NUŢNO NASLJEDNO PRAVO

   


Nuţno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreĊuje krug osoba kojima je oporuĉitelj duţan ostaviti odreĊeni dio svoje imovine Osim kod oporuĉnoga nasljeĊivanja dolazi do izraţaja i kod darovanja Nuţni je dio odreĊeni dio zakonskoga dijela Oporuĉitelj moţe raspolagati samo s raspoloţivim dijelom, ali ne i s nuţnim Nuţni je nasljednik univerzalni sukcesor Nuţno nasljeĊivanje ima prisilan (kogentan) karakter za razliku od zakonskoga nasljeĊivanja Svrha je nuţnoga nasljeĊivanja da najbliţi srodnici i braĉni drug dobiju izvjestan dio ostavine iako nisu navedeni u oporuci Nuţni se dio daje samo na zahtjev, a nikada po sluţbenoj duţnosti

U teoriji nasljednoga prava postoje dva shvaćanja o pravnoj prirodi prava na nuţni dio 1. nuţni je dio jedan oblik nasljednoga prava (prihvaćeno je kod nas i u većini drţava svijeta) 2. pravo na nuţni dio obvezno je pravo (prihvaćeno u Njemaĉkoj, Švicarskoj i Austriji i u OGZ-u) Prihvaćanje stajališta da je pravo na nuţni dio oblik nasljednoga prava ima veliko praktiĉno znaĉenje: - na nuţno se nasljeĊivanje primjenjuju pravila zakonskoga nasljeĊivanja - za nuţne nasljednike vrijede pravila o dostojnosti, iskljuĉivosti izmeĊu pojedinih nuţnih nasljednih redova, odgovornosti za ostaviteljeve dugove, nasljedniĉkoj izjavi, fikcija “nasciturus pro iam nato”, naĉelo reprezentacije itd.

KATEGORIJE NUŢNIH NASLJEDNIKA
  

 

   

Apsolutni i relativni nuţni nasljednici Apsolutni nuţni nasljednici nasljeĊuju bez dodatnih uvjeta U apsolutne nuţne nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi potomci, ostaviteljevi posvojenici i njihovi potomci i ostaviteljev braĉni drug Apsolutni nuţni nasljednici imaju pravo na polovicu zakonskoga dijela Relativni nuţni nasljednici nasljeĊuju ako se kumulativno ispune dva dodatna uvjeta: 1. moraju biti trajno nesposobni za rad, 2. ne smiju imati nuţnih sredstava za ţivot U relativne nuţne nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali pretci (bake i djedovi, prabake i pradjedovi itd.) Relativni nuţni nasljednici imaju pravo na trećinu zakonskoga dijela Braće i sestre i potomci djedova i baka nisu nuţni nasljednici Prema bivšem ZON-u braća i sestre bili su nuţni nasljednici Moguć je grafiĉki prikaz kategorija nuţnih nasljednika

NUŢNI NASLJEDNI REDOVI

I. nuţni nasljedni red ĉine ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci te ostaviteljev braĉni drug. Svakome pripada ½ zakonskoga dijela II. nuţni nasljedni red ĉine ostaviteljevi roditelji (posvojitelji) i braĉni drug. Roditeljima pripada 1/3 zakonskoga dijela, a braĉnom drugu ½ zakonskoga dijela III. nuţni nasljedni red ĉine bake i djedovi ostavitelja. Pripada im 1/3 zakonskoga dijela Teorijski se moţe govoriti o ĉetvrtom i daljnjim nasljednim redovima Kod nuţnoga nasljeĊivanja ne primjenjuje se naĉelo priraštaja, a naĉelo reprezentacije se ograniĉeno primjenjuje samo u prvom nuţnom nasljednom redu dok je u daljnjim nasljednim redovima iskljuĉeno

IZRAĈUNAVANJE NUŢNOGA DIJELA

 

Do izraĉunavanja nuţnoga dijela dolazi na zahtjev nuţnih nasljednika u sluĉaju da je nuţni dio povrijeĊen ne samo oporukom nego i darovanjima Od aktive se odbije pasiva, što znaĉi dugovi, troškovi pogreba, popisa i procjene ostavine Tako se dobije ĉista vrijednost ostavine Ĉistoj ostavini priraĉunava se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uĉinio nekom zakonskom nasljedniku bilo kada Priraĉunava se i vrijednost darova koje je ostavitelj uĉinio trećim osobama u posljednjoj godini svoga ţivota Pod darom se podrazumijevaju i tzv. preddavanja (npr. troškovi obrazovanja nasljednika). Ne uraĉunavaju se darovi uĉinjeni u opće korisne svrhe kao ni darovi koji se inaĉe ne uraĉunavaju po zakonu Tako se dobije obraĉunska vrijednost ostavine iz koje se odreĊuju nuţni dijelovi

PRIMJER IZRAĈUNAVANJA NUŢNOGA DIJELA
 

Postoji oporuka kojom se cjelokupna ostavina ostavlja supruzi Osim supruge ostavitelj ima i dva sina koji su zakonski nasljednici
AKTIVA 300.000,00 KN PASIVA 90.000,00 KN TROŠKOVI POGREBA 10.000,00 KN ĈISTA OSTAVINA 200.000,00 KN (nakon oduzimanja od aktive pasive i troškova pogreba) ĈISTA OSTAVINA STAN DAROVAN SINU OBRAĈUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE 200.000,00 KN +100.000,00 KN 300.000,00

   

  

Kod zakonskoga nasljeĊivanja supruga i svaki od dva sina nasljedili bi 1/3 ostavine Kao nuţnim nasljednicima pripada im ½ od zakonskoga dijela što iznosi u konkretnom sluĉaju 1/6 ukupne ostavine Obraĉunska vrijednost ostavine 300.000:6=50.000 kn Nasljednici ostvaruju nasljedstva: 150.000 oporuĉni nasljednik (supruga) 100.000 sin kojem je darovan stan 50.000 nuţni dio za drugog sina

ISKLJUĈENJE NUŢNIH NASLJEDNIKA

  


 

1. nasljednik je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju koja proizlazi iz njegova obiteljskoga odnosa s ostaviteljem (npr. zakonsku obvezu uzdrţavanja ili moralnu obvezu poštovanja njegove osobe) 2. nasljednik je namjerno poĉinio neko teţe kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom braĉnom drugu, djetetu ili roditelju 3. nasljednik je uĉinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zaštićenih meĊunarodnim pravom 4. nasljednik se odao neradu i nepoštenom ţivotu Razlozi iskljuĉenja moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke Izjava o iskljuĉenju moţe se dati jedino u oporuci Iskljuĉenje moţe biti potpuno i djelomiĉno Iskljuĉenje treba razlikovati od nedostojnosti Iskljuĉeni nuţni nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je iskljuĉen

LIŠENJE NUŢNOGA DIJELA
  

Lišenje nuţnoga dijela je iznasljeĊenje ostaviteljevoga potomka u korist njegovih potomaka Moţe se dati jedino u oporuci Pretpostavke lišenja su: 1. prezaduţenost potomka ili 2. rasipništvo potomka Lišenje je u korist lišenikovoga maloljetnoga djeteta ili maloljetnoga unuka od prije umrloga djeteta ili u korist punoljetnoga djeteta ili punoljetnoga unuka koji su nesposobni za rad Smisao lišenja nuţnoga dijela je zaštita i uzdrţavanje druge ili treće generacije ostaviteljevih potomaka Lišenje moţe biti potpuno i djelomiĉno

POVREDA NUŢNOG DIJELA

Nuţni dio moţe biti povrijeĊen ostaviteljevim besplatnim raspolaganjima – oporukom i darovanjem. Nuţni dio moţe biti povrijeĊen u pogledu njegove veliĉine i vrijednosti. Ostaviteljeva besplatna raspolaganja koja vrijeĊaju neĉiji nuţni dio pobojna su (ako ţele, nuţni nasljednici ĉiji dio je povrijeĊen, mogu pobijati takva raspolaganja, no do toga dolazi samo na njihov zahtjev, nikada sud to neće uĉiniti po sluţbenoj duţnosti.

UMANJENJE OPORUĈNIH RASPOLAGANJA I VRAĆANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUŢNOGA DIJELA


Najprije se umanjuju oporuĉna raspolaganja, a ako to nije dovoljno za namirenje nuţnoga dijela, vraćaju se darovi Oporuĉna se raspolaganja umanjuju u istom omjeru osim ako što drugo ne proizlazi iz oporuke Vraćanje darova poĉinje od posljednjega dara pa dalje do prvoga Darovanjem se smatra i oprost duga Do umanjenja oporuĉnih raspolaganja i vraćanja darova nikad ne dolazi po sluţbenoj duţnosti nego iskljuĉivo na zahtjev nuţnih nasljednika Tuţba za umanjenje oporuĉnih raspolaganja podnosi se u roku od 3 godine od proglašenja oporuke Tuţba za vraćanje dara podnosi se u roku od 3 godine od smrti ostavitelja

OSTAVLJANJE I ODREĐIVANJE NUŢNOGA DIJELA

1. u obliku zakonskoga nasljednoga dijela (ako u oporuci uopće nije spomenut nuţni nasljednik ili je ostavitelj neovlašteno raspolagao darujući svoju imovinu ili je neopravdano iskljuĉio nekoga nuţnoga nasljednika iz prava na nuţni dio 2. u obliku oporuĉnoga nasljednoga dijela (ako je ostavitelj u oporuci odredio koji dio ostavine treba pripasti nuţnom nasljedniku) 3. u obliku zapisa

UTVRĐIVANJE NUŢNOG NASLJEDNOG PRAVA

Da je neka osoba postala nuţnim nasljednikom nakon ostaviteljeve smrti, te veliĉina njezinog nuţnog dijela odreĊuje se u pravilu rješenjem o nasljeđivanju nakon provedenog ostavinskog postupka, a ponekada i presudom, ako je izostao ostavinski postupak (npr. okonĉan je bez provoĊenja ostavinske rasprave, odnosno ostavinski postupak je proveden i okonĉan pravomoćnim rješenjem o nasljeĊivanju, no njime nije utvrĊeno nasljedno pravo nuţnog nasljednika i nije izvršena odgovarajuća redukcija ostaviteljevih oporuĉnih raspolaganja).

ZAŠTITA NUŢNOG NASLJEDNOG PRAVA

Nuţno nasljedno pravo štiti se zahtjevom za utvrĊenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parniĉnom postupku, a takoĊer i nasljedniĉkim zahtjevom (tuţbom) – actio supletoria. Zaštita nuţnog nasljednog prava povezana je sa zahtjevom za umanjenjem oporuĉnih raspolaganja koja vrijeĊaju nuţni dio. Zahtjev zastarjeva u roku od 3 godine od dana proglašenja oporuke.