P. 1
Maseri i Laseri

Maseri i Laseri

|Views: 20|Likes:
Published by Kristijan karic
kratak opis principa rada lasera ( masera)
kratak opis principa rada lasera ( masera)

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: Kristijan karic on Jun 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/20/2013

pdf

text

original

Uvod u diplomski rad

Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić

1. Maseri i Laseri

Danas je korištenje lasera u svakodnevnoj uporabi uobičajeno , npr. u trgovini kao
čitač bar koda , za čitanje s kompaktnog diska ( i DVD – a ) , u kirurgiji i
stomatologiji te u mnoge druge svrhe.

Preteča lasera je MASER , koji nije doživio široku uporabu ali je igrao važnu ulogu u
znanosti kao najosjetljiviji detektor i pojačalo mikrovalnog zračenja.
Radio teleskop s maserom je prvi otkrio sveprisutno pozadinsko zračenje , eko
velikog praska.

Riječ LASER je kratica za ( engl. ) Light Amplification by Stimulated Emision of
Radiation . Riječ MASER je slična kratica samo je riječ light mijenja riječ
microwave.

Ključna riječ kod obje kratice je stimulirana ( stimulated ).


1.1. Spontana i stimulirana emisija

Koncept stimulirane emisije je prvi puta predstavljen u radu A.Einsteina 1916.
godine gdje je Einstein predstavio jednostavnu i elegantnu derivaciju Planckove
formule za spektralnu distribuciju zračenja crnog tijela ( Planckova distribucija ) koja
glasi :


( )
2
3
8
1
h k T
h
U
c e
ν
π ν ν
ν
| |
=
|

\ ¹
( 1 )


Einstein je koristio samo termodinamičke argumente
1
.

Uzmimo sada u obzir skup termalno uravnoteženih atoma u šupljini na temperaturi T.
Distribucija atoma u kvantnom stanju s energijom E
n
dana je Boltzmannovim
faktorom , a to je srednji broj čestica u stanju energije E
n
:

n
E kT
n
N Ce

=
( 2 )



1
A.Einstein je bio posebno naklonjen termodinamici.Kasnijih godina je napisao : " Teorija je impresivnija
što je jednostavnija njezina pretpostavka , na što više različitih stvari se odnosi i što je šire njezino područje
primjene.Zbog toga na mene termodinamika ostavlja tako dubok dojam.Uvjeren sam da je to jedina
fizikalna teorija univerzalnog sadržaja koja nikada neće biti oborena "
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić


Ovdje nam je C konstanta koja ovisi o atomskom odnosno molekularnom sistemu.

Slijedi da je broj atoma u stanju E
i
i E
j
u omjeru

( )
j i
E E kT
i
j
N
e
N

=
( 3 )


Zračenje crnog tijela
2
unutar šupljine , koje sadrži cijeli elektromagnetski spektar , u
interakciji je sa atomima uzrokujući prelazak izmeñu različitih energijskih nivoa.

Einstein je uvidio da moraju postojati 3 vrste prijelaza ( tranzicije ) :


1 ) apsorpcija → atom se u početku nalazi u osnovnom energetskom stanju i
može apsorbirati energiju hν vanjskog elektromagnetskog
polja te tako prijeći u više energetsko stanje


2 ) stimulirana emisija → atom je pobuñenom , višem energijskom stanju
i stimulacijom fotonom energije hν prelazi u
osnovno stanje i tijekom tog procesa emitira
dodatni foton čija je energija takoñer hν .


3 ) spontana emisija → ako se atom nalazi u pobuñenom stanju , i bez vanjske
pobude prelazi u kratkom vremenu u osnovno stanje
emitirajući pri tome foton energije hν . Primjer je
svjetlost obične žarulje.







Sve tri vrste tranzicije su ilustrativno prikazane u nastavku na slici 1 :





2
Važniji izrazi ,definicije te Wienov i Stefan-Boltzmannov zakon nalaze se u dodatku na kraju seminara
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić








sl.1. tri načina prijelaza meñu energijskim nivoima


Vjerojatnost inducirane ( stimulirane ) tranzicije izmeñu stanja E
i
i E
j
je
proporcionalna intenzitetu ( ) I ν zračenja frekvencije
j i
E E
h
ν

= ( 4 )

Napomenimo da je vjerojatnost spontane tranzicije po pretpostavci neovisna o ( ) I ν .

Označimo sada te vjerojatnosti sa
ji
B za vjerojatnost apsorpcije ,
ij
B za vjerojatnost
stimulirane emisije i
ij
A za vjerojatnost spontane emisije.
Ovdje pretpostavljamo da je stanje j na nižoj energiji od stanja i .
Podrazumijevamo da koeficijenti A i B ne ovise o temperature dok su zavisni o
svojstvima atoma .

Broj tranzicija nagore ( iz nižeg u više stanje ) , od stanja j na stanje i je

( )
j ji
N B I ν
Proces Poslije
Radijacija
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić

a broj tranzicija nadolje ( iz višeg u niže stanje ) , od stanja i na stanje j je

( )
i ij ij
N B I A ν ( +
¸ ¸


U ravnotežnom stanju , broj tranzicija prema gore mora biti jednak broju tranzicija
prema dolje . Stoga možemo pisati

( ) ( )
j ji i ij ij
N B I N B I A ν ν ( = +
¸ ¸
( 5 )

Slijedeći pretpostavku da je sustav u termalnoj ravnoteži na temperaturi T , omjer
i j
N N ( 3 ) , i izraz ( 5 ) prelaze u :

( ) ( )
h kT
ji ij ij
B I e B I A
ν
ν ν ⋅ = + ( 6 )


Ako povećamo temperaturu šupljine i plina atoma toliko visoko da je kT hν ≫ , tada
nam član 0 h kT ν → , pa je onda i 1
h kT
e
ν
≃ .
Istovremeno , intenzitet zračenja unutar šupljine se takoñer povećava , dakle kako
T → ∞ ,
ij
A postaje zanemarivo u usporedbi sa ( )
ij
B I ν .

Na granično visokim temperaturama je prema tome
ij ji
B B = , i kako su ti koeficijenti
neovisni o temperaturi , ova jednakost vrijedi općenito.

Iz izraza ( 6 ) možemo dobiti izraz za intenzitet ( ) I ν

( ) ( )
1
1
ij h kT
ij
A
I e
B
ν
ν

= − ( 7 )

što je ekvivalentno izrazu za Planckovu distribuciju

( )
2
3
8
1
h kT
h
U
c e
ν
πν ν
ν
| |
=
|

\ ¹



Kako bismo pojednostavili naša razmatranja , promatrat ćemo samo 2 stanja
sistema.Stanje sa energijom E
1
i stanje sa energijom E
2
( napomenimo da
1 2
E E < ).
U normalnim uvjetima , naseljenost atoma u stanju niže energije je brojnija ( vidi
ilustraciju na slici 2) , pa će tako , kada fotoni energije
2 1
h E E ν = − upadnu u sistem ,
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić
biti više prelazaka u više stanje nego u niže stanje , sistem će uglavnom apsorbirati
upadno zračenje.




sl.2. gustoća naseljenosti stanja energije E
1
i E
2

u normalnim uvjetima


Pretpostavimo ,meñutim , da nekako uspijemo postići obrnutu gustoću naseljenosti
tako da u početku imamo više atoma u pobuñenom stanju E
2
nego u osnovnom stanju
E
1
( vidi sliku 3 ) .





sl.3. gustoća naseljenosti stanja energije E
1
i E
2

u uvjetima obrnute gustoće naseljenosti


Ako sada u sistem upadne samo nekoliko fotona rezonantne energije , ovi fotoni će
stimulirati atome na prelazak iz pobuñenog u osnovno stanje i tijekom tog proces
atomi emitiraju dodatni foton čija energija je jednaka onoj ulaznog fotona , tj.
2 1
h E E ν = − .

Dakle , umjesto da "gubimo" fotone iz upadnog zračenja , sistem povećava broj
fotona , što je rezultat stimulirane emisije .

Apsorpciju i stimuliranu emisiju možemo prikazati shematski

*
A h A ν + → apsorpcija ( 8a )

*
2 A h A h ν ν + → + stimulirana emisija ( 8b )


*
A - atom u pobuñenom stanju


E
1
E
2
E
1
E
2
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić




Potrebno je napomenuti da su fotoni u izrazu ( 8b ) koherentni , tj. faza emitiranog
zračenja je jednako fazi upadnog zračenja koje je induciralo prijelaz u stanje E
1
.
Emitirani fotoni imaju isti smjer , energiju , polarizaciju i smjer .


Već od 1920. godine postojala je teorijska podloga za izradu masera i lasera.Štoviše ,
sva potrebna tehnologija i spoznaja o atomskim i molekulskim stanjima potrebna da
se izradi laser poput He-Ne lasera je bila dostupna .

Možemo izdvojiti 2 glavna razloga zašto se čekalo još 30-tak godina do razvoja ovih
ureñaja.
Prvi razlog je loša komunikacija izmeñu znanstvenika ( fizičara ) i inženjera prije 2.
Svjetskog rata . Fizičari su često smatrali da razvoj lasera nije previše potreban i
koristan da trati njihov talent , dok su inženjeri uglavnom ignorirali rad fizičara.
Drugi razlog je neprepoznavanje moguće koristi lasera.


1.2. Stvaranje inverzije gustoće naseljenosti : pumpanje ( pumping )

Kao što smo već ustvrdili , atomski ili molekularni sistem neće funkcionirati kao
maser ili laser u normalnim okolnostima zbog apsorpcije upadnog zračenja.
" Negativna apsorpcija" ili čista emisija može se postići jedino ako je gustoća stanja
sa većom energijom veća nego sa manjom energijom.

Dakle , za izvedbu lasera potrebno je postići inverziju gustoće naseljenosti.

Pretpostavimo da možemo konstruirati atomski ili molekularni sistem koji ima samo
3 energetska nivoa , osnovno stanje E
0
i dva pobuñenja stanja sa energijama
'
E i E
m

kao što je ilustrirano na slici 4 .
Pretpostavimo da ovi energetski nivoi imaju sljedeća svojstva :

1. atomi su lako pobuñeni iz osnovnog stanja E
0
do stanja
'
E kada su ozračeni
svjetlom frekvencije
( )
'
0 P
E E h ν = −

2. stanje
'
E je kratkog života , i vjerojatnost za prelazak u stanje E
m
je usporedivo
s vjerojatnosti za prelazak u osnovno stanje.

3. stanje E
m
je metastabilno stanje ; vjerojatnost spontanog prijelaza iz stanja E
m

u osnovno stanje E
0
je izrazito mala.


Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić




sl.4. energetske razine promatranog atomskog sistema .Stanje sa
energijom E
0
je osnovno stanje, a stanja sa energijama
'
E i E
m

su pobuñena stanja


Ako sada sistem podvrgnemo zračenju frekvencije
P
ν , tzv. frekvencije pumpanja ,
atomi će biti pobuñeni do stanja
'
E , ali i zračenje će takoñer inducirati prijelaz nazad
iz pobuñenog stanja u osnovno stanje . Ako je pumpa vrlo jaka , broj atoma u stanju
'
E i E
0
je jednak ; ukoliko su uključene ove dvije energijske razine , učinak je isti kao
da smo atome stavili u rezonantnu šupljinu ekstremno visoke temperature.

Budući da je vjerojatnost prijelaza iz
'
E u E
m
značajna , ne vraćaju se svi atomi u
osnovno stanje , neki su zarobljeni u stanju E
m
zato što je to stanje metastabilno.
Ovaj proces djelomično iscrpljuje stanje
'
E koje se popunjava dodatnim pobuñenjima
osnovnog stanja . Na taj način će nakon kratkog vremena biti mnoštvo atoma u stanju
E
m
, a vrlo malo u stanju
'
E i E
0
.
Prema tome , postigli smo inverziju gustoće naseljenosti promatrajući stanja E
m
i E
0
.

Ako sada sistem primi zračenje fotona energije
0 L m
h E E ν = − , oni će stimulirati
prijelaz atoma u osnovno stanje.Ako su atomi u nekoj vrsti kućišta koje uhvati većinu
fotona , svaki foton induciran prethodnim snopom će uzrokovati sljedeću stimuliranu
emisiju prije nego što pobjegne iz kućišta . Krajnja posljedica je lavina koherentnih
fotona energije
L
hν .





Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić

1.3. Princip rada masera i lasera

Prvi uspješan ureñaj te vrste bio je amonijski maser kojeg su patentirali
Gordon,Zeiger i Townes 1954. godine.
Molekulu amonijaka ,
3
NH , možemo predočiti kao trostranu piramidu , s vodikovim
atomima u kutovima baze i dušikovim atomom u vrhu piramide ( vidi sliku 5 ) .



sl.5. struktura molekule amonijaka
3
NH . Sistem je
simetričan u odnosu na refleksiju u ravnini 3
vodikova atoma


Dušikov atom može biti iznad ili ispod ravnine baze piramide , obje konfiguracije
imaju istu energiju.

Prema tome , potencijalna energija atoma dušika u polju 3 atoma vodika može se
prikazati shematski kao na slici 6.

Imamo dva potencijalna minimuma koji se nalaze u simetričnom položaju u odnosu
na ishodište . Budući da je potencijal simetričan , rješenje Schrödingerove jednadžbe
mora imati odreñene paritete . Valna funkcija koja opisuje vodikov atom je linearno
zbrajanje valnih funkcija koje odgovaraju atomu u jednom ili drugom potencijalnom
minimumu ; jedna od ovih valnih funkcija je simetrična ( paran paritet ) a druga je
antisimetrična ( neparan paritet ).Oba stanja imaju približno jednake energije ,
energijska razlika odgovara frekvenciji od 23.870 MHz , ili valnoj duljini od 1.256
cm .Budući da je razlika u energijama samo 10
-4
eV , oba stanja su gotovo
podjednako naseljena na uobičajenim temperaturama .

Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić
Meñutim , zbog različite raspodjele naboja kod simetričnog i antisimetričnog stanja ,
molekule u dva stanja mogu biti razdvojene puštanjem snopa
3
NH molekula kroz
jako nehomogeno električno polje .




sl.6. potencijalna energija dušikovog atoma u molekuli amonijaka

Shematski dijagram eksperimentalnog postava kojeg su izradili Gordon ,Zeiger i
Townes , prikazan je na slici 7.



sl.7. shematski prikaz amonijskog lasera

Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić


Konfiguracija električnog polja je takva da su molekule više energijske razine , od
dviju razina , usmjerene na otvor šupljine konstruirane tako da stvara rezonanciju na
frekvenciji od 23.870 MHz .

Na slici 7 vidimo da elektrostatička leća fokusira samo molekule višeg stanja u otvor
mikrovalne šupljine . Zbog toga su sve molekule u šupljini na višoj energijskoj
razini.Prijelaz u niže stanje inducira se primanjem mikrovalnog zračenja frekvencije
od 23.870 MHz ,a izlazni signal će biti mnogo veći od ulaznog.Ureñaj djeluje kao
mikrovalno pojačalo.

Amonijski maser je izvorno upotrebljavan kao mjerač frekvencije ili kao atomski sat.
Ako se pažljivo izradi rezonantna šupljina , može se postići širina rezonancije
veličine do 10
-2
Hz , i amonijski atomski satovi koji su izrañeni imaju dugoročnu
stabilnost od jednog dijela u 10
10
.

Amonijski laser se nikada nije koristio kao pojačalo.Ne samo zbog nezgrapnih
dimenzije nego i zbog toga što radi samo na vrlo precizno odreñenim frekvencijama.
Praktičan maser bi trebao imati mogućnost podešavanja frekvencije preko širokog
raspona.
Ureñaj koji zadovoljava ovim zahtjevima je rubinski maser.
Energijske razine izmeñu kojih zbiva stimulirana emisija su dvije Zeemanove razine
paramagnetskog kromovog iona u koji se nalazi u kristalima gline.
Podešavanjem snage magnetskog polja ,Zeemanovo cijepanje se može kontrolirati a
time i podešavati frekvencija lasera.

Rubin može poslužiti i kao aktivni materijal za lasere.Kada se koristi u ovu svrhu ,
jako zračenje pumpanja se dobije iz ksenonove bljeskalice.Prikaz rubinskog lasera
možemo vidjeti na slici 8.



sl.8. grafički prikaz rubinskog lasera
Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić



Dva kraja cilindričnog rubinskog štapa su vrlo jako ispolirana i precizno paralelna .
Jedan kraj je potpuno posrebren a drugi samo djelomično tako da su stimulirani fotoni
zatvoreni unutar optičke rezonantne kutije dovoljno dugo da induciraju daljnje
tranzicije.Snop fotona izlazi kroz djelomično posrebreni kraj ( polupropusno zrcalo ).

U današnje vrijeme laseri imaju razne primjene.Neki rade na jednoj ili nekoliko
frekvencija ,dok kod drugih frekvencija može podešavati kroz prilično širok
frekventni pojas.
Raspon izlazne energije se kreće od nekoliko miliwata do megawata.
Mi ćemo opisati još jedan laserski sustav čiji je crveni snop poznat većini ljudi.

Helij – Neonski laser se sastoji od staklene cijevi dužine od 10 do 50 cm i oko 1 cm
debljine , punjene mješavinom od 10 dijelova helija prema jednom dijelu neona na
tlaku od 1 mmHg ( 133.322 Pa ) .

Izboj se postiže uporabom visokog pada napona duž cijevi.Sudari elektrona s
helijevim atomima pobuñuju atome do stanja
1
1
2 S , kod kojeg je energija za 20.61 eV
iznad osnovnog stanja .Kao što smo već spomenuli , ovo je dugotrajno metastabilno
stanje .Neon ima skoro istu energiju u pobuñenom stanju , stoga , kada doñe do
sudara atoma helija i neona u cijevi , postoji velika vjerojatnost da će se energija
pobuñenja s helijevog atoma prenijeti na atome neona , nakon čega se helij vraća u
osnovno stanje a neon je sada u pobuñenom stanju
5
1
2 5 p S , na 20.66 eV.

Budući da atomi helija, sudarima , pobuñuju atome neona isključivo do stanja
5
1
2 5 p S , ovo stanje će imati veću gustoću naseljenosti nego niže energijske
razine.Time smo ,dakle postigli inverziju gustoće naseljenosti.

Atom neona propada do stanja
5 1
2 3 p p pri čemu emitira foton valne duljine od
632.8 nm . Taj foton , naizmjence , stimulira daljnje tranzicije u drugim atomima
neona koji su u pobuñenom stanju zbog sudara sa atomima helija.

U izbojnu cijev su postavljena pažljivo centrirana zrcala od kojih je jedno
polupropusno , kako bi se osiguralo da dobiveni foton inducira dodatne tranzicije
prije nego izañe iz cijevi kroz polupropusno zrcalo.

Na slici 9 su prikazane energijske razine helij-neonskog lasera .






Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić






sl.9. shematski prikaz energijskih razina kod helij-neonskog laser


Snopovi koji nastaju u laseru su koherentni a to uzrokuje osobitu usmjerenost snopa .
Odstupanje laserskog snopa može biti na mikrometarskoj skali ,tako da se snop,
promjera oko 5 cm koji proizvedu veliki laseri ,koji se usmjeri sa Zemlje prema
Mjesečevoj površini , raširi na samo oko 10 m promjera .
Izlazna snaga malog lasera je nekoliko miliwata , ali ta energija je koncentrirana na
vrlo malu površinu . S lećama i zrcalima,zraka se može još dodatno usmjeriti na vrlo
mali presjek promjera mikrometra , tako da sada snaga iznosi više kilowata po metru
kvadratnom .Zbog toga se laser često koristi kada trebamo odreñenu količinu energije
koncentrirati na vrlo mali prostor.To svojstvo lasera je vrlo korisno u medicini (
laserske operacije oka,operacije tumora itd. ).

Potrebno je spomenuti i to da su laseri omogućili holografiju .
Holografija koristi i informaciju o intenzitetu i o fazi svjetlosti za snimanje i
rekonstrukciju slike.



Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić



DODATAK


Crno tijelo
Tijelo od kojeg se ne odbija niti jedno zračenje koje padne na njega , tj. ono je
crno za sve valne duljine elektromagnetskog spektra.

Wienov zakon ( ovisnost spektra o valnoj temperaturi )

Spektar i snaga zračenja su ovisni o temperaturi.
Na nekoj temperaturi tijelo ne zrači sve valne duljine podjednako.Za neku
temperaturu tijelo najviše energije izrači emisijom neke valne duljine
max
λ ,a ta
valna duljina na kojoj je maksimalno zračenje ovisi o temperaturi .
max
λ je manja što je temperatura veća.



Na slici vidimo ovisnost intenziteta zračenja o valnoj duljini .

Veza izmeñu
max
λ i temperature tijela je
max
T b λ ⋅ = , gdje je b = 2.898 · 10
-3
Km

Stefan-Boltzmannov zakon ( ovisnost izračene snage o temperaturi tijela )

iz 2. zakona termodinamike proizlazi da su snaga i temperatura proporcionalni na
način P ~ T
4
( Stefan )

Snaga je
4
P ST σ = ( Boltzmann )

S – površina s koje tijelo zrači
σ – Stefan-Boltzmannova konstanta , σ = 5.67·10
-8
Wm
-2
T
-4

Uvod u diplomski rad
Seminarski rad : Maseri i laseri
Student : Kristijan Karić

Planckov zakon
Tijelo ne zrači kontinuirano nego diskretno, u malenim paketima , kvantima
energije .
Najmanji iznos koje tijelo pri emisiji zrači je

E hν = , h = 6.625·10
-34
Js – Plancova konstanta














You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->