You are on page 1of 51

PROSTORNO PLANIRANJE

Razvoj gradova kroz povijest Prostorno i urbanistiko planiranje Primjeri prostornih i urbanistikih planova Urbanistiko i graditeljsko zakonodavstvo Osnovni pojmovi i elementi ureivanja prostora Pokazatelji i standardi Prostorna organizacija grada Prostorno planiranje tehnike infrastrukture.

Ova skripta je nastala na temelju skripte prof. Fedora Wenzlera (1987.) PROSTORNO PLANIRANJE I UREIVANJE PROSTORA 2 Razvoj gradova kroz povijest, te dopunjena predavanjima i materijalima za predavanja prof. Jasenka Horvata i predavaa Zlatka Karaa i dijelom materijala za predavanja na studiju arhitekture prof. Olega Grgurevia i prof. Mladena Obada itarocija.

SADRAJ

RAZVOJ GRADOVA KROZ POVIJEST

NASELJA U PRETPOVJESNO DOBA GRADOVI MEZOPOTAMIJE GRADOVI EGIPTA GRKI GRADOVI GRADOVI KRETE GRADOVI MIKENSKOGA DOBA GRADOVI U GRKOJ U ARHAJSKO DOBA GRADOVI U GRKOJ U KLASINO DOBA URBANISTIKE TEORIJE KLASINOGA DOBA GRADOVI U GRKOJ U HELENISTIKO DOBA HELENISTIKI GRADOVI GRADOVI RIMSKOG CARSTVA USTROJ RIMSKOGA GRADA JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ RIMSKE CESTE ANTIKI GRADOVI NA HRVATSKOM TLU GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ RIMSKI GRADOVI NA TLU HRVATSKE GRADOGRADITELJSTVO KASNE ANTIKE (4.-6. st.) SREDNJEVJEKOVNI GRADOVI TIPOLOGIJA SREDNJEVJEKOVNOGA GRADA PLANIRANJE SREDNJEVJEKOVNOGA GRADA SREDNJEVJEKOVNO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO SREDNJOVJEKOVNI HRVATSKI GRADOVI SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NA JADRANU SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA NAINU NASTANKA GRADOVI PREMA TLOCRTNOJ SLICI GRADOVI NASTALI PREMA URBANISTIKOM PLANU

KOMUNALNA OPREMA URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO FEUDALNI (PLEMIKI) UTVRENI GRADOVI GRADOVI RENESANSE IDEALNI GRADOVI PLANSKI IZGRAENI GRADOVI UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ PLANSKI IZGRAENI GRADOVI UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA GRADOVI 17. I 18. STOLJEA (BAROK) GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEA U HRVATSKOJ URBANISTIKA OBILJEJA SJEVERNOAMERIKIH GRADOVA 17. 19. stoljee (PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE DO 1870-ih GODINA) GRADOVI PREDINDUSTRIJSKOG RAZDOBLJA I RAZDOBLJA INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE (18. i 19. stoljee) PREDINDUSTRIJSKO RAZDOBLJE OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA 19. STOLJEA GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U HRVATSKOJ (19. stoljee: 1790.-1918.) OBILJEJA GRADOGRADNJE U PRVOJ POLOVICI 19. ST OBILJEJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ POLOVICI 19. ST. RAZVOJ GRADA ZAGREBA KRAJ 19. I POETAK 20. STOLJEA GRADOVI 20. STOLJEA SUVREMENI PRISTUP PROSTORNOM PLANIRANJU GRADOVI 20. STOLJEA

II

PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE

URBANISTIKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO PROSTORNI PLANOVI PARTICIPANTI PRI IZRADI PROSTORNOG / URBANISTIKOG PLANA POSTUPAK DONOENJA PROSTORNOG I/ILI URBANISTIKOG PLANA

OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI PROSTORNIH PLANOVA kontrolni mehanizmi DOZVOLE UPRAVNI DOKUMENTI GOSPODARENJE PROSTOROM PROSTORNA (FUNKCIONALNA) ORGANIZACIJA GRADA FIZIKA STRUKTURA GRADA PROSTORNO PLANIRANJE TEHNIKE INFRASTRUKTURE PROMETNA INFRASTRUKTURA PROMET IZVAN NASELJA ODNOS VANGRADSKOG I GRADSKOG PROMETA DIMENZIONIRANJE MREE PROMETNA MREA NASELJA UTJECAJ PROMETNIH SUSTAVA IZVAN NASELJA ORGANIZACIJA GRADSKIH PROMETNICA ORGANIZACIJA PROMETNE MREE U STAMBENIM ETVRTIMA JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ PROMET U MIROVANJU OSTALI ELEMENTI KORIDORA GRADSKE ULICE HIDROTEHNICKA INFRASTRUKTURA GRADA VODOOPSKRBA VODOOPSKRBNI SUSTAV ODVODNJA ODVODNJA OTPADNIH VODA IENJE OTPADNIH VODA ISPUTANJE OTPADNIH VODA I MULJA ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA PLINOOPSKRBA TOPLOVOD ENERGOVOD / PRODUKTOVOD ELEKTRINA ENERGIJA TELEKOMUNIKACIJE POLOAJ VODOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U KORIDORIMA PROMETNICA MJERE ZATITE MJERE ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA OSTALE MJERE ZATITE GRADSKO ZELENILO EKOLOKA VANOST ZELENIH POVRINA VRSTE GRADSKOG ZELENILA ZELENILO STAMBENOG NASELJA

Razvoj gradova kroz povijest

NASELJA U PRETPOVJESNO DOBA Poznavanje povijesti razvoja gradova znaajno je za sve one koji na bilo koji nain sudjeluju u procesu planiranja razvoja, projektiranja i realizacije dananjih gradova i njihovih dijelova. Potrebu za poznavanjem povijesti urbanizma moda je najbolje definirao uveni teoretiar urbanizma Lewis Mumford u knjizi Grad u historijikada je napisao: Da bismo mogli poloiti nove temelje urbanog ivota moramo najprije shvatiti povjesnu prirodu grada i razgraniiti njegove prvobitne funkcije, one koje su iz njega prozale, od onih koje se moda tek sada javljaju. Da bismo u naoj svijesti uinili hrabar skok u budunost nije li nam potrebno da zaemo u duboku prolost? Veliki dio naih sadanjih planova, od kojih se mnogi ponose svojom suvremenou i naprednou samo su alosne mehanike kreature urbanih i regionalnih oblika koje bismo mi sada mogli ostvariti. Organizirana ljudska naselja seu u daleku prolost, u period stvaranja prvobitne rodovske zajednice. Ona su nastala u pretpovjesnom razdoblju, u vrijeme koje nam nije ostavilo pisane dokumente, pa se saznanja o njihovom obliku i prostornoj organizaciji temelje na rezultatima interpretaciji. U najranijem periodu ovjeanstva ljudi nisu bili prostorno vezani, ve su se kretali koristei, prije svega, prirodna sklonita, peine, spilje i sl. Prvi oblici stalnih naseobina pojavljuju se paralelno sa razvojem poljodjelstva koje daje mogunost proizvodnje mnogo veih koliina hrane na jednom prostoru (mjestu). Procesi stabilizacije naselja koja su potom uslijedili odvijali su se za nae pojmove veoma sporo tj. kroz vie tisua godina. U konanici mogue je generalno zakljuiti da su pretpovjesna naselja nastala u periodu neolita, a arheolokih nalaza i njihovoj

da su svoje savrenije oblike poprimilli u bronano doba. Iako pretpovjesna naselja jo nisu imala prava obiljeja gradova ona su morala udovoljiti nekim egzistencijalnim potrebama zatite od divljih ivotinja i vodene stihije, a kasije i zatiti od neprijateljskih plemena. Socioloko obiljeje neolitskog sela vezano je uz dominaciju ene i pojavu patrijarhata. ena je bila nosilac proizvodnje hrane, posua, koara, ona je raala i podizala djecu i u svakom pogledu simbolizirala stabilnost i siguranost. Kasnijim razvojem naselja (kasni neolit), bronano doba) mukarac postaje vodei lik to je proizalo iz uloge koju u drutvu moe voditi samo on. Mukarac je lovac, vjeto barata orujem i sposoban je nametnuti svoju volju drugima. Ta poveana uloga mukarca vremenski se podudara i sa prerastanjem nekih pretpovjesnih naselja u prve gradove. Tu kvalitativnu promjenu L. Mumford ovako definira.Dok je kultura motike mogla izdrati zaseoke, kultura pluga mogla je izdravati cijele gradove i pokrajine. Dok su se lokalnim naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i jarci, dotle je suradnja u gradu na irem planu omoguavala da se cijela dolina jedne rijeke pretvori u jedinstveni sklop kanala za plovidbu i natapanje u svrhu bolje proizvodnje hrane i boljeg prometnog povezivanja. Grad kao razvijenija dobiva i selu forma pretpovjesnog strukturu postojala. razdoblja sloeniju nisu

stanovnitva, mnogoznanih zanimanja koja u pretpovjesnom Najkarakteristinija od tih zanimanja su. trgovac, vojnik, bankar i sveenik. Ovakva, sve sloenija, struktura stanovnitva u gradovima dovela je do toga da je grad postao jezgra itavog niza ali i tehnikih u daljnjeg jer do izuma i unapreenja graevinarstva), produktivnosti u (posebno poljoprivredi, razvoju porasta nastanak 1

gradova nije doveo do stagnacije sela ve naprotiv poveao potrebe za hranom. Tako su se pored gradova i dalje razvijala i irial sela kao ishodina naselja poljoprivredne proizvodnje. Sa razvojem grada u uzrono-posljedinoj vezi je i pojava prerastanja lokalnog voe skupine, kojeg L. Mumford naziva harambaom u kralja, koji u sprezi sa sveenstvom vrsto objedinjen u jednoj osobi postaje olienje centralne vlasti. Tako kraljevska vlast postaje odluna snaga u formiranju gradova i promjeni njihovog oblika i sadrine. Fiziki izraz te kraljevske vlasti u gradu je citadela izgraena od vrstog materijala koja je u sebi prema L. Mumfordu objedinila tri funkcije, a to su: palaa, itnica i hram. Sve ove transformacije oblika ljudskog naselja koje su se dogodile u zavrnoj fazi perioda razvoja ljudskog drutva, koje nazivamo

Prapovijesni znaaja: SOJENICE visoka

nalazi

od

gradograditeljskoga

razina

organiziranosti

naselja

tehnologije graenja; piloti postavljeni na jednakim razmacima nose plou na kojoj su postavljene kolibe.

NASELJE SOJENICA NA BODENSKOM JEZERU

pretpovjeu iako su se odvijale kroz stoljea ipak imaju revolucionarno znaenje. to se tie osnovne sutine grada, pa i njegove fizike strukture, tek je industrijska revolucija donijela bitne promjene. Ve na samom poetku perioda razvoja ljudskog drutva koje spada u povjesno doba, dakle u vrijeme iz kojeg su nam ostali pisani dokumentim mogue je ustvrditi jednu bitnu injenicu - grad je u svojoj fizikoj strukturi uvijek bio odraz drutvenih odnosa koji su vladali u vrijeme njegova nastanka. Prapovijesna naselja datiraju od 8.000. g p.n.e., od razdoblja Neolitika. Paleolitik - starije kameno doba, do 10.000 g. p.n.e. - nomadski nain ivota, nema potrebe za gradnjom kua. Mezolitik - srednje kameno doba, 10.000 8.000 g. p.n.e. - prve nastambe - atori. Neolitik - mlae kameno doba, 8.000 - 2.000 g. p.n.e. - prve nastambe, sela i prvi gradovi.

TERRAMARE naselja bronanoga doba na poplavnim terenima nizine rijeke Po (Italija); zatita naselja: jarak s vodom + nasip; terramare i sojenice prvi primjeri kolektivnoga stanovanja

CASTELLAZZO DI FONTANELLATO (Parma, Italija) - povrina 20 ha, 20 blokova; - kanal irok 3, dubok 3,5 m; - glavna ulica irine 15 m; - trg 100 x 50 m.

GRADINE naselja metalnoga doba na vrhovima prototip breuljaka 100-800 mnm

MEGALITI kamene znaenja; svrha - prostor kulta i rituala ili nekropola; menhiri - vertikalni kameni blokovi; Carnac (Bretagne, Francuska); dolmeni - horizontalni kameni blokovi; lokaliteti: - Engleska - Avebury, Stonehenge - Francuska - Carnac (Bretagne) - Egejski otoci
2

graevine veliine i

(konstrukcije) simbolikoga

monumentalne

utvrenih gradova lokaliteti: Istra, Venezia Giulia, Alto Adige; smjetaj: na stoastoj uzvisini, na padini, na zaravanku ili sedlu; tlocrtni oblik: kruni, poligonalni, nepravilni gradine, povrina 80-200 m . tlocrt: kruni radijalno-koncentrian, poligonalan - nepravilno ortogonalan, bez jasnoga tlocrtnoga sustava. obrambeno zie: neprekinuto, prekinuto, debljina 2-10 m.

STONEHENGE (Salisbury, Engleska)

JERIHON Najstariji grad na svijetu, nalazi se na utoku rijeke Jordan u Mrtvo more, obiljeen visokom civilizacijskom razvijenou. Tri sloja obrambenih zidina grada najstarije datiraju iz 8 tisuljea p.n.e.

NURAGHI naselja bronanoga doba koncentrinog oblika s krunim kolibama; u sreditu naselja ovalni ili okrugli tornjevi (kule); kolibe: blato, trstika, pleter, drvo; kasnije kamen i opeka; Francuska: Korzika; Italija: Sardinija, Apulija (Puglia)

GRADOVI MEZOPOTAMIJE Sumersko-akadska kultura 2800. - 2016. p.n.e. Starobabilonska kultura Asirska kultura Novobabilonska kultura Perzijska kultura 2016. - 1245. 1245. - 606. 990. - 538. 583. - 323.

U svim gradovima Mezopotamije dominantna zgrada je zigurat sakralna, stepenasta graevina velikih dimenzija. U odnosu na druge civilizacije Mezopotamijska civilizacija je slabije poznata i neistraena jer su ljudi tadanjeg doba gradili nepeenom opekom (malo sauvanih artefakata). Osnovna obiljeja gradova Mezopotamije: izuma sustava UR Najstariji sauvani plan grada je plan grada Ura. Grad nepravilne ovalne forme sa sredinje postavljenim stepenastom piramidom ZIGURATOM, koji dominira gradom. velika gustoa gradskoga tkiva; tlocrt: ee ortogonalan, rijetko nepravilan; gradovi podignuti na umjetnu uzvisinu; ulice: preteito uske, osim glavnih namijenjenih religijskim procesijama; perivoji i gajevi; gradograditeljsko (Hamurabijev zakonik). zakonodavstvo

Iz socijalne segregacije koja je nastala razvojem grada kao sredita moi i ratova koji su tu mo podravali razvilo se robovlasniko drutvo koje karakterizira cjelokupni period razvoja ovjeanstva u starom vijeku. Jedna od najstarijih gradskih kultura razvila se u Mezopotamiji, tj. u meurjeju Eufrata i Tigrisa na tlu dananjeg Iraka. Mezopotamija je bila jedna od itnica starog vijeka to je rezultat navodnjavanja, a iji poeci seu u etvrti milenij prije nove ere. este poplave uvjetovale su da se svi gradovi u Mezopotamiji izgrauju na terasama. U najranijem periodu, izmeu etvrtog i treeg milenija nastali su gradovi plemena Sumerana i Akada. Gradove Sumera karakterizira nepravilnost uline mree, koja esto zavrava i sa slijepim ulicama (suk). U treem mileniju prije nove ere nastaje Asirska drava iji gradovi Asur, Dur-urukin i Niniva spadaju meu najvee i najljepe gradove Starog vijeka. Za Ninivu se procjenjuje da je imala oko 200.000 stanovnika. Neki od tih gradova, kao Dur-urukin i novi Babilon bili su planski graeni sa irokim ulicama koje su se sjekle pod pravim kutem, a imali su i dobro rjeenu vodopskrbu i odvodnju. Asirski gradovi pravilnog su kvadratnog oblika, pri emu su vrhovi okrenuti prema stranama svijeta.

Dvije glavne ulice: ulica procesija ( = 10 m, vrata boice Itar) sveta ulica (vrata boga Marduka)

BABILONA PLAN UNUTRANJEG GRADA 1 - CARSKA PALAA 2 - NASELJE QUASR (8.st.p.n.e.) 3 - VRATA BOICE ITAR 4 - SEMIRAMIDINI VRTOVI

BABILON smjeten je uz obale Eufrata i Tigrisa; grad utemeljio Hamurabi u 18. st.p.n.e.; posljednji uspon grada u 6./5. st.p.n.e.; grad u gradu: - unutranji grad (400 ha) - vanjski grad (20 km2)

DETALJ BABILONA

BORSIPA

GRADOVI EGIPTA Egipat je zahvaljujui stalnim plavljenjima rijeke Nila bio itnica Starog vijeka. O egipatskim gradovima ima relativno malo saznanja na temelju iskopina. Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o egipatskim gradovima pronadjeno je veoma mnogo pojedinanih spomenika, umjetnina i spisa tako da postoje veoma jasne predodbe o visokoj kulturi Starog Egipta. Najvie nam o egipatskom urbanizmu govore i iskopine dvaju stambenih blokova u gradovima Kahunu (XIX stoljee prije n.e.) i Ahetaton (XIV stoljee prije n.e.). Te iskopine veoma dobro ilustriraju socijalnu segregaciju u egipatskom robovlasnikom drutvu. Gradovi se razlikuju prema funkciji: politika sredita trgovako-kulturna sredita sveti gradovi gradovi mrtvih ustroj temelji se na

grad osnovan kada i Babilon; sredite kaldejske astronomske matematike kole; povrina oko 250 ha; u sreditu religijski prostor sa ziguratom; grad ograen zidom i oivien kanalima.

DUR ARUKIN (danas Khorsabad)

Gradograditeljski

socijalnoj i funkcionalnoj podvojenosti. Prva naselja uzdu karavanskih putova

(usporedno s Nilom), na mjestu krianja s putovima iz unutranjosti.

osnovan oko 700. g.p.n.e.; vrhovi gradskih zidina okrenuti su prema stranama svijeta; ortogonalna mrea ulica; povrina oko 300 ha; glavne ulice irine 12 m; 7 gradskih vrata nesimetrino postavljenih u gradskom zidu.
Egipatski hieroglif NIOUT znak za naselje-grad

Osnovna obiljeja gradova Egipta: prva utvrena naselja: 4 tisuljea pr.K.; planski utemeljeni gradovi/naselja; spontano nastali gradovi/naselja; socijalna segregacija vidljiva u zoniranju grada; perivoji uz palae, gajevi; ceste: iroke za religijske obrede, uske u stambenim naseljima; trgovi nisu poznati; nekropole gradovi mrtvih (pogrebni kompleksi faraona). KAHUN - naselje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II, oko 2500. g.p.n.e. racionalna geometrijska shema prototip planiranih naselja povrina oko 10 ha (280x360 m) zidom podijeljen grad na dva klasno razliita dijela parcele primjerne socijalnom statusu: od malenih povrine cca 125 m2 do velikih povrine 2000 - 3000 m2 gustoa - 80 zgrada/ha naselja) akropola i trg (uz zid s istone strane) (robovski dio

Tell el Amarna. Grad je nakon 25 godina bio naputen

linearni grad (12 km); glavna ulica usporedna s Nilom, iroka 45 m, sporedne ulice = 1,5-10 m; funkcionalno zoniranje grada: - kraljevska etvrt, - sakralni prostor, - predjeli stanovanja plemstva i visokih slubenika, - naselja niih slubenika, - radnika naselja

Primjer radnikog naselja iz AHETATON-a, tj. dananje TEL-EL-AMARNA.

AHETATON /AHENATON / AKHENATON GRAD SUNCA (Egipat, Tell el Amarna) Grad je utemeljen kao nova prijestolnica oko 1380. g.p.n.e. odlukom Amenofisa IV. na istonoj obali Nila, pokraj dananjega mjesta

oko 1350. g.p.n.e.; kvadratni tlocrt (duljina stranice = 69 m); naselje ograeno zidom; ulaz s juga; trg uz juni zid; est usporednih nizova kua (5x10 m) odvojenih ulicom irine 2,2 m

GRKI GRADOVI Kretsko-mikensko doba Arhajsko doba Klasino doba Helenistiko doba 20.-10. st.p.n.e. 10.-5. st.p.n.e. 480.-338. g.p.n.e. 338.-146.(31.) g.p.n.e

NEKROPOLE prostorno-pejsana kompozicija; geometrijski autohtoni i oblici graevina (piramide, lien hramovi, grobnice); oblikovani krajolik geometrizma.

Iako su grki gradovi svoj puni sjaj ostvarili u tzv. klasinom periodu razvoja, arhajski period sa kretskom i mikenskom kulturom stvorio je temelje grkog urbanizma i graditeljstva openito. Grki gradovi klasinog perioda bili su umjerene veliine, graeni na obalama mora. Grki grad (polis) bio je graen kao umjetnikoprostorna cjelina podijeljen na tri osnovne funkcionalne cjeline: svetite (akropola), drutveno kulturni centar sa trgom (agora) i stambene etvrti. Svi grki gradovi klasinog perioda, meu kojima se istiu oni osnovani po poznatom graditelju i trgova. Grki polis je imao humane dimenzije i demokratske sadraje i po tome se bitno razlikuje od gradova Asirskog i Egipatskog carstva. Veina grkih gradova nije prelazila 10.000 stanovnika, jedino je Atena u vrijeme Perikla imala oko 100.000 stanovnika. Grko graditeljstvo i urbanizam proirilo se u vrijeme osvajanja Aleksandra Makedonskog na cijelo Sredozemlje, Malu Aziju i Egipat. Taj period utjecaja grke kulture naziva grad se tog helenistika kultura. Najpoznatiji gradova Hipodamu (Hipo-damos) izgradjeni su na temelju ortogonalne eme ulica

SAKARA (Memfis)

perioda je bila Aleksandrija izgradjena po Hipodamovom sistemu (kompoziciji). OPA OBILJEJA GRKOGA GRADA grad je djelo graana, a ne posljedica volje vladara; izbor mjesta za grad prema kriterijima:

- mogunost obrane (nakon arhajskoga doba); - zadovoljavanje gospodarskih i ivotnih potreba; - estetska obiljeja. zoniranje grada; razvijeno urbanistiko zakonodavstvo gradom postavljeni su temelji

Funkcionalni elementi

grkog

grada:

ulice,

akropola, agora, javne zgrade. Razlikuju se glsvne i sporedne ulice: - glavna ulica: - 33,0 m u Aleksandriji, - 14,5 m u Pireju - stambene ulice planiranih gradova: - 4,5 m srednja irina - stambene ulice spontanih gradova: - 1,2 m srednja irina Gr. Acrpolis = gornji grad U kretsko-mikensko i arhajsko doba (do 6. st.pr.K.) akropola je utvrda na uzvisini namjenjena stanovanju vladara i povlatenih pojedinaca, te slui za sklanjanje okolnoga ustroja stanovnitva.

Grkim

konstituiranja europskoga grada. Smiljeni urbanizam grkog grada posljedica je estetske kompozicije, komunalnoga ustroja, drutvenoga ureenja, utemeljenja na pravilima racionalnosti i poticanja filozofskim idejama Grke gradove razlikujemo prema: tipologiji (strukturi); zoniranju grada; svrsishodnosti (funkciji); oblikovnim elementima gradograditeljskoga

Prema tipologiji gradograditeljskog ustroja grke gradove dijelimo na: pravilne gradove - gradovi kolonije (od arhajskog doba do helenizma); nepravilne gradove gradovi na grkom kopnu i gradovi svetita. Prema nainu na koji je izvreno zoniranje grada grke gradove dijelimo na: gradove sa funkcionalnim zoniranjem - svetite/temenos najee na akropoli; - javne zgrade drutveno i kulturno sredite; - stanovanje - donji grad; - Aristotel razlikuje: opi/javni dio grada (akropola, kulturni i drutveni centar i privatni dio grada. gradove sa socijalnim zoniranjem: - do 6. st.p.n.e. akropola bogati, donji grad siromani; - od 6. st.p.n.e. akropola svetite, socijalna podvojenost stanovanja. 9
ATENSKA AKROPOLA

Povijesni razvoj star 5000 godina, nema osne kompozicije i simetrije, veliina 300x150 m. 3000. g.pr.K. sklanjanje stanovnitva od 16. st.pr.K. utvreno sjedite heladskih vladara 6./5. st.pr.K. pretvorba u svetite 6. st. pretvaranje Partenona i Erehteiona u kranske crkve U klasino doba (od 6.st.pr.K.) akropola je posveeni prostor (svetite, predio hramova). U novoosnovanim gradovima-kolonijama (u doba kraja klasinog doba, poetka helenizma) hramovi nisu obvezno na akropoli ve mogu biti i u donjem gradu (grupirani u centru ili raspreni).

Gr. agor = trg, zborite, javno mjesto; skuptina (agorafobija strah od velikog otvorenog prostora) Agora u arhajsko doba ima nepravilan tlocrt, predstavlja neoblikovan vanjski prostor mjesto okupljanja ljudi iz okolnih seoskih naselja.

Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog oblika realizirana je u Pireju prema projektu Hippodamusa/Hipodama tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik (odnos stranica 2:1 do 5:4) Agore u klasino doba ima prazan sredinji prostor trga. Agora u Helenistiko doba je esto uputena u odnosu na okolne stoe i ispunjena je graevinama (hramovi, skulpture i dr.) U sreditu grkih gradova nalazio se javni gradski prostor (agora) i niz javnih zgrada u kojima je stanovnik Grke proveo najvei dio svoga ivota stanovnik: Javne zgrade dijelimo na: zgrade u svrhu politikoga ivota: buleuterij (vijenica), pedesetorice areopag (vijenica), basilike odeon oikie (dvorana za sjednice), pritanej (sjedite vijenika), (rezidencija vladara i visokih slubenika zgrade u svrhu kulturnoga i drutvenoga ivota: theatron (kazalite), bibliotheke (knjinica), teiseion, olympeion, delfinion (zgrade u svrhu porta i rekreacije), stadion, gimnasion (vjebalite), palaistra (hrvalite), therma (kupalite). GRADOVI KRETE prilagoeni obliju terena; bez geometrijskoga reda i pravilnosti (kretska kua i palaa su pravilni); bez gradskih zidina; nisu ih osnivali vladari; smjetaj ciljevima; nije odreivan vojnopolitikim Filankopi,

Razvoj

atenske

agore

od

arhajskog

do

najpoznatiji

gradovi:

Gurnia,

helenistikog doba U klasino i helenistiko doba agora (od 8. st.p.ne.) je sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakoga ivota u gradu - trgovaka agora; politika agora

Malia, Palaikastro

10

2. posveeni 3. podgrae 4. akropola

prostor

obliku

kruga

grobovima vladara

5., 6. hramovi iz kasnijeg razdoblja 7. sjeverna vrata 8. stambeni predio gdje je prema Homeru bila Odisejeva palaa 9. spremnik za vodu GRADOVI U GRKOJ U ARHAJSKO DOBA gradovi u Grkoj gradovi svetita gradovi kolonije Gradovi u Grkoj
GURNIA

nepravilan plan nepravilan plan pravilan plan

graeni su gradovi: Mikena, Tirint, Pylos; -

nepravilni, prilagoeni terenu; siromani i neuredni; razlika izmeu gornjega grada (akropole) i donjega grada (stambenih predjela); ulice uske i krivudave; ograeni nepravilnim zidinama; povrina do 10 ha; 3.000-5.000 stanovnika; nedokuiva tajna za strance, a labirint za neprijatelje (Aristotel)

GRADOVI MIKENSKOGA DOBA Gradovi Mikenskoga doba breuljcima, opasani zidom (akropola i podgrae unutar zida) na kojima su graene kula za obranu. Najpoznatiji Thera; Troia MIKENA - smjetena na vrhu breuljka (zona hramova, svetita u sredini) u njoj nalazimo lavlja vrata. Obavijena je zidinama - 14. st.pr.K., povrina oko 10 ha

ATENA do helenistikog doba

Gradovi svetita 1. Lavlja vrata primarno utvrena naselja ili kraljevska sjedita; nepravilni, prilagoeni obliju terena; 11

mnotvo hramova i javnih zgrada; na vizualno istaknutim mjestima; cjelovita zamisao arhitekture i krajolika; najpoznatiji gradovi: Delfi, Delos, Olimpia, Argos, Epidaurus, Egina -

- strogi geometrijski red, ortogonalna mrea ulica - etverokutni obris naselja - pravokutni sustav poljodjelskih parcela, putova i kanala - agora na krianju glavnih ulica utjecaj Staroga Istoka i Etruana vaniji kolonijalni gradovi: Massalia/Marseille; Neapolis/Napuli, Metapontum, Akragas/Agrigento), Posidonia/rimski Paestum,

Syracusa/Siracusa; Cyrene

Selinunt; Bysantion, Odessos/Odessa; Milet,

GRADOVI U GRKOJ U KLASINO DOBA neoteros tropos - novi sustav izgradnje grada (neoterizo = uvoditi novosti, mijenjati; tropos=nain ivljenja), kao posljedica obnove poruenih gradova nakon grkoDELFI

perzijskih ratova; Hipodamova zamisao grada: - pravokutna ulina mrea, neovisna o obliju terena - jednostavnost i preglednost plana. agora - bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor; gradski blokovi - pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica 4:3 (Milet, Priena), 6:5 (Aleksandrija); graevine javne namjene i hramovi oblikujui elementi grada. Gradovi planirani po Hipodamovom predloku: Pirej jedini grad Hipodamova koncepta u Grkoj Pirej i Rodos autorstvo se pripisuje Hipodamu gradovi kolonije (preteito u Maloj Aziji) Miletos/Milet, Cnidos/Knidos, Priene/Priena, Olinthos/Olint

Gradovi kolonije utemeljuju se od ranog arhajskog doba; psefizma - Lumbarda (otok Korula); planirani gradovi:

SELINUNT

12

MILET trgovako, politiko, kulturno i znanstveno sredite 479. (Tales, Diogen, obnova Anaksimandar, nakon ratnog Heraklit, Anaksagora, Pitagora); g.p.n.e. razaranja; P=92 ha, veliina gradskih blokova: 22x24, 45x40 m -

- centar s javnim zgradama i vojarnama (gimnazij, hipodrom, ); uokolo sredita je stanovanje i poljodjelski krajolik HIPODAM IZ MILETA (5. st.p.n.e.) optimalna veliina grada: 10.000 stanovnika neoteros tropos pravokutna mrea ulica, pravilni gradski blokovi; teoretski model grada u obliku paukove mree (vjerojatno nigdje izveden); ARISTOTEL (384.-322. g.p.n.e.) Politika, knjiga 3 i 7 u svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu; prihvaa hipodamovu zamisao grada; istie prednost arhajskoga grada u ratnim uvjetima kada postaje labirint za neprijatelje; zoniranje - sakralno-upravne graevine u blizini agore, trgovake graevine na rubu grada (jednostavna opskrba) veliina grada - ovisi o mogunostima prehrane stanovnika. GRADOVI U GRKOJ U HELENISTIKO DOBA padinama novi gradovi - snana urbanizacija; veliki gradovi: po broju stanovnika, po povrini, po funkcijama; geometrijski (ortogonalan) plan grada; tercijarizacija gradova (trgovina i obrt); javne zgrade i prostori: poveanje broja, decentralizacija sadraja; urbana oprema - brojnija i raskonija.

1 LUKA LAVOVA; 2 LUKA KAZALITA; 3 SJEVERNA AGORA; 4 JUNA AGORA; 5 STADION; 6 ZAPADNA AGORA 7 KAZALITE; 8 - AKROPOLA

URBANISTIKE DOBA

TEORIJE

KLASINOGA

HIPOKRAT (460.-377. g.p.n.e.) utjecaj podneblja (klime) smjetaj grada na istonim (izloenost istonim vjetrovima) PLATON (427.-347. g.p.n.e) IDEALNI KRUNI GRAD - ATLANTIDA grad proizvoaa i ratnika pod upravom filozofa; 20-25 tisua stanovnika grad dovoljno brojan radi obrane, a dovoljno malen da se graani poznaju; u sreditu grada: - svetite/temenos sa hramom, kipovima, fontanama, ribnjacima i perivojima; -

HELENISTIKI GRADOVI najvea gradovi Rodos; arita koji su helenistike odrali kulture: Aleksandrija, Pergamon, Antiohija; neprekidnost klasinoga doba: Milet, Priena, Knidos,

13

novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Maloj Aziji: Pergamon, Efez, Magnezija (na rijeci Meandar), Ksantos, Halikarnas;

GRADOVI RIMSKOG CARSTVA 7 stoljea razvoja rimskoga grada (270. g.p.n.e. 476. g.n.e.); preuzimanje urbanizma; jednostavnost tlocrtne sheme; monumentalnost ambijenta principa etruanskog

novi

gradovi

Egiptu:

Aleksandrija,

Filadelfija, Ptolomeide; novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Zapadnoj Aziji: Dura Europos, Antiohija, Laodiceja, Apamea, Palmira, Damask, Gerasa, Bostra, Jeruzalem, Seleukia.

Rimsko carstvo, koje je kroz vie stoljea bila ALEKSANDRIJA najjaa drava u Evropi i Sredozemlju ostavilo je bogato nasljee graditeljstva i izgradilo veliki broj gradova sve do Britanskih otoka, Rajne, Dunava, Crnog mora, Male Azije, Palestine i Sjeverne Afrike. Rimska civilizacija je vezana uz civilizaciju Etruana (9. - 3. st. p.n.e.).

Etruanski grad - utemeljenje grada, sustav obrane i tehnika gradnje zapisani u svetim metropola helenizma, povrina oko 1300 ha, oko milijun stanovnika; utemeljena 332. g.p.n.e. prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa; smjetaj izmeu mora i jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu (svjetionik); irenje grada na more; ortogonalna shema grada; uzduna os - ulica Canopus iroka 33 m, oiviena trijemovima. knjigama. Templum celeste - Cardo i Decumanus trasiraju se u odnosu na Sunce. Tloris grada ortogonalan ili prilagoen terenu. Gradske zidine nepravilne neovisno o ortogonalnom sustavu ulica - kiklopski zidovi, Voltera: 9 km, v=9 m, =2 m Akropola unutar ili izvan zidina grada Nekropola - izvan zidina grada Grad Rim kao centar imperije razvijao se spontano i za razliku od veine novoosnovanih gradova nema ortogonalnu matricu grada to je dijelom bilo uvjetovano i breuljkastim terenom na kojem je nastao. Grad Rim je bio prva svjetska metropola, (procjene broja stanovnika kreu se od 500.000 do 2.000.000) sa mnogim 14

problemima koji i danas mue velegradove. Jedno od dostignua rimskog urbanizma je za ono vrijeme visoki stupanj komunalne opremljenosti. Svi rimski gradovi su imali rijeen problem vodoopskrbe i kanalizacije, ali u gradu Rimu to je ipak bila privilegija bogatijih slojeva stanovnika. Gustoa naseljenosti i izgradjenosti je bila velika, najamne stambene zgrade u siromanijim dijelovima grada imale su ak do 7 katova. Nasuprot tome u uoj okolici grada i u predgraima bio je izgradjen pojas ljetnikovaca i vile bogataa sa prostranim vrtovima. Sve rimske gradove, a posebno grad Rim, karakterizira i veliki broj hramova i objekata javne namjene kao to su javna kupalita (terme) amfiteatri, arene, cirkusi i sl. Veliki dio trgovakog i javnog, a posebno politikog ivota odvijao se na trgovima Kao naglaeno osvajaka, rimska drava je na novoosvojenim teritorijima osnivala i rekonstruirala gradove koji su imali funkciju administrativnih centara provincija. Iz vojnih razloga, osiguranja granica (limesa) osnivani su utvreni vojni logori zvani castrum (kastrum), Rimljani su veoma veliko znaenje davali izboru lokacije za svoje gradove to je veoma dobro opisao uveni rimski teoretiar graditeljstva Vitruvije u svom djelu "De architectura Libri dicem". To kao i gusto izgraena mrea cesta koje su medjusobno povezivale dijelove carstva doprinjele su tome da su mnogi dananji evropski velegradovi razvili na lokacijama rimskih gradova pa ak zadrali i nazive. To su npr, gradovi Londonium (danas London), Lutetia Parisiorum (danas Pariz), Vindobona (danas Be - Wien), Massilia (danas Marsej) i Colonia Agrippinensis (danas Kln). I na tlu Hrvatske nastali su brojni rimski gradovi sa funkcijama vojnih i upravnih centara. Neki od njih su takodjer zadrali i naziv koji je nastao iz rimskog naziva kao npr; Salona (Solin), Parentium (Pore), Pola (Pula), Siscia (Sisak) i

dr. U nekim od tih gradova postojea ulina mrea povjesnog dijela grada identina je onoj iz rimskog castruma na pr. u Sisku, a u Poreu su ulice cardo i decumanus zadrali iste nazive do dananjeg dana. USTROJ RIMSKOGA GRADA - gradograditeljski ustroj - predloak rastera - centurijacija; kastrametacija - cardo - u smjeru sjever-jug - decumanus - u smjeru istok-zapad Kastrametacija je planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora). Castrum u republikansko doba ima oblik kvadrata veliine stranice od 500 do 700 m, okruen grabitem, uvren palisadama, s glavnim ulazom na istoku Castrum u carsko doba (od 27.g.p.n.e.) je pravokutnog oblika, ua stranica = 2/3 dulje stranice (500 x 700m ili 600x800m).

CASTRUM VOJNI TABOR cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)

1 SREDITE TABORA SA SVETITEM 2 ZAPOVJEDNITVO PRAETORIUM 3 ORUARNA 4 LAZARET 5 TRG I TRNICA - FORUM 6 SMJETAJ ASNIKA 7 UIONA 8 ZAROBLJENICI 9 SMJETAJ VOJNIKA (VOJARNECANABAE) 15

CENTURIJACIJA podjela zemljita na centurije kvadrate povrine 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes). Centurije se dijele na agrarne parcele jugere. agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici groma mjerni instrument

ZONIRANJE RIMSKOGA GRADA zoniranje sadraja socijalni zoning stambenih etvrti (etvrti bogatih i etvrti siromanih) specijalizirane trgovake ulice i trgovi (ulice draguljara, pekara ) tabernae (lokali u prizemljima zgrada s ulinim ulazima) STAMBENI BLOKOVI RIMSKOGA GRADA u grkom i helenistikom gradu stambeni blok esto izduen dvored zgrada; u rimskome gradu stambeni blok najee kvadrat ili priblino kvadrat etverored obogaen i uresima zgrada (od 21x21 m u Trier-u do 137x137 m u Lucci); u srednjovjekovnome gradu preuzet rimski tip stambenoga bloka. JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA URBANISTIKIH slabo izraeno, isprepletanje

POTIVANJE TRADICIJA -

LOKALNIH

prilagodba rimskoga grada etruanskom, grkom i helenistikom gradograditeljskom naslijeu;

novi rimski grad u blizini postojeega grada (Atena, Emona, Tarsatica); naslijeeni grada; urbani ustroj monumentalnim graevinama

u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podiu grad tipa castruma.

RIMSKI TERENA -

GRAD

PRILAGOEN u sustavu

OBLIJU templum

vee, raskonije i raznovrsnije nego u grkom i helenistikom gradu thermae - u sklopu termi: vjebaone, itaone, igraone, trgovine, etalita, vrtovi; basilica - trnica, sudnica; theatrum kazalite; odeum - glazbena dvorana; stadium stadion; palestra rvalite; templum hram; amphitheatrum/arena borilite; circus - trkalite za konje i kola (Circus Maximus u Rimu); naumachia gledalite s vodenom povrinom za natjecanja. JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA kapitolij posveeni prostor, na povienom mjestu, kompozicijski povezan s forumom; hramovi Jupitera, Junone i Minerve; 16

malobrojni

gradovi

celeste zbog prilagodbe terenu; decumanus usporedan sa slojnicama; cardo okomit na slojnice.

TRIER

ostali hramovi i svetita; naziv za jedan od sedam breuljaka grada Rima forum; gradski trg - jedini kod malih gradova, a reprezentativan kod velikih gradova; sustav foruma u gradu Rimu;

forum najee u predjelu sjecita carda i decumanusa; forum u gradu = praetorium u castrum; tlocrtni oblik - najee pravokutnik (odnos stranica esto 3:2), katkada izdueni pravokutnik (Ostia, Pompeji), a iznimno i kvadrat, krug, elipsa utjecaj helenizma (Antiohia, Gerasa, Palmira)

javne zgrade uz forum: - trijemovi, hram, vijenica (curia), dravna riznica, zatvor, sudnica (basilica), trnica, trgovine (tabernae)...

ulice glavne ulice CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis) - u polju primarna, u gradu sekundarna - irina: 7-8 m u gradu, 100 stopa (=30,48 m) u polju

DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus) - glavna ulica grada - irina: 14-15 m (30 m) u gradu, 50 stopa (15,24 m) u polju

DECUMANUS U POMPEJIMA

Carski forumi unijeli su urbanistiki red u nepravilno gradsko tkivo: - Forum Iulium Cesaris (110x70 m); - Forum Augusti (125x90 m); - Forum Pacis Vespaziani; - Forum Nervae; - Forum Traiani (280x200 m) prema projektu arhitekta Apollodorusa iz Damaska - helenistiki utjecaj.

razmjerno uske stambene ulice: 2,5-5 m - ulice prekrivene kamenim ploama - povieni plonici za pjeake - poviene kamene ploe na mjestima prijelaza pjeaka zebre

parkovi, svete ume

17

ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA bogatiji nego u helenistikom gradu skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA vodovod (akvedukti; potronja u Rimu 1 m3/st./dan; m3/st./dan); odvodnja (glavni kolektor u Rimu - Cloaca Maxima izveden 509. g.p.n.e.; protupoarna zatita (u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasaca); policija (u Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca. RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO ZAKON XII. PLOA (sredina 5. st.pr.K.) irina i kategorija ulica: - iter - pjeaka ulica najmanje irine 0,66 m - actus - najmanje irine 1,35 m - via - kolna ulica najmanje irine 2,70 m graevna crta dubina i visina izgradnje odravanje ulica graevno redarstvo, komunalna sluba potronja u 20. st. 0,5 -

...odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete (osunanje, vjetrovi, temperatura, vlanost)...; naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova: ...prednost ima kruni oblik zidina i radiocentrina cestovna mrea...; preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS - Grad Rim - Vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra - castra stativa - stalni vojni tabor; - castra aestiva - ljetni vojni tabor; - castra hiberna - zimski vojni tabor; - castron - manja vojna utvrda - Gradovi kolonije na osvojenom teritoriju - novoutemeljeni gradovi; - naslijeeni gradovi iz predrimskoga doba: - ive u potpunoj ovisnosti o Rimu; - 120. g.pr.K. utemeljeno ve 80-ak gradova (Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes ) RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ romanizirani gradovi etruanski gradovi;

LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.) ustroj grada odravanje i oprema ulica raspored, izgradnja i popravak zgrada izvlatenje (eksproprijacija) zemljita javna sigurnost i higijena

Marcus Vitruvius DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM oko 15. g.pr.K. pravila za ustroj i izgradnju grada
BOLOGNA

18

latinske kolonije

- gradovi tipa urbs quadrata Trier, Arles, Barcelona, London

BARCELONA

HERCULANEUM

gradovi bez prepoznatljivih urbanistikih predloaka - gradovi razliitih urbanistikih sustava (Pompeji, Palmira...) Nimes, Leptis Magna,

novoutemeljeni gradovi planirani gradovi - gradovi razvijeni iz kastruma Aosta, Torino, Be, Strasbourg

POMPEJI

- gradovi bez urbanistikog sustava i reda (Ostia (zapadni dio)...)


AOSTA

- gradovi tipa kastruma Bologna, Pariz, Firenca, Timgad

RIMSKE CESTE Apeninski poluotok: Via Flaminia,Via Cassia, Via Salaria Balkan - Mala Azija: Via Appia, Via Egnatia Sicilija - sjeverna Afrika: Via Valeria Srednja i zapadna Europa: Via Emilia Germanija Dunav - Dacija: Via Aquileia Galija-Iberijski poluotok: Via Aurelia

TIMGAD

19

ANTIKI GRADOVI NA HRVATSKOM TLU antiki grad: danas arheoloka nalazita autohtonost: tradicija ilirskih gradina tisuljetna tradicija: 4. st.pr.K. - 614. g. (pad Salone) slaba istraenost: neki gradovi nelocirani loe dananje stanje Salona - najugroeniji i najdevastiraniji grad Zadar - najistraeniji grad Pula najouvaniji grad ANTIKIH

neujednaena gustoa gradova: vea na Jadranu, manja u Panoniji gradovi na Jadranu: ouvaniji i istraeniji Istra: puno ilirskih naselja, malo gradova (Pore, Pula, Nesakcij) Liburnija (od r. Rae do r. Krke/Titius): najurbaniziranije podruje Dalmacija: Salona, Issa, Pharos, Tragurion, Epetion, Epidauros, Narona poveanje broja gradova u Istri i Dalmaciji na izmaku antike

RASPROSTRANJENOST GRADOVA

VELIINA HRVATSKOJ

ANTIKIH

GRADOVA

GRADOVI NA OBALI NA POETKU ANTIKE

SALONA najvei grad (74 ha), slijede POLA/Pula (24 ha), IADER/Zadar (14 ha), PARENTIUM/Pore (7 ha), ISSA/Vis ( ha), PHAROS/Stari Grad ( ha), TARSATICA/Rijeka ( ha), AENONA/Nin ( ha), ARVA/Rab ( ha)...

GRADOVI NA OBALI KRAJEM ANTIKE

20

USPOREDBA POVRINA RIMSKIH GRADOVA veliki rimski gradovi - Rim (427 ha), Trier (245 ha), Nimes (170 ha), London (120 ha) srednje veliki rimski gradovi - Pompei (77 ha), SALONA (74 ha), Torino (54 ha), Verona (44 ha) mali rimski gradovi - POLA/Pula (24 ha), Emona/Ljubljana (21 ha), ha), Vindobona/Be Barcino/Barcelona (19 (14 ha), ha), Florentia/Firenca (19 ha), IADER/Zadar (14 PARENTIUM/Pore (7 ha), Ostia (2,4 ha).

TLOCRTNA SLIKA ANTIKIH GRADOVA U HRVATSKOJ pravilan predloak: - ortogonalan (Issa, Pharos, Parentium, Iader)

ISSA

PHAROS

RAZVOJNI HRVATSKOJ -

PUT

ANTIKIH

GRADOVA

- radio-centrian (Pola)

naselja koja su sazrijevala u autohtonom (ilirskom) ambijentu: - svi gradovi Liburnije, osim Zadra - mnogi gradovi u Dalmaciji

naselja nastala doseljavanjem grkog i rimskog kulturnog i etnikog elementa: - svi gradovi u Panoniji - malobrojni gradovi na Jadranu

SMJETAJ HRVATSKOJ -

ANTIKIH

GRADOVA

na breuljcima tipa castellum i oppidum: preteito ilirska naselja u ravnici ili na blagim padinama: gradovi kolonije na poluotocima: Parentium, Arva, Iader, Epidauros na pjeanim sprudovima: Aenona
ASSERIA

nepravilan predloak: Asseria, Varvaria

GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ doticaji s Grkom od 9. st.p.n.e. - nalazi keramike - utvrenja gradina: tehnika megalitskih bunja (kiklopski zidovi - opus quadratum) 21

osnivanje kolonija od 4. st.pr.K. cilj nije bio osvajaki (grki gradovi postaju kulturna arita)

- Pharos (Stari Grad, o. Hvar) utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g.pr.K. agrarna kolonija, sauvana grka poljodjelska parcelacija (scamnatia)

Issa (Vis) - prvi grki grad na Jadranu. Grad osnivaju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.p.n.e.

kvadratni oblik grkoga/rimskoga grada; urbana planimetrija urbs quadrata; trg na sjecitu glavnih ulica Knidska kolonija na otoku Koruli -

utemeljena moda prije Isse i Pharosa, nepoznata lokacija stanovnici Issae osnivaju u 3. st.pr.K. naselja-kolonije: Lumbarda (o. Korula), Tragurion (Trogir) i Epetion (Stobre) oblik nepravilnoga etverokuta, agora u junom dijelu grada ostatci kiklopskoga zia rimsko kazalite na poluotoku Prirovo (danas samostan) - Salona ilirsko naselje postaje glavni emporij (trgovaka luka)

22

PSEFIZMA Starogrki natpis uklesan u kamenu (3. st.pr.K.) - najstariji poznati urbanistiki dokument o osnivanju grkoga naselja govori o_ razdiobi zemljita na: naselje ograeno zidom i poljodjelski prostor u okolici; imenima obitelji s pripadajuim parcelama; pravima stanovnika koji su prvi zauzeli zemlju i onih koji e doi kasnije Psefizma je naena u Lumbardi grkoj agrarnoj koloniji na otoku Koruli. RIMSKI GRADOVI NA TLU HRVATSKE rimska nazonost 8 stoljea: 3. st.pr.K. - 5. st. za razliku od grke, rimska kolonizacija imala je osvajaki cilj (prema rimskom pravu s osvojenim teritorijem Rim je neogranieno raspolagao)

poetkom 2. st. pretvaranje castruma naselja; broj naselja mnogo manji nego na Jadranu; najvei castrum je Mursa (Osijek);

gradovi termalna ljeilita: Aquae Iassae (Varadinske (Daruvar); Toplice), Siscia Aquae (Sisak), Ballisae Marsonia

vei

gradovi:

(Slavonski Brod), Cibalae (Vinkovci); manji gradovi: Andautonia (itarjevo), Iovia (Ludbreg), Ad Fines (Glina), Incerum (Poega), Cuccium (Ilok) i dr. RIMSKE CESTE U HRVATSKOJ svi glavni dananji cestovni smjerovi (dijelom i trase) podudaraju se s rimskim cestama: jadranska cesta, savska cesta, podravska cesta.

DANANJE STANJE RIMSKIH GRADOVA A) jasno uoljiv gradograditeljski predloak: URBANIZACIJA ISTONE OBALE JADRANA Rimljani nisu osnovali ni jedan novi grad osim vojnih tabora; svi rimski gradovi postojali su i u predrimsko doba kao autohtona ilirska (grka) naselja; do poetka 2. st. gradovi na Jadranu jedini su gradovi na tlu dananje Hrvatske URBANIZACIJA PANONIJE stalni vojni logori; utvrde tipa castellum; Zadar, Pore B) dobro ouvana arheoloka nalazita: Parentium (Pore), Pola (Pula), Nesactium (Nezakcij), Asseria (Podgrae/Benkovac), Aenona (Nin), Iader (Zadar), Salona (Solin), Aequum (Vid/Metkovi); C) slabije ouvana arheoloka nalazita: Tarsatica (Rijeka), Curicum (Krk), Senia (Senj), Varvaria (Bribir/Skradin), Scardona 23 (itluk/Sinj), Narona

(Skradin), (Vinkovci); D) skromni,

Aquae

Iassae

(Varadinske

Toplice), Andautonia (itarjevo), Cibalae nedovoljno istraeni ostatci:

Fulfinium (Omialj/Krk), Apsorus (Osor), Arva (Rab), Argyruntum (Starigrad/Velebit), Iovia (Ludbreg). JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA AMFITEATRI POLA poetak gradnje nekoliko desetljea prije Coloseuma u Rimu AKVEDUKTI komunalne graevine / arhitektonske graevine u krajoliku Salona duine 4 km

Dioklecijanov akvedukt (kod Solina) duine 9 km Iader duine 40 km GRADOGRADITELJSTVO Salona; Iader, Siscia, Mursa, Epidaurus, Equum, Burnum (Kistanje) Svaki grad nije imao amfiteatar forum u funkciji amfiteatra SLAVOLUCI Pola Iader - Sergijev slavoluk - slavoluk Melije Anijane uzidan u Morska vrata u 16. st. - slavoluk s tri otvora uklopljen u istoni bedem; Asseria - Trajanov slavoluk (4.-6. st.) U ovom razdoblju zapoinje preobrazba gradograditeljskoga ustroja postojeih gradova, koja je posljedica politike i gospodarske krize, te afirmacija kranstva. Preobrazba gradova se oituje u smanjenju javnih povrina, a poveanju stambenih, te ustrojbi novoga sredita oko starokranskih crkvenih graevina: Pore (Eufrazijeva bazilika), Pula (kapela sv. Marije Formoze), Salona (episkopalni centar). mrea utvrenja (castrona) du plovnih putova na Jadranu: Veli Brijun; Cres, Rab, Kornat, Vrgada (Zadar) 24 KASNE ANTIKE

palae:

Kornati

(Mala

Proversa),

Mljet

decumanus Calle larga (iroka ulica) sredinom poluotoka cardo zavrava s Morskim vratima (slavoluk Melije Anijane) gradski zid ulaz u grad s jugoistoka

(Polae), Dioklecijanova palaa

forum

kapitolij

na

mjestu

ilirskoga

(liburnijskoga) svetita FORUM: 45x90 m, s tri strane okruen jednokatnim trijemom; od kapitolija odvojen
SALONA Episkopalni centar

ulicom i razlikom u visini (1,8 m) KAPITOLIJ: obrubljen dvostrukim trijemom s tri strane; slian francuskim primjerima (Pariz) a razliit od drugih primjera u Italiji i Dalmaciji;

ZADAR (IADER) najvjernija slika antikoga grada ne zbog ouvanosti antikih graevina (kao Pula) nego zbog nenaruene tlocrtne slike

planirani grad urbs quadrata smjeten na poluotoku P=15,4 ha; 700x230 m; 2000-3000 st.; pravokutni sustav ulica insule: 50x25(30) m, 40x25(30) m;

25

DANANJE STANJE FORUMA I KAPITOLIJA - sjeverni dio foruma: u 6. st. izgraen ranosrednjovjekovni sakralni sklop sv. Donata i sv. Stoije.

forum 81x31 m (odnos stranica 1:2,2); kapitolij u nastavku foruma; dva hrama brojne sauvane (arena), antike dva graevine kazalita, dva amfiteatar

PULA (POLA) - neuobiajeni plan rimskoga grada - nepravilan radijalno - kruni plan na ilirskoj podlozi (gradinski dojam naselja); jedan od rijetkih (moda i jedini) antiki grad krunoga tlocrta -

hrama, slavoluk, javne i stambene zgrade NIN (AENONA) smjetaj na pjeanom sprudu; nepravilan kruni oblik; tlocrt - urbs quadrata (pravokutne insule razliitih veliina)

ortogonalna planimetrija u manjoj mjeri u predjelu foruma i kapitolija, te donekle u suburbiju; razvoj: ilirsko naselje; rimski grad; ruenje grada u 7. st.; sjedite hrvatskih kraljeva i biskupa u 10. st.; ruenje grada u 17. st. u

glavna ulica (decumanus) kruna; svetite na vrhu grada, na mjestu ilirskoga svetita (u renesansi izgraen katel)

26

ratovima izmeu Turske i Venecije; od tada naselje ruralnoga tipa OSIJEK (MURSA) rimski grad Colonia Aelia Mursa - dananji Donji grad vojni tabor za 6000 ljudi, povrina oko 50 ha, najvei rimski grad u sjevernoj Hrvatskoj (od 2. st. pretvorba u grad);

povijesna slojevitost (stratigrafija) tri sloja: ilirsko-grki; rimski; kasnoantiki ranosrednjovjekovni;

DIOKLECIJANOVA PALAA SPLIT Kasnoantika graevina, izvedena 300. godine s ciljem da car Dioklecijan provede posljednje godine ivota (305.-313.)

Vizigoti razaraju Mursu 378. g.

SOLIN (SALONA) Najvei rimski grad na tlu Hrvatske, jedan od veih rimskih gradova (pribline povrine kao Pompeji). Iirsko naselje (sjedite Delmata); grki emporij; metropola rimske Provinciae Dalmatiae. Tri prostorne i vremenske cjeline (rijetko su se rimski gradovi irili izvan poetnog okvira grada): 1 2 3 urbs vetus (najstariji dio grada; forum, kapitolij, kazalite) urbs nova occidentalis (amfiteatar) urbs nova orientalis (starokranski sklop) Slaveni iz koje i Avari se razaraju Salonu 614. g.; Split

stanovnitvo se sklanja u Dioklecijanovu palau razvio Split srednjovjekovni tako (Aspalathos). postaje nasljednik

urbanistike tradicije poruene antike Salone. jedinstveni primjer u povijesti polivalentna graevina: carska palaa / grad / vojni tabor; 215x175(189) m; objedinjene dvije sheme: urbs quadrata i castrum;

27

glavne ulice (cardo i decumanus) 23 m (helenistika tradicija); gradska vrata: - porta aurea (zlatna, sjeverna); - porta argentea (srebrna, istona); - porta ferrea (bronana, zapadna); - morska vrata

SREDNJEVJEKOVNI GRADOVI Razdoblje srednjeg vijeka poinje: 476. g. pad Zapadnoga Rimskoga Carstva 529. g. zatvorena posljednja klasina akademija u Ateni, utemeljen benediktinski red u Italiji, a zavrava: 1453. g. pad Carigrada 1492. g. otkrie Amerike 1517. g. poetak reformacije

sjeverni dio: stanovanje vojske i posluge juni dio: carske odaje, Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej. palae ona postaje grad

Prilagodljivost urbanistika.

pretvarajui svoja arhitektonska obiljeja u U evropskom i mediteranskom prostoru poetak perioda nazvanog Srednji vijek poklapa se sa raspadom Rimskog carstva i tzv. seobom naroda. Promjene su se odvijale tokom nekoliko stoljea, a karakterizira ih dominacija kranstva i feudalizam kao novi drutveni sistem. Rani srednji vijek (V stoljee nove ere), period je raseljavanja stanovnitva iz gradova. Tako je velegrad Starog vijeka Rim spao u VII stoljeu na svega 40.000 stanovnika Formira se nova dominirajua klasa feudalci, a to su vlastela s jedne i sveenstvo s druge strane, iako u poetku nepovjerljivi prema gradovima, prihvaaju gradove kao nove izvore prihoda.
DIOKLECIJANOVA PALAA - SREDNJI VIJEK

Tako dolazi do osnivanja novih gradova oko feudalnih novi zamkova, se samostana osnivaju i na crkvenih vanijim sredita. Radi razvoja zanatstva i trgovine mnogi gradovi komunikacijama, kopnenim i vodenim, posebno na raskrima cesta, prijelazima preko rijeka i morskim lukama ili na ve sruenom ili polusruenom rimskom gradu. Urbana struktura srednjevjekovnih gradova bila je veoma razliita. Najvei dio njih nastajao je i razvijao spontano kroz vie stoljea - takvi gradovi imaju nepravilnu mreu ulica. Manji dio gradova je u Srednjem vijeku bio gradjen planski najee sa ortogonalnom mreom ulica i ulinih blokova.

28

Gradovi su dobivali povlastice, posebno oni izgradjivani na kraljevom zemljitu, koji su dobivali naziv "slobodni kraljevski grad", Graani su takoer imali posebna prava. Srednjevjekovni grad je postao veoma privlaan za seosko stanovnitvo koje u feudalnom sistemu ima veoma malo sloboda. U ranom Srednjem vijeku grad je bio centar proizvodnje, prvenstveno zanatske, tako da su 80 % stanovnitva inili proizvodjai i njihove obitelji. U Osnivaju se udruenja gradu se zanatlija formira tzv.cehovi koja osiguravaju kvalitetu proizvoda . srednjovjekovnom gradjanska klasa koja ve u IX stoljeu poinje borbu za svoje oslobadjanje od feudalnih gospodara. Osamostaljenje gradova od feudalnih gospodara, koje je nekad bilo vreno i nasilnim putem dovelo je do stvaranja gradske samouprave - komuna sa svojim gradskim vijeima i statuta sa zakonskom snagom. Ovakvo osamostaljenje lokalne graanske klase imalo i je se preuzimanje samouprave

bolesti i epidemija velikih razmjera. esti su bili i poari koji su unitavali itave etvrti. Takve prilike u gradovima uvjetovale su spor rast gradskog stanovnitva koje je npr, u Engleskoj za tri stoljea (od XI do XIV) poraslo samo za 2,2 puta. Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog

urbanizma poinje sa srednjim vijekom. Srednji vijek je kulturno-povijesno razdoblje u kojemu nastaju prvi gradovi sa hrvatskim stanovnitvom. Hrvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli bogatstvo i sjaj francuskih, nizozemskih ili njemakih gradova, ali su usporedivi i slini s talijanskim i srednjoeuropskim gradovima. Medju srednjevjekovnim gradovima izgradjenim na naoj jadranskoj obali planski su utemeljeni: Korula, Ston, Pag i dijelovi Dubrovnika. Dubrovnik je ve u XIII stoljeu dobio svoj Statut, a poslije poara 1296. godine grad je dobio novi plan sa sistemom paralelnih ulica okomito poloenih na glavnu,iroku ulicu Place (dananji Stradun). TIPOLOGIJA GRADA prema mjestu nastanka gradovi antikoga naslijea; kontinuitet rimskoga grada: Firenca, Bologna, Lucca, Pistoia, Verona, Piacenza; - ugradnja grada u rimske graevine: Tours, Arles, Split; novi gradovi na antikim temeljima: Strasbourg, Bordeaux, Rouen; - ouvanost rimskoga poloaja: Avenche, Urbisaglia, Ljubljana gradovi nastali oko nekih arita (crkva, samostan, utvrda); gradovi na povoljnim mjestima (na breuljcima, uz vodu). SREDNJOVJEKOVNOGA

odraza i na organizaciju gradskog prostora. U srednjovjekovnim posebnom trgu. gradovima Kroz to izgrauju u reprezentativne gradske vjenice, esto na mnogim srednjevjekovnim gradovima nalazimo dva trga jedan crkveni (duhovna vlast) a drug graanski (svjetovna vlast). Takvim naglaenim formiranjem dvaju gradskih centara - sakralnog (crkva) i profanog (vijenice) srednjevjekovni gradovi poprimaju svoj karakteristian i prepoznatljiv bipolarni oblik. Gradovi Srednjeg vijeka su maleni, najvei grad srednjeg vijeka je Venecija s ~140.000 st. koncem XIII st., uz nju je po veliini Konstantinopolis (400. 000 st). Dubrovnik je po broju stanovnika bio najvei u Hrvatskoj (6.000 st.) Gustoa izgrajenosti u tim gradovima bila je veoma visoka, veina ulica uske i bez ikakvih sanitarnih uredjaja to je pospjeivalo razvoj

29

prema centrinosti monocentrini gradovi bicentrini (dvojni) gradovi (Carcassone, Budimpeta, Zagreb) policentrini gradovi (Reims, Hiledsheim) prema drutveno-politikom poloaju koncentrini gradovi (Bale, Nordlingen)slobodni kraljevski gradovi gradovi-drave crkveni gradovi feudalni gradovi linearni gradovi (Edinburgh, Krievci) formirani uz jaku prometnicu, izdueni prema tlorisnom predloku

nastaju prstenastim irenjem

SMJETAJ SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA poloaji koji omoguuju obranu povoljan zemljopisni poloaj: prijelaz preko rijeke, spoj dviju rijeka, prestanak plovnosti rijeke, morski zaljev, raskrije vanih putova, mjesta prije planinskog masiva

spiraloidni

gradovi

(Motovun)-

obino PLANIRANJE GRADA nepravilni i spontano nastali gradovi novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovake svrhe: a) pravilna geometrijska (ortogonalna) planimetrija; b) bastide i borgade - novoutemeljeni planirani gradovi/naselja osnovani zbog: vojnoga znaaja, gospodarske podruja. obnove To su SREDNJOVJEKOVNOGA

obavijeni oko stoastih breuljaka

zvijezdasti

gradovi

(Siena,

minj)-

na

mjestima gdje se sutie vie putnih pravaca

ortogonalni Pore)-uvijek

(Klasini) planirani;

gradovi novi

(Zadar, ili

ratovima

opustoenih

gradovi

naselja poluurbanih obiljeja (izmeu sela i grada) neka vrsta pretea renesansnoga urbanizma traganje za srednjovjekovnim idealnim gradom; - naziv bastide u Francuskoj i Engleskoj, a borgade (castelli franchi) u Italiji.

gradovi esto rimskog podrijetla

vretenasti gradovi (Samobor)-linearan grad od l ulice sa proirenim trinim mjestom

ZONIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA Etnika podjela kvartovi etnikih grupacija, idovski kvartovi kvartovi s vilama bogatih i plemstva, kvartovi sa skromnim graanskim kuama 30 Socijalna podjela -

radijalno koncentrini- popreno prosjeene ulice spajaju gradska vrata i trg u sreditu naselja

Specijalizacija ulica prema zanimanjima torbarska, koarska, mesarska trgovine - rasprene po gradu; gradovi su djeca trgovine; trnice - u rubnim dijelovima grada; ispred gradskih vrata podgrae/grad trgovaca; radni predjeli - jedinstvo rada i stanovanja: proizvodi se u prizemlju, a stanuje na katu trgovi - crkveno i svjetovno sredite: trg s katedralom/crkvom; vijenicom; sveuilite. SREDNJOVJEKOVNOGA trg sa gradskom Specijalizacija gradskih etvrti

IZGRAENOST GRADA -

velika gustoa izgradnje: do 100% (Italija Venecija) velika gustoa naseljenosti - prosjeno 100150 st./ha, do 500-700 st./ha
FIRENZA A PIAZZA DUOMO B - PIAZZA DELLA SIGNORIA

tipoloka raznolikost oblik: nepravilan i geometrijski (rijetka stroga geometrija); introvertiranost glavne zgrade); (ulice ulaze na trg u uglovima i bono, rijetko u osi proelja

razliiti od antikih, renesansnih i baroknih trgova (manji i drukijih tlocrtnih oblika).

URBINO

SREDNJOVJEKOVNI TRGOVI prostori za javne predstave specijalizacija trgova * katedralni trg * trg vijenice * trg trnica
SIENA PIAZZA DEL CAMPO

31

SREDNJOVJEKOVNE BLOKOVI I PARCELE -

ULICE,

GRADSKI

dio urbanoga ustroja (Venezia, Amsterdam, Bruges, Nrnberg) bunari (u dvoritima, na trgovima) INFRASTRUKTURA

ulice: sustav kapilara, mala irina (7-8 m, 56 m, 2 m) razliitost parcela: blokova: najee pravilni uska i (etvorinasti, dugaka sa

KOMUNALNA -

pravokutni), zakrivljeni, nepravilni; zabatima zgrada prema ulici.

SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA nema kanalizacije i vodovoda; vodotoci se esto koriste kao smetlita; ulice nepoploene; prvi plonici: Pariz (12. st.), Firenca (13. st.), Engleska (14. st.); javna kupalita; bolnice, karantena (obveza od 14. st.). KORITENJA JAVNIH PROSTORA

NAIN GRADA
LBECK

religijske sveanosti: velike crkvene zabave, procesije, scenske religijski predstave igrokazi); graanske sveanosti: organizirane i spontane puke zabave; turnirske igre i natjecanja; prigodni sajmovi; u Bologni: javni izbor sudaca, rektora, sveuilinih profesora i laureata; predstave putujuih pjevaa, sviraa, glumaca, onglera i maioniara; javna kanjavanja: stupovi srama, vjeala, lomae SREDNJOVJEKOVNO ZAKONODAVSTVO gospodarstva: procesa pomorstvo, obrtnike i sigurnost ivota u gradu; podizanje i odravanje gradskoga zida; zatita od poara; izgradnja du ulica i odravanje ulica; zabrana izboina na zgradama prema ulici Prag, 1313. g. - potrebna dozvola za izgradnju ili dogradnju Genova - propis za zgrade prema luci URBANISTIKO (crkvena prikazanja,

GRADSKI ZID obrambeni znaaj - masivna konstrukcija i kule (utvrenje); pravno-administrativni znaaj - primjena zakona i propisa unutar gradskoga zida; drutveni znaaj - osjeaj zajednitva i meusobne povezanosti. VODA U SREDNJOVJEKOVNOME GRADU dio sustava utvrenja prometnica

AMSTERDAM

pokreta dio

trgovake luke tehnolokoga manufakturne proizvodnje

32

SREDNJOVJEKOVNI HRVATSKI GRADOVI STAROHRVATSKI GRADOVI 9.-12. stoljee (do 1102. g.) Utvrena gradita: Mrsunjski lug (Slavonski Brod), Sv. Petar (Ludbreg), Gradina (Gudovac, Bjelovar), Bedem-gradite, erinci (Okuani), Tvra Sv. Ane u ibeniku, Bribir (Skradin), Stari Goan (Istra) Nove urbane jezgre: Nin, Knin, Biograd, Bribir, ibenik, Klis, Omi, Imotski; Zagreb, Sisak, Vinkovci, Osijek Kroatizacija antikih gradova: Pore, Pula, Osor, Krk, Rab, Senj, Zadar, Trogir Svrha ranosrednjovjekovnih gradova:

esti

sukobi

gradova

zbog

zemljinih

posjeda na njihovim granicama. SREDNJOVJEKOVNI SJEVERNOJ HRVATSKOJ Antiki gradovi nestali ili su se pretvorili u sela na mjestu ruevina Izgubljen (ratovi, svaki lo trag graevni antikoga materijal). GRADOVI U

gradograditeljskoga naslijea. Uveden je novi gradograditeljski ustroj. Mala gustoa gradova. Procvat gradova u 14. i prvoj polovici 15. st. zaustavljen je krajem 15. i u 16. st. zbog turskih osvajanja. SREDNJOVJEKOVNI NAINU NASTANKA kontinuitet iz antike kulturno-etniki kulturno-etniki i smjetajni kontinuitet: Split/Salona, GRADOVI PREMA

obrambena, administrativno-crkvena, trgovaka GRADOVI KASNOGA SREDNJEGA VIJEKA (1102.-1526. drave) naseljavanje Slavonije (sjeverne Hrvatske): poetak urbanizacije poticaj: ratna opasnost - Tatari (13. st.), Turci (15.-16. st.) slobodni kraljevski gradovi vojna krajina (od 16. st.) zavretak srednjega vijeka brojni neki srednjovjekovni burgovi gradovi-burgovi u utvrde porueni (naputeni) pregraeni renesansnih obiljeja - poetak osnivanja novih renesansnih gradova SREDNJOVJEKOVNI JADRANU sauvan populacijski, ustavno-pravni, urbanistiki i komunalni kontinuitet iz antike; autohtone vrijednosti - mediteranski grad izvornih obiljeja: Dubrovnik, Split, Korula; velika gustoa gradova; GRADOVI NA razdoblje Ugarsko-hrvatske

Pore, Pula, Rab, Zadar, Trogir; kontinuitet: Dubrovnik/Epidaurus; kontinuitet imena: Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia, Makarska/Muccurum; kontinuitet mjesta: Nin, Skradin, Osijek Varadin, Krapina, Krievci, Virovitica, podgraa utvrda Vukovar, Ilok samostalna naselja civitas na Jadranu; slobodni kraljevski gradovi u Slavoniji ilirska gradina ili staroslavensko gradite crkveno sredite (biskupija, upna crkva, samostan): akovo, Lepoglava, Topusko mjesto trgovanja i sajmova: Varadinske Toplice Napomena: grad Pag nastao je na razmei srednjeg vijeka i renesanse, po vremenu nastanka spada u renesansne, a po nekim elementima grada u srednjevjekovne.

gradovi oko nekih arita

33

GRADOVI PREMA TLOCRTNOJ SLICI gradovi ortogonalnoga rastera: Gradec (Zagreb), Pag, Ston...

gradovi tlocrta:

krunoga Bale, Brse,

(koncentrinoga) Gronjan, Labin,

Motovun, Sv. Lovre, Vinjan...

VELIKI STON

gradovi radijalnoga tlocrta: Beram

BALE

gradovi izduenoga tlocrta (du ceste): Kaptol (Zagreb), Krapina, Krievci, Virovitica, Daruvar, Naice,akovo,Vinkovci, Vukovar, Osijek...

BERAM

gradovi geometriziranoga tlocrta: Cavtat, Dubrovnik, Hvar, Korula...

VUKOVAR

gradovi

nepravilnoga

tlocrta:

Knin,

ibenik, Omi, Makarska, Buje, Rovinj...

IBENIK

34

GRADOVI Dubrovnik,

NASTALI Korula, Pag, Ston;

PREMA Gradec

URBANISTIKOM PLANU: (Zagreb), Hvar DUBROVNIK 6.-7. st. - biskupsko sjedite. Katio najstariji dio grada. Prvo i drugo proirenje dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa. Obnova grada nakon potresa 1667. ouvala je srednjovjekovnu urbanu matricu (ulinu mreu, parcelaciju, gustu blokovsku strukturu, tip kue)

9.-10. st. - tree proirenje izgradnjom Pustijerne

KORULA Najstariji podaci o gradu iz 10. st. Gradski statut iz 1216.

10.-11. st. etvrto proirenje - regulacijski plan iz 1272. Poetak izgradnje Lovrijenca.

- 13. st. peto proirenje poslije poara, regulacijski plan 1296.

35

STON (VELIKI STON, MALI STON) Grad-blizanac - dva grada u dvije uvale, meusobno spojena zidom dugakim 5,5 km. Sauvani izvorni dokumenti (djelomice i nacrti) o planiranju grada u 14. st. Grad osnovala Dubrovaka Republika na mjestu solane (kontrola ulaska na Peljeac).

3 samostana (na uglovima grada), crkve, graanske kue (obrtnici i trgovci); od 18. st. plemike palae i javne zgrade

ZAGREB - Metropolis Coatiae (saborski spis iz 1557.) Bicentrian (dvojni) grad: Gradec + Kaptol

Kaptol - crkveni grad - najvei srednjovjekovni Gradec - slobodni kraljevski grad (1242.); - geometrizirani tlocrt (planirani grad); crkveni grad u Hrvatskoj. 1093./94. -

36

utemeljenje

Zagrebake

biskupije

OSIJEK je ranosrednjovjekovno naselje istono od ruevina Murse (6.-9. st.). Kasnosrednjovjekovni katel Eszek na mjestu dananje Tvre

(poetci urbanoga razvoja). - spontani, razvoj du glavne ulice etiri fiziki i socijalno razliita dijela grada: katedrala s biskupskom utvrdom; Ves - kanonike kurije i vrtovi; Dolac nepravilna i gusta izgradnja, cistercitski samostan, upna crkva sv. Marije Opatovina planirano naselje obrtnika Pisani most. Pribliavanje dva grada: prvi sajam - Harmica (1631.). 1850. ujedinjenje u jedinstveni grad Zagreb HVAR Grko i rimsko naselje Dimos (nema arheolokih tragova). Gradska vrata Bakaeva (juna), sjeverna,

neutvreno podgrae katela ispod junih zidina 1526.-1687. turski grad; turski drveni most Osijek-Darda, 8 km, 1566., jedan je od najveih tadanjih graditeljskih pothvata u Europi;

Gradski trg sa nizom javnih graevina: katedrala (14.-16. st.), arsenal (1579.), kazalite (1612.), gradska loa, kneev dvor, toranj sa satom, mandra (16. st.). VARADIN se razvija od 12. st. kao graansko naselje uz feudalni grad.

Prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj (1209.). Od 15. st. naziru se obrisi gradske uline mree u obliku spontano nastaloga rastera. Jai urbani razvoj od 16. st. kada postaje sjedite Generalata Slavonske vojne krajine

SPLIT Tri dijela srednjovjekovnoga grada: - urastanje grada u Dioklecijanovu palau (djelomice zadrana rimska planimetrija)

37

- irenje grada prema zapadu (nepravilna planimetrija) - seoska naseljapodgraa: Veli Varo (A) i Luac (B)

POVRINA SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA U HRVATSKOJ Zadar 24,64 ha; Zagreb (Gradec) 22,95 ha; Pula 22,15 ha Varadin 17,83 ha; Nin 16,67 ha; Dubrovnik 14,48 ha; ibenik 10,80 ha; Krk 9,30 ha; Koprivnica 7,58 ha; Rijeka 7,49 ha; Senj 6,81 ha; Rab 6,14 ha; Veliki Ston 5,94 ha; Split 5,80 ha; Ilok 5,65 ha; Pore 5,63 ha; Trogir 5,62 ha; Rovinj 5,48 ha; Pag 5,35 ha; Hvar 3,42 ha; Korula 2,59 ha; Motovun 2,13 ha; Bakar 1,74 ha; Bale 0,81 ha; Hum 0,41 ha.

IBENIK Srednjovjekovni mreasta grad bez antike tradicije; grad branile KOMUNALNA OPREMA Dubrovnik - 14. st. poetak poploavanja ulica - 1407. g. odluka o poploenju gradskih ulica - 1415. g. utemeljena sluba gradske istoe - 1436. g. izgraeni vodovod i kanalizacije Veliki Ston - 1581. g. izgraen vodovod URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO Potanke gradograditeljske odredbe u gradskim statutima: - Dubrovnik 1272. i 1296. g. - Korula 1216. i 1265. g. ROVINJ Grad na otoku (kasnije spojen s kopnom). Gusta nepravilna urbana struktura sadri preklopljeno ilirsko, antiko i srednjovjekovno tkivo grada - Hvar 1331. g. DUBROVNIK graevna dozvola: kazne za pomicanje graevne linije Prijeko: irina ulica 10 palma (2,56 m); zabranjene vanjske stube 1332. g. - odluka o uklanjanju svih vanjskih stuba 1516. g. - odluka o uklanjanju balkona u tri ulice VELIKI STON irina glavnih ulica: 6 m; irina sporednih ulica: 2-3 m. 38 urbana struktura;

kasnosrednjovjekovno-renesansne utvrde: tri s kopna i jedna s mora

FEUDALNI (PLEMIKI) UTVRENI GRADOVI Povrinom maleni i stijenjeni gradovi, razliitog izgleda i tlocrtnoga ustroja. Graditeljski elementi: gradski zid, jarak (grabite, opkop), glavna (brani) kula, ulazna kula, drveni pokretni most, zgrade za stanovanje (palas, palaa, hia), kapela. Malobrojni sauvani gradovi (nekada ih je bilo oko 700). Naputeni i izgraeni dvorci u nizini (Medvedgrad / estine, Cesargrad / Novi dvori klanjeki ) Porueni u seljakim bunama, vlastelinskim sukobima i turskim ratovima. Porueni u 16. st. prilikom ustrojbe Vojne krajine (izmeu Une i Kupe).

GRADOVI RENESANSE - razdoblje XV i XVI stoljea OTKRIA prekomorska otkria Vasco de Gama, put do Indije oko Afrike 1499; Kolumbo, otkrie Amerike 1492. tiskarstvo irenje pismenosti i razmjene saznanja (Gutemberg 1455.) barut znakovite promjene u ratovanju i vojno inenjerskim graditeljskim zahvatima perspektiva u slikarstvu 14 st. (Giotto), primjena u arhitekturi u doba renesanse - mikroskop; heliocentini sustav (Kopernik oko 1500.)

Renesansa je zajedniki naziv za civilizacijski i umjetniki (stilski) preporod nadahnut idealima humanizma i inspiriran antikom, to je rezultiralo nizom promjena koje su nastale u umjetnosti graditeljstvu i urbanizmu u 15 i 16 stoljeu. Mnogi
RUICA (ORAHOVICA)

povezuju

renesansu

sa

idejama

humanizma koja propagira potrebu gradskog ovjeka da ivi i kree se kroz umjetniki uobliene prostore. MEDVEDGRAD Graen 1245.-1250. nakon provale Tatara u Hrvatsku: kralj Bela IV dao je zemljite, papa je financijski pomagao, a zagrebaki biskup je vodio gradnju. L. Mumford sasvim ispravno konstatira da su navike i oblici srednjevjekovnog ivota ostali jo najmanje tri stoljea nakon njegovog "prestanka ako esnaesto stoljee prihvatimo kao prijelomnu toku, Mumford ne prihvaa renesansu kao stvarni "preporod ali priznaje tom pokretu veliko znaenje u fizikoj transformaciji srednjevjekovnog grada i zakljuuje da ne postoji renesansni grad i da je tek u razdoblju baroka u 17. i 18. stoljeu dolo do formiranja novog shvaanja grada. Od 13. st. izmjenjuju se vlasnici - posljednji vlasnici grofovi Kulmer. Uniten u potresu 1590. Medjutim, i ako se u doba renesanse ne moe govoriti o nekim revolucionarnim promjenama strukture grada postoji niz elemenata oblikovanja grada karakteristinih za renesansu. 39

To su ravne ulice i pravilno oblikovani ali ipak intimni trgovi koji su u kolijevci renesanse Italiji pod utjecajem antike agore i foruma prenijeli drutveni ivot u otvorene prostore - arhitektura javnog otvorenog prostora afirmira izgubljene vrijednosti drutvenog ivota (agore, foruma). Grade se zgrade drutvenog znaaja (kole, bolnice, ubonice, trnice, hoteli, muzeji, galerije, kazalita, banke...) ivot izvan grada postaje sigurniji - grade se ladanjski kompleksi u pastoralnom ambijentu, esto su arita kulturnog i drutvenog ivota. Stilske karakteristike arhitektonskih elemenata renesansnog grada derivirane su iz stilskog vokabulara ponavljanje antike: jednakih okrugli luk, trijem i elemenata vijenaca,

postaje arite slobodarskih ideja, trgovine te ekonomske i politike samostalnosti. Naruitelji graditeljskog zahvata nije vie samo Crkva, nego vladar i imuni graanin (esto mecene umjetnosti) U renesansi se razvoja znanosti i filozofija individualizma. pojedinca tovie renesansa kao afirmira antitezu (homo univerzalis)

srednjevijekovnog stvaraoca anonimusa. Kao to je to esto bio sluaj i u ranijim razdobljima ljudskog drutva tako je i u doba renesanse i baroka rat odigrao znaajnu ulogu u razvoju gradova a posebno urbanistikih teorija. Uvoenje baruta u naoruanje dovelo je postepeno do potrebe prestrukturiranja gradskih zidina a to je za sobom povuklo i razvoj inenjerskih konstrukcija obrambenih sistema, tamo gdje je to bilo mogue vrene su rekonstrukcije postojeih gradskih zidina ali je potaklo mnoge graditelje i na rjeavanje problema neosvojivog "idealnog" grada. I dok su renesansne intervencije u srednje vjekovne gradove stvarale nove pojedinane vrijednosti u prostoru, idealni gradovi su, iako je malo njih realizirano, donijeli novu kvalitetu planskom pristupu gradskih razvoja zidina grada. Nova obrambena krunog ili tehnika zahtjeva pravilne geometrijske oblike najee sa poligonalnog tlocrta zvjezdastim

prozora i stupova na proelju. Prizemna zona kua se rastvara (arkade, vei otvori) ime se mijenja dotanji izgled i obogauje funkcija ulice. Jedno bitno obiljeje renesansnog urbanizma je i ukljuivanje u oblikovanje grada najznaajnijih likovnih umjetnika tog vremena kao to su Bramante, Michelangelo, Leonardo da Vinci i drugi. Razvija se profesija arhitekta i urbanista (drutveno cijenjena i utjecajna osoba), kao spoj znanosti, umjetnosti i zanatstva. Feudalizam, kao drutveni sistem, u gradovima kasnog srednjeg vijeka biva potiskivan jaanjem utjecaja nove gradjanske klase koja postepeno pojaava svoju financijsku mo. kojeg Nasuprot zagovara (radikalni srednjevijekovnoj koncepciji boanske drave i skolastikog vrijednosti, svjetonazora sekularni

fortifikacijskim sistemima. IDEALNI GRADOVI Utopistika preokupacija renesansnih znanstvenika, umjetnika, graditelja i stratega tema traktata i teorijeskih rasprava s tek rijetkim ostvarenjima. Problemom idealnog grada bavili su se mnogi vodei graditelji, arhitekti i umjetnici renesanse i baroka. Mnogi od njih pokuavaju nai rjeenje za grad koji nee biti samo obrambeno efikasan ve e zadovoljiti i drugim kriterijima harmonino oblikovane i organizirane ljudske zajednice. 40

Crkva, renesansa u arite stavlja ovozemaljske svjetonazor raskid sa skolastikim svjetonazorom). Utjecaj Crkve slabi djelom i kao posljedica reformacije (Martin Luther 1517.). Gradovi kao stasale komune postupno gube autonomiju, nastaju jake magnatske vladavine (Sforza, Medici), oblikuju se jake centralizirane monarhije (Francuska, Engleska, panjolska), kneevine (Italija Njemaka). Renesansni grad

Francesco di Giogo Martini bio je uveni graditelj utvrenja iz druge polovice 15. stoljea. U svojim teoretskim radovima zalae se za razumno odgovara osnovna izgraivanu organizmu tipa uline cjelinu ovjeka. mree grada Razvija koja dva

radijalno-

koncentrinu i pravokutnu.

Talijanski teoretiari - Sheme idealnih gradova

Rezultati teoretskih rasprava o idealnom gradu su brojne sheme idealnog grada, koje su osim u Italiji nastale i u drugim evropskim zemljama, Njemakoj, Francuskoj, Holandiji i drugima. Medju teoretiarima se posebno istiu: Leone Battista Alberti koji je ivio u Italiji u 15. stoljeu - Alberti je otkrio Vitruvija: De re aedificatoria, X libri. On je predlagao funkcionalno zoniranje grada i gradskih ulica, a teoretski je obraivao i problem izbora mjesta za izgradnju novog grada. Antonio Averlino zvan Filarete, Talijan koji je takodjer ivio u 15. stoljeu svojim je teoretskim radom izvrio znaajan utjecaj na razvitak teorije idealnog grada. Vicenzo Scamozzi (Skamoci) ivio je u Italiji od 1552. do 1616.. On se zalae za idealni grad koji je kao cjelina umjetniko djelo stvoreno rukom jednog arhitekta. Prema njegovom projektu je izveden 1593 g. grad Palmanova s radialno-koncentrinom emom ulica - promjer 800 m, P= 50 ha.

Tri glavne faze razvoja A, B I C osnivanje grada (kraj 16. st.) proirenje fortifikacija u doba venecijanske uprave (17.18. st.) proirenje fortifikacija u doba Napoleona I. (poetak 19. st.)

41

Leonardo da Vinci vie nacrta idealnih gradova, nije ostavio traktat o urbanizmu, ali se bavio problemima grada: futuristika prometna rjeenja, neshvaena u njegovo doba ideja dvostrukog (trostrukog) prometa;

T. Campanella - Grad sunca (1602.)

grad na brijegu krunog oblika (promjera oko 3 km): radijalno-prstenasta ulina mrea sedam koncentrinih pojaseva s javnim sadrajima u sreditu

studija za Firencu promatranu kao idealan grad (rijeka Arno svedena na kanal urbanih obiljeja)

Drer neke upute za utvrivanje grada, dvorca i mjesta, Nurnberg 1527. Ostvarenja: Freudenstadt (pokraj Stuttgarta), manja naselja u Njemakoj: Schloss Horst (1558.), Schloss Meuhaus (1585.), Aschaffenburg (1615.)

plan za povezivanje Firence kanalom

i Pistoie

Lucijan Vranjanin (Luciano Laurana) 1420.-97.

Kvadratian tlocrt grada, u sreditu dvorac, trg ispred ulaza u dvorac, funkcionalno zoniranje grada: uprava, stanovanje, trgovine, proizvodnja, socijalno zoniranje grada: plemike, vojnike i graanske kue/parcele.

Franjo Petri - Sretan grad 1551.

Planimetrija prometnica bliska shemi rimskoga grada.

42

Thomas More Utopija (1516.)

SABBIONETA (1615.) - srednjovjekovni grad s renesansnim sustavom fortifikacija (pribliavanje idealnim renesansnim shemama)

zamiljeni

grad

Amaurot:

240.000

stanovnika, 3.300 x 3.000 m PLANSKI IZGRAENI GRADOVI Palmanova (1593.), Mannheim (1607.), Sabbioneta (1615.) MANNHEIM - osnovan 1607. oko postojee citadele (autor: H. Schickardt), razaran i obnavljan nekoliko puta.

SABBIONETA - PLAN GRADA

UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA Palermo, Ferrara, Be, Amsterdam, AMSTERDAM

PLAN GRADA IZ 1607. (autor: H. Schickardt);

sustav kanala na uu rijeke Amstel; plan tri kanala - planski organiziran grad.

PLAN GRADA IZ 1699. (autor: Menno van Coehoorn)

Obiljeja plana su: - hijerarhija prometa, pravokutni raster ulica; - razliiti trgovi; - drvoredi; - razliito arhitektonsko oblikovanje. 43

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ Renesansa u Hrvatskoj je razdoblje: 15.-17. st. Dalmacija, djelomino Istra 16.-17. st. kontinentalna Hrvatska

Karlovac (1579.) ing. Gambon vojni i civilni grad od samoga poetka 1581. - povelja povlastica kralja Rudolfa II. 1781. - povelja slobodnoga kraljevskoga grada kralja Josipa II. do 1650. - izgradnja unutar zidina nakon 1650. - stihijski razvoj predgraa

KULTURNI UTJECAJI utjecaj Italije utjecaj Srednje Europe

POLITIKE PRILIKE turski ratovi Hrvatska Antemurale Christianitatis, Reliquiae Reliquiarum 1493. bitka na Krbavskom polju 1593. bitka kod Siska 1683. bitka kod Bea 1699. mir u Srijemskim Karlovcima
- poetak izgradnje grada 13. srpnja 1579. - autor plana nepoznat Martin Gambon - glavni graditelj (12 godina); - izmjena brojnih graditelja: - ve u 17. st. zastarjela koncepcija grada - neprestani popravci zbog: estih poplava, movarnoga terena, nikad dovrene izgradnje, nekvalitetnoga materijala

GRADOVI SE NEUJEDNAENO RAZVIJAJU neprekinuti razvitak Gradovi na Jadranu; Zagreb, Varadin, Krievci, Koprivnica; novi dijelovi naselja izvan stare urbane jezgre - najee du prilaznih putova; ugradnja renesansnih zgrada u srednjovjekovno tkivo grada orijentalna preobrazba Osijek, Vukovar, Ilok, akovo, Poega, Pakrac, Virovitica, azma vojni gradovi Najvanija gradograditeljska djelatnost tijekom 16. i 17. stoljea: - novi grad: Karlovac - utvrde i kateli: - Sisak i Nehaj (nove graevine); dogradnja srednjovjekovnih feudalnih gradova: Varadin, Krievci, Koprivnica PLANSKI IZGRAENI GRADOVI Karlovac (1579.) Pag (1441.) Juraj Dalmatinac (?) Varadin, Koprivnica

Pag (1441.) Utemeljen 18. oujka 1443. prema urbanistikom planu ije se autorstvo pripisuje Jurju Dalmatincu. Plan navjeuje renesansnu urbanistiku zamisao - simetrina/osna kompozicija trga

44

VARADIN U 16. st. kljuna fortifikacija za obranu Austrije (tajerske) od Turaka i sjedite generalata Slavonske Wasserburg vojne krajine. se Srednjovjekovni u renesansno pregrauje

utvrenje (1543., Domenico dellAllio);

UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA Osijek (turski Osijek), Zadar (1630.), ibenik (sistem utrda Coronelli), Slavonski Brod, Split
podgrae (slobodni kraljevski grad) utvruje se

(1660.), Biskupski Kaptol (Zagreb 1473.-76.), Dubrovnik (15.-17. st.) ZADAR Najvaniji grad Dalmacije u doba mletake vlasti (16.-17. st.) - sjedite generalnoga providura. Michele i Girolamo Sanmicheli grade tvravu na ulazu u grad, te renesansna utvrenja grada

renesansnim bedemima i grabitem s vodom; oko renesansnoga grada (izvan Via Fossata ambiens) razvija se predgrae, ija je naseobinska ustrojba veim dijelom sauvana.

KOPRIVNICA Izgradnja renesansne tvrave na srednjovjekovnoj podlozi od sredine 16. st. Od 17. st. razvija se podgrae po liniji grabita i du prilaznih putova.
ZADAR PLAN GRADA

45

IBENIK Srednjovjekovni grad s renesansnim tvravama

DUBROVNIK PLAN GRADA 1-Lovrijenac, 2-Mineta, 3-Bokar, 4-Sv. Ivan, 5-Revelin (autor: Antonio Ferramolino)

1. 2. 3. 4.

Sv. Ana (u sklopu gradskih bedema) Sv. Ivan ubievac Sv. Nikola (morska tvrava), graditelj Girolamo Sanmicheli, 1540.-47.

RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ Michele Michelozzi (1396.-1472.): Dubrovnik (predzie s polukrunim kulama, kazamate na Bokaru), Ston; Michele Sanmicheli (1484.-1559.): Zadar, ibenik, Hvar;

SPLIT Srednjovjekovni grad opasan zidinama i renesansnim bastionima

Girolamo Sanmicheli (15./16. st.): Zadar (istoni bastion), ibenik (tvrava Sv. Nikola, 1540.); Domenico dellAllio (Aglio, de Lalio), 16. st.: glavni graditeljski nadzornik na hrvatsko-turskoj granici, Varadin (1543.-1575.), Graz; Martin Gambon (16. st.): Karlovac, Cetingrad, Slunj, Trst; Cesare Porta (16./17. st.): Petrinja; Joseph Vintana (16. st.), od 1576. glavni arhitekt Hrvatske i Slavonske Krajine: Trst, Gorica; Antonio Ferramolino (16. st.): Dubrovnik (iljati bastion - Revelin) Alessandro Pasqualino (16. st.): Ivani Daniel Speckle (1536.-1589.): Varadin (plan iz 1568.) Martin Stier (17. st.), neostvareni prijedlozi za gradove: urevac, Koprivnica, Krievci, Varadin, Ivani, Sisak, Petrinja, Karlovac, Slunj, Ogulin, Otoac, Senj, Jablanac, Karlobag

PLAN GRADA , 1666. - renesansne tvrave: Gripe (1), Bavice (2)

DUBROVNIK renesansne kule Gradske zidine (izgraene u srednjem vijeku) konaan izgled dobivaju u doba renesanse (15.17. st.). Michele Michelozzi (15. st.) graditelj je: predzia s polukrunim kulama (bragama) ispred sjevernog i zapadnog zida, kazamata na

Bokaru i Puntijeli (kazamat = sklonite), bunkera za zatitu od artiljerijske vatre, samica u tvravi.

46

You might also like