You are on page 1of 9

Pavel Kova: Predavanja iz ETS

GORIVNE ELIJE
1. Uvod Gorivne elije su uredaji koji stvaraju elektricitet putem elektrohemijskih procesa u kojima se energija sadrana u gorivu direktno pretvara elektrinu energiju. Poto se elektrina energija stvara bez sagorevanj goriva, gorivne elije su jako atraktivne sa gledita zatite okoline. Princip funkcionisanja gorivne elije poznat je ve dugo vremena. Fiziar Vilijam Robert Grov ve je 1840. godine konstruisao prvu gorivnu celiju i prepoznao znaaj vlastitog izuma za buduu, jeftinu proizvodnju elektrine energije. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivnu eliju naziva Voltina gasna baterija. Godine 1889. L. Mond i C. Langer unapredili su gorivnu eliju c dajui izmeu elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX veka uvode naziv gorivna elija. U to vreme se jos nisu mogli reiti tehniki problemi materijala pa tako niko nije na tu genijalnu ideju dugo vremena obraao panju. Bila je potisnuta razvojem izuma poput parne maine, motora s unutranjim sagorevanjem i raznih turbina i generator a. Za zemaljske potrebe nije postojala stvarna potreba za gorivnim elijama. Alternativa je bilo dovoljno. 50-tih godina naeg veka su prvenstveno Rusi i Amerikanci ponovo otkrili taj princip i intenzivno su radili na njegovoj realizaciji u svrhu postizanja sigurne i lagane proizvodnje elektrine energije u njihovim svemirskim letilicama (Sputnik, Gemini, Apolo, Spejs atl). To je dovelo do odluujueg razvoja materijala. Meutim, trokovi takvih sistema su bili preterano visoki. Do primene je, osim u svemirskim letovima, dolo jo i u podrujima istraivanja i odbrambene tehnike, kao to je npr. neujan pogon podmornica. Krajem 80-tih godina, a pre svega u posljednjih 10 godina, svedoci smo prave euforije koja vlada oko gorivnih elija. irom sveta dravne institucije, istraivaki instituti i industrija intenzivno su se posvetili toj temi investirali nemjerljivu koliinu sredstava u istraivanje i razvoj sistema gorivnih elija. Prije svega se to odnosi na industriju automobila. 2. Princip rada gorivne elija
Sve gorivne elija imaju isti princip rada. Na anodi gorivne elija vrsi se proces elektrooksidacijae goriva (elektrooksidacija). Tako osloboeni elektroni putuju spoljanjim elektrinim krugom, preko potroaa, do katode. Katrioni nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorivne elija redukuje se drugi element ili spoj koji uestvuje u hemijskoj reakciji. Najee je to kiseonik. Tako nastali joni spajaju se u konani produkt reakcije koji se odvodi iz gorivne elije. Pozitivno nabijeni protoni (vodonikova jezgra) imaju ekstremno veliki reakcijski potencijal prema negativno nabijenim molekulama kiseonika. To je onaj pravi pokreta, motor reakcije. Promena smera hidrolize, delovanjem elektrine energije, se voda (H2O) razgrauje na vodonik (H2) i kiseonik (O2).

Slika 1. Hemijske reakcije u procesu rada gorivne elija


Najee su reaktanti vodonik i kiseonik i u tom sluaju su reakcije sledee: Anodna reakcija: H2>2H+ + 2e Katodna reakcija: O2 + 4H+ + 4e > 2H2O Radi ubrzavanja reakcija elektrode su prekrivene slojem katalizatora. Vrsta katalizatora zavisi od tipa gorivne elija. Elektrolit moe biti vrsti i teni. Bilo koja tenost sa sposobnou provoenja jona moe biti teni elektrolit. Radna temperatura gorivne elije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ogranienje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elektrolit upotrbljava koncentrisana sumporna kiselina. Postoje i gorivne elije sa alkalnim elektrolitom. Kao vrsti elektrolit upotrebljavaju se polimerne membrane sa mogunou jonske izmene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivnih elija upotrebljavaju i dopirani keramiki elektroliti.

Slika 2. ematski prikaz rada gorivne elije 2 Podela gorivnih elija prema nainu rada

Prema nainu rada gorivne elije se mogu podeliti na: primarne sekundarne 2.1 PRIMARNE GORIVNE ELIJE Kod primarnih se gorivnih elija gorivo i oksidans dovode iz spoljanjih rezervoara, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivnih elija su alkalne gorivne elije u svemirskim letilicama kod kojih se nastala voda koristi za pie.

Slika 3. ema rada primarne gorivne elije Mogua je i izvedba kod koje se vodonik potreban za rad gorivne elije izdvaja iz nekog vodonikom bogatog spoja. Takav pristup reava problem skladistenja vodonika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO2. Jedno od moguih goriva je metanol iz kojeg se vodonik izdvaja pomou vodene pare na 280C i uz prisutnost katalizatora. 2.2 SEKUNDARNE GORIVNE ELIJE Kod sekundarnih regenerativnih gorivnih elija produkti reakcije se generiu u polazne elemente uz dovoenje energije

Slika 4. ema rada sekundarne gorive elije


3. Podela gorivnih elija prema vrsti elektrolita

Prema vrsti elektrolita gorivne elije se dele na: Sa alkalnim elektrolitom 3

Sa fosfornom kiselnom Sa polimernom membrenom kao elektrolitom Sa rastopljenim karbonatima kao elektrolitom Sa vrstim oksidima kao elektrolitom

3.1 GORIVNE ELIJE S ALKALNIM ELEKTROLITOM

Najee upotrebljavani elektrolit je KOH (kalij-hidroksid). Ova vrsta gorivnih elija koristi se u svemirskim letilicama kao izvor elektrine energije, a voda nastala reakcijom kiseonika i vodonika se koristi za pie. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivnih elija je relativno velika potrebna koliina platine, kao katalizatora, sto uzrokuje visoke trokove. Mogue je postii iskoristivost do 80% ako se otpadna toplota koristi za zagrejavanje vode.

4. Proizvodnja i primena gorivinih elija 4.1 AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA Firma General Motors Corp. Je napravila upotrebljivi automobil koji pokreu gorivne elije. Prilagoeni kamionet evrolet S-10 je opremljen procesorom koji prerauje benzin sa niskom koncentracijom sumpora preko niza hemijskih reakcija. Zatim se novo preraeno gorivo mea sa vazduhom i vodom a zatim prolazi kroz niz katalizatorana kojima se razdvaja vodonik od ugljenika. Vodonik kasnije odlazi do gorivnih elija, gde u kombinaciji sa kiseonikom iz vazduha provodi u elektrinu energiju. Gorivne elije, koje kao svoje gorivo koriste benzin, smatraju se tranzicijskom tehnologijom dok se ne osmisle vozila koja e pokretati na isti vodonik. Svi svetski proizvoai automobila razvijaju neku tehnologiju gorivnih elija i planiraju da izbace komercijalne modele tokom sledeih godina. Ipak masovna proizvodnja vozila nee poeti pre 2010 godine.

Slika 5. GM model S-10 na gorivne elije General Motors tvrdi da tehnologija ugraena u model S-10 moe proizvesti goriva za dvadesetak kilometara po litri benzina i smanjiti emisiju ugljen dioksida za 50% a za 99 % emisiju ugljen monoksida i ugljovodonika. Procesori za proizvodnju vodonika e ubudue e se instalirati na benzinskim pumpama pa e vozai moi sipati vodonik kao to to danas ine sa benzinom. Isto 4

tako, procesori za preradu benzina u vodonik moi e se instalirati i kod kue u garai ili na poslu. Opel Zafira HydroGen 1 Opel je prezentirao zanimljivi jednovolumen Zafira HydroGen 1, koji se pokree trofaznim elektromotorom snage 55 kW i strujom iz paketa vodonikovih gorivnih elija. Napaja se istim vodonikom, a u pripremi je koncepcija reformiranja klasinog goriva u vodonik. Nakon Dajmler Krajzlera. Forda i Mazde i General Motors ( njegov europski ogranak Opel) uvodi tehnologiju gorivnih elija u automobilski program. U Riselhajmu je pretstavljena konceptna verzija jednovolumenske Opel Zafire HydroGen 1, koja se pokree strujom proizvedenom iz sklopa vodonikovih elija. Za dobre poznavaoce prilika u automobilskoj industriji to nije iznenaenje. Svoj prvi koncept gorivne elije Opel je pokazao na enevskom salonu 1997.
Na pariskom je salonu 1998. najavljen sadanji operativan koncept u odelu jednovolumenske Opel Zafire. Tada je imala pogon od 50 kW (68 KS), a sada je pojaan na 55 kW (75 KS). Bio je to prvi znaajan rezultat Globalnog centra za alternativne pogone GAPC (Global Alternative Propulsion Centre), kojeg su poetkom te godine osnovali GM i Opel. Nakon dvije godine intenzivnog rada i razvoja, predstavljen je konceptni automobil HydroGen 1 (slika 6.), koji ima sve pretpostavke za skoru trinu promociju. Radi se o prepravljenoj Opel Zafiri sa pet sedita, koja se pokree trofaznim elektromotorom snage 55 kW. Energetski lanac je izveden na zanimljiv nain: Ispred zadnje osovine montiran je specijalni kriogenski rezervoar vodonika, zapremine 75 litara. U njemu je spremljeno pet kilograma tekueg vodonika. Ima dve komore, koje nisu povezane mehanikom, nego magnetskom vezom. Zbog nepostojanja metalnog kontakta unutranjeg i vanjskog plata, toplomi su gubici minimalni. Vodonikov se energetski izvor sastoji od 200 gorivnih elija razdvojenih folijom presvuenom platinom. Folija je elektrolit, a platina katalizator. S jedne strane struji kiseonik (iz vazduha), a okomito s druge vodonik. U hemijskoj reakciji elektroni preskau s atoma vodonika na atome kiseonika. Platinirana folija razdvaja vodonik i kiseonik, proputajuci samo pozitivno nabijene protone. Zaostali elektroni nabijaju elektricitetom grafitne ploe kroz koje struji vodonik. Protoni na drugoj strani stvaraju pozitivan naboj, te se stvara razlika potencijala (napon). Na svakoj se gorivoj eliji stvara napon od 0,6 do 1,0 V. Kako je 200 gorivnih elija spojeno serijski, ukupni je napon 125 do 200 V. Dobivena se istosmjerna struja pretvara u elektronskom DC/AC pretvaracu (inverteru) u naizmenicnu trofaznu, pa se zatim transformie na trofazni napon od 350-380 V. Gorivne elije ne proizvode tetan izduv, jer iz njih izlazi samo vodena para. Minimalne koliine azotnih oksida i ugljen dioksida (CO2) uklanjaju se u malom katalitikom, konvertoru. Potencijal gorivnih elija vei je nego to zahteva konkretan elektromotor. Ispitivanja su pokazala da mogu podneti stalno optereenje od 80 kW (109 KS), odnosno maksimalno od 120 kW (163 KS). Energetski se viak usmerava u sklop visokonaponskih nikal-kadmijevih baterija, smetenih iza zadnje osovine. One slue za dopunsko napajanje motora kod vrnog optereenja i za pogon pomonih agregata. Ovaj automobil pored vodene pare ne isputa nikakve druge gasove u atmosferu. Trofazni elektromotor ovog kompaktnog monovolumena snage 55 kW/75 KS napaja se elektrinom energijom iz gorivne elije na isti vodonik. Ova Zafira potpuno spremna za drumski saobraaj moe prevesti pet putnika i dostie najveu brzinu od 140 km/h. Sa jednim punjenjem moe da pree duinu puta od 400 km. Ovo konceptno vozilo sa pogonom na vodonik pokazuje novu etapu eksperimentalnog rada 200

tinak naunika i inenjera u Nemakoj i Americi pod okriljem Opel/GM globalnog razvojnog centra za alternativne pogone (Global Alternative Propulsion Center- GAPC)

2345678-

1-

elektromotor 9 - rashladna tenost gorivne elije 10 - pumpa rashladne tenosti modul za hladenje 11 - LH2 anoda 12 - visokonaponski akumulator pumpa vodena 13 - zrani filter rezervoar za vodu 14 - kompresor pretvara istosmerne u naizmeninu struju katoda 15 - komora Slika 6. Konceptni automobil Zafira Hydrogen 1

Njihov zajedniki cilj je razvoj tehnologija koje e omoguiti pojavljivanje iroke lepeze vozila s alternativnim pogonom na tritu. Opel je 1997. godine na salonu automobila u enevi prikazao svoje prvo eksperimentalno vozilo pogonjeno ekoloki istim gorivom, da bi sledee godine u Parizu predstavio drugo vozilo na bazi Zafire. Oba su ova eksperimentalna vozila dobivala pogonsku energiju pretvaranjem metanola u gas bogat vodonikom u takozvanom reformeru. Za razliku od ovih ranijih modela, gorivna elija nove konceptne Zafire dobiva energiju direktno iz posebnog rezervoara za gas. Na ovogodinjem salonu automobila u Detroitu, General Motors je prikazao elektrini automobil sa gorivnom elijom Precept FCEV (fuel cell electric vehicle) sa inovativnim i kompaktnim hemijskim hibridnim sistemom za skladitenje vodonika (slika 7).

Slika 7. Tehnika Hidrogenl - Elektricni automobil s gorivnom celijom

U Zafiri s gorivnom elijom vodonik se skladiti u cilindrinom spremniku duine oko jednog metra i prenika 400 mm kapaciteta do 75 litara tenog vodonika (LH2), goriva ukupne mase tek oko pet kilograma. Ovo se isto gorivo skladiti unutar vozila pri ternperaturi od -253C. To omoguava specijalna izolacija rezervoara izraenog od staklenih vlakana, koja omoguavaju toplotnu izolaciju svojstava jednakih sloju polistirena debljine nekoliko metara. Rezervoar od nerajueg elika je sigurno smeten u unutranjosti konceptnog vozila ispod drugog reda sedista i prtljanog prostora i moe izdrati silu ubrzanja do ak 9,81 m/s2. Ponaanje prilikom sudara je ispitivano mnogobrojnim kompjuterskim simulacijama. Drugi red sedita pri dnu prtljanika su za 20 do 100 milimetara vii nego kod klasine Zafire. Gorivne elije i elektromotor nalaze se ispod poklopca motora. Blok gorivnih elija, sastavljen od strane tima strunjaka GAPC-a zauzima prostor veliine 590 x 270 x 500 mm (duina x sirina x visina). Princip rada se bazira na elektrohemijskom procesu u kojem vodonik reaguje sa kiseonikom da bi se proizvela elektrina energija. 195 elija Zafire mogu proizvesti maksimalno 80 kW na radnoj ternperaturi od oko 80C. Elektrina struja iz gorivnih elija napaja trofazni sinhroni elektromotor snage 55kW koji pogoni prednje tokove preko zupastog prenosnika sa stalnim prenosnim veanjem. Ovaj cijeli blok ima masu od samo 68 kilograma. Sledea prednost ovog kompaktnog sklopa, koji veoma brzo stvara elektrinu energiju i isto tako reaguje na pritisak pedale papuice gasa, i velikoj je pogonskoj snazi. Najveci okretni moment motora od 251 Nm je konstantan na celom podruju rada te ubrzava ovo 1575 kg teko kompaktno vozilo (masa standarne Zafire iznosi 1425 kg) od nule do 100 km/h za samo 16 sekundi. Elektromotor moe razviti i veu snagu: 60 kW (82 KS) i obrtni moment od 305 Nm su isto ostvarivi. Ove brojke najbolje ilustruju napredak koji je postigao tim strunjaka GAPC-ovog razvojnog centra u Majnc-Kastelu u Njemackoj, Rocesteru, Njujorku i Vorenu, Miigenu u SAD. Kra-jnji je cilj razvoj komercijalno upotrebljivog vozila pogonjenog gorivnom elijom.
Tojotini modeli

U posljednje su dvije godine japanska Tojota i nemacki Dajmler-Benc ve predstavili svoja konceptna vozila na gorivne elije. Toyota je reila problem uskladitenja vodonika tako to je vodonik uskladistila u obliku nekih hidrida (spojevi metala s vodonikom). No, da i Dajmler-Benc misli dugorono i ozbiljno svedoi njegova saradnja s firmom Ballard, u koju je uloio sumu od 450 miliona dolara, postavi tako vlasnikom 25% cijele firme. Toyota Motor Corporation (TMC) i Hino Motors, Ltd. objavili su da je certificirani prvi autobus na gorivne elije tzv. FCHV-BUS2 za japanski javni prevoz (slika 8).

Slika 8 Tojotin model FCHV - BUS2

Certifikat su odobrila japanska ministarstva (saobracaja i infrastrukture). Autobus se pokree na isti vodonik spremljen pod izuzetno visokim pritiskom (350 bar) u dobro zastienim tankovima. Hibridni system FCHV-BUS2-a, u kojem sekundarna baterija sprema energiju regenerisanu za vreme koenja, precizno regulie elektrino snabdevanje motora. Dajmler Benc Dajmler Benc je prezentirao ve treu generaciju pokusnog vozila sa gorivnom elijom, automobil NECKAR III.

Slika 9. Dajmler-Bencov model NECKAR III Poto se za Ballardovu tehnologiju interesuju I drugi napr. General Motors, Honda, Nisan, Krajsler, Folkswagen i Volvo Dajmler-Benc ih je preduhitrio. Tojota I Dajmler Benc takoe istrauju i tehniku proizvodnje vodonika razgradnjom metanola. Iako je i to prihvatljivo reenje sa aspekta zatite ivotne sredine, umesto benzinskih pumpi, bila bi potrebna mrea metanolskih punionica to ini ovo reenje manje atraktivnim. 4.2 GORIVNE CELIJE ZA KUNO GREJANJE
Zemni gas ili biogas koristi baterija na gorivo za grejanje porodinog domainstva. Snaga generatora je 4,5 kW i slui za grejanje vode u domainstvu grejanje kua i proizvodnju struje za elektrine aparate u domainstvu. Struja se dobija neposredno iz baterije hemijskom reakcijom u elektro-hemijskim elijama slino kao i u poznatim galvanskim baterijama. Oba tipa baterija imaju dve elektrode anodu i katodu - izmeu kojih se stvara razlika elektrinog napona, kod ovih baterija priblino 1 Volt. U galvanskim gorivnim baterijama se elije slau u paket za povienje napona. Razlika je u tome da je kod galvanskih baterija kapacitet ogranien iscrpljue se hemijskim promenama materijala anode i katode. Kod gorivnih baterija se elije stalno napajaju nekim dodatnim gorivom koje prilikom reakcije s kiseonikom iz vazduha oslobaa toplotu i stvara elektrini napon izmedu anode i katode. Gorivo je najee vodonik, zemni ili biogas ili metanol. Od vrste goriva zavisi i otpad, koji je za vodonik ista voda.

Slika10. princip rada gorivne elije 4.3. BATERIJE NA GORIVNE EIJE Baterije na metanol su ve u prodaji. Princip rada elektrinog katalizatora prikazan je na slici 10. Metanol i voda sagorevaju u elektrolitu do vodonika (H2) i ugljen dioksida (CO2). U elektolitu nastaje struja i kiseonik (O2) iz okoline i stvara se voda. Da ovo nije utopija pokazuje slika gorive baterije koje se ve nalaze u prodaji. Slika 11 princip rada gorivne elije i izgled gorivne elije.

Slika 11 Princip rada gorivne elije i izgled baterije g. .

You might also like