Ponavljanje gradiva za test

Znak predmetka Naziv Iznos potencija broja 10
T tera 1 000 000 000 000 10
12

G giga 1 000 000 000 10
9

M mega 1 000 000 10
6

k kilo 1000 10
3

h hekto 100 10
2

da deka 10 10
1

1 10
0

d deci 0,1 10
-1

c centi 0,01 10
-2

m mili 0,001 10
-3

μ mikro 0, 000 001 10
-6

n nano 0, 000 000 001 10
-9

p piko 0, 000 000 000 001 10
-12

f femto 0, 000 000 000 000 001 10
-15

1) Udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 150
milijuna kilometara.
Koliko bi vremena trebalo ako se biciklom
uputimo sa Zemlje prema Suncu ako nam je
srednja brzina gibanja 4 m/s?
2) Promjer atoma iznosi 10
-10
m. S koliko atoma
možemo prekriti nogometno igralište ako je
dužina nogometnog igrališta 100 m a širina
50 m?
( atome složimo u jednoatomni sloj,
pretpostavimo da su atomi maksimalno gusto
posloženi)

3) Svjetlosti je potrebno 2,56 sekundi da
prevali put od Zemlje do mjeseca i nazad.
Izračunajte koliko bi trebali atoma
poredati jedan do drugog da napravimo
neprekidni niz atoma od Zemlje do
Mjeseca. ( Promjer atoma iznosi 10
-10
m )
Mjerna jedinica za obujam je kubni metar, m
3

Često se koristi jedinica 1L, litra :
1L= 1 dm
3
, 1L = 1 000 mL, 1L = 10 dL, 1 hL=
100 L
U farmaciji i medicini često se koristi mililitar
1L = 1 000 mL → 1 mL = 1 cm
3

Pogreška je ustvari neodreĎenost
Prema uzroku imamo:
Sistematske pogreške – neispravan pribor,
pogrešno provoĎenje mjerenja i sl.
Grube pogreške – krivo očitavanje, pogreška
mjeritelja
Slučajne pogreške – nastaju zbog nesavršenosti
samog ureĎaja ( skala mjernog instrumenta je
ograničena) i zbog nesavršenosti naših osjetila (
npr. paralaksa)

 a
1
, a
2
, a
3
, a
4
, ..... a
n
- podaci koje smo dobili
mjerenjem
 njihova srednja vrijednost ( aritmetička sredina) :

n
a a a a
a
n
....
3 2 1
+ + +
=
 apsolutna pogreška – odstupanje pojedinog mjerenja od
srednje vrijednosti:

1 1
a a a A = ÷
 Maksimalna apsolutna pogreška – apsolutna vrijednost
najvećeg odstupanja :

m
a A
rezultat mjerenja pišemo :

m
a a a A ± =
Zad :
Koliko vremena bi nam trebalo da izbrojimo sve
ljude na svijetu ako pretpostavimo da svake
sekunde izbrojimo 1 čovjeka.
Trenutni broj ljudi na Zemlji, N= 6,8 milijardi

Za odreĎivanje položaja tijela potreban nam je
referantni sustav - Koordinatni sustav


Primjer :
Kanarinac se nalazi na podu sobe i ima
koordinate x=4m i y=3m. Kolika je
udaljenost r kanarinca od ugla sobe gdje
smješteno iskodište koordinatnog sustava ?



Pomak- najkraća udaljenost izmeĎu početnog i
konačnog položaja tijela koje se giba – vektorska
veličina
Vektor – veličina koja ima odreĎeni iznos, smjer i
pravac nositelj ( brzina, ubrzanje, pomak, sila)
Skalar – veličina koja je opisana samo iznosom (
brojčanom veličinom) i mjernom jedinicom
(vrijeme, put, masa, energija, tlak itd.

Primjer1 : Luka na satu tjelesnog trči uz rub igrališta
pravokutnog oblika ( a= 50 m ; b = 25 m ).
Start mu je u točki A.

a) koliki je put prešao nakon 2 obilaska
b) Koliki je pomak kad se nalazi u točki C?
 2.)
Automobil se giba po kružnoj cesti polumjera 20 m.
a) Koliki je njegov pomak kada doĎe iz položaja A u
položaj B?
b) Koliki je put prešao automobil
 3.)
Koliki je put prešlo vozilo hitne pomoći ako se giba
po ravnoj ulici dugoj 1,5 km, a zatim skrene u
poprečnu ulicu i giba se do bolnice još 500 m?
Koliki je pomak vozila hitne pomoći?


 srednja brzina

1 2
1 2
t t
s s
t
s
v
÷
÷
=
A
A
=
 mjerna jedinica brzine :

| |
| |
| | s
m
t
s
v =
A
A
=
Smanjivanjem vremenskog intervala toliko da se
unutar njega brzina ne mijenja ( brzina je ista)
dobijemo trenutnu brzinu :


0 , ÷ A
A
A
= t
t
s
v
vektorska veličina
1.) Čamcem želimo priječi rijeku čiji tok ima brzinu
od 30 km/h. Brzina čamca je okomita na tok rijeke i
iznosi 20 km/h.
Kolika je stvarna brzina kretanja čamca?

h
km
v 1 , 36 =
Ako su smjer i iznos brzine stalni, takvo
gibanje zovemo jednoliko pravocrtno gibanje
grafički brzinu prikazujemo u v,t dijagramu
kakva još gibanja mogu biti ?
ako se mijenja iznos brzine – nejednoliko
pravocrtno gibanje
ako se mijenja i iznos i smjer gibanja onda je
to nejednoliko krivocrtno gibanje

1.) Utrka je trajala 60 sekundi. Prvih 20 sekundi tijelo
je prešlo 100 m , u drugih 20 sekundi 80 m, a u
posljednjih 20 sekundi 120 m.
a) izračunajte srednje brzine
b) kolika je srednja brzina tijekom cijele utrke
c) Prikažite grafički ovisnost srednje brzine o vremenu
 2) Kolika je srednja brzina automobila ako 20 min.
vozi brzinom 60 km/h, a preostalih 40 min. brzinom
80 km/h ?
Tablica prikazuje brzine trčanja raznih životinja.
Upotpunite tablicu.
Životinja Put Vrijeme Brzina
Gepard 75 m 3 s
Pas- hrt 160 m 10 s
Gazela 1 km 100 km/h
kornjača 30 s 1 cm/s
 Zad.2
Ako grmljavinu čujemo četiri sekunde pošto smo
vidjeli bljesak munje, koliko je mjesto udara
groma od nas ?
( istražiti : kolika je brzina zvuka u zraku)
 Zad.3
Automobil se giba 20 km brzinom v
1
= 60 km/h;
potom se sljedećih 20 km giba brzinom v
2
= 80
km/h i potom se giba još 20 km brzinom v
3
= 100
km/h.
Kolika je srednja brzina automobila na cijelom
putu?
Nacrtajte s,t i graf tog gibanja.

 Zad 1 :
Automobil se giba dva sata brzinom v
1
= 80 km/h i
potom 1,5 h brzinom v
2
= 60 km/h.
a) Koliki je put prevalio automobil
b) Kolika je srednja brzina na cijelom putu
t v,
 Za opis promjene brzine tijela u vremenu koristimo
fizičku veličinu akceleraciju ( ubrzanje)
 Srednja Akceleracija je definirana omjerom promjene
brzine i pripadajućeg vremenskog intervala

t
v
a
A
A
=
1 2
1 2
t t
v v
a
÷
÷
=
V
2
– konačna brzina t
2
– konačno vrijeme
V
1
– početna brzina t
1
– početno vrijeme
Akceleracija je vektorska veličina i ima smjer
vektora promjene brzine, Δv
Mjerna jedinica akceleracije:

m/s
2

 Trenutna akceleracija – promjena brzine unutar vrlo
malog vremenskog intervala, Δt→0
 Trenutna akceleracija je srednja akceleracija u toliko
malom vremenskom intervalu da je možemo smatrati
stalnom
 1.) Biciklist vozi brzinom 20 km/h i za 10 sekundi poveća brzinu
na 30 km/h.
Kolika je srednja akceleracija ( izraziti u m/s
2
) ?
 2.) Zrakoplov za 5 minuta poveća brzinu od 540 km/h do 900
km/h.
Kolika je srednja akceleracija ( izrazite u m/s
2
) ?
 3.) pretvorite ove brzine :

6 m/s = km/h
80 cm/s = m/s
0,025 km/h= m/s
 4.) Kolika je srednja brzina sprintera koji 800 m pretrči za 1
minutu i 41,73 sekunde?
 5.) Kolika je srednja brzina gibanja vlaka tijekom 30 min ako 10
min vozi brzinom 40 km/h a zatim 20 min vozi brzinom 60 km/h?
 6.) Kosa mjesečno naraste 0,01 m.
a) kolika je brzina kose izražena u m/s i mm/s
b) Za koje vrijeme kosa naraste 6 cm
mjesec = 30 dana
 Kod jedn. Pravocrtnog gibanja put je jednak pomaku
 Izrazi za put i brzinu kod jednolikog pravocrtnog gibanja :

( )
1 2 1 2
t t v s s ÷ + =
t v s · =
 Ako su početni uvjeti  t
1
=0 i s
1
=0, tada je put :

 i brzina :
t
s
v =
geometrijsko značenje v,t-grafa :
površina ispod v,t grafa je površina pravokutnika
površina pravokutnika = prijeĎeni put
 1.) Utrka je trajala 60 sekundi. Prvih 20 sekundi tijelo je prešlo 100 m , u
drugih 20 sekundi 80 m, a u posljednjih 20 sekundi 120 m.
 a) izračunajte srednje brzine
b) kolika je srednja brzina tijekom cijele utrke
c) Prikažite grafički ovisnost srednje brzine o vremenu
2.) Kolika je srednja brzina automobila ako 20 min. vozi brzinom 60 km/h, a
preostalih 40 min. brzinom 80 km/h ?



3.) Ako grmljavinu čujemo četiri sekunde pošto smo vidjeli bljesak munje,
koliko je mjesto udara groma od nas ?
( istražiti : kolika je brzina zvuka u zraku)


4.) Automobil se giba 20 km brzinom v
1
= 60 km/h; potom se sljedećih 20 km
giba brzinom v
2
= 80 km/h i potom se giba još 20 km brzinom v
3
= 100 km/h.
Kolika je srednja brzina automobila na cijelom putu?
Nacrtajte s,t i v,t graf tog gibanja.
Gibanje kod kojeg brzina stalno raste ili pada
(jednoliko ili nejednoliko)
Primjer : gibanje kuglice niz kosinu – brzina raste
jednoliko
Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje – gibanje
duž pravca kod kojeg se u jednakim vremenskim
intervalima brzina povećava za jednake iznose
Jedn. Ubrzano pravocrtno gibanje iz mirovanja
U t
1
=0  v
1
=0 , nema početne brzine
1.)
Trkaći automobil nakon starta jednoliko ubrzava.
Kolika mu je akceleracija ako za 10 sekundi odvozi put od
400 m ?

Kolika je akceleracija automobila koji za 15s postiže
brzinu od 100 km/h ?
Usporedite akceleraciju trkaćeg i klasičnog automobila.


2.) Automobil uz stalno ubrzanje 1,9 m/s
2
odvozi 240m.
Koliko mu je vremena za to potrebno?
Jednoliko gibanje po pravcu
t
s
v t v s = ¬ · =
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
t a v v · + =
0
2
2
0
t a
t v s
·
+ · =
as v v 2
2
0
2
+ =

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful