P. 1
Dinamika- ponavljanje gradiva

Dinamika- ponavljanje gradiva

|Views: 198|Likes:
Published by Kristijan karic
prezentacija namjenjena za ponavljanje gradiva dinamike ( 1. razred sš)
prezentacija namjenjena za ponavljanje gradiva dinamike ( 1. razred sš)

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Kristijan karic on Jun 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPSX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/17/2015

pdf

text

original

DINAMIKA

Ponavljanje gradiva

 Zaustavni put pri kočenju automobila
 Kada vozač pritisne kočnicu automobil se giba jednoliko

usporeno sa stalnom negativnom akceleracijom

 Tipične vrijednosti akceleracije pri kočenju :

 Na suhoj betonskoj cesti
   

a= -8 ms-2 Na mokroj betonskoj cesti a= -4 ms-2 Ljetne gume na snijegu a= -2 ms-2 Zimske gume na snijegu a= -3 ms-2 Kočenje na zaleđenoj cesti a= -2 ms-2

Za put kočenja vrijedi jednaka formula kao i za jednoliko ubrzano gibanje :

v2 sz  2a
 Zaustavni put je proporcionalan kvadratu brzine !!!

 Automobil se giba brzinom 40 kmh-1 .Koči na suhoj

betonskoj cesti.
 a) koliki je zaustavni put ?
 b) koliki je zaustavni put ako je brzina dvostruka 80kmh-1
 c) koliki je zaustavni put ako se automobil giba po snijegu?

( samo za prvu brzinu)

PRVI NEWTONOV ZAKON

Sila i međudjelovanje


Što je to sila ?
Sila je fizikalna veličina koja nam opisuje međudjelovanje dvaju tijela Sila moţe promjeniti stanje gibanja tijela ili oblik tijela (ili neko drugo svojstvo) kada sila izazove promjenu oblika tijela – statičko djelovanje kada sila izazove promjenu gibanja tijela – dinamičko djelovanje

Dinamika – dio mehanike čiji je predmet proučavanja gibanje tijela kao posljedica međudjelovanja

 

Koje je temeljno prirodno stanje gibanja nekog tijela? Aristotel (4.st pr.n.e.- predznanstveno razdoblje)

Koje je prirodno mjesto tijela ?
Zemaljska tijela mogu biti : teška i lagana


Prirodno mjesto teških tijela je Zemlja
Prirodno mjesto laganih tijela je nebo - levitacija

Nikakve sile nisu potrebne za takvo gibanje

GALILEO GALILEI (16. I 17. ST.)

Otac moderne znanosti

Koje je temeljno prirodno stanje gibanja nekog tijela ? ( Aristotel – mirovanje ) Promatrao je gibanje kuglice u horizontalnoj ravnini

U idealiziranom slućaju, kad ne bi bilo trenja, kuglica bi dosegnula istu visinu na desnoj kosini

Galilejev misaoni pokus :

Što će se dogoditi ako s desne strane nema kosine, nego se kuglica giba po beskonačno dugačkoj horizontalnoj podlozi, ali bez trenja ?

Budući da se tijelo ne penje uz kosinu, brzina mu se ne smanjuje – tijelo se giba jednakom brzinom

Galilejev zakon inercije – tijelo ostaje u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako ne međudjeluje sa okolinom

Osim mirovanja, i jednoliko gibanje po pravcu je prirodno stanje gibanja

ISAAC NEWTON (17.ST.)

Prvi Newtonov zakon (zakon inercije, tromosti): Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu, osim ako na njega ne djeluje neka vanjska sila (1687.god., Principia)

Ovaj zakon se ne slaţe sa našom intuicijom – svakodnevnim iskustvom.  Navedite neke primjere.

Ovaj zakon je idealizirani slućaj, svako moguće vanjsko djelovanje, uključujući i trenje je vanjska sila

 

Pitanja :
Što znači da je tijelo tromo ili inertno?
Što znači da su sile koje djeluju na tijelo u ravnoteţi? Mora li pritom tijelo mirovati ?

Pomoći zakona inercije objasnite kako se nasađuje čekić.
Gibanje automobila i svemirskog broda.

DRUGI NEWTONOV ZAKON

Pomoću 1. NZ ne moţemo gotovo ništa računati, on ne govori kakva je veza sile i akceleracije

Ako se tijelo giba ubrzano, da li na njega djeluje sila?
Kakva je veza između sile F i akceleracije a ? Kako to moţemo provjeriti ?


Na neko tijelo određene mase djelujemo silama različitih iznosa

Moţemo izvesti pokus kao na slici

Akceleracija koju tijelo dobiva je razmjerna iznosu sile:
m  konst. aF

a~F

pretpostavimo da nam vanjska sila od 2N tijelu daje akceleraciju od 1 m/s2, bi li ta ista sila nekom drugom tijelu dala jednaku akceleraciju?

o kojem svojstvu tijela ovisi ubrzanje? ubrzanje ovisi o masi tijela

Koji će postupak biti ispravan :

1. promjenimo obje veličine, F i m, npr. uzmemo kombinacije F1, m1 ; F2, m2 itd.
2. u prvom mjerenju jednu od veličina ne mijenjamo, drţimo je konstantnom, npr. F a mijenjamo masu.U drugom mjerenju drţimo masu konstantnom a mijenjamo silu F
Pod utjecajem stalne sile tijelo dobiva stalnu akceleraciju koja ima isti smjer kao sila, a iznos ovisi o iznosu sile i mase tijela.

m  konst. aF

F  konst. 1 a m

F a m

F  ma

Vanjska sila F koja djeluje na tijelo mase m jednaka je produktu mase m i akceleracije a koja je prouzročena tom vanjskom silom.

JEDINICA ZA SILU

- NJUTN

F  ma

m N  kg  2 s

osjet koji stvara sila od 1N moţemo usporediti s teţinom utega od 0,1 kg

Kolica mase 1 kg spojena su s dinamometrom koji vučemo silom 1 N. Kolika je akceleracija kolica?

Njutn je sila koja djelujući na tijelo mase 1 kg daje ubrzanje od 1 m/s2

Masa m definirana drugim Newtonovim zakonom naziva se tromom masom.

Svojstvo trome mase – protivi se promjeni brzine tijela
Iz 2. Newtonovog zakona F= ma akceleracija a i sila F su istoga smjera Ako na tijelo djeluje više sila, tada je F (F= ma) rezultanta svih sila koje djeluju na tijelo

1.Da li sila djeluje na automobil na slici ?

2.Raketa se giba u svemiru i ubrzava se akceleracijom od 4 m/s2. Kasnije, raketa izgubi pola svoje mase potrošnjom goriva, a istovremeno utrostruči potisak motora. Koju akceleraciju sada ima raketa?

DZM6 ( GIBANJE)

1.) Kolikom se srednjom brzinom giba Zemlja oko Sunca ako je srednja udaljenost Zemlje do Sunca 1,507·108 km, a 1 godina ima 365,25 dana ? 2.) Pomoću zadanog s,t-grafa na slici nacrtajte v,t-graf gibanja. Koliki je put tijelo prešlo u 3h ?

DZM6

3) Kolika je akceleracija tijela mase m= 6 kg ako na njega djeluje stalna sila F= 210 N? ( DZm6)

1. (Dinamika vjeţbe)

2. Rudar gura vagončić natovaren rudačom djelujući t= 5s horizontalno stalnom silom F= 700N. Masa vagončića s rudačom je m= 2030kg. Ako su na početku kolica mirovala, koliki će put prijeći kroz naznačeno vrijeme?

3.) Tijelo se počinje gibati jednoliko ubrzano i u 10 sekundi prevali 120 m. a) Koliki put to tijelo prijeđe u prve 4 sekunde? b) nacrtajte v,t, s,t i a,t grafove za prvih 10 sekundi tog gibanja  4.) Nacrtajte v,t-graf koji odgovara s,t-grafu na slici.

SLOBODNI PAD

Dva su tijela puštena da slobodno padaju s visine 50m, a tijelo A je dvostruko teţe od tijela B. Koji je od tri odgovora točan?

• a) na tlo će prije pasti teţe tijelo • b) past će istodobno • c) prije će pasti lakše tijelo
• Niti jedan odgovor nije u potpunosti točan • Moramo precizno definirati uvjete u kojima se odvija pokus

• Galilei proučavao problem slobodnog pada – puštao je kugle različitih teţina s kosog tornja u Pisi

• Razlika u vremenu padanja kugli od različitih materijala je vrlo mala, oko 10 cm

pokus sa kuglama – padaju istodobno

• pokus s novčićem i papirićem • u vakuumu sva tijela padaju jednako – s jednake visine padnu istodobno- Newtonova cijev • Galileo je pri izvođenju pokusa vremenske intervale mjerio pomoću vlastitog pulsa • zbog preciznosti mjerenja, mjerio je gibanje tijela niz kosinu

akceleracija slobodnog pada u vakuumu, pri površini Zemlje, jednaka je za sva tijela i označuje se znakom g.

• akceleraciju uzrokuje gravitacijska sila
• zbog nesavršenog oblika Zemlje, g nije sasvim jednakog iznosa na svakom mjestu Zemljine površine

• g varira od 9,78 m/s2 do 9,83 m/s2 • na našim zemljopisnim širinama g= 9,81 m/s2

SILA TEŢA (TEŢNA SILA)

primjenimo 2. NZ gibanja :

• F= m·a

→ F= m·g – sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje slobodno pada

• Na tijelo mase 1 kg, Zemlja djeluje u Zagrebu silom od 9,81 N

Kakvo je gibanje tijela u slobodnom padu ?

• gibanje tijela u slobodnom padu je jednoliko ubrzano sa akceleracijom a= g

v  gt

1 2 s  gt 2

v  2 gs

TEŢINA

što je teţina tijela ?

• teţinom nazivamo silu kojom tijelo djeluje na podlogu na kojoj stoji (ako je tijelo ovješeno, onda je to sila kojom tijelo djeluje na ovjes) • Sila teţa djeluje na tijelo, a teţina tijela djeluje na podlogu (ili ovjes) • Sila teţa opisuje međudjelovanje Zemlje i tijela na površini Zemlje ( ili u blizini površine Zemlje)

RAZLIKA SILE TEŢE I TEŢINE
Sila teţa i teţina djeluju na različita tijela  Teţina tijela je posljedica djelovanja sile teţe  Sila teža djeluje na tijelo  Težina djeluje na podlogu ili na ovjes na kojem tijelo visi  Razlika je i u hvatištu : težina – hvatište je u točki u kojoj je tijelo poduprto ili u točki ovjesa  Sila teža – hvatište je u samom tijelu

PRIMJERI (SLOBODNI PAD)

1. Tijelo je pušteno da pada u trenutku t = 0. Koliki su brzina tijela i prijeđeni put u trenucima t = 1,2 i3s primjenjujemo izraze :

v  gt

1 2 s  gt 2

PRIMJERI (SLOBODNI PAD)
2. Kamen pustimo da slobodno pada u bunar dubok 50m. Kolika je brzina kamena pri dnu bunara? Koliko je vrijeme padanja kamena?  3. Tijelo pet sekundi slobodno pada s krova nebodera. a) Izračunajte brzinu nakon dvije sekunde padanja i na kraju, neposredno prije udara o tlo b) kolika je visina nebodera  4. Na kraju slobodnog pada tijelo postigne brzinu v. S koje visine mora pasti da bi postiglo brzinu 5 v ?

PRIMJERI (2. NEWTONOV ZAKON)

5. Tijelo mase m= 5kg giba se jednoliko ubrzano sa akceleracijom a= 4 m/s2. Kolika sila djeluje na tijelo?

6. Neko tijelo ima akceleraciju a= 4,3 m/s2 dok na njega djeluje sila F1= 5N. Kolika će biti akceleracija tog tijela ako na njega djeluje sila F2=15N?

PRIMJERI (SILA TEŢA I TEŢINA)
7. Uteg mase 800 g ovješen je o dinamometar s mjernom ljestvicom u njutnima. Koliku silu pokazuje?  8. Na dinamometru visi teret. Kolika je njegova masa ako dinamometar pokazuje 880 N?  9. Koliko je teška kapljica žive obujma 0,3 cm3 ? ( ρ = 13 600 kg/m3 )

ZBRAJANJE SILA (VEKTORA)
 Ponovimo:  Međudjelovanje dvaju ili više tijela nazivamo silom

 Sila moţe promjeniti stanje gibanja ili mirovanja nekog

tijela, ali moţemo promjeniti i oblik nekog tijela ( npr. opruga)  postoje različite vrste sila : mišićna sila, gravitacijska sila, sila trenja, otpor zraka, električna sila, magnetska sila, nuklearna ...  Sila je vektorska veličina, oznaka za silu je F, mjerna jedinica za silu je njutn ( N ), mjerimo je dinamometrom  hvatište vektora moţe se premještati duţ istog pravca ili paralelnih pravaca

Ako smjerovi dvaju vektora leţe na istom pravcu i rezultanta leţi na tom pravcu
Sile grafički zbrajamo tako da na kraj prvog vektora nanosimo početak drugog i tako redom

Ako na tijelo djeluju dvije ili više sila istodobno, moţemo ih zamjeniti jednom silom – rezultantom FR

Primjer : pomoću paralelograma odredite ukupnu silu kojom slonovi na slici djeluju na zabijeni kolac

PRIMJER

Pomoću pravila za zbrajanje sila odredite rezultantnu silu

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->