslobodio obveze npr. plati ugovorenu odustatninu od ugovorene obveze te generike inidbe kod kojih je sadraj odreen samo po vrsti genus rod pa se dunik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar te vrste npr. penicu bez obzira na tip.

Sadraj inidbe etiri tipina klasina izraza Davanje dare stvari tj. dunik je duan vjerovniku pribaviti vlasnitvo ili neko drugo stvarno pravo nad stvari. No ne moe se svaka predaja stvari svesti na inidbu davanja npr. detencija ili posjed nije dare, ve injenje. Novana inidba danas se smatra inidbom vrijednosti a ne davanjem. injenje facere inidba rada koja se ispunjava troenjem radne snage uz ili bez pomoi mehanikih sredstava. Objekt inidbe rada moe biti funkcija rada npr. okopavanje vinograda a na njoj se temelje ugovori o radu ili moe biti rezultat rada npr. nainiti portret na kojoj se temelje ugovori o djelu. Proputanje non facere ne injenje ili ne izvravanje odreenih radnji koje bi obveznik mogao vriti da nije u obveznom odnosu ali proputanje vlastite radnje npr. u odreeno doba dana ne svirati klavir. Trpljenje pati ne sprjeavanje tue radnje koju bi bio ovlaten sprijeiti da nije u obveznom odnosu ali trpljenje samo tue radnje npr. susjedu dopustiti prolaz preko svog zemljita.

to su dobra u gospodarskom a to u pravnom smislu? Koji je pojam iri?

32

IMOVINA

Vieznanost pojma imovine Imovina kao gospodarska kategorija ide u okvire politike ekonomije tj. ona je skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu tj. slue ovjeku za zadovoljavanje njegovih potreba ( imovinska masa ili imetak fizike ili pravne osobe). Imovina kao pravna kategorija skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem pa stvari ulaze u imovinu u obliku prava koja odreeni subjekt ima na njima prema drugim subjektima npr. sat ulazi u moju imovinu u obliku prava vlasnitva koje imam na njemu. No u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose izravno na stvari tj. dijelove imovinske mase npr A je posudio B 100,000 kn pa ima novo pravo pravo na trabinu upereno prema B tj. pravo na inidbu koju B mora izvriti i vratiti dug. Znai niti inidba ne ulazi izravno u imovinu subjekta ve u obliku prava na inidbu koje vjerovnik ima prema duniku. Iz toga slijedi da obujam imovine odreenog subjekta ne moemo utvrditi samo na temelju uvida u njegovu imovinsku masu, ve uvidom u sve graanskopravne odnose u koje je on stupio. Obveze nisu samostalan dio imovine, ve teret imovine tj. teret na pojedinim subjektivnim graanskim pravima a ima i obveza koje uope ni kao teret ne ulaze u imovinu npr. vjerovnik ima pravo trabine pozajmljene svote novaca umjesto stvarnog sada ima obvezno pravo ali je po obujmu njegova imovina ostala ista. Iz pojma imovine moramo iskljuiti sva ona subjektivna prava koja nemaju imovinski karakter npr. aktivno i pasivno birako pravo graana. Objekt na koji se odnose imovinska prava redovito se moe izraziti u novanom ekvivalentu a to opet omoguuje promet subjektivnih graanskih prava- taj promet se razlikuje od prometa u gospodarskom smislu pa iako teku usporedno nisu identini. U okviru gospodarskog prometa prenose se dobra ( robe) s jedne osobe na drugu a u okviru prometa prava prenose se prava na tim dobrima s jedne osobe na drugu. Dugovi nisu dio imovine ve teret. Imovina kao knjigovodstvena kategorija sastoji se od dva samostalna dijela prava tj. ( aktiva) i obveza ( pasiva), pozitivna i negativna imovina svedena na novani ekvivalent Likvidnost i nelikvidnost, solventnost i insolventnost gleda se dali je vea aktiva ili pasiva pa se iz toga vidi dali je subjekt ekonomski aktivan ili pasivan te prezaduenost i sl.

Funkcije imovine

33

U vrijeme kada su se u graanskom pravu poele naputati osobne sankcije, ustupajui mjesto imovinskim, bilo je nuno izgraditi pojam imovine a taj prijelaz uvjetovao je pojavu Jamstvene funkcije imovine vjerovniku za namirenje njegove trabine ( imovinske mase prava nad stvarima i inidbama) ali do granice egzistencijalnog minimuma tj. duniku mora ostati krug dobara neophodno potrebnih za njegovu fiziku egzistenciju. Postupak u kojem se ostvaruje ta jamstvena funkcija naziva se ovrni postupak. Osim toga imovina ima i funkciju (kao skup subjektivnim imovinskih prava i obveza kao tereta imovine) da omoguuje da prava i obveze kao jedinstvo kolaju u prometu i olakava promet. Bez te kategorije ne bi se uope moglo zamisliti nasljedno pravo ( imovina u trenutku smrti subjekta prelazi na nasljednike), zatim da se pravnim poslovima meu ivima omogui prijelaz imovine s jednog subjekta na drugi tj. olakanje prometa npr. ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota,ugovor o doivotnom uzdravanju, darovanje imovine do najvie 1/, prijelaz itave imovine na drugi subjekt kod pripajanja trgovakih drutva i sl..

Karakteristike imovine Jedinstvenost odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu. Pravni poredak doputa, predvieno propisima da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji slue postizanju odreenih posebnih ciljeva, ne dirajui pri tome u osnovne funkcije imovine npr. Obiteljski zakon razlikuje vlastitu imovinu i branu steevinu branih drugova ali prema vjerovniku se imovina branog druga pokazuje kao jedinstvena makar se sastoji od vlastite imovine i udjela u branoj steevini. Isto tako imamo i u imovini nasljednika ostavinu i njegovu vlastitu imovinu a vjerovnici ostavitelja mogu se namiriti samo iz ostavine i sl. Identitet imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili a drugi ulazili. Nositelj moe pojedina prava stjecati a druga gubiti a s pravnog gledita imovina ostaje ista tj. to ne uzrokuje postanak neke nove imovine to omoguuje nositelju aktivno sudjelovanje u prometu i uslijed toga da se vjerovnik ima pravo namiriti iz te promijenjene imovine.

Dali je imovina iri pojam od ostavine? Razlika ta dva pojma? Kako se zove odgovornost kada osoba odgovara cijelom svojom imovinom? Zato posjed ne ulazi u imovinu?

34

OSOBNA NEIMOVINSKA DOBRA

Osobna neimovinska dobra fizike osobe su ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, sloboda.

Osobna neimovinska dobra pravne osobe sva ona koja propadaju i fizikoj osobi osim onih vezanih za njenu bioloku bit a to su osobito ugled i dobar glas, ast, ime odnosno tvrtka, poslovna tajna, sloboda privreivanja

Ukupnost osobnih neimovinskih dobara neke osobe ini njenu osobnost za to je dovoljno samo postojanje tj. nastanak pravnog subjekta.

Za nastanak prava osobnosti kao subjekta graanskog prava potrebno je priznanje od strane pravnog poretka to je dakle skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima.

Dva su osnovna ovlatenja raspolaganje zatita prema treima.

Osnovne osobine neimovinsko pravo, djelovanje erga omnes tj apsolutno, strogo osobno, neprenosivo, neotuivo

35

nenasljedno pravo.

Pravni subjekti mogu u zakonom odreenim granicama njima raspolagati i glede njih sklapati pravne poslove npr. drugome dopustiti koritenje imena, slike, glasa u razliite svrhe a pravni poredak osigurava im u tom pogledu graanskopravnu zatitu ( poglavlje odgovornosti za tetu).

36

VII. PRAVNI POSLOVI

POJAM PRAVNOG POSLA

Oitovanje volje koje je samo za sebe ili u vezi sa drugim potrebnim pravnim injenicama usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka a meu njima su najvaniji postanak, promjena i prestanak nekog graanskopravnog odnosa. Takvo definiranje odgovara onim pravnim sustavima koji osim konsensualnih ugovora poznaju i realne. Na ZOO je u pogledu pravnih poslova odredio odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore na odgovarajui nain se primjenjuju i na druge pravne poslove. No ni ta odredba ne moe u cijelosti nadoknaditi opi dio graanskog prava jer je pravni posao vii rodni pojam od ugovora zato to svaki ugovor je pravni posao ali svaki pravni posao nije ugovor.

ZOO ureuje u prvom redu Obveznopravne ugovore kojima se zasnivaju obveze i protuobveze, u kojima je do maksimuma izraeno naelo dispozitivnosti ili autonomije pravnih subjekata a oituje se u tome to obveznopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje njihovom voljom te u slobodnom odreivanju sadraja ugovornog odnosa a osim toga oni nastaju prihvatom ponude dakle slobodnim odabirom ulaska u taj odnos. Poslove za gotovo npr. realna kupoprodaja kada strane ne zasnivaju obveze ve je njihova namjera upravljena na izmjenu inidbe i protuinidbe. Na njih se uope ne mogu primijeniti pravila o ispunjenju, odnosno neispunjenju inidbe koja vrijede za obveznopravne ugovore ve protudokazivanje lei na prodavatelju koji ne moe zahtijevati plaanje, ve samo vraanje prodane stvari. Poslove raspolaganja u kojima strane ne zasnivaju obveze, ne izmjenjuju inidbe ve na odreeni nain raspolau svojim subjektivnim pravima a da pri tome uope ne dovode u pitanje promjenu identiteta postojeeg obveznog odnosa npr. cesija.

37

Oitovanje volje mogu u pravnom poslu dati i pravne i fizike osobe uz potivanje naela stranake ravnopravnosti koje ne doputa da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast pa npr. izdavanje upravnog akta, donoenje presude i sl. nisu pravni poslovi ali kada opina sklopi sa majstorom ugovor o izvoenju nekih radova to jest pravni posao. Oitovanje volje proizvodi odreene uinke koji se oituju kao osnivanje, promjena ili prestanak nekog pravnog odnosa odnosno subjektivnog prava. Ti uinci mogu biti namjeravani dakle oni koje su stranke i eljele postii i nenamjeravani tj. oni koje pravni poredak vee za takav pravni posao neovisno o volji stranaka (Povrat u prijanje stanje restitutio in integrum i odgovornost za tetu). Pravni uinak mora biti doputen pa delikt nije pravni posao ve nedoputena, protupravna radnja a posljedica tj. uinak nastupa bez obzira na volju delikvenata i izaziva nastanak graanskopravnog odnosa odgovornosti za tetu.

VRSTE PRAVNIH POSLOVA

Nekima od njih se ustalio sadraj i pravnotehniki naziv pa ih u teoriji nazivamo imenovanim ( nominalnim) ili tipinim pravnim poslovima a druge pak inominalnim pravnim poslovima.

Jednostrani i dvostrani pravni poslovi ovisno nastaju li oitovanjem volje jedne strane (npr. kada ponuda stigne prihvatitelju i oporuka) ili nastaju suglasnim oitovanjem volja dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj ( npr. vjerovnik i dunik) a nazivaju se ugovorima meu kojima su najvaniji tzv. obvezni ( obligacijski) dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obvezuje drugoj na odreenu inidbu npr. zajam, kupoprodaja, najam, depozit Dalje se dijele na jednostranoobvezne kod kojih je samo jedna strana vjerovnik a druga samo dunik npr. kod posudbe i na dvostranoobvezne npr. kupoprodaja kada je prodavatelj duan izruiti stvar i istodobno ovlaten zahtijevati plaanje cijene a kupac duan platiti stvar te istodobno ovlaten zahtijevati njenu predaju.

Pravni poslovi meu ivima ( inter vivos) i pravni poslovi za sluaj smrti ( mortis causa) oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana npr. posudba, kupoprodaja te oni kod kojih uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao npr. darovanje za sluaj smrti i sl. Naplatni ( onerozni) i besplatni ( lukrativni)pravni poslovi oni kod kojih se za inidbu trai protuinidba neovisno radi li se o novcu ili drugoj

38

stvari i oni kod kojih se ta protuinidba ne trai npr. kupoprodaja, zamjena nasuprot darovanju. Komutativni i aleatorni pravni poslovi oni kod kojih su u vrijeme sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge tj. kvalitativno i kvantitativno su odreene, zna se koja je strana vjerovnik a koja dunik, tko ima subjektivno pravo a tko obvezu npr. ugovor o zakupu, najmu, kupoprodaja i sl. Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih to nije poznato ve zavisi od nekog vanjskog neizvjesnog dogaaja npr. ugovor o doivotnom uzdravanju gdje obujam inidbe ovisi o duini ivota primatelja uzdravanja, zatim ugovor o okladi i igri kada se ne zna koja e strana biti dunik a koja vjerovnik i sl. Njih treba razlikovati od poslova sklopljenih pod uvjetom jer su tu prava i obveze strana poznate u trenutku sklapanja pravnog posla ali je njihov nastanak tj. prestanak kao uinak ovisan o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti a kod aleotornih on ne ovisi u nastanku ve u sadraju o neizvjesnom dogaaju. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi oni kod kojih je kauza ili pravno oblikovana gospodarska svrha koja se pravnim poslom eli postii naznaena kao bitan element pravnog posla npr. posudba gdje je kauza proitati posuenu knjigu a apstraktni su oni kod kojih se cilj pravnog posla ne vidi iz samog posla tj. ne navodi se kao bitan element npr. mjenini posao kada iz same mjenice ne vidimo za to se mjenini dunik obvezao mjeninom vjerovniku. Formalni i neformalni pravni poslovi oni za koje je oblik odreen bilo propisom ili voljom strana dakle obvezan i obrnuto npr. pravni posao sklopljen u usmenom obliku.

SADRAJ PRAVNIH POSLOVA

Essentialia negoti ili bitni sastojci pravnog posla nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla, odreeni strogim propisom i zato ih nazivamo objektivno bitnim za razliku od subjektivno bitnih tj. onih koje su same strane ugovorile da se smatraju bitnim. Propisi o bitnim sastojcima nazivaju se ius strictum. Npr. kod kupoprodaje to su predmet i cijena ( iznimka je trgovaka kupoprodaja kada je samo predmet bitni sastojak a cijena ne te realna kupoprodaja poslovi za gotovo), kod zajma obveza predaje i vraanja zamjenjivih stvari i sl.

39

Naturalia negotii ili prirodni sastojci pravnog posla oni koji se u pravnom poslu predmnijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi odreenog pravnog posla. Oni predstavljaju proireni sadraj to znai da bez njih pravni posao moe nastati i postojati. Oni se takoer odreuju propisom pa ih strane moraju izrijekom iskljuiti ako ele da ne vrijede u pravnom poslu koji su sklopile a propisi o njima spadaju u ius dispozitivium. Npr. kod kupoprodaje to je odgovornost otuivatelja za mane prodane stvari, za faktine i pravne nedostatke osim ako strane koje sklapaju kupoprodajni ugovor nisu drugaije ugovorile. Accidentalia negotii ili nuzgredni sastojci pravnog posla koji vrijede samo ako ih strane ugovore bez kojih pravni posao moe postojati ali za razliku od prirodnih sastojaka koji vrijede ako ih strane ne iskljue, nuzgredni vrijede samo ako ih one ugovore dakle ne predmnijevaju se. Oni slue da strane po svojoj volji modificiraju sadraj odreenog pravnog posla s time da ne diraju u granice bitnih sastojaka i ne prijeu granicu mogunosti i dopustivosti. Tipini su uvjet, rok i nalog.

Moraju li svi ugovori imati bitne sastojke npr. ugovor o leasingu?

CONDICIO ILI UVJET

Nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se njegovi uinci ine ovisnim o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti dakle pod uvjetom nije postanak ili prestanak ugovora ve uinak tj. nastanak, promjena ili prestanak pravnog posla. Neizvjesnost moe biti objektivna ili subjektivna, stavljena u prolost ili budunost a kod uvjeta ona moe biti samo objektivno, neizvjesna i budua okolnost. Za uvjet je karakteristino da je to odredba koju mogu pravnom poslu dodati samo subjekti to znai da se ne moe odrediti propisom mada moe u propisu stajati odredba da se moe postaviti uvjet.

Vrste uvjeta
Odgodni ili suspenzivni uvjet - koji odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi npr. dati u ti knjigu ako poloi ispit. Raskidni ili rezolutivni uvjet - ijim nastupom prestaju uinci pravnog posla npr. darujem ti knjigu ali ako padne na ispitu mora mi je vratiti. Afirmativni koji zahtjeva da se neto dogodi npr. ako ode na put. Negativni koji zahtjeva da se neto ne dogodi, dakle da ne nastane ona budua i neizvjesna okolnost npr. ako se ne oeni.

40

Protestativan kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisno o volji i odluci uvjetno ovlatene osobe tj. ona mora neto uiniti ili propustiti uiniti npr. ako sutra otputuje ili ne otputuje. Kauzalan onaj ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili o volji nekog treeg npr. ako bude lijepo vrijeme ili ako xy doe k vama. Mikstni ili mjeoviti ovisi o volji uvjetno ovlatenog ali i o nekom vanjskom dogaaju ili volji tree osobe npr. ako se oeni tom i tom osobom.

Svi se oni nazivaju pravim uvjetima jer uvijek sadre tu buduu i neizvjesnu okolnost a ako nedostaje bilo ta budunost ili pak neizvjesnost uvjet se naziva nepravim a u njih spadaju Nuni uvjet kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi je budua ali nije neizvjesna npr. ako xy umre. Pravni posao sklopljen pod nunim odgodnim uvjetom je valjan, ima uinak roka a ako je sklopljen pod nunim raskidnim uvjetom postaje nevaljan jer strane stvarno ne ele da njihov posao proizvede pravne uinke npr. darujem ti auto ali treba mi ga vratiti ako sutra osvane. Pravni uvjet isto nije uvjet, nego samo jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa npr. Kupiti u ti auto pod uvjetom da odgovara za tetu koju njime poini. Nemogui uvjet je onaj koji se ne moe ostvariti ni fiziki ni pravno npr. ako prstom dotakne sunce. Tu je vaan trenutak sklapanja pravnog posla jer ako je uvjet u tom trenutku bio mogu a istom kasnije je postao nemogu, smatra se da se uvjet izjalovio pa moe izazvati nitavost samog posla. Pri tome treba paziti dali je on raskidni ili odgodni. Ako je odgodni pravni posao je nitav a ako je raskidni uvjet se smatra nepostojeim a pravni posao je valjan. Takoer postoji razlika u vezi pravnih poslova inter vivos i mortis causa. Prema Zakonu o nasljeivanju nemogui uvjeti u oporuci takoer se smatraju nepostojeim ( vie nema ostavitelja, pa nema nikog da takvu odredbu u oporuci promjeni). Nedoputeni uvjet je onaj koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva a ugovor s takvim uvjetom bio on odgodni ili raskidni je nitetan. Nemoralni uvjet je protivan moralu drutva i ujedno je nedoputen.

Djelovanje uvjeta

41

Djelovanje treba pratiti kroz dva razliita vremenska razdoblja, vrijeme pendencije te drugo koje nastupa od onog trenutka kada se uvjet ispuni ili izjalovi a u svakom od ta dva vremena drugaije se izraavaju uinci i odgodnih i raskidnih uvjeta.

Vrijeme pendencije zapoinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se

uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. To je nekakvo visee stanje condicio pendet tj. uvjet visi, razdoblje iekivanja i neizvjesnosti. Ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom tada je on nastao ali je njegov uinak odgoen tj. postanak, promjena ili prestanak odreenog graanskopravnog odnosa. Po jednom shvaanju nastao je i pravni posao i subjektivno pravo, samo je ostvarenje tog prava odgoeno. Po drugom shvaanju nije nastao pravni odnos iako je nastao pravni posao a pravni odnos e nastati istom u trenutku kada se uvjet ispuni ( onaj koji se obvezao nije postao dunik prije ispunjenja uvjeta). ZOO kae tko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje osim ako je zadrao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Tako iako za vrijeme pendencije nije nastao namjeravani pravni odnos ipak uvjetno optereeni ima neke obveze koje proizlaze iz postojeeg pravnog stanja. Za vrijeme pendencije ne smije se postupati suprotno naelu savjesnosti i potenja ( dvije fikcije). Ako stranka onemogui ispunjenje uvjeta pravo vee fikciju ispunjenja uvjeta smatra se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje suprotno naelu savjesnosti i potenja sprijei strana na iji je teret odreen. Npr. ako uvjetno optereeni tijekom pendencije raspolae stvarju, otui je ili optereti to je pravno valjano a raspolobe uvjetno optereenog prestaju vaiti onog trenutka im se uvjet ispuni a ako bi dolo do tete njegovom krivnjom odgovara uvjetno ovlatenom. to se tie prava tj. uinaka za uvjetno ovlatenog za vrijeme penedncije njegova pozicija prelazi i na njegove nasljednike osim kod poslova mortis causa jer naime ako uvjetno ovlateni umre za vrijeme pendencije to nije tako. Tu imamo fikciju izjalovljenja uvjeta za odreeno postupanje uvjetno ovlatenog uvjet nije ispunjen ako je njegovo ispunjenje protivno naelu savjesnosti i potenja prouzroi strana u iju je korist odreen. Ako je pravni posao sklopljen pod raskidnim uvjetom tada je njegovo djelovanje za vrijeme pendencije suprotno djelovanju suspenzivnog uvjeta tj. uvjetno ovlateni kao stjecatelj postaje odmah vjerovnik, odnosno vlasnik dok je uvjetno optereeni postao dunik odmah u trenutku sklapanja pravnog posla.

42

Ispunjenje uvjeta condicio existit nastaje kada se dogodi ona okolnost koja je bila predviena u dispoziciji odnosno izjalovljenje uvjeta- condicio
deficit nastaje kada je sigurno da se vie on nee ispuniti a u oba sluaja se radi o zavretku vremena pendencije. Kod afirmativnog uvjeta to znai da je nastao predvieni dogaaj odnosno da nije nastupio a kod negativnog uvjeta da nije nastao dogaaj tj. da se zbio. Kod odgodnog uvjeta ispunjenjem automatski nastaju uinci pravnog posla npr. onaj koji je prenio vlasnitvo, prestaje biti vlasnik i padaju sve raspolobe koje je eventualno imao za vrijeme pendencije. Isto tako onaj koji se obvezao postaje pravi dunik kojeg vjerovnik moe tuiti na izvrenje dune inidbe. Ako se odgodni uvjet izjalovio uope ne mogu nastati nikakvi pravni uinci i nastaje stanje kao da pravni posao uope nije ni sklopljen. Kod raskidnog uvjeta ispunjenjem prestaju uinci pravnog posla i ima stvarnopravni uinak ali ako je trea osoba kao stjecatelj bila potena tada se od nje ne moe traiti povrat stvari radi zatite naela povjerenja u promet. Ako se raskidni uvjet izjalovi tada uinci pravnog posla postaju trajni i vie ne moe doi do raskida.

Djeluje li nastup uvjeta tj. uinci pravnog posla ex nunc tj. od trenutka kada se on ispunio ili izjalovio ili ex nunc tj. od trenutka kada je sklopljen sam pravni posao? Ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom i njemu se udovolji uinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volja strana ne proistjee to drugo. Ako je pravni posao sklopljen pod raskidnim uvjetom, uinci ugovora prestaju klada se uvjetu udovolji.

ROK ILI DIES

Nuzgredni sastojak pravnog posla a za razliku od uvjeta moe se odrediti i propisom i ne javlja se samo kod pravnih poslova npr. Ustav RH zakon stupa na snagu najranije 8 dan od objave i sl. Nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom tj. on nastaje tek od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena.

Vrste rokova

43

Poetni dies a quo i zavrni dies ad quem. Npr iznajmljujem ti stan od ili do razlika sa suspenzivnim i rezolutivnim uvjetima je nedostatak neizvjesnosti. No na odgovarajui nain tu se primjenjuju pravila koja vrijede za uvjete kada uinak pravnog posla poinje od odreenog vremena ( poetni rok) na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o odgodnim uvjetima a kad uinci prestaju vaiti nakon isteka odreenog roka ( zavrni rok) pravila o raskidnom uvjetu. Jednostavni i sloeni oni kod kojih nema neizvjesnosti i odreeni su kalendarski npr. 01.01. te oni koji u sebi sadre element neizvjesnosti i zbog toga se smatraju uvjetima na mogu biti odreeni kao dan koji e se sigurno dogoditi ali je neizvjesno kada npr. smrt, kao dan za koji je neizvjesno hoe li se dogoditi ali se zna ako se dogodi kada e to biti npr. roditelji obeaju djetetu auto za 25. roendan ali se ne zna dali e ga ono doivjeti te kao dan za koji je neizvjesno hoe li se i kada e se dogoditi npr. dobiti e auto na dan kada diplomira.

Odreivanje rokova u razliitim vremenskim jedinicama danima, tjednima , mjesecima, godinama o emu odluuju strane. Raunanje rokova u danima, tjednima a poinje tei od prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok rauna a zavrava istekom posljednjeg dana roka, mjeseca, godine i sl. ili 1. dana, 15. dana, ili posljednjeg dana mjeseca. Ove rokove u kojima strane odluuju svojom voljom ne treba mijeati sa zastarnim i prekluzivnim rokovima koji se odreuju kogentnim propisima ( zastara).

NAMET ILI MODUS

Nuzgredna odredba dodana pravnom besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost koja ipak ne pretvara taj posao u naplatni tj. nema karakter protuinidbe. Moe se dodati besplatnom pravnom poslu inter vivos, mortis causa ili u oporuci. Tipian besplatni pravni posao meu ivima je darovanje npr. dajem ti 3000 kn ali s time da ode 10 dana na more, ili primjer nameta u poslovima za sluaj smrti netko ostavlja svom prijatelju vinograd ali mu istodobno namee dunost da mu podigne nadgrobni spomenik pa ako primatelj ne ispuni namet prema ZOO druga strana moe zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora tj. neispunjenje nameta ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta a isto vrijedi i za oporuku.

OBLIK OITOVANJA VOLJE

44

Razliiti oblici i mogunosti u kojima se izraava unutarnja volja subjekata iz kojih se sigurno moe zakljuiti o njezinom postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Oblici i forme oitovanja volje Usmeno oitovanje pomou ive izgovorene rijei viva vox a ako se iz posebnih razloga eli da subjekti prigodom sklapanja pravnog posla svoju volju oituju u nekom drugom obliku, tada se to uvijek u propisima posebno naglaava. Pismeno oitovanje pomou pisanih rijei scriptura bez obzira na materijal na kojem je pisano, sredstva kojim se pisalo te vrstu pisma i jezika. Ne mora biti vlastoruno napisano ali mora biti vlastoruno potpisano uz iznimku npr. oporuke koja je valjana jedino ako ju je oporuitelj vlastoruno napisao i ako ju je potpisao. Potpis mora biti vlastoruan a stavlja se na kraju ili ispod teksta i on sadri predmnijevu da je doista u tekstu izraena volja potpisnika a sastoji se od imena i prezimena ili samo prezimena ako je to dovoljno za identifikaciju ( npr. u selu je samo jedan Tonkovi). Paraf je skraeni oblik potpisa, vlastoruan koji se koristi u internom uredskom poslovanju ali ne i kod ugovora graanskog prava. Faksimil je mehaniki otisak vlastorunog potpisa npr. kod masovnih oitovanja kao to su mjenice, indeksi i drugi masovni ugovori. Rukoznak je otisak prsta koji daju nepismeni ljudi umjesto vlastorunog potpisa a mora biti ovjeren kod javnog biljenika. Elektroniki potpis je podatak u elektronikom obliku. Oitovanje volje znacima kao npr. kimanjem glave, kretnjom ruke i sl. a trai se da bude razumljivo bar u onom krugu u kojem se to oitovanje dalo. Imaju ogranienu uporabu s obzirom na sadraj oitovanja npr. prihvat ponude se moe dati pruanjem ruke ali ponuda ne jer znacima se ne moe izraziti potpuni sadraj ugovora i ne moe se dati ako se za pravni posao trai pisani oblik. Oitovanje volje konkludentnim radnjama spada za razliku od prijanjih u neizravna oitovanja a sastoji se u tome da se iz odreenog ponaanja oitovatelja moe sigurno zakljuiti da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju. One se uvijek tumae prema postojeim prometnim shvaanjima. Osoba koja je izvrila odreene konkludentne radnje a ne eli da se one protumae kao oitovanje volje potrebno za sklapanje nekog pravnog posla mora se od toga ograditi a to se naziva protestatio oitovanje volje kojim odreena osoba unaprijed se osigurava od pogrenog tumaenja njezinih postupaka. Ui pojam je reservatio oitovanje volje kojim se subjekt ograuje od toga da neki njegov in se shvati kao naputanje prava npr. vraajui duniku zadunicu vjerovnik izjavljuje da se taj akt ne smije shvatiti kao otpust duga.

45

utnja ponuenog ne znai prihvat ponude to znai da ne vrijedi srednjovjekovno pravilo qui tacet consentire videtur tko uti, smatra se da odobrava. Tu vrijede dvije iznimke a prva se odnosi na sluaj kada ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuditeljem u vezi sa odreenom robom pa ako ne eli prihvat ponude ne smije utjeti ve reagirati odbijanjem i druga koja se odnosi na osobe koje su se ponudile izvravati naloge drugih osoba za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih radnja npr. odvjetnici, komisionari, pediteri i sl. One su dune izvriti dobivene naloge ako ih odmah nakon primitka nisu odbile. Postoji i trea iznimka prema kojoj bi se utnja mogla shvaati prihvaanjem ponude ako bi se ona odnosila na ugovor u iskljuivu korist ponuenog a danas se opravdava pozivom na naelo savjesnosti i potenja, meutim ona je sporna pa je nuan oprez u eventualnoj primjeni.

OBLIK PRAVNIH POSLOVA

Poslovi za koje se unaprijed ne trai odreeni oblik nazivaju se neformalnim a ako se on trai bilo zakonom ili sporazumom samih stranaka naziva se formalnim pravnim poslom. Usmeni oblik pravnog posla kada su stranaka oitovanja volje dana ivom rijeju ili kombinacijom izgovornih rijei , znakova i konkludentnih radnji. On omoguuje brzo sklapanje pravnih poslova i brzo kretanje dobara i usluga u prometu npr. kupnja na trnici, oporuka i u izvanrednim prilikama i sl. Ako se zakonom predvidi usmeni oblik pravni posao je formalan. ZOO sadri odredbu da svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu iako pravni posao ostaje valjan iako pisana potvrda o njemu nije dana a smisao te odredbe je da se sadraj usmeno sklopljenog pravnog posla sauva u trajnijem obliku i izbjegnu kasniji mogui sporovi o njegovu postojanju i sadraju. Pisani oblik pravnog posla kada su stranaka oitovanja volje dana pisanom rijeju, kada strane izmjenjuju pisma, elektronikim putem i sl. Pravni posao je sklopljen onog trenutka kada ga strane vlastoruno potpiu odnosno stave ovjeren rukoznak. Pisani pravni posao treba biti sastavljen bar u onoliko primjeraka koliko ima strana iako ZOO kae da je sklapanje ugovora dovoljno da obje strane potpiu jednu ispravu ili da svaka strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Kada je vie primjeraka mjerodavan je izvornik tj. onaj primjerak koji su strane potpisale a ako je vie potpisanih onaj koji su odredile da bude izvornik ili se izvornik utvruje razliitim dokazivanjima i drugim okolnostima. Za itav niz pravnih poslova propisano je da se moraju sklopiti u pisanom obliku npr. ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva, vlastoruna

46

oporuka, ugovor o prodaji s obronim otplatama cijene, ugovor o graenju, licenci, osiguranju, tekuem raunu, kreditu i sl. Pravni posao sklopljen pred svjedocima u pravilu se danas ne trai i ZOO ga ne predvia iako u graanskom pravu postoji jo poslova mortis causa koji se mogu tako sklopiti npr. pisana oporuka pred svjedocima. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela bilo u samom aktu sklapanja pravnih poslova ili kod ve nainjene pisane isprave o pravnom poslu. Oblici sudjelovanja javnih tijela a) pravni poslovi sklopljeni pred nadlenim tijelima u obliku sudskog zapisnika u sudu pred sucem npr. javna oporuka, kod pravnih poslova koje sklapaju slijepe ili gluhe osobe, osobe koje ne znaju itati te nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne poznaju slubeni jezik, u obliku zapisnika pred tijelom dravne uprave ako je tako predvieno propisom, te u obliku javnobiljenikog akta kod ugovora o ureenju imovinskih odnosa meu osobama u branoj i izvanbranoj zajednici, ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnika i osoba lienih poslovne sposobnosti, ugovora o darovanju bez predaje u neposredan posjed te svi pravni poslovi inter vivos koje osobno poduzimaju slijepi i gluhi, oni koji ne znaju itati ili nijemi koji ne znaju pisati. b) potvrivanje ( ovjeravanje ili solemnizacija) isprava ime im se daje znaaj javnih isprava ( pisanih) a vri se kod javnog biljenika ime dobivaju znaaj javnobiljenikog akta. c) ovjeravanje potpisa ili rukoznaka na nekoj ispravi ime se potvruje da on potjee od odreene osobe a vre ih javni biljenici, tijela dravne uprave i ovlatene osobe u trgovakim drutvima, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi.

Usmeni dodaci pisanom ugovoru Ako je pisani oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune tog ugovora moraju biti u istom obliku pravilo o paritetu oblika uz dva izuzetka kada se usmena dopuna odnosi na sporedne toke i nije protivna cilju pisanog ugovora a o tome nije nita u formalnom ugovoru reeno i kada se kasnijim usmenim pogodbama umanjuju ili olakavaju obveze druge strane a oblik je pripisan iskljuivo u interesu te strane. Ako je oblik ugovora odreen voljom stranaka doputaju se izmjene i dopune neformalnim sporazumom bez obzira radi li se o bitnim ili sporednim sastojcima odnosno umanjenju ili poveanju obaveza i dr. Kada se radi o istodobnim usmenim pogodbama npr. ugovara se via cijena a u ispravku ugovora se unese nia ( npr. radi manjeg poreza) vrijedi neovisno o tome jeli poseban oblik predvien zakonom ili voljom strana samo ono to je u tom obliku sadrano uz dva izuzetka ista kao i kod propisanog oblika zakonom.

47

Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova Valjanost pravnog posla npr. valjanost ugovora kojim se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama odreen je uvjetom da je u pisanom obliku, oblik ad solemnitatem je propisan za pravni posao koji treba javnobiljeniki akt. Utuivost pravnog posla ako strana eli ostvariti neko pravo npr. iz darovanja bez prave predaje koje se moe sklopiti i u pisanom obliku moe se druga strana prisiliti na ispunjenje samo ako je sklopljeno u obliku javnobiljenikog akta tj. sudskog zapisnika. Dokazivanje postojanja pravnog posla oblik ad probationem kod zajma koji se moe sklopiti i usmeno kada se izdaje zadunica kao dokazna isprava. Radi upisa u javni registar npr. u zemljinu knjigu ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku. Zatita javnog interesa ili interesa strana npr. da ih upozori na posljedice sklapanja odreene vrste pravnog posla, spreavanje krivotvorenja i sl.

VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNOG POSLA

Pretpostavke valjanosti su Pravna i poslovna sposobnost subjekata, Valjano i suglasno oitovanje volje, Mogua, doputena, odreena ili bar odrediva inidba, Nedoputena pobuda, Ponekad i odreeni oblik pravnog posla.

Ako se bilo koja od tih pretpostavka ne ispuni ili ispuni u sadrajno negativnom znaenju ( npr. nedoputena inidba) pravni posao je nevaljan. Nevaljani pravni poslovi dijele se na nitave i pobojne.

48

NITAVOST PRAVNOG POSLA

Pojam i karakteristike nitavih pravnih poslova

To su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi da su valjani trebali proizvesti. Nazivaju se apsolutno nitavim pravnim poslovima s kojima se postupa kao da nisu ni sklopljeni tj. kao da pravno ne postoje. Nitavost nastupa ex lege tj. na temelju zakona a sud na nju pazi po slubenoj dunosti ex off i budui da nitavost nastaje na osnovi zakona sud e samo posao proglasiti nitavim ako za to postoje zakonom predvieni razlozi nitavosti, dakle odluka suda ima deklaratoran karakter tj. konstatira ve nastalu nitavost. Nitavost djeluje ex tunc tj. od samog trenutka sklapanja pravnog posla a naknadno moe konvalidirati samo iznimno u zakonom predvienim sluajevima a strane ne mogu svojom nagodbom otkloniti nitavost ugovora koji su sklopile.

Razlozi nitavosti
Pretpostavke valjanosti ostvarene u njihovom negativnom znaenju Poslovna nesposobnost fizike osobe - maloljetnika (osim onih koji su sklopili brak ili postali roditeljima) i punoljetnih osoba lienih poslovne sposobnosti. Tu ne spadaju sluajevi ograniene poslovne sposobnosti ( npr. maloljetnici sa navrenih 15 godina ako su stupili u radni odnos mogu sklapati valjane pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom, odnosno imovinom). Pravna osoba moe sklapati pravne poslove u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti ( ZOO kae pravne poslove koje sklopi pravna osoba sa treim osobom izvan djelatnosti koju ine njeni predmeti poslovanja su valjani a Zakon o trgovakim drutvima kae da trgovako drutvo moe obavljati one djelatnosti koje su upisane u trgovaki registar i one koje slue obavljanju tih upisanih djelatnosti a pravni poslovi sklopljeni izvan upisanih djelatnosti su pravno valjani. Posljedica jedino moe biti prekrajna odgovornost jer pravna sposobnost je iri pojam od predmeta poslovanja a granice ta dva pojma tj. podudaraju li se i koliko nema znaenje glede valjanosti pravnog posla. Valjanost pravnog posla pravne osobe bez suglasnosti tijela pravne osobe ako je ta suglasnost predviena statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe i upisana u sudski registar pravni posao je nitav a ugovorna strana ima pravo na naknadu tete s time da se suglasnost moe dati i kasnije tj. naknadno kada djeluje retroaktivno.

49

Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje tzv. mane volje kod kojih razlikujemo svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja kada osoba namjerno oituje neto to nee kolski primjer ala, simulacija, prijetnja, sila i mentalna rezervacija te nesvjesni nesklad izmeu oitovanja i volje kada osoba nesvjesno oituje ono to ne eli zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara. Sve te mane volje izazivaju nevaljanost pravnog posla osim mentalne rezervacije a nitavost uzrokuju kolski primjer i ala, simulacija, nesporazum i sila. ( Razlika u posljedici izmeu mentalne rezervacije i simulacije?) Mentalna rezervacija svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kod kojeg jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee a druga strana za to ne zna. Pravni posao je nastao i izaziva pravne uinke jer se na mentalnu rezervaciju odnosi pravilo tko zna ili mora znati posljedice svog oitovanja ne moe htjeti oitovanje bez tih posljedica. Primjer je draba kad kupci ponekad ne ele kupiti stvar ali sudjeluju u nadmetanju da bi povisili cijenu. kolski primjer i ala oitovanje dano u kazalinoj predstavi uz iznimku za alu npr . A je u ali dao nalog prijatelju B da za njega neto kupi ali B je to ozbiljno shvatio pa mu A mora nadoknaditi troak. Simulacija prividno sklapanje pravnog posla. Apsolutna sklapanje radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u neku drugu svrhu npr. prividna prodaja stvari srodniku radi prikrate vjerovnika a pravni posao je valjan ako trea osoba nije znala ni morala znati za fiktivnost posla a stekla je neko pravo ime se titi povjerenje u promet. Relativna sklapanje pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao npr. prividno sklapanje kupoprodajnog ugovora da bi se prikrio stvarno sklopljeni ugovor o darovanju i tako izbjegla primjena nepovoljnih propisa o porezu. Ovdje su sklopljena dva pravna posla prividni ili simulirani koji je nitav i prikriveni tj. disimulirani koji ostaje valjan pod pretpostavkom da su ga strane zaista eljele i da su ispunjene sve potrebne pretpostavke. I ovdje se tite tree osobe kao i kod i pod uvjetima apsolutne simulacije. Nesporazum (dissensus) kada ugovorne strane vjeruju da su suglasne ali u stvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora ili o kojem njegovom bitnom sastojku npr. A izjavi da posuuje knjigu B ali ovaj to shvati kao darovanje ili najmodavac dri da je ugovorio tjednu a

50

najmoprimac mjesenu najamninu. Prama ZOO se smatra da takav ugovor nije ni nastao. Sila ( vis apsoluta) fizika tj. izvravanje nasilja nad osobom u trenutku oitovanja npr. nasilno voenje ruke pri potpisivanju ugovora.

Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe ugovor je nitav Ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja pravnog posla a ako je on sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom a inidba prije njegova ispunjenja odnosno isteka postane mogua pravni posao e biti valjan. Objektivna nemogunost je radnja koju nitko ne moe izvriti i izaziva nitavost pravnog posla a subjektivna je ona radnja koju ne moe izvriti subjekt koji se na nju obvezao i ona ne izaziva nitavost ve odgovornost dunika za neispunjenje preuzete obveze. Naknadna nemogunost izaziva odgovornost dunika za tetu ako je ta nemogunost nastupila njegovom krivnjom a u suprotnom obveza prestaje a teret dokazivanja o okolnostima koje iskljuuju odgovornost lei na duniku ( ako su predmet obveze generike stvari obveza prestaje i tu samo ako su te stvari trebale biti uzete iz odreene mase a cijela ta masa propadne bez krivnje dunika). U svim tim sluajevima kada je dunik osloboen ispunjenja obveze duan je vjerovniku ustupiti pravo koje ima prema treoj osobi koja je odgovorna za nastalu nemogunost ispunjenja. Pravna nemogunost npr. kupoprodaja stvari izvan prometa ulazi pod pojam nedoputenosti. Pravni posao je nedoputen ako je inidba protivna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva osim ako cilj povrijeenog prava upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. Zabranjeni pravni posao je protivan propisima pravnog poretka ( ako je sklapanje ugovora bilo zabranjeno samo jednoj strani npr. prodaja poslije radnog vremena ugovor ostaje na snazi a strana odgovara prekrajno te ako je zabrana manjeg znaaja a ugovor je u cijelosti ispunjen je takoer iznimka od nitavosti ugovora). Nemoralni pravni posao je protivan moralu drutva npr. ugovor o zajmu dan radi hazardiranja ( prijevare) pa je suglasno tome odbijen zahtjev za povrat zajma). Zelenaki pravni posao nastaje kada netko koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, ili njegovim neiskustvom, lakomislenou i zaviu, ugovori za

51

sebe ili drugoga korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugome dao ili uinio ili se obvezao dati ili uiniti. To je u biti nemoralan ugovor npr. ugovor o doivotnom uzdravanju u uvjetima kada je bilo izvjesno da predstoji smrt primatelja. ZOO predvia mogunost da takav ugovor ostane na snazi ( konvalidira) ako oteeni u roku 5 godina od sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos a sud mu udovolji. inidba je neodreena ako pravnim poslom nije ostavljeno dovoljno pojedinosti za njenu individualizaciju, pa dunik pouzdano ne zna to treba ispuniti vjerovniku. Posao bi mogao biti valjan ako bi ona bila odrediva tj. ako sadri podatke za to ili su strane ostavile treoj osobi da je odredi npr. utvrivanje cijene kupoprodajnog ugovora ili naknade prijevoza i sl. po trinoj razumnoj cijeni utvrenoj odlukom suda ovisno o okolnostima konkretnog sluaja i sl.

Nedoputenost pobude sa bi pravni posao bio nitav pobuda mora biti nedoputena dakle kao i kod inidbe protivna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva, pobuda mora bitno utjecati na odluku jednog od ugovaratelja da sklopi ugovor, drugi ugovaratelj je znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na sugovaratelja da sklopi ugovor uz iznimku kod besplatnog ugovora. Nedostatak potrebnog oblika ZOO usvaja u pogledu oblika naelo neformalnosti tj. ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku a iznimno se odreeni oblik zahtjeva kao pretpostavka valjanosti tj. suprotno izaziva nitavost pravnog posla, u dva sluaja ako je tako predvieno propisom, ako su se strane sporazumjele da posebni oblik bude uvjet valjanosti njihova ugovora.

A pobojnost samo kod oporuke koja je iznimka. Postoji i mogunost konvalidacije ugovora ako su ga strane ispunile u cijelosti ili pretenom dijelu si ispunile obveze iz njega i ako iz cilja ugovora ne proizlazi to drugo.

Djelomina nitavost
Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitavost cijelog ugovora untile per inuntile non vitiatur korisno se tetnim ne kvari, ali samo u

52

sluaju kada ugovor moe opstati bez te nitave odredbe a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora niti odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

Posljedice nitavosti
Pravni posao ne proizvodi namjeravane pravne uinke koje bi proizveo da je bio valjan ali proizvodi nenamjeravane pravne uinke koji se nadovezuju na nevaljani pravni posao a to su obveza restitucije restitutio in integrum tj. povrata u prijanje stanje tako da je svaka strana duna vratiti drugoj sve to je primila na osnovi takvog ugovora a ako to nije mogue dati odgovarajuu naknadu u novcu prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Odgovornost za tetu koja pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje nitavog pravnog posla s time da druga strana nije znala niti morala znati za postojanje uzroka nitavosti a zahtjev za naknadu tete ne temelji se na povredi ugovorne obveze jer obveze uope nema ve se radi o istom graanskom deliktu. Naknada tete koju je savjesna strana pretrpjela preuzimajui razliite radnje u uvjerenju da je ugovor valjan negativni pogodbeni interes te je limitirana granicom koristi koju bi strana imala od ugovora de je valjan tzv. pozitivni pogodbeni interes.

Tko i u kojem roku moe isticati nitavost?

Svaka zainteresirana strana, dakle i tree osobe i dravni odvjetnik. Sud pazi na nitavost po slubenoj dunosti a pravo isticanja nitavosti nema vremenske granice dakle ne gasi se.

POBOJNOST PRAVNOG POSLA

Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova

To su relativno nitavi pravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao i valjani ali se mogu iz propisom predvienih razloga i u predvienom roku ponititi odnosno pobiti. Sve do ponitenja takvi pravni poslovi po svojim uincima se ne razlikuju od valjanih a ako protekne propisano vrijeme za njihovo

53

pobijanje postaju valjani tj. konvalidiraju. Ako pobojan pravni posao bude poniten, posljedice ponitenja nastupaju kao i kod nitavih pravnih poslova ex tunc tj. od dana njegova sklapanja. Sud ne pazi na nitavost po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev ovlatene osobe tj. one strane u ijem je interesu pobojnost ustanovljena ( tuba za pobijanje naziva se querella nullitatis). Pobojnost kao sankcija nevaljanosti ustanovljuje se ponajprije u svrhu zatite interesa ugovornih strana a ne opih drutvenih interesa kao kod nitavosti). Odluka o pobijanju je konstitutivna.

Razlozi pobojnosti

Ograniena poslovna sposobnost - sklapanje pravnog posla bez zahtijevanog odobrenja zakonskog zastupnika te kada ono ni naknadno ne uslijedi npr. to se ne trai za djecu sa navrenih 15 godina pri raspolaganju svojim vlastitim dohotkom od zarade. Sugovaratelj ima pravo raskinuti ugovor pod uvjetom da nije znao za ogranienu poslovnu sposobnost druge strane ili ako je znao a prevaren je tvrdnjom da je druga strana dobila odobrenje svog zakonskog zastupnika kada ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu. Pravo na raskid ugovora ima u roku od 30 dana od saznanja odnosno odsutnosti potrebnog odobrenja. Osim prava na raskid ugovora, sugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li ugovor a ako se on ne oituje u roku od 30 dana smatra se da je prijedlog odbijen. Ne postoji mogunost da osoba kada postane potpuno poslovno sposobna pobija ugovor koji je sklopila bez tog potrebnog odobrenja. Mane volje koje uzrokuju pobojnost pravnog posla su Prijetnja vis compulsiva psihika prisila tj. kada jedna strana ili netko trei izazove kod druge opravdan strah zbog kojeg ova sklopi odreeni pravni posao. Ta strana ima pravo zahtijevati ponitenje pravnog posla. ( svjestan nesklad volje i oitovanja). Zabluda eror pogrena predoba o nekoj okolnosti ( error iuris o pravu/ error facti o injenicama/ error in motivo o motivu). Zabluda o pravu i motivu se u pravilu ne uvaava. Zabluda o motivu je bitna samo kod besplatnih pravnih poslova. Zabluda koja se odnosi na elemente pravnog posla a iznimno i na motive njegova poduzimanja naziva se pravnoposlovnom zabludom koja se opet dijeli na zabludu o

54

oitovanju ( postojanje se moe ustanoviti interpretacijom kao razlika izmeu stvarno oitovanog i objektivno oitovanog) i zabludu u uem smislu ( oitovano je ono to se uistinu htjelo a nesklad je neizravan jer je oitovatelj bio u zabludi glede jednog elementa pravnog posla). ZOO kae da zabluda ima uinak na pravni posao tj izaziva pobojnost samo ako je bitna zabluda tj. samo ako je ona koja se odnosi na bilo koji bitni sastavni sastojak pravnog posla a iznimno i na motive poduzimanja ali ne definira konkretno pojam bitnosti ve navodi sluajeve kod kojih se zabluda ex lege mora smatrati bitnom a to je kada se odnosi na a) objekt ugovora errror in qualitate, b) osobu s kojim se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu error in persona, c) okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunima, d) pobudu koja je ali iskljuivo kod besplatnih pravnih poslova bila odluna za preuzimanje obveze error in motivo. Uinak te bitne zablude je pobojnost pravnog posla. U pitanju odnosa izmeu volje i oitovanja ZOO se priklonio tzv. teoriji povjerenja tj. redovito se uvaava ono to se oitovalo a tek u sluaju spora ispituje se pod odreenim pretpostavkama i uvaava ono to se htjelo dakle uvaiti e se prava volja ugovorne strane dokae li se da je zabluda bitna. Osim te postoje jo i teorija oitovanja po kojoj nije vano to se htjelo ve ono to se oitovalo i po njoj bi pravni posao u zabludi bio valjan ali ta teorija je nedoputena te teorija volje po kojoj je bitno ono to se htjelo a ne ono to se oitovalo te bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla a prihvaa se u nasljednom pravu i to oporunom gdje se na prvom mjestu uvaava prava volja ostavitelja. U jednom sluaju ugovorna strana se ipak nee moi pozivati na zabludu, iako je ona bitna a to je kada je druga ugovorna strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije ni bilo npr. netko kupi antenu koja ne ostvaruje prijam a isporuitelj je spreman isporuiti mu odgovarajuu antenu. Ako zbog zablude doe do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana, ako je bila savjesna tj. nije znala ni morala znati za zabludu svog sugovaratelja ima pravo na naknadu pretrpljene tete tj. na naknadu negativnog pogodbenog interesa ( one tete koju trpi zbog toga to je vjerovala u valjanost ugovora) koji mora biti limitiran i po obujmu i visini tj. ne smije prijei granicu tzv. pozitivnog pogodbenog interesa ( granicu koristi koju bi imao savjesni sugovaratelj da je ugovor ispunjen u sadraju u kojem je sklopljen tj. korist koju bi postigao da ugovor nije poniten). ( Nesvjesni nesklad)

55

Neznanje ZOO ne govori o njemu kao obliku nesvjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja ali openito se uzima da ono ima iste uinke kao i zabluda. U odnosu na zabludu koja predstavlja pogrenu predobu o nekoj okolnosti, neznanje ignorantia znai pomanjkanje bilo kakve predobe. Prijevara kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla ( izazvana, kvalificirana zabluda ili lukavstvo). Moe se uiniti aktivnim ponaanjem npr. prodavatelj uvjeri kupca da mu prodaje zlatnu narukvicu koja to nije ili pasivnim dranjem ne upozori ga na zabludu u kojoj se kupac nalazi. Prijevarom se ne smatra reklama. Strana koja je u zabludi ima pravo zahtijevati ponitenje ugovora, pri emu se ne zahtjeva bitnost te ima i pravo na naknadu pretrpljene tete. Takoer se moe zahtijevati i ponitenje ako je prijevaru uinila trea osoba ako je sugovaratelj prevarene strane znao ili morao znati za to ( ali ako se radi o besplatnom pravnom poslu i bez obzira jeli on to znao ili morao znati).

Povredna naela jednake vrijednosti inidaba prestacija osiguranje to vee ekvivalentnosti vrijednosti inidbe i protuinidbe a sankcije se mogu sastojati u nitavosti ugovora ( npr. zelenaki ugovor), mogunosti njegova raskida ( npr. odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja) ili pobijanja ugovora koje se predvia u odredbama instituta prekomjernog oteenja koje nastaje kada u vrijeme sklapanja naplatnog pravnog posla postoji oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Oteena strana moe zahtijevati ponitenje ako u vrijeme sklapanja ugovora nije znala ni morala znati za pravu vrijednost inidbe i to u roku od 1 godine od sklapanja ugovora ( jedinstveni objektivni rok). Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika kada radi tih radnji dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Pobijanje izvan steaja i u steaju uz pretpostavke Dospjelosti vjerovnikove trabine koja je dospjela od trenutka kada je vjerovnik ovlaten zahtjevati njezino ispunjenje odnosno isplatu ako ja novana. ZOO doputa pobijanje i onim vjerovnicima ija je trabina nastala poslije pobijane radnje. Izvrenje radnje dunika na tetu vjerovnika tj. pravnih poslova, jednostranih i dvostranih, naplatnih i besplatnih te razliitih drugih pravnih radnji i proputanja ( kada npr. izgubi neko materijalno pravo ili za njega nastane neka materijalna obveza) a to su najee besplatni ugovori 56

( darovanje, zajam), odricanje od nasljedstva te naplatni ugovori ( kojima se preuzimaju obveze, zasniva zalono pravo, prenosi pravo vlasnitva i sl.). Za pravnu radnje je bitno da rezultira smanjenjem dunikove imovine u korist neke tree osobe. Dakle ne radi se o nevaljanosti pravnog posla ve su pravni poslovi koji se pobijaju valjani i pobijaju se u onom opsegu koji je dovoljan za namirenje vjerovnikove dospjele trabine. Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se Actio paulijana ili paulijanska tuba . Pasivno legitimirani su dunik i osoba u iju je korist radnja poduzeta, sveopi ili univerzalni slijednici osobe s kojom je pravni posao sklopljen npr. nasljednici umrlog, nova pravna osoba i dr. te singularni slijednici te osobe tj. osobe na koje je ona pravnim poslom prenijela steenu korist. Tuba se moe izbjei ako dunik ispuni obvezu. Ponekad se moe pobijanje umjesto tubom postii prigovorom npr. ako trei tui dunika na predaju darovane stvari vjerovnik moe ustati prigovorom protiv tubenog zahtjeva. 4 su vrste te tube Dolozna paulijanska tuba trai kao posebnu pretpostavku za podizanje namjeru dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika consilium fraudis u trenutku poduzimanja radnje a naknadno saznanje ne kodi mala fides superveniens non nocet. Osim tog znanja dunika da svojom radnjom teti vjerovniku potrebne su jo dvije pretpostavke da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem pranog posla teti vjerovniku i da se radi o naplatnom pravnom poslu ili raspolaganju. Kulpozna paulijanska tuba kada dunik nije znao ali je u trenutku poduzimanja radnje odnosno sklapanja pravnog posla mogao znati da poduzetom radnjom teti vjerovniku, kada nije postupao s panjom koja se u prometu zahtjeva obina nepanja culpa levis a isti stupanj trai se i za protivnika pobijanja. Pobijaju se naplatni pravni poslovi i raspolaganja koja su sklopljena pod izrazito povoljnim uvjetima a rok za podizanje tube je isto 1 godina od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnje ili dana kada je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. Kojom e se tubom dunik posluiti ovisi iskljuivo o mogunostima dokazivanja posebnih pretpostavki tj. namjere ili nepanje dunika. Obiteljska paulijanska tuba za sluaj kada dunik sklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika a na tetu vjerovnika. Mora se raditi o krvnim srodnicima ili srodnicima po tazbini do 4 stupnja.

57

Predmnijeva se da je srodnik znao da raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku i ta predmnijeva je oboriva preasumpio iuris tj. moe se dokazati suprotno a krug osoba za koje predmnijeva vai naziva se sumnjivom obitelji familia suspecta. Ostale posebne pretpostavke su naplatan pravni posao i rok za podizanje od 3 godine a isto se rauna kao i prethodne tube. Kvazipaulijanska tuba namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe ( ugovor o darovanju, beskamatni zajam, odricanje od nasljedstva, oprotaj duga, isplata tueg duga, preuzimanje duga i sl. a vjerovnik samo dokazuje besplatnost raspolaganja dok se neoborivo predmnijeva paraesumptio iuris et de iura da je dunik znao ili morao znati a isto i onaj u iju je korist raspolaganje uinjeno da se vjerovniku nanosi teta. Rok za podizanje tube je 3 godine od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnji ili dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju. ( Jesu li dunik i osoba u iju je korist izvrena radnja solidarni dunici?)

Posljedice pobojnosti
Nema razlike u posljedicama izmeu nitavog pravnog posla i onih koji nastaju ponitenjem pobojnih pravnih poslova. U oba sluaja svode se na obvezu restitucije odnosno povrata u prijanje stanje te odgovornost za tetu te nastupaju ex tunc tj. od trenutka sklapanja pravnog posla. Iznimka od pravila potpune restitucije predvia se za sluaj da pravni posao bude poniten zbog ograniene poslovne sposobnosti kada sugovaratelj ogranieno poslovno sposobne osobe nema pravo na potpuni povrat ve moe zahtijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist. Odgovornost za tetu pod uvjetom da je bio savjestan tj. da nije znao niti morao znati za postojanje uzroka pobojnosti.

Tko i u kojem roku moe zahtijevati ponitaj?

Strane u poslu ona u ijem je interesu pobojnost ustanovljena, zastupnik ogranieno poslovno sposobne osobe, osobe koje su pod prijetnjom, u zabludi ili zbog prijevare sklopile pravni posao,

58

oteena strana kod prekomjernog oteenja a iznimno i neke tree osobe .

U roku 1 godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno prestanka prisile ( subjektivni rok) a krajnji rok za ponitenje je 3 godine raunajui od dana sklapanja pravnog posla ( objektivni rok). Kod prekomjernog oteenja predvien je jedinstven objektivni rok od 1 godine od dana sklapanja pravnog posla. Svi rokovi su prekluzivni pa se nakon njihova proteka gasi pravo zahtijevati ponitenje. U vremenu od sklapanja pravnog posla do isteka roka, on proizvodi pravne uinke kao da je valjan pa je ZOO dao ovlatenje sugovaratelju strane koja ima pravo traiti ponitenje posla da zatrai njegovo izjanjenje ostaje li pri poslu ili ne, napominjui joj da e se u protivnom smatrati da je posao poniten. Ako se radi o osobi ograniene poslovne sposobnosti zakonski zastupnik se poziva da u roku 30 dana se izjasni dali ostaje ili ne pri poslu a ako se ne izjasni smatra se da je odobrenje uskraeno.

KONVALIDACIJA
Naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova. Rimsko pravo je imalo negativan stav quo dab initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere to je u poetku bilo nevaljano ne moe protekom vremena postati valjanim. ZOO doputa konvalidiranje u odreenim sluajevima i uz ispunjenje zakonom predvienih pretpostavka. Nitav pravni posao u pravilu ne moe konvalidirati osim iznimno zabranjeni pravni poslovi ako je zabrana manjeg znaenja i ako je posao ispunjen, zelenaki pravni posao ako oteeni istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravian iznos i takav zahtjev podnese u roku 5 godina od sklapanja pravnog posla i ako sud tom zahtjevu udovolji, posao za koji se zahtjeva pisani oblik a nije u tom obliku ako su ga strane ispunile u cijelosti ili u pretenom obliku.

Pobojni pravni posao u pravilu moe konvalidirati a mogunost ovisi o ponaanju strana a prvenstveno one u ijem interesu je pobojnost ustanovljena jer ona odluuje hoe li se koristiti tim pravom ili ne a ako se odrekne prava pobijanja ( odricanje unaprijed nije doputeno npr. kod prekomjernog oteenja) ili u zakonskom roku ne podigne tubu pravni posao e konvalidirati a kod ograniene poslovne sposobnosti ako zakonski zastupnik naknadno da svoje odobrenje.

59

KONVERZIJA
Kada nitav pravni posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla, kada e meu stranama vrijediti taj drugi pravni posao, ako bi to bilo u suglasnosti sa ciljem kojeg su strane prvim poslom eljele postii. Takvo pretvaranje naziva se konverzijom npr. mjenini zajam u obini jer u mjenicu nisu unijele sve bitne sastojke a mjenica ima znaenje priznanice.

60

VIII.STJECANJE I GUBITAK PRAVA

STJECANJE PRAVA
Spajanje subjektivnih graanskih prava sa nekim subjektom.

IZVORNO ILI ORGINARNO STJECANJE PRAVA

Znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava. Npr. A kupi oranicu od B, ue u posjed ali se u zemljinim knjigama ne upie kao vlasnik, ali nakon 10 godina stjee vlasnitvo dosjelou dakle neovisno na vlasnitvo B- a izvorno je stekao pravo vlasnitva.

IZVEDENO ILI DERIVATIVNO STJECANJE PRAVA

Kada stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika odnosno izvodi iz prava prednika s time da stjecatelj ne moe stei vie prava nego ih je imao taj prednik nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet. Tu su uvijek dva pravna subjekta pravni prednik ( auctor) tj. onaj od kojeg se pravo stjee te pravni slijednik ( successor) tj. onaj koji stjee pravo. Razlikuje se Translativno stjecanje kod kojeg prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu prenosi na novog stjecatelja a naziva se i pravnim nasljeivanjem ili sukcesijom kod koje opet razlikujemo sveopu ( univerzalnu) sukcesiju prijelaz svih prava i obveza od dosadanjeg subjekta na novi jednim aktom npr. nasljeivanje za sluaj smrti te singularnu sukcesiju stjecanje samo pojedinanih prava npr. vlasnitva jedne stvari, jednu trabinu i sl. Konstitutivno stjecanje je kada prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja neko novo pravo npr. vlasnik livade osnuje slunost u korist susjedove oranice.

GUBITAK PRAVA
Odvajanje subjektivnog graanskog prava od njegova nositelja

61

Relativan gubitak prava kada jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi a drugi subjekt ga istodobno stjee. Apsolutan gubitak prava kada jedan subjekt pravo gubi koje vie nitko ne stjee i tu govorimo o prestanku prava npr. kod propasti stvari.

ZASTARA PRAVA ( PRAESCRIPTIO)

Gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme a protivni institut je dosjelost stjecanje prava na temelju vrenja njegova bitnog sadraja ( posjedovanja) kroz zakonom odreeno vrijeme. Kod dosjelosti faktini odnosi pretvaraju se u pravne a kod zastare pravni odnosi se razaraju. Strane se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare niti unaprijed produljiti vrijem zastare odreeno propisom. Tek u onom trenutku kada zastara nastupi, mogu se strane odrei njenih posljedica npr. nitko nam ne brani da platimo zastarjeli dug iako znamo da nas vjerovnik zbog zastare ne moe sudskim putem prisiliti na plaanje. ZOO odreuje da se pravnim poslom ne moe odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onog koje je odreeno zakonom niti da zastarijevanje nee tei neko vrijeme. Zastarom prestaje zahtjev a ostaje subjektivno pravo. Razlika izmeu zahtjeva i prava., gdje se zastara najee primjenjuje u obveznom pravu kada se trabina pretvara u naturalnu obvezu.

Objekt zastare
Samo imovinska prava ali je malo subjektivnih graanskih prava koja mogu zastarjeti pa tako pravo vlasnitva ne moe a slunost moe. Zapravo ono to zastarijeva kod subjektivnog graanskog prava nije samo pravo ve mogunost njegova ostvarenja sudskim putem, dakle zastaruje samo tubeni zahtjev. Propise o zastari sadri ZOO, zakoni o mjenici, eku i drugi brojni zakoni. U obveznom pravu zastara naturalna obveza a u stvarnom slunost.

Pretpostavke zastare

62

Nepodignuta tuba i protek zakonom odreenog vremena zastarnog roka. Zastara poinje tei prvi dan iza dospjelosti a ako se obveza sastoji u neinjenju od prvog dana kada je dunik postupio protivno obvezi neinjenja a zavrava istekom posljednjeg dana zakonom odreenog vremena.

Rok zastare
Zakonom odreeno vrijeme nakon kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prisilnim putem ( tuba se ugasila). Opi zastarni rok je 5 godina a primjenjuje se kada nije propisan posebni zastarni rok Trogodinji npr. za meusobne trabine nastale iz ugovora o prometu roba i usluga, za trabine zakupnine, najamnine, naknade tete raunajui od dana kada je oteeni saznao za tetu i osobu koja ju je poinila. Jednogodinji npr. za trabine koje se odnose na isporuenu elektrinu energiju, odravanje istoe i sl. Desetogodinji za trabine utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugih nadlenih tijela pa iako zakon za njih predvia krai rok.

Prekluzivni rok ne treba mijeati sa zastarnim to je strogi zakonski rok unutar kojeg strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da se ugasi ne samo zahtjev nego i samo subjektivno pravo i na njega sud pazi pos slubenoj dunosti te nema zastoja ni prekida zastare.

Zastoj zastare
Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili ve zapoeta prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu a kada se to dogodi zastara se nastavlja a proteklo vrijeme se uraunava ( vrijeme mirovanja ne). Te okolnosti su predviene u ZOO Za trabine izmeu branih drugova, roditelja i djece dok traje brak odnosno roditeljsko pravo, tienika i staratelja, Osoba u branoj i izvanbranoj zajednici, Osoba na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije i rata, Osoba zaposlenih u tuem domainstvu za vrijeme trajanja radnog odnosa,

63

Za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze.

Prekid zastare
Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei a proteklo vrijeme se ne uraunava, ve zastara moe samo iznova zapoeti. Prama ZOO te okolnosti su Priznanje duga, Podizanje tube, Svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom

Do prekida nee doi ako vjerovnik odustane od tube ili druge poduzete radnje ili ako tuba bude odbijena osim ako to nije iz procesnih razloga ili nenadlenosti a vjerovnik podigne novu tubu u roku naredna 3 mjeseca. Ne mora biti nuno sud ili javno tijelo ve i drugo nadleno tijelo npr. kod arbitrae. Slanje opomene duniku nije prekid zastare jer je to privatna radnja a ne radnja nadlenog tijela.

Uinak zastare
Ne gasi se samo pravo ve pravo zahtijevati ispunjenje obveze prisilno putem suda ( tubeni zahtjev). To znai da dunik nije prestao biti dunik ve se njegova obveza od utuive pretvorila u neutuivu ili naturalnu. To meutim ne znai da se ne moe uputiti prigovor sudu jer naime ako tuenik ne istakne prigovor zastare sud e postupiti s tubom jer ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti. Ostaje odgovornost za tetu i stvarno pravo a zastruje zahtjev a jedino zastaruju stvarne slunosti jer se kod njih zastara definira kao gubitak prava. Pravo nakon nastupa zastare postaje neutuivo tj. naturalna obveza. Plaanjem duga ne prekida se zastara zato?

64

STVARNO PRAVO

I. UVOD

POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA

Pojam u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari. Pojam u subjektivnom smislu razliita ovlatenja koja subjektima povodom stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike Stvarnopravnost objekt stvarnopravnog odnosa je stvar . U obveznom odnosu stvar je tek posredno objekt odnosa a izravan objekt je inidba. Apsolutnost prava znai da ta prava u subjektivnom smislu djeluju protiv svakog contra omnes , svatko ih moe povrijediti i protiv svakog se mogu ostvarivati. U obveznom odnosu djelovanje inter partes. Numerus clausus - zatvoren broj stvarnih prava tj. odreen je propisom. Jedino zakonodavac moe neko pravo proglasiti za stvarno i tu nema naela dispozitivnosti. To meutim ne znai da je taj broj zauvijek odreen ve da je u odreenom pravnom sustavu u svakom trenutku odreen propisom.

OBLICI STVARNIH PRAVA

65

Ureeni su Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima iz 1996 godine a to su Stvarna prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitva. Stvarna prava na tuoj stvari ( sektorska prava) pravo slunosti, zalono pravo. Pravo stvarnog tereta i pravo graenja.

Prije je postojala i trea skupina stvarnih prava pravo koritenja i pravo raspolaganje koja su ulazila u pravo upravljanja u sferi drutvenog vlasnitva SFRJ a oni je ex lege pretvoreno u pravo vlasnitva dotadanjih nositelja prava upravljanja predmnijeva kod koje je protudokaz doputen. Posjed nije stvarno pravo ve pretpostavka pojedinih stvarnih prava.

II.

POSJED ILI POSSESSIO

ODNOS OVJEK I STVAR

S jedne strane postoji drutveni odnos, odnos izmeu ljudi s obzirom na stvari a s druge strane faktini odnos izmeu ovjeka i stvari a do njega moe doi i izvan stvarnopravnog odnosa npr. izmeu tata i ukradene stvari kada kraa nije injenica koja bi izazvala nastanak nekog stvarnopravnog odnosa. Posjedom ne nazivamo svaki odnos izmeu ovjeka i stvari ve samo odreeni tip takvih faktinih odnosa. Tipovi faktinih odnosa izmeu ovjeka i stvari Mehaniki kada ovjek uope nije svjestan tog odnosa sa stvari npr. padne mu list na eir pri emu nije aktivirana ovjekova volja i graansko pravo nema za njega interes. Detencija dranje stvari s voljom da se ona dri obino za drugoga npr. prijatelj nam da pismo da ga ubacimo u sandui. Posjed - razliku sa detencijom promatramo kroz dvije konstrukcije ( prikladniji naziv bi bio koncepcije jer koncepcija treba odgovoriti na pitanje da li je posjed injenica ili pravo a konstrukcija odgovara na pitanje koliko elemenata mora imati faktino odnos prema stvari da bi se u odreenom pravnom poretku smatrao posjedom).

66

Rimska ili subjektivistika ( do 1980 god.) osnovni konstitutivni element posjeda su corpus possessionis ( objektivni element tj. faktino dranje stvari) te animus possidendi ( subjektivni element tj volja da se stvar dri kao svoja). Razlika sa detencijom je dakle u animusu. Germanistika , objektivistika ili moderna teorija ( ZOVO i ZV) animus possidendi vie ne ulazi u konstrukciju posjeda ve je dovoljan samo corpus ili faktina vlast nad stvari, bilo da je osoba izvrava osobno ili preko druge osobe kojoj je stvar dala na temelju nekog pravnog posla. Pojam faktina vlast treba shvatiti kao mogunost faktinog raspolaganja stvarju. Najuoljivija posljedica objektivistike konstrukcije izraava se u pretvaranju dosadanjih detentora ( plodouivatelja, zakupnika, uvara i drugih) u posjednike sa svim pravnim posljedicama vezanim uz taj status.

OPI POJAM POSJEDA

Tri su razliita poimanja Posjed je jednostavna injenica, fakt da ovjek dri stvar, Posjed je pravo tj. stanoviti pravni odnos, Posjed je faktino stanje ire od pojma injenice koji se usprkos zatiti koju mu prua pravni poredak samim tim ne pretvara u pravo. U posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu na posjed ve o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja. Posjedovnom se tubom moe postii najvie to da se uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja te se nastali spor ne rjeava apsolutno ve se moe naknadno rijeiti u redovnoj vlasnikoj parnici gdje se ispituje koja od strana je u sporu ovlatena posjedovati stvar. Posjed je dakle faktino stanje zatieno pravom i ova teza je prihvaena i u naem pravu.

SUBJEKTI POSJEDA
Pravne i fizike osobe a budui da se ne zahtjeva posjedovna volja to mogu biti i osobe ograniene poslovne sposobnosti i poslovno nesposobne osobe za koje posjed stjeu njihovi zakonski zastupnici.

67

OBJEKTI POSJEDA
Stvari i prava koja su u prometu ali ne ba sve i sva. To mogu biti samo sadanje stvari ne i budue, one stvari na kojima se moe stei pravo vlasnitva uz iznimku sobe ili druge prostorije u stanu. Od prava se ne moe posjedovati npr. pravo glasa, statusna prava kao brano, roditeljsko i druga odnosno neprometna i neimovinska prava. ZV navodi samo pravo stvarne slunosti kao mogui objekt posjeda.

VRSTE POSJEDA

Neposredan, posredan, samostalan i nesamostalan

Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno, osobno ili preko pomonika u posjedovanju izvrava faktinu vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktinu vlast na stvari izvrava preko druge osobe kojoj je po osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. Iako tu posjednik vie ne vri nikakvu faktinu vlast nad stvari ZV mu je priznao kakvou posjeda te posjedovnu zatitu. Iako su tu dva posjednika na istoj stvari nije rije o suposjedu ve o dva individualna posjeda. Samostalan posjed je onaj kod kojega posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ne izvrava time niiju tuu viu neposrednu vlast tj. kada faktinu vlast na stvari izvrava vlasnik stvari ( vlasniki ili vlastiti posjed ) a samostalni posjednik je svaka osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik ili neko pravo kao da je njegov nositelj. Posjed se smatra samostalnim ali to je oboriva predmnijeva praesumptio iuris a teret dokazivanja lei na onom tko to osporava i time se titi povjerenje u prometu. Nesamostalan posjed je onaj kod kojega posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednog posjednika ( uporabni posjed) tj. kada se faktina vlast izvrava na osnovi prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika kao npr. posjed zakupnika, plodouivatelja i drugih. On moe biti neposredan (zakupnik sam ima faktinu vlast na stvari) te posredan ( zakupnik daje zakupljenu stvar u podzakup).

68

Individualan posjed i suposjed

Kada samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu odnosno kada to ima vie osoba a posjedovanje se moe organizirati tako da faktinu vlast izvravaju svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno.

Vrste posjeda s obzirom na objekt

Posjed stvari faktina vlast na stvari s time da je nevano zasniva li

se ta vlast na nekom stvarnom pravu npr. vlasnitvu, obveznopravnom odnosu npr. zakupu ili na nikakvom pravu npr. posjed tata nad ukradenom stvari. Pod faktinom vlau podrazumijeva se svakodobna, realna mogunost raspolaganja sa stvari tj. da je koristimo, troimo, popravljamo, unitavamo i sl. a posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeen izvravati tu faktinu vlast neovisno o svojoj volji npr. jedno vrijeme zbog poplave ne moe do zemljita. Izuzeci su a) ako se radi o izvravanju faktine vlasti osoba koje na osnovi radnog ili slinog odnosa ili u kuanstvu tu vlast izvravaju za drugu osobu a duni su postupati po nalogu te osobe - ne radi se o posjedu ve se radi o pomoi u posjedovanju (tj izvravanju tue faktine vlasti) i b) priznaje se posjed iako ne postoji faktina vlast na stvari kada nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja bez obzira to e kasnije stei faktinu vlast na stvari nasljedniki posjed. Tabularni posjed ima slinosti sa nasljednikim posjedom jer je i on idealan (naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu i za svakoga relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta kao da je taj predmet njezin a da se pri tome ta njezina vlast ne sastoji u nikakvoj neposrednoj fizikoj vlasti na stvari niti se na nju oslanja) a ne efektivan. Njega ima osoba koja je upisana u zemljine knjige kao vlasnik nekretnine a na njoj nema faktine vlasti, jo se naziva i zemljinoknjini posjed. ZV ga ne predvia i on ne uiva posjedovnu zatitu jer se faktina ne izvrava ni posredno ni neposredno.

Posjed prava

ZV ureuje samo jedan sluaj posjed prava stvarne slunosti a ima ga osoba koja faktino izvrava sadraj prava stvarne slunosti glede neke nekretnine.

Vrste posjeda s obzirom na kakvou Odnosi se na osnovu stjecanja, nain stjecanja i odreene subjektivne momente u osobi samog posjednika.

69

Zakonit i nezakonit posjed onaj koji se zasniva na objektivno

valjanoj pravnoj osnovi tj. temelju naziva se zakonit i obratno. Za stjecanje posjeda kao i za stjecanje prava vlasnitva javljaju se kao pravne osnove pravni poslovi, odluke dravnih tijela vlasti, okupacija, odvajanje plodova, ugovori kod kojih se predaje stvar drugome na koritenje, uporabu, uvanje, u zalog i sl, zatim smrt ostavitelja Npr. ugovor kao pravna osnova naziva se titulus ili naslov stjecanja koji sam jo ne daje posjed stvari ili prava ve samo pravo na posjed ime mu osigurava kakvou zakonita posjeda.

Istinit i neistinit posjed

onaj koji je steen na doputen i pravilan nain npr. tradicijom i suprotno onaj koji je viciozan tj. steen silom (izravnom ili neizravnom, fizikom ili psihikom), potajno ili prijevarom te zlouporabom povjerenja ( vi, clam, precario). Istinitost posjeda pravne osobe prosuuje se prema postupanju odgovorne fizike osobe odnosno zakonskog zastupnika. Sila dakle moe biti izravna i neizravna ( jednostrano zaposjednue stvari ili prava ali ne potajno a dosadanji posjednik se nije usprotivio samo zato jer nije znao). Takvo stjecanje moe biti nepoteno i poteno npr. kupac prodavatelju silom oduzme kupljenu stvar jer je ovaj odbija predati). Posjednik iji je posjed silom oduzet moe odmah neposredno, silom vratiti svoj posjed samopomo koja ne predstavlja smetanje posjeda. Zlouporaba povjerenja se javlja kada netko samovlasno eli pretvoriti u trajno pravo ono to mu je dano samo iz usluge a prekarij je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj neku stvar na besplatnu uporabu do opoziva, dakle to je podvrsta ugovora o posudbi. Prekaristiki posjed je neistinit ili viciozan jer je nastao samovlasnom i nedoputenom transformacijom prekarija.

Poten i nepoten posjed bonae fidei possessio ako

posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed a poten posjednik jo se naziva i posjednikom u dobroj vjeri. Ako je o tom pravu voen sudski ili drugi postupak pred nadlenim tijelom a odlueno je da mu ne pripada pravo na posjed, potenje mu prestaje od trenutka zaprimanja tube. Posjed se smatra potenim dok se ne dokae suprotno oboriva predmnijeva ( praesumptio iuris) a teret dokazivanja je na onom tko tvrdi suprotno. Nepoten posjed malae fidei possessio je onaj posjed kod kojeg posjednik zna ili je imao dovoljno razlpoga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed posjednik u zloj vjeri. Razlika vana kod stjecanja prava vlasnitva.

70

Potenje i nepotenje su subjektivne kvalitete posjeda a zakonitost i istinitost objektivne pa tako zakonit posjed moe biti istinit npr. kupim stvar i neistinit npr. silom oduzmem stvar. Nezakonit posjednik moe biti poten npr. kupim stvar od poslovno nesposobne osobe a to ne znam, te nepoten. Posjed koji je istodobno zakonit, istinit i poten naziva se

kvalificirani posjed.

STJECANJE POSJEDA OPENITO

Posjed je steen ako i kada je inom stjecanja zaista nastalo glede stvari stanje koje ima sve osobine posjeda stvari odnosno prava, bilo posrednog ili neposrednog.

STJECANJE I PRESTANAK POSJEDA STVARI

Posjed je steen kada stjecatelj uspostavi svoju faktinu vlast nad stvari.

Izvorno stjecanje je stjecanje mimo ili protiv volje dotadanjeg

prednika tj. stjecanje bez obzira na prednika. Kada stjecatelj jednostranim inom uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari koja u tom asu nije bila ni u ijem posjedu ili ako je uspostavio svoju vlast neovisno ili usprkos tom tuem posjedu ako on postoji. Neposredan posjed - potrebno je izvriti jednostrani fiziki in kojim se uspostavlja faktina vlast na stvari a naziva se aprehenzija. Ponekad taj fiziki in nije ni potreban npr. poteni posjednik domae ivotinje stjee posjed mladuneta ve samom separacijom ali tu odmah stjee i pravo vlasnitva a ponekad pak sam fiziki in nije ni dovoljan ve je uz njega potreban i osobni akt stjecatelja npr. lovac hvatanjem u zamku jo ne postaje posjednik divlje ivotinje ve onda kada je doista i uzme. Kod nekretnine posjed se stjee stupanjem na nju a ponekad ju je potrebno ograditi, obiljeiti, obraditi i sl. Razlika izmeu uzea i oduzea - izvorno se posjed stjee inom uzea ( aprehenzija) stvari koja u trenutku stjecanja nije ni u ijem posjedu u neposredan posjed ( npr. uzimanje stvari rukom). Oduzee stvari se obavlja jednostranim inom kojim se uspostavlja faktina vlast stjecatelja a oduzima ista takva vlast dotadanjem posjedniku. Izvorno stjecanje posjeda oduzeem stvari od dotadanjeg posjednika je samovlasno i nije dozvoljeno ( osim iznimno npr. kada je to dozvoljeno zakonom policija zaplijeni ukradene stvari).

71

Posredan posjed izravno stjecanje mogue je samo preko zastupnika kada je on stekao neposredan posjed izvorno kada njegov tienik stjee posredan posjed izvorno.

Izvedeno stjecanje -

stjecanje s voljom dosadanjeg posjednika a budui je sama stvar u neijem posjedu radi se o prijenosu posjeda. To je uvijek dvostrani in dotadanjeg posjednika i stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje stjecatelju a ovaj je prima. Neposredan posjed tradicija prijenos posjeda predajom stvari novom posjedniku a u biti se prenose pravni uinci vezani za injenicu posjeda pravo posjeda. Vrste tradicija Traditio de manu ad manum predaja iz ruke u ruku fizika predaja gdje se treba omoguiti stjecatelju faktino raspolaganje stvarju bilo da se radi o doslovnom fizikom zahvatu npr. kada potar ubaci pismo u sandui, na sajmitu kupimo drva ili sluaj predaje drugom rukom traditio longa manu npr. netko iz aviona pokae zemljinu esticu i dopusti osobi da se sama stavi u posjed. Traditio symbolica predaja znacima ili simbolika tradicija pomou nekog sredstva, orua, znakova, isprava i sl. a u prvom redu dolazi u obzir kod onih stvari koje se ne mogu predati iz ruke u ruku radi prostorne udaljenosti ( npr. neka slika deponirana u garderobi na zagrebakom kolodvoru pa se predaje potvrda od garderobe tj. isprava), radi veliine stvari npr. predaja u posjed cjelokupnog skladita, biblioteke kada se u posjed predaje npr. klju ili slino. Danas vie ne kaemo da je to simbolika tradicija ve predaja putem sredstva posjedovanja jer je simbolika danas nezamisliva u suvremenom poretku. Npr. sada vie klju nije simbol ve je sredstvo. Razlika izmeu ta dva pojma je i u tome to klju kao simbol ne otkljuava vrata odreene prostorije koju dobivamo u posjed kao to je to kod kljua kao sredstva posjedovanja. Traditio per declarationem tradicija oitovanjem javlja se u dva oblika a) kao tradicija brevi manu ( kratkom rukom) prema subjektivistikoj konstrukciji dosadanji detentor sporazumno se s posjednikom od detentora pretvara u posjednika a predaja stvari nije potrebna jer osoba ve dri stvar u detenciji npr. prijatelju posudim bicikl i nakon odreenog vremena mu ga odluim prodati. Prema objektivistikoj koncepciji po kojoj je za posjed dovoljan samo corpus tu nema transformacije iz detencije u posjed ali i tu je

72

mogua tradicija kratkom rukom npr. kod pomonika u posjedovanju ako im dotadanji posjednik oituje volju da im predaje stvar u posjed na kojoj oni ve imaju detenciju npr. kunoj pomonici proda ili daruje caffe aparat. b) drugi oblik je consstitutum possessorium ( posjedovni sporazum ili uglavak) Prema subjektivistikoj koncepciji dosadanji posjednik gubi animus a stvar ubudue zadrava kao detentor npr. vlasnik kue koji je ujedno i njen posjednik proda kuu drugome ali sa sa kupcem sporazumi da e u kui ostati kao najmoprimac. Kod objektivistike konstrukcije dosadanji posjednik pravnim poslom zadrava stvar a stjecatelj odnosno novi posjednik stjee pravo na predaju te iste stvari dakle dosadanji posjednik postaje pomonik u posjedovanju a stjecatelj posjednik npr. bivi vlasnik obrta zaposleniku proda radnju i zasnuje radni odnos kod njega. Traditio per tranmissionem tradicija transportom predaja se smatra izvrenom kada sam stjecatelj primi stvar ili to uini njegov zastupnik, prijevoznik ako radi za njega i sl.

Posredan posjed izvedeno stjecanje se vri prijenosom tog posrednog posjeda s jedne na drugu osobu pravnim poslom ex lege ili odlukom dravnog tijela vlasti npr. netko kupi stvar koja se nalazi u zakupu, prijenos ugovora o najmu, ostavi, nasljeivanje posrednog posjednika.

Prestanak posjeda naelo trajnosti posjeda je

pravna predmnijeva praesumptio iuris pa tko tvrdi da je prestao mora dokazati da su nastupile okolnosti za koje se vee njegov prestanak. Posjed stvari prestaje gubitkom faktine vlasti nad stvari a ne smatra se prestankom privremena sprijeenost izvravanja faktine vlasti npr. zbog potresa ili sl.. Apsolutni prestanak javlja se kada dosadanji posjednik gubi posjed i nitko ga ne stjee (stvar propadne, izgubi se , napusti ). Relativan prestanak kada dosadanji posjednik gubi posjed a istodobno ga netko drugi stjee ( prijenos i oduzimanje).

STJECANJE I PRESTANAK POSJEDA PRAVA

73

Stvarna slunost afirmativna npr. prelaenje preko neijeg dvorita i negativna npr. vlasnik ne smije podii kuu u vis kako ne bi susjedu uklonio vidik.

Izvorno ili orginarno stjecanje

Pozitivne - samovlasnim otpoinjanjem vrenja sadraja prava stvarne slunosti npr. prelaenjem preko neije livade a posjednik je to otrpio , te Negativne stvarne slunosti zabranom vlasniku.

Ti naini su viciozni i ne mogu posluiti kao pretposdtavka stjecanja stvarne slunosti dosjelou.

Izvedeno ili derivativno stjecanje

Kada se sadraj stvarne slunosti, bilo da je pozitivan ili negativan izvrava uz privolu vlasnika ili posjednika poslune nekretnine. Dakle potrebno je njihovo pravno valjano oitovanje volje dano usmeno ili pismeno te upis u zemljinu knjigu.

Odobrenje do opoziva praecario modo ali u ZV je iskljuena mogunost stjecanja takvog prava dosjelou. Takoer se izvedeno pravo stvarne slunosti stjee tradicijom i nasljeivanjem povlasnog dobra.

Prestanak posjeda i ovdje vrijedi naelo trajnosti posjeda. Posjed prava u

naelu prestaje prestankom izvravanja njegova sadraja ali ne prestaje sve dok ga posjednik moe izvravati ako to eli. Apsolutni prestanak moe nastati voljom posjednika ili vlasnika nekretnine ako posjednik ne ostvari zatitu svog prava posjeda. Relativan prestanak nastaje prijenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu ime istodobno prelazi i posjed prava te slunosti na novog posjednika povlasnog dobra.

74

PRAVNI UINCI POSJEDA

Skup pravnih uinaka posjeda naziva se pravom posjeda. Uinci stvarnopravnog karaktera Uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka stjecanja stvarnih prava ( kao modus ili nain stjecanja prava vlasnitva i zalonog prava na pokretninama, pri stjecanju prava vlasnitva od posjednika koji nije vlasnik stvari te kao pretpostavka stjecanja prava vlasnitva i prava stvarne slunosti dosjelou. Uinci kod kojih se posjed javlja kao predmnijeva o postojanju stvarnih prava npr. presumira se da je svaki posjednik samostalni posjednik a svaki samostalni posjednik pokretne stvari njen vlasnik. Uinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne zatite.

Uinci obveznopravnog karaktera Prava i obveze potenog i nepotenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku, Odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzroenu tetu.

ZATITA POSJEDA
Najvaniji pravni uinak je zatita posjeda u sluaju samovlasnog i protupravnog smetanja. Posjedovnu zatitu uiva ona osoba koja ima faktinu vlast ( ne i tabularni posjednik). Svaki posjednik ( posredni i neposredni) stvari i prava ima pravo na zatitu pa i onaj koji je posjed stekao silom, potajno ili prijevarom (viciozni) osim od osobe od koje ja na taj nain doao do posjeda s time da i od te osobe nema pravo na zatitu samo u roku od 30 dana od saznanja za smetanje odnosno najdue u roku od 1 godine od uinjenog smetanja. Samovlasno smetanje je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje posjeda mimo njegove volje dakle ograniavanje, ometanje, osporavanje ili oduzimanje faktine vlasti. Moe se izvriti injenjem, neinjenjem ( npr. kada prosuditelj do opoziva tj. prekarist ne vrati stvar po opozivu), fiziki i verbalno ( samo kada je rijeima izraena prijetnja takvog stupnja da je posjednik odustao od izvrenja faktine vlasti). Oba oblika smetanja moraju biti izvrena bez pristanka posjednika ili ovlatenja utemeljenog na zakonu, odluci suda ili drugog nadlenog tijela.

75

Oblici zatite posjeda

Sudska zatita po posebnom, hitnom postupku za smetanje posjeda koji se

pokree tubom zbog smetanja posjeda ili posjedovnom tubom u roku 30 dana od saznanja za smetanje odnosno 1 godine od uinjenog smetanja. Zatita se prua prema posljednjem stanju posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj, potenje, javni i drutveni interes. Aktivno legitimirani ( tuitelj) moe biti samo onaj koji je do trenutka smetanja bio posljednji mirni posjednik Neposredni i posredni prama treoj osobi) a posredni e moi zahtijevati predaju posjeda za sebe samo ako neposredni ne moe ili nee. Posredni i neposredni posjednik ovlateni su na zatitu zbog smetanja jedan drugog ( s time da posredni ne moe postaviti zahtjev ako bi bilo nuno raspravljati o njihovu pravnu odnosu ime se eli iskljuiti pitanja koja po svojoj pravnoj naravi ne spadaju u postupak za smetanje posjeda. I svaki suposjednik ima pravo na zatitu od svake tree osobe a od drugih suposjednika samo ako su ga potpuno iskljuili ili ograniili u posjedu ( isto iskljuuje ako bi bilo nuno raspravljati o njihovu meusobnu odnosu). Nasljednik prema treim osobama osim ako objektom posjeda ne upravlja izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine kada pravo na zahtjev pripada njima.

Tuenik odnosno pasivno legitimiran moe biti onaj koji je uinio in smetanja, onaj koji je dao nalog za smetanje i onaj u ijem je interesu smetanje uinjeno a nije se ogradio od toga. To moe biti i posredni posjednik koji je izvrio in smetanja prema neposrednom ( npr. najmodavac izbaci iz stana najmoprimeve stvari), te neposredni prema posrednom posjedniku ( npr. najmoprimac se samovlasno pone koristiti kuhinjom) te suposjednik koji teti drugima.

Tuba se mora podignuti u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i osobe poinitelja smetanja ( subjektivni rok)a najkasnije u roku 1 godine od uinjenog smetanja ( objektivni rok) prekluzivni rokovi.

76

Teret dokazivanja lei na strani tuitelja koji mora dokazati injenicu da je bio posljednji mirni posjednik jer jedino to se ispituje ( niti pravna osnova, ni potenje, ni pitanje naknade tete) te da je uinjen in smetanja. Tubeni zahtjev je uperen na to da se utvrdi da je tuenik poinio smetanje, da se naredi uspostava prijanjeg stanja te da se zabrani smetanje ubudue. Tuenik se moe obraniti stavljanjem prigovora pomanjkanja aktivne legitimacije ( da tuitelj uope nije bio posjednik), promaenosti pasivne legitimacije ( da tuenik nije izvrio in smetanja, dao nalog niti odobrio korist), pomanjkanja animus trubandi ( da tueni nije bio svjestan ina smetanja npr. bio je pijan), pomanjkanja protupravnosti ( smetanje nije bilo samovlasno npr. deloacija na temelju sudske presude), proteka prekluzivnog roka ( na to jedino sud pazi po slubenoj dunosti), vicioznost posjeda ( prema tuitelju samovlasno vraanje).

Ne moe se braniti injenicom vlasnitva jer o tome sud ne raspravlja u postupku za smetanje posjeda ( samo iznimno ako je istaknut petitorni prigovor tj. u tijeku postupka za smetanje posjeda okonan je postupak priznanja vlasnitva a taj postupak ini suvinim postupak za smetanje posjeda tj. apsorbira ga). Odluka suda je rjeenje koje je konano dakle spor nije pravno rijeen ve se predvia mogunost drugaijeg rjeenja u vlasnikoj parnici ( nije presuda jer je postupak hitan, provizoran tj. privremen i sumaran). Rjeenjem se zabranjuje daljnje smetanje posjeda pod prijetnjom novane kazne odnosno odreuje povrat posjeda a ako se ponovi ne vodi se novi postupak ve se na temelju prijanjeg rjeenja izdaje novo pod prijetnjom ovrhe. Privremena naredba je sudsko rjeenje koje se donosi prije okonanja postupka kojim se u hinim sluajevima titi posjedovno stanje prije smetanja ili nareuje povrat. No time se ne utjee na konaan ishod npr. razvod kada suprunici ostanu stanovati u istom stanu i u jednom trenutku jedan vie ne puta drugog u stan.

Doputena samopomo pravo posjednika da primjerenom silom ili

na drugi prikladan nain odbije samovlasno smetanje posjeda a mora biti doputena kada je nuna jer bi sudska zatita stigla prekasno,

77

opasnost od smetanja je neposredna primijenjena sila je primjerena okolnostima).

Njome se moe koristiti svatko tko ima pravo na zatitu posjeda te i pomonik u posjedovanju. Pravo se gasi 30 dana od saznanja odnosno 1 godinu od uinjenog smetanja. Npr. sjedim u kafiu i netko mi sa stola uzme mobitel, potrim i otmem mu ga ( primjerena sila), ponem ga tui ( prekomjerna sila).

78

PRAVO VLASNITVA PROPRIETAS DOMINIUM

UVODNE NAPOMENE
Ustavom RH (1990) jami se pravo vlasnitva a njegova nepovredivost svrstava se u najvie vrednote RH ustavno jamstvo vlasnitva. Vlasnitvo moe biti oduzeto iskljuivo zakonom ako to zahtijevaju interesi RH i uz naknadu trine vrijednosti. Iznimno se ali jedino zakonom mogu ograniiti vlasnika prava radi zatite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi socijalna funkcija prava vlasnitva pridonoenje opem dobru.

POJAM PRAVA VLASNITVA

Rimsko pravo definira vlasnitvo kao potpunu i iskljuivu vlast na tjelesnoj stvari koja pripada osobi makar ona nema faktinu vlast odnosno posjed koji u svako doba moe ostvariti vlasnikom tubom. Pandektisti slijede to poimanje definirajui vlasnitvo kao totalnu pravnu vlast nad stvari. Usporedbom kodifikacija europskog graanskog prava ( Francuska, Njemaka, vicarska, Austrija) mogu se izdvojiti neki zajedniki elementi Da se o vlasnitvu govori kao o vlasti i kao o subjektivnom pravu ( sinonimi), Da je ta vlast najira, odnosno apsolutna i iskljuiva, Da su granice te vlasti odnosno prava, zakon i prava treih osoba, Da su objekti stvari a iznimno druga dobra i prava, Da se sadraj odnosi na posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje, Da je pravo vlasnitva pravni odnos vlasnika prema treima.

Definicije iz naeg Zakona o vlasnitvu Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s njom i njenim koristima ini to ga je volja te

79

da svakog drugog od toga iskljui ako to nije protivno tuim pravima i zakonskim ogranienjima. To je skup maksimalnih ovlatenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. To je drutveno ekonomski odnos pretvoren u pravni u kojem snagom pravne norme odreena stvar u cijelosti pripada odreenom subjektu.

U RH je obveza ogranienja prava vlasnitva podignuta na rang ustavnopravne obveze vlasnitvo obvezuje. Nositelj vlasnikog prava i njegovi korisnici duni su pridonositi opem dobru.

KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNITVA

Jedinstvenost skup vlasnikih ovlatenja vezan je uvijek uz jednog subjekta a ako se pojavi vie subjekata kao kod suvlasnitva ili zajednikog vlasnitva sve se tretiraju kao jedna osoba a izmeu njih vlasnitvo se ne dijeli po sadraju ve po ovlatenjima. Dakle sadraj prava vlasnitva je jedinstven. Maksimalna dispozitivnost jedino pravo vlasnitva za razliku od drugih graanskih prava obuhvaa cjelokupnost ovlatenja tj. potpuno raspolaganje stvarju u poslovima inter vivos i mortis causa. Iskljuivost znai da vlasnik na temelju svog subjektivnog prava moe svakome onemoguiti bilo kakav utjecaj na objekt svojeg vlasnitva monopol privatnog vlasnitva. Jednovrsnost prava budui da se sadraj prava vlasnitva ne moe dijeliti po ovlatenjima izmeu razliitih subjekata postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva. Rekandentnost prava elastinost znai da se pravo vlasnitva automatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala.

SADRAJ PRAVA VLASNITVA

Mora doi do izraaja drutveni i faktini odnos. Pod drutvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar a registrira se stupnjem

80

iskljuivosti ( koliko, kada i kako moe vlasnik iskljuiti druge osobe od utjecaja na objekt vlasnitva). Faktini odnos je odnos vlasnika prema stvari a izraen je pomou ovlatenja koja pripadaju subjektu na odreenom objektu a ta ovlatenja su posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje. Uporaba i koritenje su ekonomsko iskoritavanje stvari. Neplodonosna stvar se upotrebljava a plodonosna koristi. Raspolaganje moe biti faktino kada se povodom stvari ne zasniva neki pravni odnos npr. unitenje, troenje i sl. te pravno disponiranje subjektivnim pravom koje postoji glede stvari u okviru razliitih pravnih poslova npr. otuenje stvari putem kupoprodaje, davanje na koritenja putem zakupa ili na uporabu putem posudbe.

OGRANIENJE PRAVA VLASNITVA

Ogranienja na temelju zakona

Izvanpravna odnosno pravnopolitika osnova ogranienja nalazi se u potrebi ureenja civiliziranog suivota a ustavna osnova u odredbi Ustava RH da vlasnitvo obvezuje i da su nositelji vlasnikog prava duni pridonositi opem dobru. Opa ogranienja Zabrana zlouporabe prava vlasnitva tj. ostvarivanja prava protivno tuim pravima i zakonskim ogranienjima vlasnik a ni itko drugi ne smije se sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome teti ili da ga smeta. Npr. netko u svom vrtu izgradi vjetrenjau koja niemu ne slui osim to raskriva susjedov slamnati krov . Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredne prijetee tete. Trpljenje zahvata koji ne ugroavaju interes vlasnika npr. prelijetanje zrakoplova.

Posebna ogranienja Ogranienja radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudskog okolia i zdravlja. Ako je to u interesu RH zakonom se moe uz naknadu trine vrijednosti ograniiti ili oduzeti vlasnitvo eksproprijacija ili izvlatenje. Razlikuje se nepotpuna ako se vlasnitvo ograniuje osnivanjem nekog prava u korist drugoga glede vlasnikove stvari te potpuna ako se vlasnitvo oduzima

81

Ogranienja glede stvari od interesa za rH npr. mora, morske obale, vode, zranog prostora, rudnog blaga, ume, biljnog i ivotinjskog svijeta, stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i drugog znaaja. Zakonom se odreuje koje su to stvari, nain njihove upotrebe i iskoritavanja te naknada vlasnicima zbog eventualnih ogranienja. Npr. zakon o poljoprivrednom zemljitu obvezuje vlasnika da ga odrava sposobnim za proizvodnju te da ga obrauje. Susjedska prava ovlasti, dunosti i zabrane u izvravanju prava vlsnitva na nekretninama koje meusobno granie ili se nalaze u neposrednoj blizini a primjena se protee i na neposredne posjednike. Pravo posjei grane ili korijenje tueg drveta ako se proteu na susjedovu nekretninu, zatim pravo ubirati plodove, pravo na naknadu prouzroene tete koja se nije mogla sprijeiti pravodobnom reakcijom jer nije uoeno. Iskljuena je primjena u sluaju meusobnog granienja uma. Pravo pristupa na tuu nekretninu npr. da bi se vratila odbjegla ivotinja osim ako je vlasnik pravodobno ne vrati. Ako vlasniku susjedove nekretnine pri tome nastane teta stvar moe zadrati dok mu se ona ne nadoknadi. Pravo na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova npr. postaviti skelu ako radove nije mogue izvriti na drugi nain uz obvezu dovesti nekretninu u prijanje stanje te obvezu naknade. Ne postoji pravo postavljanja vodovoda i drugih elektrinih, telekomunikacijskih i drugih ureaja a to je mogue jedino uz pristanak vlasnika nekretnine ili ako je to u interesu RH ili u privatnom interesu osnivanjem odgovarajue slunosti odlukom suda. Pravo zahtijevati mjere radi sprjeavanja tete od ruenja zgrade. Pravo na ispravak ili obnovu mee putem suda u izvanparninom postupku a mea se obnavlja ako nije sporna te ispravlja ako se ne raspoznaje prema katastarskom nacrtu ili sporazumom susjeda. Pravo suvlasnitva stabla na mei a vlasnitvo drveta se odreuje prema stablu. U sumnji o veliini suvlasnikih dijelova smatra se da su jednaki. Pravo suvlasnitva zajednike ograde a nije djeljivo dok slui svrsi.

82

Dunost postavljanja i odravanja vlastite ograde na vlastitom zemljitu. Dunost odvodnje kinice sa krova. Zabrana potkopavanja tue nekretnine kojim se ugroava njena stabilnost te dunost poduzimanja sigurnosnih mjera. Zabrana mijenjanja naravnog toka vode Zakon o vodama kao lex generalis.

Imisije utjecaju koji plinovite, krute ili tekue tvari to dolaze sa susjedne nekretnine imaju na koritenje susjednih nekretnina. Neposredne su npr. kada netko izljeva vodu ili baca smee sa svog prozora u susjedovo dvorite to je zabranjeno a posredne su sluajno ili djelovanje prirodne sile npr. pritisak tjera dim na susjedovo zemljite. Dijele se na uobiajene koje su doputene te na prekomjerne koje su nedoputene. U sluaju kada imisije potjeu od djelatnosti koje su doputene od nadlenih tijela nadoknauje se samo teta koja prelazi uobiajene granice tzv. prekomjerna teta.

Ogranienja na temelju pravnog posla

Voljom samog vlasnika a da ta ogranienja ne diraju u tua prava koja ve postoje na stvari osim ako nositelji tih prava ne daju svoj pristanak te da ogranienje ne utjee na steena prava treih ako nisu znali ni morali znati za ogranienje. Ogranienje zabranom otuenja ili optereenja koje djeluje inter partes tj. ima obveznopravni karakter. Ako bi vlasnik prekrio tu zabranu, raspolaganje prema treima bi bilo valjano a vlasnik bi odgovarao za tetu onome u iju je korist zabrana bila ustanovljena. Zabrana e djelovati apsolutno tj. i prema treima ako je osnovana u korist branog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja te ako je upisana u zemljinu knjigu odnosno javni upisnik, osim ako tree osobe nisu znale niti morale znati za ogranienje ili optereenje. Ta apsolutna zabrana nije mogua na pokretninama osim na onim na kojima se stvarna prava stjeu upisom u javne upisnike npr. pomorski brodovi. Ogranienja uvjetom ili rokom inter partes ili erga omnes ako se upie u zemljinu knjigu odnosno javni upisnik. Prestanak prava vlasnitva prethodnog vlasnika koji se tretira u pravnom odnosu kao plodouivatelj, odnosno stjecanje prava vlasnitva budueg vlasnika ovise o ispunjenju uvjeta ili isteka roka. Primjer je tzv. fiducijarno vlasnitvo koje nastaje kada dunik ( fiducijant) u svrhu osiguranja vjerovnikove trabine, vjerovniku ( fiducijaru) prenese svoju stvar u vlasnitvo a ako trabina bude ispunjena nastupa raskidni uvjet i vlasnitvo se vraa ranijem vlasniku. Utvreno je

83

Ovrnim zakonom u vidu sudskog i javnobiljenikog osiguranja trabine prijenosom vlasnitva ( vie kod zalonog prava). Ogranienje radi osiguranja trabine pri emu je vlasnikovo pravo ogranieno jer ne moe koristiti puni opseg svojih vlasnikih ovlatenja tj. ne smije se stvari sluiti ili raspolagati a zabrana vrijedi prema treima ako je upisana u zemljinu knjigu odnosno javni upisnik.

SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNITVA

Subjekt moe biti Svaki pravni subjekt ( pravna i fizika osoba) te RH i pravne osobe javnog prava a vlasnika ovlatenja nad njima izvrava Vlada RH ili od nje ovlateno tijelo a na stvarima jedinica lokalne i regionalne ( podrune) samouprave njihova poglavarstva ako zakonom nije drugaije ureeno. Strane osobe mogu nasljeivanjem stjecati pravo vlasnitva nekretnina na podruju RH uz uvjet uzajamnosti tj. reciprociteta a osim nasljeivanjem i drugim pravnim poslovima ako dobiju suglasnost ministra vanjskih poslova RH i uz prethodno pribavljeno miljenje ministra pravosua no to ne mogu na poljoprivrednim zemljitima osim ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Glede vlasnitva na pokretninama izjednaeni su sa hrvatskim dravljanima. Na jednoj stvari moe postojati pravo vlasnitva vie osobe suvlasnitvo ili zajedniko vlasnitvo. Pravo vlasnitva ne moe postojati bez subjekta ali moe postojati stvar bez vlasnika res nullus.

Objekt prava vlasnitva su Sve stvari osim onih koje nisu u prometu, dakle i pokretnine i nekretnine osim onih koje za to nisu sposobne. To ne mogu biti one stvari koje su u uporabi svima kao to su zrak, voda u jezerima i moru, morska obala i sl. dakle opa dobra kojima upravlja RH ( zgrade na opem dobru nisu njegov sastavni dio). Od njih treba razlikovati one stvari koje su zakonom na temelju Ustava proglaene od interesa za RH tj. stvari od osobitog kulturnog, povijesnog , gospodarskog i drugog znaaja. npr. poljoprivredna zemljita ( zakonom se

84

odreuje da se mora odravati sposobnim za proizvodnju te obraivati i kriti), ume i sl. i koje mogu biti objektom prava vlasnitva. Objektom prava vlasnitva mogu biti i javna dobra koja su u opoj uporabi npr. ceste , parkovi i sl. te u javnoj uporabi npr. zgrade i drugi poslovni prostori, uredski namjetaj, vozila, oruje i sl. koja su u vlasnitvu RH i drugih pravnih osoba javnog prava.

OBLICI PRAVA VLASNITVA

a) Individualno vlasnitvo
Nositelj vlasnikih ovlatenja je samo jedna subjekt.

b)

Suvlasnitvo ( condominium)

Odreuje se idealnom diobom a svaki taj dio naziva se alikvotnim dijelom ( razlomak svaki udio suvlasnika odreuje se po kvoti npr. kod tri osobe kvota je 3 1/3 + 2/3 + 3/3 = 1). To je dakle vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno tj. idealno odreeni. Dijelovi se nazivaju suvlasnikim dijelovima a u sumnji se predmnijeva da su jednaki praesumptio iuris. Svaki od suvlasnika je istodobno suvlasnik cijele stvari i njezinog i najmanjeg dijela ali samo u alikvotnom dijelu dakle stvar nije realno podijeljena ( kada bi bila radilo bi se o odreenoj vrsti susjedskog odnosa dvaju ili vie individualnih vlasnika). Vlasnitvo je podijeljeno po obujmu ovlatenja to znai da svaki vlasnik ima istodobno sva vlasnika ovlatenja ali samo u veliini svoje kvote dakle nije podijeljeno po sadraju tj. na pojedina ovlatenja kao to su posjed, uporaba, koritenje, raspolaganje jer tada bi se radilo o razdijeljenom vlasnitvu koji je bio tipian oblik u feudalizmu. Takvom diobom spaava se jedinstvenost vlasnitva. Idealni dio je samostalna stvar u pravnom prometu tj. objekt pravnih poslova. Zajednica suvlasnika nije posebna pravna osoba.

85

Suvlasnivo nastalo mimo volje suvlasnika naziva se communio icidens.

Suvlasnitvo moe nastati Pravnim poslom ( ugovorom npr. vie osobe kupe jednu stvar ili oporukom oporuitelj ostavi jednu stvar veem broju osoba. Odlukom dravnih tijela vlasti npr. dodjela zemljita dvjema osobama u postupku komasacije. Zakonom npr. zakonsko nasljeivanje, prerada stvari i drugi sluajevi za koje zakon ex lege predmnijeva suvlasnitvo.

Pravni poloaj suvlasnika glede cijele stvari Svaki suvlasnik smije izvravati sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasnitva ako time ne vrijea prava ostalih suvlasnika. Ako bi pravo jednog od suvlasnika otpalo taj dio prirauje ostalim suvlasnicima neovisno o upisu u zemljinu knjigu naelo rekadentnosti. Pravo na suposjed sudjelovanje u izvravanju faktine vlasti u svoje ime ali samo u opsegu odgovarajueg alikvotnog dijela putem internog sporazuma ili odlukom donesenom veinom glasova suvlasnika. Posjed mogu izvravati zajedniki, sukcesivno ( npr svaki po 10 dana) ili jedan za ostale ( ili trea osoba za njih). Pravo na upravljanje ureenje izvrenja vlasnikih ovlatenja a ako bi jedan suvlasnik poduzeo posao glede cijele stvari bez potrebne suglasnosti ostalih primijenila bi se pravila o poslovodstvu bez naloga. Poslovi redovne uprave su npr. ubiranje plodova, manji popravci, redovito odravanje, davanje u najam i zakup na razdoblje krae od jedne godine, nain izvravanja prava na posjed i sl. o emu suvlasnici odluuju veinom glasova koja se ne rauna po broju suvlasnika ve po veliini alikvotnog dijela ili pak sudskom odlukom u izvanparninom postupku ako se ne postigne natpolovina veina uz zatitu suvlasnika koji nije dao svoj pristanak putem osiguranja za eventualno nastalu tetu davanjem zaloga ili jamstva. Izvanredni poslovi su otuenje stvari, promjena njene namjene, vei popravci, nadogradnja, davanje cijele stvari u zakup ili najam na due od godine dana, osnivanje hipoteke cijele stvari i sl. a u sumnji dali je posao redovan ili izvanredan smatra se da je izvanredan. Potrebna je suglasnost svih suvlasnika a nezadovoljni suvlasnik moe jedino zatraiti razvrgnue suvlasnitva jer tu nema odluke suda kao kod redovnog upravljanja.

86

Ostala prava i obveze su ovlast tititi cijelu stvar od treih osoba bez odobrenja ostalih suvlasnika tj. podizati posjedovne i vlasnike tube uz to da izruenje stvari mogu zahtijevati samo za sve suvlasnike a ne za sebe, pravo na plodove i koristi od cijele stvari razmjerno veliini alikvotnog dijela, pravo zahtijevati polaganje rauna i diobu koristi, pravo zahtijevati da se u korist alikvotnog dijela osnuje vlasnitvo posebnog dijela uz ispunjenje potrebnih pretpostavki, pravo uz suglasnost ostalih suvlasnika uspostaviti etano vlasnitvo ako se nekretnina sastoji od zemljita i zgrade i dio je dovoljno velik, obveza snositi trokove i terete cijele stvari razmjerno veliini alikvotnog dijela.

Pravni poloaj suvlasnika glede alikvotnog dijela Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog dijela te moe samostalno njime raspolagati bez suglasnosti ostalih te ga prodati ali pri tome ne smije dirati u tua prava. Ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa osim ako to pravo nije osigurano ugovorom, zakonom ili drugim pravnim temeljem npr. Zakon o zranoj plovidbi pravo prvokupa suvlasnika zrakoplova, Suvlasnik svoj dio moe i opteretiti te osnovati personalnu slunost, realnu slunost i dr.

Razvrgnue suvlasnike zajednice Pravo je neovisno o veliini alikvotnog dijela, nezastarivo, ne moe ga se unaprijed odrei ali se moe ograniiti ugovorom npr. na odreeno vrijeme. Razvrgnue se ne moe zahtijevati u doba kada bi to tetilo ostalim suvlasnicima tzv. nevrijeme osim kod izvanrednog upravljanja ako nije dobio suglasnost a o prigovoru da se ne moe zahtijevati razvrgnue jer teti ostalima odluuje sud u izvanparninom postupku. Dobrovoljno sporazumno sa ostalim suvlasnicima.

87

Sudsko u izvanparninom postupku a a ko je dobrovoljno sporazumno se odreuje nain diobe uz suglasnost svih suvlasnika kod posla izvanrednog upravljanja.

Ako nije doputena fizika dioba stvar se dijeli civilno ili isplatom kada suvlasnik dobiva stvar a ostale isplauje u novcu. Temelj moe biti zakonski gdje ZV poznaje dva sluaja Ako suvlasnik uini vjerojatnim da postoje ozbiljni razlozi na njegovoj strani npr. namjerava se baviti poljoprivredom te Kada su suvlasniki dijelovi jednog ili vie suvlasnika veliine barem 9/10 zajedniek stvari

te pravni posao npr. ugovor a suvlasnici do isplate imaju zalono pravo na stvari. Kada se razvrgava suvlasnitvo vie stvari istodobno sud moe na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika odluiti da se ne dijeli svaka pojedina stvar nego da svakome od njih pripadne odreena stvar ili skup stvari u razmjeru sa suvlasnikim dijelom ako utvrdi da je takva dioba opravdana uz isplatu razlike. Mogue je i razvrgnue uspostavom etanog vlasnitva uz suglasnu odluku suvlasnika a osnovni pravni uinak je nastanak individualnog vlasnitva uz modus stjecanja za pokretnine predaja u samostalni posjed a za nekretnine uknjiba u zemljinu knjigu. Razvrgnuem se ne dira u prava treih i suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuu jedino da ako se stvarna slunost izvrava samo na jednom dijelu nekretnine npr. put prelazi samo preko jedne estice dobivene diobom zemljita. Trokove razvrgnua ukoliko se suvlasnici drugaije ne sporazume snose svi zajedno razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima.

c) Zajedniko ili skupno vlasnitvo

88

Pravo vlasnitva vie osobe na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni ni realno ni idealno ali su odredivi. Pomou tog instituta mogu se postii neki ciljevi koji se u toj mjeri ne bi mogli ostvariti iskljuivo samo putem pojedinanog vlasnitva odnosno suvlasnitva.

Osnovne karakteristike su Zajedniari zadravaju svoj individualni subjektivitete te nisu osnovali posebnu pravnu osobu. Udjeli pojedinih subjekata nisu unaprijed odreeni tj. vlasnitvo nije podijeljeno ni po sadraju ( podijeljeno vlasnitvo) ni po obujmu ( suvlasnitvo) ali su udjeli odredivi. Ako se udjeli odrede zajedniko vlasnitvo se gasi i pretvara u suvlasnitvo. Stvari mogu raspolagati samo svi sudionici zajedno ili sporazumno tj. ne moe svaki svojim dijelom kao kod suvlasnitva. Udio prelazi na nasljednike. Svaki zajedniar ima pravo zatraiti upis u zemljinu knjigu odnosno upisnik a injenica upisa na samo jednog zajedniara ne mijenja karakter tog vlasnitva kao zajednikog ali ima utjecaja na tree osobe ije povjerenje u promet mora biti zatieno. U predmnijevi jeli stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu smatra se da je u suvlasnitvu te se posredno primjenjuju odredbe o suvlasnitvu na pitanja koja nisu ureena posebnim zakonom.

Upravljanje zajednikom stvari Zajedniki i sporazumno osim ako jednog ne ovlaste. Iznimka iz ZV je kada trea osoba stjee pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo na temelju pravnog posla sklopljenog samo sa jednim zajedniarom radi zatite povjerenja u promet uz pretpostavku da je postupila u dobroj vjeri i posao je naplatan te da je u sluaju stjecanja nekretnine koja u zemljinoj knjizi nije bila upisana kao zajedniko vlasnitvo nije znala ni imala razloga posumnjati da otuivatelj nije iskljuivi vlasnik stvari. Za trokove i terete odgovaraju solidarno. Plodovi i koristi pripadaju svima.

89

Svaki zajedniar ima pravo na posjedovne i vlasnike tube a povrat stvari moe zahtijevati za sve a ne samo za sebe pravila o nedjeljivim obvezama.

Dioba Sastoji se u odreivanju udjela ime se zajedniko vlasnitvo pretvara u suvlasnitvo a pravo zahtijevati diobu ima svaki zajedniar u svako doba, vjerovnici i nasljednici i svatko drugi tko ima pravni interes. Ako se odredi udio samo jednog zajedniara on je suvlasnik sa ostalima koji su u preostalom dijelu zajedniki vlasnici. Udio odreuju sporazumno ili sud prema mjerilima postavljenim u zakonu a u sumnji se uzima da nijedan nema vie prava od drugih.

Oblici Moe nastati samo na temelju zakona odnosno injenica za koje posebni zakon vee nastanak zajednikog vlasnitva. U feudalizmu to su bile kune zadruge iz razloga ekonomske nude. Zajednika imovina branih drugova prema zakonu do 01.07. 1989 god. to je bila ona imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka te ona imovina koja potjee od te imovine nasuprot njihovoj posebnoj imovini koju je brani drug imao ili stekao nasljedstvom, darovanjem ili na drugi nain a ne radom i kojom je samostalno raspolagao. Obiteljski zakon iz 1998 i 2003 razlikuje branu steevinu i vlastitu imovinu branih drugova ali brana steevina je suvlasnitvo branih drugova u jednakim dijelovima a time da to mogu i drugaije urediti branim ugovorom. Nasljednika zajednica sve do diobe koja nastaje po sili zakona a pretpostavke su otvaranje nasljedstva tj. trenutak smrti ostavitelja te postojanje vie nasljednika. Nakon utvrivanja nasljednikih kvota dolazi do preobrazbe u suvlasnitvo. Zajednika imovina ortaka koju ine ulozi ortaka tj. glavnica i steena imovina poslovanjem.

90

d)

Etano vlasnitvo ( vlasnitvo posebnog dijela nekretnine)

Pojam do stupanja na snagu ZV Pravo vlasnitva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. Postojalo je u vlasnikopravnom reimu npr. obiteljska stambena zgrada sa dva ili vie stana izgraena na zemljitu u pravu vlasnitva, te etano vlasnitvo u okviru drutvenog vlasnitva u dvije varijante kao obiteljska stambena zgrada na zemljitu u drutvenom vlasnitvu te viestambena zgrada u drutvenom vlasnitvu.

Tu se napustilo naelo superficies solo cedit to posebno dolazi do izraaja kada se etano vlasnitvo nalazilo u okviru drutvenog vlasnitva ( vlasnitvo na stanu ili poslovnoj prostoriji bilo je primarno a prava na zajednikim dijelovima zgrade i na zemljitu izvedena su iz njega kao svojevrsni pripatci razbijanje pravnog jedinstva nekretnine).

Pojam prema ZV Ustavno uklanjanje drutvenog vlasnitva dovelo je do ponovne afirmacije naela superficies solo cedit te naela jedinstvenosti nekretnine sve to je sa zemljitem trajno povezano u jednu cjelinu slijedi pravnu sudbinu zemljita. Ipak pojedini dijelovi zgrade npr. stanovi i poslovne prostorije ine samostalne uporabne cjeline. Suvlasnici nekretnine mogu uz odreene pretpostavke svoja vlasnika ovlatenja koncentrirati na nekom stanu ili poslovnoj prostoriji. Tako je etano vlasnitvo, vlasnitvo posebnog dijela suvlasnike nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili prava graenja sa zgradom to znai da ono proizlazi i ostaje neodvojivo povezano sa odgovarajuim suvlasnikim ( idealnim) dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno. To znai da se ona moe samo zajedno sa suvlasnikim dijelom cijele nekretnine ograniiti, opteretiti, otuiti, prenijeti za sluaj smrti te podvrgnuti ovrsi. Moe ga stei vie osoba npr. brani drugovi kao zajedniki vlasnici ili suvlasnici kada se prema treim osobama i ostalim suvlasnicima smatraju jednom osobom glede upravljanja cijelom nekretninom i posebnim dijelom a prava i obveze u vezi sa etanim vlasnitvom izvravaju solidarno.

Objekt etanog vlasnitva

91

Moe biti samo onaj posebni dio suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikih ovlatenja a to su prema ZV Stan skup prostorija namijenjen za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Samostalne prostorije- poslovni prostori, garae Sporedni dijelovi nekretnine otvoreni balkoni, terase, podrumske i tavanske prostorije, kuni vrtovi na koje se etano vlasnitvo moe samo protegnuti ali ne i samostalno uspostaviti i to samo ako su jasno razgranieni od ostalih dijelova nekretnine i dostupni sa dijela kojem trebaju pripasti. One imaju karakter pripatka.

Objektom ne mogu biti dijelovi nekretnine koji slue kao zajedniki, zemljite pod zgradom, koji slue njenoj redovitoj uporabi, temelji, glavni zidovi, fasada, krov, dimnjaci, tavan, podrum, stubite, hodnici i sl.

Uspostava etanog vlasnitva Na osnovi zahtjeva suvlasnika s odgovarajuim suvlasnikim dijelom nekretnine koji se sastoji od zemljita sa zgradom ili prava graenja sa zgradom. Potrebni su Pisani zahtjev suvlasnika sa odgovarajuim dijelom koji je toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti posebnog dijela nekretnine prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. Korisne vrijednosti odreuje sud u izvanparninom postupku po pravilima ZV a. Pisana suglasnost svih suvlasnika pri emu ni jedan ne moe uskratiti suglasnost osim ako bi se tom uspostavom etanog vlasnitva ukinula ili ograniila njegova prava iz ranije uspostavljenog etanog vlasnitva. Potvrda upravne vlasti da je poseban dio nekretnine samostalna uporabna cjelina. Pravomona odluke suda o utvrivanju korisnih vrijednosti.

Na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika u sluaju kada suvlasniki dio nije toliko velik koliko se inae zahtjeva tj. sastavlja se isprava kojom ostali suvlasnici ograniuju svoja prava. Potrebni su Pisani zahtjev suvlasnika

92

Isprava o suglasnosti svih suvlasnika Potvrda upravne vlasti

Na osnovi oitovanja volje vlasnika nekretnine tj. vlasnika zemljita na kojem je zgrada podignuta ili tek treba biti podignuta kada on zemljinoknjinom sudu podjeli svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove i pri tome na svakom pojedinom dijelu uspostavi pravo vlasnitva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi a dioba prava vlasnitva mora biti upisana u zemljinu knjigu. Isto to moe uiniti i nositelj prava graenja ali pod uvjetom da zgrada bude izgraena a etano vlasnitvo se uspostavlja tek kada se to doista i uini. Tu su potrebni Pisano oitovanje vlasnika odnosno nositelja prava graenja ( koje zamjenjuje odluku suda). Potvrda upravne vlasti

Nain uspostave etanog vlasnitva Upis u zemljinu knjigu na vlasnikom listu suvlasnika u iju je korist ono osnovano sa naznakom objekta a na posjedovnom listu se stavlja natpis etano vlasnitvo.

Ukljuenje ranije steenog etanog vlasnitva u ureenje prema ZV Izvreno je njihovim spajanjem sa suvlasnikim dijelom cijele nekretnine dakle dotadanjem etanom vlasniku priznato je pravo na suvlasniki dio cijele nekretnine umjesto dotadanjih prava zajednikog vlasnitva na zajednikim dijelovima zgrade i suvlasnitva na zemljitu. Veliina suvlasnikih dijelova odreuje se prema odnosu vrijednosti objekta etanog vlasnitva prema vrijednosti cijele nekretnine a dok se tako ne odredi smatra se da su jednaki.

Izvravanje vlasnikih ovlatenja ( upravljanje) Upravljanje posebnim dijelom ne prestaje suvlasnitvo na nekretnini ve etani vlasnik upravlja posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika i kao vlasnik moe initi sa njim to ga je volja te svakoga drugog iz toga iskljuiti. Pravno raspolaganje otuivanje, optereivanje, ograniavanje, prenoenje za sluaj smrti, podvrgavanje ovrsi to moe uiniti samo zajedno sa svojim odgovarajuim suvlasnikim dijelom a potrebno mu je

93

odobrenje ostalih suvlasnika dok za davanje u najam ili zakup samog objekta etanog vlasnitva ne treba to odobrenje. Faktino raspolaganje popravci, promjena namjene i sl. ne trai odobrenje ostalih suvlasnika a za eventualno nastalu tetu odgovara. Pravo na plodove objekta najamnina i zakupnina. Obveze brinuti se o objektu, pristupu objektu ako je potrebno radi odravanja zajednikih dijelova nekretnine, snositi trokove odravanja objekta i sl.

Upravljanje cijelom nekretninom opa pravila o upravljanju suvlasnikom stvari te kao lex speciales pravila ZV koja imaju prednost pred tim opim pravilima a odnose se na Poslove redovite uprave redovito odravanje zajednikih dijelova i ureaja, osnivanje primjerene priuve, imenovanje i opoziv zajednikog upravitelja, osiguranje nekretnine, odreivanje kunog reda. Poslove izvanredne uprave pored onih navedenih kod suvlasnitva to su i poduzimanje poboljica na zajednikim dijelovima i ureajima uz pristanak svih suvlasnika, osim ako ne ide na tetu manjine i da sami snose trokove odnosno ne ugroze priuvu veinom glasova onih koji imaju veinu suvlasnikih dijelova. Zajednika priuva zajednika imovina namijenjena pokriu trokova odravanja i poboljavanja a doprinosi su razmjerni suvlasnikim dijelovima ili se odreuju odlukom samih suvlasnika ili pak sudskom odlukom na zahtjev jednog od suvlasnika. Njome upravlja upravitelj a suvlasnik koji je otuio svoj dio nema pravo na povrat jer je to doprinos koji pripada tom suvlasnikom dijelu a ne samom suvlasniku. Upravitelj upravlja nekretninom i priuvom, zastupnik suvlasnika, u redovitoj upravi slijedi upute veine a izvanredne poslove vri samo uz suglasnost svih suvlasnika ili na temelju odluke suda. Svakom suvlasniku duan je poloiti raun o poslovanju u prethodnoj godini. Izrauje program odravanja i poboljanja. Vodi postupke pred sudom ili dravnim tijelima vlasti. Nametnuta mu ogranienja ne djeluju prema treima. Svaki suvlasnik moe zahtijevati od suda da postavi ili smjeni upravitelja koji grubo zanemaruje dunosti, da izmjeni odluku kunog reda koja vrijea njegove interese ili da preinai odluku veine o zajednikoj priuvi. Prava suvlasnika - na plodove i druge koristi na dijelovima bez etanog vlasnitva razmjerno njegovom suvlasnikom dijelu ili ako je ujedno i etani

94

vlasnik za onoliko koliko mu je suvlasniki dio vei od odgovarajueg suvlasnikog dijela. Dunosti suvlasnika sudjelovati u upravljanju, odrediti upravitelja, osnovati priuvu, prijaviti tetu, obzirno postupati.

Prestanak etanog vlasnitva Propau objekta kada prestane biti prikladan za samostalno izvravanje suvlasnikih ovlatenja. Uknjibom brisanja u zemljinoj knjizi pri emu ne prestaje suvlasnitvo na nekretnini. Prestankom suvlasnitva otuenjem suvlasnikog djela. Iskljuenjem suvlasnika iz suvlasnike zajednice sudskom odlukom se nalae suvlasniku da otui svoj suvlasniki dio i napusti posjed ili se prodaje na javnoj drabi uz zahtjev svih suvlasnika koji imaju natpolovinu veinu suvlasnikih dijelova i uz zakonom predviene pretpostavke ako ne udovoljava obvezama a osobito ne plati dune iznose, ako objekt i zajednike dijelove rabi na nain da teti drugima, ako svojim nedolinim ponaanjem ( a isto se odnosi na brane drugove i druge lanove obitelji ili na osobe koje rabe dijelove nekretnine npr. najmoprimce) uini tegobnim zajedniko stanovanje ovdje ima pravo traiti iskljuenje i svaki suvlasnik koji nije dobio podrku veine. To se odnosi na iskljuenje suvlasnika koji je ujedno i etani vlasnik a za onog koji to nije potreban je zahtjev svih suvlasnika koji imaju natpolovinu veinu suvlasnikih dijelova ako je etano vlasnitvo uspostavljeno na vie od pola suvlasnikih dijelova.

STJECANJE PRAVA VLASNITVA

Na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadlene vlasti, nasljeivanja, zakona. U izvedeno stjecanje spada ono na temelju pravnog posla i uspostavom etanog vlasnitva a u izvorno stjecanje na temelju zakona. Oporuno nasljeivanje spada u izvedeno na temelju pravnog posla a zakonsko u izvorno. Kod stjecanja na temelju odluke suda ili druge nadlene vlasti kao to su odluka o komasaciji, dioba suvlasnitva, izvlatenje, oduzimanje stvari u kaznenom postupku i sl. sporno je dali spada u izvorno ili izvedeno stjecanje a prosuuje se na osnovi pretpostavka koje predviaju posebni zakonski propisi.

95

Najvanije je utvrditi dali je vlasnitvo prednika nuna pretpostavka za pojedini sluaj stjecanja pa ako jest radi se o izvedenom stjecanju. Pravo vlasnitva stjee se u trenutku pravomonosti sudske odluke odnosno konanosti odluke druge vlasti i nije potreban nain ili modus stjecanja iako se moe upisati u zemljinu knjigu.

Izvorno ili originarno stjecanje prava vlasnitva

Stjecatelj svoje pravo vlasnitva ne zasniva na pravu vlasnitva prednika dakle neovisno o njegovu pravu npr. dosjelost ili ako stvar uope nema vlasnika jer je niija ili naputena prisvojenje. Prestaju sva stvarna prava koja su postojala i nastaje novo pravo vlasnitva ali samo onda kada je stjecatelj postupio poteno. Prava treih osoba razrjeavaju se primjenom odredaba obveznog prava. Izvorno stjecanje nastupa ispunjenjem zakonom predvienih pretpostavka pa nije potreban in predaje stvari niti upis u zemljinu knjigu iako ZV upuuje na taj upis jer u suprotnom ne moe se to pravo suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige i u dobroj vjeri upisao u meuvremenu svoje pravo na istoj nekretnini.

a) Dosjelost ili usucapio

Stjecanje prava vlasnitva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Stvarno ili faktino stanje pretvara se u pravno stanje. Pretpostavke Sposobnost stjecatelja a ogranienja su jedino glede subjekata npr. pravna i poslovna sposobnost, Sposobnost stvari na kojima se moe stei pravo vlasnitva, Samostalni posjed odreene kakvoe dosjedatelj posjeduje stvar kao da je njen vlasnik a posjed mora biti kvalificiran dakle zakonit, istinit i poten ili barem samo poten te efektivan tj. mora se stvarno izvravati jer npr. to nije tabularan posjed, te mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti od njezina poetka do kraja to se predmnijeva, Vrijeme dosjelosti koje je odreeno zakonom ovisno o vrsti dosjelosti i ija je stvar.

Vrste dosjelosti Redovita na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvravanog kroz zakonom odreeno vrijeme tj. posjeda koji je zakonit, poten i istinit. Rok dosjelosti za pokretnine je 3 godine, za nekretnine 10 godina a 96

dvostruko se rauna ako je stvar u vlasnitvu RH, jedinica lokalne i podrune ( regionalne) samouprave i s njima izjednaenim pravnim osobama, crkve i drugih dobrotvornih i opekorisnih osoba. Rok poinje tei od dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari a uraunava se vrijeme prednika koji su neprekidno posjedovali stvar kao kvalificirani i samostalni posjednici. Izvanredna na temelju samostalnog potenog posjeda kroz zakonom odreeno vrijeme. Rok za pokretnine je 10 godina a za nekretnine 20 godina uz udvostruenje u uvjetima kao i kod redovne a isto se uraunava i dosjelost potenog ili kvalificiranog prednika

Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti ili ve zapoeta dosjelost prestaje tei a kada one otpadnu dosjelost se nastavlja i prethodno vrijeme se uraunava. Te okolnosti su brana veza, odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, slubena odsutnost osoba. Ne obustavlja se ako je osoba protiv koje dosjelost tee maloljetna ili je izgubila poslovnu sposobnost kada ne moe zavriti dok ne prou 2 godine od trenutka od kada je dobila zakonskog zastupnika ili je postala potpuno poslovno sposobna. Prekid je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti a zapoeta ne samo da prestaje tei ve i proteklo vrijeme propada a kada te okolnosti otpadnu dosjelost moe samo ponovo zapoeti. Te okolnosti su gubitak posjeda, saznanje nepotenja, priznanje tueg vlasnitva na stvari te poduzimanje vlasnike tube koju je uzukapijent izgubio.

b)Stjecanje prava vlasnitva od nevlasnika

Naelo zatite potenog stjecatelja koji je u dobroj vjeri stekao stvar od nevlasnika u samostalan posjed. Pretpostavke Stvar je pokretna, Pravni posao je naplatan s kauzom stjecanja vlasnitva, Stjecatelj je bio u dobroj vjeri tj. nije znao ni imao dovoljno razloga posumnjati da je stvar u vlasnitvu otuivatelja.

97

Vlasnitvo se stjee u trenutku stjecanja samostalnog posjeda pa nije dovoljno samo oitovanje volje. Prava treih prestaju osim u sluaju kada je stjecatelj u trenutku stjecanja za njih znao ili morao znati. Ne moe se stei stvar koja je pravom vlasniku ukradena, izgubljena ili zametnuta to se opet ne odnosi na gotov novac, vrijednosne papire i stjecanje na javnoj drabi.

c) Prisvojenje ili occupatio

Uzimanje niije pokretne stvari u samostalni posjed s namjerom da se stekne pravo vlasnitva. Niije stvari res nullus su one koje nitko nema u svojem vlasnitvu, zatim res derelictae tj. naputene npr. novine ostavljene na klupici u parku ali to se odnosi samo ako je stvar napustila poslovno sposobna osoba. To nisu stvari koje su zaboravljene, izgubljene ili sakrivene. U dvojbi jeli stavr naputena odnosno niija ili tua presumira se da je niija. Naputeni suvlasniki dio prirasta ostalim suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Slobodno prisvojenje - pravo vlasnitva moe stei svaki pravni subjekt te vezano prisvojenje pravo vlasnitva mogu stei samo odreene pravne i fizike osobe. Prisvojenjem se ne moe stei osim na temelju posebnog doputenja i u doputenim granicama vlasnitvo na stvarima koje mogu biti iskljuivo u vlasnitvu RH, jedinica Naputene nekretnine prelaze ex lege u vlasnitvo RH a smatraju se naputenim kada se na temelju isprave o odreknuu prava vlasnitva izvri brisanje u zemljinoj knjizi.

d)Nalaz stvari
Izgubljene ZV propisuje postupanje sa njima. Nalaznik stvar bez odgode mora predati vlasniku ili najbliem nalaznom uredu te ima pravo na nalazninu u iznosu 10% vrijednosti stvari te naknadu trinih trokova. Ako se vlasnik ne javi u roku od 1 godine od objave oglasa, nalazni ured predati e stvar nalazniku koji e stei vlasnitvo uz ispunjenje pretpostavki redovne dosjelosti. Nalaz blaga novca, dragocjenosti i drugih stvari od povijesne i kulturne vrijednosti koje su bile sakrivene tako dugo da im se vie ne moe utvrditi vlasnik. Nalaznik ih je duan uzeti u posjed za RH ime one postaju njeno vlasnitvo te obavijestiti nalazni ured i po zahtjevu mu blago predati u posjed. Nalaznik i vlasnik nekretnine imaju pravo na nagradu od RH svaki po ,najnie u vrijednosti 10% od vrijednosti blaga a ako pokuaju zatajiti nalaz guber to pravo. Vlasnici e postati dosjelou ako se RH odrekne blaga i preda ga njima u samostalan posjed npr. umjesto da plati nalazninu i trokove.

e) Stjecanje prirataja

98

Unutarnji odvajanje od stvari. Vanjski prirataj zemljita, prerada, sjedinjenje i mijeanje stvari, graenje te sijanje i saenje. Odvajanje plodova separacija ime postaju samostalne stvari i kada na njima moe stei pravo vlasnitva vlasnik matine stvari samostalni poteni posjednik tue stvari nositelj ogranienja stvarnog prava koje mu daje pravo vlasnitva na plodovima npr. slunost plodouivanja

Ako pravo ovlauje samo na to da se plodovi uzmu npr. pravo uporabe pravo vlasnitva stjeu tek kada ih nositelj prava ubere a isto vrijedi i za onog koji ima pravo na temelji obveznog odnosa npr. zakupnik vonjaka. Sve to vrijedi i za plodove ivotinja. Prirataj zemljita npr. pojava otoka koji ako se nalazi u sredini vodotoka i nije ope dobro prirasta zemljitima du obje strane do polovine otoka. Ako je pak blie jednoj strani, prirasta vlasniku zemljita kojem je blie. Promjena toka priobalni vlasnici imaju pravo vratiti ga u prijanji tok u roku 3 godine o svom troku a ako to ne uine imaju pravo na naknadu iz prijanjeg korita odnosno njegove vrijednosti. Naplavina zemlje npr. kada voda otkine komad zemljita vlasnik ima pravo to zemljite koje se pripojilo drugom vratiti u roku 1 godine ili ono postaje vlasnitvo vlasnika pripojenog zemljita. Prerada, sjedinjenje, mijeanje i graenje tuim materijalom tue pokretne stvari ime se stjee vlasnitvo tue stvari. Ako pri tome ne nastane nova stvar svakome se vraa ono to je njegovo osim kada bi to rastavljanje izazvalo velike trokove. Ona osoba koja je izvrila mijeanje stvari moe od suda zatraiti da se ne dopusti to rastavljanje ako bi time propala stvar od osobite umjetnike ili kulturne vrijednosti. Kada god nastane nova stvar a rastavljanje nije mogue ili nije doputeno nastaje suvlasnitvo a suvlasnik ijom je krivnjom nastala stvar ima alternativno pravo zatraiti cijelu stvar a ostale isplatiti ili nastalu stvar ustupiti drugima uz naknadu a ako nije nitko kriv onaj ija je stvar najvie vrijedila ima pravo otkupiti novonastalu stvar. Kada jedna stvar priraste glavnoj stvari a pri tome ne nastane nova stvar niti je mogue rastavljanje bez velikih trokova vlasnik glavne stvari postaje vlasnik prirasta a pitanje naknade rjeava obvezno pravo. Vlasnik zemljita koji je izgradio zgradu tuim materijalom postaje vlasnik zgrade a vlasnik materijala ima pravo na naknadu. Graenje na tuem zemljitu aedificatio bez ugovora sa vlasnikom zemljita superficies solo cedit zgrada pripada vlasniku zemljita a

99

iznimno graditelju. Ako ima pravni interes vlasnik moe umjesto predaje u posjed zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja koju je graditelj duan izvriti bez naknade te moe uzeti svoj materijal. Vlasniku zemljita pripada zgrada i onda ako bi graditelj i vlasnik zemljita bili nepoteni no onda vlasnik zemljita nema pravo na uspostavu prijanjeg stanja osim ako to graditelj ne uini o svom troku i na svoju volju, prije nego li istekne rok za dobrovoljnu predaju u posjed. Jedini sluaj kada e vlasnitvo i zemljita i zgrade pripasti graditelju je ako je on bio poten a vlasnik zemljita nepoten kada ima pravo na naknadu trine vrijednosti zemljita. ZV je iskljuio mogunost stjecanja vlasnitva dogradnjom, prigradnjom ili preureenjem tue zgrade ve daje samo pravo na naknadu po pravilima obveznog prava. Prekoraenje mee graenjem - vlasnik susjednog zemljita moe traiti uspostavu prijanjeg stanja a do tada mu vlasnik zgrade mora plaati rentu u visini zakupnine i odgovarati za prouzroenu tetu ili pak vlasnik zemljita moe otkupiti njegovo zemljite po trinoj cijeni. Ako pak uspostava prijanjeg stanja nije mogua bez znatnije tete i velikih trokova otkup susjedovog zemljita moe zahtijevati i vlasnik zgrade pod uvjetom da je bio poten graditelj. Sijanje i saenje neovisno ije su sadnice ili sjeme, biljke koje su pustile korijenje kao i one ije bi odvajanje od nekretnine zahtijevalo nerazmjerno velike trokove pripadaju vlasniku zemljita a eventualna naknada vlasniku sjemena odreuje se prema pravilima obveznog prava.

Izvedeno ili derivativno stjecanje prava vlasnitva

Ono stjecanje kod kojega stjecatelj svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava vlasnitva svog prednika a na stjecatelja prelaze uz pravo vlasnitva i svi tereti na stvari. Dakle tu spada stjecanje uspostavom etanog vlasnitva, oporuno nasljeivanje, odlukom suda ili druge nadlene vlasti ( ako je vlasnitvo prednika nuna pretpostavka za pojedini sluaj) i stjecanje na temelju pravnog posla ( uglavnom ugovora). Bitna je karakteristika da stjecanje ne utjee na prava treih koja postoje na stvari osim kada zakon radi zatite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljine knjige odreuje drugaije. ZV je prihvatio tradicijski sustav izvedenog stjecanja za koji su potrebni -

Vlasnitvo prednika
Mora biti upisano u zemljine knjige knjini prednik. Radi uinkovitije zatite povjerenja u pravni posao i njegovih sudionika koji postupaju u dobroj vjeri ZV je predvidio dva odstupanja od naela da se na temelju pravnog posla ne moe stei vlasnitvo preko granice otuivateljevog ovlatenja tj. da nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego li ga sam ima

100

Stjecanje pokretne stvari naplatnim poslom potrnog posjednika u dobroj vjeri od nevlasnika izvorno stjecanje prava vlasnitva. Glede nekretnina onaj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljinih knjiga ili drugih javnih evidencija i u dobroj vjeri kada moe stei pravo vlasnitva bez tereta na stvari i preko granica ovlatenja otuivatelja.

Titulus ili naslov stjecanja

Pravni posao u kojemu je dolo do izraaja stranaka volja da se prenese pravo vlasnitva. On moe biti jednostrani pravni posao npr. oporuka ili dvostrani pravni posao npr. ugovor. Samim obveznopravnim ugovorom jo se ne stjee vlasnitvo ve se samo dobiva pravo da od (npr. kod kupoprodaje) prodavatelja zahtijevamo predaju automobila. Dakle samim ugovorom jo se ne dobiva nikakvo pravo na stvar ve se samo stjee obvezno pravo na inidbu koju nam je duan ispuniti drugi sugovaratelj ( dunik). Konano stjeemo obveznopravni zahtjev. Tek kada nam je pokretna stvar predana postajemo njenim vlasnikom. Titulus mora biti objektivno valjan pravni posao ( ne tzv. putativni titul tj. onaj za koji same strane smatraju da je valjan ali to nije tako po propisu jer mu nedostaje neka pretpostavka kao npr. poslovna sposobnost ugovornih strana), pravni posao kojim se stjee vlasnitvo nekretnina mora biti sastavljen u pisanom obliku. Titul mora biti istodobno i kauzalni pravni posao sa kauzom stjecanja vlasnitva npr. zamjena, kupoprodaja, darovanje i sl.

Modus ili nain stjecanja pokretnina

Predaja stvari u samostalan posjed stjecatelja tradicijom prijenos posjeda koji je izvren u namjeri da se prenese i stekne vlasnitvo stvari dolaze u obzir sve vrste tradicija. Bitno ja da stjecatelj postane samostalni a ne nuno i neposredni posjednik npr. prodani auto ostane kod prodavatelja na uvanju. U tom sluaju ZV odreuje da taj prijenos vlasnitva ne utjee na prava treih pod uvjetom da u trenutku stjecanja prava vlasnitva nisu znali ni morali znati da je pravo vlasnitva ve preneseno drugome. Stjecatelj e postati vlasnikom stjecanjem samostalnog posrednog posjeda i kada se stvar nalazi u neposrednom posjedu treeg cesssio vindicationis npr. kada se kupi stvar koja se nalazi ne kod vlasnika ve osobe kojoj ju je vlasnik dao npr. u depozit. U sluaju viestrukog ugovaranja npr. vlasnik otui pokretnu stvar dvjema razliitim osobama jednoj iza druge, vlasnikom postaje ona osoba kojoj je stvar predana a ne onaj kojem je prva prodana a na odnose otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravni posao a nisu stekle pravo vlasnitva primjenjuju 101

se pravila obveznog prava s posljedicama neispunjenja ugovora. Ima i pokretnih stvari ije je stjecanje slinije nekretninama npr. upis brodova u upisnik i sl.

Modus stjecanja nekretnina

Upis vlasnitva u zemljinu knjigu u korist stjecatelja koji se temelji na valjanom oitovanju volje vlasnika stvari da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja. Redovito je to uknjiba a mogue je kada nisu ispunjene sve pretpostavke i predbiljeba pod uvjetom da se ona naknadno opravda. Upis nije samo goli formalni akt ve je samo jedna od pretpostavki koje se moraju ispuniti da bi dolo do prijenosa vlasnitva tu su jo i vlasnitvo prednika i pravni posao s kauzom prijenosa vlasnitva. Pravni posao mora biti u pisanom obliku. Dakle za upis kao nain stjecanja nekretnina potrebni su Isprava koja mora ispuniti ope pretpostavke valjanosti ( javna ili javno ovjerena, na njoj tono oznaen titul, vjerodostojna tj. ne smije se nita brisati, listovi moraju biti redom spojeni i sl, osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti navedene imenom i prezimenom, nazivom i sjeditem pravne osobe, mora biti datirana mjestom i datumom, mora biti potpisana te posebne pretpostavke tona naznaka nekretnine tj. prava te klauzula intabulandi ( izjava onog ije se pravo prenosi, ukida ili optereuje da pristaje na uknjibu ) na istoj ili posebnoj ispravi a potpis otuivatelja mora biti ovjeren. Prijedlog za upis zemljinoknjinom sudu da dopusti upis ( opinski sud na ijem je podruju nekretnina), pismeno ili usmeno na zapisnik uz prilaganje isprave u izvorniku ili ovjerenom prijepisu a u prijedlogu naznauje se pravo i vrsta upisa. Prijedlog ukljuuje i prijedlog za predbiljebu. Naelo prvenstvenog reda uinak jednog upisa u odnosu prema drugima ravna se prema trenutku u kojem je prijedlog stigao zemljinoknjinom sudu i u tu svrhu se mora na mjestu gdje bi u zemljinoknjinom uloku trebalo provesti upis odmah uiniti vidljivim ( plomba) dan i vrijeme kada je stigao prijedlog za upis. Rjeenje o upisu kada podnesak stigne u sud, nakon urubiranja se pregleda i usporedi sa stanjem u zemljinim knjigama i ako nema nikakvih zapreka sud donosi rjeenje o upisu kojim se on doputa i nalae njegovu provedbu odnosno odbija. Provedba upisa na temelju pisanog naloga suda i prema njegovu sadraju. Ako stigne vie prijedloga i svi ispunjavaju pretpostavke sud e ih sve dopustiti i upisati te upozoriti podnositelje da u parnici rijee kome e pripasti pravo vlasnitva kada e ostale izbrisati.

102

Viestruko ugovaranje otuenja ako vlasnik zemljita najprije proda zemljite jednom a iza toga drugome prema ZV vlasnitvo stjee onaj koji je u dobroj vjeri prvi zatraio upis u zemljinu knjigu a ako stjecatelj nije bio u dobroj vjeri tj. znao je da je ta nekretnina ve valjano otuena i predana u samostalni posjed, druga osoba moe u roku 3 godine od upisa zatraiti brisanje i uknjibu vlasnitva u svoju korist. Zatita povjerenja u zemljine knjige ZV smatra da zemljina knjiga istinito i potpuno odrava injenino i pravno stanje nekretnine pa tko u dobroj vjeri postupa s povjerenjem u nju uiva glede stjecanja prava vlasnitva zatitu. Pri tome se ne smatra da onaj koji nije istraivao izvanknjino stanje nije postupao u dobroj vjeri. Stoga stjecatelj upisom stjee vlasnitvo nekretnine kao da hga stjee od njezina vlasnika uz prije navedene pretpostavke.

ZATITA PRAVA VLASNITVA

Reivindikacija ( rei vindicatio)

Tuba kojom vlasnik neposjednik zahtjeva od posjednika povrat individualno odreene stvari kada vlasniku netko oduzme stvar ili je bespravno dri u svom posjedu. To je prava vlasnika tuba i pravo na nju ne zastarijeva.

Tuitelj samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari i koji mora dokazati svoje pravo vlasnitva u tubi tj. teret dokaza je na njemu da dokae sve pravne injenice potrebne za stjecanje vlasnitva (npr. kod izvornog dosjelou da dokae trajanje posjeda kroz odreeno vrijeme, potrebnu kakvou posjeda a kod izvedenog titulus, modus i vlasnitvo prednika). Najtee je dokazati to vlasnitvo prednika jer ako je on stekao vlasnitvo derivativno treba ii tako daleko dok se ne nae onaj prednik meu svima njima koji je vlasnitvo stekao orginarno i zato se naziva avolskim dokazom probatio diabolica. ini se da je taj dokaz gotovo nemogue izvesti ali postoje sluajevi u kojima se vlasnitvo moe stei izravno od nevlasnika. Zatim uvijek se meu prednicima nae bar jedan koji je posjedovao stvar tako dugo da je dovrio dosjelost a ako se radilo o vlasnitvu nekretnina, tuitelj ako je upisan kao vlasnik ima iza sebe predmnijevu da je doista i vlasnik a tko to nijee mora dokazati suprotno.

103

Zatim mora dokazati da se stvar nalazi u posjedu tuenika ako tuenik doista stvar posjeduje mora je predati tuitelju u posjed a zadrava pravo da vlasnikom tubom zahtjeva stvar natrag. Ako lae da posjeduje odgovara za svu tetu koja iz toga moe proistjei. Ako nakon dostave tube napusti posjed mora o svom troku pribaviti stvar natrag i predati je tuitelju ili mu nadoknaditi punu vrijednost stvari osim ako tuitelj svoj tubeni zahtjev ne preusmjeri na onog koji stvar dri u posjedu. Mora dokazati identitet stvari opisati je po osobinama i dokazati da se ba njegova stvar nalazi kod tuenika. Ovom tubom moe se u pravilu zahtijevati povrat samo individualno odreene stvari ( species) a generike samo u iznimnim sluajevima kada je zadovoljavajue individualizirana npr. novanice pohranjene na odreeno mjesto i sl.

Osnovni tubeni zahtjev ili petit ide na izruenje tj. povrat stvari a posjednik mora makar bio i poten udovoljiti zahtjevu iako tada nije duan platiti naknadu za uporabu i koritenje niti odgovara za unitenje stvari tj. mora je vratiti u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tube. Ako je pak nepoten odgovara za sve to i mora vratiti stvar u onom stanju u kakvom se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda te nadoknaditi sve mane i propalu vrijednost te tetu. Vlasnikov zahtjev za naknadu zastarijeva za 3 godine od dana predaje stvari.

Sporedni tubeni zahtjev glede plodova i drugih koristi Naturalni plodovi poteni posjednik zadrava ih nakon separacije a vlasnik ima pravo odbiti njihovu vrijednost od iznosa nunih i korisnih trokova a nepoteni mora vratiti sve plodove te nadoknaditi vrijednost ubranih, potroenih ili unitenih plodova. Civilni plodovi poteni posjednik isto kao i kod naturalnih, a nepoteni isto tako bez obzira dali ih je naplatio ili nije.

Protuzahtjev posjednika glede trokova Nuni trokovi impensae necessariae koji su nuni za samo postojanje i odranje stvari. Potenom posjedniku se od iznosa naknade odbijaju vrijednosti plodova i drugih koristi od stvari uz pravo retencije ili zadranja ( ius retentionis) stvari dok mu se ne nadoknade nuni i korisni trokovi. Rok zastare za nune trokove je 3 godine. Nepoteni posjednik isto ima pravo na naknadu ali ne i na retenciju a zastarni rok je isti.

104

Korisni trokovi impensae utiles kojima se poveava vrijednost stvari. Poteni posjednik ima pravo na naknadu osim ako se ne radi o onim trokovima kojima je promijenjena svrha stvari a vlasnik od toga nema koristi npr. stan se preuredi u zubarsku ordinaciju. Vrijede odredbe o roku i pravu retencije. Nepoteni posjednik nema pravo na nadoknadu ali ima pravo odnoenja ius tollendi onog to je uloio ali bez da oteti stvar. Luksuzni trokovi impensae volupturiae koje je uinio radi svog zadovoljstva i uljepavanja stvari. Ni poteni ni nepoteni posjednik nemaju pravo na naknadu ali imaju pravo na ius tollendi.

Prigovori tuenog posjednika Koji negiraju tuiteljev posjed npr. tvrdi da je postao vlasnik dosjelou a tuenik dokae da nije protekao rok dosjelosti. Koji tuiteljev zahtjev ukidaju npr. tvrdi da mu je stvar upravo ranije prodana i predana exceptio rei venditae ac traditae. Koji tuiteljev zahtjev zaustavljaju tj. odgaaju ako posjednik dokae da ima pravo na posjed a tuenik se moe braniti imenovanjem samostalnog posjednika iz ijeg posjeda izvodi svoj neposredni posjed npr. vlasnik mu posudi bicikl na 30 dana i revindikacijom trai njegov povrat prije isteka tog roka.

Negatorna tuba ( actio negatoria)

Vlasnika tuba koju vlasnik posjednik moe podii protiv svakog onog koji ga neosnovano uznemiruje na drugi nain a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Slina je s tubom zbog smetanja posjeda pa vlasnik moe birati izmeu te dvije tune ali ovdje nema kratkih prekluzivnih rokova jer ova tuba ne zastarijeva.

Tuitelj vlasnik stvari a moe biti i kvalificirani posjednik odnosno predmnijevani vlasnik ( actio negatoria publiciana). Teret dokaza je na njemu tj. mora dokazzati Da je vlasnik odnosno kvalificirani posjednik dakle svoj samostalni, naturalni posjed ( pokretnine), tabularni posjed ( nekretnine tj. injenicu da je upisan u zemljinu knjigu). in uznemiravanja koji mora biti protupravan i trajan.

105

Budui da je on tu i posjednik ne mora dokazati ni titulus ni modus stjecanja ve samo svoj posjed za koji se predmnijeva da je zakonit i poten pa tko tvrdi suprotno to mora dokazati.

Tuenik je onaj koji je izvrio in smetanja, onaj po ijem je nalogu smetanje izvreno te onaj u iju je korist smetanje izvreno a on je tu korist naknadno odobrio.

Tubeni zahtjev ili petit prestanak uznemiravanja i proputanje budueg i daljnjeg uznemiravanja.

Sporedni petit- naknada uinjene tete.

Publicijanska tuba (actio publiciana)

Za tuitelja predmnijeva da je vlasnik tj. u tubi se utvruje jae pravo na posjed kvalificiranog posjednika prema posjedniku bez ili sa slabijim pravnim temeljem tuba iz pravno predmnijevanog vlasnitva kojom se titi jae pravo na posjed.

Tuitelj kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. On mora dokazati istinitost i zakonitost svog posjeda, da se stvar nalazi u posjedu tuenog te identitet stvari a potenje se predmnijeva. Tom tubom se moe posluiti i vlasnik stvari koji nee ili ne moe dokazati vlasnitvo prednika.

Tueni je sadanji posjednik stvari.

Tubeni zahtjev glasi na to da tueni preda stvar u posjed tuitelju. Najjae pravo ima vlasnik stvari a iza njega to je kvalificirani posjednik a ako su i tueni i tuitelj kvalificirani posjednici parnicu dobiva onaj koji ima jae pravo na posjed tj. onaj koji moe oznaiti svog prednika i onaj koji je posjed stekao naplatno. Ako su i tu isti prednost ima posjednik kod kojega se stvar nalazi beati possidentes sretni su oni koji posjeduju.

106

Prigovori tuenika prigovor prava vlasnitva, prigovor jaeg ili bar jednakog posjeda i ostali iz revindikacije. Tuba kao ni ostale ne zastarijeva.

Brisovna tuba
Neije vlasnitvo moe biti povrijeeno nevaljanim upisom u zemljinu knjigu a tubom se moe ishoditi brisanje takvog nevaljanog upisa i uspostava prijanjeg stanja.

PRESTANAK PRAVA VLASNITVA

Propau stvari Prirastanjem kada postaje pravno nesamostalnim djelom stvari kojoj prirasta a na ostacima vlasnitvo ne prestaje. Stavljanjem stvari izvan prometa uinci kao i kod potpunog izvlatenja. Kada druga osoba izvorno stekne pravo vlasnitva na istoj stvari ali ne i izvredeno jer to bi bio relativan prestanak vlasnitva jer prestaje samo u odnosu na dosadanjeg nositelja. Odreknuem naputanjem stvari ili derelikcijom tj. kada vlasnik nedvojbeno izrazi volju da stvar ne eli posjedovati a na nekretnini na temelju pisanog oitovanja i brisanja u zemljinoj knjizi. Na temelju zakona kada se posebnim zakonom odrede pretpostavke i nain prestanka prava vlasnitva.

107

III. ZEMLJINE KNJIGE ( GRUNTOVNICA)

POJAM I FUNKCIJA
Javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima te drugi pravni odnosi i injenice u vezi s pravnim prometom nekretnina te 4 obvezna prava ( najam, zakup, nazadkup i prvokup + koncesija). Vode ih opinski sudovi a u njima zemljinoknjino odjeli. Funkcija im je da daju evidenciju nekretnina i stvarnih prava na njima te da osiguraju zakonom predvieni nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama.

Stvarna prava nisu sama po sebi vidljiva i a prima vista tj. na prvi pogled uoljiva pa ih zemljina knjiga ini vidljivima to znai da gruntovnica treba biti zrcalo svih stvranopravnih odnosa koji se tiu nekretnina. Institucija zemljinih knjiga uvedena je u RH Gruntovnim redom 1855 god. zemljine knjige se temelje na podacima katastarske izmjere. Katastar zemljita se koristi za upravne, gospodarske, statistike i druge potrebe te za utvrivanje katastarskog prihoda, izradu prostornih planova i zemljinih knjiga. U zemljinoj knjizi moraju biti navedeni katastarski brojevi estica, njihova povrina te zgrade i druge graevine koje trajno lee na zemljitu ili ispod njihove povrine. ZZK je otvorio put postupnoj kompjutorizaciji zemljinih knjiga tj. vode se elektronikom obradom podataka ( EOP zemljina knjiga). Budui da je takva mogunost predviena i za katastar oboje ine bazu zemljinih podataka BZP koja se vodo jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu RH. Zemljina knjiga se osniva za svaku katastarsku opinu.

SASTAV ZEMLJINIH KNJIGA

Sastoji se od glavne knjige i zbirke isparava a za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova i pomoni popisi tj. knjige.

Glavna knjiga
U nju se upisuju nekretnine, stvarna i druga prava glede njih ( knjina prava) a obuhvaa zemljita jedne katastarske opine pa se u jednom opinskom sudu nalazi toliko glavnih knjiga koliko ima katastarskih opina.

108

Sastoji se od zemljinoknjinih uloaka a EOP od popisa upisa i popisa izbrisanih upisa. Zemljinoknjini uloak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljinoknjino tijelo jednu ili skup estica koje se nalaze u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti pravni poloaj tj. status, koje ne moraju leati jedna pored druge. Katastarska estica ili parcela je dio zemljine povrine koji je u zemljinom katastru oznaen katastarskim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei i mora se po broju, povrini i oznaci kulture potpuno podudarati kako je oznaeno u katastru. Samo jedna osoba moe biti vlasnik estica koje ine zemljinoknjino tijelo a ako ih je vie oni su suvlasnici. Stoga ako vlasnik eli otuiti samo jednu esticu ( npr. livadu) mora izvriti njen otpis iz svog zemljinoknjinog uloka a novi vlasnik pripis u svoj uloak ali samo ako se estica nalazi u podruju iste katastarske opine kao i ostale njegove estice iz njegova zemljinoknjinog tijela a u protivnom mora osnovati novi zemljinoknjini uloak za tu esticu. Zemljinoknjini uloak sastoji se od tri lista Posjedovnica list A ili popisni list u koji se upisuju sastavni dijelovi zemljinoknjinog tijela estice rednim brojem, katastarskim brojem, nazivom, imenom predjela u kojem lee, kulturom i povrinom, zatim stvarna prava koja se upisuju u vlasniki list a u posjedovnicu u primjedbi upute na stvarno pravo upisano u vlasnikom listu, katastarske promjene glede zemljinoknjinog tijela, sva javnopravna ogranienja u prometu nekretnina, otvaranje poduloka te sve promjene koje nastanu zbog upisna na nekom drugom listu. Vlastovnica vlasniki list B koji sadri ime vlasnika i sva ogranienja njegove osobe npr. poslovna nesposobnost. Kod javnih dobra RH ili jedinice lokalne Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine na suvlasnikom dijelu suvlasnika s naznakom etano vlasnitvo i za taj dio se otvara poduloak. Zabrane otuenja i optereenja moraju se samo uiniti vidljivima. Teretovnica ili list C stvarna prava kojima je zemljinoknjino tijelo optereeno npr. slunost, zalono pravo i sl, etiri obvezna prava najam, zakup, prvokup i nazadkup, ogranienja raspolaganja te zabrane otuenja i optereenja, koncesije na javnom ili opem dobru.

Na zahtjev suvlasnika moe se za njegov idealni dio otvoriti poduloak koji se isto sastoji od tri lista. Na prvoj stranici zemljinoknjinog uloka u lijevom uglu stoji oznaka katastarske opine a u desnom broj zemljinoknjinog uloka. Listovi su realne folije jer je zemljinoknjini uloak namijenjen svakom zemljitu na ne svakom vlasniku ( personalne folije).

Zbirka isprava
109

U nju se stavljaju kronolokim redom izvornici ili ovjereni prijepisi svih isprava na temelju kojih je izvren upis u glavnu knjigu a EOP zbirka isparava vodi se runo. Uz nju se vodi i zbirka zemljinoknjinih rjeenja. Isprave dostavljaju stranke koje sud provjeri i uzima ovjerene prijepise. Slue objanjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. Uvezuju se u sveske a vode se zajedniki za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljino knjinog suda.

Zbirka katastarskih planova ili mapa

Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu a dostavlja ih tijelo koje vodi katastar.

Pomoni popisi i knjige

Popisi katastarskih estica s adresama, popisi vlasnika i nositelja graenja te popisi predbiljeenih vlasnika a uz EOP vode se elektroniki.

VRSTE UPISA U ZEMLJINU KNJIGU

Uknjiba
Svaki konaan i bezuvjetan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava koji ne ovisi o nikakvom naknadnom opravdanju. Osim vlasnitva i stvarnih prava upisuju se i obvezna prava nazadkup, prvokup, najam, zakup i koncesija. Uknjiba se doputa na temelju privatnih isprava na kojima je ovjeren potpis osobe ije se pravo prenosi, ograniuje, optereuje ili ukida a moraju pored opih potreptina koje se zahtijevaju za isprave sadravati tonu oznaku zemljita ili prava za koje se uknjiba predlae te izjavu onoga ije se pravo prenosi, ograniuje, optereuje ili ukida da pristaje na uknjibu klauzula intabulandi koja se moe dati i u posebnoj ispravi ili prijedlogu za upis. Uknjiba

110

se doputa i na temelju javnih isprava sastavljenih od strane nadlenih tijela ili javnog biljenika te odluke sudova a moraju sadravati sve to i privatne.

Predbiljeba
Upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. Opravdana predbiljeba ima znaenje uknjibe i vrijedi od samog podnoenja prijedloga za predbiljebu. Ona je doputena ako isprava za upis ne udovoljava posebnim pretpostavkama za upis npr. nedostaje klauzula intabulandi ali udovoljava opim pretpostavkama te kada je pristanak na uknjibu dan pod uvjetom ili rokom. Od javnih isprava to su neizvrene pravomone domae sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno priznaje ili odbija te odluke kojima se predbiljeba odreuje kao mjera osiguranja. Opravdava se ispravom kojom se otklanja nedostatak, zatim potvrdom o ovrnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti, pravomonom presudom te ispravom o ispunjenju uvjeta ili proteku roka. Tuba radi opravdanja predbiljebe podie se u roku 15 dana od dana dostave rjeenja kojim je predbiljeba doputena ako je knjino pravo sporno ili je sporna trabina predbiljeenog zalonog prava.

Zabiljeba
Upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju odreene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osiguravaju odreeni pravni uinci za njegova predlagatelja. Njome s e ele uiniti vidljivima osobni odnosi vlasnika npr. maloljetnost, skrbnitvo, otvaranje steaja i sl., te postii odreeni pravni uinci kao to su zabiljeba prvenstvenog reda, otpisa zemljita, zajednike hipoteke, spora, brisovne tube i sl. zabiljebu odreuje rjeenjem zemljinoknjini sud na prijedlog ovlatene osobe ili drugog nadlenog tijela a ZZK odreuje slijedee zabiljebe

Osobnih odnosa, Prvenstvenog reda, Hipotekarne tube, Spora glede nekog knjinog prava

111

Tube radi pobijanja dunikovih radnji na tetu vjerovnika, Imenovanje ili opoziv zajednikog upravitelja, Odbijanje ovrhe, Rjeenje o dosudi na javnoj draba, Da je odreena provedba ovrhe na nekretnini, Da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doivotnom uzdravanju.

BRISOVNA TUBA

Zahtjeva brisanje pravno nevaljanog upisa i uspostavu prijanjeg zemljinoknjinog stanja, to je instrument zatite postojeeg zemljinoknjinog stanja od buduih nevaljanih upisa kada nisu ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke te neistinitih upisa kada se upisano razlikuje od stvarnog, izvanknjinog stanja. Aktivno legitimirani je nositelj knjinog prava ije je pravo povrijeeno a pasivno legitimirani neistinito upisani i njegovi univerzalni i singularni slijednici. Nositelj knjinog prava tubom se moe koristiti dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi mu to pravo i tako trebalo prestati npr. ako novoupisani u meuvremenu dosjelou stekne pravo vlasnitva. Ne zastarijeva prema osobi koja je ishodila nevaljani upis te prema osobi koje je pak od nje stakla pravo a znala je ili morala znati da je upis prednika nevaljan a kada se radi o potenom stjecatelju koji to nije znao ni mogao znati postoji rok za podizanje tube koji ovisi dali je nositelju knjinog prava dostavljeno rjeenje o nevaljanom upisu kojim je povrijeeno njegovo pravo. Ako jest tada u roku za albu potrebno je zatraiti predbiljebu brisovne tube i u daljnjem roku od 60 dana ( nakon isteka roka za albu) podii brisovnu tubu. Ako pak rjeenje o nevaljanom upisu nije dostavljeno nositelju knjinog prava, rok za podizanje tube je 3 godine od kada je upis zatraen. Nakon isteka rokova vie se ne moe udovoljiti brisovnoj tubi ime se titi osoba koja je s povjerenjem u istinitost zemljinih knjiga u dobroj vjeri uknjiila svoje pravo.

112

NAELA ZEMLJINOKNJINOG PRAVA

Naelo javnosti uvid u zemljinu knjigu i u sve pomone popise

svakome je dostupan a prijepisi imaju dokaznu snagu javnih isprava. Formalna strana naela svatko im pravo na uvid i izvatke a da ne mora dokazivati postojanje nekog pravnog temelja. Materijalna strana naela zemljine knjige se uzimaju kao vjerodostojne glede istinitosti i potpunosti sadraja to je fikcija koja ne moe ii u korist onoga koji zna da to nije tako.

Naelo povjerenja poznavanje stanja u zemljinim knjigama je

praesumptio iuris et de iura pa se nitko ne moe pozivati na injenicu da mu to stanje u zemljinim knjigama nije bilo poznato. Naelo povjerenja ne odnosi se na poznavanje zemljinoknjinog stanja ve na nepoznavanje izvan knjinog stanja i dakle samo onaj koji je postupio u dobroj vjeri moe se pozvati na naelo povjerenja u potpunost zemljine knjige ( kada stjee knjino pravo bez tereta koji nisu bili upisani) te u istinitost zemljine knjige ( nitko ne moe osporavati valjanost stjecanja zbog nevaljanog prethodnikovog upisa nakon proteka rokova za brisovnu tubu). Stjecatelj ne mora istraivati izvan knjino stanje da bi se smatralo da je postupio u dobroj vjeri. Pravni uinci kod zatite povjerenja u istinitost nastupaju tek kada se vie ne moe protiv potenog stjecatelja tubom za brisanje zahtijevati brisanje nevaljane prednikove uknjibe a kod povjerenja u potpunost nastupanje uinaka nije odgoeno ve nastupaju odmah kada se u korist potenog stjecatelja provede upis.

Naelo stvarnosti znai da su objekt upisa u zemljine knjige

nekretnine i stvarna prava na njima a iznimno i neka obvezna prava ( najam, zakup, prvokup, nazadkup) koja kada su jednom upisana djeluju erga omnes poput stvarnih prava. Pokretnine kao to su zrakoplovi i brodovi upisuju se u posebne registre.

Naelo potpunosti znai da zemljine knjige sadre sve pravno

relevantne injenice za promet nekretnina podatke o vrsti i veliini nekretnine, osobi vlasniku, teretima i dr.

113

Naelo specijalnosti ili odreenosti podrazumijeva da svaki upis

ini samostalnu i odreenu pravnu cjelinu tj. da je svako zemljinoknjino tijelo upisano u zaseban uloak, svaki upis potpuno odreen po vrsti i sadraju i sl.

Naelo preglednosti sustav realnih folija

knjige.

i uvoenje EOP zemljine

Naelo konsenza nalae da se upisi izvre samo na temelju suglasnosti

osobe ije se pravo prenosi, ukida ili ograniuje i osobe koja stjee zemljinoknjino pravo clausula intabulandi i prijedlogom za upis stjecatelja prava. Iznimke u zakonu su upis po slubenoj dunosti ili na osnovi jednostranog zahtjeva ( predbiljeba, zabiljeba).

Naelo legaliteta zahtjeva da sud po slubenoj dunosti ispita

opstojnost zakonom predvienih pretpostavki upisa u zemljinu knjigu.

Naelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama

stjeu iskljuivo upisom u zemljine knjige dakle on je modus stjecanja stvarnih prava i ima konstitutivni uinak. No to nije mogue u potpunosti provesti npr. kod nekretnina koje nisu upisane u zemljine knjige ili kod sluajeva izvaknjinog stjecanja vlasnitva i prava slunosti ( npr. kod hipoteke ili zalonog prava na nekretninama).

Naelo prvenstva ili prioriteta pravni uinak upisa ravna se

prema njegovu prvenstvenom redu a on prema trenutku kada je zahtjev za upis stigao zemljinoknjinom sudu raniji u vremenu jai u pravu prior tempore potior iure. Evidentira se dan, sat i minuta a oni podnesci koji stignu u isto vrijeme imaju isti red prvenstva. To se kasnije razrjeava sporazumom, naplatno ili besplatno a pristanak ostalih ovlatenika iz prvenstvenog reda nije potreban osim ako pravo koje dolazi naprijed ima vei opseg. Npr. nekoliko hipoteka na razliite iznose 1.- 300 kn, 2.- 200 kn, 3. 250 kn, 4. 500 kn, a ovlatenik na 1. mjestu ustupa ovlatenika na 4. mjestu u punom opsegu kada je za ustup potreban pristanak ovlatenika na 2. I 3. mjestu.

114

IV. STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI

Iskoritavanje prava u samo odreenom opsegu odnosno ogranienja vlasnikovih ovlatenja. To su tereti prava vlasnitva ili tzv. sektorska prava.

PRAVO SLUNOSTI ( SERVITUTES)

POJAM I ZAJEDNIKA NAELA

Stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojeg se ovlateniku doputa odreeno koritenje tuom stvari. U naem graanskom pravu one su jedinstveni pravni institut a javljaju se u dva oblika kao stvarne i osobne. Definicija prema ZV slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ( posluna stvar) ma ija ona bila a njezin svagdanji vlasnik je to duan trpjeti ili pak zbog toga glede stvari neto proputati. Naela Slunosti su stvarna prava. To su stvarna prava na tuoj stvari nemini res sua servit nema slunosti na vlastitoj stvari a iznimka su tzv. vlasnika slunost npr. slunost puta uknjiena u zemljinoj knjizi ne prestaje samim sjedinjenjem tj. injenicom da je ista osoba postala vlasnik i povlasnog i poslunog dobra ve prestaje upisom brisanja u zemljinoj knjizi. Ne mogu postojati slunosti na injenje servitus in faciendo consistere nequit tj. optereena strana ne mora nita aktivno raditi ( facere) ve samo trpjeti ( pati) ili proputati ( non facere) vlastitu radnju. Slunost ne moe postojati na slunosti servitus servitutis esse non potest. No jedna nekretnina moe biti optereena sa slunosti s time da novija ne smije ograniavati izvravanje ve postojeih. Slunosti se moraju obzirno ( civiliter) izvravati tako da se to manje optereuje posluno dobro a s druge strane vlasnik poslune

115

stvari ne smije initi nita to bi onemoguilo ili oteavalo njihovo izvravanje. Tome slui i institut prelaganja slunosti premjetanje slunosti na onaj dio poslunog dobra gdje e se uz ouvanje sadraja i svrhe zbog koje je ona ustanovljena biti manje tegobna za vlasnika poslunog dobra. Npr. premjetanje slunosti prolaza s jednog pravca na drugi. Prelaganje moe zahtijevati vlasnik a ako se stranke ne sporazume odluku donosi sud o njegovu troku a moe to i uiniti i ovlatenik slunosti o svojoj volji. Ako bi se bitno promijenio nain dotadanjeg izvravanja potreban je sporazum sa vlasnikom a trokove snosi ovlatenik. Slunosti su same po sebi neprenosive tj. ne mogu se samovlasno razdvojiti od poslune stvari a prenosive su samo zajedno sa poslunom stvari a ako je to stvarna slunost tada i sa povlsnom stvari. U prvom sluaju su terti a s povlasnom kao pretninencija. Slunosti osim plodouivanja su nedjeljiva prava dakle neovisna o poveanju, smanjenju, promjeni oblika, povrine ili izgraenosti poslune stvari. No dioba poslune odnosno povlasne stvari moe utjecati na sudbinu slunosti moe se zahtijevati njeno ukidanje na odreenom dijelu.

STVARNE SLUNOSTI ( SERVITUTES REALES)

Stvarno pravo svakidanjeg vlasnika ( ili nositelja prava graenja) jedne nekretnine ( povlasne) a se za potrebe te nekretnine slui na odreeni nain nekretninom drugog vlasnika ( poslunom) ili da zahtjeva od njenog vlasnika da se suzdri od obavljanja odreenih radnji koje inae ima pravo vriti. S jedne strane je stvarno pravo a s druge obveza trpljenja ili proputanja. Isto tako s jedne strane je povlasno dobro ( praedium dominans) a s druge posluno ( praedium serviens). Vlasnici moraju biti razliite osobe. Nekretnine ne moraju biti susjedne. Mogu postojati i u korist nekretnina koja su javna dobra u opoj ili javnoj uporabi. Stvarne slunosti vezane su uz nekretnine i kada su jednom osnovane postoje i dalje makar se vlasnici promijene to znai da su one odreeni realitier. Kada bi se slunost koja je po svojoj naravi stvarna, osnovala u korist odreene osobe radilo bi se o nepravilnoj ( iregularnoj) slunosti. Dva su ovlatenja vlasnika povlasne nekretnine koristiti se poslunom nekretninom ( prelaziti preko nje, napasati stoku, crpiti vodu i sl.) ili zahtijevati od vlasnika poslune nekretnine da se suzdri od odreenih radnji.

116

Stvarne slunosti moraju biti objektivno korisne svrha im je bolje gospodarsko iskoritavanje povlasne nekretnine.

Vrste stvarnih slunosti

Poljske ili zemljine ( servitutes rusticae) i kune ili gradske

( servitutes urbanae) a kriterij razlikovanja je priroda i namjena povlasne nekretnine odnosno dali je namjena poljoprivredno iskoritavanje ili poduzimanje odreenih radnji na susjedovoj nekretnini. Poljske slunosti su Slunosti puta staze, progona stoke, kolnika ( iter, actus, via) a tu spada i nuni prolaz koji osniva sud svojom odlukom na zahtjev vlasnika nekretnine ako do nje nema nikakve ili prikladne veze s javnim putem. Slunosti vode crpljenja iz tueg bunara ili vrela, pojenja stoke, vodovoda s potrebnim cijevima, branama i sl. Slunost pae ispae stoke na tuem zemljitu bez da se radi teta. umske slunosti pravo sjei drva, kupiti granje, ir i sl.

Kune su one kod kojih su povlasne nekretnine zgrade ili zemljita oko njih a ovlauju nositelje na poduzimanje odreenih radnji na susjedovoj nekretnini kao poslunoj. To su Pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu, Pravo umetnuti gredu ili ronik svoje zgrade u tui zid, Pravo imati prozor u tuem zidu zbog svjetla ili radi vidika a kada se radi o vidiku potrebno je ovlatenje vlasnika ili se moraju staviti reetke. Pravo imati dio svoje zgrade i naprave na tuoj nekretnini bilo u zranom prostoru npr. balkoni, bilo na zemljitu npr. prekoraenje graenjem, ili pak imati antenu na krpovu i sl. Ovlateni je duan snositi troak odravanja dijelova svoje zgrade ili naprava te plaati vlasniku naknadu u visini zakupnine. Pravo provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak, Pravo odvoditi kinicu sa svog krova na tue zemljite tj. pravo kapnice uz obvezu odravanja ljebova i ienje.

117

Pravo odvoditi otpadne tekuine preko tueg zemljita ili prolijevanja tekuine na susjedovo zemljite a ako je potrebno uz obvezu izgraditi i odravati kanale. ( ove se ubrajaju u pozitivne a negativne su Ne povisiti ili sniziti svoju kuu. Ne oduzimati povlasnoj zgradi svjetlo, zrak ili vidik. Ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedovog zemljita koja mu koristi.

Pozitivne (afirmativne) i negativne slunosti one kod

kojih se njihov titular ima ovlatenje koristiti poslunim dobrom na odreeni nain odnosno one kod kojih titular ima pravo zahtijevati od vlasnika poslunog dobra da se suzdri od obavljanja odreenih radnji na svom dobru koje bi inae kao vlasnik imao pravo obavljati.

Trajne i privremene slunosti

one koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno stanje za ije izvravanje nije potrebna bilo kakva daljnja ljudska radnja a uglavnom su to negativne slunosti npr. pravo umetnuti gredu svoje zgrade u susjedov zid i sl. a nasuprot njima su one ije se izvravanje sastoji u ponavljanim radnjama njihova ovlatenika npr. slunost puta, crpiti vodu i sl. Znaenje diobe dolazi do izraaja pri stjecanju prava slunosti dosjelou i pri njihovu gubitku nevrenjem. Mogu biti i privremene ( ustanovljene na odreeno vrijeme) te sezonske ( ustanovljene za odreeno doba).

Stjecanje prava Pravnim poslom Ugovorom koji skapaju vlasnici povlasnog i poslunog dobra. Ako se posluno dobro nalazi u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu potrebna je suglasnost svih suvlasnika odnosno zajedniara jer zasnivanje stvarne slunosti premauje okvir redovitog upravljanja. Ugovor moe biti naplatan i besplatan, u pisanom obliku. Uz ugovor kao naslov ili titulus, potreban je upis u zemljinu knjigu kao modus stjecanja pa se pravo stjee tek nakon upisa polaganjem ovjerene isprave u sud kojom vlasniku doputa uknjibu. Oporukom u korist dijela nekretnine jednog a na teret dijela drugog nasljednika. Dijelovi postaju zasebne nekretnine nakon smrti ostavitelja. I ovdje je potreban upis u zemljinu knjigu. Vlasnik poslunog dobra moe ovlasti dati samo do opoziva prividna slunost kada vrijede ista pravila kao i za stvarnu slunosti ali mora se dokazati da je dana do opoziva jer se ne predmnijeva a teret dokaza je na onome tko se poziva na prividnu slunost.

118

Odlukom suda kada je takva mogunost predviena zakonom ( o izvlatenju, o vodama, ZV). ZV predvia 4 sluaja U postupku osnivanja nunog prolaza odluku sud donosi na zahtjev vlasnika nekretnine ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putem te ako je korist od otvaranja nunog prolaza vea od tete koja se njime ini. Korisnik mora vlasniku poslune nekretnine platiti naknadu koja ne smije biti manja od one koja se daje za izvlatenje u interesu RH. U odluci se mora navesti svrha prolaza ( staza, progon stoke, kolnika ili svega zajedno). Osniva se uvijek u korist nekretnine a stjee se na dan pravomonosti odluke suda na temelju koje se moe ishoditi upis u zemljinu knjigu. Ako se ne upie ne moe se suprotstaviti pravu koje je u meuvremenu upisano. U postupku donoenja odluke o nunim vodovima i ureajima U postupku diobe suvlasnitva ili zajednikog vlasnitva uz pretpostavku suglasnosti strana koja nije potrebna ako se radi o geometrijskoj diobi nekretnine a nuno je osnovati slunost da bi se dolo do nastale estice. U ostavinskom postupku ako je tako ostavitelj odredio valjanim zapisom ( legatom) ili nalogom.

Odlukom tijela upravne vlasti ako je tako predvieno zakonom u postupcima izvlatenja i komasacije a slunost nastaje danom konanosti odluke za upis u zemljinu knjigu i odluke o naknadi vlasniku poslune nekretnine. Zakonom zakonskim nasljeivanjem i dosjelou tj. izvravanjem sadraja stvarne slunosti kroz vrijeme od 20 godina uz pretpostavke potenog i istinitog posjeda a mora se dokazati da je u tom periodu barem tri puta izvravan sadraj slunosti rijetko se primjenjuje. Stjecatelj je ovlaten ishoditi upis u zemljinu knjigu ili se nee moi suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige upisao svoje pravo. legalni servituti zakonske slunosti kada se zakonom nameu vlasniku stvari odreena trpljenja, proputanja ili eventualna injenja. Kod nas prevladava miljenje da su to zakonska ogranienja prava vlasnitva na koja se ne primjenjuju pravila o slunostima izuzev ako bi zakonom bilo drugaije odreeno.

119

OSOBNE SLUNOSTI ( SERVITUTES PERSONALES)

Stvarna prava na tuoj stvari koja ovlauju pojedinano odreenu osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari. One se ustanovljuju u korist neke pojedinano odreene osobe a to znai da je pasivna strana svakodobni vlasnik poslune stvari a aktivna strana nije odreena s obzirom na vlasnitvo neke stvari ve je odreeni personaliter ( fizika ili pravna osoba). One su neprenosive to se odnosi na pravo osobne slunosti to znai da se izvravanje sadraja prava moe prenositi na drugu osobu. Traju onoliko vremena za koliko su osnovane i prestaju najkasnije smru njihova nositelja. Posljedice stroge osobnosti prava je i to da su nenasljedive osim ako nisu izrijekom osnovane i za ovlatenikove nasljednike kada se gase njihovom smru.

Dok stvarne slunosti trebaju omoguiti bolje gospodarsko iskoritavanje vlastite stvari pomou tue stari, osobne slunosti imaju svrhu da ovlateniku osiguraju materijalna sredstva potrebna za ivot tako da joj se da pravo uporabe ili koritenja tue stvari. Ovlatenik zadrava pravo osobne slunosti usprkos promjeni u osobi vlasniku stvari tj. dok kod stvarnih slunosti nalazimo stvarnopravni karakter na aktivnoj i pasivnoj strani kod osobnih ga nalazimo samo na pasivnoj strani to znai da vlasnik stvari na kojoj postoji osobna slunost moe svoje pravo vlasnitva prenijeti na drugoga to ne dira ovlatenikovo pravo osobne slunosti. Za razliku od stvarnih slunosti koje su nedjeljiva prava osobne slunosti su u naelu djeljiva prava npr. suvlasnik moe osnovati osobnu slunost na svom idealnom dijelu ako je to mogue s obzirom na sadraj slunosti i narav predmeta. Moe postojati i na objektu etanog vlasnitva ali samo zajedno s idealnim dijelom na koje m je etano vlasnitvo uspostavljeno. U usporedbi sa stvarnim slunostima kod kojih objekti mogu biti samo nepokretne stvari, objekti osobnih iznimno mogu biti npr. kod plodouivanja i pokretne stvari.

Vrste osobnih slunosti

Pravo plodouivanja ( ususfructus) stvarno pravo na

tuoj stvari koje ovlateniku daje osobno pravo da se u svakom

120

pogledu slui tuom stvari u skladu s njezinom namjenom, uvajui njeno suanstvo. Kod nas je est sluaj oblik tzv. doivotnog plodouivanja npr. otac ostavi nekretninu svojoj djeci a eni pravo doivotnog uivanja. Pravo moe postojati na nepotronoj stvari, pokretnoj ili nepokretnoj a mogue je i na pravu koje daje plodove ili druge koristi kada se uzima da je to pravo stvar. Na potronoj stvari i pravu koje ne daje plodove mogue je samo nepravo plodouivanje ( quasu ususfructus) kada polodouivatelj ( kvaziuzufruktuar) stjee pravo vlasnitva na stvari pa je nakon prestanka takvog plodouivanja duan vratiti njenu vrijednost u novcu pa je posluna stvar ustvari njezina novana protuvrijednost. Objekt plodouivanja je stvar sa svim njenim pripadnostima. Na jednoj nekretnini pravo plodouivanja moe imati vie osoba a u sumnji se smatra da svakome pripada jednaki dio prava,. Plodouivatelj im pravo na uporabu i koritenje bez obzira na potrebe, pripada mu isti prihod ( plodovi i druge koristi) a mora uvati suanstvo stvari, ne smije stvar unitavati, samovlasno promijeniti kulturu niti je prodati. Naturalne plodove stjee odvajanjem ( separacijom) a civilni plodovi pripadaju mu za sve vrijeme trajanja prava neovisno o tome jesu li dospjeli i jesu li ubrani. Snosi sve trokove uporabe i iskoritavanja stvari te je duan i snositi trokove njena odravanja, javne obveze, realne terete i kamate u granicama one vrijednosti koja preostane kad se od prihoda odbiju trokovi uporabe i koritenja stvari. Trokovi izvanrednih popravaka i obnavljanja poslune stvari padaju na njena vlasnika osim onih koje je plodouivatelj skrivio. Plodouivatelj nije duan dopustiti da vlasnik obavi poboljice koje nisu nune osim ako se vlasnik ne obvee na puno obeteenje za gubitak uporabe i prihoda zbog izvoenja radova. Vlasnik i plodouivatelj sastavljaju ovjereni prijepis i procjenu svih poslunih stvari a ne uine li to predmnijeva se da je plodouivatelj primio poslunu stvar u upotrebljivu stanju srednje kakvoe. Nakon prestanka plodouivatelj ne odgovara za smanjenje vrijednosti stvari nastalo normalnom uporabom. Dunosti i odgovornosti prelaze na njegove nasljednike.

Pravo uporabe (usus) osobna slunost s ovlatenjem

uporabnika ( uzuara) da se za svoje potrebe slui neijom stvari prema njezinoj namjeni, uvajui njeno suanstvo. Dakle ovlatenje da je za svoje potrebe posjeduje kao samostalni posjednik, rabi i uzima njezin prihod. Za utvrivanje tih potreba mjerodavan je trenutak zasnivanja slunosti ( dob, zvanje, zanimanje, veliina kuanstva i sl.) a kasnije promjene se ne uzimaju u obzir osim onih prirodno oekivanih i predvidivih ( brani drug, maloljetna djeca, uzdravane osobe). Razlika sa plodouivanjem nije kvalitativna ve kvantitativna jer je pravo uporabe ogranieno na osobne potrebe i potrebe lanova obitelji uporabnika a ne neograniena kao kod plodouivanja te preostali dio koristi pripada vlasniku stvari. Takoer uporabnik ne moe pravnim poslom svoje pravio niti njegovo izvravanje prepustiti drugo osobi. Uporaba ne 121

moe postojati na potronoj stvari pa ni kao neprava. Vlasnik stvari snosi sve redovne i izvanredne trokove i teret ali samo do visine koristi koju ima od stvari to je isto razlika sa plodouivanjem a civilne plodove uporabnik ima pravo ubirati samo za vrijeme trajanja prava. Plodove stjee ubiranjem a ne odvajanjem kao kod plodouivanja. Pravo uporabe ne moe imati vie osoba osim ako su u takvom donosu da im pripada zajedniki.

Pravo stanovanja ( habitatio) osobna slunost s

ovlatenjem sluiti se sa tuom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje uvajui suanstvo stvari. Izdvojeno je u zasebnu osobnu slunost samo po svom objektu ( zgradi ili njezinu dijelu) a ne po svom vlastitom pravnom reimu pa moe biti ustanovljeno kao plodouivanje ili uporaba dakle ako je habitant ovlaten da se slui sa svim dijelovima zgrade kao plodouivanje. Neovisno kako je pravo ustanovljeno, habitant uiva posjedovnu zatitu kao neposredni posjednik. Prodajom objekta pravo se ne gasi ako je upisano u zemljinoj knjizi prije prava zalonih i ovrnih vjerovnika a ako je upisano poslije pravo stanovanja prestaje u trenutku pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine u ovrnom postupku.

Stjecanje prava Pravnim poslom ugovorom ili oporukom. Na stvarima u suvlasnitvu moe osobnu slunost osnovati i svaki suvlasnik na svom alikvotnom dijelu. Modus ili nain stjecanja je upis nekretnine u zemljinu knjigu odnosno predaja poslune pokretne stvari titularu prava u neposredan posjed. Dosjelost tu nije mogua.

ZATITA PRAVA SLUNOSTI

Protiv vlasnika poslunog dobra i svake tree osobe dakle djelovanje erga omnes. Tuba zbog smetanja posjeda ovlatenik stvarne slunosti je posjednik prava stvarne slunosti a ovlatenik osobne slunosti je posjednik stvari koja predstavlja posluno dobro. Tuba na utvrenje vlasnik povlasnog dobra zahtjeva da se prema vlasniku poslunog dobra utvrdi postojanje prava slunosti.

122

Actio confessoria tuba koju podie ovlatenik prava slunosti protiv osobe koja ga samovlasno onemoguuje ili uznemiruje u izvravanju slunosti sa zahtjevom na priznanje prava slunosti i prestanak uznemiravanja. Osim ovlatenika prava slunosti aktivno su legitimirani i svaki pojedini suvlasnik i zajedniki vlasnik i svaki od vie ovlatenika slunosti plodouivanja koji moraju dokazati svoje pravo slunosti i in uznemiravanja. Pasivno legitimirani su vlasnik povlasnog dobra i svaka trea osoba. Actio confessoria priznata je i predmnijevanom ovlateniku prava slunosti tj. osobi koja u postupku pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokae pravni temelj i istinit nain stjecanja posjeda slunosti actio confessoria publiciana za koju vrijede pravila o tubi predmnijevanog vlasnitva. Brisovna tuba u sluaju povrede prava slunosti nevaljanim upisom u zemljinu knjigu kojom se zahtjeva brisanje.

PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI

Neizvravanjem prava slunosti ( non usu) za vrijeme od 20 godina, odnosno 3 godine ako se vlasnik poslunog dobra protivio izvravanju prava ( usucapio liberatis). Ali ne prestaje sve dok na stvari postoji naprava namijenjena za izvravanje prava. Slunost koja se moe samo rijetko izvravati ne prestaje dok 3 puta ne nastupi prigoda a ovlatenik je ne iskoristi. Ukinuem na zahtjev vlasnika poslune stvari, sudskom odlukom ako je pravo izgubilo razumnu svrhu bez obzira na osnovu stjecanja ili ako je utvren prikladniji prolaz ( kod nunog prolaza) te ako plodouivatelj nije dao osiguranje na koje se obvezao ili ako je tako sud odredio. Slunost upisana u zemljinu knjigu prestaje brisanjem upisa. Odluku o ukinuu moe donijeti i tijelo upravne vlasti u zakonom predvienim sluajevima. Sjedinjenjem tj. konfuzijom kada ista osoba postane vlasnikom i poslune i povlasne nekretnine a ako doe do ponovnog razdvajanja prije izvrenog brisanja u zemljinoj knjizi slunost oivljava. Propau stvari bilo poslune ili povlasne a vrati li se u prijanje stanje slunost oivljava. S propau se izjednauje i stavljanje stvari izvan prometa. Propadne li posluna stvar kod plodouivanja a za stvar

123

je dobivena naknada pravo postoji dalje na onome to je za stvar dobiveno. Odreknuem valjanom jednostranom izjavom ovlatenika a suvlasnici i zajedniki vlasnici trebaju pristanak ostalih. Ni u kojem sluaju nije potreban pristanak vlasnika poslune stvari. Potrebno je izvriti brisanje iz zemljine knjige. Istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta Na osnovi zatite tueg povjerenja odnosi se na slunost koja nije upisana u zemljinu knjigu koja prestaje kada poslunu stvar stekne osobe koja nije znala ni morala znati za slunost koja postoji na njoj. Prestankom ovlatenika smru fizike osobe ( nasljednika ili obitelji ako je osobna slunost osnovana u njihovu korist) ili prestankom pravne osobe ovlatenika osobne slunosti.

124

ZALONO PRAVO

POJAM I FUNKCIJA

Stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu ( zalogu) koje svoga nositelja ( zalonog vjerovnika) ovlauje da odreenu trabinu ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga ma iji on bio. Ako dunik ima vie vjerovnika oni se ne namiruju prema trenutku postanka obveze ve prema trenutku traenja ispunjenja ako kod ni jednog nije utvren rok vraanja tzv. naelo preferencije. Zalonom pravu je osnovna svrha otkloniti dvostruku nesigurnost u kojoj se nalazi vjerovnik u vezi sa namirenjem svoje trabine nesigurnost glede obujma dunikove imovine te nesigurnost u odnosu na ranije namirenje drugih vjerovnika.

Pomou njega izdvajaju se iz itave dunikove imovine odreeni objekti iz ije se vrijednosti vjerovnik moe namiriti ime se vjerovnik osigurao od eventualne fluktuacije dunikove imovine. Ako postoji zalono pravo na odreenom objektu red namirenja ravna se prema trenutku osnivanja zalonog prava a ne prema trenutku osnivanja same obveze. Prema tome za svaku trabinu vjerovnik nalazi sigurnost ponajprije u osobnoj odgovornosti dunika a u modernom pravu ta osobna odgovornost znai imovinsku odgovornost a osim nje i u stvarnoj odgovornosti to znai da se vjerovnik osigurava i zalonim pravom to opet znai da se prvenstveno namiruje iz vrijednosti zaloenog objekta.

NAELA ZALONOG PRAVA

Naelo akcesornosti zalono pravo je akcesornog karaktera neovisno o

oblicima u kojima se javlja to znai da njegov nastanak, trajanje i prestanak ovise o postojanju trabine ije se namirenje njime osigurava. Dakle zalono pravni odnos kao stvarnopravan ovisan je o postojanju obveznopravnog odnosa to znai da je obveznopravna trabina glavno subjektivno pravo a zalono pravo je sporedno i nesamostalno subjektivno pravo. Zalono pravo mee se otuiti i naslijediti samo zajedno sa trabinom koju osigurava odnosno prijenosom 125

trabine stjecatelj stjee ujedno i zalono pravo a da za to nije potreban poseban temelj ili nain stjecanja. Iznimke Zalono pravo moe nastati i prije nego se ispune sve pretpostavke za nastanak trabine koja se njime osigurava npr. kada je za nastanak trabine potreban protek roka ili ispunjenje uvjeta. Zalog za buduu trabinu naziva se kaucijski ili kreditni zalog odnosno hipoteka. Prestanak trabine ne izaziva ujedno i prestanak zalonog prava npr. u sluaju zastare trabine kada zalono pravo i dalje ovisi o trabini ali ne i o mogunosti njezina prisilna ostvarenja ili npr. kod hipoteke zalonog prava na nekretnini kada ono ne prestaje ispunjenjem trabine ve tek brisanjem u zemljinoj knjizi tzv. vlasnika hipoteka.

Naelo specijalnosti zalono pravo se stjee samo na odreenom

objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreenu trabinu vjerovnika. Nedoputena je tzv. generalna hipoteka. Objekt zaloga mora biti stvar ili pravo koje je individualizirano i izdvojeno iz imovine a trabina mora biti odreena novano ili takva da joj se vrijednost moe izraziti u novcu a dovoljno je odreena ako su joj odreeni vjerovnik i dunik, osnova iz koje potjee i visina ili bar najvii iznos do kojega se osigurava zalogom. Mogue je da zalog ini vie odreenih stvari npr. zajednika ili simultana hipoteka gdje vjerovnik moe birati iz koje e se od vie nekretnina namiriti.

Naelo oficijelnosti zalono pravo se ostvaruje putem suda a samo

iznimno izvan sudskim putem. Ako vjerovniku trabina o dospijeu ne bude podmirena mora se obratiti sudu i zahtijevati odluku da se stvar proda na javnoj prodaji.

Naelo nedjeljivosti oituje se u osiguranju cjelokupne trabine

zalogom kao cjelinom, ukljuujui i sve njegove pripadnosti. To znai da u sluaju djelominog podmirenja duga zalono pravo ostaje u nesmanjenom opsegu sve do potpunog namirenja trabine a osim glavne trabine zalono pravo osigurava namirenje i sporednih trabina tj. kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine. Druga stvar naela ogleda se u sluaju da se zalog podjeli npr. doe do fizike podjele zaloene stvari pri emu ono ne prestaje postojati ve ostaje na njezinim dijelovima. U sluaju idealne diobe ostaje na svim suvlasnikim dijelovima. Obuhvaa i neodvojene plodove , sastavne dijelove stvari i pripatke a

126

ako stvar propadne ostaje na naknadi, osiguranju i sl. Kod sudskog zalonog prava postoji mogunost da u sluaju smanjenja trabine dunik moe zahtijevati suavanje zalonog prava na one stvari ili prava koje po vrijednosti pokrivaju ostatak duga.

Naelo neodvojivosti zalonog prava od zaloga pa se stjecanjem

zaloga po bilo kojoj osnovi stjee ujedno i zalono pravo koje ga optereuje a iznimka se moe ustanoviti samo zakonom.

SUBJEKTI U ZALONO - PRAVNOM ODNOSU Zaloni vjerovnik je osoba koja na odreenom objektu ima zalono pravo i
koja je ovlatena se namiriti iz vrijednosti zaloga a istodobno je i vjerovnik u obveznopravnom odnosu. Zaloni dunik je svagdanji vlasnik zaloga ili nositelj prava a koji ne mora biti istovremeno i osobni dunik.

OBJEKTI ZALONOG PRAVA

Pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar ili imovinsko pravo. Stvar u prometu koja se moe unoviti ili pravo koje ima
novanu vrijednost. Zalog moe initi i

nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno

jedna stvar

( zajednika ili simultana hipoteka). Ako nije to drugo ugovoreno objekt zaloga su i sve pripadnosti zaloene stvari ili prava kao to su plodovi, prirast, pertinencija i sl. Zaloe li se plodovi drugom vjerovniku kasnije zalono pravo djeluje samo glede onih plodova koji su u tom trenutku ve odvojeni i ubrani. Samostalnim zalogom mogu biti i civilni plodovi npr. najamnina, zakupnina i sl, stvari u zajednikom vlasnitvu te suvlasniki dio.

Stvari koje su izuzete od ovrhe pa stoga i od zaloga iako bi

po svojim svojstvima mogle biti predmet zaloga su one koje se izuzimaju iz razloga zadovoljenja osnovnih ivotnih potreba tj. egzistencijalnog

127

minimuma te osiguranja mogunosti obavljanja samostalne djelatnosti koja je osobi glavni izvor sredstava za ivot, odnosno pravnoj osobi stvari i prava koja su nuna za obavljanje njene djelatnosti a posredno se time nastoje zatititi odreeni javni i drutveni interesi. Nekretnine za stanovanje i obavljanje samostalnih djelatnosti samo se iznimno smatraju tim nunim stvarima. Apsolutno izuzeto od zalaganja je 2/3 plae i mirovine osim po osnovi zakonskog uzdravanja kada je to a primanja po osnovi zakonskog uzdravanja, socijalne skrbi, naknade zbog tjelesnog oteenja, djeji doplatak, stipendije u cijelosti se izuzimaju od zalaganja. Relativno izuzeto je tj. moe se samo dobrovoljno ali ne i prisilno prodati je potrebna odjea i obua, alat, zalihe hrane, predmeti nuni za obavljanje odreene djelatnosti i sl. Od nekretnina to je poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade u opsegu koji je poljodjelcu potreban za uzdravanje njega i obitelji te pokretnine koje kao pertinencija slue poljoprivrednom gospodarstvu strojevi, orua za rad, stoka i sl.

Sva izuzea ne vrijede ako je vjerovnik radi osiguranja svioje trabine stekao zalono pravo pravnim poslom sa zalonim vjerovnikom.

I sam zalog moe biti objekt zaloga podzalono pravo.

OSNOVNI OBLICI ZALONOG PRAVA Pignus ili runi zalog te hipoteka. Razlika se oituje u tome ima li
zaloni vjerovnik ili nema posjed zaloga. Ako se zalog nalazi u posjedu vjerovnika radi se o runom zalogu i obratno o hipoteci. Na nekretninama je mogua jedino hipoteka a ona je mogua i na onim pokretninama i pravima koja se mogu stei jedino upisom u javne upisnike ili se bez takva upisa ne mogu rabiti registarsko zalono pravo za koje vrijede posebni propisi a to su npr. zrakoplovi, automobili, brodovi i sl.

STJECANJE ZALONOG PRAVA

128

Na temelju pravnog posla, sudske odluke i zakona. Ovisno o osnovi stjecanja zalonog prava Zv razlikuje dobrovoljno, sudsko i zakonsko zalono pravo.

Dobrovoljno zalono pravo

Osnova stjecanja je pravni posao koji moe biti ugovor ili oporuka. Pravni posao na temelju kojeg se osniva dobrovoljno zalono pravo je zaloni ugovor koji ako se osniva runi zalog je zaloni ugovor o davanju u zalog a ako se osniva hipoteka zaloni ugovor o hipoteci. Njime se obvezuje dunik ili trea osoba ( zalogodavac) predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog ili mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u javnu knjigu kao teret odreene stvari ili mu prenijeti neko pravo radi osiguranja trabine a vjerovnik se obvezuje primljenu stvar uvati i nakon prestanka trabine vratiti neoteenu ili omoguiti brisanje zalonog prava iz javne knjige. Zaloni ugovor moe se nainiti i pred sudom u obliku sudskog zapisnika ( dobrovoljno sudsko zalono pravo) o sporazumu stranaka a osnova je zaloni ugovor a ne sudska odluka. Za stvari u zajednikom vlasnitvu ili suvlasnitvu potrebna je suglasnost svih osim ako se ono osniva na idealnom dijelu kada ona nije potrebna. Zaloni ugovor je konsensualan i neformalan osim kod ugovora o hipoteci kada je potreban pisani oblik, standardni sastojci jedne zemljinoknjine isprave, osnova iz koje potjee i visina trabine izraena u novcu. Zaloni ugovor kao osnova stjecanje ne smije se poistovjetiti s osnovom iz koje potjee trabina kao npr. ugovor o zajmu, prodaji, kreditu i sl. Nedoputeni uglavci odredbe suprotne naravi zaloga i trabine koja mora biti osigurana zalonim pravom/ odredba da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasnitvo ako mu trabina ne bude podmirena u odreeno vrijeme ( lex commissoria)/ odredbe suprotne svrsi zalonog prava npr. da dunik nikada ne moe iskupiti zalog/ odredbe da vjerovnik moe po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadrati za sebe osim ako mu je cijena propisana kada je takva odredba doputena / odredba da hipotekarni vjerovnik ima pravo ubirati i prisvajati plodove i druge koristi zaloene nekretnine ili je rabiti na neki drugi nain ( antihreza ili pactum antichreticum). Sankcija je nitavost uglavaka radi zatite zalonog dunika da u nudi ne prihvati nepovoljne odredbe u ugovoru, no ta sankcija se ne odnosi na eventualni kasniji sporazumni ugovor strana npr. da e umjesto isplate duga zaloni vjerovnik zadrati zaloenu stvar za sebe. Sve to vrijedi i za podzalono pravo kada se hipoteka zalae u korist tree osobe pri emu nije potreban pristanak zalonog dunika, a hipoteka na hipoteci naziva se nadhipotekom. Zaloni dunik moe podmiriti dug samo

129

podzalonom vjerovniku a svom vjerovniku samo ako na to pristane podzaloni ili tako da dug poloi u sud.

Nain stjecanja na pokretnoj stvari Kada vjerovniku stvar bude predana u posjed npr. ugovor o predaji prstena osnova je zalonog prava a samo zalono pravo stjee se istom kada prsten bude predan vjerovniku. Za zalono pravo ija je osnova sporazum u obliku sudskog zapisnika nain stjecanja ureen je propisima o ovrsi upisom pokretnine u pljenidbeni popis.

Nain stjecanja na nekretnini Uknjibom u zemljinu knjigu kao tereta na nekretnini. Kod onih koje nisu upisane polaganjem u sud ovjerene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu zalonog prava na njoj. Ako je osnova hipoteke bio zaloni ugovor u obliku sudskog zapisnika i ovdje se primjenjuju propisi o ovrsi upis zabiljebe ovrhe u zemljinu knjigu koji se obavlja po slubenoj dunosti im sud donese rjeenje o ovrsi, zaloni vjerovnik stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine i kada trea osoba kasnije stekne vlasnitvo nad nekretninom. Zabiljeba ovrhe ima pravni uinak od dana uknjibe zalonog prava na nekretnini u postupku osiguranja trabine. Tako se moe zakljuiti da je uknjiba zalonog prava u zemljinu knjigu nain njegova stjecanja ako se stjee na osnovi zalonog ugovora u obliku sudskog zapisnika.

Nain stjecanja na pravu Na vrijednosnim papirima na donositelja predajom papira u posjed vjerovniku.

130

Na papirima po naredbi zalonim indosamentom. Na papirima na ime ustupom (cesijom). Za ona prava koja nastupaju upisom u javne knjige ili upisnike a za koja nije izdan vrijednosni papir ( npr. prava dioniara) upisom u te knjige ili upisnike uz prijavu osobe ije se pravo zalae i zaloni ugovor. Na pravima koja su upisana u zemljine knjige uknjibom kao i kod nekretnina. Za prava koja se stjeu po osnovi zalonog ugovora u obliku sudskog zapisnika nain stjecanja utvren je u Ovrnom zakonu a sastoji se u pljenidbi trabine. Zalono pravo se stjee danom dostave ovrnom duniku rjeenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu a ovreniku da trabinu naplati jer pravo namirenja od tog dana pripada iskljuivo zalonom vjerovniku ( ovrhovoditelju). Pljenidba trabine iz vrijednosnog papira provodi se oduzimanjem papira od ovrenika i predajom sudu a pljenidba novane trabine zasnovane na dionici koja glasni na ime i za koju je izdana isprava kao i ona za koju nije izdana isprava vri se dostavom rjeenja o pljenidbi dionikom drutvu.

Prisilno sudsko zalono pravo

Osnova stjecanja je sudska odluka a moe biti dobrovoljno ( ve objanjeno kod dobrovoljnog zalonog prava) i prisilno. Odluka suda se donosi u postupku prisilnog osiguranja trabine koji je ureen odredbama Ovrnog zakona. Odluka suda je osnova ili titulus zasnivanja zalonog prava a nain ili modus je ( ve izloeno kod sporazuma u obliku sudskog zapisnika) Na pokretnini upis u sudski pljenidbeni popis. Na nekretnini uknjiba zalonog prava ( ovrhe)u zemljinoj knjizi a ako je ve upisano naduknjibom. ( Zabiljeba ovrhe ima pravni uinak od dana uknjibe zalonog prava)

131

Na pravu pljenidbom trabine u ovrnom postupku tj. dostavom rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku odnosno dionikom drutvu odnosno oduzimanjem vrijednosnog papira i predajom sudu a na pravu upisanom u zemljinu knjigu uknjibom zalonog prava.

Zakonsko zalono pravo

Osnovano je onog trenutka kada se dogode odreene injenice za koje propis vee postanak zalonog prava a ta injenica ne smije biti ni ugovor ni odluka suda. Ako je osnovano na nekretnini upisuje se u zemljinu knjigu ako to zahtjeva zaloni vjerovnik. 3 su sluaja a u nas je vrlo rijetko. Zalono pravo najmodavca na stvarima ( pokustvu i drugim pokretninama) najmoprimca i lanova njegova obiteljskog domainstva radi osiguranja najamnine i naknade tete na stanu i zajednikim prostorijama a to pravo se stjee u trenutku unoenja te prestaje trenutkom iznoenja stvari iz objekta. Najmodavac ima pravo perkluzije tj. samovlasnog sprjeavanja iznoenja stvari iz najamnog objekta a da time ne ini smetanje posjeda ali ne moe sam predati stvari ve mora tuiti da mu se plati najamnina i na temelju izvrne presude traiti prodaju stvari. Zalono pravo komisionara, otpremnika javnih skladita i prijevoznika na stvarima koje su objekt istoimenih ugovora radi osiguranja svojih trabina. Zalono pravo vlasnika poljoprivrednog zemljita na ivotinjama i drugim predmetima kojima je poinjena poljska teta.

VJEROVNIKOVE OVLASTI I DUNOSTI DO NAMIRENJA

Glede zaloene pokretnine

Vjerovnik ima pravo na posjed stvari u pravilu neposredan a iznimka je podzalono pravo kada se stvar ve nalazi kod prvog zalonog vjerovnika. Pravo na posjed nema ni zaloni vjerovnik ako se radi o dobrovoljnom zalonom pravu zasnovanom na zalonom ugovoru u obliku sudskog zapisnika, sudskom i registarskom zalonom pravu ( jedino po osnovi posebnog zakona).

132

Dunost uvanja stvari s panjom dobrog domaina jer u protivnom odgovara za tetu. Stvar moe rabiti samo sa doputenjem zalonog dunika ili ako je to nuno da bi se stvar ouvala. Dunost vratiti stvar po prestanku trabine bez odgaanja a zaloni dunik moe vraanje traiti i prije ako mu je stvar neophodno potrebna i ako dade u zamjenu drugu stvar ili moe putem suda zahtijevati da se stvar oduzme vjerovniku iz neposrednog posjeda i preda treoj osobi na uvanje. Pravo na zamjenu zaloga ako se pokae da stvar ima neki pravni ili materijalni nedostatak za koji on nije znao. Pravo na plodove i druge koristi koji pripadaju duniku ali ih je vjerovnik ovlaten ubirati osim ako se obvezao da to nee initi a vlasnikom postaje ubiranjem i za njihovu vrijednost se umanjuje trabina s redoslijedom pokrivanja trokova, pa kamata i na kraju glavnice. Pravo dati u podzalog zaloenu stvar i bez suglasnosti dunika ali s time da odgovara za propast ili oteenje stvari. Pravo na nunu prodaju zaloga ako se poeo kvariti ili gubiti na vrijednosti po trinoj vrijednosti i polaganje cijene na sud u iznosu dovoljnom za osiguranje trabine. Pravo isticati sve zahtjeve radi zatite prava na zalog prema vlasniku zaloga i svim treim osobama vindicatio pignoris pravo zahtijevati povrat stvari prema onome tko ju bespravno dri u posjedu, te pravo zahtijevati prestanak uznemiravanja tj. pravo na posjedovnu zatitu.

Glede zaloene nekretnine

Nema pravo na posjed, niti ubirati plodove i druge koristi ili je rabiti. Zabrana ubiranja plodova ne odnosi se na sluaj kada je zalono pravo samo pravo na civilne plodove koje nekretnina daje posredstvom nekog pravnog posla npr. najamnina, zakupnina i sl. Obveza zalonog dunika da odrava vrijednost nekretnine a vjerovnik ima pravo zahtijevati prestanak tetnih radnji te na prisilno namirenje trabine i prije isteka roka. Pravo vjerovnika na druge oblike zatite koje mu daje zemljino knjino pravo i odgovarajua pravila o zatiti vlasnitva i predmnijevanog vlasnitva.

Glede zaloga prava

133

Kao i kod zaloga nekretnine ako u zalogu ima neije pravo izjednaeno s nekretninom npr. pravo stvarnog tereta. Hipotekarni vjerovnik ovlaten je za neki svoj dug zaloiti ne samo svoju trabinu ve i hipoteku kojom je ona osigurana ( nadhipoteka ili naduknjiba). Ako je objekt zaloga trabina vjerovnik je duan poduzimati mjere za njeno ouvanje npr. podii tubu radi sprjeavanja zastare. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje zaloene trabine a zalono pravio odmah prelazi na stvar koju je primio na ime ispunjenja ( ako je to novac duan ga je poloiti na sud). Ako je trabina dunika ve dospjela ovlaten je zadrati iznos koji mu duguje a ostatak predati zalogodavcu.

OSTVARIVANJE ZALONOG PRAVA

Namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti stvari ili prava dolazi u obzir samo ako je dunik o dospijeu ne podmiri. Zalonom vjerovniku ostavljeno je na volju hoe li namirenje ponajprije zahtijevati iz vrijednosti zaloga ili imovine dunika ili istodobno iz oboje. Razliku do visine trabine dunik mora podmiriti a viak mu se vraa. Samo iznimno je vjerovnik ovlaten sam prodati stvar i namiriti se ili je pak zadrati. Pravilo je da se stvar prodaje sudskim putem.

Sudsko namirenje
ZV i OZ o ovrsi novanih trabina. Na temelju ovrne ili druge vjerodostojne isprave odreuje se ovrha, zatim se javnom prodajom unovauje zalog, namiruje vjerovnik te se eventualni ostatak vraa duniku. Ovrne isprave su sudska odluka ( presuda, rjeenje, platni nalog), sudska nagodba i javnobiljenika isprava. Sudska odluke je ovrna ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Ovrna isprava pribavlja se podizanjem tube i ishoenjem sudske odluke a na osnovi nje sud odreuje ovrhu rjeenjem o ovrsi. Jednostavniji postupak je kod sudskog zalonog prava jer tu zaloni vjerovnik ve raspolae sudskom odlukom kao ovrnom ispravom. Vjerodostojne isprave su raun, mjenica, ovjereni izvadak iz poslovnih knjiga i sl. Ovrha na pokretninama provodi se njihovom prodajom na usmenoj javnoj drabi ili neposrednom pogodbom izmeu sudskog ovritelja i kupca. Prodaja drabom odreuje se kada se radi o pokretninama

134

vee vrijednosti. Iz ostvarene prodajne cijene namiruju se redom trokovi postupka, trokovi iz ovrne isprave, kamate do dana unovenja, glavna trabina. Ako je vie vjerovnika namiruju se onim redom kojim su stekli zalono pravo a ako su istog reda a iznos nije dovoljan, razmjerno visini svojih trabina. Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi po slubenoj dunosti i prodajom nekretnine na usmenoj javnoj drabi a neposrednom pogodbom ako se o tome sporazume stranke. Hipotekarni vjerovnici namiruju se prema redu stjecanja hipoteke prvenstveni red odreuje se prema trenutku kada je zahtjev za upis hipoteke stigao zemljinoknjinom odjelu kod istog reda a cijena nije dovoljna razmjerno visini njihovih trabina. Bez obzira na prvenstveni red svaki vjerovnik ima pravo zahtijevati ostvarenje zalonog prava i svaki ima tzv. ius offerendi odnosno otkupiti trabinu zbog koje se provodi draba. Zalono pravo na pravu ostvaruje se prijenosom zaplijenjene trabine na vjerovnika radi naplate o njezinu dospijeu. Naplata trabine je dunost zalonog vjerovnika te polaganje novca kod suda ili javnog biljenika iz ijeg se iznosa onda namiruje. Osim tog prijenosa trabine radi naplate na zahtjev vjerovnika moe se prenijeti umjesto isplate.

Izvansudsko namirenje
Tri su sluaja Kada je objekt zalonog prava pokretnina ili pravo koje se smatra pokretninom a zaloni dunik je izrijekom u pisanom obliku to dopustio. Ostvaruje se u pravilu putem javne drabe odnosno nadmetanja. Kada je u zalog dan gotov novac ili na ime zaloene trabine ili kamata ili zaloenih civilnih plodova ( najamnine, zakupnine i sl.). Vjerovnik o dospijeu trabine zadrava za sebe odgovarajui dio a ostatak vraa zalogodavcu. Namirenje vjerovnika putem plodova od zaloene mu pokretne stvari kada ex lege dolazi do prijeboja njihove vrijednosti sa trabinom pa i onda ako jo nije dospjela a na zahtjev dunika vjerovnik mu je duan izdati priznanicu o izvrenom prijeboju.

ZATITA ZALONOG PRAVA

135

Zatita prava namirenja iz vrijednosti zaloenog objekta

kod runog zaloga zalona tuba ili actio pigneratitia, kod hipoteke hipotekarna tuba ili actio hypothecaria. Obje tube upravljaju se protiv zalogodavca sa petitom ili zahtjevom da dopusti namirenje trabine prodajom zaloga. Obje su nezastarive pod pretpostavkom da vjerovnik ima zaloenu stvar u posjedu odnosno da je hipoteka upisana u njegovo ime u zemljinu knjigu ili neku drugu knjigu ili upisnik. No zastari podlijeu meusobne trabine zalogodavca i zalogoprimca za naknadu tete zbog pogoranja stvari odnosno trokova zbog poboljica na stvari a rok zastare je 1 godina od kada je stvar vraena.

Vindicatio pignoris
Tuba kojom zaloni vjerovnik moe od svakog treeg zahtijevati predaju zaloga jer je zalono pravo apsolutno. Njome se moe koristiti samo onaj vjerovnik koje ima zalono pravo na pokretnini tj. pignusu.

Tuba predmnijevanog zalonog vjerovnika

titi predmnijevano zalono pravo tj. njome se ne moe dokazati zalono pravo ali moe se pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dokazati pravni temelj i istinit nain stjecanja posjeda zaloga odnosno da je bar postojao upis njegova zalonog prava u zemljinoj knjizi.

Tuba zbog smetanja posjeda Tuba na davanje drugog zaloga

PRESTANAK ZALONOG PRAVA

136

Propau zaloga pokretnine ili npr. zgrade ali zalono pravo prelazi
na iznos novca na ime dobivenog osiguranja ili naknade tete.

Prestankom trabine s kamatama i trokovima ali kod zaloga pokretnine - za vjerovnika nastaje obveza povrata
zaloene pokretne stvari.

Brisanjem zalonog prava iz zemljine knjige kada je zalog nekretnina dakle hipoteka ne prestaje prestankom
trabine ve brisanjem i sve do tada vlasnik nekretnine moe raspolagati hipotekom tako da je prenese na neku novu trabinu koja nije vea od trabine koja je prestala. Prestanak trabine dokazuje se na temelju priznanice ili druge isprave. Hipoteka koja nije izbrisana iako je trabina prestala naziva se vlasnikom hipotekom. Istodobno sa brisanjem hipoteke vlasnik nekretnine moe zabiljebom u zemljinoj knjizi pridrati njezin prvenstveni red za upis nove hipoteke do visine izbrisane u roku 3 godine.

Odreknuem zalonog vjerovnika potrebna jer pisana

izjava hipotekarnog vjerovnika dana od suda koji vodi javnu knjigu u koju je hipoteka upisana a prestaje brisanjem iz zemljine knjige. Kod pokretnina potrebna je izjava o odreknuu a jednako znaenje ima i bezuvjetan povrat zaloene stvari zalogodavcu. No ne prestaje gubitkom posjeda. Pojedini od vie vjerovnika mora za odreknue imati pristanak ostalih.

Ovrnom prodajom zaloga

namirenju.

odnosno pravomonou rjeenja o

Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta

ako je zalono pravo upisano u zemljinu knjigu brisanjem iz nje osim ako zaloni vjerovnik u vrijeme stjecanja trabine nije znao ni morao znati za taj uvjet ili rok. zalono pravo na nekretnini koje nije upisano u zemljinu knjigu ako nekretninu stekne osoba koja nije znala ni morala znati da ono postoji. na temelju odluke zemljinoknjinog suda i brisanjem iz zemljine knjige.

Na osnovi zatite tueg povjerenja

Ukinuem

Ispunjenjem pretpostavki koje odredi posebni zakon

odnosno onih okolnosti na temelju kojih je zakonom osnovano zalono pravo.

137

Prestankom zalonog vjerovnika ako je on pravna osoba a

nema univerzalnog pravnog slijednika.

OSIGURANJE NAMIRENJA TRABINE PRIJENOSOM VLASNITVA STVARI ILI PRIJENOSOM PRAVA FIDUCIJA

ZV ne doputa fiducijaru ( vjerovniku) da se sa stvari slui i njome raspolae ve ga ovlauje da ako mu o dospijeu trabina ne bude podmirena, namiri je iz stvari po pravilima koja vrijede za namirenje zalogom osiguranih trabina izvansudskim putem ( prodaja na javnoj drabi). Nitave su odredbe po kojima e zaloena stvar prijei u vlasnitvo vjerovnika ako mu dug ne bude podmiren o dospijeu ( lex commissoria). Meutim doputeno je posebnim ugovorom sklopljenim nakon dospijea trabine ustupiti zaloenu stvar u vlasnitvo vjerovniku umjesto isplate duga. Osim uobiajenim nainom prijenosa vlasnitva pravni posao mogu je i u obliku sudskog zapisnika ili javnobiljenikog akta odnosno solemnizirane privatne isprave. Vjerovnik i dunik ( fiducijar i fiducijant) mogu zatraiti da sud na roitu unese u zapisnik njihov sporazum o fiduciji a vjerovnik stjee vlasnitvo pokretnine odnosno preneseno pravo potpisivanjem tog zapisnika a vlasnik nekretnine upisom u zemljinu knjigu odnosno polaganjem sporazuma u sud ako nekretnina nije upisana u zemljinu knjigu. U knjigu se unosi zabiljeba da je prijenos izvren radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine. Prenesena stvar ostaje u posjedu dunika a ovlatenjem da je i dalje koristi ali strane mogu ugovoriti i da e vjerovnik koristiti prenesenu stvar tj. pravo kada se ostvarene koristi prebijaju s dugom ( redom trokovi kamate glavnica). Fiducijar nije ovlaten raspolagati stvari npr. otuiti jer a ako bi to ipak uinio odgovara za tetu. Ako dunik u roku ispuni svoju obvezu vjerovnik mu je duan vratiti vlasnitvo stvari, odnosno pravo a ako ne ima dvije mogunosti Pristupiti unovenju stvari tj. prava ali iskljuivo putem javnog biljenika ili Zatraiti od dunika putem javnog biljenika da ga u roku od 30 dana obavijesti zahtjeva li unovenje stvari ili prava preko javnog biljenika. Kada vjerovnik od dunika primi obavijest s naznakom najnie cijene, imenom javnog biljenika i njegovom izjavom da e od postignute cijene namiriti vjerovnikovu trabinu s trokovima i kamatama vjerovnik je u roku od 15 dana duan ovlastiti javnog biljenika da proda stvar pod tim uvjetima. Ako se dunik uope ne oituje vjerovniku ili javni biljenik u roku

138

od 3 mjeseca ne uspije prodati stvar vjerovnik postaje njenim punopravnim vlasnikom odnosno nositeljem prava a trabina se smatra izmirenom. Umjesto sudskim zapisnikom vjerovnik i dunik mogu se posluiti s istim uinkom i javnobiljenikim aktom ili solemniziranom privatnom ispravom. Dunik moe bez pristanka vjerovnika prenesenu mu nekretninu opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika premda vie nije njen vlasnik a ako se to ne eli mora se iskljuiti tako da se unese u sporazum i zabiljei u zemljinoj knjizi.

139

PRAVO STVARNOG TERETA

POJAM
Stvarno pravo na tuoj nekretnini s ovlatenjem na odreene u pravilu periodine inidbe od njezina svakidanjeg vlasnika. Stvarni teret daje svome korisniku stvarno pravo na nekretnini koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njene vrijednosti ponavljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj tog stvarnog tereta. S druge strane stoji nezastariva obveza svakidanjeg vlasnika da korisniku stvarnog tereta ispunjava sadraj tereta za to odgovara vrijednou nekretnine . Nositelj prava moe biti svakidanji vlasnik odreene povlasne nekretnine,nositelj prava graenja ili poimenino odreena osoba. Razlika sa pravom slunosti je sadraj inidbe jer je kod prava stvarnog tereta pozitivnog karaktera ( davanje i injenje) a kod slunosti negativnog karaktera ( trpljenje i proputanje).

SADRAJ I KARAKTERISTIKE Objekt

Moe biti svaka nekretnina koja moe biti i objektom zalonog prava te i suvlasniki dio.

inidba
Mora biti objektivno mogua, doputena, odreena ili bar odrediva. Sadraj inidbe je Davanje ( dare) novano kada je objekt odreeni iznos novaca koji se daje ili u jednakim vremenskim razmacima npr. godinje ( renta) ili povremeno a svrha rente je u pravilu osiguranje uzdravanja odreene osobe doivotno ili na odreeno vrijeme te naturalno davanje gdje je objekt odreena koliina prirodnih plodova ili proizvoda, odreena alikvotno npr. 1/3 uroda ili nominalno npr. 200 kg. ita godinje.

140

injenje ( facere) npr. pruanje skrbi i njege odreenoj osobi, obrada zemlje i sl. ali mora imati novanu vrijednost a nije nuno da je u vezi sa gospodarskom namjenom optereene nekretnine niti da slui njenoj gospodarskoj svrsi.

Mora biti periodika to podrazumijeva njeno ponavljanje u vremenu bilo periodiko ili povremeno a samo iznimno moe biti jednokratna ali redovito uz neku glavnu periodiku inidbu npr. pogreb uz inidbu uzdravanja.

Dvojaka stvarnopravna i osobna odgovornost vlasnika optereene nekretnine

Za ispunjenje obveze na dospjele pojedinane inidbe ( zastaruju za 3 godine od svog dospijea) a umjesto dospjele neispunjene obveze korisnik tereta moe zahtijevati njezinu novanu protuvrijednost. Stvarnopravna odgovornost podrazumijeva da vlasnik odgovara cijelom svojom imovinom a ne samo optereenom nekretninom. Osobna odgovornost tj. odgovornost vlastitom imovinom pada na onoga tko je bio vlasnik optereene nekretnine kada je ta obveza nastala dakle obveza ne prestaje sa prestankom njegova prava vlasnitva na optereenoj nekretnini za dospjele a neispunjene inidbe a osobna i stvarna odgovornost prelazi dalje na novog vlasnika. Takve inidbe zastaruju za 3 godine od dosjelosti. Umjesto vlasnika nekretnine osobno odgovaraju za pojedina davanja i injenja samostalni posjednik i plodouivatelj optereene nekretnine.

Neprenosivost prava
Samog za sebe ve samo zajedno sa optereenim dobrom

Pravna narav sporna

Vladajue gledite je da je jedno od stvarnih prava na tuoj stvari sa apsolutnim djelovanjem no ima i miljenja da je ono po svojoj naravi realna obveza zbog toga jer u sadraju dominira obveza na inidbu. Tree pak gledite smatra da realni tereti u sebi spajaju stvarnopravne i obveznopravne elemente.

OBLICI Personalni i predijalni stvarni teret ovisno o nainu

odreivanja nositelja prava. Personalni osoba ovlatenik je odreena ad pesonam tj. pravo je osnovano u korist odreene osobe i nije prenosivo na drugu osobu osim ako bi bilo drugaije odreeno. 141

Predijalni teret u korist nekretnine gdje je ovlatenik prava svakidanji vlasnik povlasne nekretnine. Teret je neodvojiv od vlasnitva povlasne nekretnine pa se kao njezin pripadak moe prenositi samo zajedno sa njom.

Javnopravni i privatnopravni stvarni teret ovisno o osnovi

nastanka prava. Kod javnopravnog osnova je propis javnog prava ( zakona). Bili u feudalizmu a tereti kao kuarine, zemljarine, razni doprinosi ponekad se navode kao primjeri za njih iako prevladava miljenje da usprkos slinosti to su specifina javnopravna ogranienja prava vlasnitva. Kod privatnopravnog osnova je pravni posao.

Prema osnovi u naem pravu bi bila primjerenija podjela na ugovorne,

sudske i zakonske stvarne terete.

STJECANJE Na osnovi pravnog posla - izvoenjem iz prava vlasnitva nekretnine

koja se njime optereuje a mora biti valjan sa kauzom osnivanja stvarnog tereta, naznakom korisnika i sadraja te u pisanom obliku. Ugovorom u dva oblika sklapanjem samostalnog ugovora ili posebnim uglavkom u ugovoru o otuenju nekretnine ( pridraj) jer otuivatelj nekretnine za sebe pridrava pravo na uzdravanje ili neke druge periodike inidbe. Npr. ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota ostavitelja ako se odnosi na nekretnine. Oporukom tako to oporuitelj ostavljajui u korist neke osobe legat uzdravanja, odredi da se to uzdravanje osigura na nekretninama iz ostavine u obliku stvarnog tereta.

Modus ili nain stjecanja je uknjiba prava u zemljinu knjigu kao tereta optereene nekretnine a kod predijalnog tereta i kao prava u korist povlasne nekretnine a ako nekretnina nije upisana u zemljinu knjigu polaganjem u sud ovjerene isprave kojom vlasnik doputa uknjibu prava stvarnog tereta na svojoj nekretnini.

Odlukom suda tek iznimno npr. u sluaju diobe nekretnine ustanovi se

uz pristanak svih dionika pravo uzdravanja u korist jedne osobe te u ostavinskom postupku.

142

Na osnovi zakona samo javnopravni stvarni tereti uz ispunjenje

zakonom predvienih pretpostavka a upisuje se u zemljinu knjigu samo ako odredbe zakona to zahtijevaju.

ZATITA

Prejudicijelna tuba nositelj prava zahtjeva od svakidanjeg

vlasnika optereene nekretnine te treih koji ometaju ostvarivanje prava stvarnog tereta da priznaju i trpe pravo stvarnog tereta.

Petitorna tuba zahtjeva ispunjenje inidba koje ine sadraj

prava stvarnog tereta. Osobne su upravljene na prijanjeg vlasnika optereene nekretnine na ispunjenje do tada dospjelih inidba dok je on bio vlasnik ili na novanu protuvrijednost. Stvarnopravne su upravljene protiv sadanjeg vlasnika da iz vrijednosti nekretnine trpi namirenje dospjelih inidba ( i protiv samostalnog posjednika te polodouivatelja). Mogu je podizati i samostalno svaki pojedini suvlasnik, zajedniki vlasnik te ovlatenik prava.

Brisovna tuba povreda prava nevaljanim upisom u zemljinu

knjigu.

PRESTANAK

Propau stvari bilo optereene ili povlasne a povratkom u prijanje

stanje pravo oivljava.

Odreknuem od prava a ne pojedinanih inidba uz suglasnost

nositelja prava plodouivanja ili zalonog prava ako postoje na nekretnini.

Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta. Ukinuem

na zahtjev vlasnika optereene nekretnine ako je pravo izgubilo svrhu i to odlukom suda.

143

Na osnovi zatite tueg povjerenja kada optereenu

nekretninu stekne osoba koja nije znala ni morala znati za taj teret.

Prestankom korisnika ako je osnovano u korist pravne ili fizike

osobe, nasljednikove obitelji smru.

Rastereenjem
zakonom.

tj. ispunjenjem pretpostavki odreenih posebnim

Brisanjem iz zemljine knjige za savko pravo koje je upisano u

nju tek tada prestaje.

Tu treba razlikovati prestanak prava od gubitka zahtjeva za ostvarenje pojedinih dospjelih inidaba za koje zastarni rok iznosi tri godine.

144

PRAVO GRAENJA ( SUPERFICIES)

POJAMI SVRHA Stvarno pravo na tuoj stvari sadraj kojega je ovlatenja izgraditi i imati u vlasnitvu graevinu na tuem zemljitu a svakidanji vlasnik je duan to trpjet .
Iznimka od pravila superficies cedit solo naela jedinstva nekretnine pa su unesena dva pravila Uspostavljen je odnos prava graenja sa zemljitem tako da se to pravo smatra teretom zemljita. Pravo graenja se u pravnom smislu izjednauje sa nekretninom pa je zgrada na zemljitu pripadnost prava graenja kao da je ono zemljite a ne pripadnost prirodnog zemljita.

Razlika sa pravom slunosti u irini sadraja jer pravo graenja sadri osim prava koritenja tue stvari jo i pravo vlasnitva na objektu izgraenom na tuem zemljitu te u tome to je tu titular prava uvijek odreeni personalitier a kod stvarne slunosti realitier tj. u korist svakidanjeg vlasnika odreene nekretnine pa bi dakle bilo blie plodouivanju od kojega se opet razlikuje po svojoj prenosivosti to je kod prava stvarne slunosti iskljueno i jo pravo graenja doputa diranje u suanstvo stvari.

Pojam zgrade i temeljna svrha prava graenja Obuhvaa razliite objekte izgraene na povrini ili ispod povrine zemljita npr. kue, bunari, iare i sl. a na prvom su mjestu stambene zgrade u kojima se i vidi temeljna svrha prava graenja omoguiti jeftiniju izgradnje stambenih zgrada a da se ne mora kupiti tue zemljite a vlasnik zemljita svoj interes opet nalazi u periodikoj naknadi a ako je pravo ustanovljeno na odreeno vrijeme njemu e nakon isteka roka u vlasnitvo pripasti i izgraeni objekt.

145

SADRAJ I KARAKTERISTIKE Zakonski sadraj oskudan i svodi se na konstitutivne elemente prava

graenja pravo izgradnje i dranja u vlasnitvu objekta, pravo koritenja zemljita za redovitu uporabu zgrade, vremenske granice trajanja prava. Nositelj prava je uvijek i vlasnik objekta prava. Glede zemljita ima ovlasti i dunosti plodouivatelja, Zgrada koja u trenutku osnivanja prava ve postoji pravno se odvaja od zemljita i postaje dijelom druge nekretnine u kojoj pravo graenja ima pravni status zemljita. Zgrada koja se izgradi nakon stjecanja prava graenja prirasta pravu kao njegova pripadnost i postaje vlasnitvo nositelja prava ( ako ju je izgradio netko trei ili sam vlasnik zemljita radi se o graenju na tuem zemljitu. Nositelj prava duan je vlasniku zemljita plaati mjesenu naknadu u visini prosjene zakupnine ili sporazumom odrediti drugaije.

ZV kae

Sadraj prava moe se izmijeniti samo sporazumom sa vlasnikom zemljita ako se ne ometa izvravanje drugih stvarnih prava tada sa njihovim nositeljima.

Ugovorni sadraj kada je ugovor osnova stjecanja prava. Obuhvaa

pitanja periodike naknade vlasniku zemljita, vrstu, veliinu i nain graenja, obvezu i rok izgradnje, uvjete i eventualna ogranienja, terete, trajanje prava i dr.

Ako se eli osigurati stvarnopravni uinak mora se ugovor upisati u zemljine k njige.

Trajanje prava prema ZV

Nema odredbe pa moe biti na odreeno ili ka trajno pravo dok je to u Austriji npr. od 30 do 80 godina. Ako je odreeno nakon isteka roka oivljava pravilo superficies cedit solo i zgrada prelazi u vlasnitvo vlasniku zemljita uz odreenu naknadu nositelju prava graenja.

146

Prometnost i nasljedivost prava

Razlika sa osobnim slunostima je u tome to se pravo graenja moe otuiti, opteretiti i zaloiti ali zgrada samo zajedno sa pravom graenja a ta svojstva mogu se ograniiti ugovorom.

Neodvojivost prava graenja od zemljita na kojem je ono

zasnovano i iji je teret pa stjecatelj vlasnitva zemljita stjee i optereenje pravom graenja.

STJECANJE PRAVA
Sve pravne i fizike osobe, samo vlasnici zemlje ( ne i drugi ovlatenici npr. plodouivatelji ili zakupnici) a prema ZV to moe biti i vlasnik zemljita koji pravo graenja moe samostalno osnovati na svom vlastitom zemljitu. Smisao toga jedino moe biti u njegovu prenoenju odnosno prenoenju prava na drugog iz nekih komercijalnih razloga. Titulus ili osnova stjecanja moe biti pravni posao a najee je to ugovor blizak kupoprodajnom ugovoru s obronom otplatom cijene ( naknadom vlasniku), u pisanom obliku a modus je upis u zemljinu knjigu ( dvostruki tj. upisuje se i kao teret na zemljitu na kojem se osniva te kao nova nekretnina ( zemljite) u posebnom novoosnovanom zemljinoknjinom uloku kao posebno zemljinoknjino tijelo ) uz pisano oitovanje volje vlasnika zemljita ( svih suvlasnika ili zajednikih vlasnika) a ako su upisna druga stvarna prava npr. slunosti i uz pristanak njihovih nositeljA. Osnova stjecanja moe biti i odluka suda u postupku diobe suvlasnitva i u ostavinskom postupku ( navedeno kako kod slunosti).

ZATITA PRAVA
Sve dok zgrada nije izgraena pa i nakon toga zatita se provodi primjenom pravila za zatitu slunosti jer nositelju prava graenja pripadaju glede zemljita ovlasti i dunosti plooduivatelja. Budui da nositelj prava ima pravo vlasnitva na zgradi zatita se osigurava i primjenom odgovarajuih pravila o zatiti prava vlasnitva. No budui da je on ujedno i neposredni posjednik zemljita ( nesamostalni) i zgrade ( samostalni) uiva i posjedovnu zatitu.

147

PRESTANAK PRAVA I PRAVNE POSJEDICE

Kao i kod prava stvarnog tereta pravo graenja prestaje pod jednakim uvjetima Propau stvari, Odreknuem, Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta, Zatitom tueg povjerenja, Prestankom nositelja prava, Rastereenjem.

Za ukinue ZV ima posebne odredbe

Ukinue moe zahtijevati vlasnik zemljita neovisno o pravnom temelju osnivanja prava, Do ukinua moe doi i kada je zgrada sruena do te mjere da se vie ne moe rabiti a u roku narednih 6 godina se ne obnovi, Ako je pravo upisano u zemljinu knjigu prestaje tek brisanjem.

Posljedica prestanka prava je i prestanak prava vlasnitva na zgradi i prelazak vlasnitva na vlasnika zemljita uz naknadu trine vrijednosti zgrade a prestaju i sva prava koja su bila teret prava graenja osim zalonog prava koje sada tereti naknadu. Pravo slunosti, stvarnog tereta i zalono pravo osnovano na teret ili u korist prava graenja sa zgradom ostaju na teret ili u korist zemljita sa zgradom kao cjelovitom nekretninom i sa istim prvenstvenim redom.

148

OBVEZNO PRAVO

OPI DIO OBVEZNOG PRAVA

I. UVOD

OBVEZNO PRAVO I OBVEZNI ODNOS

Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi a obvezni odnosi su oni drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba. Obvezno pravo ureuje one obvezne odnose koji imaju gospodarsko prometno znaenje. U gospodarskom kretanju drutva dva su polarna procesa proizvodnja i potronja izmeu kojih je proces razmjene a u procesu razmjene nastaju prometni odnosi koji su nuno obvezni odnosi. im ljudi meusobno stupaju u takve odnose da jedna od drugog ima pravo zahtijevati inidbu a drugi se obvezuje da e tu inidbu ispuniti ljudi su stupili u obvezne odnose. Oni su u prvom redu materijalni drutveni odnosi a promet je gospodarska osnova obveznog prava. Osim razmjene dobara i usluga obvezno pravo ima jo jednu izrazito vanu funkciju ono ureuje pitanja zatite dobara pravnih subjekata ukljuujui i njih same ( odtetno pravo).

KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA

Iako se poelo razvijati kasnije od stvarnog prava ipak je po brojnosti svojih instituta, profinjenosti, tonosti izraza i oblika nadmailo i stvarno i nasljedno pravo. Obvezni odnosi su po svom karakteru takvi da svoju funkciju najbolje ostvaruju ako se brzo stvarju i brzo gase pa stoga je interes sudionika izraen

149

ka to brem njihovom ispunjenju dok je u stvarnom pravu izraen u to duljem trajanju stvarnopravnih odnosa. Objekt obveznih odnosa je inidba koja je takva da je i vjerovniku i duniku u veini sluajeva stalo do toga da se to prije ispuni. Relativnost prava tj. djelovanja samo izmeu strana koje se nalaze u odreenom obveznopravnom odnosu tj. ne tie se treih osoba a strane su tono odreene. Dispozitivnost - sudionici u prometu potpuno slobodno ureuju obvezne odnose a jedina granica je mogunost i dopustivost sadraja koji je nedopustiv ako je protivan ustavom utvrenim naelima drutvenog ureenja, prisilnim propisima i pravilima morala. Dosljedno tom naelu ni broj obveznopravnih odnosa nije ogranien ni po vrsti ni po obliku to naravno vrijedi samo za segment ugovornih odnosa.

OSNOVNA NAELA OBVEZNOG PRAVA

Naelo slobodnog ureenja obveznih odnosa Naelo ravnopravnosti subjekata Naelo zabrane zlouporabe prava Naelo savjesnosti i potenja kako u zasnivanju obveznih odnosa tako i u ostvarivanju prava i obveza a naelo spada u tzv. pravne standarde pojmove iji sadraj nije odreen ve se ostavlja sudu da ga konkretizira u pojedinom sluaju drei se njegova opeg znaenja kao smjernice. U rimskom pravu odgovara mu pojam dobra vjera ( bonae fides) u znaenju vjernosti i dranja zadane rijei. Podrazumijeva itav niz dodatnih obveza postupati s povjerenjem i obzirom prema sugovaratelju, razvijati suradnju, podjednako uvaavati interese ugovornih strana, polagati raune i meusobno se obavjetavati i sl. U stvarnom pravu ovo naelo ima drugo znaenje!!! Naelo jednake vrijednosti inidaba pri sklapanju naplatnih pravnih poslova a zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje naela povlai za sobom pravne posljedice ( samo ako je nejednaka vrijednost prela zakonom odreenu granicu npr. kod prekomjernog oteenja i zelenakog ugovora ako se radi o oitom razmjeru a kod nekih dvostranoobveznih ugovora npr. na sreu, javne prodaje i kada je za stvar dana via cijena iz osobite naklonosti ZOO je uskratio pravo ponitavanja.

150

Naelo zabrane prouzroenja tete neminem laedere. Zabrana postupaka kojima se umanjuje imovina pojedinaca ili drugih pravnih osoba, spreava njezino poveanje, nanosi drugima povreda prava osobnosti. Zahtjev je uperen na to da se izvor tete ukloni i na odgovornost za prouzroenu tetu. Naelo dunosti ispunjenja obveze i odgovornosti sudionika pacta sunt servanda ugovore treba ispunjavati. Postupanje sa panjom dobrog gospodarstvenika odnosno dobrog domaina a kod profesionalnih djelatnosti ( lijenici, odvjetnici i sl) prema pravilima struke i obiaja -dobrog strunjaka. Izuzeci su strogo odreeni propisom npr. u sluaju nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koje ugovorne strane nisu odgovorne ili kod izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

SUSTAV OBVEZNOG PRAVA

Opi dio naela i instituti zajedniki svakom ugovornom i izvanugovornom odnosu Posebni dio ugovorni i izvanugovorni odnosi

151

II. POJAM I VRSTE OBVEZA

POJAM OBVEZE
Da bi se odreeni obvezni odnos mogao ostvariti potrebna je jedna nova drutvena snaga koja e osigurati ostvarenje obveznih odnosa a ta drutvena snaga je obvezno pravo. Obveza je pravni odnos izmeu dvije osobe po kojemu je jedna osoba ( vjerovnik creditor) ovlatena zahtijevati od druge osobe ( dunika debitora) neku inidbu koju je ta druga osoba duna ispuniti.

POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZE

Potpune obveze obvezni odnos u kojemu se trabina sastoji od subjektivnog prava vjerovnika na odreenu inidbu i zahtjeva za ispunjenje

a dugovanje od duga ( sadraja dunikove obveze) i odgovornosti za dug ( dunosti ispunjenja na koju se odnosi vjerovnikov zahtjev).

Tu se dakle obveza sastoji od 4 elementa.

Nepotpune obveze sluajevi kada dunik za postojei dug uope ne odgovara ili ne odgovara itavom svojom imovinom ve samo odreenim njezinim dijelom. Pojavljuju se kao Naturalne ( prirodne) obveze na strani vjerovnika postoji samo subjektivno pravo na inidbu bez zahtjeva za ispunjenje a na strani dunika samo dug ali bez odgovornosti ( npr. kod zastarjele obveze ili kod usmenog darovanja bez prave predaje). Mogu se valjano ispuniti ali vjerovnik ostvarenje svoga prava ne moe zahtijevati tubom a dunik se moe u sluaju tube uspjeno obraniti stavljanjem prigovora zastare, 152

nedostatka oblika itd. ( nepotpune ili neutuive obveze). No to ne znai da vjerovnik ne moe uputiti tubu sudu jer on ne pazi na zastaru pos slubenoj dunosti ve iskljuivo na prigovor tuenog pa ako ga ovaj ne bi pravodobno istaknuo tuitelj bi mogao uspjeti sa svojim tubenim zahtjevom. Obveze sa ogranienom odgovornou na vjerovnikovoj strani postoji i pravo i zahtjev a na dunikovoj i dug i odgovornost ali je ta odgovornost ograniena. Ograniavanje se javlja u tri oblika Sustav abandona ili naputanja stvari npr. vlasnik od potenog posjednika trai povrat svoje stvari ali umjesto da mu nadoknadi nune i korisne trokove preputa mu stvar i tako odgovara za svoju obvezu podmirenja ( poznat u pomorskom pravu). Ovrni ili pekulijarni sustav dunik za preuzetu obvezu odgovara samo odreenim dijelom svoje imovine npr. u sluaju kada vjerovnici ostavitelja zatrae tzv. separatio bonorum odvajanje ostavine od nasljednikove imovine), nasljednik e odgovarati za ostaviteljeve dugove samo ostavinom. Sustav kvantitativno ograniene odgovornosti dok se u prva dva sustava odgovornost ograniava na odreeni predmet ili krug predmeta ( predmetno stegnuta odgovornost) ovdje dunik za preuzetu obvezu odgovara cijelom svojom imovinom ali samo do stanovitog iznosa npr. nasljednik itavom svojom imovinom i vlastitom i naslijeenom ali samo do vrijednosti naslijeene imovine.

PLURALISTIKE OBVEZE ( VIE SUBJEKATA)

Dualistike obveze sa dva subjekta

Jednostranoobvezni odnos jedna strana je vjerovnik a druga dunik npr. posudba. Dvostranoobvezni odnos ili ugovor svaka strana je istodobno i dunik i vjerovnik npr. kupoprodaja, najam, zakup.

153

Pluralistike vie subjekata bilo na jednoj od obveznih strana ili na obje.

Odnos izmeu subjekata rjeava se s obzirom na pitanje dali je inidba djeljiva ili nije, odnosno pripada li itava trabina iako djeljiva zbog nekih posebnih razloga svim vjerovnicima, odnosno dali za dug iako djeljiv odgovaraju svi dunici. Tako razlikujemo Djeljive obveze kada je inidba djeljiva tj. kada se dade podijeliti na kvote tako da se svaki dio samo kvantitativno ali ne i kvalitativno razlikuje od cijele inidbe npr. novane inidbe, inidba pribavljanja prava vlasnitva i sl. Kada u djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika trabina se meu njima dijeli ako nije drugaije ugovoreno na jednake dijelove i svaki moe zahtijevati samo svoj dio a kada je vie dunika obveza se dijeli na jednake dijelove i svaki odgovara za svoj dio duga. Meutim iako svaki dio ima svoju samostalnu sudbinu tj. moe se samostalno ugasiti, zastarjeti itd. ipak djeljive obveze tretiramo kao cjelinu unutar pluralistikih obveza zato jer ih u materijalnopravnom pogledu vee u jedinstvo to to potjeu iz jedne iste pravne osnove. Nedjeljive obveze kada inidba nije djeljiva jer bi se pojedini dio kvalitativno razlikovao od cjeline a svrha takvih inidaba je pribaviti neko nedjeljivo pravo npr. obveza da se u neiju korist osnuje slunost puta jer se ne moe npr. osnovati do polovice poslune nekretnine ako korisnik treba prijei preko cijele. To su uglavnom inidbe na injenje. Sluaj vie vjerovnika npr A,B i C se sporazume da od D uzmu na godinu dana u zakup automobil. Trabina je izruenje automobila a svaki od vjerovnika je subjekt cijele trabine ali ispunjenje inidbe mogu zahtijevati samo svi zajedno ili jedan ako ga ostali ovlaste. Svaki ima samostalno pravo na tubu bez pristanka drugih ali tubeni zahtjev mora postaviti kumulativno a ne samo za sebe. Kada dunik eli ispuniti obvezu a ne zna kome ili je ne moe ispuniti svima ili pak oni odbijaju ispunjenje moe traiti da se predmet preda u sudski polog ili kod javnog biljenika ( ostava za sve vjerovnike). Dakle dunik je duan ispuniti inidbu svima zajedno, jednom ako je on ovlaten od ostalih ili poloiti u ostavu. Sluaj vie dunika odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudunika u cijelosti jer se inidba ne moe ispuniti na dijelove i zato je vjerovnik ovlaten od bilo kojeg dunika zahtijevati ispunjenje cijele inidbe i im je jedan ispuni obveza se u cijelosti gasi prema svima. Meusobno odnos dunika razrjeava se na temelju regresa tj. onaj koji je ispunio inidbu ima pravo zahtijevati od ostalih da mu nadoknade onoliko koliko na svakog otpada. Solidarne obveze obveznopravi odnos u kojem je svaki od vie suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe in solidum od bilo kojeg dunika a svaki od vie sudunika duan je cijelu inidbu ispuniti premda je ona djeljiva. Vrijedi pravilo solidarnosti svi za jednoga, jedan za sve. Aktivna solidarnost ako ima

154

vie vjerovnika i svaki moe zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. Dunik moe ispuniti bilo kojem vjerovniku sve dok jedan od njih ne zatrai ispunjenje, kada mora inidbu ispuniti onome koji je prvi zahtijevao ili utuio obvezu ispunjenja. Nastaje kada je ugovorena, odreena zakonom ili utemeljena na razredbi posljednje volje a slui tome da se olaka naplata duga. Pasivan solidarnost kada ima vie sudunika i svaki je duan ispuniti cijelu inidbu bilo kojem suvjerovniku a moe i dio ako on to zahtjeva. Svrha je vjerovniku pruiti veu sigurnost da e mu inidba doista biti i ispunjena. Nastaje ugovorom, odredbom posljednje volje te zakonom ( kada on uz postojanje odreenih injenica i bez obzira na stranaku volju vee nastanak solidarne obveze npr. kada vie osoba prouzroe tetu odgovaraju za nju svi ukljuujui i poticatelje, pomagae, naruitelje, izvoae). Prestanak ispunjenjem dune inidbe ( isplatom), prijebojem ( kompenzacijom), otpustom duga ( remissio debit) u sluaju s vie vjerovnika se smanjuje obveza za onoliko koliko iznosi njegova trabina a u sluaju vie dunika potrebno je utvrditi dali jer otpust usmjeren prema svim dunicima radi gaenja obveze otpust in rem ili je bio upravljen na osloboenje obveze onog dunika s kojim je sporazum o otpustu uinjen otpust in personam.

Regres izmeu sudunika kada jedan od solidarnih dunika podmiri vjerovnika on ima pravo povrata u jednakim dijelovima od ostalih sudunika jer je inidba djeljiva. Ako je meutim solidarna obveza zakljuena u iskljuivom interesu jednog od solidarnih dunika npr. kod solidarnog jamstva onda je platac ovlaten zahtijevati naknadu cijelog isplaenog duga. Kriteriji za odreivanje udjela mogu biti i propisom odreeni npr. ZOO kod solidarne odgovornosti za tetu gdje se udio svakog tienika odreuje prema teini krivnje i teini posljedica Ako jedan nije u stanju ispuniti svoj dio duga a ta insolventnost nastane prije isplate solidarnog duga njegov dio moraju preuzeti drugi sudunici ako pak nastane poslije isplate, tada kodi samo platcu. Ta modifikacija ne vrijedi kao je vjerovnik jednog sudunika oslobodio a drugi je u cijelosti podmirio dug, mora i onaj kojemu je dug oproten na osnovi regresa participirati u svojem dijelu duga jer se vjerovnik ne moe mijeati u odnos regresa. Takoer u regresnom zahtjevu nema solidarnosti pa ako jedan sudunik plati cijeli dug moe od drugih zahtijevati samo dio koji svaki od njih duguje a ne npr. samo od jednog dio za dva dunika. Pravo na regres gubi se ako je dunik ispunio obvezu koju nije bio duan ispuniti npr. zastarjeli dug ne istaknuvi prigovor zastare.

155

OBVEZE SA VIE INIDABA

Alternativne obveze kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba
ali im ispuni jednu od njih oslobaa se obveze. Ako nije to drugo ugovoreno pravo izbora pripada duniku a izbor se smatra izvrenim kada obavijesti drugu stranu o svom izboru ili kada poinje ispunjavati jednu od inidaba. Postane li neka inidba nemogua npr. zbog vie sile obveza se ograniuje na druge a ako je za nemogunost kriv dunik a pravo izbora inidbe je imao vjerovnik, on ima pravo po svom izboru zahtijevati preostalu inidbu ili naknadu tete. Ako je pak za nemogunost inidbe odgovoran vjerovnik, obveza se gasi osim ako duniku vie odgovara ispuniti preostalu inidbu i zahtijevati naknadu tete a ako je tu vjerovnik imao pravo izbora moe nadoknaditi tetu i zahtijevati ispunjenje preostale inidbe.

Kumulativne obveze kod kojih dunik duguje vie inidaba a

obveze se oslobaa ako ih sve ispuni odjednom ili sukcesivno ovisno kako je ugovoreno. Kod nemogunosti ispunjenja gleda se uzrok - ako je dunik kriv vjerovnik ima pravo traiti naknadu tete i ispunjenje preostalih inidaba ili odustati a ako nije kriv obveza se gasi te vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje preostalih inidaba ako mu to odgovara.

NOVANE OBVEZE
Ona obveza koja za inidbu ima odreeni iznos novaca.

Naela nominalizma i valorizma kada obveza ima za inidbu

iznos novaca dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kada zakon odreuje to drugo. Prema naelu valorizma promjena vrijednosti novca zahtjeva promjenu visine novane svote koja je objekt obveze. Ako vrijednost novca padne broj novanih jedinica treba poveati i obrnuto. Krajnja svrha valorizacije je osiguranje razmjene ekvivalenata to je temeljni smisao naela jednake vrijednosti inidaba i naela pravinosti. Usprkos tome ( pozitivna karakteristika) u suvremenim pravnim sustavima openito se prihvaa naelo nominalizma jer se valorizmu prigovara neodreenost novane obveze te oteavanje i usporavanje prometa kao i unoenje elementa nesigurnosti. Naelu nominalizma doputa se odreeno odstupanje ( jer bi beziznimna primjena teorijske definicije urodila potpunim rtvovanjem naela ekvivalentnosti i pravinosti) a to se ini propisivanjem odreenog broja iznimaka ili davanjem

156

odredba o nominalizmu dispozitivnog karaktera to stranama omoguuje ugovaranje tzv. zatitnih klauzula kojima strane preveniraju gubitak zbog promjene vrijednosti novca. Moraju biti predviene zakonom pa tako ZOO predvia clausula rebus sic stantibus odredbe o izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti, sporazumno i pod odreenim pretpostavkama. restitutio in integrum povrat u prijanje stanje nije mogu pa se daje novana naknada prema cijenama ne u vrijeme sklapanja ugovore ve u vrijeme donoenja sudske odluke. Visina novane naknade materijalne tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke a ne u vrijeme dospjelosti obveze naknade tete. Dosuena naknada tete u obliku rente moe se poveati ili smanjiti ako se znatnije promjene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju odluke.

Monetarne klauzule ( zlatne i valutne) doputeno je samo

ugovoriti da e se vrijednost ugovorene obveze u domaoj valuti izraunati na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odreenoj stranoj valuti ( na temelju teaja koje strane ugovore ili vaeem teaju burze na dan dospjelosti ili plaanja). Nije doputeno ( osim u zaklonom previenim sluajevima) plaanje u zlatu ili stranoj valuti.

Indeksna klauzula ugovorna odredba kojom se iznos novane

obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenih od ovlatene osobe ( npr. Zavoda za statistiku) doputena.

Klizna skala

ugovorna klauzula prema kojoj se u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete ( npr. ugovor o graenju ) ugovorna cijena ini ovisnom o cijeni potrebnog materijala, rada i drugih trokova proizvodnje u odreeno vrijeme i na odreenom tritu doputena.

Kamate nova obveza koja moe nastati uz novanu naknada za

koritenje tuih, zamjenjivih, pokretnih stvari, najee novca. Prema osnovi nastanka dijele se na Zakonske usurae legales koje svoj temelj imaju u zakonskoj normi a najpoznatije su zatezne ili moratorne kamate kao sankcija prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze bez obzira na to dali je ili nije druga strana pretrpila zbog toga tetu. Visina stope ureena je u ZOO a vee se uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke. Zabranjen je

157

anatocizam tj. naplaivanje kamata na kamate usurae usurarum non potest a zakonom je mogue ustanoviti iznimku npr. ZOO na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate ali samo od dana kada je takav zahtjev ( tuba) podnesena sudu procesne kamate. Ugovorne usurae conventionales kao naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Stopu utvruju ugovorne strane s time da ne smiju prekoraiti granicu utvrenu u ZOO ( on vee stopu ugovornih kamata uz stopu zateznih i odreuje da ne moe biti vie od nje na dan sklapanja ugovora ako se radi o obveznom odnosu u kojem bar jedna strana nije trgovac a za ugovore izmeu trgovaca ona moe biti via od te stope samo za polovinu). Ako strane ne dogovore stopu vrijedi stopa u visini a izmeu trgovaca stope zakonskih zateznih kamata. Ako bi strane dogovorile viu stopu od doputene primijenila bi se najvia doputena. Takoer je zabranjen anatocizam ( nitava je odredba ugovora ali ne i cijeli ugovor koja predvia kamate na kamate). Meutim doputeno je unaprijed ugovoriti poveanu godinju kamatnu stopu ako dunik ne isplati dospjelew kamate na vrijeme. Zabrana anatocizma sada se primjenjuje na kreditno poslovanje.

Odnos ugovornih i zateznih kamata ako su ugovorene vie od zateznih, ugovorne teku i nakon zajmoprimeva zakanjenja a ako su nie plaa zatezne kamate.

Diskontne ili meutomne kamate kamate koje idu u

dunikovu korist a pojavljuju se u vezi sa dunikovim pravom da novanu obvezu ispuni prije roka kada ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti ali to pravo mora biti predvieno ugovorom.

III.

POJAM I SKLAPANJE UGOVORA

UGOVOR
Dvostrani pravni posao koji nastaje oitovanjem volje najmanje dviju strana a javlja se na razliitim pravnim podrujima npr. obiteljskopravni ugovori ( sklapanje braka, posvojenje), stvarnopravni ( tradicija), nasljednopravni , obveznopravni ili obligacijski ( zasnivanje obveznih odnosa).

PONUDA

158

Akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira nastanak ugovora izjava ili oitovanje volje one strane koja nudi sklapanje ugovora tj. prijedlog ugovora koji sadri sve bitne sastojke ugovora. Moe se uputiti odreenoj osobi ali i neodreenom broju osoba tzv. opa ponuda( izlaganje robe u izlogu). Mora sadravati essentalia negotti tj. najmanje bitne sastojke budueg ugovora to je razumljivo jer se ugovor smatra sklopljenim kada se ugovorne strane suglase o bitnim sastojcima. U ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor animus contrahendi po emu se ona bitno razlikuje od reklame koja nije ponuda ve poziv da se stavi ponuda. Ponuda je u pravilu neformalan akt a ako zakon za neku ponudu zahtjeva poseban oblik ona mora biti sainjena u tom obliku. Pisana ponuda mora biti potpisana od ovlatene osobe a iznimno e biti valjana i nepotpisana ako je na poslovnom papiru ponuditelja, ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi ili ako ponueni nije znao ni morao znati da ju je potpisala neovlatena osoba. ZOO zahtjeva da se ponuda dana telefonski ili brzojavom potvrdi preporuenim pismom najkasnije slijedeeg radnog dana, to ne utjee na valjanost ugovora ali ima za posljedicu odgovornost za time prouzroenu tetu. Ponuditelj je vezan ponudom osim ako ju nije iskljuio ili se iskljuenje obveze moe utvrditi iz okolnosti posla. Vezanost traje do isteka roka koji je ponuditelj naznaio a ako nije naznaen u pravilu taj rok iznosi 8 dana. Ponuda se pretvara u jednostrani pravni posao od onog trenutka kada stigne ponueniku kada se vie ne moe jednostrano opozvati dakle opoziv mora doi istodobno sa ponudom. Ako jedna strana umre ili izgubi poslovnu sposobnost prije prihvaanja ponude ona ne gubi uinak osim ako suprotno ne proizlazi iz namjere strana, obiaja ili pravne naravi posla dakle ako se radi o elementima strogo osobne naravi, jer u suprotnom na mjesto ponuditelja i ponuenog stati e njihovi nasljednici i zakonski zastupnici.

PRIHVAT PONUDE
Pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda. Mora je dati sama strana osobno ili njen zakonski ili ugovorni zastupnik a iznimno e vrijediti i ako je prihvat dala neovlatena osoba ( uz iste pretpostavke kao i kod ponude).

159

Prihvatom ponude nastaje ugovor a mora sadrajno odgovarati ponudi stoga npr. izjava ponuenog da ponudu prihvaa uz stanovite izmjene nije prihvat ve odbijanje ponude a sama izjava ponuenog smatra se novom ponudom. Oblik je isti kao i kod ponude s time da se prihvat za razliku od ponude moe dati i konkludentnom radnjom npr. plaanje cijene i sl. utnja ponuenog ne znai prihvaanje ponude npr. ako netko ne odbije ponudu u odreenom roku ili ne vrati stvar osim iznimno ako ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe a ponudu nije odmah ili na vrijeme odbio ili ako osoba koja za drugog izvrava naloge ( npr. odvjetnik) dobiveni nalog odmah ne odbije. to se tie oblika i povlaenja ponude vrijedi sve to je reeno za samu ponudu.

TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA ILI PERFEKCIJA UGOVORA

U pravilu nastaje u trenutku prihvata ponude. Sklapanje ugovora meu nazonima kada strane neposredno pregovaraju i na izjavu se neposredno moe dati protuizjava, ako su strane predstavljene svojim zastupnicima, telefonski ili neposrednom radio vezom, elektronikim putem ali ne telefaksom

Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka ili ako nema roka mora odmah bez odgaanja dati izjavu dali prihvaa ili ne ponudu. Ugovor je sklopljen odmah im su pregovori pozitivno okonani tj. im su se strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora. Sklapanje meu odsutnima Distancijsko spajanje ponude i prihvata strane su odsutne ako pregovaraju tj. daju ponudu i odgovor na nju prepiskom to znai da nije vano nalaze li se na istom ili razliitim geografskim mjestima. Odsutne su i kada ugovor sklapaju preko glasnika jer on nije zastupnik, brzojavom, telefaksom a ponekad i elektronikim putem npr. e- mailom.

160

Trenutak perfekcije ugovora Prema teoriji oitovanja onog trenutka kada je ponueni oitovao da prihvaa ponudu. Prema teoriji otposlanja ugovor je nastao onog trenutka kada je ponueni poslao odgovor a obje teorije su nepovoljne za ponuditelja jer ugovor nastaje u trenutku koji on ne moe nadzirati a ne moe ni saznati da je ugovor doista i nastao. Prema teoriji saznanja ugovor nastaje onog trenutka kada je ponuditelj saznao za sadraj prihvata. Prema teoriji primitka ugovor nastaje u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu a ne mora odmah saznati za prihvat npr. pismo ne proita par dana a ona je prihvaena u naem pravu. Ugovor nastaje i kada ponueni poalje stvar ili plati cijenu. Opoziv prihvata vrijedi ako izjava opoziva stigne prije ili zajedno sa izjavom prihvata. Zakanjela dostava prihvata kada ne stigne u zakonskom ili predvienom roku ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom a zakanjeli prihvat moe imati samo karakter nove ponude. No ako pravodobno poslana izjava o prihvatu zakasni bez krivnje ponuenog a ponuditelj to zna ili bi morao znati npr. vidljivo je iz peata pote mora obavijestiti da se zbog zakanjenja ne smatra vezan ponudom jer u protivnom se smatra da je ugovor nastao.

SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM ILI ADHEZIJOM

Nastaje prihvaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja ( ponuditelja). Ponuditelj u obliku ope (generalne) ili stalne ( permanentne) ponude upuuje svoje ve odreene poslovne uvjete neodreenom broju osoba. Poslovni uvjeti obino su tiskani u obliku obrazaca formularno pravo. U adhezijskim ugovorima ponuditelj zahtjeva da se navedeni uvjeti u obrascu u cijelosti prihvate ili odbiju tj. ne doputa odstupanja. U tzv. tipskim ugovorima ponuditelj u naelu doputa i odstupanja od predloenih uvjeta. Opi uvjeti ugovora lista ugovornih klauzula iz koje strane prihvaaju pojedine klauzule unosei ih u svoje ugovore ili se na njih pozivaju. Njima se u biti dopunjuju posebne pogodbe iz ugovora a ako doe do neslaganja izmeu opih i posebnih, vrijede posebne pogodbe. Odredbe dosadanjeg ZOO o opim uvjetima usklaene su sa smjernicama EZ o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima donoenjem Zakona o zatiti potroaa te malih i srednjih poduzetnika. Jedinstvena sankcija za nepotene odredbe je njena nitavost ( one odredbe koje su suprotne naelu savjesnosti i potenja, dovode do oigledne neravnopravnosti u pravima i obvezama u korist sastavljaa opih uvjeta ili ugroavaju svrhu samog ugovora). Nee biti nitave one odredbe iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa, one o kojima se prije sklapanja ugovora pojedinano

161

pregovaralo a druga strana je pri tome mogla utjecati te ako se odnose na predmet i cijenu te su jasne, razumljive i lako uoljive.

OBVEZNO SKLAPANJE UGOVORA

Sluajevi u kojima su jedan ili oba ugovaratelja po zakonu duni sklopiti odreene ugovore npr. opskrba graana vodom, strujom, plinom, zdravstvene i kulturne usluge i sl. Obveznost se oituje bilo u stavljanju ponude ili pak prihvatu ponude ( npr. prijevoznik na odreenoj liniji mora primiti svaku osobu koja udovoljava opim uvjetima) ili se odnosi na sadraj ugovora propisi kojima se odreuje sadraj ujedno su i njegovi sastavni dijelovi. Nepotivanje ima za posljedicu odgovornost za tetu i druge administrativne posljedice.

PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR

Takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. To je samostalan i potpun ugovor iji se sadraj inidbe sastoji u sklapanju budueg glavnog ugovora. Razlozi su razliiti. Za oblik vrijedi naelo neformalnosti no ako se za valjanost glavnog ugovora zahtjeva odreeni oblik u tom obliku mora se sklopiti i predugovor. Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka predvienog roka a ako nije predvien onda od dana kada je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen ali i prije ako su se okolnosti bitno promijenile jer se kod predugovora predmnijeva clausula rebus sic stantibus tj. da okolnosti ostanu takve kakve su bile. Nema retroaktivnosti glavnog ugovora on proizvodi pravne uinke od trenutka njegova sklapanja a ne od trenutka sklapanja predugovora.

IV.

VRSTE I TIPOVI UGOVORA

KONSENZUALNI UGOVORI

162

Oni koji nastaju ve samim sporazumom ugovornih strana consensusom a za nastanak ili perfekciju ugovora dovoljan je prihvat ponude. To su npr. Ugovor o prodaji, najmu, zamjeni i sl. Na temelju sporazuma jedna strana moe od druge te i obratno zahtijevati inidbu i protuinidbu. Sama predaja stvari ne spada u akt sklapanja ve u akt ispunjenja ugovora.

RELANI UGOVORI
Ne nastaju ve u trenutku sporazuma nego tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugom res stvar. Tu dakle predaja stvari spada u akt sklapanja ugovora.

TIPOLOGIJA UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU

Obveznopravni ili obligacijski ugovori

Jedna strana se obvezuje drugoj na neko davanje, injenje ili proputanje odnosno trpljenje vlastite radnje. Zajednike karakteristike su zasnivanje obveze i protuobveze, da nastaju suglasnim oitovanjem volja ( stranaka dipsozitivnost) tj. ne po sili zakona, da nastaju prihvatom ponude.

Poslovi iz ruke u ruku

Kao to su kupnja za gotovo, realna kupoprodaja, realno darovanje i sl. gdje strane ne namjeravaju zasnivati obveze ve im je osnovni cilj izmijeniti inidbu i protuinidbu.

Ugovori o raspolaganju

163

Kojima se raspolae svojim pravom npr. cesija ili storno.

164

V.POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Instituti kojima se pozicija jedne strane u obveznopravnom odnosu i to osobito vjerovnika jo pojaava. Stvarno pojaanje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke inidbe, prekomjerno oteenje, kapara, pravo zadranja. Osobno pojaanje jamstvo ili poruanstvo te ugovorna kazna ili penal.

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE INIDBE

Faktine mane stvari su kada stvar nema uobiajena svojstva ili pak ona svojstva koja su ugovorena a pravni nedostaci su npr. preputeno pravo uope ne postoji ili ne postoji u onom sadraju i obujmu kako se to normalno moglo oekivati odnosno kako je bilo ugovoreno. Odgovornost je nuna posljedica naplatnih pravnih poslova jer se vrijednosna ravnotea inidbe i protuinidbe naruava i dovodi se u pitanje ostvarenje cilja pravog posla. Odgovornost spada u tzv. prirodne sastojke pravog posla i ureena je dispozitivnim pravnim pravilima pa ukoliko ugovorne strane ne ele da ih tereti moraju njezino iskljuenje ili ogranienje posebno ugovoriti. Odgovornost pada na onog ugovaratelja koji je preuzeo obvezu drugome predati stvar odnosno prenijeti neko pravo. Za ovu odgovornost vrijede opa naela bez obzira u koju vrst pravnog posla spada odreeni naplatni posao. ZOO kae da svaka strana odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog ispunjenja, da odgovornost ukljuuje i dunost zatite druge ugovorne strane od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno zatita od evikcije, da se na navedenu odgovornosti primjenjuju na odgovarajui nain odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke prodane stvari osim ako su za pojedine ugovore predviene posebne odredbe o toj dogovornosti npr. ugovor o zajmu, zakupu, graenju, djelu. Kod ugovora koji nisu potroaki odredbe ove odgovornosti su uglavnom dispozitivne narav. Potroaki ugovor je onaj koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti sa fizikom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti.

165

Ope pretpostavke odgovornosti su

Naplatni pravni posao, Materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prijelaza rizika (rok je 6 mjeseci) na stjecatelja ili kao posljedica uzroka koji su postojali prije tog trenutka a pravni u trenutku ispunjenja ugovora, Stjecatelj nije znao ili nije morao znati za njih, Otuivatelj odgovara bez obzira dali je za njih znao , morao znati ili nije znao.

Odgovornost za materijalne nedostatke

Nedostaci postoje kada stvar nema potrebna svojstva za redovitu uporabu ili promet ( npr. motor automobila ne radi), ako stvar nema svojstva potrebna za posebnu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja ( npr. penica nije sjemenska), ako stvar nema svojstva koja su izrijekom ili preutno ugovorena odnosno propisana ( npr. vino nema ugovorenu kakvou), ako predana stvar nije jednaka uzorku na temelju kojeg je ugovor sklopljen, ako stvar nema svojstva koja su joj inae svojstvena ili ih je kupac oekivao na temelju izjave proizvoaa, ako je stvar nepravilno montirana a usluga montae je bila predviena ugovorom, ako je nepravilna montaa posljedica nedostatka u uputama za montau.

Odgovornost postoji kod naplatnih pravnih poslova za ugovaratelja ija se obveza sastoji u predaji stvari za nedostatke koje je stvar imala u asu prijelaza rizika na stjecatelja tj. predaje ( rok iznosi narednih 6 mjeseci) i nakon prijelaza rizika ako su nedostaci posljedica uzroka koji su postojali prije tog trenutka a

166

stjecatelj za njih nije znao ni morao znati dok se za otuivatelja ne trai da je za njih morao znati dakle neovisno o tome odgovara.

Odgovornost ne postoji kada je stvar steena besplatnim pravnim poslom, prodana na prisilnoj javnoj prodaji, kada su nedostaci u trenutku sklapanja ugovora bili ili morali biti poznati stjecatelju npr. ivotinja epa, kada je odgovornost posebno iskljuena, kada se stjecatelj odgovornosti odreknuo, kada su nedostaci neznatni a strane nisu ugovorile odgovornost i za takve nedostatke, ako se pokau 2 godine nakon predaje stvari odnosno nakon 6 mjeseci kod trgovakih ugovora skriveni nedostaci a kod rabljenih stvari doputeno je ugovoriti i krai rok te se svi navedeni rokovi mogu produiti ugovorom.

Obveza pregleda i obavjetavanja o vidljivim nedostacima u roku od 8 dana a kod trgovakih ugovora odmah a kod potroakih ugovora kupac nije duan pregledati stvar ali je duan o vidljivim nedostacima obavijestiti u roku 2 mjeseca od kada ih je zamijetio. Kod skrivenih nedostataka obavijest se mora poslati raunajui od otkrivanja u roku 2 mjeseca, bez odgaanja kod trgovakih ugovora te u roku 2 mjeseca kod potroakih ugovora.

Sadraj odgovornosti pravo zahtijevati da se nedostatak ukloni ili mu se preda druga stvar bez nedostataka, zahtijevati snienje cijene, izjaviti da raskida ugovor actio redhibitoria tek poto su iscrpljene sve mogunosti za njegovo ispunjenje tj. ako je stjecatelj ostavio duniku naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora a ako ni tada ne doe do ispunjenja ugovora raskida se ex lege po samom zakonu tj. stjecatelj nije duan dati izjavu o raskidu a eventualna odluka suda je deklaratorne naravi, pravo zahtijevati naknadu tete u svakom od tih sluajeva ukljuujui tetu koju je zbog tih nedostataka pretrpio na svojim drugim dobrima damnum quoad rem ( teta na samoj stvari) zatim damnum circa rem ( teta u vezi sa kupljenom stvari trokovi transporta, montae) te damnum extra rem ( teta na drugim pravnim dobrima kupca osobi i na njenoj imovini ili pratea teta).

167

Rok za ostvarivanje prava ako je stjecatelj pravodobno obavijestio o nedostacima rok iznosi 2 godine od obavjetavanja ( prekluzivan) i nakon toga ako je otuivatelj postupio prijevarno npr. vrsto je obeao isporuku nove stvari do koje nije dolo.

Jamstvo za ispravnost prodane stvari ( garancija) predaja kupcu jamstvenog lista za sve vrste robe. Odredbe su dispozitivne naravi koje daju mogunost a ne nameu obvezu prodavatelju, odnosno proizvoau a obveza nastaje predajom garantnog lista kupcu ( navode se prava kupca, rok jamstva, pojedinosti za njegovo ostvarenje i sl te da jamstvo ne utjee na ostala prava kupca koja mu pripadaju po drugim pravnim osnovama npr. po osnovi odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ili odgovornost za neispravan proizvod). Kupac ima pravo i na naknadu tete koju je pretrpio jer je bio lien uporabe stvari dok je bila na popravku tj. dok mu nije zamijenjena. Rok se produljuje za onoliko koliko je trajao popravak tj. koliko je kupac bio lien uporabe a kod zamjene i veih popravaka poinje tei iz poetka. Odredbe o jamstvu su vrlo srodne onima o materijalnim nedostacima stvari jer neispravnost redovito podrazumijeva neku vrstu nedostatka pa ipak pravila o jamstvu ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatak stvari ( iako ta pravila su u biti posredne naravi) a kupcu stoje na raspolaganju oba instituta ( ali samo prema prodavatelju). Ova dva instituta treba razlikovati od instituta odgovornosti za neispravan proizvod jer se kod prva dva govori o nedostatku odnosno neispravnosti stvari tj. ponajprije se misli na nepostojanje uporabnih i funkcionalnih svojstava stvari koja bi ona morala imati za redovitu ili posebnu uporabu a kod neispravnog proizvoda pod neispravnou se misli na nesigurnost tj. da proizvod ne prua sigurnost koja se od njega opravdano oekuje vie kod poglavlja o odgovornosti za tetu za neispravan proizvod).

Odgovornost za pravne nedostatke ( zatita od evikcije)

Nedostaci postoje kada je prenositelj trebao prenijeti pravo vlasnitva na stvari a nije bio vlasnik ( tu ne dolazi u obzir stjecanje vlasnitva od nevlasnika na temelju povjerenja u promet), kada je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta a pokae se da on ipak postoji.

168

Odgovornost postoji kod naplatnih pravnih poslova a vaan je trenutak ispunjenja ugovora ( a ne predaje stvari jer se o predaji ne mora uvijek ni raditi). Trai se da stjecatelj za pravne nedostatke nije znao ni morao znati niti je pristao na te uvijete. Odgovornost se naziva i zatita od evikcije svakog pravnog akta tree osobe kojim ona na temelju svog prava iskljuuje ili ograniuje stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi mu po ugovoru trebalo pripadati ili bi mu pripalo bez ogranienja. Dovoljno je da se na bilo koji nain sa sigurnou utvrdi sda treem pripada pravo ( ne mora trei oduzeti stvar preko suda ili osporavati postojanje prava steenog po osnovi ugovora). Meutim ako trei tui stjecatelja tada je potrebno da stjecatelj obavijesti otuivatelja o parnici pa da on pokua pobiti zahtjev tree osobe ako to stjecatelj ne uini te se sam uputi u parnicu i izgubi spor ne gubi i pravo iz evikcije osim ako otuivatelj ne dokae da je on rasplakao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe.

Sadraj i ostvarivanje odgovornosti stjecatelj je duan obavijestiti otuivatelja o spoznaji da trea osoba polae neko pravo na stvari te postaviti svoj zahtjev otuivatelju da stvar oslobodi ili kod generikih stvari da mu isporui drugu stvar. Ne udovolji li mu otuivatelj a trei ( vlasnik) stvar stjecatelju oduzme putem suda, ugovor se potpuno gasi ( potpuna evikcija) a ako ne doe do oduzimanja stvari ve stjecateljevo pravo bude umanjeno ili ogranieno pravima treih osoba ( djelomina evikcija) stjecatelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razumno snienje cijene Ostvarivanje prava razlikuje se od izloenog ako je pravo treeg oito osnovano kada se doputa stjecatelju da bez obavjetavanja otuivatelja i bez parnice sa treim prizna mu njegovo pravo a da zbog toga ne izgubi prava iz odgovornosti za evikciju. Ako bi pri tome stjecatelj treemu isplatio izvjesni iznos novca da odustane od prava, otuivatelj se moe osloboditi odgovornosti ako stjecatelju nadoknadi isplaenu svotu i eventualnu tetu.

Rok za ostvarivane prava - pravo se gasi istekom 1 godine od saznanja za prava treih osoba a u sluaju da unutar tre godine trea osoba pokrene spor protiv stjecatelj a on pozove otuivatelja da se umijea prava se gasi tek nakon isteka 6 mjeseci od dama pravomonosti sudske odluke.

PREKOMJERNO OTEENJE ( LAESIO ENORMIS)

169

Oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe uz ispunjenje pretpostavki da je pravni posao naplatan, oiti nerazmjer postoji u trenutku sklapanja ugovora, oteeni u tom trenutku nije znao ni morao znati za pravu vrijednost inidbe.

Uinak je pobojnost pravnog posla a oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora ija je posljedica uspostava prijanjeg stanja. Protivna strana ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti kada ugovor ostaje na snazi, dakle oteeni ima alternativno ovlatenje ( oteeni ne moe zahtijevati nadoplatu ve samo ponitenje ugovora). Ne odgovara se kod besplatnih pravnih poslova, ugovora na sreu, javne prodaje i kod onih naplatnih ugovora kod kojih je via cijena za stvar dana iz osobite naklonosti te kod ugovora o nagodbi i trgovakih ugovora koje sklapaju trgovci meusobno. Odricanje od odgovornosti unaprijed nema pravni uinak a svrha je zatita gospodarski slabijih partnera.

KAPARA ( ARRHA)

Iznos novca ili odreene koliine drugih zamjenjivih stvari koji jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora. Po pravnoj naravi ona je sporedni realni ugovor koji podaprije znai da je ugovor sklopljen arrha confirmatoria. To znai da se ne moe unaprijed dati kapara a onda sklopiti ugovor. Druga funkcija joj je da slui kao sigurnost da e se obveze iz ugovora ispuniti kada se ona ( ako je istovrsna sa ugovornom inidbom) uraunati u inidbu ili u protivnom vratiti. Vraa se i ako strane sporazumno raskinu ugovor, ako do ispunjenja nije dolo zbog uzroka za koje nisu krive strane npr. uslijed vie sile te zbog uzroka za koje su krive obje strane. Kada je za neispunjenje kriva ugovorna strana koja je dala kaparu druga strana moe izabrati dali e zahtijevati ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja kada se kapara uraunava ili vraa ili e se zadovoljiti kaparom. Ako je za neispunjenje ugovora kriva strana koja je primila kaparu ima isto te dvije solucije ali i treu tj. moe zahtijevati vraanje dvostruke kapare. Moderatio

170

arrhae na zahtjev zainteresirane strane sud moe smanjiti pretjerano veliku kaparu. Kod djelominog ispunjenja ugovora vjerovnik ne moe zadrati kaparu ve samo zahtijevati ispunjenje preostalog dijela ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja ili samo naknadu tete a u oba sluaja kapar se uraunava u naknadu tete. Kapara se moe ugovoriti i kao odustatnina tj. kada se uz nju ugovori pravo da se odustane od ugovora. Odustane li strana koja je dala kaparu ona je gubi a obrnuto strana koja ju je primila ako odustane vraa je u dvostrukom iznosu.

PRAVO ZADRANJA ( IUS RETENTIONIS)

Ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar koja se nalazi u njegovim rukama zadri dok mu ne bude ispunjena trabina. Osim ovlatenja da zadri stvar vjerovnik ima i ovlatenje naplatiti se iz njene vrijednosti na isti nain kao i zaloni vjerovnik ( karakteristino za pravo zadranja u trgovakom pravu) dakle blisko je sa stvarnim , zalonim pravom ali postoje i razlike pravo zadranja prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari dok zalono pravo u takvom sluaju ne prestaje, zatim pravo zadranja je neprenosivo a zalono pravo je prenosivo, pravo zadranja nastaje ex lege a zalono pravo u pravilu ugovorom. Pretpostavke nastanka- stvari sve pokretne i nepokretne u prometu, predane na uvanje ili posudbu. Ne mogu biti one koje su silom uzete, ukradene, osobne naravi, isprave, iskaznice, one koje se ne mogu izloiti u prodaji. Trabine moraju biti dospjele ( znai da je nastupio trenutak od kojega vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze) a iznimno moe biti i nedospjela ako je dunik postao nesposoban za plaanje zbog prezaduenosti ili nelikvidnosti. Trabina mora biti utuiva, najee je novanog karaktera ZOO ne zahtjeva koneksitet tj. da vjerovnikova trabina i stvar koja se zadrava potjeu iz istog pravnog odnosa kao pretpostavku zadranja pa se stvar moe zadrati zbog razliitih osnova dispri causa. Ostvarivanje ovlatenja da se dunikova stvar zadri ostvaruje se tako da se neprekidno, do ispunjenja trabine, ima faktina nad stvari a ovlatenje na naplatu vrijednosti zadrane stvari retinent ( vjerovnik) ostvaruje na isti nain kao i zaloni vjerovnik, no prije li nego pristupi naplati duan je o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. Prestanak prava zadranja isplatom trabine,

171

otpustom duga, prijebojem, novacijom, sjedinjenjem ( confusio), gubitkom faktine vlasti nad stvari to ukljuuje i naputanje i dobrovoljno vraanje stvari duniku, davanjem odgovarajueg osiguranja trabine dunika vjerovniku.

Ne prestaje zastarom trabine jer se pravo zadranja uzima kao razlog prekida zastare.

JAMSTVO ILI PORUANSTVO

Ugovor kojim se trea osoba ( jamac ili poruk) obvezuje vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika ako to dunik ne uini. Obvezu jamstva moe ugovorom preuzeti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost. Jameva obveza je akcesorna akcesornost jamstva znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika. Dug jamstvom ne postaje bolji ve samo odgovornost postaje jaa. Supsidijarnost jamstva znai da vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca istom onda kada se nije uspio namiriti od glavnog dunika ( nakon isteka roka navedenog u opomeni) a iznimno i bez prethodne opomene ako je oito da dunikova sredstva nisu dovoljna za ispunjenje obveze ili je pao pod steaj. Jamac moe prema vjerovniku isticati sve prigovore kao i glavni dunik jedino ne moe one koje su osobne naravi. Vrste jamstva Redovito ili obino jamstvo obveza je akcesorna i supsidijarna. Solidarno jamstvo ako se jamac obvee kao jamac platac, vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice istodobno. Kada za neki dug jami vie jamaca ( sujamstvo) oni je ex lege solidarno osim ako se solidarnost ugovorno iskljui. U trgovakom ugovoru jamac je uvijek po zakonu jamac platac osim ako se ugovorno ne iskljui. Solidarno jamstvo naziva se jamstvom bez supsidijarnosti.

172

Podjamstvo ugovor kojim se netko trei obvezuje vjerovniku ali ne za dunika ve za jamca a on se poziva na odgovornost tek kada se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dunika, odnosno ni od jamca.

Regres kada jamac ispuni obvezu glavnog dunika, sva vjerovnika prava po samom zakonu ipso iure prelaze na jamca tj. prelazi trabina sa svim sporednim pravima i osiguranjima. To je tzv. zakonska subrogacija. Tako jamac moe na ime regresa od glavnog dunika zahtijevati sve ono to je doista za njega platio vjerovniku a dunik moe jamcu staviti sve prigovore koje bi mogao staviti i vjerovniku npr. prigovor zastare jamac plati vjerovniku zastarjeli dug. Regres postoji i u sujamstvu. Oblik ugovora o jamstvu izjava o jamenju mora biti dana u pisanom obliku. Prestanak jamstva ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika, otpustom vjerovnika, ako vjerovnik odugovlai tj. na poziv jamca ne zahtjeva ispunjenje u roku od mjesec dana od poziva te nakon dospjelosti trabine a ako rok dospjelosti nije odreen jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik na njegov poziv uinjen po isteku jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne odredi u roku 1 mjeseca od tog poziva datum ispunjenja, zastarom obveze glavnog dunika a kada je rok dui od 2 godine obveza jamca zastarijeva nakon isteka 2 godine od dana dospjelosti obveze glavnog dunika osim kada jamac odgovara solidarno sa dunikom.

UGOVORNA KAZNA ILI PENAL

Ugovorom unaprijed odreen iznos novaca ili druga imovinska korist koju se dunik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni. Mora biti u obliku koji je propisan za glavni ugovor o obvezi na koju se penal odnosi. Sporazum o penalu je akcesoran to znai da dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi ( npr. ako nitava postane glavna obveza to postaje i penal). Sporazum gubi pravni uinak i kao je do zakanjenja dolo ne krivnjom dunika npr. uslijed vie sile.

173

 Ako je penal ugovoren za sluaj neispunjenja obveze tada strana u iju korist je ugovoren ( vjerovnik) moe zahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu kaznu, dakle zahtjev je alternativan i jedan iskljuuje drugi. Ako je penal ugovoren za sluaj zakanjenja ili neurednog ispunjenja tada vjerovnik moe zahtijevati i penal i ispunjenje glavnog ugovora. Dakle zahtjev je kumulativan. Ako ugovorom nije navedeno predmnijeva se da je penal ugovoren za sluaj kanjenja. Vjerovnik gubi pravo na penal ako je primio ispunjenje a nije bez odgaanja priopio duniku da zadrava svoje pravo na penal radi zakanjenja ili neurednog ispunjenja. Osnovna funkcija penala je pojaanje obveznog odnosa a strana koja plaa penal ne plaa nikakvu kaznu ve u obliku penala plaa ugovorom unaprijed odreen iznos naknade tete jer postojanje tete nije ba lako dokazati i zato strane radije ugovaraju penal. Stoga strana u iju je korist penal ugovoren ne mora dokazati postajanje tete ve samo to da protivna strana nije ispunila obvezu ili ju je ispunila sa zakanjenjem ili neuredno. Strana koja se eli osloboditi obveze plaanja penala mora dokazati da nije kriva jer se krivnja predmnijeva. Ugovorna kazna ne moe kumulirati sa naknadom koju zakon propisuje zbog neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju neke obveze, neovisno o tome naziva li je zakon penalom, ugovornom kaznom, naknadom ili kako drugaije.

174

VI.

PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU

Svaki obveznopravni odnos kada je u potpunosti oblikovan mora biti tono odreen ili individualiziran kada ga se moe tono odvojiti kao pojedinost od svih drugih slinih obveznopravnih odnosa tj. kada su prije svega, tono odreeni njegovi subjekti na aktivnoj i pasivnoj strani te kada je sam objekt odnosa ( inidba) odreena ili bar odrediva. Promjena subjekta ne utjee na promjenu identiteta obveznopravnog odnosa no promjena sadraja moe dovesti i do promjene identiteta (u prvom redu promjene mogu zahvatiti glavnu inidbu, zatim i pravni posao kao pravnu osnovu obveze).

PROMJENA SUBJEKATA

Promjena vjerovnika 1. Cesija ili ustup trabine

Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik je cedent ( ustupitelj) a novi cesionar ( primatelj) te dunik ili cesus. Cesija na temelju ugovora je dobrovoljna ( ugovorna) cesija a ona cesija u kojoj se na temelju injenica po sili zakona vee prijelaz trabine naziva se zakonskom cesijom. Ugovor o cesiji je konsensualan tj. postaje perfektan u trenutku sporazuma cedenta i cesionara ( prihvatom ponude bez ikakve tradicije), dvostran pravni posao u kojem nije potreban pristanak dunika ali ga se mora obavijestiti o izvrenom ustupanje notifikacija od kada dunik moe ispuniti valjano obvezu samo cesionaru a ispuni li prije notifikacije obvezu starom vjerovniku oslobaa se obveze samo ako nije znao za ustupanje a u suprotnom e morati ispuniti obvezu i novom vjerovniku. Ipak u jednom e sluaju za valjanost cesije biti potreban pristanak dunika a to je kada su i vjerovnik i dunik ugovorili da vjerovnik nee moi prenijeti trabinu na drugoga ili je nee moi prenijeti bez pristanka dunika.

175

Objekt cesije su prenosive tj. otuive trabine a to ne mogu biti strogo osobne npr. zahtjev na uzdravanje ( dok se npr. pojedini ve dospjeli alimentacijski obroci mogu ceditirati), te trabine iji je prijenos zakonom zabranjen npr. ovrha moe ii samo na 1/3 plae. Odnos cedenta i cesionara potrebno je voditi rauna o tome da u sluaju ustupanja umjesto ispunjenja dunikova obveza se gasi ve samim ustupanjem ugovora o cesiji dok kod ustupanja radi ispunjenja njegova obveza gasi se tek kada vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. Za njihov odnos vano je pitanje dali je cesija izvrena naplatno ili besplatno. Jedine pretpostavke to ih ZOO trai za odgovornost za veritet trabine je naplatnost ugovora i da trabina nije postojala u trenutku kada ja izvreno ustupanje ( veritet tj. istinitost trabine tj. da ona uistinu postoji). Primjer npr. A je pozajmio B 10 000kn. Rok za isplatu recimo nastupa istom za jednu godinu ali A ve danas hitno treba novac. A proda trabinu C za 9 000 kn. U tom e sluaju A odgovarati C da trabina koju mu je ustupio protiv B doista postoji i od njega moe zahtijevati svih 10 000 kn, a ukoliko bi se ustanovilo da trabine nema C bi mogao od A traiti samo 9 000 kn. Cedent odgovara i za bonitet ( naplativost) trabine ali samo ako je takva odgovornost bila ugovorena te ogranieno do visine naknade koju je cedent primio od cesionara. Cedent mora cesionaru predati obveznicu, drugu ispravu i dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima ( npr. pravo prvenstvene isplate, pravo na ugovornu kaznu, zalono pravo, pravo na kamate i sl.) te ako to zahtjeva i ovjerenu potvrdu o ustupanju trabine. Odnos cesionara i cesusa cedent ne smije cesijom staviti cesusa u gori poloaj to znai da on prema cesionaru ( novom vjerovniku) ima isti poloaj tj. iste dunosti, obveze i prava. Cesija je derivativan i to translativan nain stjecanja prava. Takoer dunik moe staviti novom vjerovniku sve prigovore koje je imao i prema starom npr. prigovor nitavosti pravnog posla, zastare i sl. osim onih koji su strogo vezani za osobu starog vjerovnika.

2. Personalna subrogacija
Promjena vjerovnika moe doi i tako da trei ispuni vjerovnikovu trabinu i time preuzme njegovo mjesto i prava koja je imao prema duniku( realna subrogacija promjena odnosno zamjena sadraja obveze nppr. umjesto dugovane svote novaca daje se neka stvar) dakle to je prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ju je ispunila umjesto dunika na ispunitelja ili solvensa. Dosadanji vjerovnik potpuno izlazi iz odnosa. Ugovorna personalna subrogacija nastaje kada solvens prije ili pri ispunjenju, ugovori s vjerovnikom da ispunjena trabina prijee na

176

njega sa svim ili samo sa nekim sporednim pravima ili kada ispunitelj i dunik sklope ugovor ali iskljuivo prije ispunjenja ( nisu potrebni suglasnost i obavjetavanje dunika odnosno u drugom sluaju starog vjerovnika). Nije propisan ali se preporuuje pisani oblik. Vjerovnik je duan predati ispunitelju sva sredstva kojima se trabina dokazuje ili osigurava. Predmet subrogacije ne mogu biti strogo osobna dakle neprenosiva prava. Zakonska personalna subrogacija nastaje kada dunikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes na tome npr. jamac, vlasnik zaloene stvari ili protivnik pobijanja kod paulijanske tube. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje pa i ak kada se dunik protivi. Na ispunitelja prelazi vjerovnikova trabina sa svim sporednim pravima po sili zakona i u trenutku ispunjenja. Pravila koja vrijede za obje vrste su ispunitelj ne moe zahtijevati od dunika vie nego li je isplatio vjerovniku, iskljuenje odgovornosti vjerovnika za istinitost tj. postojanje ( veritet) i naplativost trabine ( bionitet) u vrijeme ispunjenja to znai da za njih odgovara ispunitelj to je ublaeno odredbom da se u tom sluaju ne iskljuuje primjena pravila o stjecanju bez osnove to znai da moe kondikcijom traiti povrat steenog.

Pravna narav i razlika sa cesijom Slinost se ogleda u njihovoj funkciji jer oba instituta slue prijenosu trabine na drugu osobu, oba su oblici prijenosa trabine i istodobno nain promjene osobe vjerovnika uz zadravanje pravnog identiteta obveznopravnog odnosa te u oba instituta do prijenosa trabine dolazi ili na osnovi ugovora ili po sili zakona.

Razlike ( zakonske s e podudaraju) ugovorne cesije i personalne subrogacije su te to Ugovor o subrogaciji sklapaju ispunitelj dunikove obveze ( solvens) sa vjerovnikom ili dunikom, a ugovor o cesiji stari vjerovnik ( cedent) sa novim vjerovnikom ( cesionarom).

177

Kod ugovorne subrogacije do prijenosa trabine na ispunitelja dolazi u trenutku ispunjenja dunikove obveze a kod cesije u trenutku perfekcije ugovora o cesiji. Kod subrogacije vjerovnik ne odgovara za veritet i bonitete svoje trabine a kod cesije ako je naplatna cedent odgovara za veritet a za bonitete ako je takva odgovornost ugovorena. Kod subrogacije prenose se samo ona sporedna prava koja su ugovorena a kod cesije sva. Ispunitelj kod subrogacije moe zahtijevati od dunika samo onoliko koliko je isplatio vjerovniku o kod cesije cesionar ima pravo na cjelokupnu trabinu makar i za nju plati manje od nominalne vrijednosti ili mu je darovana. Kod subrogacije nema obavjetavanja dunika ( odnosno vjerovnika) o ugovorenom prijenosu trabine dok kod cesije cedent je duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju.

Promjena dunika 1. Preuzimanje duga

Ugovorom izmeu dunika i tree osobe uz vjerovnikov pristanak. Ako je vjerovnik pristao a nije znao ni morao znati da je u vrijeme njegova pristanka preuzimatelj bio prezaduen, prijanji dunik ostaje u obvezi a ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o pristupanju dugu. Objekt ugovora ne mogu biti strogo osobna dunikova inidba jer bi se time promijenio i sam identitet obveznopravnog odnosa. Trei moe isticati vjerovniku sve prigovore kao i prijanji dunik. Sva sporedna prava ostaju i dalje ali vjerovnik mora biti oprezan jer ako se posebno ne ugovore preuzimatelj ne odgovara za kamate koje su dospjele a nisu naplaene do preuzimanja.

2. Pristupanje dugu
Ugovorom izmeu vjerovnika i tree osobe kojim se ona obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu, trei stupa u odnos pored dunika. Vjerovnik stjee pravo traiti ispunjenje bilo od prvobitnog dunika ili tree osobe koja je pristupila dugu. Dunik ne moe sprijeiti treeg da plati ako je obveza dospjela a on je sam nije ispunio no oni iako su sudunici nisu solidarni dunici jer izmeu njih nema ugovora. Trei nema pravo regresa od prvobitnog dunika a ako eli natrag ono to je platio od

178

starog dunika mora prije ili za vrijeme plaanja traiti od vjerovnika da mu ovaj prenese sva svoja vjerovnika prava prema starom duniku ( dakle nee se naplatiti s naslova zakonske ve ugovorene personalne subrogacije). Tu se ne radi niti o jamstvu jer kod jamstva se vjerovnik namiruje od jamca tek onda kada se ne uspije namiriti od glavnog dunika a ovdje nema te supsidijarnosti. A to se pak tie jamca platca kod kojega isto nema supsidijarnosti razlika je u tome da ako jamac platac plati dug on se regresira od glavnog dunika s naslova zakonske subrogacije tj. po zakonu na njega prelaze sva vjerovnika prava a ovdje kod pristupanja dugu trei se namiruje s naslova ugovorne subrogacije.

3. Preuzimanje ispunjenja
Ugovorom izmeu dunika i tree osobe kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu. Trei tu ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom pa ga on niti ne moe tuiti na ispunjenje ve je samo duan kada obveza dospije primiti ispunjenje jer inae pada u zakanjenje. Ako trei ne ispuni dunu inidbu umjesto dunika, vjerovnik se moe drati samo svog dunika ni trei e odgovarati duniku za tetu koju je on zbog toga pretrpio.

Prijenos ugovora
Pravna sinteza cesije i preuzimanja duga tj. pravni posao kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne ugovorne strane dakle sve trabine i sva dugovanja kao i razna sporedna i nesamostalna prava i zahtjevi vezani za pojedinu trabinu ili dug, odnosno za sam pravni odnos kao takav, prenosi na treu osobu a da se time ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa. Npr. tri velika inozemna poduzea sporazume se sa hrvatskim partnerom da u Hrvatskoj podignu atomsku elektrinu centralu a jedan ustupi ugovorom ( podnositelj) svoje mjesto treoj osobi ( primatelju) uz pristanak druge ugovorne strane u obliku u kojem je i ugovor koji se prenosi.

Asignacija ili uputa

Ideja da se trabina prenese a da vjerovnik ne ispadne iz tog odnosa kao i da se dug preuzme a dunik i dalje ostane u obveznopravnom odnosu moe se ostvariti asignacijom. Njome se samo mogu postii uinci cesije ili preuzimanja duga a mogua je ako upueni nije dunik uputitelja. To je izjava asignanta ( uputitelja) kojom ovlauje asignata ( upuenika) da u svoje ime a za njegov raun ispuni odreenu inidbu asugnataru ( primatelju 179

upute) a asignatara ovlauje da u svoje ime a za raun asignanta primi inidbu. Npr. A ovlasti B da za njegov raun plati C 500 kn a istodobno ovlasti C da primi isplatu od B. dakle asignacija je civilnopravni temelj mjenice i eka ime se moe znatno skratiti plaanje te proiriti bezgotovinski promet.

PROMJENA SADRAJA

Novacija ili obnova

Promjenom sadraja ili glavne inidbe moe se promijeniti identitet obveznopravnog odnosa a akt kojim se taj identitet mijenja je novacija ( ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu inidbu svoje dosadanje obveze). Njome nastaje nova obveza a star se gasi ali ne mora u potpunosti jer ako postoji dvojba tada osim stare postoji i nova obveza ali se ispunjenjem bilo koje od njih obje gase. Zato kod novacije mora namjera noviranja animus novandi biti jasno izraena jer se novacija nikada ne predmnijeva. Osim namjere potrebno je i postojanje pravno valjane stare obveze. Ako je prijanja obveza pobojna mogua je pravovaljana obnova al samo ako je dunik znao za razlog pobojnosti kada se uzima da se odrekao prava na pobijanje ugovora. Novirati se moe i zastarjela obveza jer se za nju ne moe rei da ne postoji ili da je nitava pa ako je dunik moe ispuniti ili priznati moe je zamijeniti i nekom drugom, novom obvezom. Sporazumno utvrene promijene koje se odnose na neke sporedne odredbe ugovora ( rok, mjesto ispunjenja, kamate, penal) ne smatraju se novacijom kao ni izdavanje nove isprave o dugu i sl.

Nagodba ili poravnavanje

Ugovor kojim strane svoje sporne i dvojbene trabine tako ureuju da svaka poneto odstupi od svojeg zahtjeva. Pravo je sporno kada meu stranama nema suglasja o njegovoj opstojnosti a dvojbeno kada su ,meu stranama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kada je neizvjesno njegovo ostvarenje. Nagodbom strane prekidaju spor i otklanjaju neizvjesnost u meusobnom pravnom odnosu i utvruju svoja uzajamna prava i obveze. Nagodba e biti nitava ako su strane u zabludi glede postojanja pravnog odnosa ( on u stvari uope ne postoji) ili glede postojanja neizvjesnosti ( nje uope nema). Ugovor o nagodbi se temelji na uzajamnim proputanjima i odricanjima od vlastitih zahtjeva, poduzimanju nove obveze, smanjenju kamatne stope, produljenju roka ispunjenja, odobrenju obrone otplate i sl. Poputanje samo jedne

180

strane je oprost duga ili odustanak. Nagodba je dvostranoobvezni, naplatni ugovor. Moe poprimiti i karakter novacije kada se njome mijenja glavna inidba ili pravna osnova meusobnog pravnog odnosa. Osim ove izvansudske postoji i sudska nagodba koja se sklapa pred sudom i koja je ureena propisima parninog postupka.

181

VII. DJELOVANJE UGOVORA

DJELOVANJE MEU UGOVARATELJIMA

Stvaranje prava i obveza za ugovorne strane i njihove univerzalne slijednike ako se uinci ne sastoje u strogo osobnim
pravima i obvezama ili ako ugovaratelj svojom voljom ne iskljue taj prijelaz na nasljednike. Sam ugovor ne obvezuje ugovaratelje ve ih obvezuje zakon da se ponaaju u skladu sa njim pacta sunt servanda ugovori se moraju ispunjavati tj. potivati i to je ope prihvaeno naelo obveznog prava.

Osnova stjecanja stvarnih prava ugovor ima znaenje titula ili

naslova stjecanja a uinak ugovora je obveznopravnog karaktera to znai da se samim sklapanjem stjee tek obveznopravni zahtjev na predaju stvari a ne i samo stvarno pravo.

DJELOVANJE PREMA TREIMA

Ugovor im ne moe ni koristiti niti tetiti dakle njih se ne tie uz slijedee iznimke -

Ugovori u korist treih pacta in favorem tertii

jedna ugovorna strana ( obuavatelj, promitent) obvezuje se drugoj ( promisaru ili stipulantu) da e ispuniti odreenu inidbu u korist tree osobe ( korisnika, benificijara ili destinatara). Tu je promitent dunik a stipulant vjerovnik. Na temelju takvog ugovora vjerovnik stjee pravo zahtijevati inidbu neposredno od promitenta, premda vjerovnik nije sudjelovao u sklapanju ugovora. Ako trei ima samo primiti inidbu a ne i pravo zahtijevati njeno ispunjenje takav ugovor se ne smatra ugovorom u korist treeg nepravi ugovor ( npr. kupimo cvijee s time da ga prodavatelj urui treoj osobi kojoj ga elimo darovati). To nije samostalan, poseban ugovor ve klauzula u korist treega koja se dodaje nekom od postojeih ugovora ( kupoprodaji, najmu, zakupu i sl.) i iji je sadraj dunikova obveza da inidbu ispuni treemu umjesto vjerovnika te dijeli pravnu sudbinu ugovora kojem se dodaje. Prema ZOO kada netko u svoje ime ugovori trabinu u korist tree osobe, ta trea osoba stjee vlastito i neposredno pravo prema duniku ( dakle subjektivno pravo) a onda mu i automatski uz njega pripada i zahtjev za njegovo ostvarenje.

182

Odnos obeavatelja i stipulanta ( dunik vjerovnik) prvi je duan ispuniti inidbu a drugi je ovlaten zahtijevati ispunjenje. Tako benificijar ima dva zahtjeva za ostvarenje, s jedne strane vlastiti a s druge strane zahtjev stipulanta. Odnos stipulanta i benificijara otkriva motive zbog kojih je stipulant ugovorio korist za benificijara npr. isplata duga, davanje zajma, darovanje i sl. uz pravo opoziva za stipulanta sve dok benificijar ne izjavi da prihvaa ono to mu je namijenjeno. Odnos promitenta i benificijara benificijar postaje vjerovnik prema promitentu kao dunik i ima pravo isticati sve prigovore koje ima prema stipulantu npr. prigovor nevaljanosti ugovora, zbog materijalnih i pravnih nedostataka i sl. ali nema pravo zahtijevati ispunjenje ugovorene koristi od stipulanta.

Obeanje radnje tree osobe nae obvezno pravo prihvaa

naelo nedopustivosti ugovornog obvezivanja tree osobe i takvo obeanje ne obvezuje ali onaj tko ga je dao odgovarati e za tetu koju pretrpi onaj kojemu je dao obeanje da e trei neto za njega uiniti ( blae odgovara ako je obeao da e se samo zauzeti kod tree osobe kada ne odgovara za tetu).

Pobijanje dunikovih pravnih radnji na tetu vjerovnika ( u poglavlju o pobojnim pravnim poslovima kao jedna od
razloga pobojnosti). Jedna od iznimka od naela relativnog djelovanja ugovora.

183

VIII. PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Obveznopravni odnos u sebi sadri tendenciju to skorijeg prestanka jer najbolje ostvaruje svoju funkciju tek onda kada utrne. Nasuprot tome stvarnopravni odnos ima tendenciju trajanja jer su subjektivna stvarna prava u pravilu trajna ( uz iznimke npr. osobnih slunosti i zalonog prava). injenice koje izazivaju prestanak obveznopravnog odnosa mogu biti ili manifestacije ljudske volje ( ispunjenje, novacija, kompenzacija, otpust duga itd.) ili neke druge injenice neovisne o ljudskoj volji ( sluajna nemogunost ispunjenja, smrt, protek vremena i sl.).

ISPUNJENJE ( SOLUTIO)

Prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune inidbe, pri emu ne prestaje samo dunikova obveza ve i na inidbi korelativno subjektivno pravo vjerovnika, te sve sporedne obveze i prava ( uz iznimku onih koje mogu i samostalno postojati i nakon utrnua glavne obveze kao npr. kamate). Dok ispunjenjem inidbe ugovorna obveza prestaje, ugovor kao izvor te obveze traje i postoji i dalje. Ispravom o njemu dokazuje se osnova stjecanje stvarnih prava te slui kao podloga za ostvarivanje odreenih zahtjeva koji mogu nastati nakon ispunjenja ugovornih obveza npr. zahtjeva povodom materijalnih i pravnih nedostatka ispunjenja, prekomjernog oteenja i sl.

Subjekti ispunjenja
U strogo osobnim obvezama samo dunik a u ostalim dunik, njegov zastupnik ili trea osoba koja odgovara za dug, odnosno ima interes da obveza bude ispunjena ( npr. jamac ili zalogodavac) ili koja ne odgovara za dug ali se dunik sloio da ona ispuni obvezu. Osoba koja ispunjava obvezu mora biti poslovno sposobna a ako nije njegovu obvezu e ispuniti zakonski zastupnik ( roditelj ili staratelj) a iznimno se doputa da i poslovno nesposoban dunik pravovaljano ispuni svoju obvezu koja mora biti nesumnjiva, dospjela i utuiva. Kada trei ispuni tuu obvezu moe sa vjerovnikom ugovoriti subrogaciju ( ispunjenje sa prelaskom prava na ispunitelja) a pored nje postoji i zakonska subrogacija do koje dolazi kada obvezu ispuni osoba koja ima pravni interes na ispunjenje ( npr. jamac).

184

Obveza se moe ispuniti vjerovniku te osobi koja je odreena zakonom ( npr. zakonskom zastupniku, steajnom upravitelju i sl.), odlukom suda ( npr. sudskom izvritelju), ugovorom izmeu dunika i vjerovnika( npr. benificijaru na temelju ugovora u korist treega), voljom samog vjerovnika ( npr. njegovom opunomoeniku). Ispunjenje izvreno nekoj treoj osobi nije valjano osim iznimno kada ga vjerovnik naknadno odobri ili ratificira ili se njime koristio. Ako je vjerovnik poslovno nesposoban obveza e se ispuniti njegovu skrbniku a ako ga nema polaganjem u sud. Iznimno se moe obveza ispuniti i poslovno nesposobnom vjerovniku ako je to korisno za njega ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega a kada stekne poslovnu sposobnost takvo ispunjenje moe naknadno odobriti.

Opa pravila ispunjenja

Ispunjenje dune inidbe objekta tog odreenog obveznopravnog odnosa uz iznimke davanja umjesto isplate datio in solutum sporazumom vjerovnika i dunika kada prima neto drugo te davanja radi isplate datio solvendi causa takoer sporazumom kada dunik vjerovniku preda neku stvar ili ustupi pravo npr. trabinu putem cesije da ih proda i iz postignutog iznosa naplato svoju trabinu a eventualni ostatak mu vrati. U prvom sluaju obveza dunika prestaje kada vjerovnik primi sporazumno zamijenjeni objekt a u drugom sluaju kada se vjerovnik naplati iz ostvarenog iznosa. Ispunjenje u cijelosti uz iznimke ako se drugaije dogovore ili ako narav obveze nalae djelomino ispunjenje npr. isporuka elektrine ili druge energije te kod novanih obveza kada vjerovnik moe odbiti djelomini isplatu samo ako dokae svoj posebni interes za to odbijanje. Uzajamnost i istodobnost ispunjenja kod dvostranoobveznih pravnih poslova kod kojih jedan ugovaratelj moe zahtijevati ispunjenje inidbe od svog sugovaratelja samo ako je svoju inidbu ispunio ili ju je spreman ispuniti a u protivnom sugovaratelj moe staviti prigovor neispunjenja dune obveze exceptio non adimpleti concatrus. To pravilo ne vrijedi kada iz zakona ili naravi posla slijedi da se jedna inidba mora ispuniti prije druge npr. kod ugovora o najmu ili zakupu prirodno je da najmodavac ili zakupodavac prvo ispuni svoju inidbu. Uzajamnost moe biti ukinuta ako se strane drugaije dogovore. Mjesto, vrijeme i nain ispunjenja pravilno i uredno ispunjenje na mjestu, roku i nainu odreenom sporazumom stranaka a ako se stranke

185

nisu u pogledu toga dogovorile primjenjuju se odredbe ZOO Mjesto u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao prebivalite, sjedite odnosno boravite a za novane obveze prema mjestu sjedita, prebivalita tj. boravita vjerovnika. Rok ako nije odreen ugovorom, zakonom, ne proizlazi iz svrhe posla, naravi obveze i drugih okolnosti, ispunjenje se moe zahtijevati i uiniti odmah ( u sudskoj praksi to znai u roku od 8 dana od dana primitka rauna a kod trgovakih ugovora 30 dana). Ponudi li dunik ispunjenje prije roka vjerovnik moe odluiti hoe li ga ili ne prihvatiti a iznimno dunik ima pravo na ispunjenje prije roka ako je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu, ako je dunik o svojoj namjeri obavijestio vjerovnika te ispunjenje nije u nepovoljno vrijeme za vjerovnika. Kod novanih obveza dunik ne mora ispuniti navedene pretpostavke te ima pravo i na odbitak kamata za vrijeme od isplate do dospijea diskontne kamate. Uraunavanje ispunjenja ( imputatio) kada izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza a ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti ( najee kod novanih obveza) i kada se postavlja red uraunavanja tj. ustanovljuju kriteriji redoslijeda kojim e se podmiriti obveze po sporazumu vjerovnika i dunika ako nema sporazuma, redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja, ako nema dunikove izjave o uraunavanju redom kako je koja obveza dospjela na ispunjenje, ako su dospjele istodobno prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najotegotnije, ako su u svemu tome jednake, redom kako su nastale a ako su istodobno nastale ispunjenje se rasporeuje na sve obveze razmjerno njihovim iznosima.

Problem uraunavanja javlja se i kada uz glavnu obvezu postoje i sporedne npr. kamate i trokovi redom trokovi, kamate, glavnica. Izdavanje priznanice i vraanje obveznice vjerovnikova pisana izjava kojom potvruje primitak dugovane inidbe ( apocha) a duan ju je o svom troku izdati na zahtjev dunika ( ako je isplata preko banke zamjenjuje ju primjerak uplatnice a ako je objekt inidbe poloen kod suda rjeenje o sudskoj ostavi). S izdavanjem su povezne dvije predmnijeve - priznanica predmnijeva da su isplaene i kamate 186

i sudski i drugi trokovi te kod obveza koje se podmiruju obrono npr. zakupnine, najamnine i sl. presumira se da su izdavanjem priznanice na kasnije dospjele obroke plaeni i oni koji su dospjeli ranije. Obveznica ( zadunica) je dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku a njen povrat moe zahtijevati dunik koji je u potpunosti ispunio obvezu. Ispunjenje polaganjem dugovanog u sud u sluaju kada je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, neizvjestan, poslovno nesposoban a nema zastupnika te kada vjerovnik odbije izdati priznanicu. Pravo polaganja ima i trea osoba koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena npr. jamac. Dunik stvar moe uzeti nazad sve dok vjerovnik ne izjavi da je prima, zatim dok ne bude pravomonom odlukom utvreno da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja te kada se pisanom izjavom odrekne tog prava. U trenutku polaganja dunik se oslobaa obveze, rizika sluajne propasti ili oteenja stvari koji prelazi na vjerovnika, te prestaju tei kamate i dunikovo zakanjenje.

Zakanjenje ( mora)
Povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja ( zakanjenje dunika mora debitoris ili zakanjenje vjerovnika mora creditoris) te sa krivnjom obvezanog ( subjektivna mora) ili bez te krivnje ( objektivna mora). Zakanjenje dunika ako ne ispuni obvezu u roku ili kada ga vjerovnik pozove ako rok nije odreen dakle usmena ili pismena opomena ( izvansudska) a kada je rok odreen opomena je suvina jer ve sam rok opominje dies interpellat pro homine. Dunikova obveza mora biti dospjela i utuiva jer kod neutuivih obveza nema zakanjenja. Posljedice su to dunik i dalje ostaje u obvezi, odgovara za sluajnu propast stvari, naknadu tete koju vjerovnik pretrpi radi zakanjenja, kod novanih obveza naknadu zateznih kamata a vjerovnik ima u odreenim sluajevima pravo raskinuti ugovor npr. kod fiskalnog ugovora ili kada je tako ugovoreno. Kada se obveza sastoji u davanju generikih stvari npr. ito, cement i sl. vjerovnik ima pravo nabaviti stvar istog roda tzv. kupnja radi pokria i zahtijevati od dunika razliku izmeu ugovorene i nabavne cijene te naknadu vee pretrpljene tete a slino je i sa inidbom na injenje tj. vjerovnik moe sam uraditi ono to je bio duan dunik Ako je bila ugovorena kazna, dunik je mora platiti. Zakanjenje prestaje im dunik ponudi ispunjenje dune inidbe sa svime onime to je do tada zbog zakanjenja morao dati te i onda kada vjerovnik naknadno produlji rok ispunjenja.

187

Zakanjenje vjerovnika ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei ili ne nudi ispunjenje svoje protuinidbe. inidba mora biti ponuena u roku, na odreenom mjestu i na odreeni nain od dunika ili druge ovlatene osobe. Na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti stvari i oteenja te troka daljnjeg uvanja. Odgovara i za tetu koja je prouzroena duniku. Dunik se moe osloboditi obveze polaganjem dugovane svote u sud.

NEMOGUNOST ISPUNJENJA

Zbog dogaaja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza prestaje. To su vanjske, izvanredne i nepredvidive okolnosti nastale poslije sklapanja ugovora koje dunik nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Ako nemogunost ispunjenja nastupi zbog propasti stvari, obveza prestaje samo ako je u pitanju nezamjenjiva stvar tj. species a ako se radi o generikim stvarima ne prestaje makar dunik nije kriv za njezinu propast. Kod obveza iz dvostranoobveznih ugovora kada ispunjenje obveze jedne strane postane nemogue, gasi se i obveza druge strane a ako je neto ispunila moe zahtijevati povrat po pravilima vraanja steenog bez osnove. Nemogunost mora nastupiti zbog vanjskih, izvanrednih okolnosti, nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti jer u suprotnom obveza osobe koja je odgovorna ostaje a sugovaratelja prestaje.

RASKID UGOVORA

Nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. Raskidom prestaje ugovor koji je pravno valjan jer oni koji to nisu prestaju ponitavanjem iji uzrok postoji ve u trenutku sklapanja ugovora dok uzrok raskida nastaje nakon njegova sklapanja. Raskid je u biti odustanak od ugovora. Razlika tj. pojmu odustanak mogla bi se dati prednost za ona razvrgnua ugovora do kojih dolazi na osnovi volje ugovaratelja, dvostrano ili jednostrano. Raskid valja razlikovati od otkaza ugovora jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okonava trajniji ugovorni odnos na neodreeno vrijeme.

188

Raskidom moe prestati i ugovor s trajnijim periodikim inidbama i onaj s jednokratnom inidbom te moe djelovati i pro preterito i pro futuro a otkaz djeluje uvijek pro futuro.

Raskid na osnovi stranake volje tj. sporazumno kada

strane odustaju od svojeg postojeeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja ( storniranje ugovora). Juridika podloga nalazi se u naelu dispozitivnosti po kojem obvezni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom ugovornih strana. Sporazumni raskid mogu je samo ako ugovor nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen jer kada bi bio u potpunosti ispunjen to bi bilo sklapanje potpuno novog ugovora s obrnutim stranakim ulogama. Za raskid se trae sve one pretpostavke koje se inae zahtijevaju za valjanost ugovora ( sposobnost strana, mogunost, dopustivost, odreenost ili odredivost inidbe, suglasno i valjano oitovanje volje, odreeni oblik idr.). Vrijedi naelo neformalnosti oblika raskida osim kada je drugaije predvieno zakonom ili ako cilj zbog kojega je propisan oblik ugovora zahtjeva da i raskid bude obavljen u istom obliku. Raskid ugovora o prijenosu prava vlasnitva na nekretninama poslije prijenosa vlasnitva mora biti u pisanom obliku a prije prijenosa prava vlasnitva ne mora ( opravdano jer je u prvom sluaju rije o novom ugovoru sa istim stranama ali u izmijenjenim ulogama tj. stjecatelj je sada otuivatelj). Uinci ugovora koji je djelomino ispunjen nastupaju ex nunc ( od trenutka raskida) a uinci raskida neispunjenog ugovora ex tunc ( od trenutka sklapanja ugovora).

Jednostrani raskid na temelju ugovora

- strane u ugovoru unose svoje posebne klauzule kojima se zbog odreenih razloga i u odreenim situacijama predvia mogunost jednostranog raskida ugovora. Najei razlog je neispunjenje a raskid ima smisao kod recipronih ugovora ( dvostranoobveznih) a kod jednostranoobveznih i besplatnih ugovora uope se ne postavlja pitanje raskida zbog neispunjenja. Clausula irritatoria uglavak u ugovoru kojim se jednoj strani doputa odustanak od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu i moe se unijeti u bilo koji reciproan ugovor. Lex commissoria specifini uglavak kod kupoprodaje gdje je prodavatelj ovlaten odustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu. I nae pozitivno pravo doputa jednostrani raskid a ugovorne strane moraju tono navesti razloge zbog kojih e to moi uiniti npr. zbog ponovljenog krenja ugovornih utanaenja ili neispunjenja neke vanije odredbe i sl. U sluajeve jednostranog raskida na temelju ugovora spadaju i sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine ili u reimu kapare kao odustatnine.

Raskid na osnovi zakona razlikuje a) Raskid u kojima zakon

ovlauje ugovornu stranu da jednostranom izjavom volje raskine ugovor jednostrani raskid kada doe do odreenih poremeaja u 189

ispunjenju ugovornih obveza npr. zakanjenja, neizvjesnosti, djelomine nemogunosti i oteanosti ispunjenja. Raskid zbog neispunjenja osim kod ugovora kod kojih se po naravi posla ne moe staviti exceptio non adimpleti contractus jer je s obzirom na narav posla odreena strana duna prva ispuniti ugovornu obvezu npr. zakup, najam i sl. ZOO priznaje naelo dunosti ispunjenja u sluaju zakanjenja jedne strane, kada druga odreuje primjereni rok za naknadno ispunjenje uz izjavu da e nakon proteka odustati od ugovora i kada se ugovor raskida po samom zakonu ( ponekad se ne mora staviti ni taj rok kada iz dunikova dranja proizlazi da nee ispuniti obvezu npr. prodavatelj izjavi kupcu da nee moi otkloniti nedostatak na prodanoj stvari). Ugovor sr raskida jednostranom izjavom volje vjerovnika i on mora o tome obavijestiti dunika bez odgaanja. ZOO ne doputa raskidanje ugovora zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. Raskid zbog promijenjenih okolnosti kada je zbog toga ispunjenje obveze postalo pretjerano oteano ili bi strani nanijelo pretjerano veliki gubitak. Clausula rebus sic stantibus svaki ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti koje su postojale u vrijeme njegova sklapanja i na kojima je temeljna volja ugovaratelja. Ali raskid ne moe zahtijevati strana koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila duna uzeti u obzir te okolnosti, te ih mogla izbjei ili savladati, strana koja je pala u zakanjenje. Do raskida nee doi ni ako druga ugovorna strana ponudi ili pristane da se sporne odredbe pravino izmjene. Sud e pri odluivanju uzeti u obzir naelo savjesnosti i potenja, svrhu ugovora, interese stranaka, trajanje okolnosti i sl. Stranama je doputeno da se unaprijed odreknu prava pozivanja na promijenjene okolnosti, izuzev ako bi time povrijedile naelo savjesnosti i potenja.

b) Raskid ex lege kada do raskida dolazi ispunjenjem pretpostavki koje on predvia pos samom zakonu a meu tim pretpostavkama ne nalazi se izjava ugovorne strane o raskidu. Najpoznatiji sluaj imamo kod tzv. fiskalnih ugovora kod kojih je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora te i kod ugovora koji nisu fiskalni npr. ako dunik ne ispuni obvezu ni u naknadno danom roku.

Uinci raskida Osloboenje ugovornih strana od njihovih ugovornih obveza osim u nekim sluajevima odgovornosti za tetu.

190

Obveza restitucije ili povrata onoga to je primljeno na ime ispunjenja. Obveza vraanja koristi najee u obliku novane naknade. Ako je objekt vraanja novac, obveza na zatezne kamate od dana kada je novac primljen.

PRIJEBOJ ILI KOMPENZACIJA

Prestanak obveze obraunavanjem protutrabine sa trabinom ali samo u sluaju kada su meusobno jednake a ako nisu prestaje ona koja je manja a razliku mora podmiriti dunik. Vrste Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj sporazumom strana o dospjelim sa nedospjelim, utuivim sa neutuivim, istorodnim sa raznorodnim trabinama. Strane same odreuju trenutak uinka prijeboja a ako ne odrede nastupaju sklapanjem sporazuma o prijeboju. Jednostrani prijeboj izjavom volje jedne strane nakon to su ispunjene zakonom predviene pretpostavke Uzajamnost ili zamjenjivost trabina, znai da strana koja zahtjeva prijeboj mora istodobno biti i vjerovnik i dunik kao i obrnuti tj. prijeboj moe ii samo s vlastitom trabinom a ne tuom. Iznimke jamac moe protiv vjerovnika kompenzirati trabinu glavnog dunika, dunik ( cessus) moe prema trabini novog vjerovnika ( cesionara) staviti u prijeboju svoju trabinu koju ima prema starom, a ne prema novom vjerovniku. Istovrsnost trabina - istog roda i kakvoe ( novac, ito, nafta i sl.). npr to nije sjemenska i merkantilna penica. Dospjelost obiju trabine tj. trenutak od kojeg vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje trabine ( dunik ju je ovlaten ispuniti i prije npr. kod novanih obveza). Utuivost da se obje mogu ostvariti sudskim putem a ako jedna potjee iz naturalne obveze prijeboja nema. Sa zastarjelom trabinom prijeboj je mogu samo ako u trenutku kada su se ostvarile pretpostavke prijeboja jo nije nastupila 191

zastara a ako je ovisi o tome dali je dunik istaknuo prigovor zastare ( nema prijeboja) ili nije jer sud na zastaru ne pazi po slubenoj dunosti. Izjava o prijeboju prijeboj ne nastaje ipso iure tj. onog trenutka kada se ispune pretpostavke ve je potrebno da jedna strana drugoj dade izjavu o prijeboju a kada to uini smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kada su se ispunile pretpostavke, dakle ex tunc ili retroaktivno.

Prijeboj ex lege nastupa izravno po samom zakonu a nae ga pravo ne poznaje.

Iskljuenje prijeboja trabine koje se ne mogu zaplijeniti, odnosno prisilno naplatiti npr. soc. pomoi, stipendije, naknade zbog tjelesnog oteenja, trabine nastale namjernim prouzroenjem tete, trabine objekt kojih su stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu ili ih je dunik bespravno oduzeo odnosno zadrao, trabine naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti, trabine na osnovi zakonske obveze uzdravanja.

OTPUST DUGA - REMISSIO

Kada vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati ispunjenje obveze a dunik se sa time suglasi. Ne trai se posebni oblik sporazuma tj. doputen je disparitet oblika. Otpust duga glavnom duniku oslobaa i jamca ali obratno ne vrijedi. Ako dunik odbije otpust moe se osloboditi obveze polaganjem dugovanog u sud. Preutni otpust npr. vjerovnik vrati obveznicu duniku ali vraanje sredstava osiguranja npr. zaloga ne znai samo po sebi oprost duga. Opoziv je mogu dok dunik ne sazna za otpust.

192

PROTEK VREMENA I OTKAZ

Otkaz ugovora je jednostrana izjava volje kojom se okonava trajniji obveznopravni odnos na neodreeno. Obvezni odnos prestaje dostavom otkaza ako otkazni rok nije odreen zakonom, obiajem ili ugovorom.

OSTALI NAINI PRESTANKA

Smru dunika ili vjerovnika ako je obveza vezana za njena osobna

svojstva.

Novacijom ili obnovom kada prijanja obveza prestaje a nastaje

nova.

Sjedinjenjem ili konfuzijom kada ista osoba postane i vjerovnik i

dunik npr. nasljedstvom no npr. klada jamc postane vjerovnik obveza glavnog dunika time ne prestaje.

Upisom brisanja kod obveza upisanih u javnim knjigama.

Propisom

193

OBVEZNO PRAVO UGOVORNI ODNOSI

UGOVORI O PRIJENOSU STVARI I PRAVA

I. KUPOPRODAJA ( EMPTIO VENDITIO)

POJAM I KARAKTERISTIKE
Ugovor kojim se jedna strana tj. prodavatelj obvezuje drugoj strani tj. kupcu prepustiti odreeni objekt, a druga strana se obvezuje za taj preputeni objekt platiti odreeni iznos novaca kao kupovnu cijenu. Ugovor je Konsensualni koji postaje perfektan samim sporazumom ugovornih strana a preputanje stvari ne spada u akt sklapanja ve ispunjenja ugovora. Dvostranoobvezni izmjena inidbe i protuinidbe. Reciproan svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i dunik tj. obvezi kupca da plati cijenu istodobno odgovara obveza prodavatelja da trai cijenu i obratno pravu kupca da trai predaju stoji obveza prodavatelja da preda objekt obveze. Naplatan Za sklapanje ugovora vrijedi naelo neformalnosti oblika radi breg prometa ali ima sluajeva kada se trai posebni oblik npr. kod ugovora o prodaji nekretnina koji mora biti sklopljen u pisanom obliku, zatim kod ugovora sa obronim otplatama cijene i sl. Kauzalan s kauzom stjecanja prava vlasnitva na stvari a ako je inidba pravo kauza je da kupac postane njegov nositelj. Samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac ne postaje vlasnikom stvari ve samo stjee

194

obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izrui a tek kada prodavatelj stvar preda kupcu on postaje vlasnikom stvari ako je i sam prodavatelj to bio. Dakle po naem pravu kupoprodaja je samo osnova za stjecanje prava vlasnitva.

OBJEKT KUPOPRODAJE

Stvari

Moraju biti u prometu. Mogu biti i budue ( emptio rei speratae) tj. kupnja nadanih stvari a kupac nije duan platiti cijenu ako stvar ne nastane. Ako nastane u manjoj koliini plaa stvarnu koliinu kupnja pod odgodnim uvjetom. Ali kupac moe pristati i na emptio spei kupnju nade tj. na bezuvjetnu kupnju budue stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj koliini od oekivane npr. kupnja godinjeg uroda jabuka. Rizik kupac kompenzira ugovarajui paualnu cijenu i oekujui da stvar nastane u veoj koliini i boljoj kvaliteti od one koje je platio. Meu stvarima treba razlikovati pokretnine a najbrojnije su one koje se nazivaju robom te nekretnine gdje su mogua ogranienja prema vrsti i veliini ali vei dio tih ogranienja je otpao prijelazom iz drutvenog u reim prava vlasnitva. Ugovor o kupoprodaji tue stvari nije nevaljan jer kupac koji nije znao ni morao znati da je stvar tua ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete o emu je bilo govora kod evikcije tj. odgovornosti za pravne nedostatke ispunjenja.

Prava kao objekt kupoprodaje mogu biti samo imovinska ako nisu
strogo osobna npr. trabine, autorska prava, prava industrijskog vlasnitva i sl.

Imovina jedna od njenih funkcija je da kao skup prava i obveza jednog

nositelja kao jedinstvo kola u prometu.

Objekt mora biti odreen kada predstavlja jedinicu u prometu tj. species ili bar odrediv ako se naknadno moe individualizirati a da se za to ne mora meu istim stranama sklapati novi pravni posao.

KUPOVNA CIJENA
Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu a kupovna cijena je novani ekvivalent koji kupac daje prodavatelju za preputeni objekt kupoprodaje. Tri su karakteristike koje mora imati

195

Mora biti izraena u novcu gotovu i odbrojenom a moe biti u

vrijednosnom papiru npr. eku. Ne smije se sastojati u stvarima jer bi to bila zamjena a ako se djelomino sastoji u stvarima a djelomino u novcu radi se o kupoprodaji samo ako je cijena u novcu jednaka ili vea od vrijednosti u stvarima.

Mora biti odreena ili bar odrediva ako je ustanovljena u

nekom fiksnom iznosu ili ugovor sadri dovoljno podataka pomou kojih se naknadno moe odrediti a inae je ugovor nitav osim kod trgovakih ugovora o kupoprodaji kada e kupac platiti cijenu koju prodavatelj redovito naplauje u vrijeme sklapanja ugovora a kada te nema razumnu cijenu.

Ne smije biti protuzakonita

no ako je odreena zakonom pa se ugovori via cijena ugovor ostaje valjan a kupac ima pravo da mu se vrati razlika.

OBVEZE STRANA

Obveza prodavatelja do trenutka predaje Briljivo stvar

uvati, predati je kupcu u slobodan posjed sa svim njenim sastavnim dijelovima i pripatcima u ugovoreno vrijeme, na ugovorenom mjestu i u stanju u kakvom je bila u trenutku sklapanja ugovora. Istodobno kada kupac plati cijenu ( naelo uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja). Osobito je vaan trenutak predaje stvari jer u tom trenutku na kupca prelazi odgovornost za rizik tj. sluajnu propast ili oteenje stvari. Predaja stvari prema naelima stvarnog prava kod tradicije. Rizik moe na kupca prijei i prije predaje u sluaju njegova zakanjenja. Kada je kupac zbog nedostataka stvari zatraio od prodavatelja da mu je zamjeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega ali ju je duan uvati s panjom dobrog gospodarstvenika odnosno domaina a isto vrijedi i za prodavatelja kada je zbog kanjenja kupca stvar ostala kod njega a rizik preao na kupca.

Obveze prodavatelja nakon predaje stvari

odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da predano pravo postoji te da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. preuzimanje stvari i isplata cijene a plaanje u obrocima se mora posebno ugovoriti. Platiti treba u mjestu, na nain i u vrijeme kada je ugovoreno ili ako nije pro predaji stvari ili prijenosu prava. npr. neispunjenjem obveze kada drugi ugovaratelj ima pravo na raskid i naknadu tete koja nastaje kada kupac moe kupiti stvar od drugog prodavatelja ali samo po vioj cijeni i obratno kada prodavatelj je moe prodati samo po nioj.

Obveza kupca

Obveze u sluaju raskida ugovora

196

Apstraktna teta je razlika izmeu ugovorene cijene i tekue cijene na dan raskida ugovora. Konkretna teta je stvarno pretrpljena kada zbog neispunjenja inidbe od strane jednog ugovaratelja iji su objekt generike svari druga strana moe zahtijevati prodaju ili kupnju radi pokria i zahtijevati razliku izmeu ugovorene cijene i cijene prodaje odnosno kupnje radi pokria.

POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE

Kupoprodaja sa pravom prvokupa pravo odreenih

osoba da prije svih kupe stvar ako je vlasnik odlui prodati bez ikakvih drugih privilegija npr. u pogledu cijene i sl. Odredba prvokupa unosi se u ugovor. Prodavatelj je duan ako se eli koristiti pravom obavijestiti o tome kupca u roku jednog mjeseca od dana kada je primio njegovu obavijest o namjeravanoj prodaji treoj osobi i po cijeni koju je ugovorio sa treom osobom ili je poloiti kod suda. Ako je kupac prodao stvar treoj osobi, prodavatelj moe u roku 6 mjeseci zahtijevati da se prijenos poniti a sa zahtjevom e uspjeti ako je trei znao ili morao znati za njegovo pravo prvokupa. Krajnji rok je 5 godina od dana prijenosa. Pravo prvokupa moe biti zasnovano i zakonom.

Nazadkupnja

prodavatelj si prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi na njegov zahtjev. prodavatelj je obvezan na zahtjev kupca odmah ili nakon odreenog vremena za unaprijed odreenu cijenu nekretninu opet kupiti.

Nazadprodaja

Realna kupoprodaja jo se naziva kupnja za gotovo ili iz ruke u

ruku. Nema vremenske odvojenosti izmeu akta sklapanja i akta ispunjenja ugovora ve je stranaka namjera upravljena na neposrednu izmjenu inidbe i protuinidbe npr. kupnja na trnici.

Kupoprodaja s obronim otplatama cijene kreditna

kupoprodaja a svrha je poticanje prodaje kreditiranjem kupca a pokretnu stvar prodavatelj je duan predati prije potpune isplate. Za ugovor se propisuje pisani oblik i svi bitni sastojci te oznaka ukupnog iznosa cijene, obronih otplata, broj rata i rokovi. Kupac ima pravo na raskid ugovora i pravo odjednom isplatiti cijenu bez ugovornih kamata i trokova a prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s poetnom otplatom ili dvije uzastopne rate ili jednom kao nema vie od 4 rate. ZOO ne doputa ugovaranje penala za sluaj raskida i kanjenja. 197

Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva kada

prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadri pravo vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti a sa svrhom poveati sigurnost naplate. Prodavatelj moe sve dok cijena ne bude isplaena zahtijevati povrat stvari bilo po osnovi raskida ugovora zbog zakanjenja odnosno neisplate, bilo reinvidikacijom ( vlasnikom tubom). Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka zaprimanja stvari.

Kupnja na pokus emptio ad qustum kupac uzima stvar pod

uvjetom da je isproba i utvrdi odgovara li njegovim eljama a obveza kupca nastaje tek kada izjavi da stvar prima. Dvije su varijante kupnje na pokus bez predaje kupcu i sa predajom do odreenog roka radi isprobavanja pa ako je kupac ne vrati istekom roka ili ne izjavi da odustaje smatra se da je ostao pri ugovoru. Mogua je i tzv. kupnja na objektivni pokus kada nastanak ugovora ne ovisi o volji i nahoenju kupca ve o rezultatima strunog ispitivanja ugovorenih svojstava i njene prikladnosti za ugovorom utvrenu potrebu.

Kupoprodaja po uzorku ili modelu prodavatelj je duan

predati kupci stvar jednaku uzorku, izuzev ako je uzorak prikazan kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja svojstva stvari, a u suprotnom prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja.

Kupoprodaja sa specifikacijom

nastaje kada se kupcu ostavi pravo da kasdnije, nakon sklapanja ugovora odedi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost kupljene stvari a prikladan je u prodaji veih koliina industrijske robe. ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac, prodati za odreenu cijenu i u odreenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu ili se pak smatra da ju je on sam kupio ( ali tek kada plati cijenu). Bitna karakteristika je ta to se ne moe opozvati po emu se razlikuje od ugovora o punomoi , modificirane kupoprodaje, komisionog ugovora te da nije podvrsta ugovora o nalogu vano - odgovor na pitanje zato je to zasebni ugovor. Nalogoprimac je neposredni posjednik a nalogodavac zadrava vlasnitvo i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari. Od ugovora o prodaji razlikuje se to ne nastaje samim sporazumom strana nego tek predajom stvari. Postaje ugovor o kupoprodaji ali tek istekom roka kada nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrene cijene.

Prodajni nalog

198

II. ZAMJENA ILI RAZMJENA

POJAM
Konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obvee drugoj predati odreenu stvar u vlasnitvo a druga strana da e joj za protuinidbu dati odreenu svoju stvar u vlasnitvo.

OBJEKT UGOVORA
sve stvari u prometu, prenosiva prava novac ( ako se on zamjenjuje mora se uvijek raditi o zamjeni ali samo ako se zamjenjuje domai valutni novac npr. novanica od 100 kn za novanice od 10 kn ali kao se zamjenjuje domai valutni novac za strani radi se o kupoprodaji).

KARAKTERISTIKE UGOVORA
Konsensualni koji postaje perfektan samim sporazumom ugovornih strana a preputanje stvari ne spada u akt sklapanja ve ispunjenja ugovora. Dvostranoobvezni izmjena inidbe i protuinidbe. Reciproan svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i dunik Naplatan pravni posao kod kojeg se naplata sastoji u predaji neke druge stvari a ne u novcu, Kauzalan s kauzom stjecanja prava vlasnitva na stvari Neformalan ugovor ali kod nekretnina potreban je pisani oblik.

199

PRIJELAZ RIZIKA
Trenutak prijelaza rizika podudara se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno kada je za prijelaz rizika odluan ugovoreni trenutka za predaju. Ako je zamjenjiva stvar sluajno propala ili je stavljena izvan prometa u trenutku sklapanja ugovora smatra se da ugovor nije ni sklopljen. Primjer ugovora ugovor o zamjeni stana ( prije je u Zakonu o stambenim odnosima objekt zamjene bilo tzv. stanarsko pravo trajno koritenje stana u drutvenom vlasnitvu).

III.

DAROVANJE

POJAM
Ugovor kojim darivatelj dobrovoljno i besplatno preputa obdareniku neku imovinsku korist koju on prihvaa a ugovor nastaje kada se darovatelj obvee a obdarenik prihvati. Darivanjem se smatra i oprost duga te isplata duga uz suglasnost dunika a ne smatra se odricanje od nasljedstva, od spornog prava te prava koje jo nije steeno ili ispunjenje neke moralne obveze. Dakle za ugovor o darovanju trai se dobrovoljnost strana te namjera darovanja animus donadi koja je umanjenje imovine darovatelja odnosno poveanje imovine obdarenika ne smije se positovjeivati sa kauzom.

KARAKTERISTIKE
Konsensualan ili realan ugovor tj. za perfekciju ugovora potreban je prihvat obdarenika ili injenica da se nije izjasnio u roku, dakle konsenzualan znai da nastaje samim sporazumom stranaka bez prave

200

predaje tj. obeanje darivanja gdje je akt sklapanja odvojen od akta ispunjenja uz oblik javnobiljenikog akta ili solemnizirane javne isprave a relan kada akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja, a posebni pisani oblik trai se samo za nekretnine. Dvostranoobvezni Besplatni pravni posao Kauzalan sa kauzom stjecanja prava vlasnitva ili drugog imovinskog prava

OBJEKT UGOVORA
Stvari i sadanje i budue npr. plodovi Imovinska prava ( prenosiva npr. pravo plodouivanja)

Imovina (sadanja i najvie budue)

OPOZIV DAROVANJA
Zbog oskudnosti darovatelja kada on naknadno nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromai da nema vie sredstava za svoju egzistenciju a nema nikoga tko bi ga uzdravao po zakonu, te do toga nije dolo njegovom namjerom ili grubom nepanjom i uz uvjet da obdarenik jo ima objekt u svojem vlasnitvu te i sam nije u istoj poziciji. Zbog grube nezahvalnosti kaznenog dijela prema darovatelju ili lanovima ue obitelji ili se s tee ogrijeio o zakonske dunosti npr. dunost uzdravanja.

Potrebna je izjava obdareniku u pisanom obliku i ovjeren potpis a uinak je u obvezi obdarenika da vrati vrijednost stvari odnosno stvar uz pravila instituta stjecanja bez osnove a mora se dati u roku 1 godine od dana saznanja za razlog a najkasnije u roku 10 godina za nekretnine odnosno 5 godina za pokretnine od dana predaje.

VRSTE DAROVANJA

201

Darovanje sa nametom u ugovor se unosi uglavak kojim se

obdarenik obvezuje da u korist darovatelja, tree osobe, u javnom interesu ili u vlastitom interesu izvri odreenu radnju ili se od nje suzdri. Namet nema karakter protuinidbe pa darovanje ostaje besplatan pravni posao. Darovatelj najprije mora ispuniti svoju inidbu. Obdareniku darovatelj daje rok pa naknadni rok a nakon njega ima pravo na raskid ugovora i povrat dara a obdarenik ima pravo odbiti ispunjenje ako se odnosi na protupravnu radnju ili dar ne pokriva trokove ispunjenja te ima pravo odbiti dar i osloboditi se nameta ali kao se ne radi o ispunjenju u javnom interesu.

Nagradno darovanje uinjeno na ime nagrade, priznanja za

uspjeh ili neku zaslugu no ako je netko imao pravo na nagradu po osnovi ugovora ili zakona nije rije o darovanju ve o naplatnom pravnom poslu ili izvanugovornoj obvezi npr. nagrada poslovoi kod poslovodstva bez naloga.

Uzajamno darovanje dar i uzdarje. Mjeovito darovanje kada inidbe u naplatnom pravnom poslu
nisu jednake vrijednosno a za razliku je nedvosmisleno izraena namjera darovanja ( bez te namjere to bi bilo prekomjerno oteenje).

Darovanje za sluaj smrti darovanje e se ispuniti tek nakon

smrti darovatelja a potreban je oblik javnobiljenikog akta ili ovjerene isprave jer akt sklapanja i ispunjenja ugovora ne slijede jedan za drugim.

IV.

UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU

POJAM I KARAKTERISTIKE
Njime se obvezuje jedna strana ( davatelj uzdravanja) doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelja uzdravanja) a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine s time da stjecanje stvari i prava je odgoeno do smrti primatelja uzdravanja. To nije ugovor o nasljeivanju ve obveznopravni ugovor o otuenju imovine uz naknadu, dvostranoobvezan, naplatan i strogo formalan u pisanom obliku i ovjeren od suca nadlenog suda ili sastavljen u obliku javnobiljenikog akta ili potvren ( solemniziran) kod javnog biljenika.

202

OBJEKT
Imovina ili dio imovine koji pripada uzdravanom u vrijeme sklapanja ugovora ( pokretne, nepokretne stvari, prava i plodovi te pripadnosti ako nisu ugovorom iskljuene, zatim sve pokretne stvari koje slue za uporabu nekretnina strojevi , stoka. inidba uzdravatelja u pravilu e se sastojati u davanju smjetaja, hrane, odijevanja, sahrane i sl. ili novana renta, zajednica ivota, ili pak da e jedna strana paziti drugu i sl. Davatelj je ovlaten ako je objekt nekretnina zatraiti upis zabiljebe ugovora u zemljinu knjigu ili pokretnine u upisnike koji se vode za njih.

ODGOVORNOST ZA DUGOVE
Poslije smrti davatelj uzdravanja ne odgovara za dugove osim ako se drugaije ne ugovori.

PRESTANAK UGOVORA
Sporazumni raskid u svako doba pa i nakon poetka ispunjavanja, Jednostrani raskid preko suda u dva sluaja a) kada ugovaratelji ive zajedno a njihovi odnosi se u tolikoj mjeri poremete da je zajedniki ivot nepodnoljiv te b) kada jedna strana ne ispunjava svoje obveze a svaka strana ima od druge pravo zahtijevati naknadu, Raskid zbog izmijenjenih okolnosti promjena prilika u mjeri koja znatno oteava ispunjenje ugovora, Raskid zbog smrti davatelja uzdravanja ako brani drug i potomci koji su pozvani na nasljedstvo ne pristanu na produenje ugovora kada se ugovor raskida ex lege a ako nisu u stanju preuzeti obvezu iz ugovora tada uz raskid imaju pravo na naknadu onoga to je davatelj dao primatelju na ime uzdravanja a sud odreuje naknadu po slobodnoj ocijeni, Smru primatelja uzdravanja.

V. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU

POJAM I KARAKTERISTIKE

203

Jedna strana se obvezuje ( davatelj uzdravanja) uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelja uzdravanja) do njezine smrti, a druga se obvezuje prenijeti joj za ivota svu ili dio svoje imovine. Razlika sa ugovorom o doivotnom uzdravanju je u tome to kod ovog ugovora prijenos imovine na davatelja uzdravanja treba uslijediti za ivota primatelja i u pravilu u vrijeme sklapanja ugovora dakle to je inter vios ugovor a ugovor o doivotnom uzdravanju je mortis causa. Stvarni trenutak stjecanja je predaja stvari, upis u zemljinu knjigu i slino. To je dvostranoobveznIi, naplatan i strogo formalan pravni posao.

PRIDRAJ PRAVA STVARNOG TERETA

Teret uzdravanja kojim primatelj osnivanjem tog tereta osigurava se za sluaj da uzdravatelj otui nekretninu pri emu teret uzdravanja ostaje na nekretnini i kod novog vlasnika.

SUDBINA UGOVORA U SLUAJU SMRTI UZDRAVATELJA

Ugovor ne prestaje ve prava i obveze prelaze na nasljednike ako pristanu a ako ne ugovor se raskida ex lege a oni snose dvije neugodne posljedice a) s jedne strane nemaju pravo na naknadu za dano uzdravanje b) a s druge strane moraju primatelju uzdravanja vratiti sve ono to je ugovorom stekao davatelj uzdravanja u jednakoj vrijednosti. Meutim ako nasljednici nisu u stanju preuzeti obveze, poloaj im je neto povoljniji kada imaju pravo na naknadu. Naknade utvruje sud po slobodnoj ocijeni uzimajui u obzir imovinske prilike primatelja, nasljednika, prava po osnovi stvarnog tereta i sl.

UGOVORI O UPORABI I KORITENJU STVARI

I. ZAKUP

POJAM I KARAKTERISTIKE

204

Kauzalni, dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana ( zakupodavac) obvezuje da e uz naplatu ( zakupninu) prepustiti drugoj strani neku stvar na koritenje. Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvarnopravni ovlatenik koji moe na drugoga prenijeti izvravanje svog prava npr. uzufruktuar.

OBJEKT
Nekretnine ( obradiva zemljita, poslovne zgrade i prostorije) te druge iz kojih se mogu crpiti plodovi ( kamenolomi, panjaci i sl.) no ugovor kojim se daje na koritenje kamenolom uz plau koja e se davati po koliini izvaenog kamena nije ni zakup ni ortakluk ve tzv. neimenovani ugovor a objektom mogu biti i pokretnine npr. kamion, film i sl.

RAZLIKA SA NAJMOM
Kod najma se stvar daje na uporabu bez crpljenja plodova a ne na koritenje kao kod zakupa te druge razlike i posebnosti kod ugovora o najmu stana.

OBVEZE I PRAVA STRANA

Zakupodavac
Duan je predati zakupcu stvar u ispravnom stanju kako je ugovorno sa svim pripatcima. Odravati ispravno stanje stvari sve vrijeme zakupa osim sitnih popravaka i trokova koritenja stvari ( voda, struja, ienje) koji padaju na teret zakupnika a popravci ne smiju ometati zakupnika u koritenju stvari. Snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari koji smetaju njenom ugovorenom ili redovitom koritenju pa i kada za njih nije znao. Za vidljive nedostatke koji su zakupniku bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati zakupodavac ne odgovara. Ugovorom se moe ta odgovornost iskljuiti ili ograniiti osim kada je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih preutio, kada nedostatak potpuno onemoguuje koritenje stvari ili je takva odredba iskljuenja ili ogranienja monopolom nametnuta 205

zakupoprimcu. Zakupnik mora o nedostacima bez odgaanja obavijestiti zakupodavca jer nae gubi pravo na naknadu tete. Zakupnik u sluaju neotklonjivog nedostatka moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine a ako je nedostatak uklonjiv moe zahtijevati uklanjanje ili snienje zakupnine a ako zakupodavac ne uini to ni u naknadno danom roku, zakupnik ima pravo raskinuti ugovor. U oba sluaja zakupnik ima pravo i na naknadu tete. Snositi odgovornost za pravne nedostatke stvari kada trei ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljuuje ili ograniuje zakupnikovo pravo na koritenje a ako trei ima pravo vlasnitva ugovor se raskida po samom zakonu a zakupodavac je duan nadoknaditi zakupniku tetu. Ako se pravom treeg samo ograniuje zakupnikovo pravo npr. slunost puta, zakupnik moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine i kumulativno u oba sluaja naknadu tete.

Zakupnik
Duan je koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik odnosno domain kako je odreeno ugovorom ili samom namjenom stvari. Nadoknaditi tetu za koritenje stvari protivno ugovoru odnosno njenoj namjeni neovisno o tome jeli stvar osobno koristio na taj nain ili netko drugi. Plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom, zakonom ili obiajima u mjestu predaje stvari zakupniku. Nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu kako je ugovoreno a ne odgovara za istroenost nastalu redovitom uporabom ili dotrajalou. Svoje dodatke moe odnijeti ius tollendi pod uvjetom da se mogu odvojiti bez oteenja stvari.

PODZAKUP
Ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome ako je to ovlatenje predvieno ugovorom i ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. ZOO omoguuje zakupodavcu da se za svoje trabine prema zakupniku s naslova zakupa naplati izravno od podzakupnika u iznosu visine zakupnine. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren i u svakom sluaju kada prestane zakup.

PRESTANAK ZAKUPA
206

Istekom roka ako je sklopljen na odreeno vrijeme ili je njegovo trajanje odreeno zakonom ali ako se preutno nastavi koristiti stvar a zakupodavac se tome ne usprotivi smatra se da je sklopljen novi ugovor na neodreeno. Otkazom ako mu trajanje nije odreeno a otkazni rok iznosi 8 dana ako drugaije nije ugovoreno ili odreeno zakonom. Ne moe se dati u tzv. ne vrijeme tj. vrijeme koje je nepovoljno za zakupnika. Ako je zakupljena stvar opasna po zdravlje ne moraju se potivati odredbe o otkaznom roku. Propau stvari Zbog vie sile

Ne prestaje smru bilo koje od strana ve se nastavlja s nasljednicima osim ako nije ugovoreno to drugo te ne prestaje ni kada zakupodavac otui zakupljenu stvar treoj osobi kada se trei stavlja na njegovo mjesto a zakupnik moe otkazati zakup potivajui rokove.

POSEBNE VRSTE ZAKUPA

Zakup poljoprivrednog zemljita Ustav RH kae da je

poljoprivredno zemljite dobro od interesa za RH i uiva njenu posebnu zatitu. Ono koje je bilo u drutvenom vlasnitvu postaje vlasnitvo RH a strane pravne i fizike osobe ne mogu biti njegovi vlasnici osim ako to nije doputeno meunarodnim ugovorom. Temeljna dunost vlasnika i ovlatenika poljoprivrednog zemljita je da ga odrava sposobnim za proizvodnju, obrauju, zatite od oneiivanja i smanjivanja ukupne povrine. Poljoprivrednim zemljitem se smatraju oranice, vrtovi, vonjaci, maslinici, vinogradi, livade i panjaci, ribnjaci, movare i dr. Zakupnik moe biti svaka fizika i pravna osoba koja se bavi poljoprivrednom djelatnou a zakupodavac je vlasnik zemljita ( drava) a iznimno se moe dati na trogodinji zakup poljoprivredno zemljite u privatnom vlasnitvu ako nije obraeno u prethodnom vegetativnom periodu o emu odluuje nadleno dravno tijelo. Ugovor mora biti u pisanom obliku a poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave daje se u zakup javnim natjeajem. Ugovor o davanju u zakup poljoprivrednog zemljita u privatnom vlasnitvu mora biti u pisanom obliku ako se eli upisati u zemljinu knjigu. Poljoprivredno zemljite i dravnom vlasnitvu ne moe se dati u podzakup. Ugovor prestaje istekom vremena, prenamjenom zemljita za neku drugu svrhu npr. graenje te otkazom zbog neplaanja zakupnine, nekoritenja zemljita panjom dobrog gospodarstvenika ili suprotno ugovoru isl.

Zakup poslovnog prostora zgrade, prostorije, garae i sl. Pravila

Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora. Previa se pisni oblik ugovora.

207

Podzakup je mogu samo ako ej to predvieno ugovorom. Ugovor prestaje istekom roka, otkazom, odustankom ili raskidom.

II. NAJAM

POJAM I KARAKTERISTIKE
Ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odreenu star na uporabu a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Razlika prema zakupu je u tome to uporaba za razliku od koritenja ne obuhvaa i uivanje u smislu ubiranja plodova ( zarade is l.) Najam je konsensualan, dvostranoobvezan, naplatan i kauzalan ugovor a kauza je naplatno preputanje stvari na uporabu. Moe se sklopiti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Zakon o najmu stana ( pa se odredbe ZOO primjenjuju supsidijarno).

OBVEZE STRANA Najmodavac je obvezan

Predati stvar i odravati je u stanju podobnom za ugovorenu uporabu. Snositi poreze i druge javne terete. Uzdravati se od preinaka koje ometaju uporabu stvari osim ako najmoprimac na to pristane. Odgovarati za pravne i materijalne nedostatke.

Najmoprimac je obvezan
Plaati najamninu u ugovorenom ili zakonskom roku. Uzdravati se od protuugovorne uporabe stvari. Vratiti stvar nakon prestanka najma i u stanju u kakvom je bila.

208

PODNAJAM
Samo uz suglasnost najmodavca.

PRESTANAK NAJMA
Istekom vremena na koji je ugovor sklopljen s time da se ugovor produljuje na neodreeno vrijeme ako bi i sa istekom vremena najmoprimac nastavio rabiti stvar a najmodavac se tome ne bi usprotivio. Otkazom ako je ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme a otkazni rok ako nije ugovoren iznosi za pokretninu 8 dana a za nekretninu 30 dana. Otkaz mora biti dan u pisanom obliku. Propau stvari ako za propast nije kriva ni jedna od ugovornih strana npr. zbog vie sile.

Smru odnosno prestankom fizike ili pravne osobe prava i obveze prelaze na njihove nasljednike, odnosno na pravne nasljednike.

UGOVOR O NAJMU STANA

ZNS stan je skup prostorija namijenjen stanovanju sa prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz a objektom najma moe biti i dio stana. Najmodavac moe biti vlasnik stana a najmoprimac svaka fizika i pravna osoba s time da pravo uporabe imaju njegovi lanovi kuanstva. Ugovor mora biti u pisanom obliku i najmodavac ga je duan dostaviti nadlenom upravnom tijelu jedinice lokalne ili regionalne ( podrune) samouprave i poreznom uredu. Odredbe ugovora koje se moraju u njega unijeti su imena ugovornih strana, opis stana ili prostorije, visina i nain plaanja najamnine, odravanje, vrste trokova i vrijeme trajanja najma. ZNS nije u potpunosti prepustio utvrivanje visine najamnine ugovornim stranama pa razlikuje zatienu najamninu koja ne moe biti nia od trokova redovitog odravanja zgrade a plaaju je zakonom navedene kategorije najmoprimaca tj. osobe slabijeg imovinskog statusa, branitelji, nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS, a ostali plaaju tzv. slobodno ugovorenu najamninu iako su predviena i ogranienja za njezinu visinu. Podnajam je mogu samo uz suglasnost najmodavca te ugovor koji se takoer mora dostaviti navedenim nadlenim tijelima. Prestanak najma istekom vremena ( ako nijedna strana najkasnije 30 dana prije isteka ugovora ne obavijesti pismeno drugu da ne namjerava sklopiti ugovor se smatra preutno obnovljenim), otkazom ugovora ako je sklopljen na neodreeno vrijeme a najmoprimac mora samo o tome obavijestiti najmodavca 3 mjeseca prije iseljenja i to bez obrazloenja a najmodavac moe otkazati samo iz dva razloga predviena u ZNS ako vri uporabu stana suprotno zakonu dakle ne 209

plaa najamninu i druge trokove, osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca, uporaba stana za druge namjene a ne stanovanje te drugi razlog koji se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ili useli osobe koje duan uzdravati. Otkazni rok kod prvog razloga je 3 mjeseca a kod drugog 6 mjeseci te kod prvog razloga mora pismeno opomenuti najmoprimaca i ostaviti mu rok da to ispravi u 30 dana. Otkaz mora biti dan u pismenom obliku uz navedene razloge. Prestanak raskidom najmodavca u dva sluaja ako najmoprimac svojom krivnjom nanese tetu zajednikim prostorijama, ureajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana te ako izvri preinake bez pisane suglasnosti najmoprimca. Izjava se daje pismeno uz rok od 15 dana za iseljenje. Sporazumom.

III.

ZAJAM

POJAM I KARAKTERISTIKE
Ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novaca ili drugih zamjenjivih stvari a zajmoprimac se obvezuje da e mu poslije odreenog vremena vratiti isti iznos odnosno koliinu stvari iste vrste i kakvoe. konsensualni ugovor jer nastaje sporazumom strana a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora, dvostranoobvezni , naplatni ili besplatni pravni posao, kauzalni s ciljem ostvarenja kredita a stjecanje vlasnitva nije kauza ve samo nuna posljedica ostvarenja tog cilja, neformalan pravni posao a zadunica nije oblik ugovora o zajmu ve samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je dunik primio stvar ili novac i obvezao se da ih vrati ( pisani oblik trai se za ugovor o kreditu).

Objekt zajma mogu biti novac ili druge zamjenjive stvari a neovisno o vrsti novca uz primjenu nominalistike teorije zajmoprimac se oslobaa obveze kada isplati onaj broj novanih jedinica na koji njegova obveza glasi.

OBVEZE STRANA Obveze zajmodavca

210

Predati stvar u ugovoreno vrijeme odnosno kada zajmoprimac zatrai a to pravo zastarijeva istekom 3 mjeseca od dana zajmoprimeva kanjenja odnosno istekom 1 godine od dana sklapanja ugovora. Zajmodavac moe odbiti predati stvar ako nakon sklapanja ugovora doe do pogoranja materijalnih prilika zajmoprimca u toj mjeri da je upitno dali e moi vratiti dug.

Obveze zajmoprimca
Da u ugovorenom roku vrati istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe a ako rok nije ugovoren u primjerenom roku ne kraem od 2 mjeseca od dana kada je zajmoprimac zatraio da mu se stvar vrati.

VRSTE ZAJMA
Investicijski s ugovorenom namjenom koja je bitan element ugovora tj. za odreeno investiranje a u ugovor se unose jo dvije klauzule da zajmodavac ima pravo nadzora i sankcije. Emisijski kombinacija elemenata zajma i kupoprodaje a nastaje kada dunik izda javne obveznice o zajmu a vjerovnici ih nakon toga kupuju to znai da je vjerovnik dao zajam istom onda kada ej kupio obveznicu npr. zajam za izgradnju cesta kojim se najee slui drava kada je potrebno prikupiti sredstva za neku opekorisnu svrhu.

UGOVOR O KREDITU
Nije zajam ve je unutar skupine tzv. bankarskih poslova. Njime se banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava na odreeno ili neodreeno vrijeme za neku namjenu ili bez utvrene namjene. Korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i dobiveni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno. Iako je svrstan u zasebno imenovani ugovor po svojim bitnim karakteristikama je u osnovi vrsta zajma ( zajmodavac je uvijek banka, objekt inidbe novac a ugovor je uvijek naplatan tj. daje se uz kamate i formalan jer se mora sklopiti u pisanom obliku). Banka moe otkazati kredit prije roka ako se on koristi suprotno ugovorenoj namjeni, ako korisnik postane insolventan, u sluaju smrti odnosno prestanka pravne osobe a korisnik ga moe raskinutu prije nego se pone njime koristiti te moe uz obavijest

211

banci vratiti ga i prije roka s time da banka ne smije uraunati kamate za razdoblje od vraanja kredita do dana kada je trebalo kredit vratiti. Kao podvrsta ovog ugovora je ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira uvjet je da korisnik ili netko trei na ime osiguranja povrata kredita da u zalog vrijednosne papire.

IV.

POSUDBA

POJAM I KARAKTERISTIKE
Ugovor koji nastaje kada prosuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu a ovaj se obvee vratiti je nakon odreenog vremena ili ugovorene uporabe. Jednostranoobvezni i realni ugovor jer nastaje predajom stvari a dunik stjee samo neposredan posjed stvari i mora vratiti istu stvar te je besplatan pravni posao.

OBJEKT
Potrone i nepotrone stvari, pokretne i nepokretne, vlastite i tue npr. ukradene.

PRAVA I DUNOSTI POSUDOVNIKA

Sluiti se sa stvari kako je ugovoreno odnosno kako odgovara njenoj namjeni i svojstvima . Odgovara za tetu nastalu protuugovornom uporabom ili nastalu njegovom krivnjom a ako je stvar izgubio i platio posuditelju njenu vrijednost a naknadno je pronaao ne smije ju zadrati ako posuditelj pristane vratiti plaeno.

POTPOSUDBA
Samo uz suglasnost posuditelja a ako posudovnik bez pristanka dade dalje stvar na posudbu odgovara ne samo za skrivljenu tetu ve i za sluajnu propast stvari.

212

PREKARIJ
Ako je stvar predana na uporabu ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe tada se radi o tzv. izmoljenoj posudbi ili prekariju a osnovna mu je karakteristika da se moe u svako doba opozvati to znai da je posudovnik duan vratiti stvar im posuditelj to zatrai.

213

UGOVORI O USLUGAMA

I. UGOVOR O DJELU

POJAM
Ugovor kojim se obvezuje jedna strana tj. izvoa obaviti odreeni posao, a druga strana tj. naruitelj platiti joj ta to odreenu naknadu. Konsensualni, dvostranoobvezni, naplatan i kauzalni ugovor s kauzom izvrenja nekog posla uz naknadu te neformalan pravni posao osim ako strane ne ugovore to drugo.

DJELO
Odreeni posao kao to je izrada ili popravak neke stvari ili izvrenje kakvog fizikog ili umnog rada.

OBJEKT
injenje ( facere) tj. inidba rada no objekt nije funkcija rada npr. branje kukuruza ve rezultat rada npr. saiti haljinu. Razlika sa ugovorom o prodaji npr. zlatar izradi prsten za naruitelja od svog materijala je u pripadnosti materijala pa ako materijal pripada naruitelju to je ugovor o djelu a neovisno o tome iji je materijal smatra se da je uvijek ugovor o djelu ako su ugovaratelji imali na umu naroito izvoaev rad odnosno smatrali ga bitnom komponentom ugovora ( npr. izrada portreta i onda kada slikar upotrijebi svoje platno i bolje).

OBVEZE I PRAVA STRANA

Izvoa je obvezan izvriti djelo prema ugovoru i osobno a ako rok nije ugovoren u razumnom roku, predati naruitelju izraenu ili popravljenu stvar osim ako ne propadne iz razloga za koje on ne odgovara, upozoriti naruitelja na nedostatke u materijalu te snositi odgovornost za nedostatke djela.

214

Naruitelj je duan primiti izvreni rad, isplatiti naknadu, pregledati djelo i o vidljivim nedostatcima obavijestiti odmah a o skrivenim u roku 1 mjeseca ili najkasnije u roku od 1 godine. Zahtjev je uperen na uklanjanje nedostataka, raskid ugovora ili snienje naknade uz kumuliranje zahtjeva za naknadu tete.

PRESTANAK UGOVORA
Izvrenjem djela i isplatom naknade. Raskidom ugovora sporazumnim ili jednostranim od strane naruitelja sve dok djelo nije dovreno uz ugovorenu naknadu umanjenu za trokove koje izvoa nije uinio. Ako je izvoaa upozorio na odstupanje od ugovorenih uvjeta i ostavio mu rok za ispravak koji ovaj nije ostvario, zbog izvoaevog znatnijeg kanjenja u poetku ili zavretku posla, zbog nedostataka na djelu a raskid od strane izvoaa ako je oito da materijal nije podoban. Smru strana kada je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva npr. poznatog slikara ili naruitelja cipela. Gubitkom radne sposobnosti izvoaa.

II. UGOVOR O GRAENJU

POJAM
Ugovor o djelu kojim se izvoa obvezao prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu ili na ve postojeem objektu izvesti kakve druge graevinske radove a naruitelj se obvezao isplatiti mu za to odreenu cijenu. Konsensualan, dvostranoobvezan, naplatan i formalan ugovor koji mora biti sklopljen u pisanom obliku.

PRETHODNI RADOVI
Prije sklapanja ugovora treba obaviti tzv. prethodne radove ( investicijski program, odluka o izgradnji) tj. izraditi potrebne projekte, pribaviti graevinsku dozvolu i

215

ustupiti izgradnju objekta ili izvoenje radova odreenom izvoau neposrednom pogodbom ili javnim natjeajem.

GRAEVINA
Zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, eljeznike pruge i druge ija izvedba zahtjeva vee i sloenije radove.

GRAEVINSKI RADOVI
Adaptacije, nadogradnje, sanacije, preinake i drugi vei i sloeniji radovi.

CIJENA RADOVA
Odreuje se na dva naina Po jedinici mjere ugovorenih radova npr. po etvornom metru, komadu tzv. jedinina cijena. U ukupnom iznosu za cijeli predmet tzv. ukupno ugovorena cijena.

Mogunost izmjene cijene, dakle njena poveanja ili snienja neovisno je o fiksno utvrenoj cijeni a ovisi o tome dali je izvoa izvrio radove u roku ili nije, o poveanju cijene materijala i sl.

ODSTUPANJE OD PROJEKTA I UGOVORENIH RADOVA

Iznimno mogue samo ako izvoa dobije pisanu suglasnost naruitelja a ako je nema ne moe dobiti poveanu cijenu osim ako se ne radi o hitnim i nepredvidivim radovima ije je poduzimanje bilo nuno da bi se osigurala stabilnost graevine, sprijeila opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli., sprijeio nastanak tete uslijed tih dogaaja te po naredbi tijela javne vlasti.

NADZOR NAD RADOVIMA

Dunost izvoaa da omogui stalan nadzor i koliine i kakvoe ugraenog materijala.

216

ODGOVORNOST ZA BITNE ZAHTJEVE ZA GRAEVINU

Uz odgovornost za ostale nedostatke graevine ovdje spadaju zakonom odreeni bitni zahtjevi ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od 10 godina od predaje i primitka radova za koje odgovara izvoa radova, kao i za nedostatke zemljita a projektant odgovara za nedostatke u projektu, te osoba koja vri nadzor ako je nedostatak posljedica u provedbi nadzora a ugovorom se ta odgovornost ne moe iskljuiti ili ograniiti. Naruitelj ej duan o tim nedostacima obavijestiti u roku 6 mjeseci otkad ustanovi njihovo postojanje.

UGOVOR O GRAENJU S ODREDBOM KLJU U RUKE

Znai da je izvoa preuzeo obvezu da samostalno izvede sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odreenog cjelovitog objekta a ugovorna cijena obuhvaa vrijednost svih nepredvienih radova a iskljuuje utjecaj manjkova radova na cijenu.

III.

OSTAVA ILI DEPOZIT

POJAM I KARAKTERISTIKE UGOVORA

Ugovor kojim se obvezuje ostavoprimac primiti stvar od ostavodavca, uvati je te vratiti kada ovaj to bude zatraio. Konsensualni ugovor jer nastaje sporazumom strana. Obveze na predaju stvari nema niti bi po naravi stvari trebalo biti dakle za pojam ostave je bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i uva stvar ostavodavca a ne predaju same stvari jer ona nema znaenje za nastanak ugovora. No ivot i uinci ugovora praktiki poinju tek predajom stvari pa je drugim rijeima ostava po definiciji u biti realan ugovor a ne konsensualan. U pravilu je besplatan pravni posao a iznimno moe biti i naplatan kada je naknada ugovorena i kada se ostavoprimac profesionalno bavi uvanjem stvari ili pak to proizlazi iz naravi posla. Ostava je jednostranoobvezni ugovor a kada se daje naknada dvostranoobvezan, neformalan i kauzalan pravni posao s kauzom uvanja stvari. Ostavodavac ne mora biti vlasnik stvari.

OBJEKT

217

Mogu biti samo pokretne stvari jer kada bi se radilo o nekretninama bio bi to ugovor o slubi ili o nalogu, nepotrone i nezamjenjive stvari ( redovita ostava), a potrone i zamjenjive kada strane moraju posebno ugovoriti da se upravo one uvaju npr. novanice zapeaene u koverti.

OBVEZE STRANA
Ostavoprimac mora stvar uvati kao vlastitu a ako mu je dana naknada sa panjom dobrog gospodarstvenika te kod ostave u nudi npr. radi neke nevolje, poplave i sl. s poveanom panjom. Ne smije star upotrebljavati jer bi se tada radilo o posudbi, mora ostavodavca obavijestiti o svim promjenama na stvari ili odgovara za tetu, mora vratiti istu stvar i u istom stanju u kakvom ju je primio na zahtjev ostavodavca pa i prije ugovorenog roka osim ako on nije odreen u korist ostavoprimca npr. kada je ugovorena naknada za uvanje. Kod tete odgovara po kriteriju presumirane krivnje a kada se ne dri obveza i za sluajnu propast i oteenje stvari. Ostavoprimac osim tih obaveza i dunosti ima i prava na ugovorenu naknadu, na nadoknadu nunih i eventualno korisnih trokova, tete koja je nastala krivnjom ostavodavca, vratiti stvar u svako doba ako se radi o besplatnom uvanju.

PRESTANAK UGOVORA
Ostava prestaje vraanjem stvari ili ako ona sluajno i bez krivnje ostavoprimca propadne a ne prestaje smru strana.

VRSTE OSTAVE
Neprava ostava kada se u ostavu daju zamjenjive i potrone stvari a ne ugovori se vraanje individualno odreenih stvari kada ostavoprimac stjee pravo vlasnitva na stvari te mora vratiti samo istu vrstu i koliinu. Ugostiteljska ostava kod koje je ostavoprimac ugostitelj i glede stvari koje su gosti donijeli te odgovara za njihov nestanak ili oteenje od iznosa od 10 000 kn, osim ako se ne radi o vioj sili i drugim okolnostima za koje ugostitelj nije kriv. Moe se osloboditi te odgovornosti ako istakne da se ograuje. Ugostitelj koji primi gosta na noenje ima pravo zadranja stvari do potpune naplate svoje trabine. ZOO je proirio ove odredbe i na bolnice, kazalita, kina, garae i sl.

218

IV.

UGOVOR O USKLADITENJU

JAVNA SKLADITA
Gospodarske organizacije najee trgovaka drutva koja se bave smjetajem i uvanjem robe te su posebnim odobrenjem ovlatene da za smjetenu robu izdaju vrijednosne papire koji se zovu skladinice ( javni ostavoprimac). Mogu vriti i druge poslove kao to su utovar, istovar, sortiranje, pakiranje, otprema, plaanje carina, taksa i slino.

GOSPODARSKA FUNKCIJA JAVNIH SKLADITA

Snaan razvoj transporta i robnog prometa uvjetovali su pojavu zanimanja vozara, peditera i skladitara to su specijalizirani poslovi skladitara tj. gospodarska funkcija javnih skladita je da svojim specijaliziranim poslovanjem osiguraju normalnu opskrbu, rezerve, cirkulaciju i transport dobara.

PRAVNO UREENJE USKLADITENJA

Poslovni uvjeti u obliku pravilnika koji odobrava nadleno tijelo i koji se javno objavljuje. Tarifa skladinih usluga koja je trajnijeg karaktera. Popisne knjige koje su skladita duna voditi po zakonu skladina i matina knjiga za skladinice.

UGOVOR O USKLADITENJU
Obvezuje skladitara da primi i uva odreenu robu, poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlatene osobe a ostavodavac se obvezuje platiti mu za to odreenu naknadu. Konsensualni ugovor , dvostranoobvezan i naplatan a sklapa se adhezijom tj. pristupanjem poslovnim uvjetima skladita. Skladite smije odbiti sklapanje ugovora samo ako je puno ili se radi o predmetima koje ono ne uskladituje.

SKLADINICA

219

Izvadak iz matine knjige skladinica a sastoji se od priznanice ( daje pravo raspolaganja robom) te zalonice ( daje pravo zaloga na robi) koje se uvijek izdaju meusobno povezano. To su papiri po naredbi.

ODGOVORNOST ZA TETU
Ugovorom se preuzima obveza uvanja robe ali ne i njena osiguranja osim ako to nije izrijekom ugovoreno. Primjenjuju se pravila objektivne odgovornosti skladitara tj. on odgovara a za odgovornost se ne trai krivnja ako ne dokae da je do tete dolo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei npr. uslijed vie sile, zbog krivnje deponenta ili zbog mana same stvari te neispravne ambalae a odgovara do visine stvarne vrijednosti robe osim ako nije tetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom kada odgovara i za izgubljenu dobit.

V.UGOVOR O NALOGU

POJAM
Nalogoprimac ( mandatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzimati odreene poslove za raun nalogodavca ( mandanta). Nalog sam za sebe nije ugovor ve jednostrana izjava volje a ugovor nastaje tek prihvaanjem druge strane ( pa i utnjom osobe koja se ponudila drugome izvravati naloge te osobe koja se bavi obavljanje m tuih poslova npr. odvjetnik i sl.). Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako nije ovlaten i na zastupanje kada radi u ime i za raun nalogodavca npr. kod ugovora s punovlau. Konsensualan i neformalan ugovor.

OBJEKT
Poslovi i pravni i faktini tu se brie temeljna razlika sa ugovorom o djelu.

OBVEZE I PRAVA STRANA

220

Nalogoprimac je obvezan osobno izvriti nalog prema i u skladu sa uputama i sa panjom dobrog gospodarstvenika a u sumnji obratiti se nalogodavcu te ga upozoriti na eventualne nedostatke. Ne smije prekoraiti dobivene ovlasti jer bi se tada radilo o poslovodstvu bez naloga. Osim tih imperativnih uputa postoje i tzv. fakultativne koje nalogoprimcu ostavljaju mogunost izbora izmeu vie rjeenja ili pak indikativne koje mu daju slobodu postupanja primjerenu odreenim okolnostima. Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca dati predujam, platiti naknadu, nadoknaditi trokove, preuzet na sebe obveze, nadoknaditi tetu do koje je dolo bez krivnje nalogoprimca.

PRESTANAK NALOGA
Odustankom nalogodavca, Otkazom nalogoprimca, Smru nalogodavca ili nalogoprimca, Prestankom pravne osobe, Lienjem poslovne sposobnosti.

VI.

UGOVOR S PUNOVLAU

ZASTUPNIK
Osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa pravne poslove za drugoga. Neposredan zastupnik sklapa pravne poslove u ime i za raun zastupanog pa se smatra da je pravni posao sklopio sam zastupani a moe se temeljiti na ugovoru ( ugovorno ili dobrovoljno zastupstvo), na zakonu ( zakonsko npr. starateljstvo), na statutu, drutvenom ugovoru te aktu nadlenog dravnog tijela. Posredna zastupnik skalpa pravne poslove u svoje ime ali za raun zastupanog gdje trea osoba i zastupani uope ne stupaju u nikakve pravne odnose ali zastupnik na temelju posebnog internog odnosa mora na zastupanog prenijeti sve ekonomske koristi.

221

UGOVORNO ZASTUPSTVO
Ugovor s punovlau s elementima Naloga ili mandata tj. konsensualni ugovor kojim mandant nalae mandataru da za njega obavi neki posao a mandatar se prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvrenje. Punomoi nalogodaveva tj. mandatarova izjava upuena treim osobama kojom on daje ovlatenje opunomoeniku da sklapa pravne poslove u njegovo ime i za njegov raun. Zastupanja opunomoenik je neposredni zastupnik po ugovoru dakle radi se o ugovornom zastupstvu.

UGOVOR S PUNOVLAU
Konsensualni ugovor koji nastaje kada opunomoitelj dade nalog i punomo opunomoeniku da on sklapa pravne poslove u njegovo ime i za njegov raun a opunomoenik na to pristane.

VRSTE PUNOMOI
Posebna dana za odreeni pravni posao ( preuzimanje mjenine obveze, sklapanje ugovora o jamstvu, o nagodbi te kod odricanja od nekog prava bez naknade i kod trgovakih opunomoenika kojem posebnu punomo daje trgovako drutvo). Generika daje se za sklapanje odreene vrste pravnih poslova npr. za zastupanje u jednoj parnici. Opa ili generalna punomo daje se za sklapanje svih vrsta pravnih poslova koji se tiu opunomoenika.

Punomo mora biti dana u obliku u kojem je i sam ugovor naelo pariteta oblika.

PRESTANAK UGOVORA
Izvrenjem naloga, 222

Istekom roka na koji je sklopljen, Odustankom opunomoitelja, Otkazom opunomoenika ( osim ne u nevrijeme), Smru opunomoenika i opunomoitelja ( ako je tako utvreno ili nese nalog odnosi na strogo osobne odnose njih dvoje, Prestankom postojanja ako su oboje pravne osobe, Steajem, Postupnim ili djelominim lienjem poslovne sposobnosti, Opozivom punomoi.

223

VII. UGOVOR O KOMISIJI

Ugovor kojim se obvezuje komisionar da e uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime a za raun komitenta. Dvostranoobvezni i naplatan pravni posao. On ne treba punomo jer sklapa poslove u svoje ime pa prema tome nije neposredni ve posredni zastupnik. Vaan sadrajni element tog ugovora je nalog ili mandat na temelju kojeg se rjeavaju interni unutarnji odnosi izmeu komisionara i kometnta. Poslovi koje komisionar sklapa su razliiti od kupnje i prodaje, vrenja naplate do podizanja kredita i sl. Komisionar je obvezan poslove vriti sa panjom dobrog gospodarstvenika u skladu sa interesima komitenta te ga obavjetavati o razvoju o razvoju posla, izvravanju naloga i svim drugim vanim promjenama, poloiti mu raun te predati sve to je primio na temelju pravnog posla ( i prava i obveze). Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu pa i kada nije posebno ugovorena jer proizlazi iz same biti ugovora i to kada pravni posao bude ispunjen. Osim toga ima pravo i na pokrie trokova i naknade za uporabu njegovih skladita i transportnih sredstava s kamatama. Komisionar ima zakonsko zalono pravo na komisionoj robi ako se ona jo nalazi u njegovoj detenciji te pravo prvenstva namirenja prije ostalih vjerovnika komitenta.

VIII. UGOVOR O ORTATVU ( SOCIETAS)

Ugovor kojim se dvije ili vie osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i ili i imovine radi ostvarenja nekog zajednikog cilja. Ortatvo nije pravna osoba ve zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovor je konsensualna tj. nastaje sporazumom strana te uzajamno obvezan ( dunost svih ortaka je da doprinose), naplatan ( za svoj ulog ortak dobiva udio u ortakoj imovini) te viestrani ugovor. Subjekti mogu biti i pravne i fizike osobe. Cilj mora biti zajedniki i doputen bilo da je materijalni ili idealni npr. vie glumaca se udrui radi izvoenja zajednike priredbe. U naelu pravo je i dunost svakog ortaka da osobno sudjeluje u voenju zajednikih poslova i zastupanju. Obveze ortaka su unoenje uloga, sudjelovanje u zajednikim poslovima u dobiti, u gubitku, odgovornost za tetu koju nanesu svojom krivnjom drutvu. Ortatvo prestaje ostvarenjem cilja, kada to ostvarenje postane nemogue, propau zajednike imovine, istekom vremena na koje je ugovor sklopljen, sporazumom samih ortaka,

224

smru ili istupom jednog ortaka ako se sastioji od samo dva ortaka te odlukom suda.

225

OBVEZNO PRAVO IZVANUGOVORNI ODNOSI

Izvanugovorne obveze obveze za iji nastanak nije mjerodavno

suglasno oitovanje volja sudionika ve nastaju na temelju odreenih injenica za koje pravo vee postanak obveznog odnosa.

Izvanugovorni odnosi prouzroenje tete, stjecanje bez osnove,

poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade te vrijednosni papiri.

Funkcija

zatita ve postojee imovine pravnih subjekata i njihovih prava osobnosti.

I. ODGOVORNOST ZA TETU

Obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani a druga strana je ovlatena zahtijevati takav popravak. Pretpostavke odgovornosti su subjekti obveznog odnosa ( tetnik i oteeni), tetna radnja tetnika, teta nastala na strani oteenog, uzrona veza ( tetna radnja kao uzrok mora proizvesti odreenu tetu kao posljedicu), protupravnost tetne radnje ( protivna nekom pravnom pravilu i poinjena krivnjom tetnika). Sve osim krivnje bile bi ope pretpostavke a krivnja bi bila posebna pretpostavka subjektivne odgovornosti za tetu.

PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU

226

SUBJEKTI ODNOSA

tetnik

Fizika osoba

- svaka moe biti tetnik ali svaki tetnik ne mora biti i za tetu osobno odgovoran npr. ako dijete od 4 godine razbije prozor za njega odgovara njegov zakonski zastupnik. Dakle da bi tetnik odgovarao za tetu mora imati dva svojstva Ubrojivost da pravilno shvaa bivanja oko sebe i na temelju toga donosi pravilne odluke tj. da ima odreenu tjelesnu zrelost i da je duevno zrela. Ako tetu poini u tzv. tamnim trenucima prolazne nesposobnosti za rasuivanje a do tog stanja nije dola vlastitom krivnjom isto odgovara za tetu a isto vrijedi i za tzv. svijetle trenutke. Ubrojivost se jo naziva i deliktnom sposobnou tj. svojstvom odgovarati za svoja protupravna djelovanja i radnje a nastupa sa 14 godina. Do 7 godine ne odgovara se za tetu a od 7 do 14 odgovaraju oni maloljetnici koji su bili sposobni za rasuivanje to se mora dokazati ( oboriva predmnijeva). Za deliktno nesposobne osobe odgovaraju one osobe koje su dune voditi nadzor nad njima ( roditelji, staratelji, ustanove i sl.) a iznimno i oni sami ako se naknada ne moe dobiti od tih osoba a sud uzimajui u obzir materijalno stanje tetnika nae da je to pravian zahtjev. Poslovna sposobnost koja nastaje kao posljedica odreene dobi i duevnog zdravlja ali se ne gubi gubitkom duevnog zdravlja ( isto tako ne vraa) ve je potreban akt vlasti. Netko moe biti ubrojiv a poslovno nesposoban ( npr. rasipnik kojemu je oduzeta poslovna sposobnost) i obratno npr. duevni bolesnik kojemu jo nije oduzeta poslovna sposobnost. Za odgovornost za tetu ne zahtijevaju se uvijek kumulativno oba svojstva kod svih etnih radnji.

Pravna osoba ne moe imati ubrojivost ve samo deliktnu

sposobnost za koju je dovoljna ve sama pravna sposobnost jer se istovremeno stjeu.

Oteeni
Dovoljno je da je pravni subjekt tj. nositelja prava i obveza.

227

TETNA RADNJA

Svaki in ili propust etnika koji uzrokuje tetu na strani oteenog a moe biti samo ljudska radnja. Dijeli se u

Graanske delikte deliktna odgovornost za tetu tj. tetna

radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. Razlika sa kaznenim deliktom ( djelo koje je posebno i poimenino opisano u kaznenom zakonu) je u tome to se graanski delikt odreuje propisima generalno i nije bitno kakva je tetna radnja ( ubojstvo, ozljeda, razbijanje) ve je osnovno da je to radnja kojom je prouzroena teta. To znai da svaki kazneni delikt ne mora nuno istodobno biti i graanski npr. neovlateno dranje oruja jer ne mora za nikoga time nastati teta te obratno npr. razbijanje tueg prozora nepanjom nije kazneni delikt a opet neka tetna radnja moe istodobno biti oboje npr. teka tjelesna ozljeda koju prati kazna i naknada tete.

Povreda obveznog odnosa

ugovorna odgovornost za tetu tj. tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili da pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za tetu imovinsku i neimovinsku,npr. u sluajevima kada ispunjenje inidbe postane nemogue npr. A baci u vatru posuenu knjigu ili je pak obveza neuredno ispunjena kada vjerovnik moe zahtijevati i njeno ispunjenje i naknadu tete. tetnu radnju moe izvriti dunik a u nekim sluajevima i neka trea osoba npr. kupac nekretnine koji zna da je prodavatelj ve prodao nekretninu drugoj osobi te ju predao u posjed. Ako bi obveznopravni odnos povrijedio vjerovnik bila bi to posebna vrsta tetne radnje poznate pod nazivom zlouporaba subjektivnih prava koju ZOO zabranjuje ( ikana postanak odgovornosti za tetu).

tetna radnja moe se uiniti na osobi tj. osobnim dobrima ( unitenje ivota, ozljeda tijela, oteenje zdravlja), na stvarima( unitenje, oteenje, oduzimanje) te na inidbama i stanjima ( smetanje posjeda kojim je prouzroena teta) a teta se reflektira na pravima i interesima ( dakle objekt im nije isti).

228

TETA

tetnom radnjom prouzroena povreda neijeg subjektivnog prava ili interesa tj. umanjenje neije imovine ( obina teta), spreavanje njena poveanja ( izmakla dobit ili korist) te povreda prava osobnosti ( neimovinska teta).

Imovinske ili materijalne tete tete koje su nastale kao

posljedica tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oteenog tj. na subjektivnim imovinskim pravima npr. netko namjerno zapali tuu kuu. Ali subjektivna imovinska prava mogu postojati i kada se njihov objekt ne nalazi u imovinskoj masi oteenika npr. netko ima pravo slunosti preko tueg mosta. No objekt tetne radnje moe biti i osoba oteeni s posljedicama gubitka zarade, uzdravanja i sl. koje su isto imovinske tete jer ni zarada ni uzdravanje nemaju platonski ve opipljivi materijalni, odnosno imovinski karakter. Objekt moe biti i interes npr. A je prodao nekretninu B a B sigurno ima interes prema svima da mu taj posao ne ometaju.

Neimovinska ili nematerijalna teta

povrede subjektivnih neimovinskih prava i interesa. Ne popravljaju se u obliku novanog ekvivalenta ve u obliku satisfakcije ( zadovoljenja). Oblici kod fizike osobe povreda prava na ivot, tjelesno zdravlje, duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, pravo na vlastitu sliku, lik, glas, zapise, pisma, pravo na slobodu. Kod pravne osobe to su povreda prava na ugled i dobar glas, na ime odnosno tvrtku, na poslovnu tajnu i na slobodu privreivanja. damnum emergens sastoji se u umanjenju postojee imovine, vrijednost za koju je oteeni postao siromaniji, stvarna i sadanja teta.

Pozitivna ili obina teta

Negativna teta ili izmakla korist lucrum cessans

dobitak koji bi bio ostvaren da nije bilo tetne radnje. Iskljuivo imovinske tete. No u naem pravu izgubljena korist tj. zarada uslijed tjelesne ozljede i smanjenje radne sposobnosti nije izmakla korist ve stvarna teta ( gubitak prihoda od osobnog rada).

UZRONOST ILI KAUZALNI NEKSUS

229

Veza izmeu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice i bez te veze nema ni tetnikove odgovornosti za tetu.

Problem odabiranja postojeih uzroka

meu nizom pojava i dogaaja kao moguim uzrocima treba pronai pravno relevantan koji se u pravo uzima kao uzrok odreene posljedice. Adekvacijska teorija meu razliitim dogaajima kao moguim uzrocima kao uzrok uzima se onaj koji je tipian za postanak odreenog tetnog uspjeha ( tipian znai da redovito dovodi do odreene tete). Teorija pomae kod pitanja odabiranja uzroka iako ne daje uvijek apsolutni i nepogreivi kriterij.

Uzrok mora biti ljudska radnja ( aktivna ili pasivna tj. neki propust) a
ako se istodobno sa njom kao uzrok pojavi i neki prirodni dogaaj uzima se u obzir samo ljudska radnja npr. bolesnik koji umire od raka dade se prevelika doza morfija.

Uzrona veza mora biti neprekinuta i dok traje tetnik odgovara za

posljedice npr. A rani B pa mora plaati sve trokove lijeenja dok ono traje a jednog dana na putu u bolnicu B udari auto- prekid veze.

Postojanje veze mora dokazati oteeni

jer se ona ne predmnijeva ( uz iznimku u ZOO teta nastala u vezi sa opasnom stvari ili djelatnosti smatra se da potjee od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokae da one nisu bile uzrok tete).

PROTUPRAVNOST

Povreda nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Objektivni elementi tetnom radnjom je povrijeeno pravno pravilo. Subjektivni elementi izraeni su krivnjom poinitelja. Namjerom ( dolus) kada je tetnik postupao znajui i hotimice ( hoe uzrok tetnu radnju) Proputanjem dune panje tj. nepanjom ( culpa) koja se za razliku od namjere odreuje objektivno jer se usporeuje ponaanje poinitelja s 230

ponaanjima drugih ljudi a razlikuju se krajnja nepanja ( culpa lata) - gruba nemarnost kojom postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjean ovjek te obina nepanja ( culpa levis) s kojom postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi onu panju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik, odnosno domai ( osobito paljiv i savjestan ovjek). Svaka radnja koja je protupravna ne mora ujedno uvijek biti i tetna npr. prebrza vonja postaje tetna istom kada automobil nekoga pregazi ili sl. Postoje i situacije u kojima tetna radnja nije protupravna a ipak treba popraviti tetu dakle tetna radnja je doputena to se opet ne podrazumijeva samo po sebi ve se mora istaknuti propisom a to je npr. krajnja nuda tetna radnja da bi se od sebe ili drugog otklonila istodobna neiskrivljena opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti a pri tome je zlo koje je uinjeno manje od onoga koje je prijetilo a tko pretrpi tetu otklanjajui od drugoga opasnost tete ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. Kao trea osobitost postoji i iskljuenje protupravnosti uope kada nema ni odgovornosti za tetu niti naknade tete a to su sluajevi nanoenja tete po dunosti npr. straar je duan pucati u osobu), nuna obrana ( pravo da se od sebe ili drugoga odbije istodobni protupravni napadaj od osobe), via sila ( nepredvidivi uzrok koji se nalazio izvan stvari ili djelatnosti kojim je prouzroena teta koji se nije mogao sprijeiti , izbjei ili otkloniti kao to je neki prirodni dogaaj ( potres, udari groma is l.) ili druge drutvene pojave kao ratovi, zabrane uvoza, izvoza i sl. Doputena samopomo pravo svake osobe da otkloni povredu svog prava kada neposredno prijeti opasnost ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost npr . vlasnik vrta otjera susjedove ivotinje a ne odgovara za tetu koja nastane ako se ivotinja ozljedi provlaenjem kroz vrtnu ogradu. Pristanak oteenog npr. sudjelovati u sportskoj igri u kojoj su mogue ozljede.

VRSTE ODGOVORNOSTI ZA TETU

Prema posebnim pretpostavkama (npr. krivnja, poveana opasnost), pravnoj osnovi, podruju primjene i razlozima osloboenja od odgovornosti ( egzoneracijski razlozi).

IZVANUGOVORNA, UGOVORNA I PREDUGOVORNA ODGOVORNOST

231

Izvanugovorna ili deliktna nanesena je graanskim deliktom

unutar koje se razlikuju subjektivna i objektivna odgovornost, vlastita i odgovornost za drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost a pravila imaju karakter opih pravila odgovornosti za tetu.

Ugovorna ili kontraktna odgovornost je ona u kojoj je teta nanesena

povredom ugovorne obveze te drugih obveza kao npr. iz stjecanja bez osnove, poslovodstva bez naloga, jednostrane izjave volje pa i obveze na naturalnu restituciju izvanugovorna odgovornost ako ne postoje posebni propisi). Povreda obveze znai njeno neispunjenje i zakanjenje sa ispunjenjem a dunik se oslobaa odgovornosti ako dokae da su razlozi nastali zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti koje su nastupile poslije sklapanja ugovora a on ih nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei a ako je nemogunost nastupila nakon to je dunik uao ve u zakanjenje osloboditi e se odgovornosti ako dokae da je stvar sluajno propala i da je na vrijeme ispunio obvezu. Posebnost ugovorne odgovornosti je u tome to se moe ugovorno proiriti, ograniiti pa i posve iskljuiti ( a nedoputeno je samo unaprijed je iskljuiti kada do neispunjenja doe namjerno ili iz krajnje nepanje). Za nastanak ugovorne odgovornosti zahtjeva se kao pretpostavka poslovna sposobnost tetnika ( a kod izvanugovorne dovoljna je deliktna), tetnik odgovara za prouzroenu tetu i za neispunjenje obveze ( kod izvanugovorne samo za tetnu radnju), pravila su uglavnom dispozitivne naravi ( kod izvanugovorne su imparativna a dispozitivnost je ograniena samo na promjenu i prestanak odgovornosti), oteeni u pravilu moe biti samo vjerovnik ( kod izvanugovorne svaka osoba kojoj teta bude nanesena).

Predugovorna odgovornost odgovornost za tetu koju jedna strana

uzrokuje drugoj vodei pregovore za sklapanje ugovora, suprotno naelu savjesnosti i potenja osobito ako ih prekine suprotno tom naelu ili u njih ue bez prave namjere da sklopi ugovor. Nastaje ako se ispuni jedna od tri pretpostavke ako su pregovori voeni bez prave namjere za sklapanje ugovora, ako su prekinuti suprotno naelu savjesnosti i potenja npr. nije bilo razloga za to te ako je jedna strana koja je od druge primila povjerljive obavijesti ili joj se omoguilo da doe do njih iskoristila ih za svoje interese ili ih uinila dostupnim za tree osobe a teret dokaza lei na oteenom.

232

SUBJEKTIVNA ( KULPOZNA) I OBJEKTIVNA ( KAUZALNA) ODGOVORNOST

Subjektivna

ako ja za nastanak odgovornosti za tetu potrebna pored opih pretpostavka i krivnja tetnika Kod koje se krivnja dokazuje ( iznimna npr. kod ugostiteljske ostave gost mora dokazati krivnju ugostitelja za oteenje stvari), Kod koje se krivnja predmnijeva ali njen najnii stupanj tj. obina nepanja a vii stupanj oteeni mora dokazati.

Granica do koje dosee subjektivna odgovornost je sluajna teta ( dogaaj koji bismo da smo ga predvidjeli mogli sprijeiti naspram vie sile koju ne moemo i za koju tetnik ne odgovara. Sluaj pogaa onoga kome se dogodio ( ali i za sluajne tete odgovara se prema pravilima objektivne odgovornosti kod povrede zatitnih propisa i mijeanja u tue poslove bez nude i pristanak).

Objektivna

za iji nastanak se ne trai krivnja ve oteeni odgovara ne temelju objektivne injenice da je teta prouzroena.

Odgovornost za tetu od opasne stvari odnosno opasne djelatnosti stvari koje po svojoj namjeni, osobinama,
poloaju, nainu uporabe i na drugi nain predstavljaju poveanu opasnost i treba ih posebno nadzirati te djelatnosti kojima mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi i imovina Hoe li se neka stvar ili djelatnost okvalificirati kao takva odreuje sud u konkretnom sluaju ( npr. automobil u pokretu, eksplozivi, otrovi, miniranje rudnika , nuklearni reaktori i djelatnosti. Subjekti odgovornosti su njihovi imatelji i vritelji djelatnosti. Oslobaanje od dogovornosti ako osoba dokae da nije ispunjena neka od opih pretpostavki poturenih za nastanak k odgovornosti za tetu te tri posebne pretpostavke da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka odnosno vie sile ( to ne vrijedi i za sluaj), da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenog koju etnik nije mogao predvidjeti i izbjei ili otkloniti ( ali kod nuklearnih teta tetnik mora dokazati da je oteeni namjerno prouzrokovao tetu) te da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe a ako je trea osoba samo djelomino doprinijela njenom nastanku tetnik ne odgovara solidarno sa treom osobom za tetu.

233

Posebne odredbe o odgovornosti za tetu izazvanu motornim vozilima u pogonu za tete koje pretrpe tree osobe odgovara vlasnik ( vlasnici ili suvlasnici solidarno) a ako je vie vozila njihovi vlasnici solidarno a treim osobama se smatra vlasnik, neovlateni korisnik, osoba zaduena za pogon motornog vozila. Kod tetu u prijevozu iz usluge glede stvari oteenog vlasnik odgovara samo za one stvari koje osoba nosi sa sobom i na sebi. Kod sudara vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj snosi i svoju tetu i tetu vlasnika drugog vozila a kada ej krivnja obostrana svaki odgovara drugome razmjerno stupnju svoje krivnje a ako nema krivnje ni jednog odgovaraju na jednake dijelove.

Odgovornost za neispravan proizvod zatitom oteenog (

potroaa) od etnih posljedica neispravnog proizvoda i proizvoaa ( pokretne stvari, samostalni dijelovi ugraeni u nekretninu, energija ali ne nuklearna) a proizvod je neispravan ako ne prua sigurnost koja se od njega opravdano oekuje. tetnik je proizvoa gotovog proizvoda koji ili ga je stavio u promet i osoba koja se kao takva predstavlja te osoba koja je proizvela sirovinu koja je ugraena u proizvod, uvoznik odgovara solidarno sa proizvoaem. Odgovara se samo za imovinsku tetu ( smrt ili tjelesna ozljeda, unitenje ili oteenje stvari namijenjene osobnoj upotrebi) a ne moe se zahtijevati popravljanje tete na samom neispravnom proizvodu kao ni popravljanje neimovinske tete. Pretpostavke odgovornosti su neispravnost proizvoda, teta i uzrona veza a da bi se oslobodio odgovornosti mora dokazati da proizvod nije stavio u promet, da neispravnost ni njen uzrok nisu postojali u trenutku stavljanja u promet, da proizvod nije proizveden za stavljane u promet, da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa, da znanost ili tehniko znanje u vrijeme stavljanja u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti tj. razvojni rizik, da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenog ili tree osobe. Rokovi zastrani ( 3 god. od dana kada je oteeni saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost proizvoda i proizvoaa). Prekluzivni ( 10 god. od dana stavljanja proizvoda u promet).

Odgovornost organizatora priredbi

za tetu koja nastane smru ili tjelesnom ozljedom zbog izvanrednih okolnosti ( gibanje masa, opi nered i sl.)

Odgovornost za oneiavanje okolia ekoloke tete.

VLASTITA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST ZA DRUGOGA

234

Vlastita
radnjom.

- kada tetnik odgovara za tetu prouzroenu vlastitom etnom

Odgovornost za drugoga netko odgovara za tetu koju je prouzroila

druga osoba a kao posebna pretpostavka zahtjeva se posebni odnos izmeu tetnika i odgovorne osobe ( roditeljski, starateljski, radni sl.) a moe biti deliktna i ugovorna, subjektivna ili objektivna. Odgovornost za maloljetnike, Odgovornost za duevno bolesne osobe i one zaostale u umnom razvoju, Odgovornost poslodavca za zaposlene, Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima prouzroi njezino tijelo uz pravo regresa od fizike osobe koja je tetu prouzroila namjerno ili krajnjom nepanjom.

ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU

Podijeljena

svaka od vie osobe odgovara za odreeni dio tete koji je prouzroila a ako se taj dio ne moe utvrditi odgovaraju na jednake dijelove ( npr. kod odgovornosti za tetu vie radnika na radu ili u vezi sa radom prouzroenu namjerno ili iz krajnje nepanje poslodavcu). Ponekad se uzima u obzir krivnja i respektiranje pravinosti ( npr. u sudaru dva automobila svaki vlasnik odgovara razmjerno stupnju svoje krivnje). Vrlo esto podijeljena odgovornost nastaje izmeu tetnika i oteenog kada i jedan i drugi doprinesu teti.

Solidarna kada svaki od vie

tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na svoj udio u njenom prouzroenju radei zajedno i svaki poticatelj, pomagatelj ili ako pak osobe nisu radile zajedno ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u teti, vie radnika iznimno ako su tetu prouzroili umiljajnim kaznenim djelom, roditelji i djeca sa navrene 7 godine, vlasnik opasne stvari i tree osobe koje su doprinijele nastanku tete,

235

naruitelj ni izvoa radova na nekretnini za tetu nanesenu treim osobama u vezi sa izvoenjem tih radova.

Pravo regresa onoga koji za druge ispati tetu. Udio odreuje sud prema teini krivnje i posljedica.

POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI

Zbog uskraivanja nune pomoi osobi iji su ivot i zdravlje

oito ugroeni.

U vezi sa obvezom sklapanja ugovora osobe koja ga je po

zakonu bila duna sklopiti.

U vezi sa obavljanjem poslova od javnog interesa

komunalnih djelatnosti, opskrbe elektrinom energijom, plinom, vodom, ako bez opravdanih razloga obustave ili redovito ne obavljaju usluge i djelatnosti.

236

POPRAVLJANJE TETE
Uklanjanje, nadoknaivanje ili ublaavanje tetnih posljedica.

NATURALNA RESTITUCIJA

Uspostava stanja koje je bilo prije nastanka tete Individualna npr. vraanje iste stvari koja je bila oduzeta. Generika davanje drugih zamjenjivih stvari. U obliku trokova popravljanje od strane samog oteenog a tetnik mu nadoknauje trokove a opet nije naknada tete jer oteeni dobiva stvar u stanju u kakvom je bila i prije oteenja.

Naturalna restitucija postoji samo ako je mogua faktina nemogunost ( npr. propadne species ili individualno oznaena stvar), pravna nemogunost n( vraanje bi znailo povredu pozitivnih propisa npr. iz zemlje je izvezena stvar za koju postoji zabrana uvoza) te ako bi restitucija znaila pretjerane i velike trokove i tekoe. Obveznost restitucije teta se prvenstveno popravlja putem nje a to je ublaeno odredbom da e sud dosuditi naknadu u novcu kada god to oteeni zahtjeva osim ako okolnosti sluaja ne opravdavaju restituciju.

NAKNADA TETE

U novanom ekvivalentu.

Obujam naknade skup svih teta neke tetne radnje tj. obina
teta i izmakla korist, trokovi umanjenja ili ublaavanja tetnih posljedica i kamate na iznos naknade. Kod deliktne odgovornosti bez obzira na vrstu i stupanj krivnje vri se naknada obine tete i izmakle koristi te vrijede posebne odredbe o obujmu imovinske tetu sluaju smrti, tjelesne ozljede, povrede asti i ugleda ( trokovi pogreba, lijeenja, izgubljena zarad, uzdravanje osobe, poveane

237

potrebe, nemogunost napredovanja i sl.) te kamata na iznos naknade od trenutka dospjelosti obveze naknade tete ( trenutak samog nastanka tete) pa do isplate. Kod ugovorne odgovornosti isto u obujam ulaze obina teta i izmakla korist ali i neimovinska teta kao posljedica povrede ugovorne obveze koja ovisi o vrsti i stupnju krivnje ( obina nepanja koja se predmnijeva / naknada predvidive tete s panjom dobrog gospodarstvenika i domaina / te prijevara namjerno neispunjenje ugovora ili pak krajnja nepanja naknada cjelokupne tete i uslijed nastanka okolnosti koje dunik nije znao niti predviao a oblici krivnje se ne predmnijevaju ve ih oteeni mora dokazati). Pravila o obujmu naknade ugovorne tete dispozitivne su naravi pa se primjenjuju samo ako strane nisu ugovorom proirile, ograniile ili potpuno iskljuile odgovornost, sporazumjele se o visini i obujmu ili ugovorile penal. Jedino ako je teta vea od iznosa zakonskih zateznih kamata vjerovnik ima pravo zahtijevati razliku do pune naknade tete.

Visina naknade

- vrijednost tete odreena u novcu prema cijenama ( redovna, izvanredna, afekcijska). Kod deliktne odgovornosti prema naelu potpune naknade prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke ( redovita trina cijena neovisna o vrsti i stupnju krivnje te i izvanredna cijena da bi se u konkretnom sluaju udovoljilo naelu potpune naknade a iznimno sud moe u konkretnom sluaju posluiti i sa afekcijskom cijenom). Kod izmakle koristi visina je izraena gubitkom koji se mogao oekivati. Odstupanja od naela potpune naknade i snienje cijene uslijed slabog materijalnog stanja oteenog a teta nije prouzroena namjerno niti iz krajnje nepanje, kada je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenog postupajui s panjom koju bi koristio i u svojim poslovima te kod podijeljene odgovornosti kada se naknada sniava za onoliko koliko je oteeni pridonio teti. Kod ugovorne odgovornosti strane mogu sporazumno utvrditi visinu ili najvii iznos naknade koji mora biti razmjeran sa tetom i ako zakonom nije to drugo za tu vrstu tete propisano a vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu i kada je visina ograniena ako je dunik postupao s namjerom ili iz krajnje nepanje. Snienje naknade ako je osim tete za vjerovnika nastao i odreeni dobitak , ako oteeni nije poduzeo sve potrebne i razumne mjere za smanjenje tete, kada je i sam oteeni doprinio nastanku tete.

Ustanovljavanje naknade
Propisom sadri cjenik i tarifu npr. kod umskih teta, Arbitrarno ustanovljavanje od strane suda po slobodnom uvjerenju, Ustanovljavanje od suda po procjeni sudskog vjetaka,

238

Komisijsko odreivanje, Sporazum tetnika i oteenog.

Oblici naknade
Ukupni jednokratni, U obliku novane rente odlukom suda kod imovinske tete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, gubitka uzdravanja ili trajnih poveanja potreba, ustanovljeno doivotno ili neodreeno vrijeme a isplauje se mjeseno unaprijed s time da vjerovnik moe zahtijevati jednokratnu isplatu ako za to ima ozbiljnih razloga ili dunik ne dade osiguranje za isplatu rente. Ako se okolnosti znatno izmjene sud je moe povisiti, sniziti ili ak i ukinuti.

SATISFAKCIJA

Oblik popravljanja tete koji se priznaje oteenom kao odreeno subjektivno zadovoljenje najee kod neimovinskih teta.

Moralna objavljivanje presude, ispravaka, opoziv uvrede i sl. u sluaju

povrede prava osobnosti ( Zakon o medijima pravo na ispravak i odgovor fizikim i pravnim osobama u roku od 30 dama od objave informacije).

Novana davanje odreene svote novaca kao subjektivno

zadovoljenje. Prema ZOO kod izvanugovorne obveze pravo na novanu satisfakciju ima fizika osoba kojoj je Povrijeeno pravo osobnosti Teina povrede opravdava dosudu, Okolnosti koje opravdavaju dosudu

Dakle oteeni mora dokazati npr. gubitak dijela tijela, funkcije tijela, naruen ugled, povredu duevnog zdravlja, privatnosti osobnog i obiteljskog ivota i sl. kao posljedicu tetne radnje te teinu koja opravdava dakle da nije neznatna i posve

239

laka, stupanj oteenja, posljedice kao to su naruenost, smanjenje ivotne aktivnosti i sl. Ako je teta nanesena informacijom u mediju pravina novana naknada moe se zahtjevati tubom pod uvjetom prethodnog zahtjeva na objavu ispravaka i isprika te u roku 3 mjeseca od saznanja za objavu informacije a nakladnik se moe osloboditi odgovornosti ako je informacija vjerno izvjee sa rasprave tijela vlasti, javnog ustupa, akta tih tijela, ako je objavljena unutar intervjua, utemeljena na tonim injenicama ili ih je autor imao razloga takvima smatrati te je postupao u dobroj vjeri. Krug osoba sa pravom na satisfakciju su oteeni, djedovi i bake, unuad, lanovi ue obitelji dospjelost naknade je dan podnoenja pisanog zahtjeva ili tube. Pravna osoba ima pravo na naknadu u sluajevima povrede ugleda i dobrog glasa, asti, imena odnosno tvrtke, poslovne tajne, slobode privreivanja i sl. neovisno o naknadi imovinske tete pa i kada nje nema.

UKLANJANJE OPASNOSTI TETE

Prevenirane teta i zaustavljanje radnji kojima se sprjeava daljnje njihovo nanoenje. Imovinske tete ukloniti izvor opasnosti, suzdrati se od djelatnosti uznemiravanja i opasnosti za tetu. Neimovinske tete zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti od suda ili drugog nadlenog tijela.

240

II.

STJECANJE BEZ OSNOVE

Izvanugovorni obveznopravni odnos na temelju kojega je stjecatelj obvezna na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Prema ZOO kao osnove se navode pravni posao, odluka suda odnosno druge nadlene vlasti, zakon.

Ope pretpostavke nastanka odgovornosti su

Poveanje imovine tj. obogaenje na jednoj strani, Umanjenje imovine tj. osiromaenje na drugoj strani, Kauzalni neksus izmeu to dvoje, Nepostojanje odgovarajue osnove ili se nije ostvarila ili je kasnije otpala. inidba zbog koje je dolo do promjene u imovini nije tetna radnja jer tada bi se radilo o obveznopravnom odnosu odgovornosti za tetu.

Tuba se naziva kondikcija i

odnosno nadoknadi.

ide na zahtjev da se steeno vrati,

Sluajevi
Plate neduga u zabludi netko plati dug koji ne postoji ili isti dug plati dva puta a izuzeci su kada se povrat neosnovano vraenog ne moe traiti kada netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti ali ne uz prisilu, ako je plaanje izvreno na ime ispunjena neke naravne ili moralne obveze, ako je plaanje izvreno na ime naknade zbog tete ozljede tijela zdravlja ili smrti. Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila, Stjecanje s obzirom na osnovu koja je kasnije otpala, Uporaba stvari na tuu korist svoje ili tue stvari bez poslovodstva,

241

Upotreba tue stvari u svoju korist, Izdatak za drugoga.

Ima miljenja da je uz kondikciju potrebna i verzija ( uporaba svoje ili tue stvari u neiju korist) a da to nije ugovorna obveza a niti s radi o poslovodstvu bez naloga.

Opseg vraanja

posebne odredbe za sluaj naknadnog prestanka osnove zbog nitavosti ugovora ( svaka strana duna je drugoj vratiti ono to je primila na temelju takvog ugovora a ako to nije mogue daje se odgovarajua naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke) te zbog pobojnosti ugovora ( isti nain s razlikom to ovdje sud nije ovlaten ni nesavjesnoj strani odbiti zahtjev za vraanjem). U ostalim sluajevima Stjecatelj, bio poten ili ne duan je izvriti naturalnu restituciju ( ako je poten mora vratiti star u stanju u kakvom je bila u trenutku podnoenja zahtjeva a nepoteni odgovara za njeno oteenje). Ako vraanje nije mogue duan je nadoknaditi vrijednost postignute koristi. Ako je stvar propala ili je unitena poteni stjecatelj se oslobaa obveze a nepoteni ne. Uz steeno vraaju se i svi plodovi i zatezne kamate ( poteni od dana podnoenja zaht5jeva a nepoteni od dana stjecanja). Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova a nepoteni samo nunih.

Zastara kondikcijskog zahtjeva

vrijedi opi zastarni rok od 5 godina od dana stjecanja bez osnove a krai rok od 3 godine predvien je propisima o mjenici i eku.

III. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time to se netko nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih u tuem interesu i za tui raun ( bez naloga ili ovlatenja). Predmet poslovodstva je obavljanje tueg posla kojemu se moe pristupiti samo ako posao je nuno izvriti jer predstoji teta ili proputanje oite koristi.

242

Vrste

Nuno poslovodstvo da bi se otklonila predstojea teta kada je

poslovoa duan to prije o tome obavijestiti gospodara posla te postupati sa panjom dobrog domaina odnosno gospodarstvenika. Odgovara za prouzroenu tetu a sud ga moe osloboditi odgovornosti za nepanju. Gospodar posla nadoknauje mu nune i korisne izdatke i naknadu za trud a poslovoa ima pravo na ius tollendi tj. odnoenja stvari kojim ja poveao tuu imovinu ako s time ne oteuje sama stvar ( to vrijedi kod svih vrsta poslovodstva) ili ih gospodar posla moe otkupiti.

Korisno poslovodstvo npr.

zastarjela ( vrijedi isto to i za nuno).

naplata trabine koja bi inae

Poslovodstvo usprkos zabrani gospodara posla ne

pripada mu pravo na trokove i naknadu ve odgovara i za tetu pa i sluajnu izaziva uinke doputenog poslovodstva ako je zabrana suprotna moralu ili zakonu npr. zabrani da mu se spasi ivot ili zdravlje.

Nepravo poslovodstvo obavljanje tueg posla sa namjerom da se

za sebe zadri postignuta korist a poslovoa je duan na zahtjev gospodar posla poloiti raun i predati mu sve postignute koristi.

Ratihabitio naknadno odobrenje gospodar posla kada se poslovoa

smatra nalogoprimcem a cijeli donos se rjeava prema pravilima za ugovor o nalogu.

243

IV. JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE

Javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onome tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh ili ispuni to drugo pod odreenim uvjetima ( nagrada obeana, javni oglas, upueno neodreenom broju osoba, radnje odreene mogue i dopustive). Kada se ispune te pretpostavke nastaje obveza da se izvri javno obeanje nagrade no i ne sam obveznopravni odnos koji nastaje istom kada netko izvri uvjetovanu radnju. Opoziv se moe izvriti sve dok ne nastane taj obveznopravni odnos osim ako je oglasom utvren i rok a ako netko nije znao za opoziv ipak ima pravo na naknadu ili nagradu.

244

NASLJEDNO PRAVO

I. UVOD

POJAM NASLJEDNOG PRAVA

Skup pravnih pravila kojima se ureuje sudbina subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihovog dosadanjeg nositelja tj. ovlatenje odreene osobe ili osoba da stupe u graanskopravne odnose umrlog. Objekt je imovina koja se naziva ostavinom.

DRUTVENO GOSPODARSKA FUNKCIJA

Osiguranje kontinuiteta pravnih odnosa nakon smrti njihova nositelja, osiguranje i jaanje materijalne osnovice obitelji i poticanje pojedinaca na produktivan rad i racionalno gospodarenje steenim dobrima.

IZVORI

Zakon o nasljeivanju a pojedine odredbe nasljednopravnog karaktera mogu se nai i u drugim zakonima npr. Obiteljskom, Zakonu o parninom postupku, Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

245

NAELA

Ravnopravnost svih fizikih osoba mukaraca i ena, stranaca i dravljana RH uz uvjet reciprociteta i dr. Ravnopravnost brane i izvanbrane djece i drugova, Zatvoreni broj pravnih osnova nasljeivanja zakonsko i oporuno s time da je zakonsko pravilo a oporuno iznimka koja je jaa od pravila.

Sloboda oporunog nasljeivanja, Kumulacija pravnih osnova naslijediti se moe istodobno po obije osnove a omoguuje pravilno rjeavanje u sluajevima kada ostavitelj oporuno ne razradi cijelu imovinu pa se nad tim dijelom otvara zakonsko nasljeivanje, Naelo kaduciteta ili oasnosti injenica da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika kodukna ili oasna imovinma tj. ona koja nema nasljednika iz razloga to ostavitelj uope nema nasljednika ( ni zakonskih ni oporunih), zato to su nasljednici nesposobni da naslijede ili su se odrekli nasljedstva. Usvajanjem naela fiscus post omnes dravna blagajna poslije svih odreeno je u svim modernim pravima da kadukna imovina prelazi na dravu ( opinu odnosno grad). Drava postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom sa onakvim pravnim poloajem kakav bi inae imao nasljednik. Ipak za razliku od nasljednika koji se moe odrei svog nasljednog prava , opine i gradovi to ne mogu. U tom svojstvu odgovaraju i za ostaviteljeve dugove te snose trokove pogreba, izvravaju naloge i zapise i sl. Ako nije poznato dali osoba ima nasljednike, sud objavljuje u NN ili na neki drugi prikladan nain oglas da se osobe koje polau pravo na nasljedstvo prijave sudu. Ako se u roku od 6 mjeseci nitko ne javi ostavina prelazi u vlasnitvo opine odnosno grada ali se time nasljednik koji se prijavi kasnije ne liava nasljednog prava. Ako se ostavina nalazi u posjedu potenog posjednika, nasljednik mora u roku od 1 godine zatraiti ostavinu od kada je saznao za svoje pravo i za posjednika ( subjektivni rok). No bez obzira na saznanje ima pravo postaviti svoj zahtjev u roku 10 godina ( kod zakonskog nasljeivanja od dana otvaranja nasljedstva a kod oporunog od dana proglaenja oporuke objektivni

246

rok). Prema nepotenom posjedniku nasljednikovo pravo zastarijeva za 20 godina. Tek kada prou svi ti rokovi, ostavina neopozivo prelazi u vlasnitvo opine ili grada. Nekretnine i sa njima izjednaena prava predaju se opini odnosno gradu na ijem se podruju nalaze a pokretnine prema podruju posljednjeg prebivalita odnosno boravita prije smrti a ako je ostavitelj ivio u inozemstvu u gradu u kojem je bio upisan u knjigu dravljana RH. Tuba kojom se titi subjektivno nasljednikovo pravo naziva se nasljednikom tubom a podie se protiv onoga tko dri ostavinu i tuitelju osporava svojstvo nasljednika. Naelo ex lege nasljeivanja i dobrovoljnosti nasljeivanja subjektivno nasljedno pravo stjee se u trenutku smrti ostavitelja ex lege po sili zakona a nije potrebno oitovanje volje nasljednika kojom prihvaa nasljedstvo. S druge strane stoji naelo nasljednog prava da nitko ne mora biti niiji nasljednik ako to ne eli. Tu proturjenost rjeava pravo na odricanje od nasljedstva.

247

II.

PRETPOSTAVKE I OSNOVNI POJMOVI NASLJEIVANJA

SMRT OSTAVITELJA ILI NJEGOVO PROGLAENJE UMRLIM TE OTVARANJE NASLJEDSTVA

Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje i moe biti samo fizika osoba. Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednog prava a te okolnosti su smrt ili proglaenje umrlim. U tom trenutku odreuje se obujam ostavine, krug i sposobnost nasljednika, poinju tei rokovi te ostavina prelazi na nasljednike. Smrt se dokazuje maticom umrlih ili pravomonim rjeenjem suda nakon provedenog postupka za dokazivanje smrti te pravomonim rjeenjem suda o proglaenju nestale osobe umrlom praesumptio iuris.

NASLJEDNIK
Osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njen razmjeran ( alikvotni dio) a mora postojati u trenutku smrti ostavitelja i biti sposoban ga naslijediti. Fizika osoba a pravna samo kod oporunog nasljeivanja. Nasljednik je sveopi pravni slijednik tj. sva nasljedna prava i obveze prelaze na njega jednim aktom i u jednom trenutku i nije potreban poseban akt prihvata jer nema vremenske razlike izmeu otvaranja i stjecanja nasljedstva ( akvizicija tj. nasljednika izjava o prihvaanju nasljedstva ima deklaratoran karakter jer je nasljednik i mimo volje postao nasljednik po sili zakona). Postoje sustavi tzv. delacije tj. pozivanja odreenih subjekata na nasljedstvo koji trai i poseban akt za stjecanje nasljedstva tj. prihvat ili akviziciju i tu su oni vremenski odvojeni. Ako osoba ne eli biti nasljednikom mora dati izjavu sudu u obliku isprave koja se potpisuje i ovjerava. Ako je valjano izjavila da prihvaa nasljedstvo ne moe ga se vie odrei. Osoba nasljednik mora biti iva u trenutku smrti ostavitelja a dogodi li se da vie osoba izgubi ivot u istom dogaaju ZV predmnijeva da ni jedna nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge. Fikcija za dijete ve zaeto u trenutku otvaranja nasljedstva da je roeno pod uvjetom da se rodi ivo a ostavinska rasprava se odgaa dok ena ne rodi. Nedostojnost ostavitelja nesposobnost da odreena osoba naslijedi odreenog ostavitelja npr. redovnici koji su poloili zavjet siromatva. Razlozi su da je nasljednik uinio kazneno djelo prema ostavitelju, silom ili prijevarom ga natjerao ili sprijeio da napravi oporuku, krivotvorio oporuku ili je sakrio u namjeri spreavanja ostvarenja oporuiteljeve posljednje volje, 248

ili se tee ogrijeio o zakonsku obvezu uzdravanja ostavitelja. Sa njime se postupa kao da je umro prije ostavitelja to opet ne smeta njegovim potomcima. Odricanje od nasljedstva mogue od trenutka otvaranja nasljedstva pa sve do donoenja prvostupanjske odluke putem javno ovjerene izjave ili dane na zapisnik pred sudom. Nasljednik se moe odrei za sebe i svoje potomke ali ne djelomino i pod uvjetom a pravovaljana izjava o odricanja ne moe se kasnije opozvati. Dio kojeg se odrekao zakonski i oporuni nasljednik pripada drugom zakonskom nasljedniku osim ako oporukom nije to drugo odreeno. Odrei se ne moe nasljednik koji je ve poeo raspolagati ostavinom. Odricanje u korist drugog nasljednika nije odricanje ve ustup svog dijela. Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja ne odgovara onaj koji se odrekao nasljedstva a ako odgovara onda do visine vrijednosti naslijeene imovine ( i svojom i naslijeenom ) a ako ih je vie odgovaraju solidarno. Ako je nasljednik prezaduen, vjerovnici ostavitelja mogu zatraiti odvajanje ostavine od njegove imovine separatio bonorum a uinak je da se u prvom redu oni namiruju. Zapisovnik ( legatar) singularni sukcesor za razliku od nasljednika kao univerzalnog sukcesora tj. osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedinano, tono odreeno pravo ili stvar ( legat). Pravo stjee u trenutku ostaviteljeve smrti ali vlasnitvo stvari stjee kada mu je nasljednik preda. Zapis moe biti optereen uvjetom, rokom ili nalogom. Ispunjenje moe zahtijevati u roku 3 godine od kada je saznao za pravo i bio ga ovlaten zahtijevati a najkasnije u roku 5 godina. Zapisovnik ne odgovara za nasljednikove dugove.

OSTAVINA
Ukupnost prava i obveza koje su objekt nasljeivanja. Ui pojam od imovine jer u ostavinu ulaze samo nasljediva prava i obveze a ne i strogo osobna kao kod imovine. Prava i obveze prelaze na nasljednika u obujmu, sadraju i kvaliteti kakva su bila u trenutku smrti ostavitelja. Leea ostavina ostavina u vremenu izmeu delacije ( pripad nasljedstva) i akvizicije ( prihvata) a kod nas ne postoji je r ostavina prelazi na nasljednika u trenutku smrti ostavitelja. Izdvajanje tueg dijela iz ostavine tj. brane steevine, u korist potomak koji su privreivali sa ostaviteljem, kuanskih predmeta za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba ostalih lanova kuanstva.

249

OSNOVA NASLJEIVANJA
Zakon i oporuka. Zakonsko nasljeivanje je pravilo a oporuno iznimka koja je jaa od pravila a opet jo vee prvenstvo ima nuno nasljedno pravo. Na zakon ne poznaje ugovor o nasljeivanju.

250

III. ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

POJAMI PRETPOSTAVKE
Nasljeivanje na temelju zakonom predvienih injenica Kada za nasljednika nije ostala oporuka, ili je nitava ili oporukom nije rasporeena itava ostaviteljeva imovina. Kada je oporuni nasljednik umro prije ostavitelja, odrekao se nasljedstva ili bio nedostojan.

Zakonski nasljednici rasporeeni su u nasljedne redove.

OSNOVE ZAKONSKOG NASLJEIVANJA

Krvno srodstvo ( srodstvo je odnos izmeu dvije ili vie osoba zasnovano na meusobnoj vezi bioloke, pravne ili socijalne naravi pa tako razlikujemo krvno, graansko, duhovno srodstvo, srodstvo po tazbini, po mlijeku i sl.). Krvno srodstvo je odnos dviju ili vie osoba povezanih podrijetlom a razvrstavaju se u linije uspravna linija kada potjeu jedna od druge ( preci ascedenti i potomci descedenti npr. roditelji, dijete i unuk linea recta ili djed, otac i sin te pobona linija linea transversa kada su povezani zajednikim pretkom npr. braa, stric, sinovac koleterali. Poboni srodnici su punokrvni ako su im oba roditelja zajednika ( germani) a polukrvni ako potjeu samo od iste majke ili oca ( uterini). Unutar linija srodnici se razvrstavaju prema stupnjevima ili koljenima koliko poroda toliko i stupnjeva a u pobonoj liniji se uzima u obzir broj poroda u obje linije osim roenja zajednikog pretka pa su tako brat i sestra u 2. stupnju, stric i sinovac u 3. stupnju jer ih dijele tri poroda itd. Brana veza - brani drug ima pravo nasljeivanja po zakonu samo ako se u trenutku smrti ostavitelja sa njime nalazio u valjanom braku. Izvanbrana veza moi e naslijediti ako je u trenutku smrti bio u zajednici ivota sa nasljednikom a prema OB izvanbrana zajednica mora trajati najmanje 3 godine ili manje ako je u njoj roeno izvanbrano dijete. Posvojenje ili graansko srodstvo temelji se na aktu posvojenja tueg maloljetnog djeteta.

251

NAELA ZAKONSKOG NASLJEIVANJA

Grupiranje srodnika po parentelama. Nasljedni redovi su zasnovani na tzv. parenteralnom sustavu koji se temelji iskljuivo na krvnom srodstvu. Parentela je skup krvnih srodnika koji ini rodonaelnik sa svojim potomcima. 1. Parentela iskljuivo ostaviteljevi potomci npr. ako je otac ostavitelj ine ju sinovi i keri a ako je koji od njih umro prije oca tada na njihovo mjesto stupaju njihova djeca. 2. Parentela ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci ( brae, sestre i njihovi potomci tj. bratii i sestrine). 3. Parantela djedovi i bake ostavitelja po oevoj i majinoj strani te njihovi potomci ( strievi, ujaci). 4. Parantela pradjedovi i prabake i njihovi potomci.

Ako jedna parantela ima najmanje dva rodonaelnika tada se parantele dijele na loze npr. od ostavitelja prema gore nalazimo oevu i majinu lozu a ako je vie rodonaelnika loze dijelimo na grane. Naelo iskljuivosti nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljeg nasljednog reda uz iznimku ako u prvom nasljednom redu ostane brani drug ostavitelja kao jednini nasljednik jer nije imao potomaka on ulazi u drugi nasljedni red u kojem nasljeuje zajedno sa roditeljima ostavitelja. Naelo predstavljanja ili reprezentacije pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov iv potomak. Naelo prirataja sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako ispadne a istog je stupnja srodstva i iste kvalitete a do toga dolazi samo ako se ne moe primijeniti naelo reprezentacije npr. ostaviteljev unuk E nije dostojan da naslijedi A a E nema svojih potomaka ( dakle nema reprezentacije) pa e njegova 1/6 pripasti njegovoj sestri koja e dobiti 1/3. Naelo prijenosa potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike npr. A umre 1990 a njegova ker 1995 a postala je nasljednikom 1/3 koju nakon njene smrti nasljeuju njezini nasljednici mu 1/9, ker 1/9 i sin 1/9.

252

NASLJEDNI REDOVI

1. Nasljedni red ostaviteljevi potomci , posvoje i njegovi potomci te brani drug ostavitelja ( ili izvanbrani) a ostavinu dijele na jednake dijelove. 2. Nasljedni red brani odnosno izvanbrani drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci ( braa i sestre i njihovi potomci) a do nasljeivanja dolazi ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke ali ako su se odrekli nasljedstva nee doi do nasljeivanja u drugom nasljednom redu ve sve nasljeuje brani odnosno izvanbrani drug). Ostavinu dijele tako da dobiva brani drug a drugu polovicu roditelji dakle svaki po 1/4, a u sluaju da oba roditelja umru prije ostavitelja brani drug nasljeuje cijelu ostavinu. 3. Nasljedni red djedovi i bake svaki po sa oeve i majine strane kada ostavitelj nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su oni ostavili potomke, niti branog odnosno izvanbranog druga, ni djeda ni baku niti su oni ostavili potomke. 4. Nasljedni red

NASLJEDNO PRAVO BRANOG I IZVANBRANOG DRUGA

Kada brani drug redovito nasljeuje u 1. Nasljednom redu i dijeli ostavinu na jednake dijelove sa potomcima i posvojenim djetetom a u 2. Nasljednom redu sa roditeljima ostavitelja. Kada gubi pravo nasljeivanja rastavom ili ponitenjem braka pa i kada je ostavitelj samo podnio tubu za rastavu za vrijeme trajanja braka a prije smrti, te kada je njegova zajednica ivota sa ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili sporazumno sa ostaviteljem. Izvanbrani drug je izjednaen sa branim ako je zajednica trajala due vrijeme te su ispunjene druge pretpostavke potrebne za valjanost braka.

253

NASLJEDNO PRAVO IZVANBRANOG DJETETA

Izjednaeno sa onim roenim u braku. Krvna veza izmeu majke i djeteta je prirodno izvjesna jer djetetova majka je ena koja ga je rodila pa izvanbrano dijete sigurno nasljeuje svoju majku i majine srodnike i obratno. Otac djeteta roenog u braku je zakonski brani drug majke a dijete mora biti roeno u braku ili tijekom 300 dana od njegova prestanka. Izvanbrano dijete nasljeuje izvanbranog oca samo onda kada je oinstvo utvreno bilo dobrovoljno ili sudskim putem ( priznato sudskom odlukom).

NASLJEDNO PRAVO POSVOJENIKA

Izjednaeno sa pravnim poloajem posvojiteljevih potomaka a gubi pravo nasljeivanja prema svojim krvnim srodnicima i oni prema njemu ( osim ako jedan od posvojitelja nije brani drug prirodnog roditelja).

254

IV. OPORUNO NASLJEDNO PRAVO

OPORUKA
Razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za sluaj smrti a moe ju sastaviti svaka fizika osoba sa navrenih 16 godina i ako je sposobna za rasuivanje praesumptio iuris.

KARAKTERISTIKE OPORUKE
Jednostrani pravni posao koji nastaje jednostranom izjavom volje oporuitelja koja mora biti jasna i odreena, ne dana u zabludi, pod silom ili prijetnjom ili prijevarom u usmenom ili pismenom obliku, konkludentnim radnjama ili znacima. Strogo osobni pravni posao tj. mora je napraviti oporuitelj osobno a ne moe preko zastupnika niti opunomoenika. Strogo formalni pravni posao zakon odreuje njene oblike tj. na koji nain se moe napraviti. Opoziv pravni posao i tog prava se oporuitelj ne moe odrei. Besplatan pravni posao.

VRSTE I OBLICI OPORUKE

Privatna oporuka pravi je sam oporuitelj a moe biti vlastoruna tj. halografska, pisana pred svjedocima tj. alografska te usmena pred svjedocima. Javna uz sudjelovanje javnih tijela a ovlateni su je sastaviti sudac opinskog suda, sudski savjetnik, javni biljenik te konzularni odnosno diplomatski predstavnik RH u inozemstvu Redovita koja se moe praviti u svakoj prilici ( privatne pisane, javna i meunarodna oporuka). Izvanredna koja se pravi u izvanrednim prilikama kada nije mogue oporuiti ni u jednom valjanom obliku ( rat ,poar, bolest, udaljenost ) a njen rok valjanosti je ogranien. Samo je jedna vrsta takve oporuke usmena oporuka pred svjedocima.

255

Pisana oporuka osnovni oblik a moe biti Halografska ili vlastoruna koju oporuitelj sam sastavlja i potpisuje te4 mu ne treba nikakva ovjera potpisa, Alografska ili pisana pred svjedocima koju netko drugi napie po izjavi oporuitelja a on je mora potpisati pred dva svjedoka izjavljujui da je isprava koju potpisuje njegova oporuka nakon ega svjedoci stavljaju svoje potpise te oba moraju biti istodobno nazona, Javna koju na zahtjev oporuitelja sastavlja sudac opinskog suda, sudski savjetnik, javni biljenik ili konzularni, odnosno diplomatski predstavnik RH u inozemstvu na osnovi kazivanja oporuitelja, najbolje njegovim rijeima nakon ega mu je proita, objasni mu pravne posljedice i daje mu oporuku da je potpie te os tome sastavlja zapisnik kojeg oboje potpisuju a moe ju napraviti svaki graanin te je obvezna za osobe koje ne znaju ili ne mogu itati i pisati. Meunarodna oporuitelj koji svojoj oporuci eli dati karakter meunarodne mora podnijeti odgovarajui zahtjev jednoj od ovlatenih osoba za sastavljanje javne oporuke a moe biti sastavljena na bilo kojem jeziku ili pismu i ne mora biti vlastoruno napisana. Ovlatena osoba duna je oporuitelju izdati potvrdu o sastavljenoj meunarodnoj oporuci. Smisao je da bude priznata glede oblika u dravama potpisnicama Konvencije o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnog testamenta.

Usmena oporuka moe se praviti samo u izvanrednim prilikama tako da oporuitelj pred dva svjedoka koja moraju biti istodobno nazona, punoljetna, poslovno sposobna te da znaju itati i pisati usmeno izjavi svoju posljednju volju a vrijedi jo 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti naravno ako u tom vremenu oporuitelj ne umre.

SADRAJ OPORUKE

Imenovanje nasljednika no danas to vie nije bitno ve je vano samo da je oporuitelj izvrio razredbu itave svoje imovine ili njenog alikvotnog dijela. Ako je nekoj osobi ostavljena samo pojedina stvar iz ostavinske mase ili pojedino pravo takva osoba naziva se zapisovnik. ( legatar) a ono to 256

joj je ostavljeno zapis ili legat. Za valjanost odredbe zahtjeva se da u sebi sadri dovoljno podataka na osnovi kojih se moe utvrditi identitet nasljednika. Zamjnene ( suspstitucije) obina ili vulgarna ( imenovanje zamjenika nasljedniku) ako institut umre prije ostavitelja, odrekne se nasljedstva ili postane nedostojan) te povjerbena ( imenovanje nasljednika nasljedniku npr. neka me naslijedi moj sin a nakon njegove smrti njegov jo neroeni sin). Zapisi ( legati) kojim se ovlauje zapisovnika ( legatar) da od nasljednika ili neke druge osobe kojoj je oporukom neto ostavljeno zahtjeva neko davanje, injenje, trpljenje ili proputanje njemu ili nekoj drugoj osobi. Uvjeti, rokovi, nalozi uvjeti moraju biti objektivno mogui i pravno doputeni, nameti su neke dunosti ili ispunjenje inidbe nasljedniku a karakter naloga ima i nesamostalna zaklada. Osnivanje zaklade narediti oporukom i ostaviti ostavinu za tu svrhu ali sama zaklada osniva se tek ispunjenjem pretpostavki koje zahtijevaju propisi o zakladi. Odreivanje izvritelja oporuke pravne ili fizike osobe, poslovno sposobne koja ima pravo na teret ostavine na naknadu trokova i nagradu ali uz uvjet da se time ne umanji nuni dio. Ostalo opratanje nasljedniku nedostojnost, opoziv ranije oporuke, storniranje opoziva

UVANJE OPORUKE
Sam oporuitelj ili druga pravna ili fizika osoba ako prihvati a po zakonu su to duni i ovlateni sud, javni biljenik, konzularno diplomatsko predstavnitvo RH u inozemstvu i one ne smiju odbiti uvanje.

OPOZIV OPORUKE
Pravo oporuitelju pripada uvijek u cijelosti ili djelomino unitenjem isprave voljom oporuitelja, izjavom o opozivu u bilo kojem obliku +u kojem se oporuka moe napraviti, pravljenjem nove oporuke koja je sadrajno suprotna staroj, konkludentnim radnjama npr. kada oporuitelj jo za vrijeme ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci.

257

PROGLAENJE OPORUKE
Sudska radnja otvaranje i itanje svih oporuke pred dva punoljetna graana ili nasljednika i o tome se sastavlja zapisnik.

TUMAENJE OPORUKE
Utvrivanje prave volje oporuitelja ( kod ostalih pravnih poslova je teite na oitovanju) U sluaju sumnje uzima se ono tumaenje koje je povoljnije za oporunog a ne zakonskog nasljednika, U dvojbi treba prihvatiti ono to je povoljnije za osobu kojoj je naloena neka obveza.

NEVALJANOST OPORUKE
Razlozi nitavosti Nesposobnost oporuitelja tj. nije imao 16 godina ili nije bio sposoban za rasuivanje u trenutku sastavljanja oporuke. Nemogunost i nedopustivost sadraja npr. odredbe o raspolaganju u korist suca, svjedoka

Pobojnost izazivaju Mane voljke oporuitelja ( prijetnja ili sila, prijevara i zabluda pa i o motivu a ako se radi asm0o o nekoj odredbi koja ne utjee na ostale i ako oporuka moe opstati bez nje ostaje na snazi. Nedostatak propisanog oblika. Raspolaganja suprotna pravu na nuni dio.

REKONSTRUKCIJA OPORUKE
Ako se izgubi, zametne ili uniti ZN doputa da zainteresirane strane dokau pred sudom da e oporuka postojala, da ej unitena sluajno ili radnjom tree osobe, izgubljena, sakrivena ili zametnuta, da ej bila sastavljena u zakonskom obliku i imala odreeni sadraj kada e se rekonstruirati u obliku sudskog zapisnika za to je jo potrebna suglasnost dravnog odvjetnika ako bi da nema oporuke ostavina pripala opini odnosno gradu. No doe li do spora o pravno relevantnim 258

injenicama ili je ostavinski postupak ve okonan, rekonstrukcija je mogua jedino putem parnice kada e presuda imati uinak oporuke.

HRVATSKI UPISNIK OPORUKA

Vodi Hrvatska javnobiljenika komora. To je javni upisnik ali podaci se dostavljaju samo oporuitelju ili osobi koju on ovlasti i u njemu se evidentiraju podaci o sastavljanju, uvanju i proglaenju oporuke.

259

V.

NUNO NASLJEDNO PRAVO

POJAM
Skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine, odnosno koje imaju pravo na dio ostavine.

NUNI DIO
Odreeni dio zakonskog dijela tj. dio onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zakonski dobio da nema oporuke ( kogentni propisi) a ostalim dijelom ostavitelj slobodno raspolae ( raspoloivi dio). Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koje ine ostavinu ili protuvrijednost u novcu. Nuni dio daje se samo na zahtjev a nikada po slubenoj dunosti.

NUNI NASLJEDNICI
Pravo na nuni dio ima osoba samo ako je istodobno i zakonski nasljednik npr. to nije unuk ako je ostaviteljev sin jo iv. U 1. kategoriju ulaze nuni nasljednici sa pravom zahtijevati nuni dio samo zato jer su i zakonski nasljednici ( apsolutni nuni nasljednici) potomci umrlog, posvojenici i njegovi potomci te brani drug te imaju pravo na onog dijela koji im pripada po zakonu. Npr. ostavitelj ima branog druga i dvoje djece a oporukom je sve ostavio nekoj treoj osobi pa brani drug i djeca imaju pravo zahtijevati nuni dio. Da nema oporuke svakom bi pripala 1/3 zakonskog dijela a ovako dobivaju 1/6 svaki, a 3/6 ostaje oporunom nasljedniku. U 2. Kategoriju spadaju oni nasljednici za koje se trae dvije pretpostavke da su i zakonski nasljednici te trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot ( relativni nuni nasljednici). Tu spadaju ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali preci ( djedovi, bake) a nuni dio iznosi 1/3 njihovog zakonskog dijela. Npr. ostavitelj ima branog druga i majku koja je trajno nesposobna za rad i nema nunih sredstava za ivot. Da nema oporuke brani drug dobio bi ostavine i majka jer joj je prirastao dio umrlog ostaviteljevog oca. No nuni dio iznosi za branog druga i 1/6 za majku.

260

IZRAUNAVANJE NUNOG DIJELA

Prvo se utvruje aktiva ( sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, ukljuivo sve ono ime je raspolagao oporukom) pa se od toga odbija pasiva ( dugovi, trokovi pokopa, popisa imovine i procjene ostavine ) te se dobiva ista ostavina a njoj se pribraja vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio na bilo koji nain nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeuje li ostavitelja. Ne pribraja se vrijednost darova uinjenih u opekorisne svrhe kao ni onih koji se na temelju zakona ne uraunavaju nasljedniku u nasljedni dio. Pod darom se ne podrazumijeva samo dar uinjen ugovorom o darovanju ve i odricanje od prava, oprost duga i svako drugo raspolaganje nasljednika uinjeno bez naknade. Do vrijednosti dara u novcu dolazi se tako da se uzima vrijednost darovane stvari u trenutku ostaviteljeve smrti a prema njezinu stanju u kakvom je bila u vrijeme darovanja. Iz tako ukupno izraunate vrijednosti koja se naziva obraunska vrijednost ostavine, odreuje se vrijednost nunog dijela. Tu se primjenjuje tzv. institut uraunavanja po kojem se svakom zakonskom nasljedniku uraunava u njegov nasljedni dio sve ono to je dobio na ime dara ili zapisa od ostavitelja za ivota. U nasljedni dio se ne uraunavaju Darovi za koje je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci da se ne uraunavaju, Vrijednost plodova i drugih koristi od darovne stvari, Manji uobiajeni darovi, Trokovi uzdravanja i kolovanja u granicama obveze.

UMANJENJE OPORUNIH RASPOLAGANJA I VRAANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUNOG DIJELA

Najprije se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako ni time nuni dio nije namiren, vraaju se i darovi prema utvrenom redu vraanja od posljednjeg dara i nastavlja se obratnim redom kako su uinjeni a oni uinjeni istodobno vraaju se razmjerno. Do toga nikada ne dolazi po slubenoj dunosti ve na iskljuivi zahtjev nunih nasljednika.

ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA

261

U odreeni sluajevima koji su zakonom taksativno navedeni oporuitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nuni dio Ako je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju( npr. uzdravanje). Ako je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, branom drugu, djetetu ili roditelju ostavitelja. Ako je uinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zatienih meunarodnim pravom. Ako se odao neradu i nepotenom ivotu.

Oporuitelj mora navesti u oporuci a nesumnjiv nain kako eli iskljuiti djelomino ili potpuno nasljednika i ako doe do spora dokazati razloge.

LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA

Pravo oporuitelja da svoga potomka koji ima pravo na nuni dio lii u cjelini ili djelomino kada taj dio umjesto njega pripada njegovim potomcima. Oporuna odredba biti e valjana Lieni mora u trenutku sastavljanja oporuke i kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti biti prezaduen ili rasipnik.

Potomci lienog mogu biti njegovo maloljetno dijete ili maloljetni unuk od prije umrlog djeteta ili lienikovo punoljetno dijete odnosno unuk od prije umrlog djeteta pod uvjetom da su nesposobni za rad i nemaju nuni sredstava za ivot. Smisao lienja je osiguranje uzdravanja tih osoba koje bi moglo biti ozbiljno ugroeno zbog prezaduenosti i rasipnitva njihove pretka kao nunog nasljednika.

262

VI. NASLJEDNI UGOVORI I UGOVOR O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA

Ugovor nije osnova nasljeivanja u hrvatskom nasljednom pravu ali ZN ureuje ugovor o ustupu i raspodijeli imovine za ivota koji je po svojoj pravnoj naravi inter vivos te ima odreene nasljednopravne uinke.

Ugovorom o ustupu i raspodijeli imovine za ivota, koji sklapa predak ( ustupitelj) sa svojim potomcima, predak razdjeljuje i ustupa potomcima cjelokupnu ili dio svoje postojee imovine. Za valjanost ugovora potrebna je suglasnost sve djece i ostalih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ustupitelja. Predak moe ugovorom obuhvatiti i svog branog druga kada je potrebna i njegova suglasnost a ako ga se ne obuhvati ne prestaje mu pravo na nuni dio, jedino e se tada ustupljena imovina smatrati darom. To je u pravilu besplatan ( iako moe biti i naplatan kada ustupitelj za sebe ili branog druga, ili oboje ili za neku drugi osobu ugovori pravo uivanja na ustupljenoj imovini ili pak doivotnu rentu ( u naravi ili novcu), uzdravanje ili kakvu drugu naknadu) i ugovor te se moe opozvati ( glede odreenog potomka ili branog druga iz istih razloga kao i darovanje te ako ne ispunjavaju ugovorene obveze no usprkos tome zadravaju pravo na nuni dio osim kao ne budu iskljueni iz nasljedstva a kod izraunavanja nunog dijela vrijednost ustupljenog se uzima kao dar.) Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu niti se uzima u bilo kakav raun prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine. Nema karakter dara pa se ne uraunava u njegov nasljedni dio, niti se vraa zbog povrede nunog dijela, i upravo zato se zahtjeva suglasnost svih ustupiteljevih potomaka koji e po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu. Ako se jedan ne suglasi ili se nakon ustupanja ustupitelju rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je proglaen mrtvim doi e ex lege do konverzije ugovora u ugovor o darovanju a posljedica toga je da e se to dijelovi smatrati darom i uraunavati u nasljedni dio, kod izrauna nunog dijela i sl. Objekt ugovora je sadanja imovina ili njen dio tj. ona u vrijeme sklapanja ugovora a ostavinu e initi ono to nije obuhvaeno ugovorom o ustupu i raspodjeli i to je naknadno stekao.

263

Ugovor mora biti u pisanom obliku i ovjeren od nadlenog suda ili u obliku javnobiljenikog akta ili potvren kod javnog biljenika a u istom obliku mora biti dana i suglasnost pa i naknadno. Potomci ne odgovaraju za dugove ostavitelja osim kao to nije predvieno ugovorom a vjerovnici mogu ugovor pobijati pod pretpostavkama za pobijanje besplatnih pravnih radnji dunika na tetu vjerovnika.

264