OTVORENI UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

SEMINARSKI RAD Struktura bilansa stanja I upravljanje bilansom banaka

PREDMET: UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA PROFESOR: Doc. dr. Vujnović-Gligorić Bogdana ASISTENT: Mr.sc. Muhamed Softić STUDENT: Mandić Ena INDEX: 0140-09/VFBO SEMESTAR: IV SMJER STUDIJA: MFBO

TRAVNIK, juli 2011. god.

1

SADRŽAJ
1.UVOD ………………………………………………………………………………………………………………………………………………3 2.UPRAVLJANJE AKTIVOM…………………………………………………………………………………………………………………..5 3.UPRAVLJANJE PASIVOM…………………………………………………………………………………………………………………..6 4.SAVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA AKTIVOM I PASIVOM……………………………………………………….6 5.BILANS USPJEHA……………………………………………………………………………………………………………………………….7 6.KARAKTERISTIKE BILANSA STANJA……………………………………………………………………………………………………9 7.FINANCIJSKO UPRAVLJANJE…………………………………………………………………………………………………………….11 8. STRUKTURA AKTIVE : RAST I PROMJENE …………………………………………………………………………………………12 9.STRUKTURA PASIVE:RAST I PROMJENE…………………………………………………………………………………………..13 10.UKUPAN RAST BILANSNIH I VANBILANSNIH STAVKI………………………………………………………………………14 11.UČINKOVITO UPRAVLJANJE RIZICIMA…………………………………………………………………………………………..14 12.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………………………………………15

2

UVOD
1

Riječ bilans potiče od latinske riječi “bilan” što znači vaga.U bakarstvu se on koristi da označi:

1. ravnotežu između stokova – aktive i pasive 2. ravnotežu između tokova – dohotka i potrošnje, sa presjekom na određeni dan .Uporedivi bilansi iz prethodnog perioda i sa drugim bankarskim organizacijama su najvažnija osnova za donošenje ekonomskih odluka.To je razlog zašto se teži usklađivanju računovodstvenih standarda na međunarodnom nivou. Kompletan set bilansnih izvještaja o poslovanju banke uključuje: 1. Bilans stanja 2. Bilans uspjeha 3. Izvještaj o promjenama u kapitalu (Na osnovu bilansnih podataka prave se finansijski izveštaji koji treba da pruže informacije o finansijskoj politici i poslovanjima banke,a u cilju donošenja odgovarajućih odluka).Minimum informacija koje mora da obezbjedi bilans stanja su sljedeći podaci: U aktivi: a)Sredstva banke kod CB b)Dinarski plasmani c) Devizna sredstva i efektiva d) Devizni plasmani i potraživanja e) Trajna sredstva i ulozi

1

http//skriptarnica.on.neobee.net

3

U pasivi: a) Dinarski i devizni depoziti b)Obaveze prema CB c)Obaveze prema drugim bankama d)Obaveze po izdatim HoV e)Obaveze prema inostranstvu f) Kapital, rezerve i dugoročna rezervisanja Bilans stanja predstavlja bilansnu sumu ili ukupni bilansni potencijal poslovne banke.Bilans banke treba analizirati po podbilansima: - dinarski i devizni - privreda i stanovništvo Za banku je od posebne važnosti održavanje bilansne ravnoteže i kratkoročne i dugoročne. Kratkoročna bilansna ravnoteža je odnos između novčanih sredstava i kratkoročnih plasmana u aktivi i kratkoročnih izvora sredstava.Dugoročna ravnoteža predstavlja odnos između dugoročnih plasmana u aktivi i dugoročnih izvora sredstava u pasivi bilansa stanja. Dugoročni plasmani=dugoročni izvori sredstava Neravnoteža postoji kada su plasmani veći od izvora i kada je kapital banke veći od trajnih ulaganja.Trajni kapital se revalorizuje na teret revalorizacione rezerve,a revalorizaciona rezerva se pokriva revalorizacijom osnovnih sredstava i revalorizacijom amortizacije.Ukoliko revalorizacija OS i amortizacije nije dovoljna za pokriće revalorizacije trajnog kapitala,tada se razlika (revalorizacioni rashodi) pokriva iz prihoda banke,odnosno na teret rashoda banke.

4

Ukoliko je revalorizacija OS i amortizacije veća od revalorizacije trajnog kapitala,tada se razlika izdvaja u prihod banke (revalorizacioni prihodi) i vrši njegovo direktno povećanje

UPRAVLJANJE AKTIVOM
2

Upravljanje aktivom bilansa banke podrazumjeva dobro poznavanje bilansa.U mjeri u kojoj se

pravilno upravlja pojedinim elementima aktive zavisi uspješnost poslovanja banke. Menadžment banke na različite načine,a imajući u vidu ukupnu aktivu na različit način upravlja njenim dijelovima i obavlja transakcije na različit način: 1. sa neaktivnom aktivom (beskamatni plasmani,gotovina,obavezna rezerva) 2. na novčanom tržištu 3. na tržištu kapitala 4. na terminskom i špekulativnom tržištu Neaktivna aktiva ima najmanje učešće u aktivi,ali je i najviše neizvjesna jer ne zavisi samo od menadžmenta banke,nego i od spljnih činilaca.U zavisnosti od visine obavezne rezerve na raspolaganju je veći ili manji obim za plasmane u zavisnosti od toga koliko gotovine se usmjerava na blagajnu,na raspolaganju je veći ili manji obim sredstava koja se mogu usmeriti u privredu.Transakcije na finansijskim tržištima donose veće prihode što je stepen rizikaveći. Cilj upravljanja aktivom je ostvariti što veću neto profitnu stopu.

2

http://skriptarnica.on.neobee.net

5

UPRAVLJANJE PASIVOM
Da bi se dobro upravljalo pasivom potrebno je dobro odrediti aktivu.Struktura pasive je unaprijed dobro poznata.Cilj upravljanja pasivom je njena transformacija u plasmane. Za te potrebe menadžment dijeli pasivu na: 1. sopstvene izvore sredstava – akcijski kapital 2. tuđe izvore sredstava 3. komisiona sredstva – poslovi za tuđi račun Kada je struktura sredstava u pitanju,od značaja je pomiriti što je više moguće antagonizam između rentabilnosti i likvidnosti.Što je veći interes da se ostvari likvidnost,to je moguće ostvariti manju rentabilnost.

SAVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA AKTIVOM I PASIVOM (ALT)
3

Je usmerena na kratkoročno upravljanje ukupnom strukturom aktive i pasive banke na način

da su sredstva sa finansijskog tržišta počela da se koriste kao dodatni izvor sredstava za plasman,a visina kamatne stope prilagođava rizicima u poslovanju izazvanim strukturom pasive.Portfolio sredstava se stalno menja i banka nastoji da aktivnim plaćanjem i prilagođavanjem svoje aktive i pasive kretanjima na tržištu ostvari što veći prinos i kontroliše

3

Skripta za bankarstvo , Doc.dr.Igor Živko

6

rizike.Ono što se nije promenilo u odnosu na tradicionalnu koncepciju upravljanja aktivom i pasivom je da je neaktivna aktiva pod kontrolom CB.Savremena koncepcija upravljanja aktivom i pasivom ima institucionalno ograničenje koje se odnosi na obavezan iznos kapitala banke u odnosu na aktivu.

BILANS USPJEHA BANKE
4

U bilansu uspeha banke se grupišu i iskazuju prihodi i rashodi banke.U bilans uspjeha treba

uključiti: Na strani prihoda: 1. Prihod od kamata 2. prihod od naknada 3. prihod od provizija i naknada 4. dobitke umanjene za gubitke od HoV za trgovinu 5. dobitke umanjene za gubitke od HoV za invetiranje 6. dobitke umanjene za gubitke od poslovanja stranom valutom Na strani rashoda: 1. rashod po osnovu kamata 2. administrativne troškove 3. neposlovne rashode 4. poreze i doprinose

4

Skripta za bankarstvo ,Doc.dr.Igor Živko

7

Gubitak u poslovanju se pokriva iz rezervi banke,a ako je gubitak veći od rezervi tada se razlika nepokrivenog gubitka pokriva na teret osnivačkog kapitala banke.Pokriće gubitka knjigovodstveno se iskazuje preko ispravke vrednosti osnivačkog kapitala banke,a ne direktnim smanjenjem trajnog kapitala. Bilans stanja i bilans uspeha treba posmatrati povezano.Razlog tome je u činjenici što se iskazani finansijski rezultat u bilansu uspeha (neraspoređena dobit ili nepokriveni gubitak) prenosi u bilans stanja banke, tako što se na strani pasive evidentira neraspoređena dobit,a na strani aktiva neraspoređeni gubitak.
5

U računovodstvenoj terminologiji reč aktiva poistovećuje se sa sredstvima,a pasiva sa

obavezama.Za fundamentalnu ravnotežu je potrebno da postoji identitet jednačine: AKTIVA = OBAVEZE + FONDOVI (KAPITAL) Međutim,pri tome treba imati u vidu da se aktiva ne poistovećuje sa sredstvima zato što ona podrazumevaju ukupnu aktivu banke umanjenu za iskazani nepokriveni gubitak: SREDSTVA = UKUPNA AKTIVA – ISKAZANI NEPOKRIVENI GUBITAK Ciljna funkcija banke je dostizanje adekvatne stope profita po jedinici akcijskog kapitala odnosno maksimiranje tržišne vrednosti firme.Drugačije rečeno cilj poslovanja banke je dostizanje što veće cene bankarskih akcija na finansijskom tržištu.Sintetički pokazatelji poslovanja banke su pokazatelji vrednosti banke tzv. ROI,ROA i ROE pokazatelji: 1. ROI je odnos neto dohotka i operativnog dohotka 2. ROA je odnos neto dobitka i ukupne aktive 3. ROE je odnos neto dohotka i akcijskog kapitala

55

Skripta za bankarstvo , Doc.dr. Igor Živko

8

Karakteristike bilansa stanja
6

Bilans stanja daje trenutnu sliku veličine i strukture sredstava i njihovih izvora. Aktiva prikazuje

sredstva (imovinu) - materijalnu konstrukciju, a pasiva izvore sredstava (kapital) - finansijsku konstituciju preduzeća. Aktiva predstavlja knjigovodstveni (tehnički) bilansni pojam, a sredstva (imovina) ekonomski. Pojam aktive je širi pojam od pojma sredstava, jer aktivu čine realne (sredstva, imovina) i fiktivne stavke (smanjenje sredstava). Funkcionalni odnosi između oblika i izvora sredstava mogu biti normalni i nenormalni, proporcionalni ili ne proporcionalni i kao takvi određuju kvalitet materijalno - finansijsku konstrukcije preduzeća. Pod normalnom materijalno - finansijskom konstitucijom podrazumeva se optimalna veličina, struktura i izvori sredstava. Problem postizanja normalne materijalno - finansijske konstitucije preduzeća (što je preduslov za efikasno poslovanje preduzeća) je činjenica da ova konstitucija nije statička već dinamička kategorija, te je neophodno vršiti kontinuirano rebalansiranje.

Bilans stanja ukazuje na kvantitet sredstava, putem zbira aktive i pasive, i na kvalitet sredstava, i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive.

66

www.limun.hr

9

7

O P I S A K T I V A O B A V E Z E 1. Novčana sred.i rač.depozita kod depoz.institucija (1.a.+1.b.) 12. Depoziti (12.a.+12.b.) 1.a. Gotov novac i nekamatonosni računi depozita 12.a. Kamatonosni depoziti 1.b. Kamatonosni računi depozita 12.b. Nekamatonosni depoziti 2. Vrijednosni papiri za trgovanje 13. Uzete pozajmice - dospjele obaveze (13.a.+13.b.) 3. Plasmani drugim bankama 13.a. Stanje dospjelih, a neisplaćenih obaveza 4. Krediti, potr.po posl.lizinga i dosp. potr. (4.a.+4.b.+4.v.) 13.b. Stanje neizmirenih-pozvanih za plać.vanbil.obaveza 4.a. Krediti 14. Uzete pozajmice od drugih banaka 4.b. Potraživawa po poslovima lizinga 15. Obaveze prema Vladi 4.v. Dospjela potraž.po kreditima i poslovima lizinga 16. Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama (16.a.+16.b.) 5. Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća 16.a. sa preostalim rokom dospijeća do jedne godine 6. Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva 16.b. sa preostalim rokom dospijeća preko jedne godine 7. Ostale nekretnine 17. Subordinirani dugovi i subordinirane obveznice 8. Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća 18. Ostale obaveze (18.a.+18.b.+18.v) 9. Ostala aktiva 18.a. Posebne rezerve na stavke vanbilansa 10. MINUS: Rezerve za potencijalne gubitke (10.a.+10.b.+10.v+10.g.) 18.b. Opšte rezerve na vanbilansu aktivu("A") 10.a Posebne rezerve na stavke pozicije 4. Aktive 18.v. Ostale obaveze 10.b. Opšte rezerve na aktivu A iz pozicije 4. 19. UKUPNE OBAVEZE: 10.v. Posebne rez.na stavke Aktive osim pozicije 4. K A P I T A L 10.g. Opšte rezerve na aktivu A osim pozicije 4. 20. Trajne prioritetne akcije 11. UKUPNA AKTIVA: (1.do 9.-10.) 21. Obične akcije 11.a VANBILANSNE EVIDENCIJE 22. Emisiona a`ia (22.a+22.b) 22.a. na trajne prioritetne akcije 22.b. na obične akcije 23. Neraspodijeljena dobit 24. Rezerve kapitala 25. Ostali kapital 26. UKUPAN KAPITAL: (20. do 25.) 27. UKUPNE OBAVEZE I KAPITAL: (19. + 26.) 28. VANBILANSNE EVIDENCIJE

Red.

77

slajdovi-predavanja , Otvoreni univerzitet “Vitez” Travnik

10

Finansijsko upravljanje
8

Financijsko upravljanje (eng. Financial management) je izraz kojim se označava integralni

upravljački pristup djelatnosti upravljanja novčanim, odnosno financijskim sredstvima poduzeća. Podrazumijeva prikupljanje vlastitih i tuđih izvora sredstava, politiku naplate potraživanja, kontrolu novčanih tokova, kriterije raspodjele dobiti, odabir investicijskih mogućnosti i dr. Financijsko upravljanje podrazumijeva planiranje budućnosti osoba ili poslovnog pothvata kako bi se osigurao pozitivan novčani tok. Uključuje administraciju i održavanje financijskih sredstava. Osim toga, financijsko upravljanje obuhvaća proces utvrđivanja i upravljanja rizicima. Primarna briga financijskog upravljanja je procjena, a ne tehnika financijskih kvantifikacija. Financijski menadžer gleda dostupne podatake za prosudbu dostignuća preduzeća. Upravljanje financijama je interdisciplinarni pristup koji uzima i menadžersko računovodstvo i korporativne financije. Neki stručnjaci se odnose prema financijskom upravljanju, kao znanosti o upravljanju novcem. Primarna upotreba tog pojma je u svijetu financiranja poslovnih aktivnosti. Međutim, financijski management je važan na svim razinama ljudskog postojanja, jer svaki entitet treba gledati prema svojim financijama. Iz organizacijskog gledišta, proces financijskog upravljanja vezan je uz financijsko planiranje i financijsku kontrolu. Financijsko planiranje nastoji kvantificirati različitosti dostupnih financijskih resursa i planirati veličinu i vrijeme rashoda. Financijska kontrola odnosi se na praćenje novčanog toka. Priljev je iznos novca koji dolazi u pojedino poduzeće, dok odljev se odnosi na troškove stvorene od strane poduzeća. Upravljanje tim kretanjem sredstava u odnosu na proračun je bitno za posao. Financijsko upravljanje u svim svojim elementima podrazumijeva odlučivanje, ili donošenje odluka. Svakoj financijskoj aktivnosti koju provodi poduzeće prethode

8

www.limun.hr

11

financijske odluke, a njih donose financijski menadžeri na temelju brojnih eksternih i internih informacija. Na korporativnom nivou, glavni cilj procesa upravljanja financijama je postići različite ciljeve tvrtke postavljene u određenom trenutku vremena. Tvrtke također nastoje generirati značajne iznose profita, sljedeći određeni skup financijskih procesa. Financijski menadžeri imaju za cilj pojačati razinu resursa koji im stoje na raspolaganju. Osim toga, oni kontroliraju primjenu novca investiranog od strane vanjskih investitora. Imajući u vidu investitore sa dovoljnim iznosom povrata na njihove investicije je jedan od ciljeva kojeg svaka tvrtka nastoji postići. Efikasno financijsko upravljanje osigurava da ovo postane moguće.

Struktura aktive: rast i promjene
9

Gotovina i depoziti se nalaze kod Centralne banke (papirni novac, kovanice, zlatnici i depoziti)

Stopa obavezne rezerve: -Obaveze sa ročnošću do jedne godine primjenjuje stopa 14%, -obaveze s rokom dužim od jedne godine primjenjuje stopa od 10%. Od 01.05.2009 stopa od 10% je smanjena na 7%, a iz osnovice za obračun obavezne rezerve a i isključeni su depoziti vlada namijenjeni za razvojne programe. Investicijski (stabilne likvidnosti) i trgovački portfelji ulaganja u HOV, strane valute, akcije i robe sadržane u inv. i trgovačkom (u ime i za račun) portfelju banke Krediti i drugi plasmani klijentima Ostale investicije (dugoročnije kapitalne investicije kao što su akcije i netrgovačke obveznice
9

Slajdovi-predavanja

12

koje se drže u dugor.inv.portfelju, a što uključuje kapitalna ulaganja u podružnice, povezana pred.i sl. Fiksna aktiva (zgrade, oprema, vozila i dr.) Ostala aktiva (neopipljiva imovina- može obuhvatati i blokirane račune koje treba analizirati da bi se utvrdila realnost naplate)

Struktura pasive: Rast promjene
10

Obaveze: struktura obaveza odražava politiku upravljanja aktivom, pasivom i rizicima Međubankarsko finansiranje (krediti banaka ili bankarskih institucija

Repo poslovi ( u cilju povećanja prinosa od trgovanja u ime i za račun banke- banka prodaje i istovremeno se obavezuje na otkup HOV u određ.vrijeme i nakon ispunjenja određ.uslova. Depoziti (predstavljaju najveći dio bančinih obaveza prema klijentima i depozitarima) Pozajmice od Centralne banke Kapital (zaštita kreditora od gubitaka usljed neadekvatnog upravljanja rizicima) Vanbilansne obaveze (jemstvo, akreditivi, garancije, derivati

10

Slajdovi-predavanja

13

Ukupan rast bilansnih i vanbilansnih stavki
11

Banka mora imati uravnotežen rast:

održavati kapital u skladu sa rast aktive i rizikom ponderisane aktive Stabilna ili rastuća marža između aktivne i pasivne stope (veća marža u stabilnim uslovima ukazuje na porast rizika poslovanja) Rast banke može biti ograničen monetarnom politikom (ograničenje kreditnih plasmana stvara alternative bankarstvu i porast inovacija) Niskoprinosna i nekamatonosna aktiva ( treba vršiti poređenja sa industr.standardima) Rast vanbilansnih stavki Max izlaganje kred.riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica u potenc. vanbil.obavezama- 25% od iznosa aktivi - max 25%kapitala

Učinkovito upravljanje rizicima
12

Učinkovito upravljanje rizicima podrazumijeva:

Uspostavljanje službe na najvišem nivou uprave banke Jasna strategija upravljanja rizicima i prateći skup politika s odgovarajućim ciljevima Usklađivanje donošenja strateških odluka vezanih uz proces upravljanja rizicima Odluke se moraju zasnivati na kvalitativnim i kvantitativnim analizama
11 12

Slajdovi - predavanja Slajdovi - predavanja

14

Sistemsko prikupljanje podataka potrebnih za upravlj.rizicima, te osiguranje kapaciteta za čuvanje i obradu

Zaključak
13

Finansijski izveštaji pružaju informacije o finansijskom položaju, uspešnosti ipromenama u finansijskom

položaju preduzeda. Kompletan set finansijskih izveštajauključuje sledede sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izveštaj otokovima gotovine, 4) izveštaj o promenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijskeizveštaje. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Bilans stanja jefinansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna,odnosno na dan bilansiranja.B i l a n s s t a n j a p r e d s t a v l j a d v o s t r a n i p r e g l e d k o j i p r i k a z u j e b i l a n s n u i m o v i n u i kapital (pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na levoj,a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasiva.Karakteristika bilansa uspeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazujuu vidu više podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi,rashodi i rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat. Međusobnimsumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeda kao bruto-dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. To znači da preduzede u bilansuuspeha može iskazati bruto-dobitak i brutogubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat seiskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda,čime se ostvaruje bilansna ravnoteža.B i l a n s s t a n j a i u s p e h a p r e d s t a v l j a j u d v a p o v e z a n a a l i p o f u n k c i j i r a z l i č i t a finansijska izveštaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeda a drugi da omogudi uvid u to koliko je preduzede sposobno ostvari zaradu.

13

www.limun.hr

15

LITERATURA
WWW.LIMUN.HR http://skriptarnica.on.neobee.net Skripta za bankarstvo, Doc.dr. Igor Živko Slajdovi sa predavanja, predmet Upravljanje financijskim rizicima , Otvoreni univerzitet “Vitez” Travnik

16

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful