1

Unitimo hrvatsko gospodarstvo poticajima! Tvrtka Tom-Inter u vlasnitvu Tomislava Smotalia aplicirala je 2005. godine na natjeaju Fonda za razvoj i zapoljavanje (u nastavku Fond) svojim investicijskim projektom Hostel za kojeg je prema zahtjevu poduzetnika za kreditiranje bilo potrebno 2.000.000,00 kuna. Fond je tvrtki Tom-Inter d.o.o. 1. prosinca 2005. godine odobrio kredit u iznosu od 1.500.000,00 kuna. Uz objanjenje da trenutno nemaju vie sredstava, na sastanku odranom u svrhu konzultacija o kreditu, predstavnici Fonda su im obeali izvriti naknadno dofinanciranje u iznosu od 500.000,00 kuna za dovretak investicijskog projekta. Meutim, elnici Fonda su iz nekog razloga zaboravili svoje obeanje, iako projektna dokumentacija jasno govori o zahtjevu za financiranje u iznosu od 2.000.000,00 kuna. Pritom, tek po potpisu dokumentacije i aktiviranju kredita, korisnici kredita (tvrtka Tom-Inter) postaju svjesni da su im sredstva u stvari odobrena za neto to oni nisu traili. Umjesto zahtjeva za financiranje ureenja hostela kao osnovne djelatnosti, ugovor je navodio proirenje postojee djelatnosti Pranje rublja i kemijsko ienje za to poduzetnicima nije trebao ni kredit niti dodatno ulaganje! Nakon dugotrajne borbe s administracijom Fonda, 22. listopada 2009. godine obitelj Smotali konano dobiva suglasnost Fonda za obavljanje djelatnosti noenja u hostelu. No tu problemi obitelji Smotali tek poinju. Iako Fond nikada nije financirao tvrtku Tom-Inter prema projektnoj dokumentaciji, te iako je na kraju tvrtka Tom-Inter ishodovala sve potrebne dozvole za pravu namjenu kredita, obeano dofinanciranje nikada nije realizirano. S druge strane, koristei uvjete prvotno odobrenog kredita, banka je aktivirala svoja prava i rate kredita poele su stizati na naplatu. Tvrtka TomInter kao i cijela obitelj Smotali, kojoj je to bio zajedniki obiteljski projekt, nala se pred zidom. S nerealiziranim projektom, u nemilosrdnoj borbi s vremenom i birokracijom. Danas im prijeti ovrha, osjeaju se prevareno i ponieno, a sve to pod krinkom pametnog ulaganja proraunskog novca u poticanje poduzetnika, gospodarskog rasta i zapoljavanja. Smotalii ne mogu, tko moe? Istraujui neloginosti u predmetu dodjele sredstava tvrtki Tom-Inter d.o.o. Udruga Partnerstvo za drutveni razvoj dola je do zanimljivih otkria. Iz javno dostupnih podataka, te dokumentacije koju nam je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva proizlazi da je Fond za razvoj i zapoljavanje u 2005. i 2006. godini odobrio 64 kredita u ukupnom iznosu od 392.260.599,00 kuna. Visine kredita variraju, od nekoliko stotina tisua kuna do nekoliko milijuna kuna. Najvei kredit u iznosu od 19 milijuna kuna odobren je tvrtki Mopar d.o.o., najmanji u iznosu od 333.000,00 kuna tvrtki Laboratorij zvuka d.o.o. __________________________________________________________ __ Ipak, ovdje valja uzeti u obzir neobinu okolnost pod kojom su obrtu za proizvodnju rezane grae i finalnih proizvoda od drveta, PM Lignum, na isti dan, 11. srpnja 2006. godine odobrena dva kredita; jedan u iznosu od 12 milijuna kuna, a drugi od 15

milijuna kuna. Sljedom navedenog, PM Lignumu je ukupno odobreno 27 milijuna kuna kredita. Inae, vlasnik PM Lignuma je HDZ-ov bivi ministar obrane i umirovljeni general Pavao Miljavac. Krajem 2010. godine mediji su pisali o povlatenom poloaju PM Lignuma, odnosno Miljavca u sluaju Hrvatskih uma koje su devet mjeseci proputale provesti pravomono ovrno rjeenje za naplatu 20,8 milijuna kuna. Miljavev viemilijunski dug prema Hrvatskim umama naposljetku je, pod jednako neobinim okolnostima, platio rijeki poduzetnik i vlasnik EuroPetrola, Jozo Kalem. __________________________________________________________ __ Krediti pod posebnim uvjetima, u cilju podizanja hrvatskog gospodarstva, odobreni su i tvrtkama Mupera d.o.o. (21. srpanj 2005., 14,8 milijuna kuna) i Vino Ilok d.d. (14. oujak 2006., 11,5 milijuna kuna). Zajedniko ovim dvjema tvrtkama je Miroslav Kutle. Tvrtka Mupera sa sjeditem u Lihtentajnu, inae obuhvaena optunicom za Dubrovaku banku, prema pisanju medija smatra se plodom nekadanjeg prijateljstva Nevena Baraa i Miroslava Kutle. S druge strane, u Nadzornom odboru Vino Ilok d.d. sjede uski Kutlini suradnici Davor Vlajevi i Antun Crlenjak. Logika govori da je Fond uloio ukupno 26,3 milijuna kuna hrvatskih poreznih obveznika za gospodarski poticaj poduzetniku Miroslavu Kutli, najpoznatijem tajkunu iz devedesetih, a danas i najtraenijem Hrvatu za kojim je raspisana i Interpolova tjeralica za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Tim novcem danas plaamo njegov trajni odmor u Bosni i Hercegovini. __________________________________________________________ __ Kredit u iznosu od 6 milijuna kuna (1.prosinca 2005.) odobren je tvrtki Obiva d.o.o. iji je vlasnik Zoran Obiva, lan HDZ-a i dobar prijatelj Luke Bebia. Obiva je, inae, izvoa vrlo vrijednih radova koje drava financira na jugu Dalmacije, a da je ta tvrtka "miljenik" vlasti vie puta se alio i Stipe Gabri Jambo. __________________________________________________________ __ Tvrtki Zetro d.o.o. u vlasnitvu HSP-ovg zastupnika Ivice Zorice odobreno je 9,6 milijuna kuna kredita. Da li zbog tada neophodnih glasova HSP-a u Saboru, teko je utvrditi. HDZ-ovom dvojcu tati Zdravku i sinu Danijelu Sokoviu (tvrtka V.A.M.ING d.o.o.) dodijeljeno je 9,5 milijuna kuna. __________________________________________________________ __ Danas neto poznatiji HDZ-ovci Franjo Luci i Darko Ekinja takoer su dobili kredite od Fonda. Luciu i njegovoj tvrtki Tofrado, koja je prema pisanju medija u meuvremenu nagomilala dug od 5 milijuna kuna prema Hrvatskim umama, odobreno je 7,6 milijuna kuna kredita; a bivem biogradskom gradonaelniku Ekinji i njegovoj Tvornici mrea i ambalae 8 milijuna kuna. __________________________________________________________ __ Tvrtka Mladik d.o.o. dobila je kredit od Fonda u iznosu od 6.830.000,00 kuna, dok je tvrtki Vinka d.o.o. odobreno dvostruko vie, 12.500.000,00 kuna. Zanimljivo, i Mladik i Vinka, prema pisanju medija, nalaze se na popisu pravnih i fizikih osoba u

Hrvatskoj kojima su dodjeljivani sumnjivi krediti Hypo Alpe Adria Grupe. Tvrtki Mladik u iznosu od 1,9 milijuna eura, a tvrtki Vinka vrtoglavih 13,2 milijuna eura! __________________________________________________________ _ U Drvoplastu u steaju je neto promijenjena pria. I ova je tvrtka bila u predsteajnom stanju u trenutku odobravanja kredita, ba kao i ova prethodna, novac koji je isplaen od Fonda za razvoj i HBOR-a nikada nije sjeo na raun tvrtke a svi ute o tome gdje je i kome uplaen, strojevi koji su trebali biti kupljeni za tu lovu, nikada nisu kupljeni niti je proizvodnja zapoela iako je to bila svrha kredita. U krugu firme neprekidno posluje tvrtka Europlast d.o.o i Trgo-drvoplast d.o.o obje tvrtke supruge Dragana iia, urice ii. Bivi monik SAO Krajine mora HBOR-u vratiti 17 milijuna kuna Dragan ii, jedan od monika tzv. SAO Krajine koji se 1993. ak kandidirao na krajikim izborima s programom Velike Srbije, kredit od HBOR-a dobio je potkraj 2002. godine! Nakon to je policija izvijestila javnost da u suradnji s dravnim odvjetnitvom u Petrinji istrauje sluaj dodjele kredita od 17 milijuna kuna poduzeu Drvoplast d.o.o. iz Petrinje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak otkazala je sporni kredit i zatraila povrat isplaenih sredstava. Kako smo ve pisali, sporni je kredit vlasnik Drvoplasta Dragan ii dobio u prosincu 2002., a novac je bio namijenjen finalizaciji prerade drva i uvoenje novih tehnologija za proizvodnju plastinih folija. ii je dravljanin triju drava SCG, BiH i Hrvatske. Tijekom rata u Hrvatskoj bio je blizak Borislavu Mikeliu i vrlo moan u SAO Krajini, a 1993. se kandidirao i na krajikim izborima, navodei kao svoj predizborni program to skorije ujedinjenje s Republikom Srpskom, Srbijom i Crnom Gorom - da rijeke koje nas dijele budu ono to jesu - prirodna bogatstva velike Srbije. Nakon Oluje, ii je pobjegao u Srbiju, gdje se nastavio baviti poduzetnitvom, a do 2000. bio je u vrhu JUL-a, stranke koju je vodila Miloevieva supruga Mira Markovi. Nakon razlaza s JUL-om ii se preselio u Republiku Srpsku te pokrenuo pogon Drvoplasta u Petrinji. No, kod odobravanja kredita, nisu sporne iieva ratna i poratna prolost, ve injenica da je raun tvrtke u asu uplate kredita bio blokiran zbog neplaanja komunalne naknade. Stvari su se poele bistriti kada su vijenici HSP-a u skuptini Sisako-moslavake upanije, postavili zastupniko pitanje o iievom kreditu. Kako smo pisali, utvreno je da u godinu i pol od isplate kredita u Drvoplastu nije pokrenuta nikakva nova proizvodnja niti je bilo novog zapoljavanja, a ni radnicima vie mjeseci nisu isplaivane plae. U dopisu koji je HBOR poslao Drvoplastu, navodi se: Budui da ste bez znanja HBOR-a, samoinicijativno odstupili od projekta te nenamjenski troili sredstva, smatramo nunim otkazati ugovor. Na kraju HBOR

daje iiu rok od 8 dana za povrat novaca, u iznosu od 2.042.223 eura. Nakon svega, u utorak je upanijsko vijee HSP-a poslalo priopenje to ga je potpisao zamjenik upana Sisako-moslavake upanije Velimir Kvesi, u kome se od policije i pravosua zahtijeva da utvrde gdje su nestala sredstva poreznih obveznika. Po neslubenim informacijama, ii je novac koji je dobio od Hrvatske, ulagao u svoje poslove u BiH, SCG, Sloveniji, Italiji i Rumunjskoj, a sumnja se da je dijelom novca kupio i stan u Londonu u kojem danas veinom boravi. Ovaj tekst je doslovno preneen iz Vjesnika od 09.09.2004. __________________________________________________________ _ Slijedei u nizu od mnogih je Kreimirovo drvo. Uprava firme dobila je nekih 2.000.000,00 eur od HBOR-a i naravno propali su. Nekretnina je prodavana u steaju a kupio ju je jedan od bivih vlasnika. __________________________________________________________ __ EKON-SAT d.o.o u emernici Donjoj je tvrtka koju je osnovao bivi direktor velesajma Paveli a njegov sin je bio direktor. Fond za razvoj je investirao u pogon, koji je naravno "pukim sluajem" odveen i montiran na drugo mjesto prije nego to je firma otila u steaj, tako da je Fondu ostala gola zemlja, a nekretninu e kupiti onaj tko opet dobije kredit od Fonda ili HBOR-a i tko ima vrste veze naravno (sudei po drugim sluajevima, vjerovatno isti vlasnik uz novi kredit). __________________________________________________________ __ GALTAR d.o.o - o njemu je napisano lanaka i lanaka. Kredit od 72.000.000,00 DEM hrvatskih banka i nadhipoteke HBOR-a to znai da je HBOR dao sav novac jer su se banke kod HBOR-a zaduile, a osiguranje su dvije trone kuice u Dubovcu i Okuanima koje ne vrijede 2.000,oo DEM. GALTAR d.o.o ima nekoliko novih tvrtki koje su osnovane s namjerom daljnjeg prebacivanja imovine, to je uspjeno uinjeno te se u steaju prodavala nekretnina, jer pokretnina gotovo da i nije bilo. Naravno da je nekretnina prodana putem kredita Fonda za razvoj i zapoljavanje za 7.500.000,00 eur????? Radnici Galtar Croma dobili otkaze OKUANI, 8. prosinca Jo prije godinu i pol dana 60-ak radnika okuanske tvrtke Galtar Crom dobili su nezakonite otkaze, tvrtka je stavila klju u bravu, a steajni postupak jo nije pokrenut. Po rijeima sindikalnog povjerenika Mate Kolund jije, radnici su tuili bivu tvrtku, no oito politika nije bila zainteresirana za rjeenje situacije. Dodue, vlasniku je zabranjeno raspolaganje imovinom, no imovina je davno odve ena, pa proizvodna hala zjapi prazna. U prvostupanjskom postupku radnici su dobili sudski spor s tvrtkom, no na albu Galtarova odvjetnika upanijskom sudu, predmet je vraen ponovno Opinskom sudu. Galtar Crom je prva tvornica

sagraena na podruju od posebne dravne skrbi, u cijeli projekt uloeno je oko 10 milijuna eura, no imovina je pod hipotekom poslovnih banaka. Za ovaj kredit dana je garancija HBOR-u koji ima nadhipoteku nad cjelokupnim kreditom od 10.000.000,00 eur - nekoliko oranica i tri kue - kua i dvor u Podkunici, oranice i panjak, kua broj 3 i dvorite u Dubovcu, kua broj 168 i dvor u Bodegraju to sve skupa ne vrijedi vie od 5.000 eur. Tvornica i ostatak imovine, tj. strojevi preneeni su na druge GALTAR tvrtke, a u konanici je tvornicu kupila tvrtka PRSTEN d.o.o, za 12.000.000,00 kn kredita dobivenog od istog Fonda za razvoj. I.F. __________________________________________________________ __ DI GVOZD - tvrtka koja je u kuponskoj privatizaciji kupljena za cca 150.000,00 kn dok nekretnine koje su bile vlasnitvo Fonda za privatizaciju vrijede vie od 30.000.000,00 eur. Nakon kupovine je veinski dioniar podigao kredit u Hypo banci, u iznosu od 1.200.000,00 eur, potom je kredit upisan na obje estice u veliini od 75.000,00 m2, a potom je on svojim intervencijama uz pomo prijatelja zamolio banku da se privremeno ispie dok on raspalcelira zemljita jer mu je to navodno potrebno zbog lokacijske. Nakon ponovnog upisa Sud upisuje kredit na samo jednu novu esticu, a druga estica ostaje ista i nude je HBOR-u kao garanciju za kreditiranje linije za proizvodnju peleta. Naravno da kredit i dobivaju opet u iznosu od cca 2.000.000,00 eur. Linija nije niti dana radila, kao niti tvrtka DI GVOZD koja je godinji promet imala svega 200.000,00 kn to nije dovoljno ni za plaanje struje koju su naravno iskopali. Tvrtka otila u steaj!!!!!!! __________________________________________________________ _ LIKA DRVO - Kredit u iznosu od 4.500.000,00 eur mislim, toan iznos trebam provjeriti, radila neto manje od godinu dana. Strojevi se raspaavaju bud zato, nekretnina se sad ve prodaje za tri puta manji iznos od procijenjene vrijednosti i upravo se rikta kredit HBOR-a za kupnju. Meimurje", akovec, 5.12.2006. Sredinom proteklog mjeseca u vijenici Opine Udbina odrana je sjednica lanova sindikalne podrunice "Gradina" i "Pepi" s predstavnicima Sindikata radnika trgovine Hrvatske koji vodi Zora Radeti. lanovi podrunice "Gradina" bivi su radnici Lika drvo sistema, poduzea u kojem je veinski vlasnik poznati meimurski poduzetnik Stjepan Hre, i u kojoj je u najboljim vremenima radilo i 300 ljudi, a koja je sad na domak steaja. "Pepi" je nova firma koju je Stjepan Hre u Udbini otvorio na ime svoje supruge, i u kojoj radi dvadesetak ljudi, a "podrunica" je i u Jasenovcu, gdje je zaposleno 40

ljudi, mahom bivih radnika Lika drvo sistema. Nakon to su Lika drvo sistemi propali, poele su prie kako je Hre na to podruje od posebne dravne skrbi otiao samo radi povoljnih kredita HBOR-a koji su bili plasirani preko Privredne banke Zagreb, u kojoj glavnu rije vodi Boidar Prka, s kojim si je Hreu navodno kum. __________________________________________________________ __ DVOR NA UNI - tamo je ivi kokoinjac. Strojevi su rasprodani u staro eljezo? Isto tako i suare i pariona, steajni upravitelj je to sve porjeavao djelomice na crno, djelomice preko papira, ali uglavnom jedino to je ostalo je zemlja, za koju se naravno jo nitko ne "grebe" dok se ne sredi jo jedan kredit u HBOR-u od cca 5.000.000,00 eur jer se ispod tog iznosa ne isplati kretati u ozbiljnije poduhvate. Trenutno se oko zemljita i hala grebu stari vlasnici koji sa steajnim dogovaraju uvjete kupnje. __________________________________________________________ _ Tvrtka ARENA krievci sa dugovima od preko 36.000.000,00 DEM u Potanskoj i Privredno banci. Tvrtka otila u steaj, a supruga direktora i biveg vlasnika osnovala novu tvrtku koja radi u istom krugu, u svim pogonima, dok je kerka direktor. I tako "pojeo vuk magare". Krediti su svi u steaju otpisani, a nova tvrtka se u izgraenom pogonu dalje snalazi kako zna i radi uz najpovoljnije uvjete. Nedjelja, 12 Oujak 2006 Jutarnji List - KRIEVCI - Hrvatska potanska banka na petoj drabi kupila je tvornicu parketa Arena iz Vojakovakog Klotra kod Krievaca. Banka je s oko 100 milijuna kuna potraivanja (od ukupno 130 milijuna kuna) i najvei vjerovnik Arene a kupila ju je za 15 milijuna kuna. Zasad nije poznato hoe li se HPB odluiti na njezinu daljnju prodaju ili zakup. Zakup bi odgovarao za oko 140 radnika Arene koji ele nastaviti raditi i izvoziti na trite zapadne Europe Naravno da je Banka dala tvornicu u najam. I to tvrtki MONOLIT koja je vlasnitvo supruge od vlasnika Arene Krievci, a direktor je njegova kerka. Pilana u Velikom Ravenu, koja je bila u vlasnitvu Hrvatskog zavoda za zapoljavanje jer su zasnovali fiduciju zbog sredstava koja su isplaena za poticanje zapoljavanja, takoer je dana u najam istoj tvrtki............. __________________________________________________________ _ GARSTIL d.o.o - tvrtka otila u steaj, nekretnina prodavana na javnom natjeaju a kao veinski vjerovnik kupila ju je Erste & Steiermarkische bank. No i to je samo mazanje oiju, jer je tvrtka GARSTIL d.o.o prije toga osnovala novu tvrtku, zabijeila spor u zemljinim knjigama i u tvornici uredno dalje posluje i ne izlazi iz pogona???? __________________________________________________________ _

ZAGREBDRVO - vlasnitvo Zdravka i Ivia Paalia. Zaduenost preko 70.000.000,00 DEM u Potanskoj banci, Karlovakoj banci. Osnovana nova tvrtka Adriadrvo koja posluje na istoj nekretnini, a dugovi prema Zagrebdrvu otpisani!!!! __________________________________________________________ _ KIO ORAHOVICA - Nekretnina koja je procijenjena na oko 500 miliona kuna vrijednosti a prodana za samo 46 miliona kuna i opet kredita od HBOR-a, a ve je prethodno upisano potraivanje HBOR-a i Fonda za razvoj! __________________________________________________________ _ HBOR-ov mini Obrovac u vlasnitvu pukovnika Jukia Vie od tri godine nakon to je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uplatila est milijuna kuna dokapitalizacija na raun obrovake Tvornice hidraulinih cilindara (THC) d.d., te joj odobrila jo sedam milijuna kuna kredita (koji je kasnije stopiran), u THC-u nije pokrenuta ozbiljna proizvodnja, niti su ulaganja zasad rezultirala znaajnijim zapoljavanjem u kraju gdje se posao teko nalazi. Jedina osoba koju smo zatekli u THC-u doviknula je kako 'ne smije nita govoriti', a fotografiranje pogona iznutra zabranio je veinski vlasnik, umirovljeni pukovnik (Stipan Juki), jedan u nizu bivih asnika koji su se nakon razvojaenja odmetnuli u poduzetnitvo. Dok u HBOR-u kau da od lani 'vode razgovore' te oekuju ponude za kupnju svog 38,5-postotnog udjela,te se tako izvuku iz investicije koja nije ispunila oekivanja, 'dogodio' se oglas u kojem su u srpnju na prodaju ponuene kompletne nekretnine THC-a. No, na oglas nitko ne eli priznati autorska prava, a za prodaju nekretnina nije bilo potrebne suglasnosti NO-a THC-a, u kojem, uz Jukieve roake, sjede i direktor Sektora kreditiranja HBOR-a o(Mladen Kober), te 'provjereni' kadar (Velimir Kraun). No, u oglasu koji je osvanuo na internetu bili su navedeni detaljan popis i kvadratura THC-ovih nekretnina koje se nude na prodaju, to sugerira da ga je sastavila osoba dobro upuena u THCovu imovinu. Neobino je bilo i to je za kontakt ostavljen samo broj mobitela vlasnika tvrtke (Lika Bolf Trade) d.o.o. iz Zadra. Ne samo to bi to bio prvi primjer u Hrvatskoj da se cijela tvornica nudi na prodaju putem privatne agencije,nego je jo neobinije da HBOR, ini se, nije znao da mu se ispred nosa pokuava prodati vlastita imovina, dok to nije doznao iz (Jutarnjeg lista#Jutarnji list) koji je prepriao tekst oglasa uz Bolfovu izjavu. HBOR je THC-u odobrio i povoljan kredit od sedam milijuna kuna. __________________________________________________________

_ KREDIT HBOR-a PODUZEU TRI D DRVU OD PREKO 30 MILIJUNA Liki Tri D Drvo slovenski vlasnik doveo do steaja 09. 03. 2009 Iako je osnovna djelatnost drvopreraivake tvrtke TRI D DRVO iz Vrhovina ugaena jo u listopadu 2007. godine (tvrtka je proizvodila masivne ljepljene ploe), posljednji su ugovori o radu istekli tek krajem 2008. Veinski vlasnik tvrtke je slovenski VIS A VIS iz Ljubljane sa 73,66%, HBOR je imao udio od 26%, dok je ostatak od 0,34% glasio na jednu privatnu osobu iz Zagreba. Ipak, prije desetak dana, predsteajni upravitelj Mate Balenovi predloio je otvaranje steajnog postupka nad TRI D DRVOM, prenosi Liderpress. Predsteajni upravitelj odluio se na predlaganje steajnog postupka iako je evidentno da obveze steajnog dunika u velikoj mjeri ne premauju stvarnu vrijednost njegove imovine. Preko 2 milijuna kuna potraivanja radnika odnosi se na neisplaene plae i neuplaene poreze i doprinose od kolovoza 2007. godine. Ostala dugovanja odnose se prvenstveno na kreditiranje od strane HBOR-a i Agencije za razvoj i zapoljavanje iz Zagreba i to u iznosu od preko 30 milijuna kuna. S druge strane, ispunjeni su steajni uvjeti kao to su nesposobnost plaanja i prezaduenost, a i sama steajna masa ima potencijal djelomine naplate potraivanja vjerovnika. __________________________________________________________ __ LEPA LEPOGLAVA - U Jutarnjem listu objavljen je javni natjeaj za kupnju nekretnine "Lepe" iz Lepoglave, tvornica namjetaja, za dug od preko 26.000.000,00 kn. Glavni vjerovnici HBOR i Fond za razvoj i zapoljavanje. Nekako sve ide proceduralno, a sve tvrtke, korisnici kredita od HBOR-a umjesto da idu naprijed, vrlo brzo propadnu????? __________________________________________________________ __ ZLOUPORABA POLOAJA Darka Smolia Dobrovi optuuje da je kao direktor Poljoprivredne zadruge podigao kredit od HBOR-a Zagreb za izgradnju pumpne stanice, a koji je navodno nenamjenski potroen, odnosno nije iskoriten za gradnju iste. Tvrdi i kako raspolae informacijom da je Smoli zloupotrebljavajui svoj poloaj kao fizika osoba oroio jedan milijun kuna u Glumina banci radi stjecanja izvjesne dobiti. Smolia optuuje i da je kao direktor PZ-e nezakonito uknjiio montani objekt i na njega podigao hipotekarni kredit iaoko je isti, kako tvrdi, izgraen na pomorskom dobru. Sve radnje, stoji u kaznenoj prijavi, vodile su se koordinirano na relaciji parica Smoli s ciljem ostvarenja prava vlasnitva i koritenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe bez koncesije, odnosno bez naknade. Da se radio o koordiniranim potezima, tvrdi Dobrovi, govori i injenica da je parica odrao prigodni govor dobrodolice na otvorenju samoposluge Studenac iako je znao da je taj objekt slubeno zabranjen za koritenje. U obrazloenju prijave protiv direktora firme Veslo d.o.o. navodi se kako

je Silvijo Skoi, uz pomo parice i Smolia, kupio dio imovine opskrbnog centra, iako je, tvrdi Dobrovi, isti znao da se radi o objektu na pomorskom dobru. Vrijednost te kupoprodaje, kae elnik pirovakog HNS-a, iznosi oko 2,4 milijuna kuna. (pp) __________________________________________________________ __

BiH, turistika destinacija tajkuna o troku hrvatskih graana Dakle, prema javno dostupnim informacijama, kao i dokumentaciji do koje je dola udruga Partnerstvo za druteni razvoj, gotovo jedna treina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapoljavanje (92.010.000,00 kuna) podijeljena je stranakom i/ili interesnom linijom. Nerijetko tvrtkama odnosno osobama koje su poslovale sumnjivo, odnosno protiv kojih postoje i pravomone presude i meunarodne tjeralice. Sve pod sjajnim platom velikih projekata Vlade RH. Ulaganja u zapoljavanje, gospodarski razvoj, izlazak iz krize i gospodarski oporavak, teze su kojima nas je godinama zasipala Maekova propagandna mainerija. Rezultati i uspjesi su danas vie nego vidljivi: preko 330.000 nezaposlenih i najtee stanje gospodarstva u RH od rata naovamo. Veliki investicijski projekti kao i mjere razvoja ili dananje mantre - gospodarskog oporavka, vie nego oito postaju samo inaice nekadanjih pretvorbi i privatizacija. Na kraju cijenu plaamo svi mi, a moda i najveu, poduzetnici koji su u navedene mjere povjerovali poput obitelji Smotali. Oni bespovratno gube svoju imovinu i sve to su stjecali u posljednjih pedesetak godina. I to smo nauili iz prethodnih iskustava? Oigledno nita. Nitko nikad nije napravio kvalitetnu ocjenu provedbe prethodnih velikih i zvunih projekata Vlade. Fond je nakon to su se poduzetnici poeli aliti, te nakon to se interno shvatilo da se istina nee moi dugo skrivati, pobjegao pod okrilje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, ekajui da mu istekne rok (da prestanu obveze po kreditima). tetu nastalu ovakvim raspolaganjem novca sanirat e graanke i graani RH. A u meuvremenu emo se baviti novim velikim projektima Vlade i Hrvatske Narodne Banke. Poticajima gospodarstvu putem bankarskog sustava u iznosu od 6,3 milijarde kuna (za preraivaku industriju i turizam), ili poticajima stanogradnji u za sada neutvrenom iznosu. Pitanje na koje nismo i neemo dobiti odgovor je kako e se raspolagati tim novcem, odnosno, s obzirom da odgovora na prethodna pitanja nemamo, iji emo trajni godinji odmor u inozemstvu platiti ovaj put?