TAJNA JEDNE OSTAVKE: DESNICA KAO PESNICA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
22 FEDERALNI LIJEK ZA “BOSNALIJEK“
Veljko Trivun, “najva`nija karika”
U bespo{tednoj borbi za kontrolu nad “Bosnalijekom“ sa svih strana plju{te uvrede, optu`be, krivi~ne prijave. U tom “ratu“ Vlada Federacije BiH nastupa sa pozicije vlasti, uz “umjerenu“ upotrebu sile, {to suprotna strana kvalifikuje kao krivi~no djelo iznude. Sudbina “Bosnalijeka“ je neizvjesna, ali }e svaka od sukobljenih strana svoje stavove i izre~ene optu`be morati dokazivati pred Kantonalnim sudom u Sarajevu

www.slobodna-bosna.ba
izvr{enje ratnih zlo~ina tokom ratova 68 PERFEKTAN OSJE]AJ ’90-ih godina na prostoru biv{e Jugoslavije; Maksimalan nivo autenti~nosti “SB“ istra`uje ho}e li zaista do}i do podizanja optu`nica, te koji su biv{i Li~nost u fokusu nedavno zavr{enog “5. urednici i novinari u protekle dvije godine Cinema City internacionalnog filmskog bili predmet istrage Tu`ila{tva festivala” u Novom Sadu bio je njema~ki reditelj ANDREAS DRESEN; njemu je “Festival” priredio retrospektivu, dodijelio nagradu “Ibis” za doprinos evropskom filmu, ukazao sve po~asti, a objavljena je i publikacija posve}ena njegovom filmskom stvarala{tvu

36 KUPOVINA TI[INE
Nepokvareni mladi}i i djevojke
Da ZLATKO LAGUMD@IJA po svom SDP-u sije strah u svim kategorijama, od pjetli}a do veterana, uvjerio se autor ovog teksta, koji nijednog od svojih brojnih sagovornika, biv{ih i sada{njih ~lanova Foruma mladih ove stranke, nije smio, odnosno zbog njihove “bezbjednosti” nije htio imenovati; sve {to se de{ava u forumima mladih SDP-a, sve aktivnosti njihovih ~lanova svedene su na ekolo{ke i humanitarne akcije, a svaka op{tinska organizacija “funkcioni{e na neki svoj posebni, divlji na~in”

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

26 SAKRIVANJE TRAGOVA
Salto morale srpskog tu`ila{tva
Tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije VLADIMIR VUK^EVI] krajem pro{le nedjelje na spektakularan na~in objelodanio je da su potpuno razotkrivene sve osobe koje su skrivale Ratka Mladi}a, Radovana Karad`i}a, Stojana @upljanina i Gorana Had`i}a, i da je protiv njih ovo tu`ila{tvo pokrenulo krivi~ni postupak, ali njihov identitet tu`ilac nije `elio da otkrije, osim jednog mrtvog pisca i jednog osu|enog generala; na{a novinarka otkriva za{to su glavni jataci ostali neimenovani

48 UZROCI I POVODI
Sjenke nad Miljackom
Ove nedjelje navr{ava se 98 godina od SARAJEVSKOG ATENTATA, doga|aja koji }e promijeniti tok vremena moderne Evrope; kako se danas u Sarajevu obilje`ava jedan od najzna~ajnijih doga|aja u historiji BiH, {ta je ostalo od prijeratne muzejske zbirke, ko ju je spasio tokom ratnih godina i ho}e li ikada vi{e biti postavljeni otisci stopa GAVRILA PRINCIPA u plo~niku kraj LATINSKE ]UPRIJE

32 NOVINARI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
Ratno hu{kanje i posljedice
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije pro{le nedjelje saop{tilo je da vodi predkrivi~ni postupak protiv NN lica, novinara i urednika medijskih ku}a u Srbiji, zbog krivi~nog djela pozivanja ili podsticanja na
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
OR[OLI]EVI USTA[LUCI

VELIKI PREOKRET

Premijer Posavskog kantona Marijan Or{oli} bahato vrije|ao organizatore {trajka
Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Miroslav D. Markovi} otvorio je istragu protiv premijera Posavske `upanije Marijana Or{oli}a zvanog Bano zbog sumnje da je po~inio kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje. Kaznenu prijavu protiv Or{oli}a Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA-i) podnijeli su ~lanovi Sindikata djelatnika MUP-a Posavske `upanije, koje je premijer, u vrijeme dok su bili u {trajku, drsko vrije|ao, nazivaju}i ih “usta{ama“ i “platforma{ima“, dok je njihovom kolegi bo{nja~ke nacionalnosti otvoreno poru~io da “tra`i prava kod svojih u Sarajevu“. Policajci koje je osioni premijer Marijan Or{oli} vrije|ao i poni`avao pred brojnim svjedocima, izme|u ostalih i `upanijskim ministrom policije Ilijom Bernatovi}em, ve} su dobili pozive da narednog tjedna daju iskaze u Tu`iteljstvu BiH. (S.M.)
Marijan Or{oli}

Pala odluka ko će biti novi ministri u vladi koju će činiti SPS, SNS i URS
PRIRODNI SAVEZ SOCIJALISTA I NAPREDNJAKA
Tomislav Nikoli} i Ivica Da~i} postigli dogovor o formiranju vlasti u Srbiji

Ivica Da~i}, predsjednik Socijalisti~ke partije Srbije, u srijedu je odlu~io da novu vladu formira sa Srpskom naprednom strankom (SNS) Tomislava Nikoli}a i Ujedinjenim regionima Srbije (URS) na ~ijem se ~elu nalazi Mla|an Dinki}. Ivica Da~i} je odlu~io da prihvati ponudu naprednjaka da bude i premijer u vladi SNS-SPS-URS-a i ministar policije. Time se obistinila Da~i}eva ‘prognoza’ data u izbornoj no}i kada je kazao da se “ne zna ko }e biti predsednik Srbije, ali se zna ko }e biti premijer”. Za formiranje Vlade Srbije u ovom sastavu zeleno svjetlo dali su SAD i Rusija. Zvani~na Moskva je navodno Da~i}u obe}ala milijardu eura za dokapitalizaciju Elektroprivrede Srbije i Telekoma, ukoliko novu vladu napravi sa naprednjacima. Koliko se Rusija pitala prilikom postavljanja novog srpskog mandatara, govori i intervju lidera URS-a Mla|ana Dinki}a NIN-u, u kome je on novinaru pokazao papir koji je Ivica Da~i} dobio prilikom nedavne posjete Rusiji, na kome je doslovno pisalo da “Rusi ne `ele Tadi}a za premijera“. Mnogi centri mo}i, kako navodi na{ dobro obavije{teni izvor, `ele redefinisanje politi~ke mo}i u Srbiji, ali to tra`e i dosada{nji koalicioni partneri za koje je postao neprihvatljiv Tadi}ev stil vladanja.

Nikoli}eva diplomatska ofanziva na relaciji Moskva, Brisel, Rio De @eneiro i Ankara tako|er je doprinijela da naprednjaci dobiju zeleno svjetlo vladu za sastavljanje vlade. Nikoli} je insistirao da u novoj vladi naprednjacima pripadnu resori u vezi sa vanjskim poslovima, odnosno sve {to je vezano za odnose sa me|unarodnom zajednicom i finansijama. Po toj kombinatorici, Aleksandar Vu~i} }e biti potpredsjednik Vlade i ministar za evropske integracije, {to je Tadi} nudio ^edomiru Jovanovi}u, dok }e Jorgovanka Tabakovi} biti nova ministrica finansija. Dinki}u }e pripasti ministarstvo privrede i reginalnog razvoja, Velimir Ili} }e biti ministar poljoprivrede i {umarstva, dok }e Slavica \uki}-Dejanovi} biti na ~elu Ministarstva zdravlja. Milutin Mrkonji} (SPS) ostaje na svojoj dosada{njoj poziciji u Ministarstvu za infrastrukturu. Novi ministar kulture po svemu sude}i bi}e poznati re`iser Sr|an Dragojevi} (SPS). Dinki} je tra`io da URS-u pripadne ministarstvo inostranih poslova na ~ije ~elo bi postavio Suzanu Grubje{i}. Borislav Pelevi}, nekada{nji potpredsjednik Stranke srpskog jedinstva @eljka Ra`natovi}a Arkana, tra`io je da bude ministar odbrane. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

KLIN SE SPINOM IZBIJA

Kod “svetog” Ivana u Kraljevoj Sutjesci

Alija Budnjo se domogao ilid`anskih hotela za vrijeme vlasti SDP-a
“SDA je brutalno oplja~kala BiH“, tvrdi na naslovnoj strani Dnevni avaz, a kao klju~ni dokaza za ovu tvrdnju navodi skandaloznu privatizaciju pet ilid`anskih hotela koje je svojevremeno privatizirao SDA-ov tajkun Alija Budnjo. Tr`i{na vrijednost pet ilid`anskih hotela, prema procjeni novinara Avaza, bila je oko 200 miliona KM, no Budnjo se ovog plijena domogao za svega 1,8 miliona KM. Fakta me|utim govore da su ilid`anski hoteli privatizirani 2001. godine, dakle u vrijeme vlasti Alijanse za promjene kada se na ~elu kantonalne Agencije za privatizaciju nalazio SDP-ov direktor Nusret Prguda! (S.B.)
Alija Budnjo

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOLJE MANJE, A BOLJE: KAKVU DIKTATURU, TA^NO, PRI@ELJKUJETE
Pi{e: SENAD AVDI]

Žalosno je što se ova priča svodi na mitsku priču o odnosu pojedinca i vlasti, ali šta god suflirali Lagumdžiji propali policajci sa dubioznim diplomama, nezaokruženi” divlji” ministri, lijevo orijentirani kleptomani, Lagumdžija mora znati da parlamentarna demokratija nije samo većina, da nije izgovor, nego je cilj svakog demokratskog društva!

N

adam se da ovu pri~u nisam vi{e od dva puta ispri~ao, barem ne na ovim stupcima. Nije je zgoreg “osvje`iti” a da pri tom ostane ta~na, nedvosmislena, vjerodostojna i, {to je najva`nije, istinita. U kasno ljeto, ili ranu jesen 2003. godine obavje{tajna zajednica, koju je pod potpunom kontrolom dr`ala druga liga britanske obavje{tajne zajednice, igra~i sa klupe (pri~uve), otkrit }e stra{an poku{aj ru{enja dr`avnog ure|enja jedine nam Bosne i Hercegovine. Cijelu operaciju je idejno osmislio tada{nji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, liberalni oficir koji je napravio jedan od najmodernijih pokolja u historiji moderne Evrope, onaj nad pobunjenicima u Belfastu (plasti~no je ta demonstracija kolonijalnog, bezdu{nog nasilja do~arana u pjesmi U2 “Sunday, Bloody Sunday”), tehni~kim dijelom je upravljao slatki{ od diplomate, desna ruka gorespomenutog ubice Ashdowna, tip se zvao Julian Braithwaite, jedna globalna radodajka, kojeg su vlasti Slobodana Milo{evi}a, dok je taj gospodin `enio neku djevojku iz Bratunca, uhvatile u

telefonski razgovori. “Ovo je tek vrh ledenog brijega”, bila je reakcija tada{njeg, a i dana{njeg {efa Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihi}a. Kokodakala je sinhrono iz parlamentarnih klupa tuzlanska predratna ~ista~ica Seada Palavri}, trenutno sutkinja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Mu~io se, preznojavao se glavni federalni tu`itelj Zdravko Kne`evi} {ta da uradi, a imao je suglasnost jednog od najnezavisnijih ~ar{ijskih sudija (merhaba na sve ~etiri strane) Amira Jaganjca, pouzdanog pravnika domobranskog smjera. Ide, hitro, nesigurni Kne`evi} u Sud Bosne i Hercegovine ne bi li tamo dobio podr{ku za hap{enje protagonista dr`avnog udara. “Zna{ li ti, ~ovje~e”, ka`e federalnom tu`itelju Kne`evi}u sudija dr`avnog suda Salem Miso dok mu sipa drugu ~a{u viljemovke, ”{ta bi zna~ilo uhapsiti opozicionog lidera Lagumd`iju i poznatog novinara Avdi}a: to bi bio poraz pravne dr`ave i direktan ulazak u diktaturu”. U to vrijeme Zlatko Lagumd`ija i ja, plus Munir Alibabi} Munja, ponekad bi nam se pridru`ila i Lidija

Diktatura parlamentarne ve}ine u
“mokrom ~voru” kako se na najnje`niji mogu}i na~in opra{ta sa svojim vi{egodi{njim partnerom iz, {ire gledano, Skandinavije. Jo{ se tu pojavljuje jedna nakaza od ~ovjeka, britanski hodo~asnik, hendikepiran odakle god pogledate, Alistair Sommerlad. Kora}, sjedili smo u jednoj kafanici-zalogajnici u centru grada. Sve dok nas gospo|a, vlasnica kafane, nije u~tivo zamolila da se u njenom “objektu” vi{e ne pojavljujemo. reostalo nam je samo i isklju~ivo da svoj nezaslu`eno uprskani obraz i gra|ansku ~ast operemo u redovnoj parlamentarnoj proceduri i da doka`emo da su mjere protiv nas, uho|enje, prislu{kivanje, bile nezakonite: da doka`emo da nismo ni{ta ru`no mislili, a kamoli “nanijetili” dr`avni udar. Parlamentarac Zlatko Lagumd`ija je to inicirao u dr`avnoj Skup{tini, parlamentarna ve}ina prihvatila, formirana je Komisija koja je provjeravala zakonitost “radnji i mjera” koje su prema nama poduzete. Predsjedavaju}i te komisije bio je Tihomir Gligori}, ne znam, ne mogu se sjetiti ispred koje stranke, ali znam da me je, natenane, ispitivao Beriz Belki} iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu, pa nakon toga, meni nimalo sklon, Izet Had`i}, parlamentarac Stranke demokratske akcije podrijetlom iz {ire okoline Tuzle, pa
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

N

a “lokalnoj razini” za operaciju koja je vo|ena pod kodnim imenom “Varta” bio je zadu`en stanoviti hercegova~ki mentalno pothranjeni razbija~, Ivan Vuk{i}, na du`nosti v.d. direktora Federalne obavje{tajno-sigurnosne agencije, i prva mu suradnica, prerano ofucana Irena ].: sve je to elementarni jad i ~emer, osobe nedostojne ozbiljne rasprave (Irena je zavr{ila na nekom hrvatskom otoku, sa ~ovjekom svog `ivota - Britancem, jasno.) Pitanje je bilo dana kada }e glavni akteri tog urnebesnog “dr`avnog udara” , abecednim redom, Alibabi} Munir, Avdi} Senad, Lagumd`ija Zlatko i “ostali” biti privedeni pravdi, to jest uhap{eni. Osnova sumnje bili su

P

6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi} Komisija Parlamenta BiH saslu{ava aktere afere “dr`avni Komisija Parlamenta BiH saslu{ava aktere afere “dr`avni udar” - prvoosumnji~eni Zlatko Lagumd`ija daje svoj iskaz udar” - prvoosumnji~eni Zlatko Lagumd`ija daje svoj iskaz

DOZVOLITE DA SE OBLATIMO DOZVOLITE DA SE OBLATIMO

uvod u diktaturu nepostoje}eg proleterijata
pokojni Ivo Lozan~i} iz Nove hrvatske inicijative. Odluka Komisije bila je jasna i obavezuju}a: sve mjere protiv lica “tih i tih su bile nezakonite”. I , {to je najva`nije, bila je jednoglasno usvojena. Kasnije, tako|er u predvi|enoj, zakonski preciziranoj proceduri, stigli su zaklju~ci i preporuke od te Komisije, jednoglasno usvojeni, ponavljam JEDNOGLASNO, prema kojima se, pod jedan, osu|uje ilegalna djelatnost obavje{tajnih slu`bi i, pod dva, zabranjuje svim “akterima” tih nezakonitih radnji da se ikada i igdje bave tim poslom. vjerodostojnu demokratsku kontrolu. Kada je formirana Vlada Federacije, prije godinu i pol, ni{ta mi se to svi|alo nije: ostao je zakinut jedan krupan, nezaobilazan korpus - hrvatski; nije adekvatno zastupljen, ili je zastupljen na krivi na~in. U “sinergiji” politi~ke matematike, u srazu sa nacionalnom algebrom, prva je `rtva gra|anin, jadan, siroma{an, bespomo}an, gladan, besperspektivan. Dobro bih se ja zamislio, u {irinu i u dubinu, da svi oni parlamentarci, iz sedam konfrontiranih stranaka, nisu jednodu{no presudili da je obavje{tajno podzemlje prema meni po~inilo neoprostiv, zakonski nedopustiv grijeh. I tu se negdje krije razlika izme|u mene i lidera Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumd`ije… @alosno je {to se ova pri~a svodi na mitsku pri~u o odnosu pojedinca i vlasti, ali {ta god suflirali Lagumd`iji propali policajci sa dubioznim diplomama, nezaokru`eni”divlji” ministri, lijevo orijentirani kleptomani, Lagumd`ija mora znati da parlamentarna demokratija nije samo ve}ina, da nije izgovor, nego je cilj svakog demokratskog dru{tva!
7

[

ta je od toga “implementirano” nije va`no, ili mo`e biti va`no za neku drugu pri~u. Meni je bilo stalo, neprocjenjivo va`no, da se najva`nija demokratska institucija, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, jasno odredila prema mom izdajni~kom gra|anskom pravu: da brbljam na telefon do mile volje i da to nije ka`njiva djelatnost. Jeste, trajalo dugo, za moj osje}aj, predugo, procedure, izja{njavanja o krivici, mi{ljenja suprotne strane; kroz svu sam ja tu birokratsku pra{umu, {to svojom {to tu|om voljom, pro{ao. Sa Lagumd`ijom, ili bez njega, uz
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 21. JUNI
Uhap{eni su danas na “{irem lokalitetu Srebrenice” OSTOJA STANI[I] i MARKO MILO[EVI], pripadnici Vojske Republike Srpske osumnji~eni da su sudjelovali u likvidaciji najmanje hiljadu zarobljenih srebreni~kih Bo{njaka na brani Petkovci. O tom strati{tu, u`asnom, nepojmljivom zlo~inu, do sada se, uglavnom, jako malo znalo. Tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine, po ~ijem su nalogu ova dvojica d`elata uhap{ena, jo{ nije zavr{ilo posao oko ka`njavanja, procesuiranja zlo~inaca koji su unutar istog genocidnog projekta likvidirali 800 Bo{njaka na farmi Branjevo. Od egzekutora sa Branjeva jo{ su ostala dvojica optu`enih nedostupnih pravosudnim vlastima Bosne i Hercegovine: Miodrag Pelemi{, komandant 10. diverzantskog odreda kojeg {tite vlasti Srbije ({to nije ni ~udno, ni iznena|uju}e), i Aleksandar Cvetkovi}, kojeg ve} godinu i po dana vlasti Izraela dr`e u pritvoru, ali ga uporno odbijaju izru~iti Bosni i Hercegovini, jerbo je izraelski dr`avljanin (o`enio se, orodio i sku}io sa izraelskom dr`avljankom). Kada vlasti Izraela, Jevreji, dakle, sa u`asnim povijesnim pam}enjem, odugovla~e sa izru~enjem osobe optu`ene za genocid, to ni u kom slu~aju ne mo`e biti dobra i ohrabruju}a poruka… hrvatske nogometne selekcije na “EURU 2012” i kako komentira poraz Hrvatske protiv [panjolske. “Nemojte me to pitati, kad god ka`em da je Pirlo bolji igra~ od Modri}a, Iniesta od Rakiti}a, hrvatski me mediji razapnu kao najve}eg nacionalnog izdajnika. “A D`eko?”, umetnem se ja. “O njemu treba svoje re}i UNICEF, on je, prije svega, humanitarni radnik”… njegovoj visosti MILORADU DODIKU, kako u Sarajevu ne `ivi ni jedan Srbin. Lijepa je to, u~tiva poruka na dan kada se u Srbiji presudilo ubicama 70-ak nedu`nih ljudi, `ena i djece u Lovasu. Hrvata. Da, zbilja, ja ve} dugo nisam vidio Srbina u Sarajevu. Jedva ~ekam da do|e Denis Kulji{, pa da i to ~udo od konstitutivnog pojedinca u`ivo vidim.

NEDJELJA, 24. JUNI
“Stari, mo`da sam ja ostario, ali mi je na vrh glave nacionalizma”, ka`e mi prijatelj ALEKSANDAR STANKOVI] sa HRT-a

SRIJEDA, 27. JUNI
Dvadeset je godina danas otkako su vi{egradski monstrumi predvo|eni Milanom Luki}em zapalili 80-ek `ena u naselju Bikavac. Jedna i jedina `ena koja se izvukla iz te buktinje danas svjedo~i na televiziji o u`asu koji se desio. Ko bi ikada znao i{ta topografski i zemljopisno o Bikavcu bez pjesme “U

PETAK, 22. JUNI
Kod HAME u kafani jutros gu`va, du{a na du{u, svi navalili “na po jednu”. Pojada mi se prijatelj Miro, bankar, na mater u poznim godinama. “Pita me mama jutros: sine, jel’ ovo dvijetisu}u dvanaesta godina?” “Jeste, mama.” “Zna~i, ove godine se uvodi euro”, odahne mama. “Kako, otkud?” “Fino, sine, gledam sve televizije i na svakoj pi{e ‘Euro 2012. godine’…

dva-tri dana prije emisije u kojoj mu je gostovao vladika trebinjsko-zahumsko-zaumski Grigorije. Danas gledam emisiju, sve “ide ko mlijeko”: “Vlasnici ste dva hotela, kako to spajate sa va{im statusom monaha?”, pita Aca, a {armantni, blagoglagoljivi monah to obja{njava. Jedino relevatno pitanje je bilo: “Ko je prije Vas bio vlasnik tih hotela, op}enito imovine koju ste okupirali?” Al’ to bi ve} u{lo u nacionalisti~ki spektar…

PONEDJELJAK, 25. JUNI
Pita me drug jesam li ~itao roman “2666” ~ilenskog pisca Roberta Bolana. Priznajem, nisam. Pregolema knji`urina, bezmalo hiljadu stranica ima, valja se s tim izboriti. Pro~itao sam Bolanov roman “Divlji detektiv“, sjajno napisan, brz, `estok, prohodan. Cijelo jedno ljeto prije podosta godina sam se omamljen hispanoameri~kom knji`evno{}u borio sa knjigom u dva toma i na milion strana napisanom Terra nostra Carlosa Fuentesa; monumentalno djelo, ali neuzbu|uju}e. Hispanoameri~ki pisci su bili fenomenalni sve dok sebe nisu po~eli shvatiti ozbiljno, po~eli pisati sa predumi{ljajem - kako postati klasici; sve {to je pokojni Bolano napisao na hiljadu stranica Julio Cortasar bi u redakturi sveo na stotinjak-dvjesto.

SUBOTA, 23. JUNI
Uh , kakav nezaboravan dan u Kraljevoj Sutjesci! Katoli~ki je blagdan, Ivandan, ro|endan Ivana Krstitelja koji je krstio Isusa u rijeci Jordan. Teorijski sam se ja solidno potkovao za taj “izazov”, ali se teorijska osnova potpuno raspala pred nemilosrdnom, blagougodnom, a valjda i bogougodnom bezbo`ni~kom praksom. Potok u Kraljevoj Sutjesci je presu{io; pri~a mi doma}in cijele veli~anstvene cjelodnevne sve~anosti, maestro IVICA [ARI] da se nekada u tom potoku moglo, bez mnogo truda, nahvatati dnevno desetak-petnaest kila kvalitetne ribe. Klima glavom Ivica Osim, i njemu je imendan, mada ga niko nije o tom obavijestio. Pola novina bi trebalo, zapravo, pola godina da se detaljno opri~a dana{nji dan. [vabo Osim, okreniobrni, briljira. Prilazi mu jedan hrvatski uglednik i pita kako ocjenjuje nastup
8

UTORAK, 26. JUNI
Dobro veli DENIS KULJI[, bard hrvatskog novinarstva, u ve~era{njoj emisiji na Radio Televizije Srbije posve}enoj

lijepom starom gradu Vi{egradu” u kojoj je uklesan stih “evo sam ti do{o, sjedim na Bikavcu brdu grada Vi{egrada”. Pjesmu je napisao RADE JOVANOVI], samouki genije iz Gora`da, svjedok svih zlo~ina u Podrinju u Drugom svjetskom ratu, kojeg sam ko kroz maglu upoznao jedne stra{ne (po)no}i u Podgrabu dok je svirao harmoniku na mjesnom groblju i pjevao sam za sebe `ivog i za mrtve sablasnu pjesmu: “Na obali Drine jednog tu`nog dana, partizanska majka stoji uplakana… Reci, Drino vodo, gdje mi ~edo spava, gdje odnese moga sina Miroslava…” Poslije mi je neko ispri~ao (mogu}e Safet Isovi}, ne bih se smio zakleti) da je veliki Rade Jovanovi} napisao pjesmu po istinitom doga|aju iz na{e krvave historije - ~estiti de~ko Miroslav poku{ao sprije~iti pokolj nad kom{ijama muslimanima u Podrinju, pa ga ~etnici zaklali i u “mutnu Drinu” bacili. Pro{ao, okon~ao jadnik kao Sr|an Aleksi} u Trebinju pola stolje}a kasnije. Gledam danas `enu koja je pre`ivjela vatrenu stihiju koju je kom{ijama uprili~io monstrum Milan Luki}, trajno osu|en na zatvor, zove se Zehra Turja~anin: ne}u imati ni{ta (iako imam sva{ta!) protiv Andri}grada Emira Kusturice, samo ukoliko se jedna od ulica u tom njegovom kamengradskom Babilonu bude zvala po Zehri Turja~anin, `ivoj i zdravoj osobi, a ne po Andri}evoj izma{tanoj starleti Lotiki!
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

MINI MARKET
NEMA VI[E CILE MILE

PAMETNOM JE I VIDEO DOSTA

Laj~ak od srbijanskih politi~ara tra`io distanciranje od Milorada Dodika
Miroslav Laj~ak, izaslanik visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton koji je krajem pro{log mjeseca boravio u Beogradu i sastao se s Ivicom Da~i}em, Tomislavom Nikoli}em i Draganom [utanovcem, pred srbijanske politi~are postavio je deset veoma “opakih zahtjeva“ koje Beograd mora da ispuni u narednom razdoblju. Me|u njima nije uslov da Srbija prizna Kosovo, ali jeste, nasuprot demantijima, razmjena kancelarija izme|u Beograda i Pri{tine. Tako|e, Laj~ak je tra`io da zvani~ni Beograd prekine bezrezervnu podr{ku Miloradu Dodiku, koja do sada nije izostajala ~ak ni u slu~ajevima kada je akcija vo`da iz Lakta{a bila izravno usmjerena protiv Dejtonskog mirovog sporazuma. (M.D.)

Sex in the SIPA
Ovih dana me|u uposlenicima dr`avne Agencije za istrage i za{titu (SIPA) {iri se pri~a koja je duboko uzdrmala sve strukure ove dr`avne agencije. U njezinom su sredi{tu visoki du`nosnik te dr`avne agencije i njegova mla|ahna, ni`erangirana kolegica. Prema izvorima Slobodne Bosne, koji su iz razumljivih razloga `eljeli ostali anonimni, izme|u ovo dvoje dr`avnih uposlenika do{lo je do sna`ne emotivne veze koja je kulminirala seksualnim odnosom u sobi rezerviranoj za saslu{anje svjedoka. Me|utim, u naletu emocija i strasti dvojac je zaboravio na jednu malu, ali vrlo bitnu stvar - soba je bila pod videonadzorom sigurnosnih kamera interne slu`be, pa je njihov akt ostao zabilje`en na videotraci. Svjestan gre{ke “u koracima“ akter porno uratka od svog kolege zadu`enog za video nadzor unutra{njih prostorija SIPA-e zatra`io je brisanje spornog video materijala, {to je ovaj energi~no odbio, a sporna video vrpca zavr{ila je kod prvih ljudi ove agencije. Iako je video materijal dostupan samo “odabranoj“ publici, pri~a o seksaferi u SIPA-i top tema je u svim poli-

cijskim agencijama kako na dr`avnom, tako i na nivou entiteta. O cijelom slu~aju provodi se interna istraga koja je, kako saznajemo, pri kraju i brzo se mogu o~ekivati sankcije za vatreni SIPA par ~iji je identitet poznat redakciji Slobodne Bosne. (M.F.)

IZBORNI JURI[(I])

Ilija Jurišić nosilac liste SDP-a na lokalnim izborima u Tuzli
Poznati patriota Ilija Juri{i} nosilac je liste kandidata Socijaldemokratske partije za Op}insko vije}e Tuzla za lokalne izbore u oktobru. Njemu, ina~e, traje ponovljeno su|enje u beogradskom sudu za navodne ratne zlo~ine izvr{ene u Tuzli 15. maja 1992. godine i brani se sa slobode. Smatra se da su slabe {anse da bude osu|en. Juri{i} je ve} bio vije}nik i predsjedavjau}i OV Tuzla od 2006. do 2010. godine. Zanimljivo je da je nosilac liste SDP-a za OV na izborima prije ~etiri godine bila prof. dr. Nada Mladina koja je ovog puta druga na listi. Neizvjesno je gdje }e dosada{nji na~elnik op}ine Tuzla Jasmin Imamovi} koji je u nekoliko mandata bio na ~elu ove

Ilija Juri{i}

Miroslav Laj~ak

lokalne zajednice. Po nekim informacijama priprema se za advokaturu - ako mu SDP ne smisli ne{to bolje u Tuzli i {ire. (\. K.)
SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

TE@E PRETE@E

Smatrate li da su prijevremeni parlamentarni izbori jedino rješenje političke krize u FBiH?
KENAN EFENDI]
Urednik portala Radiosarajevo.ba

NE
Politi~ko stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine zavisi od odnosa snaga partija. Uvijek su neophodne minimalno dvije ja~e partije. Tako bi bilo i nakon novih izbora, bili bismo na istom. Pored toga, novi val izborne retorike bi dodatno uru{io dru{tvo.

evropskim standardima. Ne sla`em se ako bi to bilo samo kupovina vremena i ako ne bi postojao mehanizam da se preduprijede ove politi~ke pat situacije.

lamentarni izbori mogu da doprinesu pregrupisanju politi~kih snaga u FBiH.

DRAGAN MEKTI]
Direktor Slu`be za poslove sa strancima

Lagumd`ija zbog Dodika i ^ovi}a odustao od povratka Bakira Had`iomerovi}a na FTV
Zastupnici ~etiri stranke nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH po hitnom su postupku maknuli tri ~lana Nadzornog odbora Federalnog televizijskog servisa i na njihovo mjesto, bez konkursa i sli~nih proceduralnih kerefeka, instalirali svoje poslu{nike. Mnogi su povjerovali da je na ovaj na~in SDP otvorio put za povratak Bakira Had`iomerovi}a na ~elnu poziciju Federalnog servisa odakle je maknut prije samo nekoliko sedmica. To se me|utim ne}e desiti. Upu}eni naime tvrde da se lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nije pretjerano bunio kada je Had`iomerovi} detroniziran prije nekoliko sedmica i da se jednako tako ne}e ni pretjerano zalagati za njegov povratak na FTV. Pored ostalog i zbog toga {to bi takvim postupkom navukao bijes svojih koalicionih partnera, Milorada Dodika i Dragana ^ovi}a, koji su {efu SDP-a u ovom trenutku neuporedivo va`niji od potro{enog novinara Had`iomerovi}a. (M.A.)

VASVIJA VIDOVI]
Advokat

DA
Apsolutno se sla`em jer bi se jasnije vidjelo i u kojoj mjeri je do sada zadovoljan narod dosada{njim vlastima i vidjelo bi se da li treba radikalnije mijenjati vlasti.

DA
Smatram da su prijevremeni parlamentarni izbori jedino adekvatno rje{enje problema politi~ke krize u FBiH.

SR\AN VULETI]
Re`iser

DA/NE
Sla`em se ako bi to zna~ilo br`e rje{avanje svih otvorenih pitanja oko uspostave vlasti te, napokon, okretanje te iste vlasti ka va`nim problemima tipa - borba protiv siroma{tva, privla~enje stranih investicija, uskla|ivanjima zakona sa

MUHIDIN HRAPOVI]
Direktor JUB d.o.o.

ASIM MUJKI]
Profesor FPN-a

DA
Prijevremeni parlamentarni izbori su najbolje, ali i najskuplje rje{enje ove politi~koekonomske situacije u BiH.

DA
Stigli smo u }orsokak i mislim da samo novi prijevremeni par-

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Bakir Had`iomerovi}

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

DOSJE SB

DESNICA RADIVOJEVIĆ
Nakon privlačenja DESNICE RADIVOJEVIĆA u svoj tabor SDP je preuzeo kontrolni paket dionica u VLADI FEDERACIJE BiH; naša novinarka otkriva kako su se odvijali tajni pregovori o “transferu“ federalnog ministra prostornog uređenja u SDP i kolika je bila cijena Radivojevićeve izdaje bivših stranačkih kolega

TAJNA JEDNE OSTAVKE KAKO LAGUMD@IJA RAZVIJA DESNICU RUKU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

relazak Desnice Radivojevi}a iz SDA u SDP definitivno je dogovoren sredinom pro{log tjedna, na slu`benom putu u Njema~koj, gdje su federalnom ministru prostornog ure|enja dru{tvo pravili direktori Elektroprivrede BiH i poduze}a Autoceste Federacije Elvedin Grabovica i Ensad Kari}. Iako je desetak dana ranije strana~kom {efu Sulejmanu Tihi}u obe}ao lojalnost, vi{e nema nikakve dvojbe kako je Radivojevi} sa SDP-ovcima tajno pregovarao du`e vrijeme, prije nego {to je, zajedno s premijerom Nerminom Nik{i}em, pripremio scenarij posljednje burne sjednice Vlade Federacije BiH. Pro{lotjedna se sjednica Vlade, naime, trebala odr`ati u srijedu (20. juna), ali je upravo na zahtjev ministra Desnice Radivojevi}a, pravdan njegovim odlaskom u Njema~ku, prolongirana za petak, 22. juna. No, kako se do sada nije de{avalo da se sjednica federalne Vlade odga|a zbog odsustva jednog ministra, jasno je da je Nik{i}, prije nego {to je donio takvu odluku, ra~unao na

P

Radivojevi} glas kada je na dnevni red stavio posljednju to~ku - kadrovska pitanja.

DVA SCENARIJA ZA JEDNU SJEDNICU
Podsjetimo, prije sedam dana smo objavili da su ~elnici SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, nakon {to je

Zlatko Lagumd`ija jednostrano raskinuo platforma{ku koaliciju, dogovorili smjene svih SDP-ovih kadrova u javnim poduze}ima. Tako je za posljednju sjednicu Vlade Federacije ve} bila pripremljena smjena direktora kompanije Naftni terminali Federacije Rasima Kadi}a, ali i

NEUSPJELI PU^ U NEUSPJELI PU^ U FEDERALNOJ VLADI FEDERALNOJ VLADI
Ministri iz SDA, HSP-a ii Ministri iz SDA, HSP-a NS Radom za boljitak ne NS Radom za boljitak ne namjeravaju napu{tati namjeravaju napu{tati Vladu Federacije Vladu Federacije

Premijer Nermin Nik{i} je prvu “nemoralnu ponudu“ dao Erdalu Trhulju, kada je ministar Trhulj odbio, okrenuo se Desnici Radivojevi}u
12
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KAKO JE DESNICA POTPISAO ZA LJEVICU

BIANCO OSTAVKA
Prije nego {to je imenovan za federalnog ministra Desnica Radivojevi} je, kao i ostali du`nosnici SDA, morao kovertirati bianco ostavku

Lagumd`ijinog namje{tenika u Elektroprivredi BiH Elvedina Grabovice. Ubrzo se, me|utim, ispostavilo da su i sedam federalnih ministara iz SDP-a na ~elu s premijerom Nerminom Nik{i}em, imali spremljen jednako `estok odgovor. Ipak, za dono{enje odluke o razrje{enju du`nosti ~lanova nadzornih odbora (iz SDA-a, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak) u javnim poduze}ima Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB, BH Telecom, HT Mostar, Hrvatske po{te Mostar i BH Po{ta nedostajao je jedan glas. Kako nezvani~no doznajemo, prvu su nemoralnu ponudu za promjenu strana~kog dresa SDP-ovci dali federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Erdalu Trhulju. Budu}i da je Trhulj odbio Nik{i}evu ponudu (a premijer mu je obe}avao ostanak u Vladi Federacije BiH na ministarskoj poziciji ili na mjestu njegovog savjetnika), ministri iz SDP-a okrenuli su se Desnici Radivojevi}u, za kojeg se odranije spekuliralo kako mu po{tenje i nije ja~a strana. Navodno je Radivojevi} prije “transfera“ od SDP-a tra`io jamstva da }e i poslije najavljene rekonstrukcije Vlade FBiH ostati na ministarskoj du`nosti, ali i solidnu nov~anu kompenzaciju?!
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

DOSJE SB
Na Radivojevi}evu sklonost korupciji, jo{ dok je u pro{lom sazivu federalne Vlade bio na funkciji ministra trgovine, nekolicina visokopozicioniranih ~lanova SDA upozoravala je strana~kog predsjednika i nakon posljednjih izbora, kada ga je Tihi} predlo`io za ministra prostornog ure|enja. Iako se Radivojevi}u tada otvoreno spo~itavala bliskost s Goranom Stani}em, vlasnikom firme Feroelektro , kao i ~injenica da je otvoreno stao na stranu novih vlasnika koje radnici optu`uju za bezo~nu (post)privatizacijsku plja~ku, Sulejman Tihi} je presudio da mu u Vladi Federacije povjeri jo{ jedan mandat. No, prije nego {to je u federalnom Parlamentu polo`io zakletvu, Desnica Radivojevi} je, ba{ kao i svi ostali du`nosnici SDA na svim razinama vlasti, morao potpisati bianco ostavku, adresiranu na predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, odnosno federalnog premijera. Premda je ministar Desnica Radiv ojevi}, nakon {to je na dramati~noj sjednici Vlade Federacije BiH dobio obavijest da ga je predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir razrije{io du`nosti, negirao da je podnio ostavku, tvrde}i neuvjerljivo kako je svoj potpis ranije stavio na prazan papir, faksimil tog dokumenta do kojeg je do{la “SB“ potvr|uje da odbjegli ministar, naprosto, ne govori istinu. “Va{om saglasno{}u sam imenovan za ministra prostornog ure|enja u Vladi Federacije BiH. Kako moj anga`man kao ministra nije postignut u punom kapacitetu, odnosno, kako nisam u stanju dalje obavljati navedenu funkciju, molim Vas da me razrije{ite iste i omogu}ite nesmetan daljni rad i funkcionisanje ove veoma va`ne institucije u Federaciji BiH. Molim Vas da prihvatite moju neopozivu ostavku i pokrenete proceduru za imenovanje novog ministra u Vladi FBiH“, pi{e u ostavci koja je u petak poslijepodne upu}ena u Ured predsjednika Federacije @ivka Budimira.

IZDAJA STRANA^KIH KOLEGA
Desnica Radivojevi} je nakon dramati~ne sjednice Vlade FBiH objavio da prelazi u SDP

DR@AVNA SINEKURA

Radivojevićev sin radi kao savjetnik ministra poljoprivrede Jerka Lijanovića
Kao jedini Srbin iz Republike Srpske u naju`em rukovodstvu SDA, Desnica Radivojevi} je me|u strana~kim kolegama imao privilegirani status jo{ od 2002. godine, kada je imenovan za potpredsjednika Federacije BiH, iako u Federaciji nikada nije `ivio. U to su se vrijeme Radivojevi}eve strana~ke kolege silno potrudile kako bi zata{kale skandal, kada je njegova k}erka u sudaru uni{tila slu`beni automobil, registriran na Ured potpredsjednika Federacije BiH?! Radivojevi}eva supruga i k}erka, ina~e, `ive u Srbiji, u Bajinoj Ba{ti, gdje ih ministar posje}uje gotovo svakog vikenda (u pravilu otka`e voza~a i u Srbiju sam putuje slu`benim automobilom Vlade FBiH). Istodobno je Radivojevi} svog sina zaposlio u federalnom Ministarstvu poljo privrede, gdje je anga`iran kao savjetnik ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a.

IZDAJA LIJANOVI]A
Da su SDP-ovci, osim u Vladi Federacije, svojim doskora{njim koalicijskim partnerima radili iza le|a i u drugim kantonima gdje je dogovoren preustroj vlasti otkriva dokument iz Zeni~kodobojskog kantona. Iako su bra}i Mladenu i Jerki Ivankovi}u Lijanovi}u obe}ali nastavak suradnje na svim razinama vlasti, predstavnici su SDP-a jo{ po~etkom juna zapo~eli intenzivne pregovare s ~elnicima HDZ-a. Dokaz je tome Sporazum o participiranju HDZ-a u Vladi Zeni~kodobojskog kantona, koji je dogovoren 12. juna. Sporazum su potpisali predsjednici kantonalnih odbora SDP-a i HDZ-a, dan
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

14

KAKO JE DESNICA POTPISAO ZA LJEVICU
TAJNA STRANA^KIH UGOVORA

SDP od svojih bivših članova Mire i Drage Jurić i Ramize Tabaković za naknadu štete traži po 90.000 KM!!!
Premda je federalni premijer Nermin Nik{i} prvi javno osporio bianco ostavku koju je Desnica Radivojevi} deponirao u centrali SDA, prije nego {to je preuzeo ministarsku du`nost, ~injenica je da se ista praksa primjenjuje i u SDP-u, kako bi se ta stranka za{titila od eventualnih prebjega. Da situacija bude jo{ apsurdnija, upravo je Nermin Nik{i}, kao generalni sekretar stranke, s kolegama potpisivao Ugovore o ure|enju odnosa SDP-a i izabranih kandidata SDP-a na Op}im izborima u BiH oktobra 2010. Prema odredbama tog Ugovora koji su potpisali ~ak i oni ~lanovi SDP-a koji su na izborima dobili izravni mandat gra|ana (zastupnici u parlamentima i vije}nici u op}inskim vije}ima), svaki kandidat koji za trajanja mandata napusti SDP du`an je izvr{iti povrat sredstava ulo`enih u izbornu kampanju, odnosno, nadoknaditi gubitak zbog umanjenih prihoda za stranku (po osnovu sredstava izdvojenih iz prora~una za financiranje politi~kih stranaka). Na temelju Sporazuma o ure|enju odnosa izme|u SDP-a i izabranih kandidata, ta je stranka pro{le godine pred Op}inskim sudom u Sarajevu pokrenula spor protiv biv{ih ~lanova, supru`nika Mire i Drage Juri}a i Ramize Tabakovi}. Od Mire Juri}, biv{e zastupnice SDP-a u Skup{tini Kantona Sarajevo i izaslanice u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, njezinog mu`a Drage Juri}a i Ramize Tabakovi}, koji su bili vije}nici te stranke u Op}inskom vije}u sarajevske op}ine Novi Grad, u sudskom sporu SDP potra`uje po 90.000 KM?!

DRAKONSKE KAZNE ZA NELOJALNE ^LANOVE
Ukoliko Op}inski sud u Sarajevu presudi u korist SDP-a, supru`nici Mira i Drago Juri} morat }e biv{oj stranci isplatiti ~ak 180.000 KM

poslije me|ustrana~kog sastanka na kojem je usugla{eno da }e ta hrvatska stranka sudjelovati u Vladi Zeni~ko-dobojskog kantona kao ravnopravan partner. Osim funkcije ministra rada, socijalne politike i izbjeglica (za novog je ministra imenovan Ivica ]uri}), HDZ-u je prema odredbama Sporazuma pripalo i mjesto direktora Slu`be za zapo{ljavanje Zeni~ko-dobojskog kantona i zamjenika predsjedavaju}eg Kantonalne skup{tine. Pored politi~kih pozicija rezerviranih za strana~ke kadrove, predsjednik je Kantonalnog odbora SDP-a i premijer Zeni~ko-dobojskog kantona Fikret Plevljak novim koalicijskim partnerima velikodu{no “prepustio“ i funkciju tajnika Skup{tine, odnosno pomo}nika ministra u kantonalnom Ministarstvu branitelja i jednu od rukovode}ih du`nosti u Ministratsvu unutarnjih poslova, iako su posrijedi radna mjesta na koja se, nakon provedenog javnog natje~aja, zapo{ljavaju dr`avni slu`benici. No, kako su SDP-ovci odavno suspendirali sve va`e}e zakonske propise, pravila i procedure, tako je i mogu}e da se u Sporazumu s kolegama iz HDZ-a, izme|u ostalog, obave`u da }e kadrovima te stranke pru`iti maksimalnu podr{ku da dobiju mjesto
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

zamjenika direktora Kazneno-popravnog zavoda u Zenici. Suprotno ranijem dogovoru s doju~era{njim koalicijskim partnerima iz Narodne stranke Radom za boljitak, ali i na~elima vlastite stranke, zeni~ki su SDP-

ovci ustupili HDZ-u sva mjesta u nadzornim i upravnim odborima, agencijama, direkcijama i javnim poduze}ima koja, prema Zakonu o nacionalnoj zastupljenosti, pripadaju hrvatskom narodu?!

15

DOSJE SB

Živko Budimir

predsjednik Federacije BiH

Lagumd`ija vr{i nasilje nad pravnim poretkom
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]

Federalni premijer Nermin Nik{i} podnio je protiv Vas kaznenu prijavu za zlouporabu slu`benog polo`aja ili ovlasti, odnosno nezakonito razrje{enje ministra Desnice Radivojevi}a. Pla{ite li se mogu}eg kaznenog progona? Nimalo me ne optere}uje kaznena prijava premijera Nermina Nik{i}a. Provjerit }u da li je sud kojem je podnesena nadle`an rje{avati njegovu prijavu. Ovaj se problem mo`e rije{iti jedino po{tivaju}i pravni sustav, i ako netko osporava moje pravo dono{enja rje{enja o razrje{enju ministra na njegov zahtjev, onda o tome treba odlu~ivati pravosudni sustav, a ne ulica ili izvr{na vlast. Spreman sam postupiti u skladu s zakonima ove zemlje i po{tivati institucije ove zemlje. Premijer Nik{i} tvrdi da ministar Radivojevi} nije `elio podnijeti ostavku, Vi ka`ete da je bio suglasan. [to se, zapravo de{avalo, u petak 22. juna? Ja nisam ni bio u Sarajevo nego u svom uredu u Mostaru, kada me je pro~elnik ureda informirao da je stigla pismena ostavka ministra Desnice Radivojevi}a. Nakon toga sam se ~uo s ministrom Radivojevi}em i upoznao ga da je u Ured predsjednika Federacije BiH stigla njegova ostavka i da se priprema razrje{enje. Niti jednim gestom, niti jednom rije~ju, on tada nije osporio ili izrazio neslaganje s njegovim razrje{enjem, niti je rekao da nije podnio ostavku. I ta je ~injenica meni bila dovoljna.

postupio nezakonito, postoje institucije pred kojima }emo to rje{avati. Nemam namjeru da se s ministrom Desnicom Radivojevi}em prepucavam putem medija, niti }u govoriti {to su i kako rekli on i predsjednik Vlade Nermin Nik{i}. Ponavljam, postoje dr`avne institucije i pravosudna tijela pred kojim se ovaj problem treba rje{avati. Zastupnici iz SDP-a, SBB-a, HDZ-a i HDZ 1990 su na posljednjoj sjednici Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH od Vas i potpredsjednika Mirsada Kebe zvani~no zatra`ili da podnesete ostavke. Ho}ete li popustiti pred zahtjevima nove parlamentarne ve}ine? Po mom mi{ljenju na nelegalnoj sjednici federalnog Parlamenta zastupnici ~etiri stranke koje tvore novu parlamentarnu ve}inu i koji bi htjeli sastaviti novu izvr{nu vlast u Federaciji uputili su zahtjev prema predsjedniku Federacije da podnese ostavku. Ja sam bio eksplicitan i u ranijim istupima sam govorio da mi imamo potpisan multilateralni sporazum ~etiri stranke o sastavljanju parlamentarne ve}ine iz kojeg proizilaze odre|eni obligacioni odnosi. Mo`emo razgovarati o raskidu tog sporazuma onoga trenutka kada budu ispunjene sve odredbe koje su ugra|ene u taj sporazum. Tada mo`emo razgovarati ho}e li predsjednik Federacije podnijeti ostavku, ili ho}e li prihvatiti novu parlamentarnu ve}inu. Na koje odredbe konkretno mislite? Na sve koje se odnose na popravljanje pozicije hrvatskog naroda u BiH i institucionalne jednakopravnosti, jer su se stranke potpisnice Sporazuma na to obvezale. Ako `ivimo u moralnom dru{tvu, ako se dr`imo demokratskih principa, ako po{tivamo zakone ove zemlje, onda }emo se slo`iti da je taj stav jedini moralan, ispravan i zakonit. Gdje je, po Va{em mi{ljenju, izlaz iz sada{nje politi~ke krize? Imamo postupanje druge strane koje je nezakonito, ali postoje institucije koje su du`ne {tititi Ustav. Ja sam se obratio premijeru Nik{i}u dopisom u kojem sam od njega zatra`io da mi u roku od tri dana

odgovori ho}e li se djelovanje Vlade vratiti u ustavne i zakonske okvire ili ne}e. Ako ne}e, onda }u se obratiti Ustavnom sudu Federacije BiH, ali i drugim institucijama koje su du`ne {tititi ustavni poredak.

LAGUMD@IJINA PRAVILA IGRE
Da, ali premijer i dalje ponavlja da su posljednje odluke Vlade FBiH o smjenama ~lanova nadzornih i upravnih odbora donesene zakonito. Slo`it }ete se da se nalazimo u potpunom pravnom kaosu i da svatko tuma~i zakone kako mu odgovara. Netko svjesno dovodi zemlju u takvu situaciju. Nije meni dato za pravo da ocjenjujem rad pravosudnih institucija, nego je moja obveza da ih po{tivam. Tako ni premijer Nik{i} nema pravo odlu~ivati koje }e odluke predsjednika Federacije provoditi a koje ne}e. Njemu su date ovlasti da izvr{i provjeru ustavnosti odre|enih odluka predsjednika Federacije, ali se zna tko o tome donosi kona~ni sud. Jednako je tako propisano da Parlament ne mo`e smijeniti predsjednika Federacije BiH. Parlament mo`e uputiti zahtjev prema Ustavnom sudu Federacije BiH ako se dvije tre}ine zastupnika usuglase oko toga da je predsjednik Federacije grubo prekr{io zakon ili Ustav, ili da zbog zdravstvenog stanja vi{e nije sposoban obna{ati tu du`nost. Kada je formirana ova vlast gospodin Zlatko Lagumd`ija je hrvatskim strankama koje su ostale izvan Platforme, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti upu}ivao poruke kako svi oni koji se pozivaju na legitimitet predstavljanja `ele stvoriti krizu, da prave revoluciju. Danas Lagumd`ija i SDP rade to isto i {alju poruke da su oni u pravu. @elim da bh. javnost shvati tko je taj koji `eli postavljati pravila igre i okvire pona{anja za sve nas negiraju}i zakone, institucije demokratske principe, a sada gaze}i i moralne vrijednosti. Mislite na Zlatka Lagumd`iju? Da, na gospodina Lagumd`iju i SDP koji u ovom trenutku vr{i nasilje nad svojim partnerima iz vlasti, nad institucijama Federacije, a sada, u dogovoru s HDZ-om, i nad institucijama BiH.
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

RASKID PLATFORMA[KE KOALICIJE
Ali ministar Radivojevi} uporno ponavlja da on ostavku na du`nost ministra nije podnio i najavljuje upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu? Ako do|e do toga da se novonastala situacija bude trebala raspravljati, bit }e to pred pravosudnim tijelima. Smatram da sam kao predsjednik Federacije BiH postupio u skladu sa svojim ovlastima, u skladu s zakonom i moralom, i da nisam pogrije{io. Ako netko smatra da sam
16

KAKO JE DESNICA POTPISAO ZA LJEVICU
PISMO PREMIJERU
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir zatra`io je od Nermina Nik{i}a da mu u roku od tri dana odgovori ho}e li djelovanje Vlade vratiti u ustavne i zakonske okvire

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

DOSJE SB

Slobodna Bosna došla je u posjed obimne dokumentacije koja svjedoči o krajnje sumnjivom poslovno-finansijskom aranžmanu koji je Desnica Radivojević protekle sedmice potpisao u Hamburgu s rusko-njemačkom tvrtkom IFC&IFM

Anonimna rusko-njema~ka tvrtka, osnovana prije dva mjeseca, postala strate{ki partner Federacije BiH!
Pi{e: ASIM METILJEVI]

^

elnici SDA cijelu su proteklu sedmicu bezuspje{no poku{avali u}i u trag svom ministru Desnici Radivojevi}u, za koga se jo{ prije desetak dana po kuloarima tvrdilo da }e promijeniti strana~ki dres. Nije se javljao na telefon, nije ga bilo ni na poslu ni

u stanu, kao da je u zemlju propao. Pojavio se u petak, 22. juna, doslovno minutu pred po~etak sjednice federalne Vlade, u dru{tvu kolege Predraga Kurte{a, ministra policije, koji ga je u stopu pratio od izlaska iz automobila do ulaska u salu za sjednice. “Gospodine Kurte{, je li to ministar Radivojevi} uhap{en?“, podrugljivo je upitao Asim Sarajli}, zamjenik predsjednika SDA, koji ih je presreo na stepeni{tu zgrade federalne Vlade u Alipa{inoj uluci.

Ostatak pri~e uglavnom je poznat Radivojevi} je na sjendici federalne Vlade glasao suprotno stavovima vlastite partije pa je predsjednik SDA Sulejman Tihi} aktivirao njegovu kovertiranu ostavku. Ostalo je me|utim nepoznato gdje se ministar Radivojevi} krio nekoliko dana pred sjednicu federalne Vlade? Obimna dokumentacija koja je u posjedu Slobodne Bosne nudi odgovor ne samo na pitanje gdje se ministar Radivojevi} skrivao od SDA-ove potrage nego i na mnogo va`nije pitanje za{to je otkazao poslu{nost partiji koja ga je proteklih 13 godina dr`ala na najistaknutijim funkcijma federalne vlasti i pod kojim je okolnostima potpisao “vjernost“ SDP-u?

SKRIVENI PROTOKOL
Odgovor na oba pitanja nalazi se u Protokolu o suradnji izme|u Vlade Federacije BiH i ruskonjema~ke kompanije Investment Group IFCIFM GmbH , koji je potpisan u Hamburgu (Njema~ka) 21. juna, MUTNI FINANSIJSKI ARAN@MAN
Federalna vlada olako je u{la u partnerstvo s anonimnom ruskonjema~kom tvrtkom

Vlada Federacije BiH i rusko-njema~ka tvrtka IFC&IFM zajedni~ki ula`u u cestogradnju i energetski sektor pet milijardi eura?!
18
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KAKO JE DESNICA POTPISAO ZA LJEVICU
Foto: Milutin Stoj~evi} 19

LIJEVO SKRETANJE
Dugogodi{nji funkcioner SDA Desnica Radivojevi} nakon povratka s misterioznog putovanja u Hamburg promijenio je strana~ki dres

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

DOSJE SB
samo dan pred odr`avanje sjednice federalne Vlade na kojoj se definitivno raspala izvr{na vlast ~etiri stranke Platforme. Nimalo slu~ajno, re~eni Protokol u Hamburgu, po ovla{tenju premijera Nik{i}a, potpisao je dopremijer Desnica Radivojevi}, mada potencijalna suradnja o kojoj se govori u Protokolu nema apsolutno nikakve veze s resorom prostornog ure|enja za koji je izravno zadu`en ministar Radivojevi}. Protokol potpisan u Hamburgu odnosi se, naime, na elektroenergetski i prometni sektor, konkretno na potencijalna investiciona ulaganja novope~enog rusko-njema~kog partnera federalne Vlade u izgradnju dva termobloka u Tuzli i Kaknju, te na investiciona ulaganja u izgradnji cestovnog koridora 5C. Rije~ je zapravo o dva odvojena Memoranduma o razumijevanju, u kojem su na~elno precizirani projekti i rokovi, ali i investiciona ulaganja rusko-njema~kog partnera u ukupnom iznosu od oko 5 milijardi eura! Novope~eni rusko-njema~ki partner federalne Vlade u elektroenergetskom i prometnom sekroru izabran je na prili~no misteriozan na~in - bez tendera i bez javnog poziva. Investment Group IFC&IFM GmbH, ~ije je sjedi{te u Hamburgu, potpuno je nepoznato ime i u sektoru energetike i u sektoru prometne infrastrukture, {to je i posve razumljivo budu}i da je rije~ o preduze}u koje je ustanovljeno tek prije ne{to vi{e od dva mjeseca, preciznije, 10. aprila 2012. godine! Jednako je u poslovnom krugovima nepoznato i ime Alekseja Oginskog, direktora Investment Group IFC&IFM, kome se me|utim posre}ilo da samo dva mjeseca nakon registracije svog preduze}a s ograni~enom odgovorno}u (oznaka GmbH ekvivalent je na{em D.o.o.) ugovori posao vrijedan 5 milijardi eura! koje su ve} u izgradnji i finansiraju se iz kredita EBRD-a i Strate{ki partner EIB-a, kao {to je naprimjer diofederalne Vlade izabran nica autoceste Vlakovo - Tar~in. je bez tendera Potpisani Memorandum odnosi se na “investicijski projekt izgradnje, odr`avanja autoputa kao i na stavljanje u funkciju njegovog infrastrukturnog kompl eksa u FvuiH“, {ta god se krilo iza ove rogobatne formulacije zapisane u uvodnom dijelu Memoranduma. Kao investitori cijelog projekta, dakle i postoje}ih i novih dionica autoceste 5C, navedeni su isti partneri kao i u elekt roenergetskom sektoru: investicije Vlade FBiH iznosile bi 25 posto odnosno 875 miliona eura, a rusko-njema~kog partnera 75 posto, odnosno 2,6 milijardi eura! Memorandum potpisan u Hamburgu nema nikakvu posebnu specifi~nu te`inu, rije~ je spisku `elja od kojih najvjerovatnije na kasnijoj razradi Protokola, na ~emu se se koncu ne}e biti ni{ta. Pa ipak, ostaje anga`irali premijer Nik{i} i dopremijer zagonetno pitanje za{to je pregovore o tako Radivojevi}, Protokol je preina~en u krupnim investicijama federalna Vlada Memorandum, s vrlo preciznim projektima, prepustila nenadle`nom ministru Desnici rokovima, investicijama i raspodjelom Radivojevi}u i je li aran`man u Hamburgu bio samo mamac SDP-a kojim je privukao profita. Prema potpisanom Memorandumu, Radivojevi}a na svoju stranu? izgradnja dva nova termobloka, jedan u TE Tuzla drugi u TE Kakanj, ko{tala bi 1,8 milijardi eura, od ~ega bi Elektroprivreda BiH iz vlastitih sredstava obezbijedila 25 posto, odnosno 450 miliona eura, a rusko-njema~ki partner 75 posto, odnosno 1,35 milijardi eura. [okantan je podatak da se u svim ranijim investicionim projekcijama baratalo s ukupnom investicijom od oko 1,3 milijarde eura, {to je dakle 500 miliona eura ni`e od visine investicije koja je utvr|ena potpisanim Memorandumom u Hamburgu! Tekst drugog Memoranduma potpisanog u Hamburgu, koji se odnosi na investicije u izgradnji cestovnog koridora 5C, jo{ je mutniji i zagonetniji. U njemu se naime spominju i neke nove dionice autoceste 5C, ali i neke od dionica ZAOBI\EN TENDER
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

OLAKO DOGOVORENE INVESTICIJE
Ovaj krajnje sumnjivi poslovni aran`man s potpuno anonimnim, tek osnovanim rusko-njema~kim partnerom, dogovoren je u vrhu SDP-a bez znanja i suglasnosti ve}ine ministara u federalnoj Vladi. Tek po~etkom juna, na 53. sjednici federalne Vlade, odnekud se pojavio prijedlog Protokola o suradnji izme|u vlade FBiH i firme ImmoFinanceCenter -International Finannce Management, kako glasi punu naziv fantomskog rusko-njema~kog investitora. Prijedlog protokola bio je na~elan, bez i jednog konkretnog detalja, pa je i dobio na~elnu podr{ku federalne Vlade. No, u
20

SKANDAL NEDJELJE

Ram za sliku boraca protiv bošnjačke državne mafije

Mirsad Ðonlagić, potpredsjednik SBB-a i profesor sa iznimno sumnjivom naučnom biografijom, želi fotelju ministra energije, rudarstva i industrije
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

M

irsad \onlagi}, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli na predmetima Energija i okolina, Obnovljivi izvori energije i Racionalno kori{tenje energije, doktorirao je na Tehnolo{kom fakultetu a redovni je profesor na Fakultetu elektrotehnike. Energija i okolina? U Tuzli to mo`e. Univerziteti u Beogradu i Zagrebu ne poznaju ovaj predmet ali Univerzitet u Tuzli da. Dakle, tehnolog na fakultetu elektrotrotehnike? Nakon {to je na po~etku rata pobjegao u Njema~ku odjednom se kao tehnolog pojavio na Elektrotehni~kom fakultetu, i jo{ stekao zvanje redovnog profesora na tom fakultetu. Procedura ka`e da od asistenta do zvanja redovnog profesora treba pro}i 20 godina. \onlagi}u je za to trebalo puno manje. Pitanje \onlagi}eve stru~nosti je jo{ jedna zanimljiva tema. U njegovoj biografiji stoji da je objavio vi{e od 90 radova. No niti jedan se, pretragom interneta, ne mo`e na}i. Na internetu se mogu na}i radovi njegove supruge Nusrete \onlagi}, koji se na|u kada se uz njeno ime ukuca rije~ “journal“. Mogu se na}i i radovi Amira Toki}a, dekana Elektrotehni~kog fakulteta. \onlagi}evih, me|utim, nema. Upitno je kakvi su to radovi i kojeg kvaliteta i iz koje u`e nau~ne oblasti. Mo`da hemijskih disciplina, jer u \onlagi}evoj biografiji pi{e da je i iz te oblasti objavljivao radove. \onlagi}eva biografija sadr`i i spisak radnih mjesta. Tuzlacima je poznato da je prije rata zbog svoje nesposobnosti istjerivan iz svake firme u kojoj je radio, istjeran ~ak i iz Saveza komunista. Do rata je `ivio u zajednici s puncem, no Univerzitet u Tuzli omogu}io je \onlagi}u sticanje ogromnog profita, pa se sukladno tome njegova imovinska karta znatno pobolj{ala svih ovih godina rada na Univerzitetu. Preko no}i je postao kolekcionar satova, stanova, gara`e, vikendice, auta... Sve od profesorske pla}e. \onlagi} je bio siva eminencija koja je vedrila i obla~ila Tuzlanskim univerzitetom. Supruga Nusreta je u doba njegove vladavine bila dekanesa Tehnolo{kog fakulteta. Pri~a se da je nakon isteka njenog mandata profesorica Mari}, nova dekanesa, odmah okre~ila kancelariju kako bi isprala brojne mutnje radnje svoje prethodnice. Ubrzo nakon toga Nusreta
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

KO STOJI IZA RADON^I]A
Mirsad \onlagi}, potpredsjednik Saveza za bolju budu}nost BiH

\onlagi} nije vi{e bila ~lan kolektiva Tehnolo{kog nego Prirodno-matemati~kog fakulteta. Obje k}erke \onlagi} je zaposlio na Univerzitetu. Sabina, kojoj se nije radilo u Turkish banci, skrasila se na Ekonomskom fakultetu. Studenti su se `alili na njen nekorektan odnos prema njima i neodr`avanje nastave, ali \onlagi} je uspio to zata{kati. Jasmina je asistent na Odsjeku za njema~ki jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. O njoj se puno ne pri~a. Ona je, ka`u, vi{e na mamu. \onlagi} je oti{ao u federalni Parlament nakon {to je rektor Enver Halilovi} po~eo ispitivati detalje rada. \onlagi} je bio prorektor i u doba Izudina Kapetanovi}a koji mu je postavio suprugu za dekanesu, a kada je Kapetanovi} smijenjen, \onlagi} se kandidirao za rektora. Ipak, zbog njegove sumnjive historije dolaska na fakultet i dobijanja zvanja redovnog profesora nije uspio pro}i. Imenovan je profesor D`emo Tufek~i}. No, \onlagi} je i poziciju prorektora za me|unarodnu saradnju dobro koristio. Njegov ured bio je odgovoran za me|unarodne projekte u koje je \onlagi} redovito bio uklju~en i za {to je dobijao

naknadu. U isto vrijeme je i svojoj veoma bliskoj fakultetskoj suradnici J asni Hivziefendi} obezbijedio mjesto savjetnice premijera Tuzlanskog kantona. Danas je \onlagi} potpredsjednik SBB BiH, zastupnik u federalnom Parlamentu. \onlagi} je, kako tvrde izvori SB, navodno du`an 280 hiljada maraka sarajevskoj firmi Ires s kojom je zajedni~ki u Tuzli otvorio prodavnicu Yves Rocher, koja je poslovala u okviru firme Salines. Kasnije je uz prodavnicu otvoren i restoran u samom centru grada, za koji je pla}ana visoka kirija, no novac supruga rahmetli Sabahudina Resi}a nikada nije dobila, iako je prodavnica otvorena zajedni~kim ulaganjem. “\onlagi} je redovni profesor koji je do svog zvanja i radnog mjesta za cijelu svoju porodicu do{ao okoristiv{i se sistemom, Univerzitetom u Tuzli i rektorima koji su mu vjerovali a kojima je na kraju zabijao no` u le|a“, tvrde na{i izvori. No, sve to \onlagi}u nije dovoljno. Čovjek `eli fotelju ministra energije, rudarstva i industrije, kako bi, izme|u ostalog, pobolj{ao i svoj vozni park. Jer VW Tiguan, VW Polo i Citroen C3 ba{ i nisu neka auta.
21

FEDERALNI LIJEK ZA “BOSNALIJEK”

INTERVIEW

Prof. dr. Veljko Trivun

predsjednik Nadzornog odbora “Bosnalijeka”

U bespoštednoj borbi za kontrolu nad “Bosnalijekom“ sa svih strana pljušte uvrede, optužbe, krivične prijave. U tom “ratu“ Vlada Federacije BiH nastupa sa pozicije vlasti, uz “umjerenu“ upotrebu sile, što suprotna strana kvalifikuje kao krivično djelo iznude. Sudbina “Bosnalijeka“ je neizvjesna, ali će svaka od sukobljenih strana svoje stavove i izrečene optužbe morati dokazivati pred Kantonalnim sudom u Sarajevu

Neka biv{i lokalni inspektor u ugostiteljstvu i urbanizmu, premijer Federacije Nermin Nik{i} objasni na sudu za {ta sam ja kriv!
Razgovarao: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

B

orba za kontrolu nad najve}om bosanskohercegova~kom farmaceutskom ku}om, koja je pro{lu godinu okon~ala sa 106 miliona KM prihoda od prodaje i 5,9 miliona KM neto dobiti, ve} mjesecima traje nesmanjenom `estinom. Javnosti dobro poznate, suprotstavljene strane su Vlada Federacije BiH oli~ena u premijeru Nerminu Nik{i}u i uprava Bosnalijeka na ~elu sa Edinom Arslanagi}em, koju javno “zastupa“ sada ve} biv{i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i jo{ uvijek aktuelni predsjednik Nadzornog odbora (NO) “Bosnalijeka“ Veljko Trivun. “Devet godina radio sam u Energoinvestu i na drugim odgovornim funkcijama. Kao dekan Ekonomskog fakulteta mogu se pohvaliti da smo za vrijeme mog mandata dobili akreditaciju od najpresti`nije svjetske akreditacijske ku}e EFMD European Foundation for Management Development, koju posjeduje svega 57 fakulteta na svijetu. Dakle, ja ne mogu pre}i preko ~injenice da me javno blati ~ovjek (premijer FBiH Nermin Nik{i}, op.a.) ~iji je profesionalni background vezan za poslove inspektora u ugostit22

eljstvu, inspektora u urbanizmu i parlamentarnog predstavnika. Razlika izme|u mene i njega, u tom pogledu, zaista je ogromna, a ono {to je on iznio na moj ra~un u krivi~nom pravu se naziva stavljanje izgleda zla sa pozicija sile drugoj osobi. To je krivi~no djelo iznude. A `elja da se u ime dr`ave, odnosno entiteta FBiH, preuzme privatna kompanija predstavlja zloupotrebu slu`benog polo`aja. Nadam se da }emo se suo~iti pred Kantonalnim sudom. Bit }e vrlo interesantno kako }e braniti sve ono

SNAGA I MOĆ VLADE FBIH: “Počele su prijetnje na fakultetu, bilo je pritisaka na porodicu, pitisaka na moje saradnike...Bilo je dosta blaćenja vezano za moju kandidaturu za mjesto rektora sarajevskog Univerziteta kako bi se sve dovelo u sumnju, kao se radi o nekom kriminalu

{to je izrekao, a o ~emu postoji jako obimna dokumentacija“, rekao je na prof.dr. Veljko Trivun na po~etku na{eg razgovora. Iznijeli ste ozbiljne optu`be na ra~un premijera Nik{i}a, protiv kojeg ste podnijeli i krivi~nu prijavu Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu. Imate li dokaze za takve optu`be? Vidite, sada su “Bosnalijek“ i dioni~ari pod ogromnim pritiskom. Vidjeli ste {ta je kabinet premijera Nik{i}a pustio u opticaj. Oni zovu dioni~are prijete}i im da }e kada oni preuzmu kompaniju dobiti otkaz. To rade dioni~arima uposlenicima, a brokerima prijete krivi~nim prijavama. Zna~i, vr{i se jedan, malo je re}i, mobing na sve one koji su glasali za nas, odnosno upravu “Bosnalijeka“. To su ~injenice. Kakav }e odnos snaga biti, ja u ovom momentu ne mogu tvrditi s obzirom na sva ova doga|anja, ali je o~igledno da dio Vlade FBiH preduzima sve aktivnosti, mislim na ~lanstvo SDP-a, da poku{a da se Skup{tina odr`i na taj na~in da oni u NO dobiju tri od pet ~lanova kako bi imenovali svoju upravu i kompaniju prodali “Alvogenu“. Dakle, cilj Vlade, po Va{em mi{ljenju, jeste da “Bosnalijek“ proda “Alvogenu“? Mislim da je kona~ni cilj da se “Bosnalijek“ stavi pod kontrolu “Alvogena“.
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

VELJKO TRIVUN, “NAJVA@NIJA KARIKA”
BUNTOVNIK S RAZLOGOM
Veljko Trivun, predsjednik Nadzornog odbora “Bosnalijeka” i biv{i dekan Ekonomskog fakulteta Sarajevo

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

FEDERALNI LIJEK ZA “BOSNALIJEK”
[ta stoji iza toga, ja mogu samo da spekuli{em. Ne mogu ni{ta da tvrdim, da to sutra ne bi bilo predmetom jo{ jedne krivi~ne prijave, ali u poslovnom svijetu se zna da se ni{ta ne radi bez novca. Ja nisam o~ekivao da se u 21. vijeku, u demokratskoj zemlji, kako se mi deklari{emo, pojavi ovakav oblik neoliberalizma. Dakle, firma koja zapo{ljava nove radnike, koja ostvaruje ve}i promet, stvara ve}u dobit, dr`avi pla}a sve da`bine postaje predmetom istrage koja se di`e na najvi{i mogu}i nivo. Privo|enje ljudi u federalni MUP bez poziva i razloga za pozivanje, prozivanje dioni~ara u kasne no}ne sate kojima se prijeti krivi~nim prijavama ako ne daju punomo} Vladi, sve to podsje}a na davna vremena, 1948. godinu. Metode su, kao takve, apsolutno iste, i mada ja nisam bio ni ro|en u to doba, sve me ovo podsje}a na ono {to se de{avalo u knjizi Abdulaha Sidrana “Otkup sirove ko`e“.

BOSNALIJEKOV DVOJAC BEZ KORMILARA
Direktor Edin Arslanagi} i predsjednik Upravnog odbora Veljko Trivun

TELEFONSKE @ICE BRUJE
Ka`ete da iz Vlade telefonom zovu dioni~are “Bosnalijeka“ i prijetnjom tra`e punomo} kako bi ostvarili svoje namjere? Da. Predsjednik kluba SDP-a u Parlamentu Federacije, Jasenko Selimovi}, zvao je dioni~ara kojeg li~no poznajem i rekao mu da se Vlada Federacije bori protiv kriminala i korupcije, i da bi mu bilo pametno da se predomisli i punomo} prepi{e na predstavnika Vlade. Sada obilaze i PIF-ove i prijete im da }e ih ostaviti bez posla, ukinuti licence za rad itd. Ovo {to sada radi kabinet premijera Nik{i}a je klasi~na iznuda prijetnjom. Premijer Nik{i} optu`io je pak upravu “Bosnalijeka“ i brokere za manipulaciju, ~ak i falsifikovanje potpisa na punomo}ima {to sada navodno ispituje Kantonalno tu`ila{tvo? Dioni~ari su dobrovoljno dolazili i davali nam punomo} jer su prepoznali {ta se de{ava i o kakvoj kampanji je rije~. Odgovorno tvrdim da su sve izdate punomo}i validne. Za brokere ne znam jer li~no je opredjeljenje svakog dioni~ara ho}e li, ili ne dati punomo} nekom od brokera. Druga stvar, nije ta~no da je Kantonalno tu`ila{tvo zaprimilo sve punomo}i da se provjeri njihova autenti~nost. Mi smo u utorak, 26. juna, dobili cjelokupnu originalnu dokumentaciju, uklju~uju}i i punomo}i, na zapisnik sa sjednice Skup{tine dioni~ara od 16. juna. Dakle, radi se o davanju neta~nih, la`nih informacija da bi se javnost dezavuisala, a dioni~arima utjerao strah u kosti pred predstoje}u Skup{tinu koja }e se odr`ati sedmog jula. Federalni premijer Nik{i} optu`io je upravu “Bosnalijeka“ da je anga`ovala priv24

atnu detektivsku firmu da prati i prislu{kuje njega i resornog ministra Erdala Trhulja, a spekulisalo se i o navodnom poku{aju podmi}ivanja dvojca sa po 100 hiljada eura? Na takve navode premijera Nik{i}a ja se mogu samo grohotom nasmijati. Prvo, neka premijer Nik{i} ka`e koja je to privatna agencija anga`ovana u tu svrhu i namjenu. Koliko je meni poznato, u BiH nema agencija koje su registrovane za tu vrstu djelatnosti. Sa, druge strane, ne vidim niti jedan razlog da se mi bavimo i za{to bi se uop{te bavili takvim poslom. [to se ti~e navodnog mita, bila je pri~a da im je nu|en novac da se ne proda dr`avni kapital. Me|utim, kako ja, ili bilo ko mo`e sprije~iti nekoga, pogotovo Vladu, da ne{to proda, ili ne proda. [ta je sa libijskim kapitalom u “Bosnalijeku“ uz ~iju je podr{ku uprava kompanije odnijela prvu pobjedu u “ratu“ sa “POSLOVNA“ POLITIKA IFC-a

najve}im pojedina~nim dioni~arem, odnosno Vladom FBiH? Libija je u ratu dala zna~ajan kredit BiH u cilju odbrane na{e dr`ave. Kada je do{lo vrijeme za naplatu kredita, dogovoreno je da dr`ava proda dio svojih dionica, odnosno vlasni{tva “Bosnalijeka“ libijskom fondu koji se bavi mikrokreditnim razvojem. Cijena dionice iznosila je 37 KM. Time je smanjen dr`avni kapital u “Bosnalijeku“, ali su izmirene obaveze po libijskom kreditu. A nevi|en pritisak vr{en je i na predstavnike libijskog kapitala prije odr`avanja posljednje Skup{tine dioni~ara. Njihov predstavnik Abdulhakim el-Misurati dva puta bio je “privo|en“ u prostorije zgrade Vlade Federacije, gdje su ga ubje|ivali da “Bosnalijekom“ vlada kriminalna organizacija. Tim poslom bavila se neka neformalna grupa koja okuplja i predst avnike Finansijske policije, federalnog MUP-a i Kantonalnog tu`ila{tva.

“Kupiš“ četiri, dobiješ dvadeset!
[ta nam mo`ete re}i o International Finance Corporationu (IFC) koji je tako|e vlasnik dionica “Bosnalijeka“? Poslije rata, 1999. godine, pojavio se IFC, ~lanica Svjetske banke, koji je investirao preko 4 miliona maraka. Za taj iznos IFC je dobio u startu preko 3 miliona maraka vlasni{tva, odnosno preko 730 hiljada dionica “Bosnalijeka“ nominalne vrijednosti 10 KM, odnosno 13 posto u~e{}a u dioni~arskom kapitalu dru{tva. Tokom 2007. i do polovine 2008. godine IFC je na berzi prodao preko 200 hiljada dionica uz ostvareni prihod od cirka 11 miliona KM. Ostatak neprodatih dionica, preko 500 hiljada, odlukom Skup{tine dioni~ara iz juna 2008. godine uve}an je za 30 procenata tako da danas IFC ima preko 655 hiljada dionica ~ija nominalna vrijednost prelazi 6,5 miliona KM. Dakle, ukupna zarada IFC-a na ulo`enih 4 miliona KM iznosi oko 20 miliona KM. Ovo govorim iz tog razloga jer su se prvi put u istoriji glasanja svrstali na stranu jednog dioni~ara, jedne partije... @ao mi je {to se na{a saradnja zavr{ava na ovakav na~in, ali u opisu IFC-a stoji da se bore za smanjenje siroma{tva u svijetu i podr{ku privatnom, a ne vladinom sektoru.

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

VELJKO TRIVUN, “NAJVA@NIJA KARIKA”
Kako gledate na Va{ sukob sa Vladom FBiH, odnosno premijerom Nik{i}em? To nije privatni, personalni sukob. To je institucionalni sukob u kojem ja {titim interes kompanije. Naime, sve je po~elo 28. februara u zgradi Vlade kada je od nas, ~lanova NO “Bosnalijeka“, ultimativno tra`eno da zbog kriminala smijenimo upravu na ~elu sa Edinom Arslanagi}em. Kad sam tra`io da mi se podastru dokazi o kriminalu, ipak sam ja doktor ekonomskih nauka, oni su mi donijeli hrpu novinskih ~lanaka. Rekao sam da su mi kojim slu~ajem donijeli potvr|enu optu`nicu, ili neku presudu, ja bih po slu`benoj du`nosti reagovao i smijenio bih Arslanagi}a i bez intervencije Vlade i premijera. Ovako, njegova privatna imovina mene ne interesuje i neka sam dokazuje kako je zaradio, a li~no vjerujem da je zakonito zaradio i porezno pokrio. FARMACEUTI SA ISLANDA

Ko je stari/novi strateški partner Vlade za preuzimanje “Bosnalijeka“
Spomenuli ste ameri~ku firmu Alvogen sa kojom je Vlada FBiH pregovarala o prodaji vlasni~kog udjela u “Bosnalijeku“ i koja je trebala postati strate{ki partner “Bosnalijeka“? Da. Dakle, 2007. godine, kada je predsjednik NO bio Hasan Muratovi}, pojavila se firma “Tavis“, koju je vodio Robert Wessman. Oni su izrazili `elju da preuzmu “Bosnalijek“ sa ciljem unapre|enja proizvodnje, pro{irenja palete proizvoda i obavili su snimanje, ali se vi{e nikada nisu pojavili. Nakon toga ponovo se pojavio Wessman u svojstvu izvr{nog direktora kompanije Alvogen, koja je registrovana u Lihten{tajnu, a njen proizvodni pogon je u ameri~koj dr`avi Deleaware pa se oni time predstavljaju kao ameri~ka kompanija. Ustvari, tu kompaniju je osnovala jedna grupa gra|ana koji su svi sa Islanda i oni su dali jednu ponudu za preuzimanje dionica kupovinom paketa dionica Vlade FBiH i paketa dionica IFC-a. Me|utim, kasnije se ispostavilo da je ta Robert ponuda bila neozbiljna Wessman jer su mislili da Bosnalijek preuzmu bez novca. Ponudili su nam da dignemo kredit, zalo`imo imovinu Bosnalijeka, a da nam oni za te pare prodaju formule za neke lijekove, a od tog novca da kupe dr`avni i IFC-ov kapital. Pregovori su jedno vrijeme tekli relativno dobro, a Agencija za privatizaciju je polovinom maja 2010. godine objavila aukciju o prodaji 19, 25 posto dr`avnog kapitala “Bosnalijeka“ po cijeni 22,03 KM po dionici. Alvogen se upo{te nije pojavio na aukciji. Tako|e, krajem novembra pro{le godine IFC im je dao ponudu na 20 KM po dionici, {to oni nisu prihvatili. Umjesto toga Alvogen je ispoljio namjeru da kompaniju poku{a preuzeti putem tzv. proxy fighta, odnosno borbom punomo}ima kroz Skup{tinu dioni~ara {to se odra`ava kroz ovu bjesomu~nu borbu ~iji smo sada svjedoci.

EDIN ARSLANAGI], ^IST KO SUZA
Moramo neke stvari razjasniti: Vi govorite o imovini porodice Arslanagi} ~ija vrijednost se procjenjuje na desetak miliona KM. Jeste li sigurni te da je to ste~eno na zakonit na~in, odnosno da Arslanagi}i ne bi imali problema sa eventualnim dokazivanjem porijekla imovine koju posjeduju? Li~no mislim da bi Edin Arslanagi} bio najsretniji da mu do|e neko i tra`i dokaz o porijeklu njegove imovine, a isto tako sam siguran da }e on to i dokazati. Mogu}e da ste u pravu, ali da li bi se sa tim slo`io njegov sin, jedan od najmo}nijih i najbogatijih ljudi unutar “Bosnalijeka“. Njegov sin je izvr{ni direktor jedne od najve}ih osiguravaju}ih ku}a u svijetu ~ije ime na svom dresu nose igra~i Manchester Uniteda, (AON, op.a.) i on zara|uje puno para. Dakle, normalno je da sa takvim primanjima imaju ku}e u Americi, a vama je vrlo dobro poznato kakva je porezna kontrola u Americi i da novcem sumnjivog porijekla ne mo`ete kupovati nekretnine u toj zemlji. Ja ne znam, niti mogu procjenjivati vrijednost imovine koju imaju Arslanagi}i. Moj odnos sa Edinom Arslanagi}em je 99 posto poslovni. Mo`da smo se nekoliko puta porodi~no dru`ili povodom ro|endana, diplomiranja mog djeteta, godi{njice braka... A ako je Arslanagi} ne{to zgrije{io, ili skrivio, onda treba da odgovara za to. Ali vjerujte mi da bi on bio najsretniji ~ovjek na svijetu da mu se sutra pojavi neka komisija i ka`e: dajte nam prihode, dajte nam vrijednost imovine kojom raspola`ete, pa da mi to sravnimo. Nakon ulaska Finansijske policije u “Bosnalijek“ u “Deloitteu“, revizorskoj
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

ku}i koja je vr{ila reviziju izvje{taja “Bosnalijeka“, vlada panika i zabrinutost. Znate li za{to? Dakle, reviziju izvje{taja “Bosnalijeka“ vr{io je Deloitte. Imamo sve dokaze da nam je iz ureda Seada Bahtanovi}a, koji rukovodi tom revizorskom ku}om, re~eno kako smatraju da su svi na{i finansijski izvje{taji u redu i to su potvrdili u vi{e navrata. Onda je vjerovatno uslijedio poziv iz Vlade pa su i oni po~eli sumnjati u neke na{e investicije i nerealno iskazane vrijednosti nekih objekata koje nismo utvrdili mi, nego sud na osnovu procjene sudskog vje{taka gra|evinske struke. Kakav je odnos uprave Dru{tva sa inspektorima Finansijske policije koji su u “Bosnalijek“ u{li po nalogu Vlade? Mislim da je korektan. Oni su u “Bosnalijeku“ ve} skoro tri mjeseca i rade svoj posao. Kompletna dokumentacija stavljena im je na raspolaganje i sve {to tra`e, ako ne dobiju danas, dobiju najkasnije sutra. Odnos je profesionalan, a

kakav }e biti njihov izvje{taj, pokazat }e vrijeme. Premijer Nik{i} najavio je da }e se ispitati i poslovanje ~lanova NO “Bosnalijeka“? Kad je po~ela ova haranga, ja sam pretpostavio da bih mogao postati “metom“. Imao sam neko nasljedstvo, poredao sam svoje porezne prijave u posljednjih deset godina, pla}u, primanja, kredite... uporedio to sa imovinom koju posjedujem i mogu mirno da spavam. Za kraj, recite nam u kakvim ste odnosima bili sa Zlatkom Lagumd`ijom, liderom SDP-a i profesorom Ekonomskog fakulteta ~iji ste dekan bili? Nismo se dugo vidjeli, a na{i odnosi bili su ~isto akademske prirode. Ja kao dekan gledao sam da li on izvr{ava svoje obaveze, da katedra funkcioni{e, a nekih prisnih odnosa mi, vjerujte, nismo imali. Ja li~no, opet, nisam bio ni u jednoj politi~koj stranci osim Saveza komunista, na {to sam ponosan.
25

SAKRIVANJE TRAGOVA

SVAKA PTICA SVOM JATAKU LETI
Tužilac za ratne zločine Srbije VLADIMIR VUKČEVIĆ krajem prošle nedjelje na spektakularan način objelodanio je da su potpuno razotkrivene sve osobe koje su skrivale Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića, i da je protiv njih ovo tužilaštvo pokrenulo krivični postupak, ali njihov identitet tužilac nije želio da otkrije, osim jednog mrtvog pisca i jednog osuđenog generala; naša novinarka otkriva zašto su glavni jataci ostali neimenovani

KO JE KRIO MLADI]A, HAD@I]A...
Pi{e: MIRHA DEDI]

V

ladimir Vuk~evi}, glavni srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine, krajem pro{le nedjelje objelodanio je “zavr{etak srbijanske ha{ke pri~e“! Istraga o mre`i pomaga~a ha{kim optu`enicima, koje ve} godinama traje, po Vuk~evi}u, kona~no je dala rezultate. Tu`ila{tvo je, navodno, otkrilo cjelokupnu mre`u pomaga~a ha{kih optu`enika Ratka Mladi}a i Stojana @upljanina, a ima ih, ka`e Vuk~evi}, trinaest! “Ratko Mladi} se u Lazarevu krio du`e od pet godina, a do tog vojvo|anskog sela je oti{ao autobusom. U tom periodu Mladi} je imao dva lak{a mo`dana udara”, rekao je tu`ilac Vuk~evi}. Mladi} se nakon hap{enja Slobodana Milo{evi}a, u martu 2001. godine, po Vuk~evi}evim rije~ima, skrivao u vojnim objektima do dono{enja zakona o saradnji

sa Ha{kim tribunalom, uz znanje tada{njeg na~elnika General{taba Neboj{e Pavkovi}a. Prije napu{tanja tih objekata, kako je precizirao, podr{ku su mu, pored Voda za za{titu koji su ~inili njegovi vojnici i saradnici iz vremena kada je bio aktivan, davao i tada visoki funkcioner vojne bezbjednosti, sada general u penziji. Poslije toga Mladi} napu{ta vojne objekte i preuzima ga mre`a saradnika iz Vojske Republike Srpske, koju su predvodili Jovo \ogo (koji je u me|uvremenu preminuo) i Stanko Risti}. Oni su Mladi}a skrivali na 11 lokacija u Beogradu, a zatim u Sremskoj Mitrovici. Nakon hap{enja \oge i Risti}a 2006., Mladi}a je preuzela rodbina njegove supruge Bose i prebacila ga u selo pored Beograda gdje je Akcioni tim propustio da ga uhapsi. Po Vuk~evi}evim rije~ima, u godinama koje su uslijedile pretresani su objekti u blizini mjesta gdje se Mladi} skrivao, u okolini Beograda, ali je taj pretres izvr{en neprofesionalno i traljavo.

“Mladi} im je bio na dohvat ruke, na svega 200 metara. Pretresene su dvije od tri ku}e, a da organi bezbjednosti nisu mogli da u|u u tre}u ku}u u kojoj se skrivao Mladi}, ‘jer vlasnik nije bio tu’.“ Vuk~evi} tvrdi da su vlasnika ku}e zvali da do|e u policijsku stanicu na Čukarici, da ku}a nije pretresena i da se najtra`eniji ha{ki optu`enik u njoj ba{kario jo{ dva dana. Mladi} je, kako je objasnio, potom autobusom oti{ao u Lazarevo, gdje ga preuzima ro|ak Bratislav Mladi} i gdje se skrivao narednih pet godina, do hap{enja. Tu`ilac za ratne zlo~ine nije mogao da ka`e kada }e i da li }e biti novih hap{enja, jer je “istraga `iva stvar“. Spomenuo je me|utim, da }e kao gra|anin biti saslu{an biv{i direktor BIA-e Rade Bulatovi} kako bi eventualno objasnio propuste u potrazi za Mladi}em, te da je biv{i na~elnik General{taba VSiCG Neboj{a Pavkovi} pomagao u skrivanju Mladi}a, ali da ne mo`e biti procesuiran, jer je i sam u Haagu.

MOMO KAPOR SKRIVAO KARAD@I]A
Bruno Vekari}, zamjenik glavnog tu`ioca, pokazuje Karad`i}evu sliku koju je nacrtao Kapor u vrijeme kada je biv{i predsjednik RS-a bio u bijegu 26
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

SALTO MORALE SRPSKOG TU@ILA[TVA

KADA ]E PRESTATI PRITISCI TRIBUNALA
Za tu`ioca Vuk~evi}a otkrivanje 13 jataka koje nije `elio imenovati predstavlja zavr{etak ha{ke pri~e

Negativni izvje{taj Sergea Brammertza Savjetu bezbjednosti o saradnji Srbije s Tribunalom natjerao je Vuk~evi}a da izvede predstavu s “otkrivanjem“ jataka
Rade Bulatovi}, biv{i direktor BIA-e iz vremena vlade Vojislava Ko{tunice, bi}e saslu{an u svojstvu gra|anina, istakao je Vuk~evi} i objasnio da Tu`ila{tvo pouzdano zna da je biv{em direktoru BIA-e iz Republike Srpske poslat kontakt koji je znao za 11 adresa na kojima se Mladi} zaista skrivao, ali da Tu`ila{tvo nema dovoljno materijala da bi protiv Bulatovi}a bio zapo~et krivi~ni postupak. MLADI]EV BIJEG U VOJVODINU
Ratko Mladi} je u selo Lazarevo iz Beograda navodno do{ao autobusom i u njemu se skrivao skoro pet godina

SAMI ZAKLJU^ITE KO JE MLADI]EV JATAK
Kada je rije~ o Karad`i}u, Vuk~evi} je naveo da su mu pomagali ~lanovi u`e familije, odnosno njegov brat Luka i ~lanovi porodice, ali da postoje saznanja i da je odre|eni broj ljudi znao ko je doktor Dabi}, kako se Karad`i} predstavljao. Vuk~evi} je na video bimu pokazao ilustraciju Mome Kapora “Starac u {e{iru“
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

27

SAKRIVANJE TRAGOVA
FLORENCE HARTMANN ZA “SB”

Zna se jako dobro ko je obavijestio Hadžića da bježi, ko je krio Karadžića, Mladića: vrh srbijanske države čiji je eksponent tužilac Vukčević
Florence Hartmann za na{ list ka`e da joj nije jasno zbog ~ega Vuk~evi} uvla~i nju u pri~u koja je javnosti ve} poznata. “Prebaciti na mene dio odgovornosti je potpuno apsurdno. Vjerovatno se puno ljudi sje}a da je Ha{ki tribunal objavio Had`i}eve fotografije kada je pobjegao iz svoje ku}e nakon {to je dobio poziv. Mo`da je razlog zbog kojih me pominju taj {to je te snimke napravila jedna tajna slu`ba iz moje zemlje. U to vrijeme srpske vlasti su pokazivale volju da uhapse Had`i}a. Nalog za hap{enje je bio test dobre volje, jer se vjerovalo da je Beograd tada promijenio politiku vezanu za bjegunce. Njima nije moglo da se blanko vjeruje, pa smo napravili test. Ta~no se zna kada je Had`i} obavije{ten. Ja sam jo{ prije godinu dana kazala da vlasti u Beogradu znaju ko je Had`i}u dojavio. Rije~ je Slobodanu Vuk~evi}u, koji je radio u kabinetu Ministarstva inostranih poslova. Informaciju smo poslali pod strogom diskrecijom, na na~in da ne procuri. O njoj nije smjelo da zna vi{e od troje ljudi, a od te trojice jedan je otkucao, tako da su odmah znali o kome je rije~. Ko je Had`i}a poslije {titio, to je druga pri~a o kojoj tu`itelj Vuk~evi} ne govori. Tako da mene iz ~ista mira ubaciti u ne{to {to je poznato, snimljeno i utvr|eno, potpuno je neshvatljivo, me|utim o~ito da sam ja postala `rtveno janje, i od Ha{kog tribunala i od Vuk~evi}a.” Na pitanje {ta je pozadina Vuk~evi}eve prozivke, Hartmann ka`e da Vuk~evi} `eli re}i da u skrivanju ha{kih optu`enika nisu u~estvovali ljudi iz okru`enja Borisa Tadi}a, ve} osobe iz prethodne vladaju}e garniture.
Goran Had`i}

FLORENCE HARTMANN
“Insistiranje na procesuiranju jataka je besmisleno kada se zna da Srbija ne}e procesuirati klju~ne osobe koje su u tome u~estvovale”

“To je za internu i evropsku politi~ku publiku. Moj li~ni stav je da nije bitno sada se baviti hvatanjem jataka i praviti ~itav cirkus oko toga, koliko je va`no da elita u Srbiji prizna ono {ta se zapravo desilo. Ja sam ~ula da Bramertz tra`i od srbijanskih vlasti da tu stvar zavr{e, me|utim, ne razumijem {ta je svrha, jer mi tu imamo mnogo ve}i problem, a to je {to Srbija ne}e da po~ne da se suo~ava s onim {to se desilo. U Srbiji se vidi da civilno dru{tvo i nevladine organizacije imaju problem s tim. Taj otpor je problem, a jataci su samo dio toga jer niko ne}e da ka`e taj jatak mu je pomogao, ali za to je dobio odobrenje od ljudi iz vrha vlasti. Recimo, svi znaju da je Karad`i} imao drugi identitet, a policija nije toliko nesposobna da ne zna ko je on. Ako ni{ta, saznali su u jednom momentu, imali su dojave. [to se ti~e Ratka Mladi}a, sve informacije koje je ha{ko tu`ila{tvo godinama

davalo srbijanskim zvani~nicima bile su ta~ne, ali oni nisu ni{ta preduzimali. Bitno je da se odnos dr`ave, bez obzira ko je na vlasti, bude takav da bude za bolji odnose u regionu, {to ina~e tra`i EU. @ao mi je {to se tu`ilac Brammertz ne oglasi oko negiranja, sa jedne i druge strane Drine, genocida i zlo~ina, koji su dokazani u Ha{kom tribunalu. Tribunal bi u okviru svoje kompetencije tu mogao odgirati va`nu ulogu. ^emu onda tolike godine su|enja u

Tribunalu, ako sve ono {to je utvr|eno slu`i samo nevladinim organizacijama. Mislim da su stvari pogre{no postavljene, odnosno da je se vodi pogre{na bitka. Pritisak tu`ila{tva da se uhapse optu`enici bio je neophodan, nekada agresivan, ali je bio potreban. Sada insistirati na `rtvovanim ljudima je besmisleno, kada se zna da }e Srbija ne}e imenovati i procesurati klju~ne osobe koji su u tome u~estvovale”, zaklju~uje Hartmann.

28

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

SALTO MORALE SRPSKOG TU@ILA[TVA
oni samo reaguju na pritisak. Mladi}a, Karad`i}a i Had`i}a nisu mogli da kriju ni`erangirani funkcioneri u Vojsci Srbije. Njih je skrivao dr`avni vrh. Njihovi jataci su dakle bili dr`ava, Vojska. Onaj Mladi}ev ro|ak koji je optu`en samo je formalno njegov jatak. Glavni jatak je dr`avni vrh i to je razlog za{to oni ne}e biti otkriveni. Prije nekoliko godina pohapsili su desetak Mladi}evih jataka koje su na su|enju oslobodili. Ovo je sada malo vi{i nivo. Me|utim, treba biti po{ten i re}i da se Karad`i} i Mladi} uop{te nisu krili. To dokazuje crte` Mome Kapora. Ja imam tu zbirku pjesama. Kapor ga je nacrtao potpuno identi~no kao {to je izgledao kao Dragan Dabi}. Ako je Momo Kapor to znao, onda je to morao znati veliki krug ljudi iz vlasti. To je dokaz da se oni nisu krili. To je bila javna tajna. Pored jataka, treba da se ra{~isti i pogibija gardista na Top~ideru. Pouzdano je utvr|eno da je njih ubilo tre}e lice. Postoje ozbiljne indicije da je Ratko Mladi} u vreme pogibije dvojice vojnika bio u toj kasarni”, ka`e advokat Todorovi}. Na pitanje zbog ~ega Tu`ila{tvo ne objelodanjuje identitete visokih du`nosnika iz Vojske Srbije Todorovi} ka`e: “Ne smeju, pla{e se da kada jedni odu sa vlasti do}i }e drugi koji ih zbog toga mogu uhapsiti. Setite se samo kako je Ko{tunica hapsio kada je do{ao na vlast, pa onda kada je do{ao Tadi}, on je hapsio Ko{tunicine ljude. Tu`ilac Vuk~evi} se pla{i da se i njemu to ne desi”, ka`e Todorovi}. Kada je rije~ o Goranu Had`i}u, Vuk~evi} je naveo da je na dan dono{enja optu`nice iz Haaga, informacija procurila iz Tribunala. “Jedna bliska i veoma poznata saradnica Carle del Ponte obavestila je uglednog beogradskog advokata o tome da se Had`i} nalazi na optu`nici, a on je pozvao Had`i}a u restoran hotela ‘Metropol’ i ponudio mu svoje usluge pred Tribunalom“, rekao je Vuk~evi}, koji nije `elio da imenuje o kojoj se slu`benici radi. On je istakao da su o tome obavije{teni Tribunal i glavni tu`ilac Serge Brammertz i da sada Haag “treba njom da se pozabavi“. Gotovo izvjesno je rije~ o biv{oj portparolki glavne tu`iteljice Florence Hartmann. U to vrijeme, u februaru 2005. ministar vanjskih poslova SiCG bio je V uk Dra{kovi}, a generalni sekretar MIP-a Slobodan Vuk~evi}, koji je prije dolaska na to mjesto bio Had`i}ev advokat. Čelnici srbijanskog tu`ila{tva su zapravo na spektakularan na~in objelodanili ono {to je prosje~an ~italac novina znao u posljednjih nekoliko godina. Me|utim, ono {to je javnosti ostalo nepoznato jeste pitanje zbog ~ega ~elnici srbijanskog Tu`ila{tva za ratne zlo~ine ne `ele da otkriju identitete
29

GLAVNI JATAK GENERALA MLADI]A
General Aco Tomi}, biv{i na~elnik KOS-a blizak ~lanovima zemunskog klana i pripadnicima Crvenih beretki, posljednjih desetak godina je nedodirljiv za istra`ne organe Srbije

koja je objavljena prije deset godina u Karad`i}evoj zbirci pjesama za djecu “Ima ~uda, nema ~uda“. Čovjek na ilustraciji, po tu`io~evim rije~ima, nalik je la`nom Karad`i}evom identitetu — dr. Draganu Dabi}u. Vuk~evi} je naveo da su pod istragom visokopozicionirani pripadnik vojne bezbjednosti u penziji, ali nije `elio da potvrdi da li je rije~ o biv{em na~elniku Uprave bezbednosti VJ Aci Tomi}u. “Za njega je data naredba o sprovo|enju istrage, ne}u da ka`em ime, a vi sami zaklju~ite“, rekao je Vuk~evi}. Čitava ova Vuk~evi}eva predstava uslijedila je nakon nedavne posjete Sergea Brammertza, glavnog tu`ioca Ha{kog tribunala Beogradu. Kako na{ list saznaje od izvora iz vrha srbijanske vlasti, Brammertz nije bio zadovoljan konkretnim istragama koje se vode protiv jataka kao i njihovim procesuiranjem, i to je jasno dao do znanja Vuk~evi}u. Prije podno{enja redovnog godi{njeg izve{taja Savjetu bezbjednosti UN-a Brammertz je kazao da pri~a o jatacima “ne}e tek tako pro}i“, te da je va`no da se sazna da li su u skrivanju ha{kih bjegunaca u~estvovali i ljudi iz dr`avnih slu`bi ili pak samo ~lanovi porodica. Na Brammmertzov negativan izvje{taja u SB, reagovao je srbijanski ambasador pri UN-a F eodor Star~evi}. On je kazao da je Srbija zavr{ila saradnju sa Haagom jer je izru~ila sve ha{ke optu`enike i predala svu dokumentaciju koja je od nje tra`ena, a {to se
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

NAJVEĆI JATAK JE DRŽAVA: “Karadžićevi i Mladićevi jataci su državni vrh Srbije i to je razlog zbog kojeg oni neće biti otkriveni. Tužilac Vukčević ne otkriva imena svih osumnjičenih jataka jer se plaši da ne bude uhapšen”
ti~e procesuiranja pomoga~a ha{kih bjegunaca naglasio je da Tribunal nema mandat da od Srbije to tra`i, ali da }e Srbija zavr{iti sa tom pri~om jer je to u njenom interesu. Kako SB saznaje, srbijanski politi~ari su Brammertzu jasno stavili do znanja da ne `ele vi{e da trpe politi~ke ucjene od Ha{kog tribunala odnosno da Tribunal nema pravo od njih to tra`iti. Dragoljub Todorovi}, beogradski advokat, za na{ list ka`e da i pored toga {to se srbijanski politi~ari deklarativno ne `ele ispuniti ovaj uslov Tribunala, “Vuk~evi}evo otkrivanje jataka” posljedica je sna`nog pritiska glavnog tu`ioca Ha{kog tribunala. “Ovo je rezultat dolaska Sergea Bremmartza u Beograd. Siguran sam da ih sada odre|enim stvarima uslovljavaju jer

SAKRIVANJE TRAGOVA
klju~nih osoba koji su organizovali mre`u jataka Ratka Mladi}a i Radovana Karad`i}a, kada za to imaju pouzdane informacije. Na{ izvor iz vrha srbijanske vlasti koji je `elio biti neimenovan ka`e da su general Aco Tomi}, biv{i na~elnik Uprave bezbjednosti Vojske SiCG, i Rade Bulatovi}, biv{i na~elnik BIA-e, sive eminencije u Srbiji. Njihova mo} je, prema rije~ima na{eg izvora, toliko velika da im se niko u Srbiji ne smije suprotstaviti. Tomi} je navodno blizak sa ~lanovima zemunskog klana i pripadnicima Crvenih beretki i ima pod svojom kontrolom ~itavu jednu paravojnu formaciju. General Tomi} zvani~no je penzionisan 7. aprila 2003. godine. Smijenjen je da bi ~etiri nedjelje kasnije mogao da bude uhap{en kao penzioner, a ne kao visoki oficir i na~elnik KOS-a. Optu`en je da je u~estvovao u atentatu na \ in|i}a. U zatvoru je proveo gotovo tri mjeseca. U prolje}e 2004. godine Ko{tunica je preko specijalnog tu`ioca povla~enjem optu`nice oslobodio generala Acu Tomi}a sumnji da je bio saradnik zemunskog kriminalnog klana. Tomi} je bio optu`en za krivi~no djelo udru`ivanja radi neprijateljske djelatnosti u grupi sa 45 optu`enih i u procesu koji se vodio zbog ubistva premijera \in|i}a. Na su|enju je dokazano da je Tomi} imao kontakte sa pripadnicima zemunskog klana, Miloradom Lukovi}em Legijom i Du{anom Spasojevi}em. Iako penzionisan, odmah nakon pu{tanja na slobodu Tomi} je vra}en na posao. Postupak protiv Tomi}a u Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine pokrenut je 2006. u okviru

PRIVILEGIJE ZA PRVOG ^OVJEKA TAJNE POLICIJE
Rade Bulatovi}, biv{i na~elnik Bezbednosno-informativne agencije (BIA), tako|er je osumnji~en da je imao kontakte sa ha{kim bjeguncima u Srbiji, ali }e zbog toga samo biti saslu{an

pro{irenja istrage protiv “Mladi}evih jataka”, ali je vrlo brzo prekinut. Koliko je Tomi} nedodirljiv, pokazuje i to {to je prije tri mjeseca krivi~na prijava protiv njega i Vojislava Ko{tunice za organizovanje pobune Crvenih beretki odba~ena sa obrazlo`enjem da protiv njih dvojice nije bilo dokaza iako se Tomi} u toku i prije pobune sastajao sa pobunjenicima uvjeravaju}i ih da vojska protiv njih ne}e biti anga`ovana. Optu`nica je podignuta protiv

SVJEDO^ENJE JATAKA

“Mladića smo vozili u autima VJ i skrivali u kasarnama širom Srbije”
Grupa od 10 optu`enih za skrivanje Mladi}a oslobo|ena je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu 10. decembra 2010. godine, ali je Apelacioni sud u Beogradu usvojio `albu Tu`ila{tva, ukinuo tu presudu i nalo`io ponovljeno su|enje, koje je po~elo 21. decembra 2011. godine. Optu`eni su Stanko Risti}, Ljiljana Vaskovi}, Borislav Ivanovi}, Predrag Risti}, Sa{a Badnjar, Ratko Vu~eti}, Tatjana Janju{evi}, Bojan Vaskovi}, Marko Lugonja i Blagoje Govedarica. Biv{i {ef obezbje|enja Ratka Mladi}a Branislav Puhalo na su|enju je rekao da je dr`avni vrh do kraja marta 2002. godine bio obavije{ten da je Mladi} `ivio u Beogradu. “Sve je to bilo legalno. Imali smo nekoliko vozila, 20 zolja, sanduke municije, kao da smo krenuli na Sinaj. Mladi} se 2001. godine slobodno kretao po Beogradu, i{li smo na fudbalske utakmice, u MUP, u restorane. Oko 50 ljudi zadu`enih za obezbje|ivanje Mladi}a spavalo u kasarni u Top~ideru i dr`ava je tada lako mogla da uhapsi Mladi}a da je htjela”, kazao je Puhalo. Puhalo je rekao da su oru`je i vozila “puh”, kombi “Ford”, “Golf 2” i “Audi A6“, dopremljeni iz Republike Srpske sa registarskim oznakama Vojske Republike Srpske, a kasnije su dobili registarske tablice Vojske Jugoslavije i da su imali radne naloge za to~enje goriva kasarni u Top~ideru.

Milorada Ulemeka i jo{ sedmorice pripadnika JSO-a. Da postoji sukob na relaciji generala Tomi}a i Tu`ila{tva, dokazuje to {to je Tomi} krajem pro{le godine tu`io Brunu Vekari}a za klevetu jer je Vekari} na Tv Studiju B kazao “da je Tomi} iskoristio svoje poznanstvo sa Vojislavom Ko{tunicom ili ga na neki na~in ucenio da izbegne krivi~no gonjenje u slu~aju skrivanja Mladi}a, kao i zbog navodne uloge u ubistvu \in|i}a“. Vekari} je, me|utim, prilikom saslu{anja dostavio sudu dokumentaciju iz koje se vide Tomi}eve veze sa skrivanjem Mladi}a i ubistvom \in|i}a. Zanimljivo je da Vekari} krajem pro{le nedjelje nije potegao istu tu dokumentaciju koja dokazuje Tomi}eve veze sa Mladi}em. Me|utim, u vrijeme nastajanja ovog teksta Vuk~evi} je za srbijanske medije izjavio da bi bilo najefikasnije za sve kada bi Tomi} sam priznao krivicu da je skrivao Ratka Mladi}a. Pitanje je zapravo zbog ~ega se Tadi}eva vlada ve} odavno nije obra~unala sa Tomi}em. Umjesto da bude iza brave, Tomi} je posljednjih nekoliko godina tu`io Tadi}a jer ga je kao tada{nji ministar odbrane neosnovano dovodio u vezu sa “zemunskim klanom” i uhapsio suprotno propisima. Na{ izvor tvrdi da u Srbiji glavne konce vuku biv{i pripadnici KOS-a. Dokaz za to je da Vojskom Srbije komanduje dugogodi{nji kadar KOS-a general Ljubi{a Dikovi}, koji je osumnji~en za ubistva civila i plja~ku na Kosovu, {to Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine, navodno, ozbiljno ispituje.
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

30

NOVINARI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije prošle nedjelje saopštilo je da vodi predkrivični postupak protiv NN lica, novinara i urednika medijskih kuća u Srbiji, zbog krivičnog djela pozivanja ili podsticanja na izvršenje ratnih zločina tokom ratova ‘90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije; “SB“ istražuje hoće li zaista doći do podizanja optužnica, te koji su bivši urednici i novinari u protekle dvije godine bili predmet istrage Tužilaštva

RIJE^I I NEDJELA
MEDIJSKI RATNI ZLO^INCI
Pi{e: MAJA RADEVI]

R

ada \oki} biv{a je reporterka RTS-a koja je ‘90-ih godina izvje{tavala s Pala o doga|ajima u opkoljenom Sarajevu. Poznata je po “vijesti“ o “muslimanskim ekstremistima“ koji su “srpsku neja~ bacali u kaveze s lavovima u Pionirskoj dolini“. Ime Rade \oki} je samo jedno od mnogih koja su u protekle dvije godine bila osnova prikupljanja dokaza u Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije zbog ratnohu{ka~kog govora, pozivanja ili podsticanja na izvr{enje ratnih zlo~ina tokom ratova na podru~ju biv{e Jugoslavije. Pored \oki}eve, tu su i Milorad Vu~eli}, biv{i direktor Radio-televizije Srbije,
Milijana Baleti}, biv{a novinarka RTV Novi Sad

Vjekoslav Radovi}, biv{i dopisnik agencije Reuters a u periodu poslije oktobarskih promjena 2000. {ef Informativne slu`be Demokratske stranke Srbije, koji je u novembru 1991. prvi objavio vijest o masakru 41 djeteta srpske nacionalnosti u osnovnoj {koli u Borovu naselju u blizini Vukovara; zatim brojni novinari Ve~ernjih novosti (T . Baki}, N. Nenkovi}, M. T Jano{evi}, M. Bo{njak, An|elko Dragojevi}, D. Stoji}, M. Petrovi} i M. M. vjerovatno Milena Markovi}); Milijana Baleti}, ratna reporterka TV Novi Sad koja se “proslavila“ izvje{tavanjem sa prvih linija fronta u Dubrovniku i Vukovaru; Milovan Drecun, biv{i reporter RTS-a sa Kosova, i mnogi drugi. Kao jedan od glavnih centara podr{ke tada{njoj RTV Beograd i srbijanskoj “patriotskoj“ {tampi

isti~e se dr`avna agencija Tanjug, a u vrijeme NATO bombardovanja jedna od glavnih poluga re`ima bio je tada{nji ministar informisanja Aleksandar Vu~i}, koji je tokom rata u BiH radio kao novinar Srpske televizije na Palama.

KREATORI PROPAGANDNE MATRICE
Istraga Tu`ila{tva protiv biv{ih urednika i novinara nekih od najve}ih medijskih ku}a u Srbiji, me|u kojima su dominantni Politika, Ve~ernje novosti, Radio-televizija Beograd i Radio-televizija Novi Sad, rezultat je krivi~ne prijave koju je polovinom 2009. godine podnijelo Nezavisno udru`enje novinara Srbije (NUNS), a nakon ~ega su iz Tu`ila{tva krenuli u prikupljanje dokaznog materijala.

Milorad Vu~eli}, Milorad Vu~eli}, biv{i direktor RTS-a biv{i direktor RTS-a

32

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

RATNO HU[KANJE I POSLJEDICE
Foto: Ron Haviv Brojni urednici ii novinari Brojni urednici novinari najve}ih medija u Srbiji najve}ih medija u Srbiji tokom ’90-ih godina slijedili tokom ’90-ih godina slijedili su propagandni obrazac su propagandni obrazac nametnut od tada{njeg re`ima nametnut od tada{njeg re`ima

KAD RIJE^I UBIJAJU

Dio tog materijala objavljen je u decembru pro{le godine u publikaciji “Re~i i nedela: Pozivanje ili podsticanje na ratne zlo~ine u medijima u Srbiji 1991-1992“, koju je uredio Bruno Vekari}, zamjenik tu`ioca Vladimira Vuk~evi}a.
Milovan Drecun, biv{i reporter RTS-a sa Kosova

“Mislim da je Tu`ila{tvo u protekle dve godine zaista ozbiljno radilo na tome. Sakupili su dosta materijala o hu{kanju i izve{tavanju pojedinih medija tokom ratnih sukoba devedesetih, ~ak su izdali i publikaciju na temelju tog materijala. Iskreno

Manojlo Manjo Manojlo Manjo Vukoti}, glavni Vukoti}, glavni urednik ii direktor urednik direktor Ve~ernjih novosti Ve~ernjih novosti

verujem da su oni u{li u predkrivi~ni postupak na osnovu tog materijala, a kako }e postupak dalje te}i, u ovom trenutku ne mogu da vam ka`em. Po mom mi{ljenju, postoji dovoljno dokaza da se pojedini urednici i novinari barem saslu{aju, a da li }e protiv njih biti podignuta optu`nica, to je zaista te{ko re}i“, ka`e Vuka{in Obradovi}, predsjednik Nezavisnog udru`enja novinara Srbije. “Novinar Dragomir Oluji} Oluja je ube|en da se s velikom verovatno}om mo`e pretpostaviti ko su pisci scenarija, odnosno kreatori matrice koju su od Politike i tada{njeg RTB-a preuzeli i drugi mediji. Prema Oluji}evom mi{ljenju, Slobodan Milo{evi} je postavio sistem, temelj i ciljeve, a posao su operativno odradili nekada{nji direktori Politike i RTB-a @ivorad Minovi} i Du{an Mitevi}, knji`evnik Brana Crn~evi} i pojedine li~nosti iz Srpske akademije nauka i umetnosti, pre svih Dobrica ]osi}, a ne treba presko~iti ni Matiju Be}kovi}a i Udru`enje knji`evnika Srbije. U toj ekipi bilo je i entuzijasta, me|u kojima je i drugi ~ovek tada{njeg re`ima Borisav Jovi}. On je, tvrdi Oluji}, pisao pod pseudonimom u Politikinoj
33

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

NOVINARI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
SLAVI[A LEKI], GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK MAGAZINA “STATUS“

“Da su huškači krivično odgovarali na vrijeme, ne bi danas četnički vojvoda bio predsjednik Srbije“
Novinar Slavi{a Leki} (53), glavni i odgovorni urednik magazina Status, ovih dana zavr{ava rad na dokumentarnom TV serijalu “MEDIJI U SRBIJI: hronika propadanja“, u kojem se bavi upravo medijskim hu{kanjem, {irenjem mr`nje i ratnom propagandom iz ’90-ih. O tome kakva trenutno klima vlada u Srbiji kada je rije~ o pomenutim temama, mo`da najbolje govori podatak da, iako je ve} emitovano pet od ukupno sedam nastavaka, o pomenutom serijalu srbijanski mediji do sada nisu napisali ni jedno slovo - ni pozitivno, ni negativno. “Svih pet dosada{njih epizoda prati gromoglasna ti{ina. Ceo serijal je ku`an. Da pregrmimo i izignori{emo jo{ ove dve epizode, pa idemo napred u svetlu i bolju budu}nost“, ka`e Leki}. Kako komentari{ete saop{tenje Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije o provo|enju predkrivi~nog postupka protiv novinara i urednika pojedinih srbijanskih medija zbog pozivanja ili podsticanja na izvr{enje ratnih zlo~ina ’90-ih godina - je li to samo “zamazivanje o~iju” javnosti ili }e, po Va{em mi{ljenju, zaista biti podignute optu`nice? Iako sam promukao od navijanja i podr`avanja akcije ~i{}enja sopstvenih redova, sve vi{e sumnjam u, po profesiju, pozitivan ishod istrage Tu`ila{tva za ratne zlo~ine. Od inicijative NUNS-a pro{lo je vi{e od dve godine i poslednje saop{tenje Tu`ila{tva je pred javno{}u ne da “zama`e o~i”, ve} da poka`e da oni, ipak, nisu digli ruke od svega toga. A mislim da bi najradije da se nekako elegantno izvuku. I sama stru~na javnost, novinarska i pravni~ka, duboko je podeljena u dva tabora. Klju~na dilema je - mo`e li se ustanoviti jasna i nesporna veza izme|u nekog novinarskog rada i nekog konkretnog zlo~ina? U mom dokumentarnom TV serijalu “MEDIJI U SRBIJI: hronika propadanja“ jasno i nedvosmisleno sam doveo u logi~ku vezu “novinarski rad“ i konkretan zlo~in. Naime, paralelno sa lansiranjem najmonstruoznije la`i koju su mediji odaslali tokom devedesetih, a to je bila vest o
Slavi{a Leki}

pokolju 41 deteta srpske nacionalnosti u blizini Vukovara, Politika je na naslovnoj strani “ekskluzivno” objavila storiju o gardisti koji je, da bi dokazao lojalnost Hrvatskoj, zaklao svoju `enu Srpkinju, no`em joj rasporio stomak, iz utrobe izvukao sedmomese~ni plod deteta i ekserom ga zakucao za stablo kru{ke ispred svoje ku}e. Ve~e po objavljivanju ovih monstruoznih pri~a na farmi Ov~ara u blizini Vukovara, masakrirana su 264 hrvatska zarobljenika i civila. Mnogi to i danas krste - koincidencijom. A pravda ne poznaje logiku.

Koliko su srbijansko pravosu|e, aktuelna politi~ka vlast i medijska scena u Srbiji danas spremni da se zaista suo~e sa takvim pitanjima - u Udru`enju novinara Srbije, recimo, smatraju da se radi o jednoj vrsti “lova na vje{tice”, neki su krivi~nu prijavu NUNS-a okarakterizirali kao progon novinara i poku{aj ograni~avanja slobode govora... Istraga Tu`ila{tva za ratne zlo~ine na najve}i otpor nai{la je tamo gde je moralni i profesionalni brodolom bio

rubrici Odjeci i reagovanja a, kako ka`e, verovatno nije bio jedini“, stoji u prijavi NUNS-a. Prema rije~ima Jovana Dulovi}a, nekada{njeg reportera Politike ekspres, mnogi novinari u to vrijeme su svjesno izmi{ljali pri~e jer su znali da }e im tekstovi u}i u novine, pa su mogli da pi{u {ta su htjeli. “[to vi{e pljuje{ i izmi{lja{, to je sigurnije da }e ti tekst biti na vrhu strane“, ka`e Dulovi}. “Se}am se, bio je u Hrvatskoj neki Jelenko Slatinac, dopisnik Politike ekspres, koji je pisao te izmi{ljotine, lupao, brkao... Napisao je jednom da su Hrvati u Br{adinu kod Vukovara zaustavili voz i pobili oko 100 ljudi, {to je potpuna besmislica. Posle toga sam sreo neke ljude koji su me pitali: ‘Jesi li ti Slatinac?’ Ja sam rekao da nisam, a ovaj mi pokazuje novine sa spiskom
34

mrtvih, na kojem je i njegovo ime, i ka`e: ’E, ovo sam ja, a ovaj ispod {to pi{e da je masakriran je ovaj {to stoji pored mene’“, sje}a se Dulovi}. Mnogi od biv{ih ratnih novinara-hu{ka~a - ne samo u Srbiji, nego i u Hrvatskoj i BiH - i danas se aktivno bave novinarstvom. U maju pro{le godine nekoliko nevladinih organizacija u Vojvodini uputilo je javni protest RTV Vojvodina zbog emitovanja emisije ~ija je autorica Milijana Baleti}. “Gra|ani Vojvodine, ali i gra|ani zemalja biv{e Jugoslavije, sa grozom se prise}aju lika i dela Milijane Baleti}, ~iji su izve{taji bili u funkciji podstrekivanja na ratne zlo~ine i na genocid. Njene re~i mr`nje vrlo brzo su se pretvarale u hice od kojih su stradale mnoge nevine `rtve“,

naveli su iz Inicijative nevladinih organizacija “Gra|anska Vojvodina“.

NA ISTIM POZICIJAMA
Predsjednik NUNS-a Vuka{in Obradovi} prisje}a se svog susreta sa Baleti}evom prije nekoliko mjeseci, kada su zajedno gostovali u jednoj TV emisiji: “Bilo je prili~no mu~no. Milijana Baleti} je ostala pri istim stavovima kojima se rukovodila i ‘90-ih godina. Ukratko, njen stav je da novinar prvo biti mora patriota, pa onda sve ostalo - pa ~ak i ako taj patriotizam podrazumeva ratno hu{kanje. Ona smatra da se tu ne radi ni o govoru mr`nje, ni o dehumanizaciji neprijatelja. Dakle i posle 20 godina, koliko je pro{lo od tih sukoba, ona je ostala na istim pozicijama. Kad nekog takvog imate za
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

RATNO HU[KANJE I POSLJEDICE
naj`e{}i, a podani~ki mentalitet predstavljao osnovno merilo profesionalnosti: Udru`enje novinara Srbije i Ve~ernje novosti. Manojlo Vukoti}, glavni i odgovorni urednik Ve~ernjih novosti, koji je kao urednik Blica tokom protesta protiv Milo{evi}a 1996. objavio uvodnik u kome se obra~unava i sa opozicijom i demonstrantima, ovom prilikom je odbio da bude “{pijun” ili “insajder” Tu`ila{tva. I Ljiljana Smajlovi}, predsednica Udru`enja novinara Srbije, `ustro se suprotstavila ambiciji tu`ilaca da u novinarskom esnafu odvajaju “`ito od kukolja”, kvalifikuju}i krivi~nu prijavu NUNS-a kao – hajku na novinare. To {to je najbrojnije udru`enje novinara u Srbiji protiv akcije Tu`ila{tva pokazuje da u ovoj zemlji nikad, zapravo, nije bilo iskrene spremnosti da se potegne pitanje odgovornosti za la`i, manipulacije, gebelsovsku ratnu propagandu i {irenje mr`nje prema ljudima drugih nacionalnosti i veroispovesti. Prosto, dru{tvena klima u Srbiji je takva da je netragom nestala idealna prilika da se uputi sna`na poruka, ne samo zemlji i regionu, ve} celom svetu da se ni novina, ni kamera, ni frekvencija, ni etar ne mogu koristiti za ono {to je direktno okrenuto protiv ~oveka i humanosti. U krivi~noj prijavi NUNS-a spominju se imena novinara i urednika RTV Beograd, RTV Novi Sad, Politike i Ve~ernjih novosti neki od njih su danas u penziji, neki vi{e nisu me|u `ivima, ali ima i onih koji su jo{ uvijek aktivni u novinarstvu... U kojoj mjeri su se, zapravo, sli~ne medijske pozicije i stavovi iz ’90-ih zadr`ali u vode}im medijima u Srbiji danas? U Srbiji je, 2000. godine, oktobru ukraden jedan dan – 6. oktobar, dan izme|u revolucionarnog petog i ve} pobedni~kog 7. oktobra. Mo`da nije ukraden, mo`da smo ga prespavali, izbrisali iz se}anja, nestao je ili smo tog dana imali “pre~ih poslova“. A mo`da se strepelo od “revolucionarnih presuda“ i gole odmazde u uzavreloj situaciji. Da su tada namireni bi Slavica \uki} Dejanovi}, Milo{evi}ev psihijatar od poverenja, bila na ~elu Skup{tine Srbije. Ne bi Aleksandar Tijani}, Milo{evi}ev ministar za informisanje, bio prvi ~ovek RTS-a. Ne bi Milorad Vu~eli}, direktor RTS-a u njegovom najmra~nijem periodu, danas bio glodur najtira`nijeg politi~kog nedeljnika u zemlji. Ne bi @eljko Cvijanovi}, sro~itelj re~enice – “Nisu previ{e o~ajavali ni Muslimani – poraz je poraz a gladna usta manje su gladna usta manje” – u tekstu o genocidu u Srebrenici (mada on re~ “genocid” te{ko prevaljuje preko brade), figurirao kao najozbiljniji kandidat za glavnog urednika Politike. Ne bi Nino Brajovi}, RTS-ov ekskluzivac iz Vukovara, danas bio direktor UNS-a. Ne bi Milijana Baleti} i danas radila Ako bi zbog ratnohu{ka~kog izvje{tavanja i propagande krivi~no odgovarali pojedini urednici i novinari, da li bi onda isti princip trebalo primijeniti i na akademike i pisce poput Dobrice ]osi}a i Matije Be}kovi}a? Srbija je krcata ]osi}ima i Be}kovi}ima, samo ih ne}e kamera a i ne izra`avaju se tako lepo. Okajali su grehe, u sebi, tihovali, da niko ne vidi i odavno su, opet, na velikoj sceni. Tokom rada na dokumentarcu, ~esto sam sretao sa pitanjem: “A za{to samo novinari, zar su oni najkrivlji?”. Ili: “A za{to samo o na{em zlu, pa lagali su i hu{kali i Hrvati i Muslimani i Albanci”?! Pa, zato {to ho}u da krenem od svog okru`enja, svog dvori{ta, svoje bran{e... Mislim, meni mo`e da se fu}ka {ta su za vreme ratova devedesetih radili Ivo Josipovi} ili troglavo Predsedni{tvo BiH! Ne fu}ka mi se, naravno, ali me daleko vi{e brine na koji je na~in dana{nji predsednik Srbije, u to smutno doba, koristio onu [e{eljevu zar|alu ka{iku u Antinu i okolini Vukovara. Tako su mi u prvom planu i – kolege, uslovno re~eno. Oni koji su stvarali atmosferu u kojoj su nasilje i zloupotreba ku}nog escajga dobili legitimitet. Valjda }e neko ne{to sli~no uraditi i u Bosni i Hrvatskoj. Nisu [agolj i Latin jedini, zar ne?!

AKADEMSKA PODRŠKA: Srbija je krcata Ćosićima i Bećkovićima, samo ih neće kamera. Okajali su grehe i odavno su opet na velikoj sceni
ra~uni ne bi danas Tomislav Nikoli}, ~etni~ki vojvoda, ustoli~en u to zvanje ne u [umadiji, ve} u bespu}ima Romanije, bio - predsednik Srbije. Ne bi Ivica Da~i}, mali od ku`ine Mirjane Markovi} i megafon Slobodana Milo{evi}a bio – kandidat za premijera. Ne na RTV Vojvodina. Ne bi Miodrag Popov bio direktor nekakve lokalne televizije... O ostalim sitnim ribama da i ne govorim. To su posledice izostanka lustracije. I potonu}a Srbije. [to bi rekao patriotski pesnik: “Sve je isto, samo njega nema.”

“Prvi metak u procesu raspada “Prvi metak u procesu raspada SFRJ su ispalili novinari” SFRJ su ispalili novinari”
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

VUKA[IN OBRADOVI] VUKA[IN OBRADOVI]

sagovornika, te{ko je koristiti razumne argumente“, ka`e Obradovi} i dodaje: “Upravo to je bio motiv da podnesemo ovu krivi~nu prijavu. Mi nismo `eleli da idemo u nekakav ‘lov na ve{tice‘ ili da proganjamo nekoga. Polazili smo od toga da se u Srbiji nije desila lustracija, da se nikada do sada nije poveo ozbiljan dru{tveni dijalog o odgovornosti za ratnohu{ka~ku propagandu. Sa druge strane, neki ljudi koji su u ono vreme bili glavni protagonisti ratnohu{ka~kog novinarstva jo{ su u novinarstvu. Ostatke propagandnog modela iz ‘90-ih prepoznajemo i danas. Oni se javljaju u nemalom broju kad su u pitanju krizna `ari{ta i sukobi ne samo u Srbiji, nego u svim dr`avama koje su nastale raspadom Jugoslavije.“

Na medijskoj sceni Srbije mi{ljenja o krivi~noj odgovornosti nekada{njih ratnih izvje{ta~a i urednika su podijeljena. Ipak, zajedni~ki je stav da }e eventualno podizanje optu`nica Tu`ila{tva za ratne zlo~ine zavisiti prvenstveno od politi~ke volje, a ne od dokaznog materijala kojeg, na`alost, ima i previ{e. “Prvi metak u procesu raspada SFRJ su ispalili novinari. Taj metak i dalje luta, pojavljuje se povremeno u Srbiji, ali i u drugim ex-jugoslovenskim republikama, i nikada se ne zna gde }e zavr{iti i koga }e pogoditi. Verujemo da }e Tu`ila{tvo svoj posao uraditi kako treba, da ne}e povrediti na~ela koja se ti~u pravosu|a, ali i novinarske profesije, a o rezultatima za sada mo`emo samo da naga|amo...“, zaklju~uje Vuka{in Obradovi}.
35

KUPOVINA TI[INE

Da ZLATKO LAGUMDŽIJA po svom SDP-u sije strah u svim kategorijama, od pjetlića do veterana, uvjerio se autor ovog teksta, koji nijednog od svojih brojnih sagovornika, bivših i sadašnjih članova Foruma mladih ove stranke, nije smio, odnosno zbog njihove “bezbjednosti” nije htio imenovati; sve što se dešava u forumima mladih SDP-a, sve aktivnosti njihovih članova svedene su na ekološke i humanitarne akcije, a svaka opštinska organizacija “funkcioniše na neki svoj posebni, divlji način”

PODOBNICI I POSLU[NICI
Pi{e: VUK BA^ANOVI]

D

ok Socijaldemokratska partija BiH kroz razne kombinacije i rekombinacije formira koaliciju, ovaj put sa “legitimnim” desni~arima Fahrudinom Radon~i}em i Draganom Čovi}em, dok se razmagljuju posljednje iluzije o tome da je u politici socijaldemokrata ostalo i “lj” od ljevice, dok se definiraju nove nacionalne politike i poziva na formiranje raznih “dr`avnih linija odbrane”, njena omladina kojoj je obe}avan “povratak Valtera”, ta~nije Forum mladih SDP-a, {uti. Zbog ~ega je to tako?

Kako ka`u na{i sagovornici, za takvo stanje u FOM-u, odnosno njegovim kantonalnim i op{tinskim organizacijama se ne mogu kriviti mladi koji se u~lanjuju u FOM-ove. Njih privla~e parole kao {to su “sloboda, jednakost, pravda i solidarnost”, koji su, kako je navedeno u Programu Foruma mladih, “osnovni postulati ljevi~arskog pokreta”. Pa ipak, kako ka`u na{i izvori, nakon nekog vremena mlad ~ovjek zaklju~uje da stvari stoje daleko od navedenih ideala: “Ima{ situaciju kad si mlad i kad ho}e{ politi~ki da se aktivira{. Eto, postoje stranke SDA, SNSD i SDP i ti ako si mlad i druga~ijih pogleda od nacionalisti~kih, ne}e{ upasti nigdje nego u Forum mladih SDP-a. Svi tvoji

IZ [UPLJEG U PRAZNO
Omladinske organizacije socijaldemokratskih stranaka u Austriji, Njema~koj i Francuskoj imaju prava pristupa razli~itim partijskim frakcijama, koje, opet, mogu sura|ivati sa sli~nim frakcijama drugih partija lijeve provenijencije, ili ~ak biti, ako to za`ele, u zasebnim internaci onalama, pa ~ak i sazivati proteste protiv vlastitog partijskog rukovodstva, Forum mladih SDP-a BiH nije ni{ta drugo do interesna grupa iz koje se crpe podobnici i poslu{nici. Tako za na{ list tvrdi vi{e biv{ih i sada{njih dobro obavije{tenih izvora u samome FOM-u, ~ije su identiteti poznati redakciji. “U Forumu mladih nema demokratije i pored toga {to se zagovaraju elementi te parlamentarne kvazidemokratije. Svaki op{tinski i kantonalni odbor stranke mo`e poni{titi svaku odluku Foruma mladih, ali tu nije kraj problemima: svaka op{tinska organizacija funkcioni{e na neki svoj posebni, divlji na~in. Dakle, forumi se uglavnom koriste za li~ne ambicije pojedinaca, ‘plemenskih poglavica‘ koji njima upravljaju”, ka`e jedan od njih.
36

koji je projektovano prezentira i ubire politi~ke poene koje FOM {iri na terenu me|u mladom populacijom”. U praksi, ka`u na{i dobro provjereni izvori, stvari stoje potpuno druga~ije: “Postoji ta neka pro forme politi~ka edukacija, isprana, bukvalno presipanje iz {upljeg u prazno. Unutar stranke vlada samo jedno pravilo: pravilo podobnosti, odnosno ~injenja usluga jednih drugima. Lagumd`ija je okru`en karijeristima. Umjesto kvalitetne kritike, cilj postaje zaposlenje u dr`avnu, ili neku drugu firmu kojim se kupuje {utnja. Forum mladih se, dakle, odr`ava kao jedna nekriti~na, blijeda masa, koja se slijepo pokorava stranci. Forum ni na koji na~in ne nastupa nezavisno, nikada se ni{ta ne kritikuje, svi potezi ministara se brane bespogovono.”

“JEBIGA, TO JE TAKO!”
Ukoliko bi iko u okviru FOM-a pokrenuo struju protivnu strana~koj politici, ka`u nam, smjesta bi bio okarakterisan kao buntovnik: “Pojedinac bi bio ozna~en kao buntovan. Izgovor je uvijek: ‘Vi ste V mladi, ne mo`e to tako lako!’ Ako se bilo kakav otpor nastavi, onaj ko ga je pokrenuo }e zapasti u nemilost.” I bez toga je, kako ka`u, odnos partije prema mladima ma}ehinski s obzirom na obim posla koji obavljaju u strana~kim kampanjama: “Malo njih }e dobiti priliku, prije }e to biti neko ko je blizak strana~kom rukovodstvu, pa }e uspjeti zahvaljuju}i rodbinskim vezama, ili djeca vlasnika firmi, iz vi|enijih porodica, jednostavno se preska~e ~ak i propisana linija FOM- a.” Na{i sagovornici ka`u da se u FOM-ove zapravo samo preslikava sistem, baziran na nepotizmu i klijentilizmu, koji se odr`ava zbog nepostojanja iskustva druga~ijeg djelovanja: “Obi~no se formira grupa poslu{nika, koja se onda prote`ira, vodi ih se na razna putovanja i izlete, da bi svako
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

prijatelji su tu. I onda oblikuje{ te svoje lijeve ideje naspram SDP-a, a to, kako se na kraju ispostavi, nisu lijeve ideje. Potom shvati{ da se tu kadrovi grade samo po podobnosti, po karijeristi~kim principima ga`enja jednih preko drugih i upravo tako se pripremaju za politiku.” Na{i sagovornici nisu zadovoljni ni politi~kom edukacijom, koju dobijaju, odnosno onim {to se naziva FOM 1, FOM 2 i FOM 3, a u kojima se prvenstveno u~i o “vrijednostima socijaldemokratije”, dr`avnom ustrojstvu i samoj strukturi Socijaldemokratske partije, te o tome “na koji na~in da ideja iz baze FOM do|e do zastupnika

NEPOKVARENI MLADI]I I DJEVOJKE
Foto: Milutin Stoj~evi}

JEDNOUMLJE
Nije problem u samim mladima, ve} stranci koja mladima ne dopu{ta ni mogu}nost da budu druga~iji

Forum mladih SDP-a u Lagumd`ijinoj `abokre~ini
rekao: vidi kako je kod njih dobro, kod njih se putuje, kod njih se dobro provodi. Za one koji nisu u toj grupi, zna se: ne}e dobiti ni feninga. Na njih se automatski okomljuje. Radi se o zatvorenom krugu ljudi, koji se obi~no me|usobno sazivaju na sastanke. Tako nastaju generacije, koje samo govore: ‘Jebiga, to je tako!’ Nemogu}e je da sami planiramo akcije, a kad neko to i poku{a, nailazi na otpor oportunista. Ve}ina akcija se svodi na humanitarne i ekolo{ke, ni{ta tu progresivno politi~ki nema. Nije problem u samim mladima, ve} stranci koja mladima ne dopu{ta ni mogu}nost da budu druga~iji. Oni svu tu omladinu naguruju u sistem poslu{ni{tva koji su formirali.”
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dakle, rukovodstvo stranke kojom upravlja Zlatko Lagumd`ija ne samo da ne dopu{ta bilo kakvo politi~ko mi{ljenje suprotno svome ve} se trudi u startu onemogu}tii njegovo nastajanje i to metodama egzistencijalne prinude. Floskulama o “bratstvu, slobodi i jednakosti”, mladi ljudi se najprije navuku na tanak led, a potom potope u krutu realnost klijentilizma, podani{tva, maltretiranja, mobinga, prikrivanja i zata{kavanja kriminala i korupcije, sve uz citiranje Josipa Broza Tita kako “narod koji ima ovakvu omladinu ne treba da se brine za svoju budu}nost” i najavu povratka Vladimira Peri}a Valtera. “Ako biste

prosje~nog aktivistu Foruma mladih zatekli na predizbornom {tandu, te{ko da bi vam znao odgovoriti za {ta se, zapravo, zala`e njegova partija i {ta on misli o tome. To su ve}inom vrlo naivni i nepokvareni mladi}i i djevojke, koji bi s boljim partijskim vodstvom bili u stanju posti}i velike stvari. FOM je puno bolji kada se usporedi sa omladinskim organizacijama drugih partija, koje su vrlo zatvorene grupacije djece bogatih roditelja, ali imamo tu jedan problem. Uprkos toj otvorenosti, formiraju se grupacije mo}nika koje imaju jednako poguban utjecaj”, ka`u na{i sagovornici, kojima je dosadilo da partija misli za njih, a da onu tu nemaju {ta re}i.
37

EGIPAT NAKON REVOLUCIJE

NOVI EGIPATSKI PREDSJEDNIK

MOHAMED MORSI

Morsi je nekoliko puta bio izabran u parlament za vrijeme Mubarakove vladavine, ali je u vrijeme tog re`ima i vi{e puta hap{en
38
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

OSTALO JE UVIJEK ISTO

Kandidat Muslimanskoga bratstva, preciznije rečeno Stranke slobode i pravde, MOHAMED MORSI, izabran je za novog predsjednika Egipta; po zanimanju je mašinski inžinjer, doktorirao je na University of Southern California, gdje je radio kao docent, a sada ima program za Egipat i povjerenje nezadovoljnog naroda ove sjevernoafričke države
Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (Kairo)

N

akon godinu i pol dana, obilje`enih krvavom revolucijom, te gotovo stalnim neredima i nezadovoljstvom egipatskoga naroda, mnogi }e re}i da je najgore pro{lo. Cijeli slu~aj je krenuo od primarnoga zahtjeva za ve}im socijalnim pravima s obzirom da je u to vrijeme do{lo do nagloga porasta cijena hrane, da bi se ubrzo stanje pretvorilo u op}u pobunu ~iji je cilj postalo svrgavanje predsjednika Hosnija Mubaraka i njegove politi~ke dikature.

PROMJENE NA “TAHRIRU”
Egipatska revolucija bi u budu}nosti trebala dati rezultate, pogotovo sa novoizabranim predsjednikom

KORISNA RAVNOTE@A
Prvobitno se vjerovalo da je revoluciji pomogla vojska, a ona je ustvari samo imala vlastite razloge u tome, kako bi nekim oblikom prijateljskoga i relativno mirnoga pu~a uzela vlast za sebe, sprije~iv{i dolazak na mjesto budu}ega egipatskog vo|e predsjednikovome sinu Gamalu Mubaraku. Skinuv{i Mohameda Hosnija Mubaraka sa vlasti, situacija je nakratko zaista izgledala optimisti~no, a zapravo je ostalo sve isto. Narod je igru prepoznao, nastavila se te{ka borba za demokraciju, uperena protiv staroga re`ima, koji je mudro predvodio egipatski “Field Marshal”, Mohamed Hussein Tantawi, ina~e Mubarakov ~ovjek, najodgovornije lice Vrhovnoga vojnoga vije}a, od ~ijih uputstava je zavisio i glavni, vojni sud u zemlji. Smjeli Egip}ani nisu odustajali, slali su jasne poruke i svojim dr`avnicima, a i svijetu, ve} od izbora ~lanstva u trenutno raspu{tenome parlamentu, koga je sa~injavalo oko 70 posto islamista, pri ~emu su blizu 40 posto osvojili pripadnici Muslimanskoga bratstva (Ĝama’at al-ihwan al-muslimin), mo}ne i najutjecajnije sile, usmjerene protiv zapadnoga imperijalizma, ali i ideja, koje karakteriziraju autokrativna ure|enja, sistem blizak mnogim arapskim vo|ama. Narod je odlu~no uzeo stvar u svoje ruke. Podr`avali su Bratstvo i ono se vi{e nikako nije moglo ignorirati, niti u Egiptu totalno pasti, kako se u nekim momentima ~inilo. Podsjetimo se, Muslimansko bratstvo je nastalo 1928. u egipatskome gradu Isma28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

ilijji u podru~ju Sueckoga kanala, predvo|eno Hasanom el-Bennaom, kao predstavni~ka platforma politi~ki marginaliziranih, dakle ni`e i srednje klase. Uvijek su bili fokusirani na eti~ka pitanja i o`ivljavanje vjerske svijesti. Li~no je Faruk, posljednji kralj dr`ave Masr, u Bratstvu vidio korisnu ravnote`u u odnosu prema sekularnim nacionalistima.

PRETHODNI RE@IM
Iako se nacionalisti~ki naserizam ubrzo sukobio sa ideologijom dru{tva ihvana ({to }e se nastaviti i u vremenima slijede}ih egipatskih generala-predsjednika), ~ak do ivice istrebljenja, ~lanovi Muslimanskoga bratstva sa svojim radom nisu nikada stali, bez obzira gdje se nalazili: u zatvoru, progonstvu ili ilegalno djeluju}i u zemlji. Zanimljivo je da su svoje ogranke toliko razvili po svijetu, da je njihov centar, kada je o Evropi rije~, sada u Velikoj Britaniji. Ova je organizacija godinama ilegalno djelovala na arapskim prostorima, ali i {ire, propagiraju}i stvaranje islamske vlade i dr`ave ({erijat, halifat), da bi nakon Mubarakovoga pada, otvoreno po~eli narod pozivati svojim sloganom - “Kur’an je na{ ustav”. Oni izra`avaju interpretaciju islama kroz striktno religijski pristup socijalnim pitanjima. Dakle, sve se vrti oko Bo`ije Knjige i hadisa, {to nakon tolikih godina zabrane rada sada postaje rje{enje u magi~noj zemlji sa hiljadu ~uda, adeta i kulturnih razli~itosti, najbolja solucija za budu}nost napa}enoga naroda.

Uostalom, bilo je krajnje vrijeme da se po~ne uva`avati islamski svijet kao jednako vrijedan, a isto tako i volja ve}ine, {irokih narodnih masa, koja je konstantno na Tahriru iskazivala nezadovoljstvo i borila se za svoja prava, potpuno druga~ija u odnosu na prethodni autokratski re`im. Zapad se o~ito nije nadao promjenama ba{ ovolikih razmjera, da bi zatim svjesno “pozdravio” sve ono {to se kao neki logi~ki slijed dalje desilo. Egipatski predsjedni~ki izbori bili su napeti od samoga po~etka. Nakon {to se ispostavilo da }e Ahmad Shafik biti glavni protukandidat, milioni ljudi su prosvjedovali na Tahriru kako bi se zabranila njegova kandidatura na temelju optu`bi da je pripadnik stare Mubarakove garde. Uprkos glasnoj podr{ci Mohammedu Morsiju, za Shafika su ve}inom glasali sekularisti. Strahovalo se da bi moglo do}i do sukoba ukoliko on pobijedi.

HIPNOZA MASE
Pobjednik izbora Mohammed Morsi ro|en je 1952., u sjevernoj egipatskoj provinciji Sharqiya. Novi predsjednik je bio kandidat Muslimanskoga bratstva, preciznije re~eno Stranke slobode i pravde. Po zanimanju je ma{inski in`injer, koji je doktorirao na University of Southern California, gdje je radio kao docent. Njegova su djeca ro|ena tamo i imaju ameri~ko dr`avljanstvo. Supruga mu je hafiza, {to zna~i da i ona zna Kur’an napamet u~iti i tuma~iti. Bio je naj{ko39

EGIPAT NAKON REVOLUCIJE
lovaniji od svih trinaest predsjedni~kih kandidata. On je imam i hafiz. Na izborima, prvim slobodnim u historiji Egipta, dobio je 13,2 milion glasova (51,7 posto glasova) od oko 26 miliona ukupno i tako pobijedio mubarakovca, iza koga je stajala vojska, Ahmada Shafika, a koji je osvojio 12,3 miliona glasova. Treba re}i i to da zapravo dobar dio naroda nije ni glasao u drugome krugu. Mnogi su bojkotovali izbore, tra`ili Hamdeena Sabahija ili izlazili, kako bi prekri`ili oba kandidata, i Morsija i Shafika. Morsi je nekoliko puta bio izabran u parlament za vrijeme Mubarakove vladavine. Tako|er je vi{e puta hap{en u starome re`imu: jednom u 2006., kada je proveo sedam mjeseci iza re{etaka, te u toku egipatske revolucije, zajedno sa drugim vo|ama Bratstva. Mohamed Morsi je ovoga puta posve demokratski izabran i vodit }e Egipat, srce i `ilu kucavica arapskoga i islamskoga svijeta u narednim godinama. Na Tahriru su zaista odjekivale parole egipatskoga naroda, da oni ho}e Morsija za predsjednika i da oni vjeruju u bolje sutra sa njim. Morsijeve pristalice, koje su se zatekle u vo`nji, ~uv{i za njegovu pobjedu, u tom trenutku su izlazili iz svojih automobila, kako bi se sed`dom zahvalili Bogu. Te{ko je opisati takvo stanje sre}e, kada je cijeli Egipat ~ekao na dugi vojni izvje{taj, 24. juna, u nedjelju, u 15 sati. Tahrir se pretvorio u jednu du{u, do{lo je do bukvalne hipnoze mase, koja je od radosti plakala. Morsi je obe}ao da }e uvesti raznolik politi~ki sistem, kako bi ubla`io strah sekularnih grupa i koptske manjine. U svome pobjedni~kom govoru je izjavio da }e po{tovati sve egipatske me|unarodne ugovore, uklju~uju}i zemlje povijesnoga mirovnog sporazuma sa Izraelom. On vi{e nije predsjednik svoje stranke, ali jo{ je uvijek upitan njegov odnos prema Izraelu, s obzirom da Bratstvo ne priznaje tu dr`avu. Odranije, Morsi smatra da se budu}i odnosi sa Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama moraju izvagati, pri ~emu upozorava na ameri~ku naklonjenost Izraelu, {to se protivi demokraciji o kakvoj Zapad pri~a. Obe}ao da }e se izbalansirati razlike u socijalnim stale`ima (srednjega gotovo da nema, a sirotinje je na svakom koraku), najavio je uvo|enje poreza svima ~ija je pla}a preko 3.000 egipatskih funti. NACIONALNI KONSENZUS

Morsi će razvijati civilnu i demokratsku državu
Morsi }e morati razvijati civilnu i demokratsku dr`avu, ostati koliko je mogu}e neovisna nacionalna figura, bez obzira na svoju povezanost sa Bratstvom, a njegova vlada odra`avati nacionalni konsenzus i jednakost me|u gra|anima i religijama. S geopoliti~koga stajali{ta situacija je izuzetno zapetljana. Svako gleda svoj interes. Posljednjih godina u svijetu se pokazuje kako je nu`na samo praksa, te da je era teorije zavr{ena. Iako je Morsi ~ovjek koji ima veliko iskustvo, te program za Egipat, vrijeme }e pokazati koliko }e uspjeti.

ISKUSNI ISKUSNI INTELEKTUALAC INTELEKTUALAC
Predsjednik Egipta Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Mohamed Morsi

PERSPEKTIVA EGIPTA
Nagla{ava kako svaki Egip}anin uz elektri~nu energiju pla}a i dio za komunalije, mada to nije dobro organizirano, te je u jednoj od emisija stavio akcent svoga budu}eg rada i na ekologiji. Informacije radi, Kairo je peti grad u svijetu po zaga|enosti. Sme}a ima na svakome
40

koraku. Valjda }e se sada vi{e po~eti respektirati ~isto}a, ina~e jedna od osnovnih pravila i propisa u islamu. [to se ti~e realizacije saobra}aja, i tu je obe}ao srediti stanje. Ovdje voza~i ne po{tuju propise, a pje{aku, prije svega strancu, problem je pre}i sa jedne na drugu stranu ulice. Novi predsjednik je zatra`io 100 dana kao probnih. Njemu se istinski mora dati jaka podr{ka, jer valja zemlju ~upati iz blata, svijet skloniti sa ulica, zaposliti ga, vratiti u proizvodnju hrane (umjesto parkiranja automobila po Kairu) i poo{triti zakon o obrazovanju. Nimalo jednostavan posao ne}e imati. Pa ipak, platforma ekonomskoga programa slabo se spominjala od bilo kojega kandidata. Prioritet je bio zadr`ati unutarnji mir, ali i onaj sa susjedima, iako se zlu, bez obzira odakle dolazilo, ne treba ponizno pokoravati i tako ga sna`iti, jer oni koji ponizno slu`e zlu, postaju mrtvi le{evi preko kojih zli kora~aju prema svojoj pobjedi. Vojska jo{ dr`i monopol nad svim de{avanjima i ne}e se olahko odre}i privilegija koje je imala svih proteklih godina. [ezdeset posto dr`avnoga bud`eta ide za vojsku bez polaganja ikakvih ra~una. Profesionalni vojnik ima startnu pla}u najmanje 5.000 egipatskih funti, dobija stan i razne privilegije. Ono {to se sve vrijeme

znalo, to je da novi predsjednik podr`ava tzv. renesansni projekt, usmjeren na razvoj Egipta po islamskim principima, {to preferira i Bratstvo, kao procvat, preporod i novo doba. Moram ista}i da se potencira ne samo pomo} Gazi, ve} i kona~no oslobo|enje. U planu je i povratak tre}e po va`nosti d`amije u svijetu, Al Aqsa, koja se nalazi u Jerusalemu. Bratstvo je obe}alo da }e “reformirati korumpirane institucije”, uvesti “islamsku osnovu” u dr`avne poslove i vi{e islamskih zakona, ali vojska, koja je ograni~ila predsjednikovu vlast, odlu~ila je da }e tek u septembru donijeti zakon po kome }e se znati da li Bratstvu braniti dalji rad ili ne. Za sada se jo{ uvijek oficijalno predstavljaju ispred razli~itih islamisti~kih politi~kih partija. Egipatski narod se mora boriti i sa vlastitom uro|enom agresivno{}u, ~esto skrivanom iza osmijeha i slatkorje~ivosti. Morsija danas hvale i oni koji su ga kudili. Nakon deset godina egipatska berza je sko~ila i prvi put u svojoj historiji pokazala priliv novca kakav je imala na po~etku. Vra}a se povjerenju Egiptu, a ~estita se sa svih strana. Morsi je pozvao mirotvorca Mohameda El Baradeija i nasserovca Hamdeena Sabahija da rade zajedno. Biv{i glavni sekretar Arapske lige Amr Moussa je sam izjavio da Morsi mo`e uvijek ra~unati na njega.
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

BH TELECOM NIJE USKRATIO PODR[KU SREBRENI^ANIMA
Povodom objave neistinitih informacija u listu Dnevni avaz kojim se BH Telecom la`no optu`uje za uskra}ivanje podr{ke Organizacionom odboru za obilje`avanje 17. godi{njice genocida nad Bo{njacima Srebrenice “Sigurne zone UN-a“, a {to za cilj ima ru{enje ugleda kompanije BH Telecom, du`ni smo obavijestiti gra|ane da je navedena informacija apsolutno neistinita. Va`an dio poslovne prakse kompanije BH Telecom d.d. je obezbje|enje podr{ke dru{tveno korisnim projektima, a koja se ostvaruje realizacijom aktivnosti kao {to su donacije, reklamno-propagandni ugovori, stipendiranja i sli~no. U skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, razli~itim udru`enjima i organizacijama kompanija BH Telecom svake godine dodjeljuje donacije u iznosu od 1% dobiti kompanije ostvarene u prethodnoj poslovnoj godini. Odlukom o dodjeli donacija za 2011. godinu, u ovu svrhu je dodijeljen iznos od 1,3 miliona KM i me|u dobitnicima donacije su i brojna udru`enja sa podru~ja Srebrenice. U skladu sa Zakonom o donacijama preduze}a u javnom vlasni{tvu, javno preduze}e mo`e dodjeljivati donacije samo iz dobiti. U svakoj fiskalnoj godini, a na osnovu dobiti koja je prikazana u revizorskom finansijskom izvje{taju, Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo odlu~uje o iznosu koji }e se izdvojiti u prora~unu za donacije u toj fiskalnoj godini, a isti moraju odobriti Skup{tina dioni~ara i nadle`no ministarstvo. Organizacioni odbor za obilje`avanje 17. godi{njice genocida nad Bo{njacima Srebrenice “Sigurne zone UN-a“ obratio se BH Telecomu 04.06.2012. godine sa molbom za finansijsku podr{ku. Trenutno je u toku procedura dobivanja potrebnih saglasnosti za dodjelu donacija za 2012. godinu na osnovu kojih BH Telecom jednom godi{nje pokre}e proceduru dodjele donacija nakon {to Skup{tina Dru{tva donese Odluku o izdvajanju sredstava za dodjelu donacija i na istu svoju saglasnost da resorno ministarstvo. U tom smislu, BH Telecom nije odbio saradnju sa Organizacionim odborom nego je podnosioca zahtjeva obavijestio o zakonskoj proceduri dodjele donacija, kao i proceduri prijave na Javni konkurs za dodjelu donacija. Va`no je ista}i da je tokom prethodnih nekoliko godina BH Telecom kroz donacije i reklamno-propagandne ugovore iskazao podr{ku razli~itim udru`enjima i projektima sa podru~ja Srebrenice kroz nov~ana sredstva u iznosu od preko 100.000 KM. U tom smislu ostvarujemo dugogodi{nju saradnju sa Udru`enjem gra|ana “@ene Srebrenice“, Udru`enje Pokret “Majke enklave Srebrenica i @epa”, Udru`enje “Majke Srebrenice i Podrinja”, Asocijacija studenata Srebrenice i brojnim drugim organizacijama koje stvaraju uslove za odr`iv povratak i opstanak na podru~ju Op{tine Srebrenica i izuzetno smo ponosni na ovu saradnju. Tim vi{e nam je vrlo zna~ajno da javnost bude ispravno informisana te da se izbjegne svaka mogu}nost pojave {pekulacija oko ove plemenite i dostojanstvene manifestacije.

Idemo prvi...dajemo vi{e BH Telecom d.d. Sarajevo

EVROPA, ODMAH UPOZORENJE MANFREDI BORSELLINO ZA L’E GRA\ANIMA BiH: ikada mislim da je moj otac ubij NEMATE PRAVNOG
OSNOVA ZA AZIL U EU
U posljednje vrijeme primjetan je pove}an trend odlaska dr`avljana BiH radi nedozvoljenog tra`enja azila u pojedinim zemljama Evropske unije, a naro~ito u [vedskoj. Naime, primije}eno je da se gra|ani sa podru~ja op{tina Kalesija, Sapna i Zvornik u ve}em broju prijavljuju kod {vedskih vlasti za dobivanje azila. Ministarstvo sigurnosti BiH upozorava gra|ane da ne postoji pravni osnov za dobijanje azila u bilo kojoj dr`avi EU-a i da se bespotrebno izla`u tro{kovima i pravnim posljedicama u bezuspje{nim poku{ajima sticanja statusa koji ne pripada niti jednom bh. dr`avljaninu, a svi koji su ve} napustili BiH radi tra`enja azila }e biti vra}eni u BiH po ubrzanim procedurama. Ministarstvo sigurnosti BiH upozorava gra|ane da zbog ovih zloupotreba mogu biti ka`njeni vi{egodi{njim zabranama ulaska u zemlje EU-a i Schengen zone. “Posebno upozoravamo na poku{aje pojedinih autobuskih prijevoznika sa podru~ja Republike Srbije koji {pekulativno navode gra|ane na{e zemlje na ove korake”, stoji u saop{tenju Ministarstva sigurnosti BiH.

CENTAR ZA MIGRACIJSKU POLITIKU EU-a
U Firenci je po~etkom sedmice otvoren Centar za migracijsku politiku, uspostavljen uz podr{ku Evropske unije u januaru 2012., Centar za migracijsku politiku (MPC) provodi istra`ivanje o globalnim migracijskim pitanjima koja su relevantna za evropske politike. Pokretanje MPC-a je popra}eno dvodnevnim skupom na kojem }e politi~ari, znanstvenici i predstavnici civilnoga dru{tva raspravljati o ulozi migracija u postkriznim ekonomijama; odnosima izme|u imigracije i socijalne skrbi, zapo{ljavanja i inovacija; u~incima koje Arapsko prolje}e mo`e imati na EU politike prema imigraciji.

Manfredi Borsellino, sin italijanskog sudije Paola Borsellina, ubijenog prije dvadeset godina, u razgovoru za francuski “L’Express” po prvi put je javno govorio o bombaškom napadu na oca, iznoseći sumnju da iza njegovog ubistva ne stoji samo mafija

O

ve se godine navr{ava dvadeset godina od ubistva dvojice italijanskih sudija, simbola borbe protiv mafije, Giovannija Falconea i Paola Borsellina. Manfredi Borsellino, sin Paola Borsellina, imao je dvadeset godina kada mu je ubijen otac, u mafija{kom atentatu u Palermu. I on je sam odabrao da slu`i dr`avi, postao je policijski komesar na Siciliji. Za sve ovo vrijeme odbijao je javno govoriti o ubistvu oca koje je toliko uzdrmalo Italiju

i drami kroz koju je prolazio sa svojim najbli`im. Francuski L’Express u svom posljednjem broju donosi intervju s njim, u kojem on govori o doga|ajima nakon ubistva njegovog oca, saslu{anjima koja su uslijedila, razlozima zbog kojih ni on, niti njegova majka i sestre, nisu osjetili da je neophodno da prisustvuju nijednom saslu{anju. “Me|u tim la`nim pokajnicima, bio je i taj Vincenzo Scarantino, sitni preprodava~ droge iz kvarta, za kojeg smo
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

44

EXPRESS: “Danas više nego en zbog ‘državne stvari’”
I PORED SVEGA KRENUO OČEVIM STOPAMA: Manfredi Borsellino, sin Paola Borsellina, imao je dvadeset godina kada mu je ubijen otac, u mafijaškom atentatu u Palermu. I on je sam odabrao da služi državi, postao je policijski komesar na Siciliji

INICIJATIVA ZA ZABRANU PROSTITUCIJE U FRANCUSKOJ
Francuska ministrica nadle`na za pitanja `ena Najat Vallaud-Belkacem pokrenula je inicijativu za zakonsku zabranu prostitucije u svojoj zemlji. ”Cilj mi je, kao i cilj PS-a (Socijalisti~ke stranke, kojoj pripada), da prostitucija nestane”, izjavila je ministrica, koja je ujedno i glasnogovornica francuske vlade, u razgovoru za list Journal du Dimanche. Postoji mogu}nost i uvo|ena kazni za mu{karce koje se koriste uslugama prostitutki. Pri tome nije rije~ o “moralnoj osudi”, nego o tome da se “za{titi ogromna ve}ina prostitutki, koje su `rtve nasilja svodnika”, pojasnila je.U Francuskoj je trenuta~no zabranjeno svodni{tvo, ali ne i prostitucija. Francuski je parlament za vrijeme vlade biv{eg predsjednika Nicolasa Sarkozyja donio odluku koja je predvi|ala zabranu prostitucije, ali odluka nije obvezuju}a i nema zakonsku snagu. Procjenjuje se da u Francuskoj trenutno radi 18.000 do 20.000 prostitutki iz cijeloga svijeta.

Francuski L’Express u svom Francuski L’Express u svom posljednjem broju donosi intervju sa posljednjem broju donosi intervju sa Manfredijem Borsellinom,, sinom Manfredijem Borsellinom,, sinom italijanskog sudije Paola Borsellina, italijanskog sudije Paola Borsellina, simbolom borbe protiv mafije koji je, simbolom borbe protiv mafije koji je, kao ii njegov kolega Giovanni Falcone, kao njegov kolega Giovanni Falcone, ubijen prije dvadeset godina ubijen prije dvadeset godina

UBISTVA KOJA SU IZ UBISTVA KOJA SU IZ TEMELJA UZDRMALA ITALIJU TEMELJA UZDRMALA ITALIJU

PROLONGIRAN IZBOR SUDIJE IZ BiH U STRASBOURGU
se pitali kako je mogao ta~no i precizno govoriti o ubistvu mog oca... Ve} godinama mislimo da iza atentata ne stoji samo mafija. A danas vi{e nego ikada mislim da je moj otac ubijen zbog ‘dr`avne stvari’ i da mu je doslovno zaboden no` u le|a, da je izdan, doveden to toga da vi{e ne mo`e na{koditi onima koji su, unutar dr`ave, vodili ‘dijalog’ sa antidr`avom, odnosno mafijom”, kazao je on za L’Express. Njegov pokojni otac Paolo Borsellino nekada je govorio da su „politika i mafija dvije sile koje koegzistiraju kontroliraju}i isti teritorij: ili su u ratu ili posti`u dogovor”. Prije nekoliko godina u jednoj je TV emisiji Massimo Ciancimino, sin biv{eg gradona~elnika Palerma Vita Ciancimina, koji je osu|en kao mafija{, izjavio da je njegov otac vodio pregovore s mafija{kim bossovima po nalogu italijanskih tajnih
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

slu`bi te da su pregovori imali blagoslov i odre|enih krugova politi~ke elite. Prema njegovim interpretacijama, o pregovorima izme|u dr`ave i mafije bio je upoznat i istra`ni sudac Paolo Borsellino. Naime, ideja o pregovorima je navodno nastala kad je u maju 1992. godine ubijen istra`ni sudac Giovanni Falcone, prijatelj i suradnik Borsellina, s ciljem da se zaustavi talas teroristi~kih napada mafije. Mafija{i su preko Ciancimina dostavili predstavnicima dr`ave dvanaest zahtjeva mafija{a dr`avi kao uvjet prekidanja talasa nasilja. Dok se borio protiv mafije Borsellino je, navodno, saznao da odre|eni visoki dr`avni du`nosnici vode tajne pregovore s mafija{kim bossovima. Ubijen je u julu 1992. godine, u vrijeme trajanja pregovora, a pitanje ko sve stoji iza njegovog ubistva, i dalje je otvoreno. (D. Savi})

Na ljetnom zasjedanju Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope, koje se odr`ava ove sedmice u Strasbourgu, bilo je predvi|eno da se izabere sudija iz BiH u Sud za ljudska prava, zajedno s ukupno osam zemalja koje su ovaj put trebale predlo`iti svoje sudije, ali prijedlozi sa imenima sudija BiH su povu~eni. Jedan od kandidata iz BiH povukao svoju kandidaturu ranije tako da je izbor sudije iz BiH prolongiran za zasjedanja u septembru. Predsjedni{tvo BiH je, podsjetimo, prethodno odabralo Farisa Vehabovi}a, sudiju Ustavnog suda FBiH, Dragomira Vukoju, sudiju Suda BiH, i Mirsu Muharemagi}, savjetnicu u Misiji BiH pri Vije}u Evrope u Strasbourgu, koja je prije imenovanja povukla svoju kandidaturu.

45

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Skromna dobit Elektroprivrede BiH u 2011. godini Sumorni trend na berzi rada Pozadina energetskog spora Slovenije, Hrvatske i RS-a Nepovoljan trend u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH

Fond za dividende EPBiH svega 0,6 miliona KM
Neto profit Elektroprivrede BiH ostvaren u 2011. godini skoro ~etiri puta je manji od najavljenog: umjesto 6,5 miliona KM, kako je tvrdio direktor kompanije Elvedin Grabovica, iznosi svega 1,4 miliona KM! Cjelokupan fond za isplatu dividende iznosi jedva 0,66 miliona KM, {to je bezmalo 590 puta manje od fonda za dividende iz 2009. godine. Bruto prihod EPBiH u protekloj godini skoro je jednak bruto prihodu koji je kompanija ostvarila u 2010. godini, mada je prema projekcijama uprave morao biti barem 7 posto (oko 60 miliona KM) ve}i nego godinu ranije, budu}i da je cijena struje od po~etka drugog polugodi{ta 2011. godine porasla za oko 15 posto. Po svemu, sude}i, razlika u cijeni struje na doma}em tr`i{tu istopila se u sumnjivim transakcijama kompanije na inostranom tr`i{tu za koje je bila “nadle`na“ povla{tena beogradska kompanija Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a. Prema inform acijama koje smo dobili iz pouzdanih izvora bliskih aktuelnoj upravi EPBiH, glavnina izvoza struje u protekloj godini realizirana je bez tendera, na bazi dnevne prodaje, a najve}i dio struje prodat je preko beogradskog Rudnapa. Aktuelna uprava EPBiH predvo|ena Grabovicom u maju pro{le godine poni{tila je sva tendere na kojima je prethodna uprava postigla solidnu cijenu struje od oko 56 eura za megavatsat. Ta je struja kasnije, bez tendera i na dnevnoj bazi, prodavana po cijeni koja je u prosjeku bila ni`a za oko 6 eura! Predsjednik NO EPBiH Enver Agi} i ~lan NO Bahrudin [ari} nedavno su javno progovorili o katastrofalnim poslovnim rezultatima EPBiH, kako u 2011. godini tako i u prvom kvartalu 2012. godine, tokom kojeg je EPBiH zabilje`ila rekordan pad proizvodnje i rekordan pad prihoda, no Vlada Federacije BiH nije problematizirala rad aktuelne uprave EPBiH nego je po hitnom postupku smijenila kompletan Nadzorni odbor, uklju~uju}i i Agi}a i [ari}a! Ostvarile su se najcrnje prognoze
46 Foto: Milutin Stoj~evi}

U BiH se svakog dana ugasi 11 radnih mjesta
Ve} petnaestak mjeseci zaredom s berze rada dolaze nepovoljne vijesti: broj zaposlenih i dalje pada a broj nezaposlenih vrtoglavo raste. Umjesto obe}anih javnih radova, rasta priliva stranih i doma}ih investicija, umjesto rastere}enja privrede od prete{kih bud`etskih nameta, umjesto otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja armije nezaposlenih, i sli~nih parola kojima je aktuelna vlast pred izbore mamila naivne glasa~e, dobili smo jedno veliko ni{ta, ~istu nulu. U Bosni i Hercegovini je u aprilu ove godine bilo 689.985 zaposlenih osoba, odnosno 3.956 osoba manje nego u aprilu pro{le godine. To zna~i da je od aprila pro{le do aprila ove godine svakog dana u prosjeku broj zaposlenih bio manji za 11 osoba, odnosno svakog mjeseca bez posla je ostajalo 330 osoba. Na biroima za zapo{ljavanje trend je posve druk~iji. Na`alost, broj nezaposlenih u proteklih 12 mjeseci sve je ve}i, mada je negativni trend u posljednja dva mjeseca ne{to usporeniji: u aprilu je u BiH registrirano 540.326 nezaposlenih osoba, {to je 10.880 vi{e nego u aprilu protekle godine. Dok se aktuelna vlast u BiH predvo|ena SDP-om u Federaciji BiH i SNSD-om u Republici Srpske sva|ala oko raspodjele izbornog plijena, doslovno svakog dana u proteklih 12 mjeseci broj nezaposlenih pove}avan je za oko 30 osoba, odnosno svakog mjeseca 900 osoba vi{e obijalo je pragove biroa za zapo{ljavanje u potrazi za kakvim-takvim poslom i radnim mjestom. Punih 15 mjeseci SDP je poku{avao sklopiti parlamentarnu ve}inu po svojoj `elji i taman kada je u tome uspio, krenuo je u novu politi~ku avanturu rekonstrukciju izvr{ne vlasti koja bi mogla potrajati mjesecima i odvesti dr`avu u najdublju krizu nakon rata.

POSLOVNI PODBA^AJ

Neto profit EPBiH ~etri puta je manji Neto profit EPBiH ~etri puta je manji od profita koji je najavio direktor od profita koji je najavio direktor kompanije Elvedin Grabovica kompanije Elvedin Grabovica

na koje su energetski stru~njaci blagovremeno upozoravali: BiH se definitivno svrstala u grupu dr`ava koje vi{e uvoze nego izvoze elektri~ne energije. Ukupno je u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno elektri~ne energije u vrijednosti 70,3 miliona KM, {to je 68,1% manje nego u istom periodu 2011., podaci su Agencije za statistiku BiH. Izvoz se donekle popravlja, ali je i dalje uvoz elektri~ne energije za oko {est miliona KM ve}i od izvoza. Naime, uvoz elektri~ne energije u prvih pet mjeseci prema{io je 76 milion KM i za 56 posto bio je ve}i nego u prvih pet mjeseci protekle godine. Istina je da je dramati~an pad izvoza elektri~ne energije djelimi~no prouzrokovan dugotrajnom su{om, ali je tako|er istina da je pad izvoza i sna`an rast uvoza prouzrokovan i katastrofalno lo{om procjenom elektroenergetskih kompanija, odnosno njenih uprava koje su potpuno nespremne do~ekale zimu, s minimalnim rezervama uglja na deponijama termoelektrana.

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

Rat građevinskih kompanija za izgradnju TE Stanari
ATRAKTIVAN POSAO Hrvatski mediji izvje{tavaju da se tri kompanije iz Hrvatske - Dalekovodi, Kon~ar i \uro \akovi} - nalaze na u`em spisku potencijalih izvo|a~a radova termoelektrane Stanari kod Doboja, koju finansira beogradski EFT Vuka Hamovi}a a kreditira Kineska razvojna banka. Izgradnja termoelektrane ko{tat }e oko 550 miliona eura, a najve}i dio poslova pripast }e kineskom isporu~iocu opreme Dongfang Electric Corporationu, dok }e gra|evinski dio poslova pripasti kompanijama iz regije, me|u kojima su i tri spomenute kompanije iz Hrvatske. Na spisku potencijalnih partnera nalazi se i nekoliko kompanija iz Slovenije, Srbije, Austrije, ali i tri kompanije iz BiH Putevi i ITT iz Tuzle, te Gradip iz Prnjavora. Hrvatske kompanije nalaze se u stanovitoj prednosti, pored ostalog i zbog toga {to su od prije nekoliko mjeseci intenzivirani pregovori izme|u Republike Srpske i Hrvatske o rje{avanju dugogodi{njeg spora vezanog za kori{tenje hidroakumulacije za HE Dubrovnik i mogu}nosti osiguranja protoka vode za planiranu izgradnju nove hidroelektrane Dubrovnik II, te oko izgradnje novog termobloka u Gacku za koji je interes pokazala Hrvatska, odnosno tamo{nja elektroenergetska kompanija HEP. Republika Srpska i Hrvatska nikada nisu poravnale ra~une oko kori{tenja elektri~ne energije iz HE Dubrovnik, ali i oko prijeratnih investicija Hrvatske u izgradnju TE
Desetak kompanija iz regije lobiraju za posao na izgradnji TE Stanari

Gacko. Hrvatska naime tvrdi da joj Elektroprivreda RS-a duguje blizu milijardu KM, na ime neisporu~ene struje iz TE Gacko, dok Vlada RS-a tvrdi da nikakav dug ne postoji, odnosno da je Hrvatska svoja potra`ivanja ve} namirila preuzimanjem struje iz HE Dubrovnik. Sli~an spor s RS-om aktivirala je i Slovenija, koja je prije rata djelimi~no finansirala izgradnju TE Ugljevik u za-

mjenu za odgovaraju}u isporuku elektri~ne energije. Slovenija tvrdi da joj Elektroprivreda RS-a duguje 1,6 milijardi KM (glavnica plus kamata, plus nerealizirana dobit), {to je vi{estruko ve}i iznos nego {to je ko{tala izgradnja TE Ugljevik! Nije te{ko zaklju~iti da se i u pozadini ovog spora nalazi realni interes Slovenije da svojim kompanijama obezbijedi posao na izgradnji TE Stanari.

Izvoz smanjen za 226, a uvoz povećan za 32 miliona KM
Bilans vanjskotrgovinske razmjene BiH u prvih pet mjeseci ove godine krajnje je nepovoljan. Izvoz je potonuo za 6,5 posto ili, u apsolutnom iznosu, za oko 226 miliona KM u odnosu na isto razdoblje protekle godine, dok je uvoz porastao za 0,5 posto ili za oko 32 miliona KM. Najve}e promjene desile su se u elektroenergetskom sektoru: izvoz struje u prvih pet mjeseci 2012. godine smanjen je za oko 150 miliona KM, dok je u istom razdoblju na uvoz struje BiH potro{ila oko 27 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju 2011. godine. Prvi put nakon rata uvoz struje nadma{io je izvoz!
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

UZROCI I POVODI

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

Ispra}aj tijela Franza ii Sophije Ispra}aj tijela Franza Sophije na mjestu atentata na kojem je na mjestu atentata na kojem je stajao spomenik posve}en stajao spomenik posve}en njima sru{en 1919. godine njima sru{en 1919. godine

Ove nedjelje navršava se 98 godina od SARAJEVSKOG ATENTATA, događaja koji će promijeniti tok vremena moderne Evrope; kako se danas u Sarajevu obilježava jedan od najznačajnijih događaja u historiji BiH, šta je ostalo od prijeratne muzejske zbirke, ko ju je spasio tokom ratnih godina i hoće li ikada više biti postavljeni otisci stopa GAVRILA PRINCIPA u pločniku kraj LATINSKE ĆUPRIJE

SARAJEVSKI ATENTAT 98 GODINA KASNIJE
udariv{i u stra`nji kraj vozila, otkotrljala natrag, eksplodirav{i me|u Ferdinandovim pratiteljima koji su od siline eksplozije bili ba~eni me|u masu koja je stajala po strani posmatraju}i povorku. Poslije posjete sarajevskoj Vije}nici, Ferdinandov voza~ je, suprotno planu, skrenuo u ulicu kod dana{nje Latinske }uprije. Tu je stao i dok se poku{avao okrenuti i vratiti natrag, Gavrilo Princip je isko~io iz mase i ispalio svoje hice na Ferdinanda i Sophiju. Hice kojima je ozna~en po~etak Prvog svjetskog rata.

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

H
48

istorijske ~injenice koje govore o sarajevskom atentatu su nedvojbene - na putu ka sarajevskoj Vije}nici na automobil u kojem su se nalazili Franz Ferdinand i njegova supruga S ophia, pripadnik organizacije Mlada Bosna Nedjeljko ^abrinovi} je bacio bombu. Bomba se,

Skoro stolje}e kasnije, u BiH nema nikakve posebne manifestacije obilje`avanja jednog od najva`nijih doga|aja u evropskoj historiji. Vidovdanski atentat ba{ i ne golica pa`nju javnosti u BiH, koja, podijeljena kao i oko svake va`ne historijske ~injenice, svaka na svoj na~in posmatra ovu godi{njicu. U Sarajevu je Princip terorista i srpski nacionalista koji je ubio trudnu `enu `ele}i BiH napraviti dijelom Velike Srbije. U Republici Srpskoj, pak, Princip je heroj koji se borio protiv
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

SJENKE NAD MILJACKOM

PO^ETAK I KRAJ
Plo~a na sarajevskom Muzeju turistima pokazuje mjesto zlo~ina; kapela u sarajevskom naselju Ko{evo gdje su sahranjeni Princip i ostali

okupatora i po njemu se ve} godinama nazivaju {kole i u~i u ~itankama. “U BiH se ve} godinama vode polemike da li je Princip bio heroj ili terorista. Odgovor na to pitanje nije lagan, ali }ete ovaj ili onaj dobiti ovisno od toga koga upitate za mi{ljenje“, ka`e nam Mirsad Avdi}, kustos sarajevskog Muzeja u kojem se nalazi stalna postavka o sarajevskom atentatu.

KAKO JE RASIM POSTAO GAVRILO
“Sre}om, muzeologija se bavi doga|ajima i ~injenicama, a ne njihovom interpretacijom, pa tako ne moramo davati odgovore. Muzej ne ka`e da je on bio heroj ili terorista. Druga je stvar moje li~no mi{ljenje. Ako mene pitate kako nazvati osobu koja, recimo, puca na nekog predsjednika, odgovor je jasan. To neka posmatra kako ko ho}e. Posebice ako se zna ideolo{ka pozadina Mlade Bosne, ko je stajao iza njih i za kakve su se ciljeve borili. Njih je osnovao Dragutin Dimitrijevi} Apis, pukovnik obavje{tajne slu`be. U njihovom programu nema ujedinjenja ju`noslovenskih naroda, {to je ideja iza koje bi vjerovatno svi stali. Oni su sanjali

stopa postavljen je 1956. godine, a uklonjene su po~etkom rata u BiH. Danas Muzej nosi naziv Sarajevo 1878-1918 i tematski je vezan za austrougarsku okupaciju BiH. “Period austrougarske okupacije nije crno-bijeli, kako ljudi obi~no razmi{ljaju o tom vremenu. Bilo je stvari koje su bile dobre, ali i lo{e jer je to ipak bila okupacija. Muzej obra|uje 14 tema iz tog perioda, atentat je samo dio postavke, me|utim, najinteresantniji je ljudime, posebice strancima“, ka`e Avdi}. Prije desetak godina, kada je nanovo otvoren, pred Muzejom je promijenjena i spomenplo~a, postavljena je nova, o~i{}ena od svih ideolo{kih premisa. Posjetitelja, na bosanskom i engleskom jeziku, obavje{tava kako stoji na mjestu na kojem je po~eo Prvi svjetski rat. Stopa u betonu, koje su bile za{titni znak ovoga mjesta, koje su pokazivale mjesto na kojem je stajao Princip, vi{e nema. Stope su u betonu izlivene 1956. godine i na tom su mjestu stajale sve do po~etka rata u BiH. Kasnije su sklonjene. Kada je ponovo pravljena muzejska postavka, izlivene su nove. “Jedan ~iko, zove se Rasim, iz gra|evinske

~injenicu o ovom doga|aju. Godine 1953. tada{nja republi~ka Vlada otvorila je Muzej Mlade Bosne u Sarajevu. Jedanaest godina kasnije ova je zgrada progla{ena za nacionalnu znamenitost. Tokom opsade Sarajeva, mnoge stvari iz Muzeja bile su ukradene, zapaljene ili uni{tene, {to od granata sa polo`aja Vojske Republike Srpske, {to iz nu`de gra|ana koji su se eksponatima grijali ili na njima kuhali. Ipak, zahvaljuju}i anga`manu Bajra Geca, dobar dio kolekcije je sa~uvan. Gec je u ratnim godinama doslovce `ivio u muzeju {tite}i skoro pa bezvrijedne fotografije i kostime od lopova. Prije nego {to je Muzej ponovo otvoren, eksponati su le`ali u podrumu Muzeja Jevreja. “Mo`ete li zamisliti koliko je hrabrosti bilo potrebno da se ovi predmeti prebace kroz cijeli grad u haosu pod opsadom?“, kazala je jednom prilikom inozemnim novinarima tada{nja direktorica Muzeja Mevlida Serdarevi}. “Bajro Gec je sa~uvao historiju Gavrila Principa.“ Eksponati su stajali u memljivom podrumu, u dva velika drvena sanduka, osigurani ogromnim katancima; bili su smje{teni ispod ogoljenih prozora. U njima

“Vje~na polemika o heroju i teroristi i, umjesto Principovih, stope gra|evinara Rasima“
Srbe u jednoj dr`avi, dakle, ono {to je reafirmirao Vojislav [e{elj nekoliko desetlje}a kasnije.“ Muzej u kojem se nalazi postavka sa eksponatima vezanim za sarajevski atentat, nakon mnogo pote{ko}a, prije svega prepiranja oko ideolo{ke pozadine ovog slu~aja, otvoren je na istom mjestu gdje je bio i prije rata. Tridesetak godina muzej je nosio naziv Mlada Bosna, po organizaciji kojoj je pripadao Princip. Ispred muzeja su bile i stope uklesane na mjestu sa kojeg je Princip pucao. Otisak
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

firme Neimari, stao je u beton i oslikao stope. Sad ga svi u firmi zovu Gavrilo. Stope su spremne, a kada }emo ih postaviti, to zasada ne znamo“, pri~a Avdi}.

@RTVOVANJE BAJRE GECA
Najzaslu`niji, ne umanjuju}i anga`man ostalih uposlenika sarajevskog Muzeja, {to danas uop}e postoji sarajevska postavka o atentatu na Ferdinanda, svakako je rahmetli Bajro Gec, nekada{nji kustos muzeja, stru~njak koji je znao svaku, pa i najsitniju

se nalazila odje}a, crno vuneno odijelo sa metalnim dugmi}ima, koje je Princip nosio kada je uhap{en. Tu su jo{ austrijske vojne uniforme, ukra{eni korzet koji je pripadao Principovoj majci Mariji, haljina identi~na onoj koju je Sophia izabrala za Vidovdan, stare cipele, odje}a, isje~eni novinski ~lanci i crno-bijele fotografije pripadnika Mlade Bosne. Dijelovi eksponata zauvijek su izgubljeni, skon~ali su uglavnom u pe}ima Sarajlija tokom hladnih ratnih zima, no mnogo toga je spa{eno. “Zbirka i prije nije
49

UZROCI I POVODI
bila ba{ bogata, najva`nije su stvari u Be~u”, pri~ao nam je prije nekoliko godina tada ve} te{ko bolesni Gec. “Ipak je atentat doga|aj po kojem je Sarajevo prepoznatljivo i ovaj grad treba imati mjesto kojim }e se obilje`iti taj doga|aj. U Be~u su najva`nije stvari, automobil, Ferdinandovo odijelo ili pi{tolj kojim je Princip pucao. Putovao sam u Be~, na poziv direktora tamo{njeg Muzeja, kako bih razgovarao o mogu}nosti da Sarajevo ne{to od tih stvari dobije natrag.“ Povratak eksponata Bajro nije do~ekao. Oni su i danas u be~kom Muzeju, u kojem je ovih dana, povodom obilje`avanja godi{nice atentata, izlo`ena i Ferdinandova ko{ulja na kojoj se jasno vide tragovi krvi i rupa od metka koji je ispalio Princip. “Na`alost, zbirka danas nije muzeolo{ki impresivna. Ono {to mi ~uvamo nema neku fundamentalnu vrijednost, ali je ipak zanimljiva posjetiteljima. [to se originalnih eksponata ti~e, ~uvamo pantalone Gavrila Principa koje je nosio u Vidovdan zapaliti svije}u pred Crkvom svetog Arhangela Mihaila, kapelom vidovdanskih heroja, u sarajevskom naselju Ko{evo. Princip je nakon su|enja odveden u Theresienstadt, staru ~e{ku tvr|avu sjeverno od Praga, koja je pretvorena u vojni zatvor, a kasnije je slu`ila kao koncentracijski logor za Jevreje tokom Drugog svjetskog rata. Bio je vezan u okove, smje{ten u samici bez grijanja. Tuberkuloza ga je pojela i umro je 28. aprila 1918. Pla{e}i se da bi njegove kosti mogle postati relikvije, Principovi zatvorski ~uvari u Austriji ih tajno zakopavaju u neozna~enu grobnicu, ali ~e{ki vojnik koji je bio upoznat sa detaljima sahrane napravio je mapu i 1920. godine Princip i ostali “heroji Vidovdana” ekshumirani su i preba~eni u Sarajevo, gdje su zajedno sahranjeni na groblju Sveti Marko, ispod kapele “izgra|ene u sje}anje na vje~nost na{ih srpskih junaka.“ Vje~nost je okon~ana u ljeto 1992. godine, granatama i snajperskim hicima sa srpskih polo`aja oko grada. Stotinjak metara dalje, na nogometnom igrali{tu, izraslo je groblje sa ostacima Sarajlija koje su ubijali oni koji i danas Principa smatraju herojem. Vrata kapele su dugo nakon rata bila zaklju~ana, okolina obrasla i zapu{tena, no danas je kapela i njezino groblje ~isto, poko{eno i svje`e obojeno. Kapela je izgra|ena od nadgrobnih spomenika sa staroga kri{}anskog groblja na Carini, na Marijin dvoru. U kapeli su sedmog jula 1920. godine sahranjeni posmrtni ostaci Gavrila Principa i njegovih saboraca. Godine 1934., u Groblju Svetog Marka su sahranjeni i posmrtni ostaci Vladimira Ga}inovi}a, ideologa Mlade Bosne. Gra|evinu je projektovao arhitekt Aleksandar Deroko. Osve}ena je 30. oktobra 1939. godine.

BAJRO GEC: Nažalost preminuli kustos sarajevskog Muzeja bio je vodeći stručnjak za Principa i njegove suradnike iz Mlade Bosne; zahvaljujući njegovom hrabrom ratnom angažmanu spasena je ionako skromna zbirka koja svjedoči o atantatu na Ferdinanda
gimnaziji i originalnu presudu Suda“, ka`e Avdi}. “Pi{tolj koji se mo`e vidjeti u Muzeju je replika Browinga 1910, tu su jo{ i fotografije, isje~ci iz novina... Sve ostalo su replike.“ ~lan Radikalne stranke i dr`ao je ideolo{ki govor pred njihovim kamerama“, sje}a se Mirsad Avdi}. Pamti i jo{ jedan ~udan susret, sa rodicom Nedjeljka Čabrinovi}a. Protestirala je zbog postavke, pitaju}i za{to muzej ne slavi Gavrila Principa. Poku{ao joj je Mirsad objasniti koncept, no ba{ i nije i{lo. Rodica }e, ako je jo{ uvijek `iva, za

VJE^NOST OKON^ANA 1992.
Stope gra|evinara Rasima mo`da nekada i do~ekaju dan kada }e biti postavljene na mjestu sa kojeg je pucao Gavrilo. No to se gotovo sigurno nikada ne}e desiti sa spomenikom koji je na Latinskoj }upriji, mostu prekoputa Muzeja, stajao sve do ulaska srpske vojske u Sarajevo. Bron~ana bista, sve ono {to je ostalo od masivnog betonskog spomenika koji je stajao na mostu do uni{tenja, i danas se nalazi u podrumu Umjetni~ke galerije BiH. U podrumu je komora u kojoj se nalaze poprsja zaboravljenih monarha, izme|u ostalih i Franzova statua u prirodnoj veli~ini. Bron~ana plo~a sa profilima Franza i Sophije ve} desetlje}ima je u pra{ini, na gomili starih novina. Ro|aka Gavrila Principa u Sarajevu, mislimo, vi{e nema. Jednom su prilikom neki holandski novinari, prave}i reporta`u o atentatu, doveli nekog njegovog “brata od strica“ u posjetu Muzeju. “Bio je to ~udan susret. Kazao mi je da je ~etnik, aktivni
50

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

SAJAM NASILJA

INTERVIEW

Dražen Lalić

hrvatski sociolog i politolog

Prof.dr. DRAŽEN LALIĆ je voditelj Odsjeka za hrvatsku politiku na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i jedan od vodećih sociologa i politologa u regiji; za naš magazin govori o genezi navijačkog divljanja na ovim prostorima, incidentima koje su prouzrokovali navijači reprezentacije države u kojoj živi i radi, sličnostima i razlikama u navijačkim skupinama iz Hrvatske, BiH i Srbije, aktuelnoj političkoj eliti u “Lijepoj našoj”...

U BiH se navija~i me|usobno dominantno sukobljavaju kao “~etnici“, “usta{e“ i “balije“!
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”

A

ko `elite da razgovarate o izuzetno te{kom problemu u regiji, o huliganizmu na fudbalskim stadionima, onda se obratite redovnom profesoru na Zagreba~kom sveu~ili{tu dr. Dra`enu Lali}u. Najupu}eniji je u to, ovdje i sada, bez dileme. Jer, i sam je, nekada, bio vatreni navija~ Hajduka iz Splita, pripadnik “elitnih postrojbi” navija~ke skupine iz koje je nastala Torcida. A onda je, u ne{to ozbiljnijim godinama, i doktorirao na temu navija~kog huliga nizma. Nijedan incident u Hrvatskoj, u tom kontekstu, jednostavno ne mo`e pro}i bez njegove izjave, komentara, sugestije, poruke, obja{njenja... Ro|en je 1960. u Makarskoj, a u zvanje redovnog profesora na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagrebu izabran je pro{le godine. Govori engleski i njema~ki jezik. Dalmatinac je, tu je njegov dom. Mada ima jo{ jedan, u Zagrebu. Otvoren, temperamentan, elokventan, britak, omiljen. I {irokog dijapazona obrazovanja.

kojima ste Vi svjedo~ili, a o kojima se raspisala ~itava Evropa? Prema mojoj procjeni, na barem jednu utakmicu u kojoj je igrala reprezentacija Hrvatske na Europskom prvenstvu, u Poljsku je do{lo, i to ne samo iz na{e nego i iz drugih dr`ava, 20.000 na{ih navija~a. To je jako veliki broj, s obzirom da u Hrvatskoj `ivi 4.300.000 stanovnika, a Hrvata u cijelom svijetu nema vi{e od {est milijuna. S druge strane, onih u redovima na{ih navija~a koji su pravili izgrede nije bilo vi{e od dvije stotine. Izravno sam, na dvije utakmice koje sam gledao u Poznanju, uo~io da se radilo o tri relativno male grupe

izgrednika, uglavnom pripadnika jezgara navija~kih skupina: prvi su bili Bad Blue Boysi iz Zagreba, njih je bilo najvi{e, drugi su Torcida iz Splita, a tre}i su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, me|u kojima su se isticali {irokobrije{ki [kripari. Sada govorite o fizi~kom nasilju. Ali, bilo je i onog verbalnog... U verbalno nasilje ve}ina nas na stadionu u Poznanju nije se uklju~ivala, ~ak ni iz ritualnih razloga. Mislim najvi{e na {ovinisti~ko, radikalno desno skandiranje. [to se ti~e onog hukanja i bacanja banana koje je bilo upu}eno tamnoputom Talijanu Mariju Balotelliju, koje je izrazito negativno odjeknulo u me|unarodnoj javnosti i na koje je upozorio i sam Michel Platini, u tome je, {to je bila i slu`bena procjena, sudjelovalo od 300 do 500 ljudi. Procjenjujem da se ~etiri petine od ukupnog broja hrvatskih navija~a na prve dvije utakmice uop}e nije uklju~ivalo u povremena usta{ka skandiranja i pjevanja. Iako je tek samo mali dio navija~a reprezentacije Hrvatske pravio nerede, u kojoj mjeri mo`emo govoriti o kolektivnoj odgovornosti, pa i o kolektivnoj sramoti, ako ho}ete? Prije svega, nogometno navijanje je vrlo ambivalentan fenomen, koji mo`e pribli`aSLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

PLATINIJEVE “[UP^INE”
Kolike su razmjere navija~kih nereda koje su prouzrokovali navija~i Hrvatske
52

ZA SVE JE KRIVA POLITIKA: Na razvoj navijačke subkulture u zemljama bivše SFRJ još od druge polovine osamdesetih godina znatno je utjecala nacionalna homogenizacija i etnifikacije politike, a u devedesetima i rat

NAVIJA^KI HULIGANIZAM BEZ GRANICA
BRITAK, OBRAZOVAN, UTICAJAN
Spli~anin dr. Dra`en Lali} redovni je profesor na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagrebu i vrhunski poznavalac nogometa i nogometnog huliganizma

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

53

SAJAM NASILJA
vati, ali i razdvajati ljude razli~itih identitetnih obilje`ja. Velika ve}ina navija~a u ovom slu~aju je bila sklona da se zbli`ava s drugima, ali je nasilju sklona manjina opet dobila najve}u pa`nju u javnosti. [to se ti~e va{eg pitanja, moram priznati da mi je ve} dulje vrijeme dosta kolektivne odgovornosti. Tako za zlo~ine po~injene u posljednjem ratu navodno u ime hrvatskoga naroda, osobno ne pristajem prihvatiti odgovornost, ve} smatram da je trebaju snositi oni koji su ih po~inili i politi~ari koji su stvorili uvjete za zlo~ine. [to se ti~e ovoga Europskoga prvenstva, jedina kolektivna odgovornost zapravo je sadr`ana u onom {to bi katolici nazvali grijehom propusta, dakle u nereagiranju pristojne ve}ine na verbalno i drugo nasilje radikalne i organizirane manjine. Predsjednik UEFA-e Michel Platini, koga ste maloprije spomenuli, kritikovao je samo navija~e Hrvatske, ali ne i navija~e Poljske i Rusije... Čujte, bio sam tih dana u inozemstvu pa nemam uvid ba{ u sve {to je vezano za Hrvate izjavio Platini. Znam da je preo{tro kritizirao hrvatske navija~e. Ali, i on je govorio o stotinu, ili vi{e, {up~ina. Koristio je ba{ taj izraz, francuski je jezik vrlo slikovit. Iznosim to~an citat: Neprihvatljivo je da stotinu ili vi{e {up~ina radi probleme! Ponavljam kako se radilo o najvi{e dvije stotine ljudi, {to otprilike ~ini dva posto od onih koji su bili na stadionu na odre|enoj utakmici. S obzirom na to, treba uzeti u obzir politi~ki kontekst, odnosno razliku u odnosu me|unarodnih organizacija prema malim i velikim dr`avama. Primjerice, ruski navija~i su u Poljskoj pravili izgrede ve}e i opasnije nego hrvatski navija~i, ali UEFA-i je, valjda, lak{e se zamjeriti Zoranu Milanovi}u nego Vladimiru Putinu, pa izgrede prvih za razliku od drugih nije previ{e isticala. DRU[TVO U “HOLIDAY INNU” DRU[TVO U “HOLIDAY INNU”

Dra`en Lali} (sjedi drugi slijeva) razgovara sa Dra`en Lali} (sjedi drugi slijeva) razgovara sa svojim drugom Halidom Be{li}em svojim drugom Halidom Be{li}em

nemaju tako izra`enu tradiciju pra}enja svoje nogometne reprezentacije, vi{e su vezani za klupski nogomet. Navija~e iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije treba odvojeno posmatrati i analizirati. Za{to?

MAFIJA I VLADA: Nisam siguran da u Vladi Zorana Milanovića ima dovoljno političke volje za obračun s kladioničarskom mafijom, sukobom interesa Zdravka Mamića i njemu sličnih...

Biv{a Jugoslavija spadala je u red nekoliko europskih zemalja u kojoj je navija~ka subkultura imala dugu tradiciju i bila posebno prisutna. Recimo, Torcida je najstarija navija~ka skupina u Isto~noj Europi, te jedna od najstarijih takvih skupina na Starom kontinentu, pa i u svijetu. Bad Blue Boysi iz Zagreba, Grobari i Delije iz Beograda ili Horde zla i Manijaci iz Sarajeva osnovani su prije oko ~etvrtinu stolje}a. Zna~i da su te skupine izmijenile vi{e generacija, kadrovski su se reproducirale i ne samo odr`ale, nego i razvile, u turbulentnom vremenu. Mi sociolozi bismo ustvrdili kako se radi o totalnom dru{tvenom fenomenu. Na razvoj navija~ke subkulture u zemljama biv{e federacije jo{ od druge polovine osamdesetih godina znatno je utjecala, i to u smislu osnove za me|unavija~ke obra~une, nacionalna homogenizacija i etnifikacije politike, a u devedesetima i rat. Dobro, to su sli~nosti, a koje su razlike u navija~kim skupinama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije? Ako ho}ete da vam ukratko opi{em {to je u posljednjih desetak godina najvi{e odredilo navija~ki huliganizam u te tri dr`ave, ka`em to ovako: u Hrvatskoj je to konfliktna, dakle nasilni~ka subkultura koja je dugo bujala u kontekstu dru{tvene krize te korupcije u nogometu i politici; u Srbiji, koja je ugro`enija krizom od Hrvatske, najvi{e se radi o kombinaciji konfliktne i kriminalne subkulture, {to zna~i da su se vodstva velikih navija~kih skupina povezala s mafijom i organiziranim kriminalom; a u BiH je navija~ki huliganizam, na`alost, ponajvi{e nastavak rata navija~kim sredstvima. Mogu}e je uo~iti kako se ve}ina pripadnika jezgara navija~kih skupina u Hrvatskoj i u Srbiji bihevioralno vi{e odvojila od rata i {ovinizma od navija~kih
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KONFLIKTNA SUBKULTURA
U kojim evropskim zemljama je najprisutniji problem nogometnog huliganizma? U posljednjih desetak godina, u znanstvenoj i stru~noj javnosti, prisutna je ocjena da problem navija~kog huliganizma u Europi najvi{e dolazi do izra`aja u Italiji, Rusiji, Srbiji i Hrvatskoj. Me|utim, postoje znatne razlike izme|u intenziteta tog problema i njegovih posljedica u te ~etiri zemlje. Ponajprije treba uzeti u obzir da u me|usobnim sukobima navija~kih skupina u Hrvatskoj do sada nije smrtno stradao nijedan navija~, dok su, recimo, u Srbiji ubijena {estorica navija~a, od kojih jedan Francuz. Na ovom Europskom prvenstvu najve}e izgrede po~inili su navija~i iz Rusije, Poljske i Hrvatske, a Italijani
54

NAVIJA^KI HULIGANIZAM BEZ GRANICA
DRA@EN HULIGAN Mislite {to se ti~e navija~a i nogometa ili dru{tva u cjelini?

U Sarajevu sam se rodio drugi put
Ne, to Dra`en Lali} nikada ne}e zaboraviti. Kao navija~ Hajduka doputovao je u Sarajevo 19. juna 1979., na utakmicu koju je njegov klub igrao protiv istoimenog prvoliga{a: “Eh, pobijedili smo Sarajevo 2:1 i tada je Hajduk osvojio svoju posljednju titulu u biv{oj SFRJ. A i osobno sam dobro pro{ao, jer sam toga dana u jednom od navija~kih sukoba porezan no`em. Ali, izvukao sam `ivu glavu, odonda osje}am kao da sam se po drugi puta rodio. Priznajem, u tom davnom sukobu izme|u navija~a Hajduka s jedne strane i Sarajeva te drugih klubova s druge strane, svi su se udru`ili protiv nas, ni ja nisam bio an|eo, ~ime se ve} dugo ne ponosim. Me|utim, ne krivim Sarajevo i Sarajlije za te sukobe koji su se mogli dogoditi bilo gdje. Kasnije sam imao priliku da dobro upoznam Sarajevo, jer sam u tom gradu slu`io vojsku, ba{ za vrijeme Olimpijade. Tamo ve} dugo moja obitelj ima prijatelje. Toliko sam zavolio Sarajevo, grad svoga drugoga ro|enja, da je to bio jedan od razloga zbog kojih sam svojoj starijoj k}eri dao ime Sara. A u ona te{ka vremena, kad je grad bio pod opsadom, moja obitelj je u nekoliko navrata slala pakete prijateljima u Sarajevo. Jedan od tih paketa u Sarajevo je, 1993. ili 1994., na{im prijateljima donio jedan poznati splitski novinar. Zamislite, primili su paket ba{ na dan kad su udavali svoju k}er, {to nama u Splitu zbog blokade uop}e nije bilo poznato. Prezime te obitelji nije va`no, s obzirom da je bilo mnogih sli~nih primjera komunikacije izme|u vanjskoga svijeta i ljudi iz opkoljenoga Sarajeva. Eto, mogu samo re}i da je mladoj `eni koja se toga dana udala ime Jasmina.”

NIJE LAKO
Mislim, recimo, na @eljka Jovanovi}a, aktuelnog hrvatskog ministra znanosti, obrazovanja i sporta? @eljko Jovanovi} je pravilno detektirao te`inu i uzrokovanost problema u hrvatskom nogometu, ali ne znam ima li on dovoljno sposobnosti da rije{i ili barem znatno ubla`i velike te{ko}e u na{em nacionalnom sportu. Tako|er, nisam siguran da u Vladi Zorana Milanovi}a ima dovoljno politi~ke volje za obra~un s kladio ni~arskom mafijom, sukobom interesa Zdravka Mami}a i njemu sli~nih, te ostalim problemima. Nimalo nije lako, pa ni bezopasno, zaista krenuti u akciju da se, Jovanovi}evim rje~nikom re~eno, “isu{i mo~vara hrvatskog nogometa”. Nije samo Jovanovi} krenuo u “napad”, nego i predsjednik Hajduka Hrvoje Male{ i neki drugi. U posljednjih pola godine njih dvojica i ostali su uzbibali vodu, ali nisu uspjeli isu{iti tu mo~varu i u njoj su ostali krokodili. Bez obzira na sve to, ministru Jovanovi}u dajem podr{ku u tim njegovim nastojanjima, te se nadam da }e barem djelomi~no uspjeti. Iritira li Vas i dalje bahatost Radimira Ča~i}a, prvog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra gospodarstva? Da, jako me iritira, kao i mnoge ljude u Hrvatskoj. Na vrijeme sam javno izjavljivao kako Radimir Ča~i}, bez obzira na njegove sposobnosti koje su evidentne, ne treba ili nije ni trebao postati potpredsjednik Vlade, zato {to je podvrgrnut ozbiljnom sudskom postupku. Posebno sam uvjeren kako on ne bi smio ostati u Vladi ako bude pravomo}no osu|en od strane ma|arskog suda. Mislim da premijer Zoran Milanovi} i drugi ljudi u vrhu hrvatske politike potcjenjuju reagiranje javnosti na taj problem, {to bi moglo dovesti do velikoga nezadovoljstva gra|ana odnosno do znatnoga pada podr{ke Vladi u javnosti.

NA STADIONU “KO[EVO”
Detalj sa utakmice Sarajevo - Hajduk, koja je odigrana 19. juna 1979. godine

ekstremista u BiH. Drugim rije~ima, u Hrvatskoj se navija~i me|usobno dominantno sukobljavaju kao Boysi i Torcida{i, u Srbiji kao Delije i Grobari, dakle ponajprije kao navija~i, dok u BiH, moram to re}i, kao “~etnici”, “usta{e” i “balije”, pa ma {to to danas zna~ilo. Da se Srbija plasirala na Evropsko prvenstvo i navija~kih nereda bi bilo vi{e, tvrdite u pripremi na{eg razgovora.
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sasvim izvjesno. To bi za srpske huligane i brojne druge navija~e iz te zemlje, koja ima zaista sna`nu navija~ku subkulturu, bilo poput velikoga sajma na kojemu bi se po svaku cijenu htjeli pokazati, i to u smislu stvaranja navija~ke atmosfere, ali i u smislu nasilja. Jesu li nove politi~ke okolnosti u Hrvatskoj razlog za optimizam?

Je li aktuelni gradona~elnik Splita, @eljko Kerum, dobio u Hrvatskoj konkurenciju u Ča~i}evoj bahatosti? U posljednjih dva desetlje}a u Hrvatskoj je bahatost mo}nika, od kojih su neki prili~no bogati, jedan od najsna`nijih pokazatelja nedovoljne demokrati~nosti, pa i zatvorenosti dru{tva. Mnogi na{i gra|ani su se predugo klanjali takozvanim velikim vo|ama. Ali, jako smo se opekli na slu~aju Ive Sanadera i su|enje njemu i njegovim suradnicima do`ivljavamo kao kolektivnu katarzu. A ve} je lako uo~iti kako @eljko Kerum za godinu dana vi{e ne}e biti gradona~elnik Splita.
55

KO[ARKA

Za desetak dana počinju pripreme košarkaške reprezentacije BiH za kvalifikacije za odlazak na EP 2013.; jedno od novih lica u timu je NEMANJA MITROVIĆ, sin MIROLJUBA MITROVIĆA, nekadašnjeg vrsnog košarkaša sarajevske BOSNE
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

PONOVO U RODNOM GRADU
Nemanja Mitrovi} s nestrpljenjem i{~ekuje prve treninge sa suigra~ima iz reprezentacije

N

emanja Mitrovi} nije tipi~ni sportista. Ok, lud je i on za Twitterom i Facebookom, de{avanjima na tim dru{tvenim mre`ama, no tek nakon ~itanja knjiga koje naprosto guta. Nakon {to je savladao Johna Grishama, ovih je dana pro~itao i popularnu trilogiju The Hunger Games, autorice Suzanne Collins. Ukratko, glavni lik trilogije je 16-godi{nja Katniss Everdeen koja `ivi u postapokalipti~nom svijetu u dr`avi Panem. Najrazvijeniji grad je Capitol koji dr`i apsolutnu mo} nad ostalim dijelom nacije. The Hunger Games doga|aj je koji se odvija svake godine u kojem jedan su dje~ak i djevoj~ica od 12-18 godina izabrani kako bi se natjecali u bici koja }e se prenositi na televiziji i u kojoj samo jedna osoba mo`e pre`ivjeti. Trilogija je proteklih mjeseci bila na vrhovima top ljestvica gotovo svih zemalja engleskog govornog podru~ja, pa i nekih drugih. Sli~no je i sa filmom koji obara sve rekorde kada je zarada na kino blagajnama u pitanju. “Kada su sporta{i u pitanju, u Americi tako|er rijetko ko od njih ~ita. Ustvari, ni{ta ne ~itaju. Kada smo na putu, otvorim knjigu i sve me gledaju u ~udu, pitaju {ta mi je to, {ta radim? Zar nisam na Facebooku?“, pri~a nam Nemanja koji je ovih dana u Sarajevu. Nekoliko dana u posjeti baki i djedu, a onda na pripreme reprezentacije BiH za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

LAKA MIKIJEVA RUKA
Novi ko{arka{ki reprezentativac BiH, sin nekada velikog Bosninog {utera Miroljuba Mitrovi}a, po~etkom maja je
56
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KORACIMA SLAVNOG OCA

NEMANJA MITROVIĆ, NADA BOSANSKE KOŠARKE
“Znam kakav je trag ostavio moj otac u Bosni, zato sam se lako odlu~io igrati za reprezentaciju zemlje u kojoj sam ro|en“
diplomirao finansije na Univerzitetu u Portlandu. Onda je na nekoliko dana otputovao u Malagu, u kamp ko{arka{a tamo{nje Unicaje, gdje se zajedno sa suigra~ima iz reprezentacije, Ognjenom Kuzmi}em i Ned`adom Sinanovi}em, uglavnom navikavao na evropski stil igre. “Ako i ne uspijem, imam diplomu. Valjda }e me Harun zaposliti u nekoj banci“, ka`e nam kroz smijeh, bockaju}i Haruna Mahmutovi}a, generalnog sekretara KS BiH. “Prije }emo probati u nekoj op}ini, u banci ipak mora{ ne{to raditi“, uzvratio mu je Mahmutovi}. Nemanjin otac za Bosnu je igrao 11 godina, od 1979. do 1990. godine. Iz rodnog ^a~ka ga je, kao 17-godi{njaka, doveo Bogdan Tanjevi}. Nakon juniorskog prvenstva Jugoslavije, dobio je priliku igrati sa svojim uzorom Mirzom Deliba{i}em, zatim sa Ratkom Radovanovi}em, @arkom Varaji}em, kasnije i sa Nenadom Markovi}em, Samirom Avdi}em, Sabahudinom Bilalovi}em... “Jo{ mu je ruka mekana. Svi su impresionirani kako on {uta na ko{. Čak i danas, kada je ve} u godinama. Samo pokupi loptu i ona sama ide kroz mre`icu“, kazat }e Nemanja o ocu.

TE[KO SE PROBITI U NBA
Ro|en je u Sarajevu iz kojeg je oti{ao kada je Miroljub nastavio karijeru u inozemstvu. Nekoliko godina kasnije, majka koja je ljekar dobila je poslovnu ponudu i porodica je preselila u Kanadu. Svidjelo im se i ve} godinama `ive u toj zemlji. Nemanja je po~eo trenirati sa ocem koji danas podu~ava ko{arci njegovog mla|eg brata. “Igrali smo kada sam bio mla|i jedan protiv drugog i stalno me je pobje|ivao. Kada sam narastao, nismo vi{e mogli, jer je on ve} stariji i fizi~ki je velika razlika. Ipak, nekada me izazove da {utamo slobodna bacanja. Tu ga je ve} te{ko pobijediti, nikada se ne zna ko }e dobiti.“

O OCU MIROLJUBU
“I danas se svi ~ude kako moj otac ima ’meku’ ruku”

Otac je imao klju~nu ulogu kada je, nakon prvobitne inicijative iz KS BiH, Nemanja odlu~io igrati za svoju zemlju. Miroljub ga nije silio, jednostavno, smatrao je kako je BiH za njega i njegovu karijeru najbolje rje{enje. Stoga je, zanimljivo, ove godine u rodni grad stigao kao reprezentativac BiH, za razliku od pro{logodi{nje posjete, kada je u Sarajevu bio na pripremama sa reprezentacijom Kanade. “Iskreno, nije mi se nimalo te{ko bilo odlu~iti da igram za BiH. Ukazala se izvanredna prilika, gradi se nova ekipa i iz pri~e sa selektorom Petrovi}em i sekretarom Mahmutovi}em shvatio sam {ta se gradi, uzbu|en sam zbog te prilike. Shvatio sam da je odli~no i za mene i za tim koji mo`e napraviti dobar rezultat.“ Suigra~e iz reprezentacije ne poznaje dovoljno. “Naravno, znam ove poznatije, ve}a imena poput Teletovi}a ili \edovi}a, ~uo sam za njih i gledao ih. Sada sam u [paniji upoznao Kuzmi}a i Sinanovi}a. Trenirali smo i dru`ili se, bilo nam je dobro.“ Nakon kampa u Malagi, iako se to mo`da o~ekivalo, nije dobio konkretnu ponudu za nastavak karijere. “Kamp je za mene bio odli~na prilika da odr`avam formu, da se naviknem na evropski na~in igranja, na stil kakav se ovdje gaji. Uz pomo} trenera Denisa i Zlatka Sejdi}a dobro sam radio.“ Privikavanje na evropski na~in igre, ka`e Nemanja, bi}e izuzetno te{ko jer razlike u stilu su ogromne. “Tek se uhodavam. Nisam jo{ potpuno unutra. Razlika je u tome {to se u SAD-u igra puno bazira na 1 na 1 ili 2 na 2. U Evropi se vi{e igra timski, br`e se kre}e lopta. Manje stvari su mi pomalo ~udne. Recimo, razlog zbog kojeg se sude koraci. Na to se mnogima te{ko navi}i“, ka`e Nemanja, dodaju}i da su zasada male {anse da se uskoro na|e u NBA draftu. “Te{ko. Naravno, ve}a je prilika da se ode sa koled`a nego nekom mladom momku koji igra u Evropi. Na koled`u si stalno pred skautima i menad`erima, ali je i konkurencija u`asno jaka. NBA tra`i specifi~ne stvari, potencijal, atletske sposobnosti. Fizikalije su veoma va`ne i u prvom planu. Neki igra~i nikada ne dobiju priliku, iako su supertalentovani, jer nisu jaki.“ Zasada, Nemanja o NBA ne razmi{lja. Ka`e, mo`da za nekoliko godina, kada stekne rutinu u Evropi. Zaokupljen je reprezentacijom i predstoje}im pripremama. I bosanskom kuhinjom u kojoj u`iva. “Grad sam uvijek volio, ali je hrana razlog za{to sam lud za Sarajevom. Na{a hrana je ekstra. Sve sa ro{tilja, sarma, pita... U tome u`ivam. Volim i laganiji stil `ivota, to da sa ocem i prijateljima mogu sjesti, popri~ati, lagano popiti kafu. Ali hrana je ~udo. Mora}u se malo pripaziti da se ne udebljam pa da me selektor ne naru`i.“
57

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

NOGOMETOM PROTIV DIKTATURE

FUDBALSKI BUNTOVNICI PRED SARAJEVSKOM PUBLIKOM
Nakon premijernog prikazivanja dokumentarnog filma FUDBALSKI POBUNJENICI (“Les rebelles du foot”) prošle sedmice u Parizu i Marseillu, priče o pet velikih fudbalera sa različitih kontinenata koji su svojim angažmanom mijenjali društvo u kojem žive bit će prikazana i u Sarajevu, na SFF-u, sredinom jula: novinarka SB jedina je bila na premijeri ovog potresnog filma koji će biti prikazan i na predstojećem Sarajevo Film Festivalu

RECI DROGBI DA!
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MILOMIR KOVA^EVI] STRA[NI

D

okumentarni film Fudbalski pobunjenici (Rebelles du foot, produkcija Arte TV) reditelja Gillesa Pereza i Gillesa Rofa, premijerno prikazan uo~i izlaska pro{log broja SB (srijeda uve~e, 20.6.), u Museju Quai Branly u Parizu, uskoro }e imati i svoju bosansku premijeru. Trojica od pet zvijezda ovog dokumentarca, Carlos Caszely, Rachid Mekloufi i Predrag Pa{i}, koje u filmu najavljuje jedan od najpoznatijih francuskih nogometa{a Eric Cantona, nakon Francuske (premijera u Parizu, a potom i u Marseilleu), jedanaestog jula }e se okupiti i u Sarajevu. Kao i u Francuskoj, i na Sarajevo Film Festivalu }e biti predstavljen film od 90 minuta (odnosno isje~ak od po dvadesetak minuta o svakom fudbaleru), {to je zapravo sa`etak filma koji traje ukupno pet sati. U pro{lom broju SB, koji se zatvarao dok je jo{ trajala premijera, naveli smo kako je prikazivanje filma, posebno u jeku Evropskog prvenstva, izazvalo ogromno odu{evljenje. “Sada vi{e nije ni va`no ko je od nas Al`irac, Bosanac, Brazilac, Francuz, ovdje su nas okupile velike univerzalne stvari koje i fudbal ~ine tako va`nim”, kazao nam je u Parizu Rachid Mekloufi, jedna od pet zvijezda koje su u Fudbalskim buntovnicima dobile svoju epizodu. Film, naime, kako je to kazao i njegov reditelj Gilles Rof, govori o vrijednosti fudbala u vremenu kada u sportu dominira finansijski i tr`i{ni duh. Film pokazuje da nogomet nije tek zabava nego, izme|u ostalog, i na~in borbe protiv sistema koji vrijednost robe stavlja ispred ljudskih vrijednosti. Za Erica Cantonu, jednog od najpopularnijih francuskih i
58
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

ERIC CANTONA I EKIPA “REBELLES DU FOOT” NA SFF-u
AFRI^KI NOGOMETNI AFRI^KI NOGOMETNI IDOL, BORAC ZA IDOL, BORAC ZA SLOBODU I MIR U OBALI SLONOVA^E
Didier Drogba jedan Didier Drogba jedan je od junaka filma je od junaka filma

DVIJE VELIKE SPORTSKE I LJUDSKE PRI^E
Al`irski nogometa{ Makloufi Rachid i Predrag Pa{i} sportski ugled iskoristili su za pomo} nezavisnosti i slobodi vlastite domovine

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

59

NOGOMETOM PROTIV DIKTATURE
svjetskih nogometa{a i nekada{njeg napada~a Manchester Uniteda koji se po zavr{etku igra~ke karijere po~eo baviti glumom, film pokazuje koliko je va`no biti ~ovjek, a ne tek {ampion. Filmom Fudbalski buntovnici htio je pokazati da nogomet nije samo zabava, niti sredstvo za sticanje novca. “To je tako|er mjesto na kojem se de{ava historija ljudi. S njihovom hrabro{}u i njihovim slabostima”, poru~io je Cantona pro{le sedmice u Parizu. NOGOMET JE VI[E OD SPORTA
Legendarni Eric Cantona idejni je pokreta~ filma

ULOGA FUDBALA U AL@IRSKOJ BORBI ZA NEZAVISNOST
Svaka od pri~a o kojima film govori na neki je na~in aktuelna i danas. Krajem pedesetih godina pro{log stolje}a, u isto vrijeme kada je Rachid Mekloufi utirao put ka tome da postane prava zvijezda francuskog nogometa, al`irski Front narodnog oslobo|enja ( FNL - Front de Libération nationale) koji je ina~e, bio vrlo agilan i na me|unarodnom planu, po~eo je raditi na stvaranju prve al`irske nogometne reprezentacije. Francuska je uo~i progla{enja al`irske nezavisnosti bila u velikoj krizi i “razapeta” izme|u onih koji su htjeli po svaku cijenu sprije~iti nezavisnost Al`ira i onih koji su shvatali da Francuska vi{e ne mo`e upravljati kolonijalnim carstvom kao nekada. Cijena al`irske nezavisnosti je bila ogromna, rat je odnio strahovit broj `rtava, samo je me|u Al`ircima bilo milion poginulih. FNL je, naime, smatrao da se o ratu u Al`iru malo znalo u francuskoj javnosti. Najbolje rje{enje da se takva situacija promijeni je bilo anga`irati al`irske nogometa{e koji su igrali u Francuskoj. “Bili smo pozvani da damo svoj doprinos al`irskoj revoluciji”, ka`e Mekloufi. Koncem ‘50-ih on je bio ~etiri godine u Francuskoj. U dobi od 22 godine, kada je bio zvijezda u usponu francuskog nogometa, igrao je u klubu Saint-Etienne. Odazvao se pozivu FNL-a da napusti Francusku i pridru`i se al`irskoj reprezentaciji koja se tek stvarala. Tokom ~etiri godine, do progla{enja nezavisnosti Al`ira (1962. godine) igra~i al`irske reprezentacije putovali su svijetom promoviraju}i nezavisnost zemlje u dr`avama koje su joj bile uzor - nastupali su u Libiji, Jordanu, biv{em SSSR-u, Kini, Vijetnamu... “Tako sam kao ~lan al`irske reprezentacije obi{ao i nekada{nju Jugoslaviju i va{u zemlju koja je toliko propatila, Bosnu i Hercegovinu. Igrao sam u Sarajevu i Tuzli 1959. godine“, kazao nam je Mekloufi uo~i promocije filma pro{le sedmice u Parizu. On se, ina~e, nakon progla{enja al`irske nezavisnosti vratio u svoj biv{i klub, u Saint-Etienne. U vrijeme kada se Rachid Mekloufi igraju}i za al`irsku reprezentaciju borio za nezavisnost Al`ira i kao njen nogometa{
60

SVI SMO ISTA PORODICA: “Sada više nije ni važno ko je od nas Alžirac, Bosanac, Brazilac, Francuz, ovdje su nas okupile velike univerzalne stvari koje i fudbal čine tako važnim”, kazao nam je u Parizu Rachid Mekloufi
dolazio u Bosnu i Hercegovinu, jedan od “fudbalskih buntovnika” Predrag Pa{i} bio je jednogodi{nja beba. Pa{i} je za SB pro{le sedmice u Parizu kazao da mu je ogromna ~ast to {to se na{ao u grupi fudbalera o kojima je snimljen film. Filmska pri~a o Pa{i}evoj {koli fudbala Bubamara, Sarajlijama i Bosancima dobro poznata, izaz-

vala je prave ovacije u publici, kao i Pa{i}evo “hvala” Francuzima koji su pomagali BiH tokom rata. Posebno je dirljiv bio istup nekada{njeg u~enika Bubamare Edina D`ebe, danas trenera u {koli, na kojeg je Pa{i} posebno ponosan, koji je pred publikom u Parizu opisao kako ga je odlazak u Bubamaru kao osmogodi{njeg dje~aka i fokusiranje na fudbal toliko okupiralo da je zaboravljao {ta se izvan toga doga|a. Pa{i} nam je uo~i promocije obja{njavao kako mu je uop}e pripala jedna epizoda Fudbalskih buntovnika: “Otprilike, prije sedamosam mjeseci, u mojoj Galeriji u Sarajevu su me posjetili gosti iz Francuske i kazali da `ele snimiti film o meni. Bio sam vrlo iznena|en, a oni su mi objasnili da je gospodin Eric Cantona jo{ ranije imao `elju da napravi film o fudbalerima koji su buntovnici i koji su u dru{tvu u kojem `ive `eljeli doprinositi na jedan pozitivan na~in. Po~eo je tra`iti takve primjere po svijetu. Presudna stvar da se Canton zainteresuje za moj rad s djecom bio je film koji je napravljen povodom sto godina italijanskog
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

ERIC CANTONA I EKIPA “REBELLES DU FOOT” NA SFF-u
U SPOMEN NA BRAZILSKOG VELIKANA patio pod diktaturom”, obja{njava on. Kada je 1988. Augusto Pinochet organizovao referendum kako bi ostao na vlasti, Carlos Caszely je snimio video za kampanju u kojem njegova majka poziva da se glasa protiv. Njegova majka u tom videu pri~a kako ju je re`im uhapsio i maltretirao. Ovaj video Caszely je do`ivio kao neku vrstu oslobo|enja za svoju majku. “Ona je mogla javno re}i neke stvari a ja sam osjetio da je to neki oblik terapije.” Politi~ko izja{njavanje nacionalne fudbalske ikone imalo je ogroman utjecaj na Čileance. Svojim anga`manom ubijedio je neodlu~ne da glasaju protiv diktatora. Dvije godine poslije, diktator odlazi sa vlasti, ali uprkos podnesenoj prijavi, mu~itelji majke Carlosa Caszelya nikad nisu procesuirani. Caszely ka`e da je to slu~aj i sa ve}inom `rtava diktature u Čileu protiv koje se on pobunio. Dokumentarcem se odaje po~ast nestalim i `rtvama re`ima uz podsje}anje na epizodu sa vojnim pu~em koji je Pinochet izveo 11. septembra 1973. godine - pretvaranje stadiona u glavnom gradu Santiago u veliki logor, mu~ili{te hiljada ljudi. Na stadion su dovedene hiljade protivnika re`ima, mnogi od njih nisu `ivi iza{li odatle. Na stadionu su se poslije nastavile igrati utakmice kao da se ni{ta nije desilo. U filmu, Eric Cantona upozorava: ”Nogomet ne treba N postati sau~esnik dikatora.” Fudbalska zvijezda i jedan od najboljih napada~a dana{njice Didier Drogba nije bio na promociji filma u Parizu jer je trenutno u Kini. Donedavni napada~ Chelseaja i najbolji fudbaler Afrike i Obale Slonova~e je u vrijeme pariske premijere filma potpisao ugovor za kineski klub [angaj [enhua. U medijima je izjavio da u Aziji `eli napraviti ono {to je David Beckham uradio u Americi. U epizodu koja mu je posve}ena u filmu govori se o tome kako je Drogba pomogao smirivanju situacije u zemlji u kojoj je ro|en, te kako je postao simbol mira i pomirenja nakon {to je hiljade ljudi ubijeno, a ~ak milion izbjeglo iz svojih domova (borbe su izbile jer predsjednik Laurent Gbagbo nije `elio ustupiti svoje mjesto, nakon izbornog poraza, svom sada{njem nasljedniku Alassaneu Ouattarai). U martu 2007. godine, u vrijeme dok je zemlja bila u ratu, Drogbu je u Abidjanu primio predsjednik Gbagbo kako bi mu uru~io zlatnu afri~ku medalju. Drogba mu je tada kazao: “Gospodine predsjedni~e, ova medalja pripada cijeloj zemlji. Dozvolite mi, molim vas da je predstavim i u Bouakeu.” Bouake je bila prijestolnica pobunjenika, onih koji su odlu~ili okon~ati re`im Laurenta Gbagboa. Drogba, koji se kasnije pridru`io i Komisiji za istinu i pomirenje u Obali Slonova~e, svojim je primjerom pokazao kako fudbal mo`e spajati ljude.
61

Ovacije i suze za pokojnog doktora Socratesa
Jedan od fudbalera kojem je posve}ena epizoda u filmu je i brazilski fudbalski velikan i biv{i kapiten repreze ntacije Socrates Brasileiro Sampaio de Souza Vieira de Oliveira. Bio je kapiten reprezentacije na svjetskim prvenstvima 1982. i 1986. godine i smatra se jednim od najboljih nogometa{a svih vremena. U vrijeme dok je bio kapetan reprezentacije Brazila, pozvao je na organizovanje referenduma o predsjedni~kim izborima. Pisao je novinske kolumne o sportu, politici i ekonomiji. Socrates umro je decembra 2011. godine od posljedica alkoholizma.

PRERANI ODLAZAK PRERANI ODLAZAK BRAZILSKE LEGENDE BRAZILSKE LEGENDE

Socrates je umro pola godine Socrates je umro pola godine prije premijere filma prije premijere filma

saznao za Bubamaru i onda kazao: ‘Ho}u ovog ~ovjeka.’ Kad sam saznao za to bio sam zaista {okiran, presretan. Velika mi je ~ast biti dio ove ekipe. Sudbine ljudi o kojima je snimljen film su za mene fascinantne, osim moje, jer je ne do`ivljavam na taj na~in. Osim toga, sve ove pri~e u filmu su i jako potresne”, kazao je Pa{i} za SB pro{le sedmice u Parizu.

FUDBALSKO “NE“ DIKTATURI I BORBA ZA UJEDINJENJE ZEMLJE
@IVOTNA I SPORTSKA @IVOTNA I SPORTSKA BITKA PROTIV BITKA PROTIV DIKTATORA ALJENDEA DIKTATORA ALJENDEA
Carlos Caszely Carlos Caszely

Intera i koji je prikazan na mnogim festivalima, a ve} deset godina Bubamara sara|uje sa Interom. Cantona je gledao ovaj film,

Čileanac Carlos Caszely, koji je tako|er bio na promociji u Parizu, borio se protiv diktature A ugusta Pinocheta. Strijelac {ampionske reprezentacije Čilea i najve}eg ~ilenaskog kluba Colo Colo, on je shvatio da to {to je poznat i uticajan u sportu mo`e poslu`iti i kao politi~ko oru`je. Bio je jedini od svojih suigra~a koji je otvoreno kritikovao re`im. “Bio sam glas naroda koji je

Eric Cantona sa novinarkom Eric Cantona sa novinarkom SB ii Sarajkama koje su prisustvovale SB Sarajkama koje su prisustvovale promociji filma u Parizu promociji filma u Parizu

VIDIMO SE U SARAJEVU VIDIMO SE U SARAJEVU

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

UNICEFOVA AKCIJA

Posjeta EDINA DŽEKE djeci Jajca i Gornjeg Vakufa/Uskoplja izazvala je nezapamćenu euforiju u ova dva grada. Okupili su se svi, od djece iz vrtića, osnovnih i srednjih škola pa do (naj)starijih stanovnika. Svi su željeli vidjeti Džeku, pozdraviti ga, dodirnuti i slikati se s njim. Atmosfera je podsjećala na snimke sa koncerata Beatlesa a lijepo je bilo vidjeti kako su bar na moment svi zajedno, bez obzira na ime ili dres koji nose, i kako snaga pozitivne energije jednog čovjeka može ujediniti one na čijem razjedinjavanju političari godinama mukotrpno rade. Naš reporter bio je uz bosanskohercegovačkog reprezentativca i nogometaša “Manchester Cityja“ prilikom posjete i svjedoči o nezapamćenoj euforiji kojoj većina stanovništva bez obzira na ime, vjeru i naciju nije mogla odoljeti, što je za taj kraj teško ili skoro nedostižno postići

JEDNA ZVIJEZDA POD ISTIM KROVOM
Pi{e i foto: ALMIR PANJETA

“Jo{ samo da do|e Halid Be{li} i eto potpunog popisa stanovni{tva“, bio je glavni komentar nakon {to je nogometni reprezentativac BiH, igra~ Manchester Cityja i ambasador UNICEF-a Edin D`eko posjetio djecu u Jajcu i Gornjem Vakufu/Uskoplju. Iako je D`eko do{ao u posjetu djeci, sjatili su se svi da ga vide, ka`u mu koju pametnu, fotografiraju se s njim i pokupe bar djeli} atmosfere oko dolaska jedne od trenutno najve}ih nogometnih zvijezda Evrope. D`eko je obilazak po~eo u vrti}u u Jajcu smje{tenom u naselju Bare. ^ekala su ga zajedno djeca u dresu reprezentacije BiH sa prezimenom D`eko na le|ima, ali i djeca u dresu nogometne reprezentacije Hrvatske, pa ~ak i Irske. Bilo je tu i djece koja ne idu
62

u vrti}, do{la su djeca iz kom{iluka, nane, dede, bake, djedovi, majke, tetke, zaove, svekrve... Svi su do{li da se poku{aju s njim fotografirati ili mu “tutnuti“ dijete u ruku da ga fotografiraju s njim kao da od toga zavisi njihova i budu}nost cijele zemlje.

DJECA SU VOJSKA NAJJA^A
Atmosfera napetosti i ushi}enosti rasla je jo{ prije dolaska UNICEF-ovog automobila, a sve je kulminiralo kada se iz automobila promolio mladi} kojeg je ve}ina okupljenih do tada mogla vidjeti samo na TV-u ili ih je s njim povezivalo spominjanje majke Manciniju, {to opet nije uvrstio “na{eg dijamanta“ u tim. Djeca su u svemu pokazala najvi{e strpljenja, a odmah su ga opkolili mladi}i u dresovima da se fotografi{u, na{lo se tu nekoliko dokonih doma}ica a na euforiju nisu ostali imuni ni policajci iz obezbje|enja koji su ga tako|er

zaustavili kako bi se fotografisali za uspomenu. Osoblje vrti}a pokazalo mu je prostorije, a onda je iza{ao u dvori{te gdje su mu dvije djevoj~ice priredile prigodan recital, nakon ~ega je uslijedilo beskrajno fotografisanje sa svima koji su se do njega uspjeli probiti. D`eko je strpljivo uzimao djecu u naru~je, razgovarao s njima, i svi su bili zajedno bez obzira koji dres nosili i iz kojeg dijela grada dolazili. Ono {to se ~ini nemogu}e i protiv ~ega politi~ari mukotrpno rade godinama pozitivna energija jednog ~ovjeka na tren je izbrisala i vi{e nije bilo bitno ko se kako zove i koji dres nosi.
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KO BI REKO DA SE DESI D@EKO
CIJELO JAJCE JEDNA AVLIJA
Edin D`eko u plemenitoj misji UNICEF-a u navodno “problemati~nim op}inama”

Edina D`eko: “Lijepo vas je vidjeti sve zajedno. Drago mi je vidjeti da se dru`ite zajedno, u~ite i da niko nikoga ne razdvaja po imenu“
Kada pomislite da je to maksimum euforije, dolazak u Osnovnu {kolu “Berta Ku~era“ promtno vas demantuje. Stotine djece pred dva ulaza u {kolu, jer nisu sigurni na koji od njih }e u}i njihov idol. Ve}ina ih je il’ u dresu reprezentacije ili u dresu Manchester Cityja sa brojem i
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

DRŽAVA DŽEKO
natpisom “D`eko“ na le|ima. Dolazak automobila i euforija kao onomad na koncertima Beatlesa. Djeca tr~e, guraju se oko njega dok se probija do fiskulturne sale gdje ga ~eka jo{ nekoliko stotina nakrcane djece i atmosfera postaje usijana. Djeca vri{te, skandiraju “D`eko, D`eko...“ a neke

djevoj~ice ~ak i pla~u. D`eko se uspijeva probiti do mikrofona. “Kroz `ivot sam nau~io da ljude ne treba razdvajati po boji ko`e, imenu ili bilo ~emu. Svi smo jednaki, dru`im se i igram fudbal sa mnogim igra~ima i nikakve razlike nam ne predstavljaju
63

UNICEFOVA AKCIJA

KAD SE DOBRA SRCA SLO@E, SVE SE MO@E, SVE SE MO@E
[irom srednje Bosne dje~aci i djevoj~ice do~ekali su bosanskohercegova~ku nogometnu zvijezdu kao uzora i prijatelja

prepreku. Radite naporno, u~ite, po{tujte ljude oko sebe i rezultat }e do}i“, poru~uje im D`eko i poku{ava se uz asistenciju nastavnika i policije probiti kroz gomilu djece koja se guraju prema njemu. D`eko ih, naravno, ne izbjegava, ali se stvorila tolika gu`va da je vi{e bilo nemogu}e fotografirati se ili razgovarati, pa je jedino preostalo da se kroz gu`vu probije do zbornice. U{av{i u zbornicu {kole, svi shvataju da }e izlazak biti tako|er te`ak, jer je po stotinjak djece na oba ulaza. Poslije izjava za lokalne medije, D`eko se nekako, uz mnogo strpljenja i dalje poku{avaju}i da nikoga ne “o{teti“ za fotografisanje ili razmjenu par rije~i, uspio probiti do automobila, jo{ jednom pozdraviti okupljenu djecu i krenuti put Gornjeg VakuMI, PRVACI

fa/Uskoplja, gdje ga je u istoimenoj duploj {koli ~ekala sli~na situacija.

EVINA PJESMA ZA EDINA
U Gornjem Vakufu/Uskoplju bilo je jo{ vi{e djece, ali su ovdje anga`ovali lokalne za{titare da osiguraju slobodan prolaz. Bez obzira na gu`vu, strpljivi su bili svi, od D`eke preko za{titara pa do djece, nastavnika i roditelja. Sve je djelovalo nestvarno, stotine djece stajalo je iza trake s obje strane prolaza, dok je veliki broj njih skandirao i mahao s prozora {kole. Na ulazu ga do~ekuje djevoj~ica koja uz pratnju na sintisajzeru pjeva “Haj’mo Bosno, haj’mo Hercegovino“, a tu se D`eko upoznaje i sa Evom Pili}, u~enicom osnovne {kole i djevoj~icom an|eoskog glasa koja je osvojila cijelu regiju u~e{}em u “Supertalent showu“ na Novoj TV. D`eko potom obilazi jednu po jednu u~ionicu u kojoj ga ~ekaju razdragana djeca i vi{e niko ne zna u kojem je dijelu {kole niti je koga briga kako se zovu dje~ica koja ga do~ekuju. Potom u kabinetu hemije/kemije postavljaju poseban stol za uva`enog gosta, prezentiraju mu neke od akcija koje su provodili u {koli, nakon ~ega se predstavljaju: Robert, Emir, Eva, Emina... “Lijepo vas je vidjeti sve zajedno. Drago mi je vidjeti da se dru`ite zajedno, u~ite i da niko nikoga ne razdvaja po imenu. Sretan sam danas {to sam tu s vama, {to vas vidim tako razdragane i vesele, i `elim da takvi i ostanete“, poru~uje im D`eko na kraju, a na upit lokalnih novinara za{to je, iako ima dovoljno novca da u tom momentu bude bilo gdje u svijetu, odlu~io da dan provede s djecom Jajca i Gornjeg Vakufa/Uskoplja, skromno odgovara: “Moramo misliti na djecu, nema toga {to mo`e zamijeniti osje}aj koji me u ovakvim prilikama ispuni. Ja sam najsretniji kada sam sa vama hvala vam i na ovako lijepom do~eku.“
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

Evropske prvakinje s prvakom Engleske
Izme|u Jajca i Vakufa/Uskoplja, D`eko se od fotografiranja poku{ao odmoriti u ugodnom ambijentu pored vodenica na Plivskom jezeru, ali ni tu nije uspio izma}i znati`eljnim pogledima prolaznika koji bi, kako ga ko primijeti, pritr~avali da se fotografi{u. I taman kad je mislio da je sve pro{lo, iz autobusa je istr~alo 30-ak djevojaka, od kojih mnoge s viklerima. “D`eko, molim te slikaj se s nama, mi smo europske prvakinje u plesu!“, zamolile su ga ljubazno ~lanice plesne grupe MoStars iz Mostara, {to nikako nije mogao odbiti.

64

MACCA FENOMEN

Nekoliko je obljetnica vezanih za najveće od najvećih u popularnoj glazbi, dakle za kvartet THE BEATLES, a koje obilježavamo ove godine; Engleska i cijeli svijet digli su se na noge da dostojanstveno proslave sedamdeset godina života sira PAULA McCARTNEYJA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

ve obljetnica do obljetnice. Sir Paul McCartney, u narodu znan kao Macca, proslavio je 18. juna sedamdeseti ro|endan, nekoliko dana potom 80 godina napunio je slavni pop artist Peter Blake, isto toliko je star i studio Abbey Road, a krajem godine je i pola stolje}a od izlaska prvog singlea The Fab Four/Love Me Do, kojim je definitivno zapo~ela najkreativnija dekada u povijesti popularne glazbe.

S

OBAMINO PRIZNANJE
Za Maccu bi se te{ko moglo re}i da je od onih koji `ive od stare slave i grickaju akreditive steknute u pro{losti. Dapa~e, moglo bi se ustvrditi da je posljednjih desetak i vi{e godina za njega predstavljalo mo`da najkreativnije doba njegova `ivota; isklju~imo li naravno onaj kada je sa svojim sudrugarom i Liverpoola Johnom Lennonom ~inio stvarala~ku jezgru The Beatlesa, ali o tome su napisane tone knjiga, studija i doktorskih dizertacija. U postbeatlesovskom periodu Paul je McCartney prolazio kroz sretnije i manje sretne periode - i u stvarala~kom smislu i na privatnom polju, no kao da se desetak posljednjih godina sve poslo`ilo po koncu i on je naprosto blistao stvaraju}i kao da je neki juno{a koji se tek bori za svoju karijeru i ugled. Dobro de, bile su i godine kada je radio sa grupom Wings i izdao nekoliko sjajnih plo~a nastupiv{i s njom i u Zagrebu, u drugoj polovici ‘70-ih na koncertu koji se pamti, ali najnovija faza zapo~eta izdavanjem solo CD-a Driving Rain 2001., u suradnji sa ameri~kim producentom Davidom Kahneom, otvorila je neke nove perspektive za Maccu.
66

McCartney
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

U PUNOJ FORMI JE

SIR PAUL, NAJVEĆI POP AUTOR U POVIJESTI
Smrt njegove drugarice Linde i njena duga borba sa rakom je bila za njim, Kahne je za njega sastavio ~etvero~lani prate}i band i on je krenuo raditi suludom brzinom, sa obnovljenom stvarala~kom energijom. Pokazav{i iznova da je jedan od najve}ih, ako ne i najve}i pop autor u povijesti, ~ovjek sa nevjerovatnim melodijskim senzibilitetom i inventivno{}u, sa osje~ajem za neobi~ne pjesni~ke rime i uz to vrhunskog instrumentalistu - bas gitaristu, gitaristu, pijanistu - i vlasnika jednog od najljep{ih glasova uop}e u popularnoj glazbi. Otada je iza{lo nekoliko plo~a na kojima je pokazao da je vrhunski pop autor nastupio sa kvintetom na bezbrojnim koncertima na kojima je mije{ao pjesme iz Beatles perioda sa onima iz Wings faze, te sa aktualnim uspje{nicama koje su se redale jedna za drugom. Ali nove pjesme i novi CD-i tek su dio njegove aktualne `etve posljednjih godina, on se iskazao i kao skladatelj ozbiljne glazbe, napisao je i balet, imao izlo`be slika i to uspje{ne, razveo se od Heather Mills i ponovo o`enio Amerikankom Nancy Shevell, pokrenuo Paul McCartney Archive Collection , remasterizirao sve plo~e snimljene za The Beatles etiketu Apple Records, uradio nekoliko eksperimentalnih plo~a, raskinuo sa dugogodi{njim suradnicima, kompanijom EMI... Barack Obama ga je zakitio najvi{om nagradom u popularnoj glazbi, onoj koja nosi ime velikog Georgea Gershwina, prije nekoliko godina je otvorio doga|aje u rodnom mu gradu Liverpoolu sjajnim koncertom na starom fudbalskom stadionu kada je sve ostavio iskreno zadivljenim, a pri tome je po prvi puta izveo na koncertu antologijsku skladbu A Day In The Life sa albuma St.Pepper’s Lonely Hearts Club Band. Recentno, Paul je McCartney snimio svoj prvi hommage ameri~koj pjesmarici Kisses On The Bottom, na kojoj je otpjevao neke velike pjesme, ali i dodao vlastite dvije, udru`en sa zvjezdanom ekipom ameri~kih jazzista i aran`era, nastupio je prije koji dan na koncertu u po~ast dijamantskog jubileja kraljice Elizabethe II i sprema se da bude posljednji nastupaju}i na koncertu na otvaranju Olimpijskih igara, a izme|u je sa grupom negdje po Europi. I
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

jo{ nagla{ava da je flert sa ameri~kim pjesmama nastao tek u predahu stvaranja nove plo~e sa vlastitim pjesmama. Makar je do~ekan sa neskrivenim simpatijama.

SAMO ZA BOSNU
Rezimirajmo {to je to recentno radio na{ Macca, i to nakon izlaska CD-a Driving Rain do~ekanog sa odu{evljenjem. Slijedio je jo{ jedan studijski album Chaos And Creation In The Backyard iz 2005., ura|en u suradnji sa velikim producentom Nigelom Gudrichem, a za koga je zaslu`io tri Grammy nominacije, potom je slijedio meni najdra`i Memory Almost Full iz 2008., i sada ovaj nanoviji sa pjesmama iz american songbooka, uz jo{ nekoliko koncertih plo~a, DVD-a i filmskih glazbi. Treba posebno izdvojiti njegove projekte koje radi sa off grupom The Fireman, od kojih ona pod nazivom Elektric Arguments pokazuje njegovu iskrenu `elju za eksperimentiranjem i za radom bez komercijalnih pritisaka. Povijest CD-a Memory Almost Full je iznimno zanimljiva. Macca je odu~io da raskine sa EMI-jem i snimljeni je CD dao nedjeljnom izdanju The Maila 18. maja 2008. godine. Plo~a puna sjajnih pjesama, intimno snimljenih, sa zarazno plesnom otvaraju}om Dance Tonight u kojoj on svira riff na madolini, imala je izniman odjek i progla{ena jednim od njegovih najboljih radova u pola stolje}a dugoj karijeri. Paul McCartney u punoj je formi autorskoj i izvo|a~koj, beskompromisni je rocker koji zna biti tako nje`an, intiman, ali i rockerski izravan i izvo|a~ki muskulozan. Tek potom smo dobili i zvani~na izdanja, ali te je nedjelje The Mail O Sunday “pukao” u vi{e miliona primjeraka, pjesme su za`ivjele, a na do~eku je Nove godine u BBC studiju u emisiji Later With Jools (Holland!) naprosto blistao od optimizma i pozitivne energije. E, sad, nije Macca skladatelj ozbiljne glazbe, ali {to re~e muzikolog Howard Goodall, koji za BBC2 radi na seriji emisiji iz povijesti glazbe od najstarijih dana, za Paula McCartneya koji }e biti uklju~en u nju: “On ima intuitivan melodijski dar: u domenu melodija on je jedan od najve}ih autora koji su uop}e stvarali”, i poredi ga sa

takvim veli~inama glazbene povijesti poput Schuberta, Mozarta, Verdija ili Puccinija: “U slu~aju Puccinija mo`e{ govoriti o mo`da dvadeset velikih melodija, kod Schuberta mo`da 100. Ali Paul McCartney je u kategoriji 100+.” Sli~nog je mi{ljenja bio i njegov producent David Kahne, kada je sa novom grupom birao pjesme za koncertna izvo|enja po~etkom 2000-ih godina. Naprosto je ostao zaprepa{ten koliko ih je Macca napisao, a uz to da jo{ uvijek ima ma{te da ih pi{e. Otuda njegovi oratoriji, posebno onaj pod nazivom Ecce Cum Meum za zbor i orkestar, nastao krajem ‘90-ih, a izveden prvi puta 2001., izazivaju neskrivenu pa`nju. Nastao na poticaj dekana ~uvenog Magdallene Collegea u Oxfordu (na kome je muzikolgiju predavao i sad je profesor emeritus, Sarajlija dr. Bojan Buji}!), on je snimljen tek 2006. i odmah se na{ao na vrhu rang liste najprodavanijih plo~a klasi~ne glazbe i dobio niz nagrada. Napokon, najnoviji rad CD Kisses On The Bottom okuplja zvjezdanu ekipu ameri~kih jazz glazbenika. Tu je predivna pijanistica Diana Krall, sa ~ijim je mu`em, engleskim punk/new wave herojem Elvisom Costellom svojedobno pisao skupa pjesme, Eric Clapton na akusti~noj gitari, Stevie Wonder na usnoj harmonici, neprevazi|eni bubnjar Vinnie Colaiuta, takvi instrumentalisti~ki heroji kakvi su gitaristi John i Bucky Pizzarelli (sin i otac mu koji se pribli`io u ‘90-im godinama!), vibrafonista Mike Mainieri, kontrabasisti Roberet Hurst i neprevazi|eni Christian McBride, aran`eri Johnny Mandel i Novozelan|anin Alan Broadbent, bubnjar Jeff Hamilton, Londonski simfonijski orkestar je sniman u legendarnom Abbey Road studiju, a koncertni je majstor bio crnogorski violinista Roman Simovi}. Da sve ostane u ku}i, pobrinule su se k}erke Linda i Mary, zadu`ene za fotografije i oblikovanje. Prisje}amo se sada doprinosa koga je Paul McCartney dao za Bosnu, njegovog u~e{}a na CD-u za humanitarnu organizaciju War Child, dok smo Stellu ~esto sretali u jednom od bosanskih restorana blizu njenog studija, gdje je sa nama Bosan~erosima se rado dru`ila.
67

PERFEKTAN OSJE]AJ

Ličnost u fokusu nedavno završenog “5. Cinema City internacionalnog filmskog festivala” u Novom Sadu bio je njemački reditelj ANDREAS DRESEN; njemu je “Festival” priredio retrospektivu, dodijelio nagradu “Ibis” za doprinos evropskom filmu, ukazao sve počasti, a objavljena je i publikacija posvećena njegovom filmskom stvaralaštvu
ISTO^NONJEMA^KA ISTO^NONJEMA^KA KOLIJEVKA KOLIJEVKA

Andreas Dresen jedno je Andreas Dresen jedno je od najcjenjenijih imena od najcjenjenijih imena savremene evropske savremene evropske kinematografije kinematografije

ANDREAS DRESEN
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Novi Sad)

MAJSTOR REŽIJE

S
68

veobuhvatno je, na 5. Cinema City internacionalnom filmskom festivalu u Novom Sadu, koji je odr`an od 16. do 23. juna, javnosti skrenuta pa`nja na velikog majstora filmske re`ije, Andreasa Dresena, kojem je po{lo za rukom da u svakom trenutku i u svakom svom filmu

ostane dosljedan sebi, sopstvenoj etici i estetici u pogledima na svijet, na ljudsko bivstvovanje i svakodnevnicu. Na Dresena, kao autenti~nog i jednog od najboljih savremenih evropskih autora koji je, u odnosu na galamd`ijski filmski svijet sa festivalskih crvenih tepiha, tako tiho i gotovo skromno uspio da nametne svoje teme, svoje “male” filmove sa velikim srcem i sa va`nim `ivotnim porukama.

Da nametne i sebe, kao reditelja koji se odavno izdigao iznad isto~nonjema~ke kinematografske kolijevke, u kojoj je stasavao kao pripadnik “posljednje” ili “izgubljene” generacije filmskih stvaralaca Demokratske Republike Njema~ke.

MOBILNO I FLEKSIBILNO
Na autora filmova poput Oblici no}i, Mjesto za ro{tilj, Vilenbrokovi, Oblak 9, Viski sa vodkom, ili njegovog posljednjeg filma Zaustavljen na putu, koji je pobijedio pro{le godine u Cannesu, u programu Izvjestan pogled , a ove godine ga Asocijacija njema~kih filmskih kriti~ara
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

MAKSIMALAN NIVO AUTENTI^NOSTI
hrabrosti njenih ~lanova i va`nosti porodice u takvim trenucima. Po~eli smo od smrti, a do{li do `ivota! Slavimo `ivot!” Andreas Dresen, koji je u Novom Sadu bio u stalnom kontaktu sa publikom, zadr`avaju}i se poslije projekcija u dugom i iskrenom razgovoru sa gledaocima, ka`e da je primijetio da stariji gledaoci naro~ito vole njegove filmove Oblak 9 i Zaustavljen na putu, ali da mu nije ba{ najjasniji pravi razlog za to. Sasvim je mogu}e da razlog le`i u tome da je starijoj publici pomisao na strasnu tjelesnu ljubav u poznijim godinama, kao {to to Dresen hrabro i beskompromisno do~arava u filmu Oblak 9, daje nadu i puni je optimizmom. Ba{ kao {to poslije njegovog filma Zaustavljen na putu ta ista publika i na smrt mo`e da gleda vedrije, jer je Dresen opra{tanje od `ivota na tako ~udesan na~in u~inio punijim od samog `ivota. To samo mo`e majstor re`ije, a Andreas Dresen jeste majstor. Sa tim se lako slo`ila i novosadska publika, pune}i dvorane na svim projekcijama njegovih filmova. Andreas Dresen je ro|en 1963. u Geri, u Isto~noj Njema~koj. Po~etkom osamdesetih godina po~eo je da radi u pozori{tu i da snima kratke filmove. Studirao je re`iju na Fakultetu za film i televiziju Konrad Volf u Potsdam-Babelsbergu. Od 1992. radio je kao pisac i re`iser na filmu, televiziji i pozori{tu. Dresen je jedan od najomiljenijih njema~kih re`isera, sa razli~itim i

Scena iz filma Zaustavljen na putu

proglasila filmom boljim od Wendersove Pine, dok ga je njema~ka Akademija za film nagradila sa maksimalnim brojem nagrada Lola, {to su njema~ki “oscari”. Svi Dresenovi filmovi, a njegova filmografija je zaista pozama{na, imaju perfektan osje}aj za obi~an `ivot. Imaju krajnje otvoren odnos prema svakodnevnim, a nimalo jednostavnim `ivotnim problemima kao {to su usamljenost, nezaposlenost, odba~enost, bolest, ljubav i seks u poznim godinama, alkoholizam, neprilago|enost vladaju}im pravilima

}e vam uzvratiti: “Radoznao sam, a i ne `elim da se ponavljam. Ukoliko bih to i po`elio da radim, osje}ao bih se glupo. Tako|e, naj~e{}e sve zavisi od scenarija i od filmske pri~e. Primjera radi, kada sam pro~itao scenario za film Oblak 9 odmah sam znao da }u to snimiti kao malu, kamernu dramu. To je pri~i sa samo tri lika bilo najprimjerenije. Zato sam imao i malu filmsku ekipu, svega nas desetak, zbog ~ega smo bili izuzetno mobilni, fleksibilni i veoma intimni. Sasvim je druga~ija pri~a rad na filmu Viski sa vodkom, koji je

“Film je timski posao i njegov uspjeh zavisi od cijelog tima“
`ivljenja... Publika ih zato sa lako}om prihvata i voli, jer ih razumije i osje}a kao svoje, zato {to su direktni, jasni, bez vje{ta~kih dodataka i bez la`i. Zato {to su negdje poludokumentarni, {to imaju maksimalan nivo autenti~nosti, {to Dresen posti`e i njemu svojstvenim sistemom tretirane improvizacije u radu sa glumcima. Me|utim, ako pitate Andreasa Dresena u ~emu je tajna tolikog uspjeha njegovih filmova kod publike i kod filmskih kriti~ara, on }e se uvijek pozvati na oslonac koji ima u krugu svojih vjernih prijateljasaradnika: scenarista, direktora fotografije, glumaca i svog dugogodi{njeg pouzdanog i vjernog producenta Petera Rommela... Drugim rije~ima, Dresen }e rado za sebe re}i da je “timski igra~”. “Mnogo volim da radim timski. Film i jeste timski posao i njegov uspjeh zavisi od cijelog tima. I jo{ ne{to - rad sa puno ljudi oko tebe, privilegija je filmskog stvarala{tva”, ka`e Dresen. Ukoliko, pak, konstatujete kako za njega ne va`i ona ~uvena da “reditelj cijelog svog `ivota zapravo snima isti film”, jer svaki je stilski druga~iji, Dresen
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

zahtijevao i imao daleko ve}i bud`et, naj~e{}e ~ak pedesetak ljudi ispred kamere i minimum jo{ toliko iza kamere. U takvim filmovima nema mjesta za improvizaciju, a uz to, i Wolfgang Kohlhase je napisao tako divne i tako precizne dijaloge. Sve u svemu, `elim da ka`em da moj stil zavisi, prije svega, od pri~e.”

REALISTI^AN TON
Na konstataciju da taj njegov zanat podrazumijeva i majstorski rad sa glumcima i nevjerovatnu vje{tinu “kontrolisane improvizacije”, dovedenu do savr{enstva u filmu Zaustavljen na putu, u kojem je opra{tanje od `ivota na tako ~udesan na~in u~inio punijim od samog `ivota, Dresen odgovara: “Svaka scena je zapravo bila improvizacija, koja mi je omogu}ila da, uz profesionalne glumce, anga`ujem i obi~ne ljude koji su filmu dali neophodan realisti~an ton. Poku{ali smo da poka`emo {ta se de{ava ~ovjeku koji umire a {ta njegovoj porodici, i da tu situaciju prika`emo {to realisti~nije. Snimaju}i, shvatio sam da je to zapravo pri~a o porodici,

nagra|ivanim ostvarenjima, poput filmova Viski sa vodkom, Oblak 9, Ljeto u Berlinu, Mjesto za ro{tilj i Oblici no}i. Andreasov film Viski sa vodkom dobio je nagradu za najbolju re`iju na Me|u narodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima. Film Oblak 9, pak, premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2008., gdje je osvojio nagradu Udar srca, u selekciji Izvjestan pogled. Ovaj film osvojio je i Bavarsku filmsku nagradu za najbolju `ensku ulogu, najboljeg snimatelja i za najbolji film u Trstu 2009. godine. Film Ljeto u Berlinu nagra|en je za najbolji scenario na Filmskom festivalu u San Sebastijanu, kao i nagradom za najbolju `ensku ulogu na Čika{kom filmskom festivalu. Film Mjesto za ro{tilj dobio je Srebrnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu, kao i nagradu za najbolju re`iju na festivalu u Ge ntu. Film Oblici no}i osvojio je nagradu za najbolju mu{ku ulogu na Filmskom festivalu u Berlinu, kao i nagradu za najboljeg novog re`isera u Valjadolidu.
69

KULT MARKET
SADE

MUZIKA Koncerti u Sarajevu tokom SFF-a

Bring Me Home - Live 2011 (CD i DVD)
Sade Adu ima novo izdanje. CD i DVD: Bring Me Home - Live 2011 je s pjesmama koje je izvodila na nedavno odr`anoj turneji. Na CD je uvrstila trinaest, a na DVD dvadeset i dva snimka. Na osnovu onoga {to smo vidjeli u promotivnom klipu, to dobro i izgleda i zvu~i. I Sade i bend. I sve skupa!

Iz “Lindena” za nekoga i svakoga

IAN GILLAN i TONY IOMMI

Who Cares
Kakav dvojac! Pjeva~ Deep Purplea Ian Gillan i gitarista Black Sabbatha Tony Iommi pro{le godine objavili su singl, a od 13. jula ove godine mo}i }e se kupiti i njihov album Who Cares. Odlu~ili su snimiti osamnaest raritetnih pjesama, a u prijateljsku pomo} pozvali su Jona Lorda, Nicka McBraina i Jasona Newsteda.

KONCERTI U “DOMU MLADIH“ U JULU
Sarajevske grupe Kultur Shock (gore, lijevo) i Bombaj {tampa (gore, desno), pjeva~ Damir Urban (dolje, lijevo) i beogradski bend Negative (dolje, desno)

THE JON SPENCER BLUES EXPLOSION

Meat and Bone
Napravili su studijsku pauzu od osam godina, a u septembru se “vra}aju u shopove”. The Jon Spencer Blues Explosion novi album }e promovisati 18. septembra, zove se Meat and Bone, a sadr`ava}e dvanaest pjesama. Jon Spencer osnovao je Blues Explosion 1991., a Meat and Bone }e im biti deveti album.

I ove je godine sarajevska Agencija Linden osmislila je bogat, raznovrstan i aktuelan muzi~ki program tokom trajanja Sarajevo Film Festivala, od 6. do 14. jula. Ili, kako to pi{e na {pici dokumentarnog serijala Robna ku}a: “Za nekoga sve za svakog pone{to”. Sarajevo Music Stage 2012 bi}e otvoren u no}i kada }e biti otvoreno i osamnaesto izdanje sarajevske filmske smotre. Tada }e u Domu mladih, gdje }e se odr`ati svi koncerti, svirati Bombaj {tampa i beogradska grupa Vrooom. Dan kasnije, 7. jula, u glavnom gradu BiH ponovo su Bajaga i njegovi Instruktori, koji }e, jo{ malo, biti i za{titni sviraju}i znak SMS-a, dok }e vas naredne no}i “zabavljati muzi~ari koji piju”... Pardon, Hari Mata Hari . U ponedjeljak, 9. jula, sti`u nam Sr|an Jev|evi} i Kultur Shock, a nastupi}e i u~esnici Jaeger Music Nighta. Ulaz na sve koncerte osmog izdanja SMS-a bi}e slobodan za vlasnike Sarajevo Music Stage pozivnica. U slobodnoj prodaji }e se, pak, ulaznice za sve koncerte, osim za koncert Amire Medunjanin kojem }e se mo}i prisustvovati isklju~ivo uz pozivnicu,

na}i od ~etvrtka, 5. jula, a cijena je 20 KM. Amiru }ete mo}i gledati 10. jula, a 11. jula “zbog Dana sje}anja na genocid u Srebrenici, predvi|ena je pauza u programu Sarajevo Music Stagea”. Do kraja SMS-a i SFF-a svoje nastupe u Domu mladih jo{ su potvrdili i Toni Cetinski i Band, Urban & 4 i Negative, kao i Mostar Sevdah Reunion. I samo }e Amira Medunjanin pjevati u 22 sata, a svi ostali ta~no u pono}! (D. Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Shoes: Time to dance 2. Micatone: Handbreak 3. The Elkcloner: Crossfire 4. Caravan Palace: Rock It For Me 5. The Hives: Go right ahead 6. Deus: Quatre mains 7. Miike Snow: The Wave 8. Lethal Bizzle ft. Donaeo: Not a saint 9. Caro Emerald: Dr. Wanna Do 10. Caligola: Forgive Forget

70

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Veliko čudo” (SAD, Velika Britanija, 2012.), reditelja Kena Kwapisa
DOBRODO[LI MR. CHANCE

Hal Ashby
Igrani film iz 1979., s legendarnim Peterom Sellersom. Scenarij je napisao Jerzy Kosinski na temelju vlastite novele istog naslova. Direktor fotografije je Caleb Deschnel. Chance je vrtlar koji i `ivi i radi unutar zidina ku}e svog gazde u Washingtonu. Sve {to zna o svijetu jeste ono {to vidi na TV-u. Kada gazda umre on prvi puta izlazi u vanjski svijet. Divan film koji kritikuje dru{tvo ovisno o TV-u. Za ulogu u ovom filmu, Peter Sellers je bio nominiran za Oscara. Ocjena: 5

Kitovska srca
SVI SMO JEDNO
Drew Barrymore u filmu Veliko ~udo

FAUSTO 5.0
Big Miracle je filmska drama. Glavne uloge u njoj tuma~e Drew Barrymore i John Krasinski. Film je re`irao Ken Kwapis, a scenario su napisali Jack Amiel i Michael Begler, na osnovu knjige Toma Rosea Freeing the Whales. Ona se bavi operacijom Breaktrouh, koja se desila 1988., kada je inicijativom jedne osobe do{lo do me|unarodne akcije, te u~injeno sve {to je trebalo da bi se spasila tri siva kita zarobljena ispod leda blizu Point Barrow na Aljasci. Dakle, tri siva kita su zapela u arkti~kom krugu. Otkrio ih je jedan novinar i uskoro je krenula akcija spa{avanja. Prvo su to poku{ali pojedinci, kasnije stanovni{tvo, svjetski i lokalni mediji, a zbog `ivotinja su ~ak sura|ivale Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave i SSSR (iznena|uju}e za te godine, zbog njihovog tada{njeg odnosa). @ivotinje su, dakle, ujedinile dvije supersile! Ovo je film koji mo`da svojom estetikom i poetikom autora nije na visokoj umjetni~koj razini, no zbog svoje umjetni~ke ideje zasigurno, u dana{nje vrijeme bezosje}ajnosti, zaslu`uje itekakvu pa`nju. Nadam se da }e prikaziva~i to uvidjeti te da }e ovaj film biti na redovnom repertoaru bioskopa. U pregr{ti filmova koji su nanijeli {tetu `ivotinjama, bilo prilikom snimanja bilo kao negativna percepcija `ivotinja, ili oboje, ili se u najbla`em obliku okoristitili njima i doprinijeli svom uspjehu, ovo je veoma rijedak primjer u kojem su `ivotinje pri vrhu prioriteta. Drew Barrymore se u filmu susretne o~i u o~i sa kitom. Nakon {to se na snimanju filma E.T. susrela kao mala djevoj~ica sa tim simpati~nim vanzemaljcem, ovo joj je zasigurno bilo zanimljivo iskustvo, kao i
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

~ast. U filmu se pojavljuje i jedan srbijanski glumac, Stefan Kapi~i}. On je glumio ruskog kapetana Yurija Nikolayeva, koji upravlja ledolomcem, a koji dolazi u pomo} te probija put kitovima do otvorenog mora. Film je koprodukcija Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Ujedinjenog Kraljevstva. Treba po tko zna koji put napomenuti da se u korijenu rije~i `ivotinje nalazi - `ivot. Nakon {to su svi iz svojih primarnih razloga odlu~ili pomo}i kitovima (od kojih je jedan, na`alost, uginuo dok su dva spa{ena), pa za vrijeme pomaganja do`ivjeli katarzu, svi su na neki na~in pobolj{ali svoje `ivote. Dobro je ~initi dobro. Lijepo bi bilo da to i `ive}i s drugima, i ljudima i `ivotinjama, shvatimo. Svi smo jedno. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Moonrise Kingdom (Wes Anderson) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache & Eric Toledano) 3. Marigold Hotel (John Madden) 4. Osvetnici (Joss Whedon) 5. My Week With Marilyn (Simon Curtis )

Carlos Padrissa, Alex Olle i Isidro Ortiz
Igrani film iz 2001. godine. Fausto je kirurg koji radi na odjelu na smrt bolesnih pacijenata. Svaki dan gleda smrt. I sam je umoran od `ivota. Odlazi na medicinsku konferenciju. Susre}e Santosa, koji tvrdi da mu je ovaj odstranio `eludac. Fausto se njega ne sje}a, ali ga zaintrigira njegova zahvalnost te prijedlog Faustu da }e mu Santos ispuniti svaku `elju koju po`eli. Ocjena: 4

HUSH!

Ryosuke Hashiguchi
Igrani film iz 2001. godine. Naoya i Katsuhiro, mladi homoseksualni par na po~etku veze, igrom slu~aja upoznaje Asako, impulzivnu djevojku koja `eli dijete, no nema sre}e u vezama. Prepoznav{i u Katsuhiru idealna oca, zamoli ga da joj bude donor. Iako Naoya odmah odbaci tu mogu}nost, Katsuhiro kasnije, bez njegova znanja, pristane... Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video) 2. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG, Continental film) 3. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 4. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media) 5. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Veliki košarkaški mag ponovo u Beogradu

SEAT Toledo

Povratak “Debelog“
Foto: Mario Ili~i}

DU[KO VUJO[EVI]
Povratak najtrofejnijeg Partizanovog trenera

SEAT je predstavio novi Toledo. Ova 4,5 m duga~ka limuzina se odlikuje dinami~nim, elegantnim i modernim dizajnom, dok je za pogon zadu`ena aktuelna VW gama TDI i TSI agregata. Toledo }e biti predstavljen u [paniji i Portugalu tokom sredine novembra 2012., dok }e se na ostalim tr`i{tima pojaviti nekoliko mjeseci kasnije.

MOTOCIKLI

BMW Motorrad
Moto odjeljenje BMW-a je predstavilo svoju novu kacigu Race namijenjenu trka~ki orijentiranim voza~ima. Race }e biti dostupna od sezone 2013. Kaciga, pored sigurnosnog aspekta, donosi unaprije|enu aerodinamiku, udobnost, vidljivost i ventilaciju.

DESIGN

Bentley
Novi, do sada najsna`niji model, Bentley GT Speed }e biti predstavljen na Goodwood Festivalu brzine 2012. Perjanicu Bentley ponude pokre}e W12 agregat sa 616 KS. Bentley je ve} po~eo sa prihvatanjem narud`bi, dok }e prve isporuke ovog modela po~eti najesen.

Trofejni srbijanski stru~njak Du{ko Vujo{evi} zvani~no je po ~etvrti put postao trener ko{arka{a beogradskog Partizana i obe}ao da }e u~initi sve da aktuelni rekord od 11. uzastopnih {ampionskih titula u~ini jo{ nedosti`nijim. “ Znam da mom prethodniku Vladi Jovanovi}u nije bilo lako kada je pre dve godine postao prvi trener, ali ne}e ni meni biti, jer sada klub ima 11 osvojenih titula zaredom. Ne verujem da }e taj rekord ikada biti oboren. Trudi}u se da taj rezultat u~inim jo{ te`im za svakoga ko `eli da prekine ovaj niz“, rekao je Vujo{evi} na promociji u Klubu sportista na stadionu Partizana, koja je trajala punih sat vremena. Vujo{evi} je istakao da Partizan kao i svih prethodnih godina radi u izuzetno te{kim uslovima. “Sitaucija je te`a nego kad sam dolazi pro{li put. Nerealno je i nerazumno o~ekivati vrhunske rezultate ako nisu ispunjeni ni minimalni uslovi za rad. U sportu se ~esto vreme rada i vreme rezultata ne poklapaju. Neki misle da je na{e vreme pro{lo, a ja smatram da vreme za druge jo{ nije do{lo“, konstatirao je Vujo{evi}. Vujo{evi} je najavio da postoji mogu}nost i da ostane na funkciji predsjednika Sportskog dru{tva Partizan. “To }emo re{iti u na{oj ku}i. U principu, ova funkcija je vi{e protokolarna. Jedini sukob interesa koji mo`e da postoji je to {to recimo kao predsednik Sportskog dru{tva mogu da smenim predsednika ko{arka{kog kluba“,

na{alio se Vujo{evi}. Novi-stari trener Partizana najavio je i promene u igra~kom kadru i naveo da }e cilj u narednom periodu biti da ponovo postane fabrika dobrih mladih igra~a za Evropu i NBA ligu. On je prokomentirao i situaciju u rivalskoj Crvenoj zvezdi. “Drago mi je kada ~ujem da je neki klub smanjio svoj dug za 12 miliona evra, jedino se pitam kako su prethodno potro{ene te pare i na koji na~in i kojim rezultatima je uspeo da vrati novac.“ Vujo{evi} je potvrdio da je imao izuzetno ozbiljnu ponudu zagreba~ke Cibone. “Cibona je na jedan gospodski na~in pokazala veliku `elju da do|em tamo. Da nije postojala opcija sa Partizanom, oti{ao bih u Zagreb. Niko ne treba da misli da nisam oti{ao zato {to se radi o Hrvatima.“ Prema njegovim rije~ima, od mladih igra~a }e o~ekivati da potpuno budu posve}eni ko{arci i da ne}e dozvoliti da ih “akontaciono progla{avaju velikim igra~ima“. Tako|e, naglasio je da mu bez obzira na sve {to je uradio u Partizanu ne}e nedostajati motiva. “Tokom prethodnog boravka u klubu uspesi su na neki na~in po~eli da me dave i pritiskaju, pla{io sam se da bi svaki eventualni neuspeh sru{io sve prethodne uspehe. Sada sam se poprili~no odmorio i izgubio sam pomenuti strah i imam potrebu da opet budem koristan“, zaklju~io je Vujo{evi}. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Rodna diskriminacija i stereotipi
SAD

Vino
Dvije ~a{e vina svakog dana pobolj{at }e kvalitet va{eg `ivota, tvrde istra`iva~i sa Univerziteta u Bostonu. Oni su na uzorku od 5.404 ispitanika u dobi od 50 godina utvrdili da umjereno konzumiranje vina pobolj{ava spretnost, emocionalnu stabilnost i mobilnost te sposobnost razumijevanja drugih ljudi.

Biti žena u Bosni
PITANJA O BRAKU, TRUDNO]I, VEZAMA
Brak i maj~instvo za `ene u BiH su ote`avaju}a okolnost pri zapo{ljavanju

RUSIJA

Droga
Prema poslednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku, za mart ove godine, u Bosni i Hercegovini su zaposlene 688.702 osobe. Od tog broja su 282.304 ili 40,99 posto `ene. Ukupan broj registrovanih nezaposlenih u odnosu na mjesec ranije se smanjio za 0,2 posto, ali je broj nezaposlenih `ena u istom periodu pove}an za 0,1 odsto. Nezaposlenost je zajedni~ki problem gra|ana i gra|anki BiH, ali i dalje vi{e poga|a `ene. Nezaposlenost je istovremeno jedan od uzroka i jedna od posljedica rodne diskriminacije `ena u bh. dru{tvu, pi{e Mediaonline.ba. “Bosna i Hercegovina je donedavno imala najmanji procenat u~e{}a `ena u radnoj snazi u Evropi, ~ak manji i od Albanije, {to je presedan u odnosu na predratnu statistiku“, ocjenjuje Lejla Somun-Krupalija, savjetnica u Centru za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. Razloge ovakvog stanja Somun-Krupalija pronalazi, izme|u ostalog, u hiljadama godina starom stereotipu da je `enski prostor prostor ku}e, a mu{ki - prostor zara|ivanja, u posljedicama rata koji je u prvi plan ponovo izbacio mu{karca-ratnika, te ~injenici da je ekonomska tranzicija u BiH najdrasti~nije pogodila “`enska“ radna mjesta. “Ako ne postoji finansijska pomo} za ~uvanje djece, brigu o starima ili osobama sa invaliditetom, sve te obaveze tradicionalno padaju u krilo supruzi, majci, k}erki. Slaba socijalna podr{ka je svakako jedan od razloga {to je manje zaposlenih `ena. Jedan od razloga za{to `ene ne ulaze u trku na tr`i{tu rada je i taj {to im se ne isplati, jer gotovo 80 posto
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

svoje plate bi morale dati na ~uvanje djece“, ocjenjuje Somun-Krupalija. @ene se susre}u sa rodnom diskriminacijom ve} na prvom koraku pri zapo{ljavanju. U nemalom broju oglasa za posao, bez vidnog i logi~nog razloga, tra`e se kandidati isklju~ivo mu{kog spola, a prilikom intervjuisanja `enama se postavlja ~itav niz diskriminatorskih pitanja, poput “da li ste udati, imate li djece i koliko, planirate li u skorijoj budu}nosti roditi, da li ste u vezi, s kim `ivite“... Gotovo po pravilu za mu{karca je veliki plus ako je suprug i otac jer poslodavac pretpostavlja da }e i na poslu, kao i u porodici, biti savjestan i odgovoran, dok se za `enu maj~instvo i uloga supruge percipiraju kao ote`avaju}a okolnost jer se pretpostavlja da }e svojim porodi~nim ulogama u odnosu na poslovne uvijek davati primat. U naro~ito su te{koj poziciji samohrane majke, te `ene starije `ivotne dobi, a Lejla Somun-Krupalija zaklju~uje: “Svi ho}e da zaposle mladu i sposobnu `enu, idealno izme|u 25 i 35 godina starosti, sve ispod toga je premlado i neiskusno, sve preko je staro i iscrpljeno.“ Ni u ku}nim poslovima `ene nisu ravnopravne sa mu{karcima. Istra`ivanja pokazuju da ~ak 75 posto ku}nih poslova obavljaju `ene. Kada bi joj bili pla}eni svi ku}ni poslovi, `ena bi dnevno zara|ivala oko 20 eura. Mu{karci se u ku}i bave uglavnom sitnijim popravkama i pla}anjem ra~una, {to podrazumijeva odlazak do {altera, ali ne i finansiranje tro{kova, rezultati su istra`ivanja EU-a o svakodnevnim navikama stanovni{tva. (Priredila: M. Radevi})

Oko milion ljudi umrlo je od droge u Rusiji u posljednjih 20 godina, objavio je ruski Savezni ured za borbu protiv narkotika (FSKN). Ove statistike odnose se samo na osobe od 15 do 34 godine starosti, a u zemlji koja ima 143 miliona stanovnika njih oko pet miliona su ovisnici o narkoticima, tvrdi FSKN. Tre}ina kaznenih djela po~injenih u Rusiji vezana je za drogu.

EUROSTAT

Promet

Milano je prvi na listi 25 prometno najzagu{enijih evropskih gradova, slijede ga belgijski Bruxelles i Anvers, a ~etvrto mjesto zauzeo je Pariz. Prema podacima Eurostata, u vrhu zemalja s najgorim stanjem u saobra}aju je Belgija u kojoj su voza~i tokom 2011. u vo`nji, odnosno u prometnim gu`vama “izgubili“ 55 sati, a slijedi je Holandija, gdje su voza~i u automobilima proveli oko 50 sati.

73

KULT MARKET
NJEMA^KA

CRVENI FENJER Oko 66 posto žena želi začiniti seksualni život

Micaela Schaefer

Eiffelov toranj je najpoželjnije mjesto

Iako su navikli gledati je u goli{avim izdanjima, Micaela ih je opet uspjela iznenaditi. Seksi brineta je potpuno gola pro{etala ulicama Berlina, visila s krana iznad grada i to sve za potrebe svog novog kalendara za 2013. godinu.

ENGLESKA

SAN SVIH EVROPLJANA
Toranj u Parizu centralno je mjesto mnogih seksualnih ma{tarija

Rosie Jones
Vi{e od polovice Amerikanaca nije zadovoljno duljinom trajanja seksualnog odnosa, utvrdila je studija najve}eg svjetskog proizvo|a~a kondoma Durex provedena na 1000 ljudi. Gotovo 51 posto njih pri`eljkuje promjene. Oko 37 posto ljudi smatra kako seks traje prekratko, a 14 posto njih misli da traje dulje nego {to `ele. Seks bi trebao trajati oko 10 minuta ili manje, smatra 25 posto ljudi, potvrdila je studija. Osim toga, skoro 75 posto mu{karaca i 66 posto `ena `eli promijeniti mjesto na kojem se seksaju. Oko 75 posto njih za~inilo je seksualni `ivot seksom u autu, na pla`i ili u bazenu. Od slavnih mjesta, najvi{e `ena `eli se seksati u Eiffelovom tornju, na drugom je mjestu Buckinghamska pala~a, dok je Bijela ku}a na tre}em mjestu. [to se ti~e seksa kod ku}e, 31 posto to voli raditi ispod tu{a, 23 posto voli na kau~u, a 22 posto njih na terasi. Oko 61 posto ljudi smatra kako te dobar seksualni `ivot ~ini jo{ i boljim partnerom. Unato~ tome njih 46 posto tvrdi kako }e prije vidjeti Big Foota nego posti}i orgazam u isto vrijeme kad i partner. Tek oko 35 posto Francuza, 40 posto Amerikanaca i 50 posto Britanaca koristilo je kondom pri prvom seksu, otkrilo je istra`ivanje Durexa. Grci su mnogo osvje{teniji o riziku spolno prenosivih bolesti i ne`eljene trudno}e te je 66 posto

Mnogi su upravo njezine grudi proglasili najboljim u Velikoj Britaniji. Stoga su vjerojatno mu{ki obo`avatelji ve} upoznati sa seksi Rosie Jones, koja je jo{ jednom za Nuts pokazala sve ~ari svojih oblina.

SAD

Kate Upton
Njoj je samo 20 godina, a ve} je seks simbol. Kate je jedno od najtra`enijih tijela naslovnica. Na zadnjem snimanju za {panski Vogue, Kate je o`ivjela duh seks ikona Pamele Anderson i Farrah Fawcett.

njih kod prvog seksa koristilo kondom, a isto je u~inilo i 66 posto Tajlan|ana te Ju`nokorejci. [to se ti~e eksperimenata u spava}oj sobi, Britanci su me|u pustolovnijim nacijama svijeta te ~e{}e koriste vibratore nego Francuzi, a tro{e i vi{e lubrikanata nego Nijemci, pokazala je anonimna Durexova anketa. Svaki tre}i Britanac isprobao je vibrator ili neku drugu seks-igra~ku, a najkonzervativniji u tom pogledu su Kinezi, od kojih se tek 14 posto slu`i nekim sekspomagalom. Za 14 posto Britanaca seks utroje najve}a je neostvarena fantazija, a oko 15 posto Kineza voljelo bi isprobati sado-mazo igrice, dok bi 10 posto njih `eljelo vi{e oralnog seksa, pokazala je anketa. Najve}i ljubavnici prije braka su Ju`noafrikanci koji imaju 33 seksualne partnerice prije braka, dok ih Ju`noafrikanke imaju oko devet. Osim toga, Ju`noafrikanci su i najotvoreniji po pitanju razgovora o seksu te se polovica njih doti~e te teme s partnerom. Grci prije braka imaju 30 seksualnih partnerica i po tom su na vrhu ljestvice u Europi. Najmanje partnerica imaju Nizozemci, u prosjeku njih 12, dok Nizozemke imaju {est partnera prije nego {to ka`u sudbonosno “da”. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA “Smrt čovjeka na Balkanu“ u Novom Sadu
BEOGRAD

Frlji}
Nagrada Fonda “Biljana Kova~evi} Vu~o“ za ljudska prava ove godine je dodijeljena reditelju Oliveru Frlji}u, jednom od najzapa`enijih pozori{nih stvaralaca na prostoru ex-Jugoslavije. Kako je istaknuto u obrazlo`enju, Frlji} je ~ovjek koji u svakoj sredini u kojoj radi uspijeva da protrese uspavanu kriti~ku javnost i privu~e pa`nju dru{tva ka problemima koje elite, motivisane i povezane sebi~nim interesima, uporno guraju pod tepih.

Crna komedija osvojila publiku i žiri

SVE U JEDNOM KADRU
Uspje{an po~etak festivalskog `ivota filmskog eksperimenta Miroslava Mom~ilovi}a

NI[

U arhivi
Digitalna arhiva grada Ni{a, kolekcija od devet DVD-ja na kojima je predstavljena ni{ka alternativna kulturna scena od 1980-ih do danas, promovirana je 27. juna u Domu omladine Beograda, uz projekciju dokumentarnog filma o lokalnoj rock sceni Mi pla~emo iza tamnih nao~ara. DVD boks set Digitalne arhive sadr`i audio snimke, video spotove, fotografije i biografije vi{e od 30 alternativnih bendova, te knji`evnika, strip crta~a, fotografa, kao i video radove, unplugged koncerte...

Novi dugometra`ni igrani film beogradskog reditelja Miroslava Mom~ilovi}a Smrt ~ovjeka na Balkanu, imao je svoj prvi “ispit“ pred publikom. Film je prikazan u okviru takmi~arskog programa Nacionalna klasa na nedavno zavr{enom festivalu Cinema City u Novom Sadu, a sude}i prema reakcijama publike i osvojenim nagradama, Mom~ilovi}evo novo ostvarenje ~eka dug i uspje{an `ivot. Smrt ~ovjeka na Balkanu progla{en je najboljim filmom u pomenutoj selekciji, reditelj Mom~ilovi} nagra|en je za re`iju i scenario, dok je bosanskohercegova~kom glumcu Emiru Had`ihafizbegovi}u, koji tuma~i glavnu ulogu, dodijeljena nagrada za najboljeg glumca. O Mom~ilovi}evoj novoj crnoj komediji ve} smo pisali na ovim stranicama - estetski vrlo neobi~an film, snimljen u jednom kadru i prakti~no bez bud`eta, sa izvrsnom gluma~kom ekipom koja je pristala na saradnju bez honorara... Autor nekih od najuspje{nijih filmova u regiji u posljednjih dvadesetak godina, kao {to su Kad porastem bi}u Kengur i Sedam i po, ovog puta publici je ponudio svojevrstan filmski eksperiment kroz pri~u o poznatom kompozitoru koji po~ini samoubistvo ispred web-kamere svog kompjutera. Privu~eni pucnjem, u stan dolaze njegove kom{ije koje provode vrijeme ~ekaju}i da stignu hitna pomo} i policija. Sve vrijeme ih snima web-kamera, a da oni toga nisu svjesni. Dok ~ekaju, krate vrijeme tako {to piju, jedu, igraju {ah, evociraju uspomene na pokojnika, sa`alijevaju ga...
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Film koji smo uradili je posljedica jednog uspje{nog scenarija Miroslava Mom~ilovi}a, za koga mislim da je zajedno s Du{anom Spasojevi}em i Sr|anom Koljevi}em jedan od vode}ih scenarista u regiji. Volim sve {to je Mom~ilovi} napisao i re`irao i kada mi je ponudio da igram glavnu ulogu u filmu Smrt ~ovjeka na Balkanu, odmah sam prihvatio. To je estetski neobi~an film, jer je ra|en u jednom kadru. Sama ~injenica da se za film interesuju razni festivali - idemo u Karlove Vary, Cinema City u Novom Sadu, Sopot, Sarajevo govori da film vrijedi, jer jo{ nije ni promoviran kako treba. To je pri~a o trivijalizaciji `ivota. Kako je ljudski `ivot postao najjeftinija stvar. Radnja prati doga|aje u stanu kompozitora nakon {to se on ubije. Naime, kom{ije upadaju u stan i umjesto da se o tom ~ovjeku pobrinu kako dolikuje, nastaje groteska. Kako ko dolazi: od kom{ija, preko hitne pomo}i, do forenzi~ara, svi donose svoje probleme i frustracije i niko se prema smrti tog ~ovjeka ne odnosi onako kako bi trebalo. Mislim da je film jako zanimljiv“, rekao je za list Danas Emir Had`ihafizbegovi}. Pored njega, uloge u filmu tuma~e Nikola Kojo, Rale Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}, Anita Man~i}, Nikola \uri~ko, Mira Karanovi}, Milica Mihajlovi}, Bane Trifunovi}, Milo{ Samolov, Bojan @irovi}... Film Smrt ~ovjeka na Balkanu uskoro }e imati priliku premijerno vidjeti i sarajevska publika, 10. jula u okviru programa Open Air Sarajevo Film Festivala. (M. Radevi})

ZAGREB

Fantastic
Filmski festival Fantastic Zagreb okupi}e krajem juna i po~etkom jula ljubitelje fantastike i srodnih `anrova, a prikaza}e vi{e od 25 ostvarenja. Najavljene su i dvije nove programske sekcije: Ameri~ke no}ne more (American Nightmares) i Vizije (Visions). Program American Nightmares posve}en je novom talasu mladih ameri~kih autora i `anrovske indi scene, ali i veteranima kao {to su Francis Ford Coppola i William Friedkin.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U sarajevskoj galeriji Boris Smoje, 30. juna, Art Lab i Mala {kola fotografije, uz podr{ku galerija Black Box i Boris Smoje, te mnogobrojnih umjetnika iz BiH, Hrvatske, Engleske i Irana, organizuju prodajnu izlo`bu fotografija i slika. “Autori su umjetnici koji su zna~aj projekata Muzi~ka soba i Mala {kola fotografije u Dje~ijem domu Bjelave prepoznali i svojim fotografijama poma`u njihov dalji razvoj. Odli~an je srbijanski bend Goribor, a odli~no je i rukovodstvo bosanskohercegova~kog Art kina Kriterion, konkretno - sarajevskog. Pa su u goste pozvali Goribor, koji }e nastupiti 28. juna, u 22 sata. Ali, nije u redu promovisati rock and roll u vrijeme polufinala Evropskog prvenstva. Mo`e, ili jedno ili drugo. Haj’mo u 23, je li ok? Ljeto puno kolonija, kao i svake godine. Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak Glavna podru`nica Tuzla, organizuje Me|unarodnu likovnu koloniju Bre{ke. U radu Kolonije, koja je u programu kulturne manifestacije Ljeto u Tuzli, sudjeluje {esnaest umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Ma|arske, Slovenije i Srbije. A do 1. jula, Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo Prosvjeta organizuje Likovnu koloniju sa studentima Fakulteta humanisti~kih nauka Univerziteta D`emal Bijedi} u Mostaru, u ba{ti ku}e Svetozara ]orovi}a. U radu kolonije sudjeluje dvanaest studenata. Od 3. do 5. jula, tako|e u Mostaru, bi}e odr`ane [anti}eve ve~eri poezije. U programu je poetsko-scenski kola` Sve se rane oko srca sple}u, predstavljanje knji`evnika @eljka Bojovi}a, te Pjesni~ko ve~e u kojem }e sudjelovati petnaest pjesnika iz BiH, Crne Gore i Srbije. Tu no} }e nastupiti i duo Arkul iz Mostara. Internacionalna {kola fotografije Erola ^olakovi}a- [ehi}a u Po~itelju }e biti organizovana od 1. do 8. i od 23. do 29. jula. U Internacionalnoj umjetni~koj koloniji u ovom prekrasnom hercegova~kom gradi}u, predava~i }e biti: Zana [utrovi}, Stipe Bo`i}, Goran Kuki}, Jo{ko Jeron~i}, Andy Burridge i Branislav Brki}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

DALILA ZELJKOVIĆ, PR koordinator Art kina “Kriterion” u Sarajevu

Svjedo~anstvo o Bekimu
U prostorijama Art kina Kriterion u Sarajevu, od 29. juna do 5. jula bi}e postavljena dokumentarna izlo`ba Bogatstvo izgubljeno u ti{ini, koja je posve}ena glumcu Bekimu Fehmiuu. “Kroz hronolo{ki prikaz `ivota Bekima Fehmiua, od najranijeg djetinjstva do godina neposredno prije smrti, izlo`ba Bekim Fehmiu Bogatstvo izgubljeno u ti{ini sadr`i prikaz sjajne i bogate gluma~ke karijere, ali je istovremeno i svjedo~anstvo o njegovim izuzetnim eti~kim, intelektualnim i humanisti~kim stavovima i shvatanjima, koji prevazilaze ograni~enja nacionalnih kultura i granica”, najavljuje Dalila Zeljkovi}, PR koordinator Art kina Kriterion u Sarajevu: “Na izlo`bi }e biti prikazani novinski intervjui ura|eni sa Bekimom Fehmiuom u periodu od 1967. do 2001., dijelovi knjiga, dokumenti iz li~nog `ivota, fotografije, filmski posteri, ali i tonski i video zapisi.” Bekim Fehmiu ro|en je u Sarajevu, 1936. godine.

MITHAT TURKOVIĆ, član “Organizacionog odbora” 11. međunarodnog šahovskog turnira “Bajro Isaković“ u Stocu
MITHAT TURKOVI]
“U prethodnim godinama na Turniru je sudjelovalo vi{e od hiljadu {ahista”

76

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

NEDŽAD MERDŽANOVIĆ i ALMAS SMAJLOVIĆ, članovi dua “Cover Dose” iz Sarajeva

Spojili smo sve energije
ASA Prevent grupacija predstavila je 27. juna umjetnike koji }e nastupiti na njihovoj velikoj zabavi tokom ovogodi{njeg Sarajevo Film Festivala. A to je, dakle, duo Cover Dose. Pretpremijerni nastup ima}emo 13. jula na SFF-u, a koncert na kojem }emo predstaviti sve ono {to smo napravili planiramo za septembar ili oktobar. Ovu pri~u smo zapo~eli slu~ajno, tokom na{ih dru`enja, iz radoznalosti i ljubavi prema muzici, ali i prema nekim pjesmama koje smo slu{ali od prvih dana kada smo ih po~eli skidati na gitari, pa do danas kada ih skidamo sa interneta. Na ovaj na~in smo htjeli dati svoj pe~at pjesmama koje su obilje`ile na{e `ivote, ali i nekim pjesmama koje spadaju u elektronsku formu muzike. Ukratko, htjeli smo napraviti to da pjesme koje ste
~uli hiljadu puta poslu{ate na novi na~in hiljadu i prvi put. Prvo ste obradili pjesmu Miss Sarajevo, koju su napisali Bono Vox i Brian Eno... Da, sasvim slu~ajno smo snimili i spot za ovu pjesmu. Poku{avali smo prona}i na~in da zabilje`imo tu neku ku}nu atmosferu, ali nam se nije dalo, jer nekad nema{ dobru kameru, onda nema{ dobro svjetlo... I nakon osam poku{aja, u dobrom studiju smo uspjeli spojiti sve energije i snimiti to na{e `ivo izvo|enje. Zadovoljni smo {to imamo puno posjeta na You Tubeu, zadovoljni smo pozitivnim komentarima i zato nastavljamo u tom pravcu. Da pjesmama koje su ostavile pe~at u na{im `ivotima damo novi dah i prezentiramo ih na svoj na~in.

[ahovski turnir pored Bregave
U Stocu }e, 7. jula, biti odr`an 11. me|unarodni {ahovski turnir Bajro Isakovi}. Sto~ani }e se, dakle, i ove godine sjetiti i odati po~ast svom uglednom sugra|aninu, dok turnir koji nosi njegovo ime iz godine u godinu postaje sve zna~ajniji, ugledniji, priznatiji... “U prethodnim godinama na turniru je sudjelovalo vi{e od hiljadu {ahista, a me|u njima je bilo desetak velemajstora, dvadesetak intermajstora i majstora, kao i drugih {ahista iz Bosne i Hercegovine i nama susjednih dr`ava. U~estvovali su veoma kvalitetni igra~i iz dr`ava biv{e Jugoslavije, kao i pojedinci iz Francuske, Kanade i SAD-a. Sada o~ekujemo u~e{}e oko 120 igra~a iz navedenih podru~ja, i to desetak velemajstora, dvadesetak intermajstora i majstora i ve}i broj nerejtingovanih zaljubljenika u ovu drevnu igru”, obja{njava Mithat Turkovi}, ~lan Organizacionog odbora 11. me|unarodnog {ahovskog turnira Bajro Isakovi}. Ako kome bude usput, mo`e 7. jula svratiti u Vilu Raguza u Stocu, pozdraviti u~esnike, a mo`e se, Boga mi, i prijaviti za sudjelovanje na turniru. “Po~etak Turnira je u 11 sati. Najzaslu`niji {to ovaj turnir ima du{u i ovakav zna~aj i kvalitet su Fadil Obradovi}, zaljubljenik u {ah i inicijator za prve korake
28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Fotografija sa Turnira, Fotografija sa Turnira, snimljena 2. jula pro{le godine snimljena 2. jula pro{le godine

turnira, Emir Hara~i}, koji se brine oko smje{taja i regularnosti Turnira, Ismet Mehremi}, radni kolega rahmetli Bajre, Anel [ator i Amer Isakovi}, sestri} i sin - tehni~ki organizatori, a tu sam i ja, Bajrin vjen~ani kum i drug iz {kolskih i fakultetskih dana. Nabrojani ~ine Organizacioni odbor ovoga turnira, a tehni~ku podr{ku sa {ahovskim figurama i satovima podr`ava [K Bosna, kao i {ahovske sudije Mirza Miralem, Dario Kure{ i Omer Falad`i}. Trebam napomenuti da su zna~ajan doprinos ovim doga|anjima, turnirima, dali dvojica Sto~ana koji nisu vi{e me|u nama, profesori Nijaz Durakovi} i Adem Krgo”, veli Turkovi}.
77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

[pijuni kratko traju

^

injenica da je aktuelni ruski predsjednik Vladimir Putin, svojevremeno, hljeb zara|ivao kao pripadnik ~uvenog sovjetskog Komiteta za dr`avnu bezbjednost (KGB) i dalje je za mnoge na Zapadu mnogo intrigantnija od rezultata koje je postigao kao {ef dr`ave. To je podstaklo ameri~ki magazin Foreign Policy da se, u trenutku kada su odnosi Rusije i SAD-a optere}eni nemalim razlikama u strate{kom gledanju na svijet, ponovo okrene sudbinama nekada{njih sovjetskih i ruskih {pijuna. Treba podsjetiti da su sli~ne pri~e posebno bile aktuelne na prelazu izme|u 1999. i 2000., kada je, tada ve} umorni prvi predsjednik Ruske Federacije Boris Jeljcin za svog nasljednika imenovao - Putina. Mada je Putin ve} neko vrijeme obavljao funkciju predsjednika Vlade, tek je njegov dolazak na najvi{u funkciju u dr`avi pokrenuo pitanje: “Ko je ovaj ~ovjek i {ta je do sada radio?” Intrige su se redale jedna za drugom, i svaka je bila atraktivnija od prethodnih. Sve pomenuto de{avalo se prije 12 godina, tako da je podgrijavanje stare pri~e i{lo malo te`e. Zato su se novinari Policyja bacili na istra`ivanje gorkih sudbina pojedinih pripadnika KGB-a. I prva konstatacija do koje

su do{li jeste da je Putin pro{ao bolje od svojih kolega. Naravno, u samom vrhu liste ruskih agenata koje je zadesila lo{a sudbina je Aleksandar Litvinjenko, za kojeg se tvrdilo da je otrovan radioaktivnim polonijumom. Po{to je sa jo{ nekolicinom kolega javno odbio da likvidira ~uvenog oligarha Borisa Berezovskog, optu`en je za prekora~enje slu`benih ovla{tenja. Preminuo je u jednoj londonskoj bolnici, 23. novembra 2006. “Radioaktivni mrtvac ukazuje da su specijalne slu`be u svojim metodima likvidacije prevazi{le same sebe”, pi{e tim povodom list. Posebnu pa`nju naj{ire javnosti privla~e takozvani prebjezi – agenti koji su promijenili gazdu i iz tajnih slu`bi svoje zemlje pre{li u sli~ne slu`be drugih zemalja. Jedan od takvih je Boris Kirpi~kov, zavrbovan od KGB-a 1984. i poslat na rad u Letoniju. Po raspadu SSSR-a, infiltrirao se u letonske specijalne slu`be i postao dvostruki agent. Krajem ’90-ih je sa falsificiranim paso{em prebjegao u Veliki Britaniju gdje se i danas dr`i podalje od javnosti. Njegov kolega Oleg Ljalin proslavio se time {to je ’60-ih, dok je radio u Londonu pod okriljem Sovjetskog trgovinskog biroa, zahvaljuju}i njegovoj “djelatnosti”, iz britanske prijestolnice ku}i poslao ~ak 100 sovjetskih {pijuna. Bio je to najmasovniji “povratak” agenata ku}ama. Ljalinova pri~a je prava filmska: zaljubio se u sekretaricu biroa, iza{ao s njom u no}ni provod, popio malo vi{e, sjeo za volan i - zavr{io u policiji. Britanska slu`ba brzo je shvatila da u rukama dr`i “zlatnu koku”. U `elji da izbjegne zatvor pokazao se prili~no govorljivim. Sve dalje je bila stvar tehnike. Kasnije se o`enio svojom sapatnicom, ali brak nije potrajao dugo. Slu~aj izvjesnog Aldridgea Aimesa jo{ je bizarniji. Kao agent CIA-e, nije se ba{ posebno isticao. Naprotiv, posao mu nikako nije i{ao od ruke do trenutka kada je dospio u odjeljenje koje je rukovodilo operacijama ameri~kih agenata na teritoriji SSSR-a. Tu je dobio pristup podacima o svojim kolegama i brzo shvatio da te podatke mo`e dobro da unov~i. Budu}i da se usljed burnog ljubavnog `ivota na{ao u dugovima, nije mnogo oklijevao. “Prodao“ je 25 kolega, me|u kojima i svog najboljeg druga Sergeja Fjodorenka. Zaradio je ~ak ~etiri miliona dolara. Razobli~en je 1994. i osu|en na do`ivotnu robiju koju i danas izdr`ava u jednoj tamnici u ameri~koj dr`avi Pensilvaniji. Novinari Foreign Policyja pozabavili su se i sudbinom generala Olega Kalugina. Doti~ni je 1990. izba~en iz KGB-a, ali je uhljebljenje na{ao u SAD-u, kao predava~ na jednom katoli~kom univerzitetu. Napisao je knjigu o svom radu u sovjetskoj tajnoj slu`bi, ~esto gostovao na televiziji i svjedo~io na su|enjima sovjetskim {pijunima u SAD-u. Zahvaljuju}i ovakvoj aktivnosti dobio je status politi~kog izbjeglice i ameri~ki paso{. U me|uvremenu, u domovini su mu ukinuta sva prava i priznanja za dotada{nje zasluge, optu`en je za izdaju i osu|en na 15 godina robije.

78

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

PATINASTA KUTIJA

Tantalove muke batlera Jamesa
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

VE^ERA ZA JEDNO, A PI]E ZA [ESTORO
TV film Dinner for One ima kultni status u mnogim evropskim dr`avama
Napisan za pozori{te, u Velikoj Britaniji 1920., tekst Dinner for One ili Ve~era za jedno u antologiju je u{ao kao TV projekat, i to u Njema~koj! Svakog 31. decembra, tokom dana, mo`ete “nabasati” na ovu vanrednu osamnestominutnu komediju, na ARD-u. A mo`da i u programu jo{ neke od njema~kih TV stanica, kao {to je recimo RTL. Dva su lika na sceni: Miss Sophie i James. Ona slavi devedeseti ro|endan, a svi njeni prijatelji, koji su redovno dolazili da joj ~estitaju dan ro|enja, na`alost, vi{e nisu me|u `ivima. No, Miss Sophie se pona{a kao da jesu. Tako da njen batler, James, tokom no}i treba da popije sve ono {to je ona namijenila svojim jaranima. Mislim da su ~etiri stolice prazne, ali i da su dvije, bilo bi i vi{e nego dovoljno. Jer, slavljenica ~esto voli nazdravljati. No} odmi~e, a James se sve vi{e i vi{e sapli}e, tetura, pada, udara o nogare stola, nervira se {to uop{te postoji. Miss Sophie ga je satrala. [ta se na kraju dogodilo, gledajte 31. decembra. Autor teksta je Lauri Wylie, a u njema~koj je TV film, ta~nije - ske~, 1963. re`irao Heinz Dunkhase, za ku}u Norddeutscher Rundfunk iz Hamburga, koja je danas ~lanica ARD konzorcija. Ve~era za jedno popularna je {irom svijeta, a u mnogim zemljama ima kultni status.

STRIP ARTIST

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

BORIS ŠIBER: per“U Sarajevu se osjećam su ano” rb ultra-ekstra-turbo-retro-u

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Mislio sam da ste vi novinari dobro obavije{teni. Album je iza{ao prekju~er i zove se Nostalgija nije {to je nekad bila.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Samo da se sjetim ... Ahmmm...
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa a-turbo-retro-urbano. Super-ultra-ekstr

4. [ta morate imati u fri`ideru? Prehrambene proizvode, mrki ugalj i ga{eni kre~. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Kravu, ovcu, koke i najboljeg ~ovjekovog prijatelja. Plus solarne baterije, laptop, fri`ider i klimu. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? Samo se umrijeti mora. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Djetli}.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? Isto {to i nakon svakog dosada{njeg smaka svijet a - pitao se otkud ta ljudska potre ba za totalnom destrukci jom.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Joj, vas Hindusa... Mislite da svi vjerujemo u reinkarnaciju? 10. Jeste li meteoropata? Samo kad me boli. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Mogu li poku{ati kona~no rje{enje? Mislim da je ta~an odgovor 27%. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je biti mlad, bogat i pametan, nego star, siromah i glup, jer {ta }e ti siroma{tvo ako si glup. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Krao, otimao, varao, lagao i sli~no. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Tri je malo. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Svakako, radimo u istoj ku}i. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Hvala, ne mogu.

18. Osoba koja vas `ivcira? Pogubio sam `ivce, tako da me vi{e niko i ni{ta ne `ivcira. 19. Tange ili badi}? Pjevaju u Posavini: “Kakve su to ga}e, moja draga, sprijeda ~ipka, u guzici {paga...” 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Nazovem fe{n-gurua i pitam za savjet, i onda vi{e ne `elim izgledati sexy. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Sa budalama se ne isplati raspravljati, jer prvo te spuste na svoj nivo i onda te dotuku s iskustvom.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Pitam se gdje su sada oni stra{ni lovci {to ubijaju male zeke, razne ptice i jadne na{e me~ke. I to iz zasjede.

80

SLOBODNA BOSNA I 28.6.2012.

REAGIRANJA
Mirsad \iki} - Uredni{tvu

Protjeraj, ubij, spali, kupi i uživaj
(“Dragan ^ovi} gradi grandioznu vilu u Mostaru”, SB, br. 814)

ratu i ljudskoj nevolji, pokazao je svoj bolestan ego i osje}anje specijalne “vrijednosti” u maniru “mogu {ta ho}u”. Naime, vile u Barama su poslije 1996. pravili novope~eni mo}nici-skorojevi}i svake fele, a me|u prvima opskurni Ante Jelavi}. Oni su od protjeranih Bo{njaka iz ulice Ahmeta Sefi}a (danas stara Ili}ka) za male pare kupili posjede uz Radobolju u Barama i sami sebi dodijelili i urbanisti~ke dozvole, jer oni sve mogu. Dragan ^ovi} je ~ak izmjestio {etnicu koja je cijelom du`inom bila pokrivena i okru`ena vo}njacima kako bi pro{irio posjed, a u{ao je i u korito Radobolje. Ina~e, parcele je kupio od familija Efica i [ari}, koje su bojovnici HVO-a protjerali 1993., a ku}e im spalili. Vlasnika ku}e Esada Eficu su ~ak ubili u vlastitoj ku}i. Sve je to po principu: protjeraj, ubij, zapali i otkupi, pa potom u`ivaj u ste~evini na zlu i tu|oj nevolji. Kako Dragan ^ovi} tako i brojne protuhe-mo}nici u dana{njoj BiH.

Po{tovani, U tekstu “Dragan ^ovi} gradi grandioznu vilu u Mostaru” naveli ste kako su nizovi mostarskih ba{~a uz Radobolju na potezu od Balinovca do Bok{ima – poznati pod nazivom Bare, trebale postati u pro{lom sistemu elitno naselje. To nije to~na informacija. Bare su bile predvi|ene za tzv. zeleni pojas grada i zbog toga je bila i zabranjena gradnja, a govorilo se samo o jednoj manjoj stambenoj zgradi iza nekada{nje Merkurove samoposluge na Balinovcu na ulazu u {etali{te Bare. Za tu zgradu nikada nije dobivena saglasnost. Dragan ^ovi}, kao i svi dana{nji primitivni mo}nici, koji koji su svoje bogatstvo stekli na

Mirsad \iki}

28.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

81

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica