Priručnik Viskostablašice I Vočke

Prirunik tradicionalnih i autohtonih vrsta i sorata voaka visokostablaica
Studeni, 2007.
Tekst:
Kreimir Vrbanac Lovorka Jakopec Ivana Ilija Katarina Malovec JU Park prirode umberak-Samoborsko gorje Vinja imunovi Nataa Debogovi Tangir grafika priprema, Samobor Kerschoffset d.o.o. Zagreb 1000 primjeraka
Fotografije: Pregled teksta: Lektura: Oblikovanje i priprema za tisak: Tisak: Naklada:
Dio fotografija preuzet je iz slovenskog Prironika tradicionalnih in avtohtonih vrst in sort visokodebelnih sadnih dreves. Ovom prilikom zahvaljujemo slovenskim partnerima na mogunosti koritenja njihovih materijala. Prirunik je tiskan u okviru izvoenja aktivnosti projekta Travnjaki vonjaci s visokostablaicama kao element ouvanja bioloke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza. Projekt sufinancira Europska unija u sklopu INTERREG III A Susjedskog programa Slovenija-Maarska-Hrvatska 2004-2006. Za sadraj dokumenta odgovoran je Park prirode umberak-Samoborsko gorje i ne izraava nuno stav EU.
Sadraj
Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama kao element ouvanja bioloke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza Evidentiranje tradicionalnih sorti voaka visokostablaica 5 7 11 15 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45
.....................
Ouvajmo stare sorte voaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

...........................
Bioraznolikost travnjakih vonjaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Jabuka / Malus domestica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Divlja jabuka (divljak) / Malus sylvestris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ananas reneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Baumanova reneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bjelinik / petrovaa, kajmaara, bjelojabuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bobovec / bobovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Boskop / boskopka, boskopski kosma, krupna koara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Boinica / kolaara, tajerski pogaar, pogaara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Carevi / princ rudolf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciganica / ciganka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Citronka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Crveni bobovec . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gravenstein / grafentajn, grafentajnec . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Herbertova reneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Jonatan / jonathan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kanada / kanatka, kanadska reneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kardinal / plamnata stoerka, funtaa, trudlovka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koksoran / koksova, koksoranna reneta, Coxs Orange . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kosmatica / damasonski kosma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Krivopeteljka / krivopecelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lijepocvjetka / uta lijepocvjetka, belfler . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . London peping . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Maanka / tajerski moancelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ontario . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Petrovka / mantet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Slaica / slatkua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ampanjka / ampanjska reneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zeleni tetinec / zelenika, srika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zlatna zimska parmenka / zlata parmena, dobrinka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zvonasta jabuka / glockenapfel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sadraj
Kruka / Pyrus communis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Drobnica / divlja kruka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Motarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tepka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Petrovka / petrovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ljiva / Prunus domestica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bistrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bjelica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Talijanka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
47 49 50 51 52 53 55 56 57
Trenja / Prunus avium, Cerasus avium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Okika trenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Orah / Juglans regia
........................................................................
63 67 69
Marelica / Prunus armeniaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Murva / Morus nigra i Morus alba Oskorua / Sorbus domestica
........................................................
.............................................................
Mumula / Mespilus germanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Dunja / Cydonia oblonga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Breskva / Prunus persica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Vinogradarska breskva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Popis literature za prirunik
...............................................................
79
Sadraj
Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama kao element ouvanja bioloke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza
rojekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama kao element ouvanja bioloke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza meunarodni je projekt koji najveim dijelom financira Europska unija u sklopu INTERREG III A susjedskog programa Slovenija Maarska Hrvatska 2004. 2006. U samom projektu sudjeluju Slovenija i Hrvatska. Poetkom prole godine Javna ustanova Park prirode umberak Samoborsko gorje potpisala je s predstavnicima Europske komisije ugovor o njegovu provoenju. Park prirode je, dakle, nositelj projekta u Hrvatskoj, a partner mu je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu. U susjednoj Sloveniji na projektu rade Kmetijsko-gozdarski zavod Novo Mesto, kao nositelj projekta, Javni zavod Kozjanski park i Zavod Republike Slovenije za varstvo narave. U Hrvatskoj je projekt zapoeo u sijenju 2006. godine (zavrava u studenome 2007.), dok je u Sloveniji zapoeo nekoliko mjeseci prije. U sklopu projekta iste se aktivnosti provode na hrvatskoj i slovenskoj strani. Sam projekt bavi se travnjakim vonjacima, zatitom i revitalizacijom postojeih travnjakih vonjaka i poticanjem na podizanje novih. Prema kategorizaciji, projekt pripada u kategoriju odrivog razvoja i zatite prirode. Ciljevi su ovog projekta: ouvanje i revitalizacija voaka visokostablaica i travnjakih vonjaka ouvanje raznolikosti vonih vrsta (visokostablaica) i sorti ouvanje tradicionalnog i prirodnog naina gospodarenja poljoprivrednim zemljitem ouvanje tradicionalne upotrebe voa na seoskim gospodarstvima ouvanje tradicionalnog i prepoznatljivog krajobraza ouvanje bioraznolikosti ostalog biljnog i ivotinjskog svijeta u vonjacima Da bismo ostvarili postavljene ciljeve, organizirali smo veliki broj aktivnosti: izradu promotivnog materijala i izradu internetske stranice izradu prirunika tradicionalnih vrsta i sorti voaka visokostablaica animacijsko predstavljanje projekta demonstracije i teaj rezidbe voaka demonstracije i teaj prerade voa saenje sadnica voaka visokostablaica u dvoritima osnovnih kola
Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama...
podizanje kolekcijskog vonjaka i matinjaka plemki postavljanje poune staze na podruju Parka prirode podizanje drvoreda voaka visokostablaica na lokaciji Bistrica na Sutli Kumrovec Usporeujui travnjake vonjake s onima u intenzivnoj proizvodnji, ekonomska je vrijednost travnjakih vonjaka mala. No, takvi vonjaci pruaju niz prednosti, ali i vrijednosti kojih smo tek u novije vrijeme postali svjesni. Ovaj se projekt provodi na irokom podruju Hrvatske i Slovenije. U Hrvatskoj su u provoenje projekta ukljuene Zagrebaka, Krapinsko-zagorska, Karlovaka i Primorsko-goranska upanija. U Sloveniji su ukljuene tri regije: Jugoistona, Srednjoposavska i Savinjska. Radei na ovom projektu i provodei sve zadane aktivnosti, eljeli smo zainteresirati to vie ljudi, pa i Vas, dragi itatelju, za ovu temu. Voljeli bismo da se to vie starih vonjaka pomladi, da se sauvaju stare sorte te da se krene sa sadnjom mladih visokostablaica. Iz svega napisanog nastao je i ovaj prirunik kao, nadamo se, samo poetak ponovnog otkrivanja zaboravljene i, naalost, naputene prie iz nae nedavne prolosti.
Kreimir Vrbanac, dipl. ing. um. Park prirode umberak Samoborsko gorje
Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama...
Ouvajmo stare sorte voaka

Travnjaki vonjaci i voke visokostablaice
ntenzivnom proizvodnjom komercijalnih sorti voaka zapostavili smo stare sorte, dio nae prirodne i kulturne batine. Rije je o vokama visokostablaicama koje su mahom u razdoblju starenja i odumiranja, a upravo su voke visokostablaice riznica starih i zaboravljenih sorti. Provodei projekt Travnjakih vonjaka otkrili smo pravo bogatstvo sorti koje ne bismo smjeli izgubiti. Na projektnom podruju, a to je na Park prirode i prije spomenute upanije, zabiljeeno je jedanaest vonih vrsta sa ezdesetak sorti, od kojih je najvei broj jabuka. Upravo je tim sortama voa posveen ovaj prirunik. Voe tradicionalnih sorti danas se ne moe kupiti u trgovinama. Nain uzgoja tog voa bitno je drukiji od dananjeg uobiajenog. Ovo voe raste na vokama visokostablaicama koje mogu rasti kao soliterna stabla, u manjim grupama od nekoliko stabala ili mogu initi vonjak. Takav vonjak s visokostablaicama nazivamo travnjaki vonjak on ima svoje specifinosti kao i voke visokostablaice. Karakteristike jedne voke visokostablaice jesu: stablo takve voke bujnog je rasta, prosjene visine 4 6 metara, a moe biti i puno vie visina debla je 1,5 m i vie zbog svoje bujnosti, voke u vonjaku sade se na razmak od 8x10 m voka poinje roditi este do sedme godine nakon sadnje Takve voke, bilo da je rije o jednoj vonoj vrsti ili o njih nekoliko posaenih u skupinama, cijepljene na sjemenjake ine travnjake vonjake. Osim spomenute velike bujnosti tih voaka i velike udaljenosti njihove sadnje, travnjake vonjake karakterizira i ekstenzivni nain uzgoja. Tlo ispod stabala u ovim vonjacima odrava se konjom ili napasanjem stoke.
Vrijednost i ouvanje travnjakih vonjaka

Veina jo danas ivuih voaka visokostablaica posaena je sredinom prolog stoljea, i to izmeu dva rata. Ljudi su ih sadili prvenstveno zbog voa, koje je predstavljalo dragocjenu hranu za seosko stanovnitvo. Voe se konzumiralo svjee, a viak se preraivao u ocat, vino i rakiju, ili se suio. ene su bile vjete i u izradi marmelada, demova i kompota. Na taj su se nain svi dragocjeni sastojci voa sauvali za zimu kada je izbor svjeeg voa manji. Odreene se sorte jabuka i kruaka mogu dobro skladititi, tako da se dio voa sauvao i za koritenje u svjeem stanju zimi. Te sorte nazivamo zimskim. U travnjakim je vonjacima pasla stoka, ime se odravao travnjak urednim, ili se trava kosila.
Razvojem intenzivne proizvodnje travnjaki su vonjaci sve vie gubili na vrijednosti i postupno su se zaputali. Danas, meutim, travnjaki vonjaci dobivaju sasvim drugi znaaj. Osim nekadanje glavne namjene, dobivanje voa, ti se vonjaci danas sve vie cijene zbog svoje estetske vrijednosti u oblikovanju naih krajobraza. Pruaju nezamjenjive slike u prirodi tijekom razliitih godinjih doba, a najuoljiviji su u proljee za vrijeme cvatnje. Kako voke uglavnom cvatu prije listanja stabala, vrlo su uoljiv dio krajobraza. Pruaju jedinstvene slike, bilo da se sade kao soliterna stabla, u obliku drvoreda ili u vonjacima. Osim toga, travnjaki su vonjaci vrlo cijenjeni zbog bioloke raznolikosti biljnog i ivotinjskog svijeta koji ivi upravo u njima. I na kraju, ljudi postaju sve svjesniji vrijednosti koju imamo u velikoj raznolikosti starih sorti voaka. Tijekom rada na ovom projektu otkrili smo pravo malo bogatstvo sorti, pogotovo kod jabuke. Sve se vie cijeni voe koje je manje zagaeno raznim kemijskim sredstvima i time zdravije za konzumaciju. Upravo su visokostablaice te koje to omoguuju. Zbog ekstenzivnog naina uzgoja, od njih se ne moe oekivati velik profit, ali ni to ne mora uvijek biti cilj. Imati samo jednu visokostablaicu u svom vrtu prua mnogo prednosti. Npr., ukoliko je rije o jabuci, samo jedno stablo moe osigurati godinje potrebe jedne obitelji za jabunim sokom. Kako bi odrali travnjake vonjake i voke visokostablaice, potrebno je zatititi postojee voke i saditi nove. Kako zatititi postojee?
Odravanje voaka
Veina je postojeih stabala u razdoblju starenja i odumiranja, no bez obzira na ivotno razdoblje u kojem se voka nalazi, treba je njegovati. Njega visokostablaica iziskuje puno manje vremena i trokova od njege voaka u intenzivnoj proizvodnji, a sastoji se uglavnom od rezidbe, gnojidbe i odravanja tla ispod stabala. Postupci njege, odnosno odravanja voaka, razlikuju se ovisno o ivotnom razdoblju. Postoje tri ivotna razdoblja u ivotu voke visokostablaice: razdoblje mladosti razdoblje rodnosti razdoblje starenja i odumiranja.
Odravanje voaka u razdoblju mladosti Razdoblje mladosti obuhvaa razdoblje od sadnje voke pa do donoenja plodova. Ono traje pet do est godina. U tom razdoblju voka raste vrlo intenzivno, grane rastu pod otrim kutovima i vrlo su uspravne. U tom razdoblju oblikujemo glavne grane, odnosno oblikujemo buduu kronju. Cilj nam je dobiti pravilnu kronju, a najprimjereniji je oblik kronje visokostablaica popravljena piramida. Ova vrsta reza naziva se uzgojni rez, a provodi se u proljee. Zbog oblikovanja kronje, grane moemo i savijati i usmjeravati. Osim oblikovanja kronje, u ovom razdoblju voke treba gnojiti, a tlo odravati urednim. Odravanje voaka u razdoblju rodnosti U razdoblju rodnosti voke kutovi pod kojima rastu grane vei su od onih u razdoblju mladosti. One se ve pomalo povijaju pod teinom plodova. Smanjuje se vegetativni rast. Rast i rodnost su u ravnotei, a stabla intenzivno rode. Rodne grane, tj. plodovi ispunjavaju cijelu kronju. Tijekom ovog razdoblja rezom odravamo ravnomjernost razvoja kronje i korijena, ime omoguujemo redovitu rodnost. Ovu vrstu reza nazivamo rezom na rodnost ili rezom rodnih voaka. Vri se svake godine u proljee za vrijeme mirovanja biljke i tijekom godine. Njime osiguravamo prodor svjetla u unutranjost kronje, a time stvaramo uvjete za zriobu plodova i odravanje zdravlja biljke. Da bismo to postigli, prvo prorjeujemo kronju,
odstranjujemo sve grane koje rastu prema unutranjosti kronje i odstranjujemo suhe i oteene grane. Nakon toga skraujemo i prorjeujemo rodne grane te odstranjujemo suvine mladice. U ovom se razdoblju takoer moemo sluiti tehnikom irenja i povijanja grana. To radimo na mladicama. Voke treba redovito njegovati, svake godine opisanom rezidbom i gnojidbom. Podrazumijeva se i da se tlo odrava urednim. Odravanje voaka u razdoblju starenja i odumiranja Kao to je ve reeno, veina dananjih visokostablaica nalazi se u ovom ivotnom razdoblju. Grane kod ovih voaka savijene su prema tlu. Rodne grane nalaze se samo na obodu kronje. Rast je minimalan, a korijenov sistem uope se vie ne obnavlja. Rodnost je smanjena, kao i kvaliteta plodova. Upravo na ovakvim vokama ima puno posla koji vrijedi napraviti. Rezidba koja se vri u ovom razdoblju naziva se pomlaivanje ili revitalizacija. Njome produujemo ivotni vijek voke i razdoblje njezine rodnosti. Nakon provedenog pomlaivanja dobiveni su plodovi brojniji i kvalitetniji. Zahvat obuhvaa odstranjivanje svih oteenih, loih i suhih grana. Odstranjuju se sve grane koje su se objesile zbog preobilnog roda iz prethodne godine, kronja se prorjeuje izrezivanjem svake druge grane. Na taj nain stimuliramo rast novih grana. Vrijeme i intenzitet rezidbe prilagoavamo stanju kronje: slabija kronja orezuje se manje, a gusta kronja intenzivnije. Nakon ovakvog veeg zahvata, tijekom dvije godine, zdrava voka obino potjera dosta novih grana. I vie nego to nam je potrebno. Upravo zato moramo te novoizrasle grane prorijediti i njima formirati novu, pomlaenu kronju. Ovaj rez nazivamo korekcijskim rezom. Ovakvim zahvatom sauvali smo voku za jo neko vrijeme, a isto tako i odreenu sortu od odumiranja. Ukoliko je rije o rijetkoj sorti, potrebno ju je precijepiti kako bi sauvali dragocjeni genetski materijal od odumiranja. Kako ne bi zarasle, i ovakve starije voke zahtijevaju gnojidbu i odravanje tla urednim. Njegom voaka visokostablaica i tavnjakih vonjaka, te sadnjom novih, sauvat emo sve njihove navedene vrijednosti, ali i puno vie od toga: postat emo aktivnim sudionicima u ouvanju nae tradicije i prirodne batine. Upravo je to najljepi dar za budue generacije.
Lovorka Jakopec, dipl. ing. agr. Park prirode umberak Samoborsko gorje
10
Evidentiranje tradicionalnih sorti voaka visokostablaica

rolu smo godinu posvetili, izmeu ostalog, i provoenju evidencije starih sorata voaka visokostablaica. Zadano trajanje projekta nije nam omoguilo intenzivan pregled cjelokupnog podruja Parka prirode umberak Samoborsko gorje. Stoga smo odluili reprezentativnim uzorkom obuhvatiti razliita podruja. Inventarizacijom sorata na terenu uvjerili smo se da na podruju Parka prirode, kao i u cjelokupnom graninom podruju sa Slovenijom, jo uvijek postoji veliko bogatstvo starih (tradicionalnih) sorata, posebice sorata jabuke. Pomou evidencijskih listia dobiveni su brojni podaci: o broju stabala, brojnosti vonih vrsta i njihovih sorata, o starosti stabala i njihovu odravanju, o nainu iskoritavanja plodova i slino. Kao rezultat naih aktivnosti nastao je i ovaj prirunik. U njemu su ukratko izneseni opi podaci bitni za pojedinu vonu vrstu (kao to su, npr., uvjeti uzgoja i naini upotrebe) te najzastupljenije sorte odreene vrste (gdje smo za to imali relevantne podatke). Ukoliko se zadrimo na podacima prikupljenima na podruju Parka prirode, moemo rei da je evidentirano ukupno 1345 stabala, iako znamo da ih je i puno vie. Od tog broja najvie je stabala ljive (713), zatim jabuke (255), kruke (144) i oraha (122). Neto su manje brojne trenje, vinje, mumule, dunje, murve, oskorue i vinogradarske breskve, iako nisu zanemarivog broja. Prema raznolikosti sorata prednjai jabuka, s vie od 35 sorata dosad evidentiranih na podruju Parka prirode. Isto istraivanje proireno je na cijelo projektno podruje. Podaci o evidentiranim sortama na tom podruju govore o priblino 55 razliitih sorata jabuka, to dokazuje da su stare sorte jo uvijek brojne, ali i da njihovu ouvanju treba posvetiti dodatnu pozornost. Sorte koje smo najee nalazili na podruju Parka prirode jesu: kanada, kiselka ili kiseljaa, ciganica, boinica, bobovec, slaica, zlatna zimska parmenka, petrovka i brojne druge, od kojih je velik broj opisan u priruniku. Od kruaka je najomiljenija tepka, to ne udi jer, osim mogunosti razliite upotrebe njezinih plodova, stabla tepke ve dugi niz godina ine neizostavan dio krajolika ovog podruja. Treba spomenuti jo neke sorte koje nisu evidentirane u velikom broju: petrovka, tobolka (tubolka), citronka i rokovka. Zbog relativno male zastupljenosti, o njima nismo uspjeli prikupiti dovoljno podataka te stoga nisu opisane u ovom priruniku. Ve je spomenut velik broj popisanih stabala ljive, meu kojima je, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, najrasprostranjenija bistrica (ak 96%), koja se najee
11
koristi za preradu u rakiju. Slijede: talijanka, drobnica i bjelica te neto stabala anarike (Prunus cerasifera), koja se u intenzivnoj proizvodnji najee koristi za uzgoj generativnih podloga. Starost evidentiranih stabala kree se najee u rasponu od 40 do 60 godina, iako nalazimo i stabla starija od 100 godina! Posebno veseli pronalazak stabala starih izmeu 10 i 30 godina, jer to znai da se, uz postojee, sade i nova stabla starih sorata voa. to se tie poloaja na kojima stabla rastu (ekspozicije) i nadmorske visine, nema pravila na nadmorskoj visini od 300 do 760 m sade se gotovo sve ovdje navedene vone vrste. Koliko to utjee na kvalitetu i koliinu dobivenih plodova, mogla bi biti nova tema za jo jedno istraivanje. Stabla su srednje bujna i bujna, a rode najee svake ili svake druge godine, to ovisi o stanju u kojem se vonjak nalazi, odnosno o tome jesu li stabla odravana ili nisu. Izmjenina se rodnost moe smanjiti redovitom (i pravilnom) rezidbom voaka. Prema prikupljenim podacima, voke se najee odravaju i orezivanjem i gnojidbom, to je najpravilniji nain brige za vonjak. Nadamo se da e vas ovaj prirunik potaknuti da odaberete voku koja e najbolje odgovarati vaim potrebama i eljama te da ete poneku i zasaditi. Budunost je starih sorata i u vaim rukama!
Ivana Ilija, dipl. ing. agr. Park prirode umberak Samoborsko gorje
12
Bioraznolikost travnjakih vonjaka

adnjom i odravanjem travnjakih vonjaka ovjek je tijekom vremena, i nehotice, postigao ne samo izmijenjen izgled krajobraza nego je stvorio i novi dom brojnim biljnim i ivotinjskim vrstama. U poljoprivrednom krajobrazu travnjaki vonjaci stoga predstavljaju vrlo raznolik ivotni prostor. Najraznovrsniji je ivi svijet u starim nasadima gdje se u kronjama i dupljama voaka gnijezde i hrane brojne ptije vrste, obitavaju mali sisavci te razliite vrste kukaca. Travnate povrine takvih vonjaka pruaju hranu domaim ivotinjama: optimalan nain upotrebe trave je ispaa, pri emu su primjerene ivotinjske vrste: kokoi, patke, guske, purani, ovce i goveda. Osim ispaom, domae ivotinje njeguju povrinu vonjaka i gaenjem, pri emu je potrebno obratiti pozornost na njihovu gustou, odnosno brojnost na odreenoj travnatoj povrini. Ukoliko nema ispae, travnate je povrine potrebno odravati redovitom konjom, ime se dobiva hrana i stelja za domae ivotinje. Njega ili odravanje travnjakih vonjaka ukljuuje i pravilnu rezidbu te primjerenu gnojidbu. Travnjaki vonjaci mjesta su gnijeenja i hranilite brojnim pticama. U manjim dupljama gnijezde: velika sjenica (Parus caeruleus), vorak (Sturnus vulgaris), brgljez (Sitta europaea), vijoglav (Jynx torquilla), mrka i umska crvenrepka (Phoenicurus ochruros i P phoenicurus) te poljski i do. mai vrabac (Passer montanus i P domesticus). Vee duplje . naseljavaju ukovi (sivi uk Athene noctua i uk Otus scops) i sove (mala uara Asio otus), neki sisavci (puhovi, kune i imii) te kukci opnokrilci (mravi, strljeni, ose i pele). Bogate travnate povrine ivotni su prostor skakavcima, hrutevima i leptirima. Meu ivim svijetom travnjakih vonjaka odnosi su uravnoteeni: kukci slue kao hrana pticama te je to prirodan nain suzbijanja tetnika. Istovremeno, mnogi kukci korisni su vokama kao opraivai, a voke njima kao izvor hrane (cvjetnog praha i nektara). Osim u dupljama, ptice gnijezde i u bujnim, razgranatim kronjama starih voaka. Neke su od najeih vrsta: sivi i rusi svraak (Lanius minor i L. collurio), utarica (Serinus
13
serinus), eljugar (Carduelis carduelis), kos, svraka i ojka kretalica. Vrijedno je spomenuti da su mnoge od navedenih ptica na popisima zakonom zatienih vrsta. U dananje vrijeme, kada se vei prinosi dobivaju podizanjem intenzivnih nasada novih sorti voaka, upravo je ovakve nasade dio tradicionalnog izgleda krajobraza potrebno spasiti od nestanka. Kako bismo za budue generacije ouvali bioraznolikost ovih vrijednih poljoprivrednih povrina, nastalih dugogodinjim suivotom ovjeka i prirode na ovom podruju, potrebno je i primjereno odravanje travnate povrine (konjom, ispaom) i njega stabala (orezivanjem, ali i ostavljanjem trulih i suhih grana s dupljama). Dakle, budunost travnjakih vonjaka u rukama je ovjeka.
Katarina Malovec, prof. biologije Park prirode umberak Samoborsko gorje
14
Jabuka / Malus domestica
abuka je najzastupljenija vona vrsta u travnjakim vonjacima. Takoer je, u divljem obliku, i stalni stanar naih nizinskih i brdskih uma. Cijepi se na bujnorastue podloge gdje dominira sjemenjak jabuke koji utjee na konanu veliinu stabla. Takva su stabla prilino visoka, ponekad i via od 10 m. Pored sjemenjaka poznate su jo brojne vegetativne podloge koje su u usporedbi sa sjemenjakom manje bujne, ali jo uvijek pogodne za travnjake vonjake i okunice. Meu njima su najrairenije podloge MM 106 i MM 111. Stabla cijepljena na neku od tih podloga postiu visinu 4 5 m. Odgovara joj umjereno toplo podneblje s jednakomjerno rasporeenim padalinama tijekom ljetnog razdoblja i srednjom vlanosti zraka. Prilikom odabira poloaja za sadnju treba izbjegavati one gdje postoji opasnost od proljetnih pozeba. Jabuka podnosi ljetne temperature do 35 C, a ako je ishrana pravilno izvrena, dobro podnosi i niske zimske temperature. Najbolje uspijeva na dubljim dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim, ilovastim i glinasto-ilovastim tlima neutralne do slabo kisele reakcije. Najpogodniji je uzgojni oblik za sve voke visokostablaice, pa tako i za jabuku, popravljena piramida. Tako uzgojeno stablo ima zbog obrade tla ili ispae stoke deblo visoko 1,5 1,7 m, a na provodnici je na razmaku 0,4 0,7 m jednakomjerno rasporeeno 4 6 jakih rodnih grana. Vrijeme zriobe plodova ovisi o sorti, opskrbljenosti hranjivima, podneblju i nadmorskoj visini. Razliite se sorte jabuka beru od kraja srpnja do kraja listopada. Vrijeme berbe ovisi o tome kako emo plodove koristiti. Jabuka spada meu najzdravije i najkorisnije vrste voa, s viestrukim dijetno-terapijskim djelovanjem. Plodovi se koriste u svjeem stanju ili sueni, ali i za proizvodnju demova, marmelada, sokova, rakija i drugih proizvoda. Drvo jabuke gorenjem isputa ugodan miris i puno dima pa ga na seoskim gospodarstvima koriste pri suenju suhomesnatih proizvoda.
16
Jabuka
Divlja jabuka (divljak) / Malus sylvestris

Osobine sorte/stabla
Divlja jabuka raste kao drvo ili grm. Obino dosee visinu do 10 m, iako ima i viih stabala. Raste rastreseno u bjelogorinim umama, prije svega na umskim rubovima. Ima veliku i iroku razgranatu kronju, veinom s tamnosmeim trnovitim izdancima. Divlja jabuka slovi kao manje zahtjevno drvo meu vonim vrstama, iako za dobar rast i razvoj treba visoku vlanost zraka i tla. Prilino je otporna na bolesti i tetnike. Cvate u travnju i svibnju, cvijet je ugodnog mirisa. Plod dozrijeva u kasnu jesen.
Osobine ploda
Veliina ploda je 2 3 cm. Okruglastog je oblika, odozgo poneto spljoten. Boja ploda je zelena do zelenkastouta, a na strani izloenoj suncu lagano crvenkasta.
Upotreba
Divlja jabuka imala je vanu ulogu pri oblikovanju raznih sorata jabuka. Jo uvijek se upotrebljava kao podloga (sjemenjak) za cijepljenje starih sorata jabuka. Plodovi divlje jabuke u prolosti su se upotrebljavali za preradu, ponajprije u vino, ocat i rakiju. U umi je bitna kao hrana divljim ivotinjama.
Jabuka
17
Ananas reneta
Podrijetlo sorte nije tono poznato. Najvjerojatnije potjee iz Nizozemske, gdje je pronaena kao sluajni sjemenjak. Diploidna je sorta, to znai da je dobar opraiva. Slabo je bujnog i niskog rasta, dobro razgranate, zbijene kronje, prilino uspravnih izboja. Rodni je nastavak vrlo dobar, prinos neto slabiji zbog sitnih plodova. Trai bogata, topla i vlana tla i toplije podneblje. Sorta je osjetljiva na rak kore, proljetni mraz i jabunu plijesan.
Osobine ploda
Rodnost je rana, obilna i prilino redovita i bez rezidbe. Dozrijeva krajem rujna ili poetkom listopada, uporabna od studenog do sijenja, u hladnjai i do travnja. Plodovi su sitni, veliinom i oblikom prilino ujednaeni. Simetrini su, okruglastog oblika i veinom glatki. Osnovna zelenkastouta boja ploda prelazi u zlatnoutu s rijetkim naranasto-crvenim makom na manjem dijelu ploda. Vrlo su karakteristine velike, ispupene lenticele, koje kou ine lagano hrapavom. Pokoica je prekrivena laganom votanom prevlakom. Peteljka je vrlo dlakava, tanka i kratka. Meso je ukastobijelo, sitnozrnato, sono i srednje vrsto. Okus je vinsko kiselkast s izrazitom aromom ananasa.
Upotreba
Ananas reneta vrlo je ukusna zimska sorta. Zbog odlinog okusa i arome, a sitnih plodova i manje obilnog prinosa, popularna je prvenstveno kod ljubitelja voa. Prednosti su joj: neosjetljivost na fuzikladij, dobra postojanost, lijep oblik ploda i poseban okus. Osim u svjeem stanju moe se upotrijebiti i za preradu.
18
Jabuka
Baumanova reneta
Sorta je odabrana meu sjemenjacima nepoznatih roditelja u Belgiji 1800. Diploidna sorta i dobar opraiva za veinu naih znaajnih sorata. Oprauju je: zlatna zimska parmenka, bjelinik, ontario, jonatan, ampanjska reneta i london peping. U mladosti raste bujnije, poslije srednje bujno. Ima dobro razgranatu kronju. Vrlo je otporna na jabunu plijesan. Rodnost je rana i prilino redovita. Dozrijeva poetkom listopada, postojana jo u prosincu. U obinom skladitu izdri do veljae, u hladnjai do travnja.
Osobine ploda
Za sortu je karakteristina velika varijacija veliine i oblika ploda. Plodovi su veinom srednje krupni, lagano rebrasti i esto nesimetrini. Oblik je obino spljoteno-okruglast. Pokoica je ilava i glatka zbog smeih lenticela koje su prilino ispupene te ine koru lagano hrapavom. Pokrovna je boja zrakasto rasporeena crvena, koja prekriva vie od polovice ploda. U skladitu plodovi dobiju pomalo masnu prevlaku. Peteljka je kratka i tanka. Meso je svijetloukaste boje. Srednje grube teksture, srednje vrsto i srednje sono, slatko-kiselkastog okusa i bez posebne arome.
Upotreba
Najvie se upotrebljava za potronju u svjeem stanju kao stolna sorta, prvenstveno zbog lijepe obojenosti. Zanimljivo je da plodovi prosjeno imaju 10% eera i samo 4 g ukupnih kiselina. Plodovi nisu osjetljivi na pritiske i transport.
Jabuka
19
Bjelinik / petrovaa, kajmaara, bjelojabuka

Sorta je nastala kao sluajni sjemenjak, razmnoavati su je poeli u Litvi. Diploidna sorta. Rano cvjeta i ima dobar polen. Preporua se sadnja u kombinaciji s koksoranom, ananas renetom i zlatnom zimskom parmenkom. U mladosti raste neto bujnije, poslije je slabo bujnog rasta s prilino uspravnim granama. Razvija malenu, iroko izboenu, razgranatu i poneto ovjeenu kronju s brojnim smeim uspravnim izbojima. Stablo nije zahtjevno glede poloaja i tla, iako mu na previe vlanim tlima prijeti opasnost od raka korijena. Sorta je osjetljiva na jabunu plijesan i prilino otporna na fuzikladij. Dobro rodi i brzo dolazi u rod. Zbog kasnog cvjetanja, nema opasnosti od proljetnog mraza. Dozrijeva sredinom srpnja. Plodovi dozrijevaju neravnomjerno te ih je stoga potrebno brati postupno, inae otpadaju.
Osobine ploda
Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, sitni do srednje krupni (ovisno o gustoi) i rebrasti. Veliinom su vrlo nejednaki. Mlada stabla daju velike plodove na poetku produktivne dobi, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelena do blijedouta, prekrivena makom. Tanka je, njena, glatka i lagano votana. Peteljka je dugaka i prilino dlakava. Meso je bijelo sa zelenkastom nijansom, sitnozrnato i prhko (nije sono). Okus je osvjeavajue kiselkast, bez posebne arome.
Upotreba
Bjelinik uvrtavamo meu najranije ljetne stolne sorte. Pogodan je za upotrebu u svjeem stanju odmah. Nakon berbe izdri desetak dana, nakon ega postaje branast i puca. Plodovi su osjetljivi na pritiske i vrlo slabo podnose transport. Domaice ga esto upotrebljavaju za pripremu savijaa i pita.
20
Jabuka
Bobovec / bobovac
Podrijetlo sorte nije tono poznato. Vjerojatno potjee iz Njemake, a uzgajana je jo krajem 18. stoljea. Triploidna je sorta, to znai da je slab opraiva. Dobro je oprauju lijepocvjetka, carevi, ontario, jonatan, krivopeteljka, maanka, baumanova i ampanjska reneta, london peping i zlatna zimska parmenka. Stablo je srednje bujnog rasta, kronja srednje jako razgranata, isprva piramidalnog, poslije okruglastog oblika, promjera 8 9 m. Sorta je otporna na proljetni pozeb i jabunu plijesan. Karakteristika je sorte obilna i izraena izmjenina (alternativna) rodnost. Bobovec dozrijeva u drugoj polovici listopada, najkasnije od svih sorata. Jedna je od osnovnih sorata travnjakog vonjaka, a primjerenim skladitenjem plodove moemo upotrebljavati od sijenja pa sve do lipnja.
Osobine ploda
Plodovi su sitni do srednje krupni, veliinom vrlo neujednaeni. Valjkastog su oblika, prema aki poneto sueni; takoer mogu biti okruglasti, ponekad slabo rebrasti. Osnovna zelena boja ploda dozrijevanjem prelazi u bjelkasto zelenoutu. Do 50% ploda prekriveno je kratkim zrakama lagano crvene boje. Lenticele su svijetle i rijetke. Pokoica je glatka do poneto hrapava, malo masna i vrsta. Meso je zelenkastobijelo, grublje, trpko, isprva tvrdo i kiselo, poslije (od prosinca nadalje) omeka i postane harmoninije, ukusno i sono, bez posebne arome.
Upotreba
Bobovec ne spada meu najkvalitetnije sorte. Plodovi ostaju na stablu do kasno u jesen, izvanredno su otporni na pritiske, odlino podnose transport i dobro se skladite. Sorta je primjerena za upotrebu u svjeem stanju, za skladitenje, kao i za preradu u sok i ocat (daje puno soka).
Jabuka
21
Boskop / boskopka, boskopski kosma, krupna koara

Podrijetlom iz Nizozemske, sorta je nastala kao sluajni sjemenjak. Triploidna sorta, nije upotrebljiva kao opraiva drugih sorata. Dobro je oprauju: jonatan, lijepocvjetka, ontario i zlatna zimska parmenka. Vrlo je bujnog rasta, razvija golema stabla irokih kutova skeletnih grana, stoga se preporua cijepljenje na slabo bujne podloge (M9, M26) i sadnja na vee udaljenosti u redu. Zahtijeva plodno, ne presuho tlo i tople poloaje. Naginje prijevremenom opadanju podova. Sorta je osjetljiva na moniliju, rak kore i proljetni mraz, a otporna na fuzikladij. Rodi prilino redovito, umjerenog do obilnog prinosa. Dozrijeva krajem rujna, postojana od studenog do sijenja, u hladnjai do oujka.
Osobine ploda
Plodovi su krupni do vrlo krupni, spljoteno okruglasti, esto puta nepravilnog oblika. Pokoica je debela, hrapava i suha. Osnovna je boja svijetlozelenkasta, koja dozrijevanjem prelazi u blijedoutu. Na jednoj je strani pokrovna boja crvena. Peteljka je srednje duga i srednje debela te lagano ukrivljena. Meso je ukasto, srednje vrsto, sono, grubozrnate teksture. Odlinog je, osvjeavajueg, kiselkastog okusa, s posebno izraenom aromom.
Upotreba
Boskop se svrstava u skupinu kiselih jabuka. Okusom spada meu najbolje sorte i dobiva na vanosti kao dijetna jabuka. Dobro podnosi pritiske i transport. Plodovi su pogodni za upotrebu u svjeem stanju i skladitenje, kao i za suenje. Sorta je osjetljiva na gorku pjegavost i staklavost ploda.
22
Jabuka
Boinica / kolaara, tajerski pogaar, pogaara

Boinica je triploidna sorta nepoznatog podrijetla. Jedna je od najeih starih sorti sjeverozapadne Hrvatske. Kao opraiva preporuuju se zlatna zimska parmenka i jonatan. Bujnog je rasta, razvija okruglastu, poslije plosnatu i rijetko razgranatu kronju. Sorta je otporna na zimski mraz, a osjetljiva na jabunu plijesan i rak kore. Trai duboka i lagana tla. Rodnost je izmjenina i obilna. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, a skladitenjem je postojana od studenog do proljea.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni, prilino neujednaeni, spljotenog oblika i rebrasti. Pokoica je veim dijelom glatka, tanka i vrsta, u skladitu postane masna. Osnovna zelena boja prelazi u zelenkastoutu i gotovo je u cijelosti prekrivena smekastocrvenim dugim zrakama. Peteljka je vrlo kratka i srednje debela. Meso je zelenkastobijelo, sonog vinsko-kiselog okusa bez posebne arome. Pri skladitenju meso gubi na sonosti i postaje krhko.
Upotreba
Manje kvalitetna sorta, primjerena prvenstveno za preradu. Plodovi su otporni na pritiske.
Jabuka
23
Carevi / princ rudolf

Sorta je sluajni sjemenjak, pronaen 1870. 1875., na podruju tajerske. Diploidna sorta. Stablo je srednje bujnog rasta i srednje guste kronje uspravnog rasta. Sorta je, osim za ekstenzivan uzgoj, primjerena i za intenzivne nasade za uzgoj na slabo bujnim podlogama. Prilino je otporna na zimski mraz i jabunu plijesan, a osjetljiva na proljetni pozeb.
Osobine ploda
Za sortu je karakteristina rana, umjerena i izmjenina rodnost. Dozrijeva poetkom listopada, plodovi su postojani do proljea. Srednje su sitni i plosnatookruglog oblika. Oblikom vrlo ujednaeni i neznatno rebrasti. Pokoica je glatka, zeleno-uta, a na osunanoj strani crvena. esto je rub izmeu osnovne i pokrovne boje otro omeen. Peteljka je kratka i tanka. Meso je bijelo, sono, sitnozrnato, topljivo, slatko-kiselkastog okusa, ali bez posebne arome.
Upotreba
Carevi je srednje kvalitetna stolna zimska jabuka primjerena prije svega za upotrebu u svjeem stanju i za preradu u sok i ocat. Plodovi su osjetljivi na pritiske.
24
Jabuka
Ciganica / ciganka
Naa stara, domaa sorta. Stablo je srednje bujno i jako, nije zahtjevno glede tla i poloaja, tako da uspijeva ak i na skeletnom tlu i vjetrovitijim poloajima. Sorta je prilino otporna na bolesti i tetnike. Kronja je iroka i razgranata.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni, okruglasto-bavastog oblika, najvee irine na sredini ploda. Povrina je ravna, bez rebara. Peteljka je drvenasta, tanka i srednje dugaka. Pokoica je tanka i glatka, osnovne zelene boje. Tamnocrvena pokrovna boja prekriva cijelu povrinu ploda, a kod pojedinih plodova prelazi u crveno-crnu boju. Meso je bjeliasto sa zelenkastim vlaknima, krto i sono, kiselo-slatkog okusa. Skladitenjem plodovi omekaju i smeuraju se. Sorta dozrijeva u listopadu, a u skladitu se uva do svibnja. Plodovi nisu dobri odmah nakon berbe, nego neto poslije, kad meso postane krto.
Upotreba
Prema podacima iz 1954., sorta je interesantna samo za oko, inae nema neke naroite osobine ploda i drveta zbog ega se ne preporuuje za uzgoj.
Jabuka
25
Citronka
Potjee iz Njemake.
Osobine ploda
Ovisno o rodnosti stabla, plodovi su veliinom prilino neujednaeni prevladavaju srednje krupni do krupni. Oblikom su okruglasti, duguljasti ili ovalni i malo rebrasti. Zelenkasto-ukasta osnovna boja dozrijevanjem prelazi u votanu blijedoutu. Pokoica je glatka i prekrivena votanom prevlakom. Lenticele su male, brojne, blijede i nisu izraene. Meso je bijelo, sitnozrnato i sono. Sorta se bere krajem kolovoza ili poetkom rujna, a uitno zrela postane u listopadu.
Upotreba
Plodovi su osjetljivi na pritiske.
26
Jabuka
Crveni bobovec
Podrijetlo sorte nije poznato crveni je bobovec mutant bobovca.
Osobine ploda
Plodovi su sitni do srednje krupni i veliinom prilino neujednaeni. Valjkastog su ili okruglog oblika, prema aki sueni. Osnovna je boja crvena, prekrivena crvenim ili smee-crvenim zrakama. Pokoicu prekriva maak. Lenticele su svijetle ili smekaste boje i ine pokoicu hrapavom na dodir. Dozrijeva u drugoj polovici listopada, kao i bobovec. Meso je zelenkastobijelo, isprva tvrdo i kiselo, a poslije omeka.
Upotreba
Crveni je bobovec sorta manje primjerena za upotrebu u svjeem stanju, vie se koristi za preradu. Plodovi vrlo dobro podnose skladitenje.
Jabuka
27
Gravenstein / grafentajn, grafentajnec

Sorta najvjerojatnije potjee iz sjeverozapadne Njemake. Triploidna sorta. Cvjeta rano pa ima neto slabiju klijavost polena. Dobro je oprauju: bjelinik, lijepocvjetka, koksoran reneta, zlatna zimska parmenka, jonatan i krivopeteljka. Vrlo bujnog rasta, s karakteristinom irokom i visokom kronjom s crveno-smeim bonim izbojima. Na sjemenjaku razvija divovska stabla. Redovitije prinose daje na slabije bujnim podlogama. Osjetljiva je na mraz, fuzikladij, jabunu plijesan, rak jabuke i bakrene pripravke. Za rast treba bogata, propusna i dovoljno vlana tla te hladnije, od vjetra zatiene poloaje s prikladnom relativnom vlanosti zraka. Rodnost je umjerena i izmjenina. Vrlo kasno dolazi u rod (ak u dvanaestoj godini). Dozrijeva krajem kolovoza ili poetkom rujna, a plodovi su dobri za upotrebu do kraja listopada.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni do krupni, spljoteno-okruglasti, nepravilnog oblika. Pokoica je glatka, poneto masna. Zelenkastouta osnovna boja dozrijevanjem prelazi u zlatno-utu. Za sortu su karakteristine kratke svijetlocrvene do naranasto-crvene zrake. Peteljka je dlakava, srednje debela do debela i vrlo kratka. Meso je mirisno, ukasto, prilino sono, topivo i srednje vrsto. Okus je vinsko kiselkast s plemenitom aromom.
Upotreba
Spada meu najukusnije kasne ljetne sorte. Primjeren je prvenstveno za upotrebu u svjeem stanju. Plodovi esto opadaju. Osjetljivi su na pritiske i gorku pjegavost. Karakteristina obojenost i snaan miris koji se iri sa stabla razlikuju grafenstein od sorte pisani kardinal.
28
Jabuka
Herbertova reneta
Njemaka triploidna sorta, iriti se poela oko 1830. Oprauje ju jonatan. Vrlo je bujnog rasta s dobro razgranatom kronjom. Nije zahtjevna glede njege. Zbog prijevremenog opadanja plodova, trai zaklonjene poloaje koji nisu izloeni vjetru. Sorta je otporna na bolesti, a osjetljiva je na proljetni mraz. Kasno dolazi u rod. Rodnost je srednje obilna do obilna i redovita. Dozrijeva u drugoj polovici rujna, postojana je do prosinca.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni do krupni, oblik im je spljoteno-kupast sa srednje jako izraenih pet irokih rebara. Pokoica je glatka do lagano hrapava. Osnovna blijedozelena boja prelazi dozrijevanjem u utu. Plodovi su do polovice prekriveni naranastom pokrovnom bojom s kratkim crvenim zrakama. Lenticele su brojne i ispupene. Peteljka je kratka, na kraju neto zadebljana. Meso je ukastobijelo, pod korom neto tamnije, srednje grubozrnato, srednje vrsto, sono, ugodnog slatko-kiselkastog okusa i aromatino.
Upotreba
Koristi se kao stolna jabuka za upotrebu u svjeem stanju i za preradu. Osjetljiva je na gorku pjegavost ploda.
Jabuka
29
Jonatan / jonathan
Sorta je uzgojena iz sjemena u amerikoj saveznoj dravi New York. Ime je dobila 1826. Diploidna sorta, dobar opraiva za mnoge sorte. Dobro ga oprauju: zlatna zimska parmenka, koksova i ampanjska reneta i ontario. Slabo do srednje bujna, razvija okruglu kronju s tankim, ovjeenim granama i sitnim listovima. Za bolju obojenost ploda pogodniji su topliji i sunani poloaji. Najbolje uspijeva u plodnijim i suim tlima. Primjeren je i za uzgoj na slabo bujnim podlogama. Sorta je osjetljiva na rak jabuke, pepelnicu i jabunu plijesan, fuzikladij i proljetni mraz.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni i okruglasto-duguljasti. Krajem rujna redovito i obilno rodi, a plodovi se mogu uvati do travnja. Problem je pojava jonatanovih pjega. Osnovna ukasto-zelena boja ploda dozrijevanjem prelazi u svijetloutu. Pokrovna tamnocrvena boja ravnomjerno je rasporeena, a opseg joj ovisi o osvjetljenju (moe prekrivati i cijeli plod). Peteljka je dugaka i tanka. Meso je ukastobijele boje i lagano kremasto, sitnozrnato, sono i srednje vrsto. Okus je harmonian, slatko-kiselkast s ugodnom aromom.
Upotreba
Prije pojave novijih sorata jonatan je bio vodea stolna sorta. Usprkos razmjerno sitnim plodovima i pojavi jonatanovih pjega pri skladitenju, koje kvare vanjski izgled, ima irok krug ljubitelja. Primjeren je prije svega za upotrebu u svjeem stanju, skladitenje te preradu u sok i suenje. Vrlo dobro podnosi transport.
30
Jabuka
Kanada / kanatka, kanadska reneta

Sorta je nastala kao sluajni sjemenjak. Vjerojatno potjee iz Francuske, gdje je opisana jo 1771. Jedna je od naih najzastupljenijih starih sorata. Triploidna sorta. Dobro je oprauju: krivopeteljka, londonski peping, jonatan, ananas reneta, baumanova reneta, ampanjska reneta, lijepocvjetka, maanka, ontario i carevi. Stablo je prilino bujnog rasta. Grane u mladosti rastu uspravno i bujno, potom pod irokim kutovima. Na taj nain razvija vrlo iroku kronju (do 10 m) s gotovo vodoravnim, dlaicama obraslim granama. Osjetljiva je na moniliju, krvavu u i rak kore, na hladnim poloajima takoer i na mraz. Pogodna je za uzgoj na toplijim poloajima i plodnom, dovoljno vlanom tlu. Spada meu najrodnije sorte, rodi redovito i obilno. Bere se u prvoj polovici listopada, upotrebljiva je, odnosno postojana, od studenoga do sijenja ili veljae.
Osobine ploda
Plodovi su plosnato-okrugli ili kupasti, nepravilnog oblika, krupni do vrlo krupni s pet izraenih rebara, koja se proteu po cijeloj povrini ploda od peteljkine jame do ake. Pokoica je hrapava, smekasta, vie ili manje pokrivena velikim smeim tokama zvjezdastog oblika. Osnovna zelena boja dozrijevanjem prelazi u svijetlo zelenkastoutu do utu. Peteljka je vrlo kratka, debela i vrlo dlakava. Meso je bijelo i na zraku brzo posmei. Srednje je vrsto, poslije prhko, srednje grubozrnato i sono, odlinog slatko-kiselog okusa s aromom renete. Razlikujemo dva tipa kanade s glatkom pokoicom i s rastom pokoicom. Plodovi nemaju izraeno crvenilo, ak ni s osunane strane.
Upotreba
Jedna je od najkvalitetnijih zimskih stolnih sorata. Pogodna je i za preradu u kompot i sok. Plodovi se dobro skladite i nisu osjetljivi na pritiske, no vrlo su osjetljivi na gorku pjegavost. Pri loem skladitenju plodovi brzo propadaju (venu), stoga se prekrivaju sortama koje imaju male plodove ili ih se umata u papir. Lie u jesen ne otpada brzo, tako da stabla jo kasno u jesen imaju lie. Kanada je pogodna za suenje, daje vrlo lijepe i ukusne komadie.
Jabuka
31
Kardinal / plamnata stoerka, funtaa, trudlovka

Vrlo stara europska sorta, podrijetlom iz Austrije, odnosno june Njemake, gdje nosi naziv strudelapfel (trudlovka). Jesenska je sorta, bujnog rasta, snanog debla i iroke kronje. Nije posebno zahtjevna glede tla. Otporna je na mraz, kao i na bolesti i tetnike, iako plodovi podlijeu trulei, osobito u vlanim godinama.
Osobine ploda
Dozrijeva u rujnu. Plodovi su vrlo veliki, razliitog oblika (obino duguljasti). Za ovu su sortu karakteristina tri izraena rebra, pri emu je glavno rebro jae razvijeno, to daje plodu asimetrian izgled (po glavnom se rebru kardinal razlikuje od sorte gravenstein, kojoj je vrlo slian). Pokoica je dosta debela i vrsta, glatka i sjajna. Osnovnu utu boju prekriva vei ili manji broj crvenih pruga. Meso je ukastobijelo, sono, poneto tvrdo, a u punoj zriobi postaje rahlo. Dobrog je harmoninog okusa bez posebne arome.
Upotreba
U punoj su zriobi plodovi osjetljivi na transport, unato vrstoj pokoici, no dobro podnose uvanje (do kraja jeseni). Najee se upotrebljava u svjeem stanju ili za trudle, rjee za preradu u sok.
32
Jabuka
Koksoran / koksova, koksoranna reneta, Coxs Orange

Stara engleska diploidna sorta. U razdoblju mladosti stablo izraste srednje bujno do bujno, dok se poslije rast smanji. Kronja je plosnato okrugla i vrlo gusta, na sve strane podjednako razvijena. Rodne granice podjednako se razvijaju na skeletnim i bonim granama, mladice su duge i tanke. Cvate srednje kasno. Dobro je oprauju: bjelinik, zlatna zimska parmenka i jonatan. Osjetljiva je na zimski mraz, jabunu plijesan, fuzikladij, moniliju i virusne bolesti.
Osobine ploda
U rodnost dolazi rano, zatim raa redovito i daje srednje do visoke prinose. Pri slabijoj njezi rodnost je nia i neredovita. Dozrijeva u prvoj polovici rujna, a za potronju je najbolja od listopada do prosinca. Dobrim skladitenjem odri se do sijenja dok poslije gubi na kvaliteti. Plodovi su srednje sitni do srednje krupni, pravilnog, okruglastog oblika (sitniji su plodovi okrugli, krupniji su plosnati), pri obilnoj rodnosti ostaju sitniji. Pokoica je gruba, slabog sjaja, oko ake i peteljke pokrivena smeom koastom prevlakom. Za vrijeme berbe osnovna zelena boja prelazi u naranasto-utu, na osunanoj strani ploda u naranasto-crvenu. Plodove prekrivaju koaste vee ili manje tokice smekaste boje. Meso je ukaste boje, srednje vrsto, ukusno i sono, vrlo ugodnog mirisa i osvjeavajueg slatko-kiselkastog okusa.
Upotreba
Spada u vrlo kvalitetne sorte zbog odline arome i harmoninog okusa. Plodovi nisu osjetljivi na transport i pritiske ukoliko su pravodobno obrani.
Jabuka
33
Kosmatica / damasonski kosma

Stara francuska triploidna sorta. Slab opraiva, ali se dobro oprauje. Stablo je srednje bujno, kronja gusto obrasla granama i listovima. Deblo je jako i visoko. Sorta je otporna na mraz i nije zahtjevna glede njege. Odgovaraju joj teka, hladna tla, prema poloaju nije posebno zahtjevna. Pogoduju joj i brdoviti predjeli, poloaji s mrazom ili niski topli poloaji.
Osobine ploda
Rodnost je dobra, rana i neredovita (svake druge ili tree godine). Dozrijeva u prvoj polovici listopada. Upotrebljiva je, odnosno postojana od sijenja do oujka ili travnja. Plodovi su srednje krupni i veliinom vrlo neujednaeni. Oblik je ploda spljoteno okruglast i prilino neujednaen. Pokoica je 60 100% prekrivena grubom rom, stoga su plodovi bronano-smei. Osnovna zelena boja dozrijevanjem prelazi u ukastozelenu. Peteljka je srednje duga, srednje debela i prilino dlakava. Meso je zelenkasto do ukasto bijele boje. Krhko je, manje sono i grublje zrnato. Ima dobar odnos kiselina i sladora i neto izraeniju vinsku kiselinu.
Upotreba
Zimska sorta, primjerena prvenstveno za upotrebu u svjeem stanju, a u kombinaciji s drugim sortama moe se koristiti za preradu u sok. Ima karakteristinu aromu i poneto trpak okus. Dobro podnosi transport. Prednost sorte je prije svega njezina dobra sposobnost skladitenja, bez venua plodova. Plodovi ostaju svjei do proljea.
34
Jabuka
Krivopeteljka / krivopecelj
Stara njemaka sorta, opisana jo 1821. Diploidna sorta (ima dobar polen za oplodnju), opraivai za nju su: jonatan, baumanova reneta, zlatna zimska parmenka, carevi, ananas reneta, ontario i london peping. Stablo je bujnog rasta, iroke kronje s dugakim, krhkim i ovjeenim granama te stoga nije primjerena za uzgoj na slabo bujnim podlogama. U poetku je bujnog porasta, dok se poslije, zbog obilne rodnosti, bujnost smanjuje. U pogodnim uvjetima moe doivjeti i do 70 godina. Prilino je otporna na proljetni pozeb i jabunu plijesan.
Osobine ploda
Za sortu je karakteristina obilna i izmjenina rodnost. Krivopeteljka dozrijeva poetkom listopada, postojana je od studenoga do veljae, u hladnjai ak do svibnja. Plodovi su duguljasto okruglasti, srednje krupni do krupni. Oblikom su vrlo neujednaeni i jednostrano rebrasti. Osnovna zelena boja, prekrivena blijedocrvenim zrakama, dozrijevanjem postaje limunastouta, a pokrovna boja je crvena. Pokoica je glatka i lagano masna. Sorta ima vie ili manje izraenu grbu u peteljkinoj jami, koja pritie zbog toga malo zakrivljenu kratku peteljku. Meso je bijelo, vrsto, sono i osvjeavajueg slatko-kiselkastog okusa, bez posebne arome.
Upotreba
Plodovi ne opadaju brzo, nisu osjetljivi na pritiske i relativno dobro podnose transport. Srednje kvalitetna sorta, primjerena ponajprije za upotrebu u svjeem stanju i za preradu u sok.
Jabuka
35
Lijepocvjetka / uta lijepocvjetka, belfler

Sorta potjee iz 1790. iz amerike savezne drave New Yersey. Diploidna sorta. Dobro je oprauju: jonatan, ananas reneta, baumanova reneta, london peping i ontario. Bujnog je rasta u mladosti, poslije raste srednje bujno. Kronja je razgranata, grane su dugake, tanke i ovjeene. Osjetljiva je na proljetni mraz, fuzikladij, krvavu u i rak kore. Za uzgoj lijepocvjetke pogodni su topliji poloaji te bogata i manje vlana tla. Plodovi nisu skloni opadanju. Za sortu je karakteristina obilna, redovita i srednje kasna rodnost (rodi u 5. do 6. godini). Dozrijeva krajem rujna, uporabna je od sredine listopada do oujka.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni do krupni, veliinom prilino neujednaeni. Oblikom su duguljasto-kupasti, nepravilni. Pokoica je bijelo-ute boje, na osunanoj strani poneto crvenkasta, s jako izraenim smeim tokicama. Peteljka je srednje duga i srednje debela. Meso je sono, aromatino, krhko i vrlo uitnog, odlinog okusa koji podsjea na bananu.
Upotreba
Belfler spada meu najukusnije stolne sorte ugodne arome. Primjeren je prvenstveno za upotrebu u svjeem stanju. Plodovi su osjetljivi na pritiske i transport te gorku pjegavost i moniliju.
36
Jabuka
London peping
Vrlo stara engleska diploidna sorta, poznata jo od 1580. Opraivai sorte jesu: zlatna zimska parmenka, ontario, maanka, baumanova reneta, jonatan i krivopeteljka. Ima slabo bujno stablo, kronja je iroka, gusta i dobro razgranata. Pogoduju joj topli, zatieni poloaji te dovoljno vlana i plodna pjeskovita tla. Zahtijeva intenzivnu njegu. Vrlo je osjetljiva na fuzikladij i rak kore. Rodi obilno, prilino redovito i rano. Dozrijeva poetkom listopada, plodovi su postojani od prosinca do travnja.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni, spljoteno-okruglasti. Uskih pet rebara posebno je izraeno kod ake i daju plodu uglat izgled. Pokoica je glatka, ima lagani maak, u skladitu brzo postane masna. Osnovna travnatozelena boja dozrijevanjem prelazi od zeleno-ute u slamnatoutu. Blago crvenilo moe prekrivati i etvrtinu ploda te daje bronanu do smekastocrvenu boju. Peteljka je tanka i srednje duga. Meso je sitnozrnato, najprije zelenkasto i tvrdo, poslije ukasto i krhko. Na zrelim plodovima vidljivi su zeleni provodni snopii. Zreli su plodovi kvalitetni, soni, aromatini i slatko-kiselkasti.
Upotreba
Spada meu najukusnije i visoko kvalitetne stolne sorte. Pogodan je za upotrebu u svjeem stanju i za skladitenje. Plodovi slabo podnose transport. Prednosti su sorte dobra rodnost i postojanost plodova.
Jabuka
37
Maanka / tajerski moancelj

Potjee vjerojatno iz tajerske, odakle se proirila u eku. Diploidna sorta i dobar opraiva. Dobro je oprauju: jonatan, ampanjska reneta, baumanova reneta, zlatna zimska parmenka, london peping, ontario i krivopeteljka. Slabo bujnog rasta. Rodne su grane tanke i ovjeene. Cvate prilino kasno, stoga je otporna na proljetni mraz i jabunu plijesan. Prilino je osjetljiva na fuzikladij. Sorta je zahtjevna glede tla i njege. Pogoduju joj vii i otvoreni poloaji s manje vlage.
Osobine ploda
Kasno dolazi u rodnost, potom rodi obilno i izmjenino. Dozrijeva sredinom listopada, uporabna je, odnosno postojana od sijenja do svibnja. Pokoica je veinom glatka, tvrda i pomalo masna, zelenkastouta, na osunanoj strani naranasta do svijetlocrvena. Malo su izraenije smekaste lenticele. Peteljka je prilino dlakava, na vrhu zadebljana, srednje debela i vrlo kratka. Meso je ukasto, vrsto, sono i sitnozrnato. Ima ugodan vinsko kiselkast okus s karakteristinom aromom.
Upotreba
Zimska sorta, upotrebljava se prvenstveno kao stolna sorta te za preradu u sok, ocat i suho voe. Plodovi su otporni na pritiske i odlino podnose transport. Gambovec je inaica maanke. Ima sitnije, okruglije i manje ukusne plodove.
38
Jabuka
Ontario
Prema nekim je navodima podrijetlom iz Kanade. Nastala je krianjem sorti Wagener i Northern Spy. Diploidna je sorta i dobar opraiva. Dobro je oprauju: maanka, baumanova reneta, ananas reneta, ampanjska reneta, jonatan i krivopeteljka. Srednje je bujnog rasta. Razvije iroku kronju ije grane esto ogoljevaju. Sorta je osjetljiva na zimski mraz i jabunu plijesan te na moniliju i rak. Trai srednje vlana, duboka, topla i plodna tla. Rodnost je dobra i rana, ali izmjenina. Dozrijeva u drugoj polovici listopada, postojana je do oujka, u hladnjai i do lipnja.
Osobine ploda
Plodovi su krupni, plosnati i rebrasti, velike specifine teine. Pokoica je glatka, vrsta, lagano votana i na osunanoj strani crvenkasta, svijetlozelene boje koja dozrijevanjem prelazi u zeleno-utu. Peteljka je kratka i srednje debela. Meso je isprva zelenkasto, poslije lagano kremasto, sitnozrnato, krhko i vrlo sono. Ima dobar, slatko-kiselkast i osvjeavajui okus, s malo arome.
Upotreba
Ontario je kasna zimska sorta, primjerena za upotrebu u svjeem stanju i za preradu u sok, ocat i suho voe.
Jabuka
39
Petrovka / mantet
Diploidna ljetna sorta, prilino rasprostranjena u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Podrijetlom je iz Kanade. Razvija bujna do srednje bujna stabla razgranate kronje. U rod dolazi rano, a raa redovito ukoliko se u godinama obilnog zametanja plodova vri prorjeivanje. Izmjenina rodnost moe se regulirati i intenzivnijim rezom.
Osobine ploda
Plodovi su srednje sitni do srednje krupni, ponekad ak krupni. Oblikom su spljoteno-okruglasti do kupasti, esto nesimetrini. Rebra su prema aki izraenija. Pokoica je tanka i glatka, prekrivena makom koji pokrovnoj boji daje plavkastu prevlaku. Osnovna je boja blijeda ukastozelena. Pokrovna je boja crvenkasta, kod manje obojenih plodova zrakasto rasporeena, dok na jae obojenim plodovima moe prekrivati i do 90% povrine. Zasjenjeni plodovi na prerodnim stablima gotovo su do polovice neobojeni. Lenticele su sitne i rijetko rasporeene, bijele na pokrovnoj boji, sivo-smee na osnovnoj boji. Peteljka je srednje dugaka i srednje debela. Petrovka dozrijeva oko Petrova (29. lipnja), po emu je i dobila ime. Plodovi dozrijevaju postupno, a postojani su vrlo kratko vrijeme. Meso je ukastobijele boje, sitnozrnato, vrlo sono i krhko. Okus je slatko-kiselkast s jae izraenom kiselou i srednje izraenom aromom.
Upotreba
Petrovka spada u kvalitetne rane sorte. Upotrebljava se u svjeem stanju, a takoer i za preradu. Plodovi dobro podnose transport.
40
Jabuka
Slaica / slatkua
Slaica je stara domaa sorta, jedna od mnogih sorata koje su, iako razliite, u narodu poznate pod ovim imenom. Stoga je ovdje opisana slaica rasprostranjena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, tonije u pograninom podruju sa Slovenijom.
Osobine ploda
Rodnost je dobra i redovita. Dozrijeva sredinom rujna, a plodovi su postojani do oujka. Plodovi su srednje krupni, izduenog kupastog oblika, nesimetrini. Pokoica je glatka, osnovne zelene boje koja dozrijevanjem prelazi u ukastobijelu. Peteljka je vrlo kratka. Meso je ukastobijele boje, mekane teksture, slatkog okusa i vrlo aromatino. Ako sadri malo kiselina, vrlo e brzo oksidirati (posmeiti).
Upotreba
Preteno se upotrebljava u svjeem stanju ili se skladiti, a u kombinaciji s drugim sortama upotrebljava se i za preradu u sok.
Jabuka
41
ampanjka / ampanjska reneta

Sorta je nastala kao sluajni sjemenjak u francuskoj pokrajini Champagne jo 1770. Diploidna sorta i vrlo dobar opraiva za sve znaajne stare sorte jabuka. Dobro je oprauju: baumanova reneta, zlatna zimska parmenka, jonatan, ontario, maanka i bjelinik. Stablo je slabije bujnosti. Razvije malenu, gustu, iroku kronju s jakim granama i kratkim, crveno-smeim vunastim granicama. Trai toplije poloaje i plodna, ne odvie vlana tla. Slabo se grana, stoga je teko formirati prikladnu kronju. Otporna je na mraz i jabunu plijesan. Brzo dolazi u rodnost, a rodnost je prilino redovita i obilna. Dozrijeva sredinom listopada, postojana je od prosinca do svibnja ili lipnja.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni do krupni, po obliku spljoteno-okruglasti, nesimetrini. Pokoica je blijedozelena, dozrijevanjem prelazi u blijedoutu. Plodovi izloeniji suncu imaju blago ruiastu prevlaku. Koa je glatka, u skladitu postane masna. Peteljka je kratka, srednje debela, na kraju zadebljana i vrlo dlakava. Meso je bijelo s lagano zelenkastom prevlakom, grubozrnato, sono, vrsto, poslije krhko i ukastobijelo. Izrazito je kiselkastog, poneto trpkog okusa bez posebne arome. Udio kiseline tijekom uvanja u skladitu opada.
Upotreba
ampanjka se u prolosti udomaila zbog dobre rodnosti te izvanredne izdrljivosti u skladitu bez hlaenja. Srednje kvalitetna sorta, pogodna za upotrebu u svjeem stanju, skladitenje i preradu. Ako pravilno postupamo s plodovima, izdrljivija je od bobovca.
42
Jabuka
Zeleni tetinec / zelenika, srika

Stara sorta podrijetlom iz sjeverne Europe, rasprostranjena u Njemakoj, ekoj, Austriji i Sloveniji. Kod nas je rasprostranjena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Uzgaja se iskljuivo kao visokostablaica i polustablaica, a kao ekstenzivna podloga koristi se sjemenjak. Nije posebno zahtjevna glede tla. Slabo podnosi suu i velike vruine, a relativno je otporna na bolesti, osobito na pepelnicu. Vrlo je bujnog rasta do kasne starosti, stoga se preporua saditi na razmak od 10-ak metara. Kronja je snana, vrlo razgranata, s jakim primarnim granama. Cvate srednje kasno i relativno dugo, otporna je na mraz i vlagu. Triploidna je sorta, stoga se ne koristi kao opraiva, a dobro je oprauju maanka i jonatan. Dolazi u rodnost kasno, a sklona je izmjeninoj rodnosti.
Osobine ploda
Plodovi su krupni, oblikom vrlo raznoliki, najee spljoteni; neki plodovi imaju blaga rebra, dok su neki potpuno obli. Pokoica nije debela, ali je vrlo ilava. Osnovna je boja zelena, u punoj zriobi ukasta. Pokrovna crvenkastobronana boja nalazi se samo na nekim dobro osvijetljenim plodovima i djelomino ih prekriva. Meso je svijetloukaste boje, sono, slatko-kiselkastog okusa bez posebne arome.
Upotreba
Plodovi su osjetljivi na pritiske, no meso ima veliku regenerativnu sposobnost (stvara plutasto tkivo) tako da se i manje oteeni plodovi mogu uvati do kasnog proljea. Mogu se koristiti u svjeem stanju i za preradu.
Jabuka
43
Zlatna zimska parmenka / zlata parmena, dobrinka

Stara engleska sorta, u Francuskoj poznata jo od 1700. Diploidna sorta, dobar opraiva. Dobro je oprauju: ontario, krivopeteljka, lijepocvjetka, jonatan, ananas reneta, ampanjska reneta, maanka, london peping i bjelinik. Drvo je srednje bujnog rasta, a bujnost se sa starosti stabla smanjuje. Rast je prilino uspravan. Pogoduje joj tee, dovoljno vlano tlo, zahtijeva dobru njegu i redovitu gnojidbu. Zbog lijepog i snanog rasta, upotrebljava se kao podloga u rasadnicima. Sorta je osjetljiva na jabuni fuzikladij, lisne ui, rak kore i gorku pjegavost ploda. Slabost je sorte izraena alternativna rodnost koju je mogue sprijeiti pravodobnim i temeljitim prorjeivanjem cvjetova i plodova te temeljitom njegom. Plod dozrijeva u prvoj polovici rujna. Pravilnim skladitenjem postojan je i do oujka. Slabo podnosi hladnjae. Najprimjerenija temperatura skladitenja je 6 C.
Osobine ploda
Plodovi su srednje sitni, duguljasto-okruglog i pravilnog oblika. Suha i glatka pokoica isprva je osnovne zeleno-ute boje, koja u skladitu postane zlatno-uta. Pokrovna je boja naranasta s kratkim tamnonaranastim do crvenim zrakama. Peteljka je kratka do srednje duga, srednje debela i vrlo dlakava. Meso je u punoj zrelosti kremasto, sono, vrsto, poslije krhko, odlinog slatkog okusa ugodne arome.
Upotreba
Jesenska, vrlo kvalitetna stolna sorta. Koristi se prvenstveno u svjeem stanju. Pogodna je za voare amatere koji cijene njezinu plemenitu aromu.
44
Jabuka
Zvonasta jabuka / glockenapfel

Sorta je sluajni sjemenjak, podrijetlom vjerojatno iz vicarske. Diploidna sorta. Bujan se rast s vremenom umiri. Kronja ima snane i uspravne izbojke koji esto ogoljevaju. Osjetljiva je na fuzikladij, rak kore, bakrene pripravke i prijevremeno opadanje plodova. Trai plodna tla dobrog vodnog reima.
Osobine ploda
Rodnost je dobra, izmjenina i srednje rana. Bere se u prvoj polovici listopada, upotrebljava se do oujka. Plodovi su veliinom neujednaeni, obino srednje krupni do krupni, izdueno-kupastog oblika, esto lagano zvonasti i prilino asimetrini. Blijedozelenkasta osnovna boja ploda dozrijevanjem prelazi u slamnatoutu. Pokoica je glatka, zbog kasnih mrazova esto je dio plodova prekriven mreastom rom u obliku pojedinanih zraka. Peteljka je kratka i obino tanka. Meso je bijelo, vrsto, manje sono i osjetljivo na gorku pjegavost. Okus je izrazito kiselkast.
Upotreba
Sorta je kiselog okusa, primjerena prije svega za upotrebu u svjeem stanju. Plodovi nisu osjetljivi na pritiske.
Jabuka
45
46
Jabuka
Kruka / Pyrus communis
ruka je dugovjena voka koja u povoljnim uvjetima moe doivjeti i do 200 godina. Slina je i srodna jabuci, ali ipak meu njima postoje i razlike. Stabla kruke narastu i do 25 m visine, to ovisi o podlozi i plodnosti tla, dok irina kronje moe iznositi i 20 m. Kruka ne podnosi velike hladnoe, kratko vrijeme moe podnijeti do 25 C i to u razdoblju dubokog zimskog mirovanja. Najpogodniji su nagnuti poloaji na kojima se ne zadrava hladni zrak. Takoer, ne podnosi visoke temperature i nisku relativnu vlagu zraka. Kruka trai dublja, dobro drenirana pjeskovito ilovasta tla neutralne do slabo kisele reakcije. Za uzgoj srednje visokih i visokih stabala cijepe se plemenite sorte kruaka veinom na sjemenjake kruke, dok se za uzgoj niskih stabala i podloga koristi dunja. Sorte kruaka cijepljene na sjemenjak otpornije su na niske temperature i suu. Najprikladniji je uzgojni oblik za kruke visokostablaice popravljena piramida. Deblo je zbog obrade tla ili ispae stoke visoko 1,7 m ili vie. Kronja na provodnici treba imati ravnomjerno rasporeene 4 6 jakih rodnih grana (na razmaku 0,4 0,7 m), koje moraju biti dobro osvijetljene. Vrijeme dozrijevanja plodova ovisi o sorti, podneblju i nadmorskoj visini. Razliite sorte kruaka beru se od kraja lipnja do sredine listopada, a vrijeme berbe ovisi o daljnjoj uporabi. Osim to se koriste u svjeem stanju, plodovi kruke prerauju se u sokove, kompote, marmelade, suho voe i rakije. Drvo je kruke tvrdo i teko se cijepa, no dobro se polira i ima iroku uporabu u stolarstvu, tokarstvu i izradi strojnih dijelova (remenica).
48
Kruka
Drobnica / divlja kruka

Drobnica ili divlja kruka izrazito je spororastue stablo, i u prirodnom je okoliu (prvenstveno u umi) najea vrsta kruke. Izraste 10 do 15 m visoko, ima snano razvijen i dubok srcolik korjenov sustav, a moe doivjeti do 150 godina. Drobnica, slino kao trenja, cvjeta prije listanja i sva je prekrivena bijelim cvjetovima. Otporna je na mraz. Premda najradije raste na plodnim, dubokim i svjeim tlima, dobro podnosi i suu.
Osobine ploda
Iz cvjetova se do listopada razviju plodovi veliine do 3 cm, s oko 5 cm dugom peteljkom. Meso ima karakteristine tvrde stanice, zvane skleroide, koje pri konzumiranju karakteristino pucaju pod zubima. Plodovi postaju ukusni kada omede.
Upotreba
Plodovi drobnice uitni su svjei, sueni ili preraeni. U zdravstvu jo uvijek vrijedi da njezini listovi i kora djeluju antiseptiki te da plodovi blagotvorno djeluju na probavu. Drobnica je poznata medovita sorta, daje aromatian med. Najpogodnija je podloga za plemenite sorte kruaka.
Kruka
49
Motarica
U Sloveniji je poznato mnogo sorata kruaka motnica (20 30), u Hrvatskoj neto manje. Kruke motnice imaju vrlo dugu ivotnu dob (viestoljetna stabla). U Sloveniji je najzanimljivija koroko-tajersko-vinska motnica, koja u usporedbi s tepkom razvija iri, piramidalan vrh i niu kronju. Vrlo je upadljiva u jesen kada joj se lie oboji naranasto do crveno. Stabla su obino vrlo visoka (do 20 m) s iznimno dugom ivotnom dobi (vie od 100 godina). Vrlo su otporne na pozeb, a uspijevaju i na slabije plodnim tlima.
Osobine ploda
Veina motarica dozrijeva krajem rujna i u listopadu (nekoliko dana iza tepke). Plodovi su okrugliji od tepke, peteljka se nalazi u plitkoj, pravilnoj jami. Oblikom podsjea na jabuku. Plodovi su veliine 10x7 cm. Zreli su plodovi ute boje. Peteljka je kratka i snana. Iako su plodovi naizgled esto vrlo lijepi, okus im je trpak jer sadre puno tanina. Kada je plod u uitnoj zrelosti, slatkog je okusa.
Upotreba
Velika stabla imaju i veliki prinos (1 2 tone prinosa po stablu). Plodovi se upotrebljavaju prvenstveno za pripravu vina, najbolje u kombinaciji s jabukama.
50
Kruka
Tepka
Tepka je ve odavno poznata i najrasprostranjenija je autohtona sorta ovih krajeva. Moe dosegnuti visoku starost (100 150 godina, ali mogu se nai i starije). Razvija visoku kronju (15 20 m), iako ne tako iroku kao motnica. Kora je debla crno-sive boje s dubokim brazdama (nalik hrastu) i mekana. Listovi su veliki i jajolikog oblika. Najbolje uspijeva na visokim sjeverozapadnim poloajima i vapnenim tlima.
Osobine ploda
Dozrijeva u drugoj polovici rujna i u listopadu, ovisno o klimatskim prilikama. Okruglastog je oblika, slina jabuci. Osnovna maslinastozelena boja ploda prelazi dozrijevanjem u zeleno-smeu do smeu. Peteljka je kratka, debela i drvenasta. Okus je isprva trpak, a meso tvrdo. Kada odstoji, plod postane mekan, smee boje, sonog, slatkog okusa.
Upotreba
Plodovi su se upotrebljavali prvenstveno za preradu u sok u kombinaciji s jabukama te za suenje (suili su se cijeli plodovi). Tepka se najee upotrebljava za izradu vone rakije, koja je vrlo cijenjena (iako ne toliko poznata kao rakija viljamovka). Nekada je tepka kao suho voe imala prije svega prehrambenu ulogu, dok danas njezina velika stabla daju karakteristian izgled krajobrazu.
Kruka
51
Petrovka / petrovica
Stablo raste bujno na sjemenjaku i srednje bujno na dunji. Zahtijeva toplije podneblje.
Osobine ploda
Rodnost je vrlo dobra. Ako plodove uberemo u pravom trenutku, mogu izdrati do tjedan dana. Plod je sitan do srednje krupan, krukolikog do nepravilno ovalnog oblika. Koa je debela i gruba, zelene boje, na osunanoj strani pred zriobu crvenkasta, posuta zelenim tokicama. Peteljka je dugaka, koso usaena i ukrivljena. Meso je zelenkastobijele boje, izdrljivo, dovoljno sono i ukusno, bez posebne arome.
Upotreba
Spada u skupinu ranih sorata kruaka.
52
Kruka
ljiva / Prunus domestica
ljiva je meu kotiavim voem najrairenija vona vrsta. Stablo je vitko, naraste do 6 m visine, a ivotna je dob duga. Po uzgojnim osobinama ljive nisu posebno zahtjevne, a pokazuju veu raznolikost od veine drugih vonih vrsta. Meusobno se razlikuju prema vremenu zriobe plodova, njihovoj veliini, obliku, boji i okusu. ljiva dobro podnosi niske temperature (ak i do 30 C). Uspijeva na teim i vlanijim tlima. Vlani snijeg moe poiniti velike tete lomei grane, stoga ga treba otresati sa stabala. ljiva je osjetljiva na rane mrazove. Plodove rado napadaju ose. Uzgojena kao visokostablaica, ljiva postie visinu od 6 i vie metara, a u rodnost ulazi u petoj godini. Najpogodniji je uzgojni oblik popravljena piramida. Cvat stabala ljive bogat je krajobrazni i estetski element. Ljeti rodne grane esto vise pod teinom plodova. Plod je zreo kada se lako odvaja od peteljke koja ostaje na grani. Poznati su razliiti tipovi plodova ljiva: stolne ljive, ljive za kuhanje, suenje, mirabele, mirabolane (trenjeva ljiva) i mnoge druge. ljive se upotrebljavaju svjee ili za preradu u razliite proizvode (dem, marmelada, sok, suhe ljive, rakija). Drvo je ljive tamnocrveno, teko, tvrdo i ilavo, stoga je omiljeno kod izrade puhakih instrumenata.
54
ljiva
Bistrica
Domaa sorta, iako njezino podrijetlo nije poznato. Karakterizira je kasna rodnost, kao i naklonjenost alternativnoj rodnosti koja se moe ublaiti pravilnom tehnologijom. Najvea joj je mana velika osjetljivost na arku (virus ljive), stoga je preventivno potrebno koristiti zdrav sadni materijal. Samooplodna je i dobar opraiva. Kasno cvjeta, stoga nije osjetljiva na kasni proljetni pozeb. Dozrijeva u prvoj polovici rujna. U uzgoju dolazi vie tipova bistrice koji se meusobno razlikuju po bujnosti, rodnosti, vremenu dozrijevanja te veliini i kvaliteti plodova.
Osobine ploda
Plodovi su srednje krupni, intenzivne plave boje sa sivim makom. Meso je ute boje, vrsto i sono, izvanredne kakvoe i lako se odvaja od kotice.
Upotreba
Odlina je za upotrebu u svjeem stanju i primjerena je za sve oblike prerade, iako se u svim dijelovima Hrvatske najvie koristi za preradu u rakiju. Sueni su plodovi odline kvalitete mesa, iako relativno sitni.
ljiva
55
Bjelica
Razvija do 15 m visoko stablo. Za sortu je karakteristino vrlo kratko razdoblje zimskog mirovanja. Znaajna je zbog ranog cvjetanja i dozrijevanja plodova.
Osobine ploda
Plodovi su razliitog oblika, iako najee okrugli. Boja je uta, uto-plava ili crvena s razliitim ljubiastim nijansama.
Upotreba
Upotrebljava se kao podloga za ljivu, breskvu i marelicu. Plodovi su najprimjereniji za upotrebu u svjeem stanju, a vrlo je dobra i malo kiselkasta marmelada od plodova bjelice.
56
ljiva
Talijanka
Razvija stablo srednje bujnog do bujnog rasta, iroke i rastresite kronje. Talijanka je sorta koja dozrijeva u drugoj polovici kolovoza ili poetkom rujna, ovisno o klimatskim prilikama. Rodnost je redovita i obilna. Osjetljiva je prema arki ljive i moniliji, a otporna na niske temperature, ru i plamenjau. Pogoduju joj topliji poloaji i plodnija tla. Cvate srednje kasno.
Osobine ploda
Plodovi su srednje veliki, okruglog do eliptinog oblika, vrlo tamne plavoljubiaste boje sa slabim makom. Meso je ute boje, izrazito dobrog okusa slatko i aromatino. vrsto je, sono i dobro se odvaja od kotice.
Upotreba
Zbog vrlo dobrih organoleptikih svojstava najpogodnija je za upotrebu u svjeem stanju, iako se koristi i za preradu. Budui da nije toliko rasprostranjena (kao npr. sorta bistrica), za preradu u rakiju obino se koristi u kombinaciji s drugim sortama ljive. Zbog brojnih dobrih osobina preporua se za uzgoj.
ljiva
57
58
ljiva
Trenja / Prunus avium, Cerasus avium
renja je voka vretenastog stabla, piramidalne i rijetke kronje, visine do 12 m. U umama divlja trenja moe narasti i do 20 m visine. Doivi 50 80 godina. Dobro podnosi niske temperature (do 28 C), ali ne dugotrajno. Odgovaraju joj prozrani poloaji gdje nema opasnosti od ranih mrazova. Dobro uspijeva na ocjeditim, dubokim, srednje tekim tlima, dok zadravanje vode u tlu ne podnosi. Veina je sorti autosterilna, stoga je potrebno u vonjak ili vrt posaditi vei broj sorti koje e sluiti kao opraivai. Tradicionalno su stabla trenje cijepljena na sjemenjak divlje trenje ili raeljke na kojima stabla rastu vrlo bujno (ak i do 20 m). Najpogodniji je uzgojni oblik popravljena piramida. Trenja trai umjereno orezivanje, u starijoj dobi jae nego u mladosti. Mlade voke orezuju se dok su izboji jo zeleni. Plodovi trenje razlikuju se debljinom, oblikom, bojom i konzistencijom mesa. Debljina je ploda sortna osobina. Velika teta nastaje zbog pucanja plodova, to je takoer sortna osobina, a potpuno otporne sorte nema. Plodovi za upotrebu u svjeem stanju beru se s peteljkama. Plodovi bez kotica mogu se zamrznuti ili preraditi u razliite proizvode (demovi, sokovi, trenjino vino, rakija i sl.). Drvo je crvenkaste do crvenkastosmee boje, tvrdo, vrsto i elastino. Upotrebljava se u stolarskim, tokarskim i kolarskim radovima. Drvo pri gorenju isputa ugodan miris.
60
Trenja
Okika trenja
Iako je veina smatra posebnom sortom, okika trenja zapravo je sinonim za sve trenje koje se uzgajaju na podruju Okia i u blioj okolici. Kao sorta nije opisana u znanstvenoj i strunoj literaturi, nema matinih stabala kao ni sadnica okike trenje u registriranoj proizvodnji. (melik i sur. 2004.) Istraivanjem provedenim 2004. (3 uzorka) zamijeena je unutar okike trenje unutarsortna varijabilnost, to daje mogunost postojanja sinonima s nekim drugim sortama. Okika je trenja stranooplodna sorta. Dozrijeva u lipnju i daje plodove visoke kakvoe. Plod je tamnocrvene boje, meso je crveno, sono, vrsto i vrlo ukusno. Prosjena je teina ploda oko 6 g.
Trenja
61
62
Trenja
Orah / Juglans regia
rah je listopadno, brzorastue drvo okruglaste kronje. Uzgojen iz sjemena postie visinu od 20 i vie metara. Ulazi u rodnost izmeu 8. i 12. godine i daje 60 70 kg ploda po stablu. Lako postie starost od oko 200 godina. Najpovoljniji poloaj za uzgoj oraha pruaju visoravni i blage padine june ekspozicije. Kotline i nizinske depresije nepogodne su zbog zadravanja hladnog zraka. Otporan je na zimski mraz (do 30 C), ali u vrijeme kretanja vegetacije ne podnosi niske temperature. Ljetna sua donekle utjee na debljinu plodova, a jezgre se slabije razvijaju. Zbog slabog opraivanja, najbolje je posaditi vie stabala zajedno. Najpogodnija su za uzgoj lagana, duboka ilovasto-pjeskovita tla, ali dobro uspijeva i na tekim i vlanim tlima, kao i na vinogradarskim poloajima. Cijepljenje oraha vri se znatno tee nego kod drugih voaka, zato su u prolosti orahe razmnoavali sjemenom. Najpogodniji su plodovi za razmnoavanje oni srednje debljine, srednje debele ljuske, s punom jezgrom i tankom unutranjom pregradom. Orah ima prirodno lijepo oblikovanu okruglu kronju, zato se uglavnom ne ree. Ukoliko je potrebno prorjeivanje kronje, taj zahvat vrimo ljeti u vrijeme intenzivnog rasta (kolovoz), zbog prevelikog istjecanja drvnog soka iz rana. Korijenski sustav oraha izluuje tvari koje sprjeavaju nicanje i rast drugih biljaka, stoga se obino u blizini oraha ne uzgaja nita drugo. Seljaci su orahe sadili veinom pojedinano u blizini gospodarstva ili u dvoritu. U narodu se kae da je orah voka koja daje dva roda, i to jedan u plodu, a drugi u drvu. Plodovi oraha imaju veliku hranjivu i dijetno-terapijsku vrijednost. Orahov kom je vrlo izdano krmivo za stoku i perad. Stabla oraha upotrebljavala su se za drvo i hladovinu, sluila kao protupoarna zatita meu objektima i ak preuzimala ulogu elektrovoda. Orahovo je drvo elastino, postojano i tvrdo s osobitom zelenkastom nijansom. Upotrebljava se za dobivanje furnira, izradu finog pokustva, rezbarstvo i dr. Korijen oraha ima iznimno lijepu teksturu, zato je pogodan za izradu kundaka lovakih puaka.
64
Orah
Marelica / Prunus armeniaca
arelica podrijetlo vue iz srednje Azije i Kine. Stablo dosegne i do 6 m visine, a ivi 30 50 godina, iako u vrlo povoljnim uvjetima moe doivjeti i vie od 100 godina. Dobro podnosi zimski mraz jer kasnije cvjeta. Osjetljiva je na kasni pozeb koji lako moe otetiti cvjetove i smanjiti prinos. este i dugotrajne kie u vrijeme cvatnje mogu otetiti cvjetove ili ih cijele unititi. Za marelicu su pogodni zatieni, izdignuti i prozrani poloaji s puno sunca. Ima vrlo jak korijenski sustav koji dopire 4 5 m duboko u zemlju, to joj omoguuje koritenje podzemne vode, otpornost na suu i vjetar. Dobro podnosi visoke temperature. Najpogodniji je oblik za uzgoj marelice poboljana piramida. Kao i trenja, marelica slabije podnosi rezidbu. Kod rezidbe rane dosta smole, to iz tkiva crpi hranjiva i time slabi cijelu biljku. U starijoj dobi rezidba se obavlja nakon berbe plodova. Stabla rano dolaze u rod i daju obilni prinos. U dobroj godini plodovi se prorjeuju runo. Marelica je otpornija na bolesti i tetnike od veeg broja drugih vrsta voaka pa je jeftinija i njezina zatita. Lako se uzgaja neposredno iz sjemena. U toplijim podrujima cijepi se na badem, inae je domaa ljiva dobra podloga. Dozrele su marelice sone, slatko-kiselkaste, slabo aromatine i iznimne kakvoe. Marelice je najbolje upotrebljavati neposredno s drveta ili odmah nakon berbi jer se plodovi mogu uvati vrlo kratko. Osim za konzumiranje u svjeem stanju, marelica se upotrebljava i za dobivanje razliitih proizvoda: marmelade, demova, slatkog, kompota, sokova ili vrlo cijenjene rakije. Plodovi se mogu i suiti. Drvo marelice je lomljivo, ali ipak upotrebljivo za ogrjev.
66
Marelica
Murva / Morus nigra i Morus alba
urva ili dud listopadno je, srednje veliko drvo, visine i do 20 m, s okruglastom kronjom. Stara su stabla murve velika, kvrgava i vrlo slikovita. Murva se tradicionalno sadila u sredini dvorita ili travnjaka, a oko debla ljudi su izraivali drvene klupe. Takoer se dosta sadila u drvoredima, ivim ogradama, parkovima ili vrtovima. Murva se rairila u doba rimskoga cara Justinijana, koji je poeo poticati saenje nasada murvi za uzgoj dudovog svilca (bijela murva - Morus alba). Crna murva (Morus nigra) prevladala je tek od 16. stoljea. Ponekad su murve uzgajali oko vinograda ili kao potporu za lozu. Murve uspijevaju na dobro ocjeditim tlima, a kako imaju lomljivo korijenje, oprez prilikom sadnje je neophodan. Vole toplo stanite na kojem esto obilno rode. Otporne su na mraz, jer kasno cvjetaju i razvijaju listove. Murva se u prirodi sama oprauje. Dobro podnosi zasjenjene poloaje. Prve dvije godine raste dosta sporo, a poslije znatno bre. Lako se razmnoava reznicama duine 25 30 cm. Murva se u pravilu to manje orezuje. Reu se pregusti, odumrli i bolesni izdanci. Stare se murve lako lome zbog velike kronje i lomnog drva. Plodovi su veliine 2 3 cm, bijele, ljubiaste, ruiaste do crvene boje. Zreli i svjei plodovi aromatini su i vrlo ukusni, ali se vrlo brzo kvare. Ukoliko elimo plodove skupljati s tla, najbolje je da pod stablom raste niska trava. Plodovi se lako prerauju u marmeladu, pri emu se obino mijeaju s jabukama. Murvino je vino bilo staro, omiljeno seosko pie. Iz tamnih se plodova lako moe dobiti prirodno bojilo. Iz listova i korijenja pripravljaju se ljekoviti ajevi, a drvo je upotrebljivo za stupove i kolce, u stolarstvu, tokarstvu i bavarstvu.
68
Murva
Oskorua / Sorbus domestica
skorua je listopadno drvo koje na osami izraste i do 20 m visine. Promjer stabla lako prelazi i 100 cm, kronja dosegne i 20 m u irinu, dok korijenje prodire 6 m duboko u zemlju i 20 i vie metara u irinu. Doivi 200 300, pa i vie godina. Stabla oskorue na otvorenim poloajima imaju debele plodove i rode gotovo svake godine, dok ona u umi rode povremeno i imaju sitne plodove. Oskorua je lijepa dekorativna biljka i korisna voka pa je nalazimo u vrtovima, parkovima i vonjacima. Uspijeva na niim poloajima (dobro podnosi zimski mraz, ak do 30 C), na prozranim i dubokim tlima bogatim vapnencem, glinom i hranjivim tvarima. Ne podnosi teka, zbijena i podvodna tla. Dobro podnosi ljetne sue. Cvjeta u svibnju i lipnju, cvjetovi su dlakavi, bijele do utozelene boje, i tvore titaste cvatove. Slobodno oblikovane kronje imaju uglavnom piramidalan oblik, no neke prirodno oblikuju iroke i okruglaste kronje. Oskorua se moe cijepiti na sjemenjake kultiviranih sorata oskorue, druge vrste Sorbusa (mukinja, jarebika), kao i na sjemenjake kruke i mumule. Plodovi su okruglasti i mesnati, slini kruki. U poetku su zelenkasti, poslije pocrvene ili posmee. Dozrijevaju u rujnu i listopadu. Postaju jestivi kada posve omekaju. Troe se u svjeem stanju te za preradu u marmelade, demove, slatko, razne napitke (vino, rakija, sokovi), a mogu se i suiti. Takoer se koriste za pripravu ajeva protiv proljeva. Plod oskorue sadri visok postotak eera (20% i vie) i veliku koliinu kiselina, zbog ega ima kiselkast i trpak okus. U posljednje vrijeme drvo oskorue postie visoke cijene. Drvo je blijedo utosive boje, ponekad blago crvenkasto; slino je drvu brekinje. Vrlo je teko, teko se i cijepa, elastino je, lako za obradu i lijepo se polira. Iz njega su se nekad izraivale osovine za kotae vagona, poljodjelsko orue, duice za bave, vijci za pree, mlinice i drugo. Danas se drvo oskorue koristi za izradu embala, bilijarskih tapova, stolarskih blanja, u rezbarstvu i izradi vrhunskog namjetaja i furnira.
70
Oskorua
Mumula / Mespilus germanica
umula je nisko listopadno drvo ili vei grm podrijetlom iz zapadne Azije. Razvija oblu, gustu i zatvorenu kronju, do 5 m visoku i iroku. Kod nas se uzgaja uglavnom na okunicama kao pojedinano stablo, rjee u kombinaciji s drugim vokama. Mumula je u isto vrijeme korisna voka i ukrasna biljka. Dobro podnosi vee nadmorske visine i prilino je otporna na niske temperature, tako da u vrijeme dubokog zimskog mirovanja podnosi krae zahlaenje i do 35 C. Zbog kasne cvatnje, postoji mogunost tete od proljetnih mrazova. Osjetljiva je na visoke temperature (iznad 33 C usporava se rast vegetativnih organa i plodova). Kako je mumula heliofit (voli sunevu svjetlost), za nju treba birati dobro osvijetljene poloaje okunice. Uzgaja se u prirodnim piramidalnim oblicima. Da bi se odrala rodnost, potrebno je prorjeivati grane u sredini kronje. Plodovi se razvijaju na povrini kronje i na kraju ljetorasta, stoga je potrebno neprestano pomlaivanje. Razmnoava se sjemenom ili cijepljenjem na dunju, glog, oskoruu ili divlju kruku kao podlogu. Za mumulu su najprikladnija duboka, dobro drenirana pjeskovito-ilovasta tla s dosta humusa i hranjivih tvari. Plod je mumule okruglast ili izduen, na kratkoj ili dugoj peteljci, koast, smee-zelene, tamnosmee ili okoladne boje. Dozrijeva kasno u jesen, nakon prvih mrazova. Nakon berbe plodovi su tvrdi, a za nekoliko tjedana omekaju, smee su boje, soni i kiselkasti. Plodovi se, osim za potronju u svjeem stanju, koriste i za preradu u marmelade, demove, likere ili za rakiju.
72
Mumula
Dunja / Cydonia oblonga
unja je vrlo dekorativna voka s velikim lijepim cvjetovima i velikim listovima. U jesen dozreli plodovi na stablu ine pravi ukras kunih vrtova. Stablo postigne visinu i do 8 m, kratkog je debla, guste i iroke kronje i krivih grana. Dobro podnosi niske temperature (i do 30 C), ali samo u kraem razdoblju. Budui da cvate 10 15 dana nakon kruke, rijetko strada od proljetnih pozeba. Zahtijeva dosta oborina i veu relativnu vlagu zraka, ali s druge strane prilino je otporna na suu, kada su plodovi sitniji i loije kakvoe. Dunja je heliofit pa trai dobro osvijetljene poloaje. Vjetar moe uiniti veliku tetu u vrijeme intenzivnog rasta ili pred berbu plodova. Dunja trai teksturno laka, dobro ocjedita i plodna tla neutralne do slabo kisele reakcije. Prirodno oblikuje piramidalnu ili okruglastu kronju, a najprikladniji je oblik za uzgoj popravljena piramida. U razdoblju rodnosti kronja se prorjeuje, a reu se preguste, stare i kose grane. Kao podloga koristi se sjemenjak dunje, a moe i glog. Plodovi su vrsti, mirisni, gorko-kiselkasti, sazrijevaju od kraja rujna do studenog. Sadre dosta pektina, tanina i kiselina. Sirova se dunja rijetko jede, dok kuhana daje izvrstan kompot. Prerauje se u ele, slatko, marmelade, likere, rakije i sir od dunje, a nerijetko se i danas u kui zbog ugodnog mirisa ostavljaju plodovi dunje.
74
Dunja
Breskva / Prunus persica
tablo breskve postie visinu i do 8 m, a deblo i do 30 cm u promjeru. Dolazi u rod vrlo rano, a doivi 20 30 godina. Za dobar rast breskva zahtijeva dosta topline. Kae se da su za breskvu pogodni vinogradarski poloaji ili da breskva prati vinovu lozu. Podnosi temperature i do 22 C, ali samo krae razdoblje. Relativno je otporna na suu, ali tada opada kakvoa i prinos plodova. Breskva se najee uzgaja na sjemenjaku obine ili vinogradarske breskve, koji je vrlo dobra podloga za breskvu ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim tlima. Da bi se razdoblje donoenja plodova to due zadralo, breskva zahtijeva redovitu rezidbu suhih, suvinih i jako bujnih izboja (vodopije). Ovakvi zahvati vre se u proljee prije kretanja vegetacije, a dopunska (zelena) rezidba obavlja se sredinom lipnja. Plodovi su razliitog oblika i veliine, a boja varira od zeleno-bijele, naranastoute do tamnocrvene. Doba zriobe plodova ovisi o sorti. Breskva se najvie koristi u svjeem stanju, ali su brojne i preraevine: bistri i gusti sokovi, demovi, marmelade, kompoti, likeri i drugo.
76
Breskva
Vinogradarska breskva
Vinogradarska breskva najvanija je i najtraenija podloga za breskvu. Predstavlja populaciju razliitih biotipova, a za dobivanje kvalitetnog sjemena potreban je selekcijski rad. Odgovaraju joj tla lakeg teksturnog sastava, vodopropusna i sa sadrajem fizioloki aktivnog vapna do 5%. Ne podnosi teka, vlana i zaslanjena tla. U tlima s nerijeenim problemom podzemnih voda lako podlijee asfiksiji ili uguenju korijenskog sustava, a u tlima iznad graninog sadraja vapna podlijee klorozi ili uenju. Pripada bujnim podlogama s vrlo dobrim afinitetom sa sortama breskve za svjeu potronju, nektarinama i sortama bresaka za preradu (industrijska breskva). Sjemenjak vinogradarske breskve upotrebljava se kao generativna podloga za breskvu. Vrlo je dobra podloga za uzgoj breskve na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Najrairenija je podloga za breskvu jer razvija gust i dobro razgranat korijenski sustav, a breskve cijepljene na njoj rano dolaze u rod i obilno rode. Vinogradarska se breskva u Francuskoj, Italiji i Kaliforniji koristi i kao podloga za marelicu, iako nije vrlo perspektivna marelica cijepljena na ovoj podlozi ivi samo oko 15 godina. Koristi se takoer i kao podloga za badem, koji na njoj postie dobru bujnost, brzi rast i rani ulazak u rod. to se tie svojstava voke, stablo vinogradarske breskve vrlo je bujno te na dobrim tlima dostie visinu od 7 m. Korijenski je sustav uto-naranaste boje, razgranat i obrastao u tlu od 10 100 cm dubine. Listovi su krupni, izduenog lancetastog oblika, najee goli. Voka je samooplodna. Plod je razliite krupnoe, oblika i boje pokoice, a meso je bijele boje. Kotica je dosta krupna, s izbrazdanom povrinom. Plodovi ostaju sitni te prirod po stablu ne prelazi 10 kg. Po stablu se obino dobije 0,5 0,8 kg kotica.
Breskva
77
78
Breskva
Popis literature za prirunik

1. Adami, F. i sur., 1963: Jugoslovenska pomologija Jabuka, Zadruna knjiga Beograd, pp 219 2. Grupa autora, 1967: Poljoprivredna enciklopedija, svezak I, II, III, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 3. Miljkovi, I., 1991: Suvremeno voarstvo, Nakladni zavod Znanje, pp 547 4. Prironik tradicionalnih in avtohtonih vrst in sort visokodebelnih sadnih dreves, 2007, Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije Zavod Novo mesto 5. Virek Marn, M., Stopar, M., 1998: Sorte Jabolk, Zaloba Kmeki glas, Ljubljana, pp 211
Popis literature za prirunik
79
Park prirode umberak - Samoborsko gorje Slani Dol 1, HR-10430 Samobor Tel.: +385/(0)1/332 76 60 / www.pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr Informacije: Kreimir Vrbanac Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Fra Andrije Kaia Mioia 9/III, HR-10000 Zagreb Tel.: +385/(0)1/488 27 00 / www.hzpss.hr Informacije: Georg Gal Kmetijsko-gozdarska zbornica Slovenije Kmetijsko-gozdarski zavod Novo Mesto mihelska 14, SLO-8000 Novo Mesto Tel.: +386/(0)7/373 05 70 / www.kmetijskizavod-nm.si Informacije: Tatjana Kmeti kof, Anton Volf, Andreja Brence, mr. sc. Zdenka Kramar Javni zavod Kozjanski park Bistrica ob Sotli 6, SLO-3256 Bistrica ob Sotli Tel.: +386/(0)3/800 71 00 Informacije: Adrijan ernel Zavod Republike Slovenije za varstvo narave Dunajska cesta 22, SLO-1000 Ljubljana OE Novo Mesto, Adamieva 2, SLO-8000 Novo Mesto Tel.: +386/(0)7/393 15 40 / www.zrsvn.si Informacije: Mira Ivanovi, Andrej Hudoklin

Priručnik Viskostablašice I Vočke

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Viskostablašice I Vočke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik tradicionalnih i autohtonih vrsta i sorata voaka visokostablaica

Fotografije: Pregled teksta: Lektura: Oblikovanje i priprema za tisak: Tisak: Naklada:

Ouvajmo stare sorte voaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama...

Projekt Travnjaki vonjaci s visokostablaicama...

Ouvajmo stare sorte voaka

Vrijednost i ouvanje travnjakih vonjaka

Ouvajmo stare sorte voaka

Ouvajmo stare sorte voaka

Ouvajmo stare sorte voaka

Ouvajmo stare sorte voaka

Evidentiranje tradicionalnih sorti voaka visokostablaica

Evidentiranje tradicionalnih sorti voaka visokostablaica

Evidentiranje tradicionalnih sorti voaka visokostablaica

Bioraznolikost travnjakih vonjaka

Bioraznolikost travnjakih vonjaka

Bioraznolikost travnjakih vonjaka

Jabuka / Malus domestica

Divlja jabuka (divljak) / Malus sylvestris

Bjelinik / petrovaa, kajmaara, bjelojabuka

Boskop / boskopka, boskopski kosma, krupna koara

Boinica / kolaara, tajerski pogaar, pogaara

Carevi / princ rudolf

Gravenstein / grafentajn, grafentajnec

Kanada / kanatka, kanadska reneta

Kardinal / plamnata stoerka, funtaa, trudlovka

Koksoran / koksova, koksoranna reneta, Coxs Orange

Kosmatica / damasonski kosma

Lijepocvjetka / uta lijepocvjetka, belfler

Maanka / tajerski moancelj

ampanjka / ampanjska reneta

Zeleni tetinec / zelenika, srika

Zlatna zimska parmenka / zlata parmena, dobrinka

Zvonasta jabuka / glockenapfel

Kruka / Pyrus communis

Drobnica / divlja kruka

ljiva / Prunus domestica

Trenja / Prunus avium, Cerasus avium

Orah / Juglans regia

Marelica / Prunus armeniaca

Murva / Morus nigra i Morus alba

Oskorua / Sorbus domestica

Mumula / Mespilus germanica

Dunja / Cydonia oblonga

Breskva / Prunus persica

Popis literature za prirunik

Popis literature za prirunik

You might also like