Green Garden • broj 44 • svibanj / lipanj

2006. •

godina VI • cijena 3 KM

Bugenvilia Lavanda - mirisna ljepotica Zaštita vinove loze Ljetne opasnosti

JAGODA

SUVREMENI UZGOJ

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Ljetni broj Green Gardena u 2006. godini na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Travnjaci, duša i srce svakog vrta, tijekom ljetnih mjeseci pomalo izgube svoj sjaj. Na koji način ih održati «svježim», ta kako ugraditi travnjak na tzv. ćelava mjesta ili kako u jednom danu dobiti zeleni «tepih», možete pročitati na prvim stranicama našeg glasila. Isto tako, tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao penjačice, bougenvilia i glicinija, vrstama koje bi svatko rado vidio u svom vrtu. Kako pravilno gnojiti biljke, koja gnojiva koristiti, te kako postupati sa sobnim cvijećem tijekom godišnjih odmora, možete pronaći na stranicama koje obrađuju cvijeće i vrt. Jagoda, atraktivna voćna vrsta, zadnjih desetak godina postaje vodeća u uzgoju. Veliki broj poljoprivrednika odlučuje se za sadnju te, itekako zahtijevne voćne vrste. Koju sortu odabrati, kako ju pravilno posaditi, pognojiti, te prihraniti, možete pronaći na stranica posvećenim ovoj voćnoj vrsti. Posebno ističemo ovaj prilog zbog opisa desetak sorti jagoda koje su u uzgoju ili će biti u narednom periodu. U ovom broju donosimo i nekoliko aktualnih priloga iz zaštite bilja. Kako zaštititi trešnju od napada trešnjine muhe, u koje vrijeme obaviti zaštitu, te koje pripravke koristiti, su vječita pitanja na koje odgovaramo u ovom prilogu. Tu su prilozi o kupusnoj muhi i puževima koji svake godine rade sve veće štete u povrću. Tijekom ljetnih mjeseci česti su susreti s zmijama, paucima, osama i stršljenima. Kako se zaštititi od ovih organizama, možete pročitati u prilogu pod naslovom «Ljetne opasnosti», kojeg potpisuje dipl. ing. Nino Rotim. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
BUGENVILIJA ::: GLICINIJA TRAVNJAK U JEDNOM DANU GODIŠNJI ODMORI-OPASNOST ZA SOBNE BILJKE PELARGONIJE KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRE TRAVNJAK - SRCE SVAKOG VRTA RASPJEVANE KAMELIJE ::: GNOJIDBA LONČANICA LAVANDA ::: RUŽMARIN OPLODNJA RAJČICE ::: CELER BJELAŠ ::: NAGRTANJE POVRĆA ZAŠTITA POVRĆA OD PUŽEVA ::: KUPUSNA MUHA POVRTNJAK POČETKOM LJETA SUVREMENI UZGOJ JAGODE LOVOR PITANJA I ODGOVORI ORGANSKA GNOJIVA ::: MINERALNA GNOJIVA ZAŠTITA VINOVE LOZE DO ZAVRŠETKA CVATNJE ŠIPAK ::: ORAH ::: MASLINA MARELICA ZAŠTITA TREŠNJE OD NAPADA TREŠNJINE MUHE OPASNOSTI IZ PRIRODE KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA RAZNA DOGAĐANJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 19 20 21 22 23 24 25 26 28 29 30

B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

premda je dobro znati i kako biljka ne voli učestala presađivanja. ona će nam ubrzo potjerati nove bočne mladice na kojim će se za tri do četiri tjedna pojaviti i novi cvjetovi. Ipak. nužno je obaviti rezidbu koja ujedno potiče i samu cvatnju. Spomenimo i kako se sadnja glicinije obavlja isključivo na zaštićenim mjestima. Iako se pretežno uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. što znači da stabljika treba biti barem 20 cm u tlu. Razmnožavanje biljaka najčešće se obavlja položenicama jednogodišnjih izbojaka. dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu. A biljka koja ne cvate može se stimulirati na cvatnju ciljanom gnojidbom fosfatnim gnojivima u rano proljeće te orezivanjem novoizraslih izbojaka u kasno proljeće ili rano ljeto. glicinija traži duboko i vlažno te ocjedito tlo. Za njen uspješan uzgoj preporučuje se pak odabrati duboko i plodno tlo. glicinija se odlikuje većom otpornošću na zimu. uslijed čega će nam bugenvilija sigurno znati uzvratiti svojim osobitim. A za razliku od bugenvilije. zbog pretjeranog orezivanja zimi ili obilnog. Cvjet Bugenvulie Redovita rezidba potiče cvatnju Kako bugenvilija ljeti cvate više puta i pored toga u visinu Čest prizor u Dalmaciji brzo raste (što može biti dobro ako je vani. Stoga. čija klima ujedno i više nego odgovara njenom uzgoju. potrebno je provoditi njeno redovito i obilno zalijevanje. U vremenu dok je penjačica još mlada treba joj posvetiti intenzivniju pažnju.4 BUGENVILIJA kraljica cvatnje Bugenvilija je jednostavna biljka skromnih zahtjeva koja ne traži mnogo njege. R iječ je o proljetnoj ljepotici. Biljka dolazi u različitim nijansama boja od bijele. osobito mahune i sjemenke. Isto tako. Zato ovu predivnu penjačicu trebate znati držati pod kontrolom. ali ne I to trebate znati… Borave li u vrtu mala djeca. što se posebno odnosi na starija stabla. njena najveća vrijednost leži u prekrasnim cvjetovima koji su skupljeni u grozdove dužine 30-60 cm. više nego zanimljiv je i podatak kako ova biljka voli lužnato tlo. najčešće ljubičaste boje koje se pojavljuju cijelo ljeto. A vrijednost ove biljke upravo leži u bogatim slapovima cvjetnih listova (brakteja). jer samim tim potičemo intenzivniju cvatnju biljke. čime je i sama biljka bolje zaštićena od hladnoće.bujna penjačica bogatih cvjetova Piše: JoSiP BRklJača. osobito zimi. Inače. ing. a biljka se penje i na više od 5 m visine. ugušiti drugo drveće i što je najgore izgubi na svojoj dekorativnosti. igrajući se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma. Ipak. želite li u svom vrtu uzgojiti ovu dekorativnu biljku. cvjetaju! Istini za volju. potrebno je obaviti nešto dublju sadnju. a zauzvrat ćete dobiti prekrasne cvjetove na kojima će vam mnogi zavidjeti. dobre ocjeditosti. Stoga se isključivo nabavka sadnica ove predivne penjačice preporuča u rasadnicima koji nude biljke razmnožene reznicama jednogodišnjih izbojaka ili pak položenicama. Piše: StaniSlava Rotim O va ljepotica raskošnih cvjetova podrijetlom je iz Brazila. da ne bi došlo do nekontroliranog rasta biljke te time i do drugih neugodnih pojava. A rezidba se obavlja tako da novi mladi prirast. prikraćivanje izbojaka se obavlja češće. prekrasnim cvijetovima. valja znati kako cvatnja može izostati i zbog uzgoja penjačice na sjenovitom mjestu. Pošto smo biljku orezali. uz prigodni čvrsti oslonac. brižno pazite da nehotice ne pojedu Glicinija u raskošu boje B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . ukoliko ovu penjačicu pravilno i redovito ne orezujete. bilo koji dio glicinije. Prikraćivanje izdanaka u pravilu se obavlja čim se njeni šareni cvjetni listovi osuše. bujnog rasta i obilne cvatnje a koja je rado viđena na zidovima okućnica. prisutne su i druge nijanse boja poput bijele. No kada odraste. tijekom zime je svakako zaštitite od hladnoće. Kao što smo već naveli. GLICINIJA . To je posebno važno vršiti u uvjetima južne Hercegovine. ružičaste te kombiniranih nijansi plave i ljubičaste. Međutim. crvene i narančaste koje se međusobno razlikuju po svojoj bujnosti. premda je smatraju izuzetno osjetljivom penjačicom. Uzgajamo li bugenviliju pak kao lončanicu. treba ih redovito i prikraćivati. može se uspješno uzgajati i na kontinentu. cvijetovi se mogu pojaviti nakon 10-15 godina ali i ne moraju. Naime. U vrijeme same cvatnje. može se uvući pod vaš krov. dovoljno joj je pružiti puno sunca i vode. koji su ujedno i najčešći. koji lako prepoznajemo po zelenoj kori. Pored ljubičastih cvjetova. nekontroliranog gnojenja dušičnim gnojivima koji povećavaju bujanje zelene mase na račun same cvatnje. ali se udomaćila u svim tropskim i suptropskim zemljama. iz razloga što biljka gubi velike količine vode. ružičaste. Pored toga. Osim toga. ali nije poželjno ako ih uzgajamo kao lončanice). želite li da biljke ostanu manjeg rasta i uvijek cvatu u visini očiju. Oprez kod kupnje! Trebate znati kako sadnice glicinije koje se uzgajaju iz sjemena tjeraju jake izbojke i razvijaju snažnu zelenu masu. proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije. prikratimo za polovicu. jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin. potrebno je ovu penjačicu redovito i orezivati. Tako treba znati kako se sami izbojci mogu skratiti 2-3 puta. Zamjetno je i da u Hercegovini sve više okućnica upravo krasi ova raskošna penjačica. Izbojci su joj trnoviti.

Nerijetko. kompaktna i promrežena korijenjem a što je najvažnije po travnjaku se može odmah i hodati. ostaju aktivni i organizmi u tlu. Ali. gdje je ujutro bila gola zemlja. Zato su se polja na ugaru oduvijek zasijavala krmnim biljem ili biljkama za zelenu gnojidbu.ing. A budući da navedeni materijali polako trunu. koriste se namjenski pokrovi za travnjake. Osim za staze. Dakle. Naime. kako bi se izbjegli ili smanjili problemi zbog pretjeranog sabijanja terena. tako da je za četiri tjedna novonastali travnjak u potpunosti spreman za korištenje. navečer već može rasti zelen i gust travnjak. diPl. na suncu se tlo isušuje a kada padne kiša. Je li to uopće moguće? Zahvaljujući travnatom tepihu. sve više se koriste i ukrasne kore koje u trgovinama možete pronaći u različitim nijansama boja. Različite boje ukrasnih kora “Saće” za staze i ivice travnjaka . njegovu prozračnost. Stoga tlo oko ruža ostavite bez malča. Trebate gotov travnjak u roku nekoliko sati. osim ljudi tuda prolaze i automobili. Vrlo korisno i funkcionalno! Ukrasne kore Za dodatnu dekorativnost vrta i posebice travnjaka. imaju i funkcionalnost u pogledu zastiranja tj. U takvim situacijama. ma kako dobro formiranom. u novije vrijeme.5 do 1 četvornog metra. Kada se postave. Naime. Navedene kore. Svaki busen trave mora imati jednaku debljinu i boju prekrivača. I još nešto-dok svim ukrasnim grmovima malč i više nego godi to s ružama nije slučaj. kada su postavljeni na travnjaku to je ujedno znak da na njemu nećemo imati klasična udubljenje i depresije na kojima se kasnije zadržava voda te uslijed toga stvara i nepoželjna mahovina. Takav je travnjak odmah ravnomjerno zelen. odnosno. možemo imati gotov travnjak u samo jednom danu. osim svoje dekorativnosti. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana nakon presađivanja travnati tepih trebamo svakodnevno i zalijevati. Napomenimo kako su pokrovi za travu izrađeni od tvr- de plastike koja se nipošto neće deformirati i obično imaju oblik saća. osim što poboljšavaju sastav tla. Jedini nedostatak travnatog tepiha njegova je visoka cijena u odnosu na travu za klasičnu sjetvu. rješenje je na pomolu. imati gust splet korijenja i odgovarajuću vlažnost. pune se namjenskom zemljom za travu ili finom crnicom te se u njihove otvore zasije trava. može se vršiti tokom cijele godine. što je bitno. sposobnost zadržavanja vode i hranjivih tvari. biti očišćen od korova. malčiranja tla. Sadnja se mora izvršiti u roku od dva dana od vađenja busenja iz zemlje i. velikoj ste žurbi. polaganje travnatog tepiha najbrža je metoda zasnivanja travnjaka. najčešćih dimenzija 30-40 cm širine i 150-250 cm dužine što čini površinu od 0. pokrovi za travu se koriste na izrazito strmim terenima iz razloga što ih vrlo dobro i povezuju. malč od kore drveta ima još jednu pozitivnu osobinu-suzbija rast korova iz razloga što sadržava tvari koje koče rast korova. desi se da postoje prometne zone po kojima se često gazi. ukoliko ne želite ništa sijati. Riječ je o korisnim specijalnim pokrovima u obliku pčelinjeg saća a koji su obično napravljeni od plastičnih materijala. Tepih se pak prodaje u svicima ili komadima debljine 3 cm. praktički gledano. nemojte pretjerati. Dakle. Ali. “Travne kocke” spremne za novi travnjak Drvene dekoracije U Piše: goRan JuRilJ. Navedene ukrasne kore će štititi tlo od pretjeranog isušivanja na suncu i gubitka vlage. tlo možete zaštititi i zastiračem ili malčem-pokrovom od usitnjene kore stabala. Praktički u samo jednom danu ispred vaše kuće može rasti gust i zelen travnjak. Prva košnja obavlja se za desetak dana a za dva tjedna trava se već ukorijeni. Navedeni pokrovi imaju otvore koji se nakon njihove ugradnje u travnjak pune zemljom i zasijavaju travom. dakle otkriveno.TRAVNJAK U JEDNOM DANU 5 Postavljanje busena trave predstavlja noviju metodu zasnivanja travnjaka kojom. Sloj ukrasne kore ne bi trebao biti veći od 10-tak cm. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Plastični pokrovi-za terene koji se često gaze Na svakom travnatom pokrivaču. Pored svega navedenog. tratina je gusta. Jer svima nam je dobro poznato kako je ogoljelo tlo izloženo atmosferskim utjecajima koji mu nipošto ne pogoduju. čime se i sami sklad zasnovanog travnjaka ubrzano narušava. zablati ili čak dolazi do njegove erozije.

uz primjenu ranije spomenutih gelova ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. Piše: StaniSlava Rotim ubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. Da ništa ne bi prepustili slučaju nužno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda. Međutim. koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. počevši od plastičnih boca pa sve do podložaka ispunjenih glinom. Nakon toga. • lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu. Broj navedenih gelova ovisi od veličine. A. Međutim. Dakle. pak. Stoga smo odlučili na godišnji odmor ponijeti i klju- čeve svoga stana. s dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora. • nabavite dubok podložak i ispunite ga šljunkom ili kuglicama gline. riječ je o čitavom asortimanu proizvoda. postoji rješenje koje dolazi iz renomirane tvrtke Flortis. Ali. Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično dočekuje s obiljem otpalih listova. moramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok. te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju veće količine vode. Tim činom biljka je spremna za samostalan život u trajanju od tjedan dana. pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom. Ali. Biljke na tjedan dana Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vlage. Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period. Dakako. a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobiti dovoljne količine vode. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na šljunak položite lončanicu. pritom pazeći da grlo boce bude čvrsto zabijeno u zemlju lončanice. danas na tržištu možemo pronaći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode u trajanju od čak 30 dana. svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. odlijemo vodu iz podloška ili biljku izvadimo iz posude. sve navedene metode nisu i jednako učinkovite. Lj Flortis gelovi-rješenje za dugotrajnu opskrbu vodom Iako je brigu oko održavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja. Srećom. ljubitelji sobnih biljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto. • poslužiti se namjenskim Flortis gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama. koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova. Stoga mnogima od nas. promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj ambalaži ovog revolucionarnog Flortis proizvoda. Stoga je biljku nužno staviti u podložak s vodom ili uroniti u veću posudu u trajanju od 20-tak minuta. vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. pomoću malih trikova i savjeta možete učiniti ovo ljeto ugodnim i za vaše biljke a koje će vam to višestruko znati i uzvratiti! Posebno formulirana gnojiva B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Supstrati za cvijeće Gel . Naime. Osim toga. dok biljke krupnih listova. Naime. U protivnom. trebaju češće zalijevanje. S druge strane. međutim. kaktusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjeđe i zalijevati. što onda s našim sobnim biljkama. danas to baš kao i da nije tako lako.čuvar vlage . potrebno je: • prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja. nameće se i pitanje na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. primjerice na sjevernu ili istočnu stranu.6 Korisni savjeti GODIŠNJI ODMORI opasnost za sobne biljke Dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora. odnosno. Čep odvrnite do polovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju. često se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom. Kako do toga uistinu i ne bi došlo. Međutim. • poslužiti se vlastitom maštom i pokušati napraviti pričuvni sustav za natapanje. to ne znači da na odmor možemo bezbrižno otići bez njihove prethodne opskrbe vodom. No. razumljivo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije učestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju ćemo staviti biljke u loncima. • plastične boce nemojte bacati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih. pojedine domaćice već imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje pričuvnih sustava za natapanje.

nemojte ih bacati. U narodu ih zovu blagene. cink). u koji također trebate umiješati gnojivo za cvjetnice s produženim djelovanjem (npr.7 PELARGONIJE balkonske ljepotice vremenu pokrijete ili unesite u kuću. dokle god ima dovoljno svjetla i topline. Dakle. Na kraju dolazi zemlja tj. radi lakšeg prezimljavanja pelargonija. s tim da nikada ne zalijevate za toplog dijela dana. Najbolje je nabaviti namjensko gnojivo za pelargonije. Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proizvođača. ing. Cvjetovi ovih pelargonija posebno su izloženi vjetru i kiši pa ih stoga po ne- Učestalost zalijevanja najbolje je prilagoditi vanjskim temperaturama. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. koje već sadrži sve što biljci treba u pravilnim omjerima. supstrat ne smije biti mokar. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vratom dođe dva centimetra niže od ruba posude. najprije je razrahlite. geranije. noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu. mušketini. i to: uspravne (zona- le) i viseće (peltatum). Poznato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice. dobre razgranatosti. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošteno zaliti nego više puta pomalo. bakar. te obilna i dugotrajna cvatnja. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili pak onaj za balkonske biljke. a za pelargonije je osobito važan magnezij. kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva. Prihranjuje se tekućim mineralnim Gnojivo za gnojivom za cvatuće pelargonije biljke s većim sadržajem fosfora i kalija. Pluscote). s izrazitom pokoricom. Kvalitetno posađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. a zatim otopinom hranjiva. Ako je zemlja sasušena. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana. zbog dezinfekcije. I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca). Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo. Poželjno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. zalijte običnom vodom. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. humus. Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta. Način sadnje Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. . Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. Viseće pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. vrijeme je za zalijevanje. Jedna od najvećih privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunčanom mjestu. Zalijevanje Izbor stalnog mjesta Cvjetovi pelargonije različitih boja B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Zonale pelargonije dobro uspijevaju na toplim južnim i zapadnim položajima. a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. a manje dušika (npr. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. bez znakova venuća i ostalih oštećenja. diPl. Gnojidba ijekom vegetacije Piše: Silvio škRokov. đirani i dr. A svake se godine pojavljuju nove. željezo. već ih razmnožite pomoću reznica. nego vlažan jer pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena. Njihovoj popularnosti i raširenosti doprinosi lak uzgoj i razmnožavanje. Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh.

Potrebno je samo malo dobre volje. Međutim. a kada se izlegu gusjenice.8 KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRE Nakon provedenog dana u opterećenju i stresu sigurno nam je svima potreban jedan mali kutak u kojem ćemo prikupiti energiju za ugodno poslijepodne i nastavak večeri. Kutak za leptire i opuštanje Trebate znati kako sve promjene u prirodi utječu i na život leptira. Zasadite li pak dio svog vrta različitim bojama jaglaca ili se pak se odlučite za boje žarko žutog suncokreta i maslačka već od prvog dana proljeća možete očekivati leptire u svom vrtnom kutku. Zauzvrat. oni će gusjenicu livadnog plavca odnijeti u mravinjak. gdje će se ona hraniti njihovim jajima i ličinkama. Cvijeće na kojem će boraviti leptiri potrebno je posaditi na mjesto koje će barem šest sati biti osunčano ali zaštićeno od vjetra. pored navedenih cvjetnih vrsta leptiri rado posjećuju i ukrasne grmove.). Njeni cvjetovi će ujedno privući i šarene ljepotane zvane leptiri. U tu svrhu najpoželjnije se uklopiti u prirodni ambijent mirisa cvijeća. posadite li bijeli ili ljubičasti jorgovan pored krhkih leptira dobit će te i opojne mirise čime će se stvoriti pravi opuštajući ugođaj. garaže i sl. ličinka mravima izlučuje slatku tvar kojom se mravi hrane.različite boje i oblici krila Cvjet kravare B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Gusjenice se nakon nekoliko tjedana zakukulje. Stoga. Ukoliko se u vrtu nađu i mravi. Svakodnevno sve prisutnija onečišćenja negativno utječu na naše zdravlje a samim tim i na uginuće leptira. Jedino tako ćete moći uočiti cjelokupan razvoj leptira počevši od jaja pa preko gusjenice i kukuljice do odraslih oblika koji posjećuju cvijeće. A dok ispijate hladno piće u kutku svoga vrta. Leptir uvijek uz cvijeće Piše: StaniSlava Rotim D a li je moguće ostvariti sve prethodno navedeno bez ljepote šarenila latica cvijeća i njihovog opojnog mirisa? Ali ukoliko nam se uz sve to pridruže i šareni krhki lepršavi leptiri s pravom možemo reći kako smo postigli izvrstan ugođaj koji će nam povratiti svu izgubljenu energiju. tio vaše cvijeće te time unio još malo boje i pokreta u šareni vrt. želite li pratiti cjelokupan razvoj ovih sićušnih šarenih životinja. U kasno proljeće leptire iznimno privlače plavi cvjetovi. zid kuće. Ljepota i šarenilo prekrasnih cvjetova zajedno s prisustvom krhkih bića unose pravu egzotiku u vrt. dok zvjezdan svojim ružičastim cvijetovima olako mami leptire u razdoblju od srpnja do rujna. u svom vrtnom kutku posadite biljke na koje će leptiri odlagati jaja (žadnjak-Sedun album. a na poseban način pojava ovih šarenih ljepotana sigurni je pokazatelj kako se radi o zdravom okolišu prirodne ravnoteže. nakon nekoliko će tjedana pasti na tlo. da bi napokon tijekom ljeta iz kukuljice prekrasni leptir plave boje raširio krila i posje- Leptiri . neka se u njemu nađu i plavo-ljubičasti cvjetovi lavande koji opojnim mirisom obnavljaju vaš umorni organizam. krvara-Sanguisorba officinalis i sl. ukoliko želite imati šarene i lepršave ljepotane u svom kutku za opuštanje nužno je znati da postoje i razne biljke na kojima leptiri utažuju svoju žeđ za nektarom. Gredice s mirisnim i šarenim cvijećem koje vole leptiri možete smjestiti uz ogradu. drugih sićušnih životinjica i biljaka koje mnogi neće ni upoznati. Pored svega. truda i dekorativne mašte! Zanimljivosti iz svijeta prirode! Vrsta leptira pod nazivom livadni plavac polaže jaja na biljku zvanu krvara (Sanguisorba officinalis). Zato. Upravo to šarenilo prekrasnih raširenih latica i krila povratit će energiju i mir nakon naporno provedenog dana. šarenih latica suncokreta i ljepotu raznobojnih krila leptira.

ing. Praksa je čak pokazala kako bi za naše hercegovačke terene zubača trebala činiti 10 posto svake smjese iz razloga što iznimno dobro podnosi kombinaciju s drugim travama. posljednjih godina u bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete pronaći i vrlo otpornu. višegodišnjim stajnjakom uz dodatak mineralnog gnojiva NPK formulacije 15-15-15. Kod ove travnate smjese karakteristično je to da su one malo «grublje» te time i puno otpornije na gaženje u odnosu na prethodno navedenu smjesu. Ali. odnosno. Međutim. Tako su. barem tjedan dana prije sjetve trave nužno je zemljište pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. trajnost i habitus. Kao prvo. između ostalog. Stoga ćemo navesti one najznačajnije. rasprostranjenost tradicije osnivanja i njegovanja travnjaka počelo je još u srednjem vijeku. pripremi samog tla i gnojidbi. Međutim. TRAVNJAK 9 u nekoliko navrata razbacati po cjelokupnom travnjaku uz napomenu kako pilirano sjeme zahtijeva i nešto učestalije zalijevanje. za površine koje će se iznimno gaziti kao i nogometne terene preporuča se NINO. . poput Festuca rubra koja se uz Poa pratensis pokazala iznimno otporna na nepovoljne uvjete sredine. radi se o nježnim. kod zasnivanja travnjaka na takvim položajima trebamo koristiti i posebne travnate smjese. Tijekom žava prvenstveno Lolium perenne (engleski ljulj) koji vrlo brzo niče. Jedina mana zubače proistječe iz njene tamno žute boje u zimskom razdoblju. pošto u Hercegovini vladaju malo surovije klimat- ske prilike svi zasnovani travnjaci se moraju redovito i dosijavati. provedena su istraživanja kojim je potvrđeno da je od iznimne važnosti za budući travnjak upravo izbor odgovarajuće travnate smjese. U to doba. takav stajnjak sadržava vitalne sjemenke korova koji će za vrlo kratko vrijeme pojaviti na travnjaku. S druge strane. plemići bi obično iskrčili šume oko svojih velikih dvoraca i posjeda kako bi ih zamijenili otvorenim površinama. U tu svrhu na tržištu možete pronaći smjesu KASKADA koja je sastavljena od nekoliko vrsta trava koje dobro povezuju čestice tla te tako značajnije umanjuju njegovo ispiranje.5 kg trave na 100 četvornih metara. visokovrijedni konji. već za četiri do pet dana nakon sjetve i koji kao takav vrlo brzo i raste. na kojima su. U tu svrhu se koristi ROKO čije je sjeme pilirano. obloženo hranjivom te kao takvo sto posto i niče. Spomenimo i važnu činjenicu kako se za kvalitetan travnjak u Hercegovini za sve vrste trava primjenjuje sjetvena norma od 2. bilo da se radi o manjim ili većim zelenim površinama. Na drugom mjestu imamo travnatu smjesu nazvanu LUCIJA koja se možda kod nas najviše i sije. Dovoljno ga je Travne smjese ljetnog razdoblja zubača odlično podnosi sušu i ne prekida vegetaciju kao što to čine sve ostale trave našeg podneblja. U svom sastavu sadrB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Lijepo uređen travnjak Pošto na nagnutim i kosim terenima imamo specifične uvjete uzgoja. laganim korakom. Samo uz pomoć travnate smjese ROKO možemo dobiti travnjak kakav smo oduvijek i željeli. Jedna od najčešćih pogrešaka koja u konačnici uzrokuje loš izgled travnjaka jeste ustaljeni običaj da se zemlja gnoji neposredno pred sjetvu i to obično stajskim gnojem koji nije dovoljno sazreo. Naime. Travnate smjese za nagnute terene Izbor travnate smjese Pošto su u praksi načinjene mnoge greške. Osim toga. Riječ je dakako o zubači koja se u zapadnim zemljama učestalo koristi iz razloga što je vrlo otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. često se kod njihovog podizanja čine i kardinalne greške koje se ponajviše očituju u izboru travnatih smjesa. Vrlo brzo se razmnožava rizomima i stolonima. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta. travnata smjesa otporna na gaženje. «žilavu» vrstu trave stručnog naziva Cynodon dactylon. D anas su pak travnjaci postali dio svake okućnice. srce svakog vrta Kako smatraju povjesničari. površinu treba gnojiti isključivo odstajalim. travnjaci postajali simbol prestiža.Piše: maRio ĆuBela. zbog čega uostalom izvrsno i prožima zemljište te ga štiti od erozije. Luciju također odlikuje velika dekorativnost i otpornost na sušne uvjete uzgoja. Za Hercegovinu je značajna jer dobro podnosi visoke temperature i pjeskovita zemljišta a spada u vrstu trava koje su najotpornije na sušu.5-3. mogli pasti i njihovi čistokrvni. za uvjete Hercegovine najbolja se pokazala travnata smjesa IVA koja u svom sastavu ima dosta vrsta iz rodova Festuca. Prema ovim istraživanjima. finim travama koje imaju odličnu otpornost. diPl. Dakle.

a nakon toga se prihranjuje. Ferdinanda Zovku. ovisno o biljnoj vrsti i razvojnoj fazi u kojoj se biljka nalazi. i. Možda je to nekome čudno. ali se Jednostavna primjena gnojiva pritom treba strogo pridržavati i uputa za uporabu. novost svakako predstavljaju tekuća gotova gnojiva koja se upotrebljavaju za pravilnu opskrbu biljaka makro i mikroe- lementima u trajanju od 15 dana. aida kohniĆ V ećina sobnih lončanica na raspolaganju ima malo plodne zemlje koja se brzo iscrpi. nastupajući u najpoznatijim opernim kućama diljem Europe. Ferdinanda Zovku puni pozitivnih dojmova. 10 U Hercegovini malo tko ne poznaje glasovitog baritona gosp. godine. moje kamelije su najbolji dokaz za to». iako na našem tržištu danas postoji na desetine različitih vrsta i formulacija gnojiva. Ferdinand Zovko Kamelija u punom cvijetu GNOJIDBA LONČANICA Piše: mR. garantiraju pravilnu ishranu biljaka u periodu od dva tjedna te osiguravaju pravilan i uravnotežen rast kao i obilnu cvatnju. Dovoljno je odrezati vrh čepa i bočicu zabosti u nakvašenu zemlju. diPl. Međutim. Jer radi se o čovjeku koji je obilježio. A nedostatak hranjivih tvari očituje se u slabom rastu i cvatnji. te nešto svjetlijoj boji listova. Iz rodnog doma. Kako i sam kaže: «Nakon glazbe. što je najvažnije. Uostalom. Zato treba lončanice redovito gnojiti. A svjetsku karijeru počeo je graditi daleke 1982.RASPJEVANE KAMELIJE Piše: nino Rotim. Ponosni sam vlasnik šest rascvjetanih kamelija s kojima doslovce svakodnevno pričam. umjetnički život kršne nam Hercegovine. Jer treba znati da asortiman proizvoda iz Green Garden brenda misli na vas! Gnojiva za različite biljke B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Kako sve vrste sobnih biljaka i balkonskog cvijeća nemaju iste potrebe za hranjivima. A kamelije su upravo najbolji dokaz da gospodin Ferdinand Zovko sve što radi. u gnojidbi sobnog cvijeća i ostalih lončanica trebamo koristiti gnojiva koja sadrže makro i mikroelemente u različitim omjerima. i jednom riječju. A većina gotovih supstrata sadrži količinu hranjiva koja je dovoljna samo za šest mjeseci intenzivnog rasta. tako na tržištu možete pronaći nekoliko vrsta navedenog gnojiva i to ona namjenska prilagođena za gnojidbu pelargonija kao i ostalih cvjetajućih biljnih vrsta. radi s ljubavlju i jednakom predanošću. Kako bi to pak izbjegli. gnojiva isključivo za prihranu zelenih biljaka kao i univerzalne varijante gotovih gnojiva. koji se nalazi nadomak Čitluka. Zato nam ne preostaje ništa drugo doli staviti još jedan plus na lik i djelo ovog znamenitog hercegovačkog baritona! gosp. ali trebate znati kako cvijeće itekako zna osjetiti toplu riječ i ljubav. glazbeni. Upravo je na tim inozemnim putovanjima ovaj glasoviti operni pjevač iz Čalića (Čerin) zavolio cvijeće koje je redovito i dobivao na poklon nakon svojih brojnih nastupa. ne računajući razdoblje kada biljka miruje. napustili smo gosp. obogatio kulturni. ing. Spomenute praktične bočice s kontinuiranim otpuštanjem. koji ove godine slavi 40 godina uspješnog umjetničkog rada. cvijeće je moja najveća opsesija.

diPl. Osim toga. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama. najbolje jabučni. Dakle. Međutim. A riječ je o biljci koja vrlo dobro podnosi uvjete klime i tla naših sušnih. Posebno je interesantan podatak kako je proizvodnja eteričnog ulja iz cvijeta lavande bila još prije 2000 godina poznata starim Rimljanima. lavanda olakšava život onima koji pate od zubobolje. ing. naoblake i ostale klimatske nepogode tijekom cvatnje umanjuju količinu eteričnog ulja za čak 30-40 posto. Poput drugog ljekovitog bilja i lavanda ima bolji učinak kada se pomiješa s kamilicom. kvalitetan i skup. Kao termofilna biljka. Ima zelenkaste. okusom. kulinarstvu i pčelarstvu. razmnožava i reznicama. izvanredno jača srce. ružmarin je izvrstan i za dobivanje meda vrhunske kakvoće. T ijekom povijesti u mnogim državama svijeta. danas je ružmarin svima poznat kao biljka koja krasi odjeću svadbene povorke. poboljšava apetit i cirkulaciju. Inače. A lavanda ima raznovrsnu primjenu u medicini. Osim toga. izgubit će svoja ljekovita svojstva. ružmarinom ili kaduljom jer druge biljke pojačavaju njezino djelovanje. diPl. sredstvo za uljepšavanje te zbog jakog mirisa i okusa kao začin hrani. aromom. ispunimo li jastuk njenim mirisnim cvjetovima i držimo ga kraj uzglavlja ili spavamo na njemu. Tako zasijana u proljetnoj sjetvi lavanda počinje nicati tek od početka travnja pa sve do konca svibnja. ravne. koji se više nego uspješno uzgaja u južnim krajevima naše zemlje. Odlikuje se svojim mirisom. To su uočili i naši stručnjaci koji su nadomak Mostara podigli nasad od nekoliko hektara ove iznimno ljekovite biljke. ružmarin se koristi kao ljekovita biljka. Lavanda mirisna ljepotica Piše: maRio ĆuBela. Zbog svega navedenog za osobni uzgoj je najlakše nabaviti gotove sadnice. Lavanda se najčešće proizvodi sjetvom sjemena u rasadu premda se uspješno RUŽMARIN ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU Piše: nino Rotim. Za ljekovitu uporabu od lipnja do kolovoza sabiru se listovi ružmarina koje treba sušiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. svrbeži tjemena te peruti. Namočimo li cvjetove lavande u alkohol. A ukoliko niste znali. za sintezu eteričnih ulja treba visoke temperature tijekom cijele vegetacije. ružmarin su ljudi smatrali tajanstvenom i svetom biljkom. I dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi. dobit ćemo izvanredan losion protiv ispadanje kose. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad želuca koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja premda utječu i na rast kose. A. industriji alkoholnih pića. skladno se sjedinjuje i ističe na okućnicama. Uostalom korištenje ljekovitog bilja predstavlja ugodan i siguran put do zdravog života. farmaciji.nezamjenjiv u svadbama B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 doslovce od siječnja do prosinca a na kontinentu od ožujka do listopada. prehrani. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka! Sadnica ružmarina . šetalištima i drugim prostorima za odmor. Tako je dokazano da kiše. božici lje- pote i ljubavi. Ako niste znali. Tako ukoliko ocat. Uvjeti uzgoja i način proizvodnje L avanda je zimzeleni i višegodišnji polugrm. jer ukoliko na lišće dospije vlaga. za rast i razvoj treba svjetlo te ne podnosi zasjenjivanje. Ružmarin . oko 2 cm duge žljebaste listove nalik na iglice te svjetloplave cvjetove. ružmarin je istodobno vrlo ukra- sna biljka. Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukrašavali ružmarinom koji je u većini slučajeva bio posvećen božici Afroditi. parkovima. ublažit ćemo zubobolju. Istodobno Polje lavande Lavanda preferira tople i sunčane terene zaštićene od vjetra. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen. finoćom te osobito po sadržaju spojeva željeza zbog čega u ljudskom organizmu djeluje kao vrlo okrepljujuća hranjiva supstanca. ružmarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu. ing. koje pak možete pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje tamo gdje ima sunca i pčela. Biljka u našim južnim područjima cvjeta stalno. Sjetva u rasad se obavlja u jesen ili rano proljeće uz činjenicu da niče vrlo sporo i dugo. kamenitih i siromašnih predjela. dvorištima.11 je lavanda vrlo vrijedna i zanimljiva pčelinja paša a med od ove biljke poznat je i cijenjen. prokuhamo s cvjetovima lavande i ohladimo pa nekoliko minuta držimo u ustima. imat ćemo miran san. Spomenimo kako lavanda od cvatnje dobro podnosi sušu i da veću potrebu za vodom ima jedino u fazi klijanja i nicanja. premda u povoljnim uvjetima može narasti i više. Nedostatak svjetla ima za posljedicu zaostajanje faze cvatnje te se odražava na kakvoću eteričnog ulja.

visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i sigurnije.). A «muška vodica» se primjenjuje na način da prstima lijeve ruke Lijepo oblikovani plodovi “Ručna” oplodnja rajčice obujmimo cvijet dok desnom rukom putem ručne pumpice doslovce pogodimo unutrašnjost samog cvijeta. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači. U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir. bilo od oborina ili zalijevanja. Naime. Također. Značaj ove faze je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako bez oplodnje neće biti ni zametnutih plodova. što daje sklop od 8. listaš ili bjelaš). Kroz tako povećanu površinu. Također. za posljedicu imamo formiranje izobličenih plodova. Ljubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. odnosno. te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. S druge strane. Puno poželjnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni prostor koncem veljače ili početkom ožujka. iz razloga što se povećava površina isparavanja. Ali.) jer onda dolazi do njihovog uvijanja i deformacije. proces oplodnje je veoma osjetljiv te ga stoga moramo izvršiti u pravo vrijeme i na pravi način. proizvesti njegov rasad. da u gornjim slojevima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospješivanje oplodnje (Betokson i dr. Jer riječ je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni. Spomenimo i kako se posljednjih godina u zatvorene prostore sve više unose i male košnice s bumbarima dok se na manjim površinama oplodnja može ostvariti i protresanjem biljaka (vrijedi i za papriku) čime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tučka! CELER BJELAŠ Piše: JoSiP BRklJača. svjež ili sušen. Međutim. ste pročitali celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati. koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka! Presadnice celera NAGRTANJE POVRćA Piše: Silvio škRokov. nedovoljno upućeni uzgajivači povrća često znaju hormonima tipa Betoksona poprskati i cvjetove ostalog uzgajanog povrća. u sušnom tlu ne smije se nagrta- Obvezno ogrtanje krumpira ti već ga je potrebno što češće okopavati. to nije potrebno jer je cvijet rajčice specifične građe. celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm. visoki grašak. pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela. ing. On je dvospolan. Dok to u prirodnim uvjetima potpomaže vjetar i insekti. što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. Ipak. pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno. Tijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. Pored toga. Naime. Ustvari. s njegovom izravnom sjetvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana. krastavci i sl. ing. Da dobro. Znači. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš suprotno rasipamo. ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenčića. iz tla ishlapljuje više vlage. ogrtanjem povećavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. jer se kod bjelaša za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. što u uvjetima «surove» Hercegovine znači iznimno mnogo. u protivnom.3 biljke po četvornom metru. što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru.12 OPLODNJA RAJčICE Piše: nino Rotim. Jedna od najvažnijih faza u razvoju rajčice svakako jest i oplodnja. kupus kao i cvjetača. diPl. stabljika i sl. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš.). Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl. celer se jede sočan i aromatičan. ing. treba znati kako se na isti cvijet hormon ne smije nanositi dva ili više puta jer. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš. što znači da sadržava i muške i ženske organe pa je razumljivo da se i većina cvjetova oplodi samooplodnjom. diPl. spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza. odnosno. Međutim. teoretski se može nagrtati i ostalo zeljasto povrće samo ukoliko će se isto i navodnjavati. kao što su paprike. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorijene. treba znati kako su svi hormoni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a nikako sa zelenim dijelovima biljke (list. trebamo voditi računa da sami postupak oplodnje izvedemo na pravi način.

nakon presađivanja. te poslije jačih kiša. U nasade kupusa nakon sadnje mogu se postaviti žute ljepljive ploče na koje se lijepe odrasle muhe. Zbog toga se u praksi za suzbijanje puževa najviše koriste kemijska sredstva ili limacidi. dR. U zaštiti biljaka od puževa veliku ulogu imaju i prirodni neprijatelji poput ježeva. a literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici. Odrasla muha slična je kućnoj muhi. Puž iz roda Limax Predstavnik roda Deroceras stoka nerado konzumira takvo povrće. kada izgube svoje djelovanje i privlačnost za puževe. Dodatno zagađuju povrće i izmetom. . Učinkovitom se pokazala i mjera rasipanja zemljišnih insekticida oko vrata korijenja (Dursban E 48). Prave bušotine na lišću. Sc. guštera. Svakako. Utrošak mamaca zavisi od brojnosti puževa. Lišće napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu. posljednjih godina sve češće nanose štete i ratarskim. U vrijeme leta muhe i odlaganja jaja. Sc. vrana i crvenonogih galebova. dok starije biljke zaostaju u rastu i obično ne formiraju glavu. Kod nas najčešće razvije 34 generacije tijekom godine. Piše: doc. ivan oStoJiĆ Napadaju sve vrste povrća izuzev luka i češnjaka. Ličinke su bijele do svijetložućkaste boje. voćarskim i cvjećarskim kulturama. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Napadnuta biljka kupusa Ličinke kupusne muhe Napadnute biljke se lako čupaju iz tla. rotkvi i rotkvici. Piše: doc. obliku parcele i sl. s time da prva generacija pričinjava najveće štete Zaštita kupusa od napada kupusne muhe U onim područjima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u većoj mjeri (središnja Bosna i dolina Neretve) potrebno je provoditi redovite mjere zaštite. a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima možemo pronaći veći broj ličinki. pa čvoraka. plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe. zbog čega se tijelo isuši i puž ugine (vapno. Tada znaju napraviti velike štete. mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste) koji može biti i prenosnik raznih bakterija. mamci se obično rasipaju preko noći. poliježu te na kraju propadaju. ZAŠTITA POVRćA OD PUŽEVA Arion sp. potrebno je provoditi i kemijske mjere zaštite koje se sastoje u potapanju presadnica u jedan od insekticida na osnovi(imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. ivan oStoJiĆ Mnogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih štetnika kupusa. sve gore navedeno može imati učinka samo u vrtovima manjim površina. korabi. kupusnjačama. dR. Puževi uglavnom prave štetu noću (između 21 i 1 sat) kada izlaze iz svojih skloništa i oštećuju biljke. Najčešće se radi o zatrovanim mamcima koji se rasipaju po ugroženim površinama između biljaka ili se stavljaju u hrpice međusobno udaljene najviše dva metra. biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion). Ličinke napadaju korjenov vrat i korijenje. U praksi se najviše koristi pripravak pod nazivom Pužomor. pepeo). vrsti i stadiju razvoja biljaka. Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad. Najčešće vrste štetnih puževa golaća u našim vrtovima su: šumski prpolj (Arion rufus). Način suzbijanja puževa Od mehaničkih metoda primjenjuje se ručno sakupljanje. Kod povrća najveću štetu nanose salati. Posebno su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu. Puževi se dijele u dvije skupine: puževe golaće i one s kućicom. realno gledajući. te upotreba tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz odnosno oduzimaju vlagu. vrlo često je nalazimo na cvjetači. veliki balavac (Limax maximus). KUPUSNA MUHA SVE VEćI PROBLEM KOD PROIZVODNJE KUPUSNJAčA Iako se naziva kupusna kupusna muha (uglavnom napada kupus). kelju. žaba. mada znaju oštetiti i plodove. Međutim. Međutim. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. uz utrošak veće količine škropiva. a tijelo im se sužava prema naprijed.13 Puževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na povrću. Posebno su aktivni u vlažnim ljetnim danima kada se brzo množe. duljine tijela 5-7 mm. te ostavljaju sluzav trag po kojem ih i prepoznajemo. grašku odnosno vrstama sa sočnim lišćem.

10. Naime. sadnje povrća.06.06.06.06. V ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve.-30. biti lubenica iz razloga što se sve više sadi njena cijepljena varijanta na tikvu. što na tržištu ranog povrća nimalo nije zanemarivo. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla˝.05. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće. Pripreme za jesensku sjetvu Dakle. Piše: mladen kaRačiĆ.-15. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis. Međutim.06.-20. i ova godina će slično lanjskoj u pogledu proizvodnje ranog povrća malo kasniti. diPl. 01. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 .06. 01.06.-30. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem.06. U ka- snijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućih klimatskih prilika.-30.06-20. U tom pogledu jedina će iznimka. ing.06.05.06. 20. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. Međutim. čini se. To se posebno odnosi na stajski gnoj. 01.06. 15.06. 01.06.14 POVRTNJAK POčETKOM LJETA Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine.-30. 01. Spomenimo kako je ove godine u dolini Neretve posađeno nekoliko ha lubenice cijepljene na tikvu.06. Ali. 01. koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća.05.06. 20.-30. ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća.-15. Ukoliko u tlo nije moguće Nasad krastavaca unijeti stajnjak u jesen. Dakle.06. 01. 01. 01. Sadnja prijesadnica Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem.-15.06. 01. odnosno.06.-30. praćene duljim sušnim razdobljem (a što nije bio slučaj prošle godine).-22.06.06-30. ova godina je u tom pogledu već iznimka jer s dolaskom mjeseca svibnja presadnice povrća nisu još uvijek posađene na otvoreno polje.06. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.-15. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj.06.06. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.-21. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega.06.06.06.06.-10.05. 20.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA Mlade biljke mrkve Nasad kupusa KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01. cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva.

A jagoda uzastopce već 4-5 godina ostvaruje zavidno visoku cijenu na tržištu. Zar treba još nešto nadodati! Tehnologija uzgoja jagode Sadnja jagoda vrši se u ljeto ili ranu jesen.15 Posljednjih godina proizvodnja jagoda u našoj zemlji stalno raste. Međutim. nekoliko puta kroz sustave kap po kap. rentabilnost odnosno isplativost. aida kohniĆ JAGODA K ako je cilj svake proizvodnje. Priprema tla za sadnju počinje oranjem na dubini 30-35 cm i to otprilike 3-4 tjedna prije sadnje kada se ujedno vrši i gnojidba. zamjetno je i da sve veći broj okućnica u Hercegovini za potrebe domaćinstva jagode također sadi na PVC foliju s ranije ugrađenim sustavom kap po kap. To. što uz kvalitetan plan i program zaštite predstavlja suvremeni način njenog uzgoja. površinski se razbaca zrelo stajsko gnojivo u količini od 3-5 tona po dulumu a koje se potom frezom ili tanjuračom izmiješa u sloju 20-25 cm. paprike i ostalih poljoprivrednih proizvoda osjetno variraju to nije slučaj s jagodama koje se zbog svega toga sve više i uzgajaju. pri završnoj pripremi tla treba u njega unijeti i 100 do 150 kg kompleksnog mineralnog gnojiva bez klora (NPK 10:20:20 ili 5:20:30). pa tako i one voćarske.50 KM.12 KM po dužnom metru a 30-tak metara crne folije cca 3. možemo zahvaliti nešto većoj cijeni koju jagoda redovito dugo ostvaruje na tržištu. Drugim riječima. metar crijeva s ugrađenim kapaljkama SUVREMENI UZGOJ za jagodu iznosi svega 0. Tako se sadnja obavlja na foliju pod koju se prethodno postavlja sustav kap po kap dok se gnojidba isključivo vrši vodotopivim Cifo gnojivima. Kako smo ranije i naveli sva proizvodnja se odvija na crnoj foliji sa sustavima navodnjavanja kap po kap koji se nalaze ispod folije. prije svega. Kasnije u toku vegetacije. Naime. zamjetno je da se u uzgoj jagode uvode sve novije i novije sorte koje se sve više uzgajaju na suvremeni način. I dok cijene krumpira. tako je i uzgoj jagode kod nas sve više zastupljen. Pored toga. Sadnja se ob- B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . kao što je to slučaj i u razvijenim europskim zemljama. rajčice. Kako bi gnojidba bila potpuna. Kada se brazda grubo usitni. Proizvodnja na istoj površini obično traje tri godine i nakon toga jagoda na istu tu površinu može doći tek nakon tri godine. Razlog je više nego jednostavan-vrlo korisno a iznimno jeftino. Posebice je to evidentno na području južne Hercegovine gdje je više nego intenziviran uzgoj ove voćne kulture. Piše: mR. jagoda je trenutno najrentabilnija voćna vrsta u BiH. dodaju se Cifo vodotopiva gnojiva koja služe kao dopunska ishrana mikro i makroelementima.

Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti jako dobra. Listovi su nazubljeni. MISS Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1988 god. Osim toga.5 kg jagoda. sorte JAGODA Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dva dana poslije Missa (5-8 dana prije Marmolad ). Uvedena u proizvodnju 2003-e godine. Opća ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u plastenicima. nešto manji nego plod Missa 15-20%. Vrlo malo plodova jagode bere se u ljetnom periodu a što bi inače bilo vrlo interesantno u području južne Hercegovine jer ima potražnje za tim voćem. zbog većeg broja turista koji prolaze kroz naše područje (Neum. Košarice se pak slažu u drvenu ili kartonsku ambalažu u kojoj ima neto 5-6 kg jagoda. QUEEN ELISA kg (ponegdje čak i 7 KM/kg) dok je već polovicom svibnja pala na 3. plave košarice se znatno manje i prljaju. Ipak. svjetlozelene boje izraženijeg sjaja. dobivena križanjem sorti (Honeoye x Comet) B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 .8 kg/grmu. Spomenimo i kako u prvoj godini ova sorta može ostvariti prinose od čak 1 kg po biljci. dosta je boljih organoleptičkih svojstava. Na cvjetnoj stapki se nalazi 5-8 cvjetova srednje veličine. Prosječni prinosi jagode u povoljnim uvjetima uzgoja iznose od 2000 do 3000 kg po dulumu a na kojem se obično nalazi zasađeno od 4500 do 5000 sadnica jagoda. Razlog tomu je iznimno velika količina posađenih jagoda na području Hercegovine te slaba mogućnost njenog izvoza u susjednu nam Hrvatsku. Kod nas primat još uvijek zauzima sorta marmo- lada koja je inače iznimno rodna premda nešto noviji trendovi u svijetu voćarstva nameću i izbor drugih sorti bolje kakvoće. Vrijeme cvatnje: Rano. činjenica je da su i ove godine na jagodi opet svi profitirali i proizvođači i nakupci! Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1996. A cijena prvih plodova jagode ove godine na veletržnicama iznosila je 5 KM po Piše: danko toliĆ. sjajno crvene boje.16 vezno vrši na gredice ili baule čime osiguravamo povoljniji vodno zračni režim kao i lakšu berbu. Ipak. dva dana iza Missa . Karakteristike grma: Srednje bujnog porasta i ujednačenog oblika grma. Plod: Srednje veličine. diPl. ali nešto manje prosječne težine ploda. Vrlo otporna na transport i manipulaciju. ujedno sprječava razvoj korova dok su plodovi tijekom berbe potpuno čisti od zemlje čak i kada pada obilna kiša. 6-7 dana prije Marmolade. prosječne težine 20-25 gr. S druge strane. a berba plodova može biti svaki 45 dana bez opasnosti da smekšaju i potamne na grmu. Sama berba se vrši u plastične košarice u koje se pakira oko 0. alternariju i bakterijsku pjegavost . Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. vrlo ukusan. U odnosu na Miss. u odnosu na prozirne. Krupnoća ploda opada na kraju berbe.6-0. ing. Tvrdoća ploda vrlo velika. plodove najradije pakiraju u plastične košarice plave boje u kojima se zdravstveno stanje i kakvoća plodova nešto slabije i uočavaju. Cvijet: Nalazi se na istoj razini s listovima ili neposredno ispod. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda.0 KM po kilogramu. Prinos je dobar i kreće se od 0. crna folija osigurava bolje uvjete za rast biljke. Srednje veliki do veliki listova. pošto marmolada u prvoj godini redovito ostvaruje visoke prinose a uz to formira velike plodove ujednačene krupnoće još dugo će u Hercegovini biti vodeća sorta jagode. Košarice za berbu jagoda Berba jagoda obično se obavlja u mjesecu travnju (plastenici i staklenici) te u svibnju i lipnju na otvorenom. Mostar i Međugorje). na Istituto Sperimentale per la Frutticoltura-Sezione di Forli križanjem sorti Miss i USB35 (Lateglow x Seneca). stožastog do tupostožastog oblika. Spomenimo kako uzgajivači jagoda..

Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode. Dobri rezultati su postignuti i zelenim sadnicama. visoke produktivnosti. Vrijeme cvatnje: Rano. Vrijeme cvatnje: Rano kao Miss. Cvijet: Cvat je kratak do srednje dug. Cvijet: U visini je s lišćem ili malo niži. Tvrdoća ploda je osrednja. Vrlo zanimljiva za tržište zbog izvrsnog okusa i izgleda. vrlo zanimljiva zbog izuzetno lijepog izgleda i odlične kvalitete plodova. Rast je poluuspravan. u Italiji. Opća ocjena: Vrlo bujna sorta. Krupnoća ploda ne opada do kraju berbe. osim što imaju izuzetno kvalitetan okus i intenzivnu aromu. visoka rodnost i visoka prosječna težina ploda ostale su važne značajke ove sorte. a otpornost na mraz slaba. pogodna čak i za kontinentalnu klimu. Lišće je veliko. Cvijet je uzdignut nad lišćem. Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji CIV. Opća ocjena: Rana sorta. Plod: Plod je velik tijekom svih berbi prosječne krupnoće 25-30 gr. srednje gustoće. čak i Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1992. u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni. tamnozelene boje. srednje velik. Lišće je srednje intenzivno zeleno i jako svijetlo. kao i Miss (cvate 6-8 dana prije Marmolade). odličnih organoleptički svojstava. godine. a na proljeće tek iza početka cvatnje.5-0. srednje velik i bogat je polenom. kod potpune zrelosti ploda. vrlo sjajna. a bijelo u sredini ploda. okruglastoga ili eliptičnoga oblika. a berba plodova mora biti svaka 2-3 dana. Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade . prikladna za uzgoj i na iscrpljenim. s laganom ugodnom aromom. Rano dozrijevanje. Cvatnja je razvučena i duga. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu kolesti korjena i lista. Karakteristike grma: Sorta snažnog uspravnog rasta. a fertirigacija se obavlja 2-3 puta u jesen. ALBA Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995. Površina ploda je jednolično crvene boje i vrlo sjajna. s odličnim organoleptičkim svojstvima. ali u proizvodnji u tunelima. izduženo konusani. izvrsnih organoleptičkih karakteristika. Prinos od 20-30 t / ha. Vjenčić je srednje veličine. u razini lišća. godine. Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti (Phytophthora cactorum) jako loša. Plod: Izduženo konusnog oblika. Karakteristike grma: Biljka je srednje jakog grma i srednje jake gustoće. Opća ocjena: Sorta kratkog dana. siromašnim tlima. Meso ploda je crveno. Zahvaljujući ujednačenosti ploda i svjetloći epiderme. a kasnije su stožastoizduženog do jajolikog oblika. Cvatnja je obilna. jarko crvene boje i osobito otporan na rukovanje i transport. Karakteristike grma: Sorta srednje bujnog rasta i srednje brzine porasta. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode. Meso je svijetlocrvene boje. MAYA MADELEINE CLERY Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995-e. vrlo privlačnog izgleda. Cvijet: Vrlo velik. pomalo raširenog rasta. Osrednje je otporna na transport i manipulaciju. Lišće srednje veličine. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. U komercijalnoj primjeni od 1998. Srce ploda je dobro razvijeno. vrlo visoke produktivnosti. Čaška je mala i manja od vjenčića. bogat polenom. vrlo pravilnog izduženo-konusnog oblika. a kreće se od 0. Dosta je konzistentno i slatkoga okusa. odnosno lapova. Uvedena u proizvodnju 1993-e godine. Produktivnost je velika. Plod: Krupan i ujednačen. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. Meso ploda je jarko crveno i vrlo čvrsto. Prvi plodovi su jako krupni i ponekad nepravilnog oblika . Opća ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u niskim tunelima. u Italiji CIV. Prinos je dobar u dobrim uvjetima i na novim terenima. plodove ove sorte je i jako lijepo vidjeti. Vrijeme cvatnje: Rano. Ne odvaja se lagano od čašičnih listića. tamnozelene boje. Karakteristike grma: biljka je vrlo snažnog grma. 6-8 dana prije Marmolade. a osjetljiva je jedino na pepelnicu i bijelu pjegavost lista.17 x Dana. sjajne crvene boje. Površina ploda je intenzivno crvena. Izduženo konusni oblik ploda vrlo je privlačan i zanimljiv na tržištu. U cvatu dolazi 5-8 cvjetova. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda (Botrytis). pravilni . pogotovo ako prezrije. Zbog toga se na terenima normalne plodnosti za frigo sadnice preporučuje prije sadnje obaviti samo organsku gnojidbu. vrlo aromatično. vrlo čvrsto. Predstavlja odličnu kombinaciju produktivnih i komercijalnih značajki. a sastoji se od 5-8 širokih i duguljastih latica. Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade.8 kg/grmu. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. Lišće je intenzivno zelene boje i vrlo veliko. te su slatkog okusa i ugodnog mirisa . u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni. Lagano se bere jer ima meku dršku ploda. a takva ostaje i poslije čuvanja u hladnjači. Karakteristike grma: Srenje do jakog grma. Plodovi su srednje veliki i ujednačenog oblika. Plod: Prvi plodovi su vrlo krupni i ujednačeni.deformirani. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Vrijeme cvatnje: srednje rano.

lako se odvaja od ploda. uspravnog rasta i srednje gustoće. Opća ocjena: Sorta je pogodna za područje kontinentalne Europe. Unutrašnja šupljina je mala. Meso je svijetlocrveno sa srednjom količinom kiseline i šećera. Produktivnost je visoka. Meso ploda srednje je čvrstoće. Prinos u plastenicima od 0. Vrh ploda je šiljast. Plod je srednje velik. izduženog oblika. 3 dana prije Marmolade. Nastala križanjem Gorella x Sel. pri čemu dolazi do jake druge cvatnje i izuzetno kvalitetnih plodova. Vrlo produktivna. Lišće je srednjeg intenziteta zelene boje. uz mogućnost dobivanja druge berbe u ljeto. Plodovi dobro podnose manipulaciju i transport. u proizvodnji od 1989. uzgoj jagoda u supstratu). šest do osam dana nakon Marmolade. blago utisnuti ili u ravnini s površinom ploda. sre- dnje veličine. sjajne crvene boje. Među kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih za proizvođače. a veličina ploda je konstantna zahvaljujući postupnoj cvatnji. Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež . svijetlo. pa daju deformirane plodove. Vrijeme dozrijevanja: 1-2 dana nakon Marmolade. Karakteristike grma: Snažna i B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . u razini s lišćem ili ispod njega. izdužene forme plodova. sa ponekad nepravilnim prvim plodovima. bogat polenom. crveno. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao i elsanta. Oraščići su žućkasti. Opća ocjena: Sorta pogodna za različita područja uzgoja. Vrijeme dozrijevanja: 2-3 dana nakon Elsante (u području Dalmacije 8. Cvijet: Razvija se u istoj visini sa lišćem. Vrijeme dozrijevanja: Rano. Opća ocjena: Sorta visoke rodnosti. Meso ploda je intenzivno crveno. čvrsto. vrlo bogat polenom.botritis i antraknozu je slaba. koja u uvjetima povišenih temperatura može biti nešto slabija. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao Marmolada. Izuzetna čvrstoća mesa dozvoljava berbu plodova i u najboljem stadiju dozrelosti za konzumaciju ploda. AROSA Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984 u proizvodnji od 1999.botritis i antraknozu je slaba. Prvi plodovi mogu se odlikovati izduženim oblikom. otporna na niske temperature pogodna za kontinentalna područja. Otpornost na bolesti: Otpornost na većinu bolesti dobra jako dobra. aromatično. Vrlo rano cvate. u proizvodnji od 1999.-27. Otpornost na ostale bolesti osrednja. Vrijeme dozrijevanja: Kasno. bogat je polenom. svibnja. Biljka je tolerantna na antraknozu. Cvijet: Uzdignut iznad lišća. Sadnice tipa A+ i “Waiting bed” daju u proizvodnji odlične rezultate izvan sezone (jesenska proizvodnja u plastenicima. uspravnog rasta. sa snažnim korolama. Plod: pravilno konusan. žive jednolične. jakog porasta. Čvrstoća mesa i otpornost površinskog sloja ploda zajedno sa stabilitetom boje omogućuju berbu u razmaku 45 dana. Cvatnja je obilna. zanimljiva zbog visoke produktivnosti i privlačne. površina ploda je i na dozrelim plodovima svijetlocrvena. Cvatnja je kontinuirana.18 Cvijet: Srednje velik. svijetlo crvene boje. Čaška je srednje veličine i ne odvaja se lako od ploda. Karakteristike grma: Biljka je srednjeg vigora. a osjetljiva na alternariju MARMOLADA Prijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984˝. srednje gustoće. Opća ocjena: Ova sorta testirana je na različitim područjima i na svima je postigla vrlo visoke prinose sa izuzetno velikim plodovima. Karakteristike grma: Kompaktan.Otpornost na ostale bolesti dobra.-12. velik. Čaška je srednje veličine. svibnja). a u kontinentalnom području 23. Pokazala se vrlo pogodnom za različite uvjete uzgoja. s odličnom kombinacijom produktivnih i komercijalnih karakteristika. Površina ploda donekle je osjetljiva na manipulaciju. dobrog okusa. pravilan. a prvi cvjetovi znaju biti siromašni polenom. Cvijet: U visini je sa lišćem. Plod: Vrlo krupan. RAURICA Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. Potpuno dozreli plodovi dobrog su izgleda i osrednjih organoleptičkih svojstava s uravnoteženom količinom slatkoće i kiselina. Plod pravilno konusan. srednje veliki. Vrijeme cvatnje: Rano 7 dana prije Marmolade. otporna na hladnoću. Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež . konusan. Plod: Velik. Plod: Srednje velik do velik prosječne težine 22-25 gr. Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo. Cvatnja je obilna i dugotrajna. a u sredini je malo spljošten. srednje slatkoće i kiseline. Sorta se dobro uzgaja u tresetu (hidroponija). Lišće tamnozeleno i nikad klorotično. Osnovni nedostatak vezan je uz konzistenciju ploda. Najveća mana sorte su ponekad deformirani plodovi i tamna boja ploda u punoj fiziološkoj zrelosti. s velikim i ujednačenim plodovima.8 -1 kg po sadnici. n15.

Lovor se čak spominje u Bibliji. Način uzgoja Kada ste već nabavili sadnicu lovora. iako i ona može narasti do visine od 10-tak metara kada redovito tijekom proljeća uspijeva i procvjetati. i to u psalmima a zapise o ovoj nadasve zanimljivoj biljnoj vrsti nerijetko možemo pronaći i u ostalim povijesnim zapisima. možemo ga oblikovati i u vidu ukrasnih kugli ili ga pak pustiti da naraste u vidu stabla. Reznice trebaju biti dugačke oko 10 cm i prije njihovog pikiranja u lonce trebaju se staviti u poseban medij za ukorjenjivanje (Cifo hormon). Jer dobro je poznato kako lovor daje poseban «štih» B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 mesnim i ribljim jelima. nije naodmet spomenuti da u jednoj jušnoj žlici začina. Međutim. jer nam u tu svrhu nipošto ne mogu pomoći veliki i mesnati listovi lovorvišnje.19 LOVOR za pobjednike i variva Vijenac od lovora nosile su mnoge dične glave pobjednika u arenama nakon mukotrpne bitke s divljim zvijerima. kožnih tegoba a u narodnoj medicini se nekad koristio za liječenje opeklina i ublažavanje modrica. A ukoliko niste znali. Ukoliko želite uzgojiti vlastitu biljku. dok su Anglosaksonci vjerovali kako Laurus nobilis štiti od kuge i udara groma. osim u kulinarstvu i dekorativne svrhe. dovoljno ju je posaditi na svijetlo mjesto s dosta sunca i po mogućnosti zaštićeno od vjetra. Naime. Pošto je lovor iznimno otporan na nepovoljne uvjete uzgoja. kada smo kod kulinarskih osobina. lovor vrlo dobro podnosi orezivanje te se čak može koristiti i za formiranje žive ograde. Zbog toga. Osim toga. Osim toga. lovor nalazi svoje mjesto i u medicini. zbog hladna vjetra listovi će na vrhu izbojaka poprimiti smeđu boju. trebate znati da se u vrtnim rasadnicima često može pronaći i lovorvišnja (Prunus laurocerasus) koja u pogledu uzgoja ima slične ili doslovce iste potrebe kao i lovor. Savjet više Hormoni za oživljavanje Začinska snaga lovorovog lista pojačava se duljinom kuhanja. Međutim. Ali. U protivnom može se dogoditi da se sadnice ne ukorijene. na taj način oštećeni listovi nisu nimalo dekorativni te ih stoga u proljeće pokušajte odrezati na formalno oblikovanom primjerku. Listovi . ing. ima pet Sadnica lovor-višnje . Inače. brzo će prerasti navedena oštećenja te hladan vjetar neće po biljku ostaviti trajne posljedice. tu prije svega ostanite kod lovorovog lišća. lovorvišnja se pretežito koristi za formiranje živica. Što je lovorvišnja? Ali kako ne bi došlo do zabune. tari Grci i Rimljani krunili su pobjednike lovorovim vijencima. Ipak.dodaci mnogim jelima Lovor S Piše: elvedin čolakoviĆ. koja je dovoljna za veliki lonac graha. Često se koristi u kulinarstvu jer je riječ o vrlo jakom začinu koji uvijek ima počasno mjesto u svim poznatim svjetskim kuhinjama. lovorov list krije i solidnu količinu vitamina A i željeza. varivima i umacima. onda to učinite reznicama koje se uzimaju od listopada do ožujka. premda se ova zanimljiva biljna vrsta uglavnom koristi zbog svoje lisne dekorativnosti. A da bi mirisna ulja «zatvorena» u suhom listu došla do punog izražaja. Miris njenih bijelih cvjetova je i više nego opojan. Uostalom. A lovor (Laurus nobilis) je zimzeleni grm ili manje drvo koje možemo naći na području Sredozemlja i Male Azije. U tom slučaju cvjeta potkraj proljeća i to malim žutim cvjetovima pri bazi cvjetne stapke. njegove mesnate listove treba koristiti vrlo štedljivo. Međutim. biljka se može prilagoditi uzgoju i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Međutim. treba ih slomiti ili malo nagnječiti prije kuhanja. je riječ koja označava osobu koja je ostvarila najviše priznanja u nekom području te odatle i dolazi fraza «okrunjen lovorom». laureat. danas ova biljka ima posebno značenje u kuhinjama i to prvenstveno kao dodatak mnogim jelima. stavlja se u zimnicu i niže na vijenac sušenih smokava. iako lovor ne koristimo radi nutricionističkog probitka. kalorija. Tako je dokazano da se koristi u borbi protiv reume.

Nino Rotim. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. ali bez vidljivog uspjeha.PITANJA I ODGOVORI Smeđe pjege na plodu paprike Posjedujem plastenik površine 1000 četvornih metara. Vrste pripadaju kornjašima. dok su neki od njih sasvim zeleni. ing. Opali listovi su požutjeli. osobna iskustva mi govore kako mačke izrazito napadaju i u velikoj mjeri oštećuju mlade sadnice kivija. potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na osnovi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata. Nešto ih u ovoj voćnoj vrsti privlači a ujedno njegova hrapava kora predstavlja dobru podlogu za oštrenje njihovih opasnih kandži. Štetnike privlači bijela boja. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru Mr. Josip Brkljača. a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Dovoljno je ustvrditi da ispod kivija ne može rasti ni tvrdokorni. Također. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova prekrasne bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. nakon čega se vrlo brzo i osuši tj. crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. na biljci zamjećujem malene zelene pupove. Mr. Naime. žilavi korov. Stoga. ali bez uspjeha. u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). ali opet bez rezultata. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokreti zbog hladnoće. trebate ga prethodno i adekvatno zaštititi. oštećuju mekane i plodove u koje se rado zavlače. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. ograditi žičanom mrežom. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira. Međutim. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. da ispod kivija travu nipošto nije moguće ni uzgojiti. Osim toga. Probao sam je uništavati. Međutim.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje Imam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi naglo počeli opadati. kivi krene s vegetacijom i naglo se osuši. propadne. nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Ivan Ostojić kupine. Što se drugog dijela pitanja tiče-dobro ste zamijetili. Naime. te da mi pomognete oko njihova uništavanja. Razlog leži u činjenici da kivi stvara potpunu hladovinu i time uvjete u kojima ni trava za sjenovite položaje ne može uspijevati. dipl. posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. točnije od svibnja do lipnja. ali bezuspješno. oštećujući generativne organe. Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. iako to još nigdje u literaturi nije potvrđeno. Isprobala sam razne insekticide. odnosno.sc. ono što trebate znati jest činjenica da ova prekrasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju Ispred kuće imam odrinu na kojoj se nalazi kivi. Doc. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina. ne radi se o bolesti. ustvrdit ćemo. Kukci imaju tvrd oklop. ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela. dakako opravdano. Naime. Pošto niste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili da li je možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. Ispod navedene odrine pokušavao sam uzgojiti travu. praktična iskustva govore da u takvim uvjetima trava nikne i dosegne visinu od 5-6 cm. njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo. 20 Trava ispod odrine kiwia Opadanje listova bugenvilije Uništavanje divlje kupine u voćnjaku Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog bilja Živim u blizini borove šume i početkom proljeća. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike. a pri čemu ćete dobiti golo tlo. ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. ukoliko na tom mjestu želite uzgojiti kivi. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika. ali bezuspješno. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ. Ličinke ovih kukaca žive u tlu. Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka. bilo kako bilo. U tu svrhu sam višekratno nabavljao namjensku travnatu smjesu LOVRO predviđenu za sjenovite položaje. Dakle.dr. odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Cosmic. odnosno tvrdokrilcima (Coleoptere). Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta). Na način da.ing. postoji jedino još sumnja da je do opadanja listova došlo zbog obilatog i prekomjernog zalijevanja. Stoga ih pokušajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. Aida Kohnić zeleni pupovi) što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro. Zanima me mogu li mu naškoditi brojne susjedove mačke? Kako bi vam malo olakšali i donekle vas utješili. nedaleko od tog mjesta već tri godine sadim jednogodišnju kontejner sadnicu kivija. dok je cvijet ostao. ulaze u posude i utope se u vodi. Kako riješiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Aida Kohnić Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja.

Zato nabavljajte isključivo poluzgorjeli stajski gnoj koji je dobar za sve biljne kulture. što je više nego opravdano. diPl. koje osim što je odmah spremno za uporabu u sebi nema nikakvih primjesa (poput sjemenki korova. Jedinu mrlju na cijelu priču stavljaju nesavjesni proizvođači povrća koji propisane količine mineralnog gnojiva u najmanju ruku udvostručuju. danas se najčešće prodaje stajski gnoj koji nije potpuno «zreo». Međutim. iz godine u godinu. Međutim. vjerujte. nerazložena slama u ovom gnojivu bogata je ugljikohidratima koji predstavljaju izvrstan izvor hra- Peletirano organsko gnojivo ne za mikroorganizme u zemljištu. Time. štetnika i uzročnika bolesti) a koje su redoviti i neizbježan sastojak svakog organskog gnojiva iz vlastite proizvodnje. Međutim. malo je poznato kako se već desetljećima upravo nastoji utvrditi eventualna opasnost njihove primjene po ljudsko zdravlje. Dakle. Tlo će nam tada biti puno zahvalnije a kućni proračun nešto bogatiji! Oprez pri nabavci stajskog gnojiva! Piše: nino Rotim. I razumljivo bezuspješno. Jedino vam preostaje svratiti na divlje štandove uz same prometnice kako biste dotično gnojivo i nabavili. Takav stajnjak je sasvim crn i u njemu se ne može pronaći slama. Dakle. takvi proizvođači ne znaju kako se mineralna gnojiva zapravo dobivaju preradom prirodnih sirovina u tvornicama gnojiva. razumljivo. ing. izbor je ipak na vama! Mineralna gnojiva i okoliš Piše: mR. a sve u želji za što većom zaradom. lakšim tlima njegovo djelovanje je i nešto kraće (do 3 godine) premda su suvremena istraživanja pokazala da na tipičnim hercegovačkim pjeskuljama stajnjak «sagori» vrlo brzo. Jer stajnjak djeluje i na mnoge druge osobine. Uz sve to veliki dio njegovih hranjivih tvari se iz naših propusnih tala vrlo brzo i ispere pa mu je i samo djelovanje značajnije ograničeno. sigurno znači da ona zadovoljavaju stroge propise o zaštiti okoliša. Pojavom raznih ekoloških pokreta mineralna gnojiva se neopravdano proglašavaju štetnim. a nigdje ne možete pronaći «domaći» stajski gnoj. Sjemenarna je poljoprivrednim proizvođačima ponudila peletirano organsko gnojivo (kravlje i kokošje). on mora «odležati» izvjestan period. Zato. Ali. zbog čega se oni vrlo brzo razmnožavaju i razaraju korisne organske spojeve u tom gnojivu. nego se temeljiti na gnojidbi kojom jedne godine unosimo znatno veće a naredne godine i duplo manje količine stajskog gnoja. A ulični prodavači za to nipošto nemaju vremena. Nažalost.ing. mineralna se odlikuju i time što B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 su u njima hranjivi spojevi koncentriraniji i brže se rastvaraju u zemljišnoj vlazi. Svjesni činjenice kako je poljoprivrednim proizvođačima u tom pogledu nužno osigurati svojevrsnu pomoć. nameće se i zaključak kako stajski gnoj nije potrebno svake godine unositi u tlo u istim količinama. najčešće korišteno organsko gnojivo odnosi se upravo na stajski gnoj. jer cijela Europa koristi mineralna gnojiva. pošto u samom gnojivu nema dovoljno tih spojeva mikrobi potom troše dušične spojeve iz sastava tla te tako umjesto da gnoji- vo obogati samo zemljište ono ga za dotične biljke učini još siromašnijim. I što se onda događa? Kupite mješavinu kravljeg i ovčjeg svježeg stajskog gnojiva koje nipošto ne biste trebali koristiti u svom voćnjaku ili povrtnjaku. ali u zemlji traju samo jednu godinu (samo fosfor ima produljeno djelovanje) te se u tlo trebaju unositi svake godine. mineralna gnojiva su puno «jača» od organskih. jednostavno rečeno. Danas se navedeno gnojivo koristi doslovce na svakom obiteljskom gospodarstvu. ukoliko već imamo mineralna gnojiva ili obrnuto. odnosno popravlja fizičke. ne treba pogrešno zaključiti kako iz gnojidbe treba izbaciti stajnjak. ono što je manje poznato jest činjenica da stajski gnoj na prinose utječe više godina. Naime. njegovo djelovanje je produženo i na dobrim tipovima zemljišta spomenuto gnojivo djeluje čak od 3 do 5 godina te ga stoga u tlo nije ni potrebno unositi. što. najpoželjnija je ona gnojidba koja se zasniva na kombinaciji organskih i mineralnih gnojiva. Da bi se takav stajski gnoj i proizveo. Jer. Ali. Jer treba imati na Stajski gnoj umu činjenicu kako za potpunu opskrbu tla hranjivim tvarima trebamo koristiti i mineralna NPK gnojiva. za razliku od stajskog gnojiva. U praksi. već za dvije godine.21 Dugotrajno djelovanje organskog gnojiva Piše: maRio ĆuBela diPl. P ošli ste na svoju parcelu. uzastopno. Ali. na našim hercegovačkim. Vratimo se još malo na početak priče. Dakle. kemijske i biološke osobine tla te ga uz sve to obogaćuje milijardama korisnih mikroorganizama. ukoliko stajnjak razbacamo po parceli. ova gnojiva se proizvode zapravo iz minerala i nalaze se u vidu mineralnih soli. Bez njih bi suvremena poljoprivredna proizvodnja jednostavno bila nezamisliva. štete svima! . aida kohniĆ S vi mi koji radimo u poljoljekarnama svaki dan smo suočeni s pitanjima tipa-smijem li u tlo unijeti malo mineralnog gnojiva jer je ono štetno za zdravlje. Istini za volju. Jednostavno rečeno. A samo dobra i pravilno prehranjena biljka može dati visoke prinose koji će biti i ekonomski Mineralno gnojivo opravdani a koji će zadovoljiti potrebe stanovništva.

15 lit Suzbija Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Vrijeme primjene Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju pred cvatnju zahtijeva miješanje tri (ili četiri) pripravka (osim kombinacije FORUM STAR + COLLIS) i to: • sistemik protiv peronospore • sistemik protiv pepelnice (+sumpor) • insekticid protiv grožđanog moljca Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri završetku cvatnje (u vrijeme čišćenja bobica). Za prskanje neposredno pred cvatnju preporučamo jedan od sljedećih sistemično-kontaktnih fungicida (Tablica a i Tablica b).2 lit 0. U ovom slučaju će prskanje Ronilanom DF dati zadovoljavajuće rezultate. U pokusima je odlično suzbijao pepelnicu a uzgredno i sivu plijesan.1 % (100 g u 100 l vode) ili RONILAN DF u koncentraciji 0. CHROMOSUL) uz obvezatni dodatak fungicida protiv sive plijesni (umjesto insekticida protiv moljca). COLLIS je novi fungicid translaminarnog načina djelovanja.12 lit 2 lit 1 lit 1 lit 0.25 EC FASTAC 10 SC ATAC EC RELDAN 40 NOMOLT LASER Djelatna tvar deltametrin alfarmetrin fosalon metil-klorpirifos teflubenzuron spinosad Količina / ha 0. Ličinka grožđanog moljca Ovaj raspored preparata je vrlo važan. U kombinaciji FORUM STAR + COLLIS imamo djelatne tvari koje kvalitetno suzbijaju četiri najvažnije bolesti: peronosporu. 0. COLLIS.22 Zaštita vinove loze do završetka cvatnje Cvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze. te grozdovi moljci i crveni pauk su standardni problemi uz koji se može pojaviti. Dakle. Z a sljedeća dva prskanja (početak cvatnje i završetak cvatnje). jer nam u ovo vrijeme prskanja bujna lisna masa ne dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih listova (i mladica-crna pjegavost!). a unutar čokota razvija se mikroklimat pogodan za razvoj bolesti. Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporučamo: CANTUS u koncentraciji 0. ali samo u slučaju uočljivog napada pepelnice. Cvatnja vinove loze Piše: Renato vilenica.2%).5 lit 0.1 % (100 g u 100 l vode) Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni u vrijeme čišćenja grozdića jer zbog rose ili kiše nastupa primarna infekcija botritisom. Sami grozdić je rastresit pa primjenjeni fungicid prodire duboko u unutrašnjost grozda čineći odličnu zaštitu bobica i peteljki.diPl. pepelnicu. ing. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . crnu pjegavost i sivu plijesan. moramo svakako koristiti kombinirane fungicide sistemično-kontaktnog djelovanja koji će se nakon prskanja rasporediti po cijeloj lisnoj masi i bobicama.35 lit Suzbija Pepelnica Pepelnica Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposredno pred cvatnju Pripravak ROTOR 1. Sistemičnom pripravku RUBIGAN EC preporučljivo je dodati CHROMOSUL 80 (u konc. U Hercegovini svakako preporučamo povremenu upotrebu SUMPORNOG PRAŠIVA u količini 20 kg/ha. Pred cvatnju na kontinentu se javlja prva generacija grožđanih moljaca pa je ovim fungicidima potrebno dodati insekticid kontaktnog djelovanja po izboru (tabela c). Preporučamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pepelnice (RUBIGAN EC. prskanje neposredno Tablica a) za suzbijanje peronospore Pripravak RIVAL FORUM STAR Djelatna tvar Al fosetil+folpet Dimetomorf+folpet Količina / ha 3. Peronospora i pepelnica. za suzbijanje bolesti. te rani botritis na osjetljivim sortama.5-4 kg 2 kg Suzbija Peronospora i crna pjegavost Peronospora i botritis Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposrednopred cvatnju Tablica b) za suzbijanje pepelnice Pripravak RUBIGAN EC COLLIS Tablica c) Djelatna tvar Fenarimol Boskalid+krezoksim metil Količina / ha 0.

23 Kako razmnožiti ŠIPAK? Piše: goRan JuRilJ. Ubrane reznice čuvaju se do momenta sadnje (prporenja) u sitnom. Jednom riječju. Potom se sade u tlo prethodno obrađeno na dubinu od 30-tak cm. čini se. diPl. nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Plodovi masline . Da se osobno u to nisam uvjerio. sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostorima. Pri tom trebamo paziti da ih ne presolimo dok po želji možemo dodati i usitnjeno lišće lovora. diPl. Naime. ovaj put su ti stariji. a koliko je «čitava stvar» otišla daleko. oni nešto stariji često nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike orahove krošnje i nije neka baš pametna stvar. Ovaj način se ujedno jedini i primjenjuje u proizvodnji sadnica šipka u našim rasadnicima. diPl. Nerijetko se. Naime. trebamo ih staviti u platnenu vreću. najB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 bolje govori činjenica da su se u južnoj Hercegovini pojavili i prvi proizvođači maslinovog ulja. položenicama. nego mora prekriti masline jer ih na taj način djelomično i konzervira. niste li alergični. Reznice se skidaju s matičnih stabala odgovarajućih sorti nakon opadanja lišća. A da bi plodove masline konzervirali nakon branja. Nakon tog tretmana masline se slažu u staklene posude i po svakom sloju pospu kuhinjskom morskom soli. koju potom uronimo u kipuću vodu u trajanju od tridesetak sekundi do najviše minutu. ponosni vlasnici stabala starijih od sedam godina već ubiru plodove maslina koje potom konzerviraju po provjerenom dalmatinskom receptu. treba je povremeno protresti kako bi se što brže iz maslina izvukla njihova vegeta- bilna voda. Dakle. jer se sjemenom najčešće ne prenose vjerno svojstva sorte. Ovaj pupoljak se razvija u drvo i na ovaj način razvijene biljke dobro rastu te su obično spremne za presađivanje u proljeće sljedeće godine. U dove na razmak od 15-20 cm. Kad se posuda napuni plodovima maslina. ružmarina ili komorača. Međutim. Razmak između redova obično iznosi oko 90 cm a izravno ovisi o načinu primjene mehanizacije za međurednu obradu. spomenutim putem formirane sadnice šipka. A. orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgajati. Razmnožavanje sjemenom nema praktična značenja. koja im daje gorčinu. ORAH štetan ili ne? Piše: nino Rotim. ing. u hladovini oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. ostavljajući samo vršni pupoljak iznad razine tla. prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi kao i vlastitom zapažanju. ing. Međutim. tako smo svjesni da se njeni visokovrijedni plodovi sve više i konzerviraju. ne bih to ni posvjedočio. Izuzetak. dakako. Ta se voda pak ne uklanja. ing. Zato se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje vegetativnim putem i to prvenstveno reznicama. Orah . Reznice se nakon toga zatrpaju zemljom cijelom svojom dužinom.oprez u hladovini čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteričnih ulja. osim u selekcijskom radu. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovinu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. umjereno vlažnom pijesku da bi se što ranije u proljeće i posadile u re- Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. Reznice koje su duge 25-30 cm i promjera 5-10 mm s donje strane malo se narežu i potom tretiraju Cifo hormonima za ožiljavanje. nesmetano uživajte u njegovoj hladovini! Sadnica šipka Izuzetno velik plod Konzerviranje maslina Piše: nino Rotim. P ošto smo svjedoci činjenice kako se kult masline u Hercegovini sve više širi. reznicama i cijepljenjem). Drugim riječima. u rasadnicima ostavljaju dvije godine jer im je tada i tržna vrijednost znatno veća. obično početkom zime. ipak u krivu. Š ipak se može razmnožavati sjemenom i vegetativno (izdancima.

s tim da razmak između prskanja ne treba biti duži od sedam dana. marelica redovito uspješno prodaje na našim tržnicama i to po 3-4 puta većoj cijeni. Više puta sam na ovu temu razgovarao s brojnim voćarima. bolesti kao i zbog nedostatka vode. da ukoliko u vrijeme cvjetanja vlada kišovito i prohladno vrijeme. Istraživanja eminentnih stručnjaka iz područja zaštite bilja (Ostojić I. U tu svrhu koriste se fungicidi: Bavistin FL. I na kraju. Međutim. Žilogriz je pak posebice opasan štetnik na našim pjeskovitim. premda dovode i do ubrzanog isušivanja samog tla. A ova parazitna gljiva najveće štete nanosi kajsiji u fazi cvjetanja. nektarina i jabuka. Chromorel D. Stoga. navedena stabla nisu mogla biti njegovana i održavana te su propadala zbog napada različitih štetnika. odnosno. marelice potpuno i propadaju. ing. 24 Plodovi marelice u zriobi Piše: nino Rotim. Međutim. stablo kajsije postaje stalno inficirano. Ali. može se uočiti i da voćari svake godine imaju poteškoće s opakom bolesti kajsije-monilijom. Uostalom na takvim tlima najčešće i napada mlada stabla kajsija koja obično Oštećeni cvjetovi tek i dolaze na rod. Teldor SC i dr. kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu ubrzano opada. često spominjana neredovita rodnost kajsije potječe iz činjenice kako se radi o voćki koja rano cvjeta i pri tome često nastrada od niskih temperatura. Praktično to znači. mraza. Stoga marelice u Hercegovini treba zaštititi u dva navrata (početkom svibnja i početkom srpnja) rasipanjem i ukopavanjem u tlo zemljišnih insekticida tipa Dursbana G-7. krševitim tlima. To možemo. Confidor. Dovoljno je jedan od navedenih preparata rasipanjem ravnomjerno razbacati oko debla voćaka i potom plitko ukopati u tlo. što je znak da i samo stablo sve više slabi. eminentnim stručnjacima kao i s ljudima koji su puni praktičnog iskustva te bi svaki put opravdano ustvrdili da se iz određenih razloga broj stabala marelice (kajsije) na području Mostara i šire iznenadno umanjio. Boxer. postavlja se pitanje-što je uzrok tomu? Odmah na početku moramo istaknuti da je veliki dio stabala marelice nastradao u ratnom i poratnom vihoru. zahvaliti ubojitom dvojcu zvanom žilogriz i monilija. Ronilan DF. Jer. klimatske i fiziološke karakteristike su samo vrh ledenoga brijega. Osobito učinkovit jeste Konker SC premda se navedeni fungicid može dobiti i miješanjem dva ranije navedena preparata: Bavistina i Ronilana. Isto tako. zbog uzastopnog napada monilije i neadekvatne zaštite stabala. Zato zaštitu kajsije moramo redovito provoditi te zasnivati na prskanjima pred otvaranje cvje- Monilija-sve veći problem u nasadima voćaka Sušenje grančica tova. rezni alat (pile i škare) trebamo redovito dezinficirati kako ne bi zarazili i ostala koštićava stabala u voćnjaku. Napada cvijet i mlade rodne grančice te što je najvažnije zaraza se može ostvariti u samo jednoj kapi vode. Bolest ubrzano zahvaća i mladice koje od vrha počinju provenjavati te uslijed toga dolazi i do njihovog potpunog sušenja. praksa je pokazala da se za razliku od šljiva. A novija istraživanja upravo potvrđuju kako se kajsije svrstavaju u voćne vrste koje su osjetljive na sušu. Naime. Galationa ili Geocida. danas je stanje znatno izmijenjeno i marelica sve više postaje voćka koja se uzgaja tek sporadično.5. u punoj cvatnji i poslije precvjetavanja (kada otpadne 50 posto kruničnih listića). primjerice u odnosu na šljivu. Važno je spomenuti da ulaskom gljivice u tkivo mladice.. I doista. više nego opravdano možemo zaključiti kako kajsije na području Hercegovine propadaju isključivo zbog nebrige voćara koji nisu svjesni činjenice da bez adekvatne zaštite nema sigurne a pogotovo rentabilne voćarske proizvodnje. Konker SC. tijekom njihove ishrane s peteljkama listova. može doći do propadanja izuzetno velikog broja cvjetova. U tu svrhu se koriste insekticidi: Perfekthion. Zamjetno je i da sve veći broj voćara oko debla prostire PVC foliju (ponegdje i ovčju vunu) kako bi na mehanički način spriječili ženku da odloži jaja u neposrednu blizinu voćaka. 2003) pokazuju da se žilogriz učinkovito uništava prskanjem odraslih kornjaša dok se oni nalaze još na krošnji tj. prije svega. Naime. Za njen uzgoj su posebno štetni i suhi vjetrovi koji tijekom cvjetanja isušuju žig tučka što se pak nepovoljno odražava na oplodnju. Bitno je i napomenuti kako se pripravak Geocid smije koristiti samo za stabla koštićavih voćaka koja nisu na rodu. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Pa. Pošto kajsija u proljeće rano cvjeta (kada u nas često padaju obilnije kiše) bolest se redovito javlja iz godine u godinu. Prskanje se uvijek treba obaviti drugim fungicidom. Htjeli mi to ili ne… Pravodobnom zaštitom do profita Ukusni i aromatični plodovi Za kajsiju s pravom možemo ustvrditi kako spada u najprofitabilnije voćne vrste koje se gaje na našem podneblju. Ali i pored te činjenice. Puno važnija je kemijska zaštita marelica.MARELICA sve zahtjevnija voćna vrsta Malo tko u južnim dijelovima naše zemlje ne pamti velike nasade marelica koji su krasili hercegovačke voćnjake. diPl. Uz to. Rotor ili Mospilan. bresaka. moramo biti svjesni da se klimatske prilike mijenjaju te time i uvjetuju sve češću primjenu pesticida. U kasnijim fazama razvoja bolesti kajsija obilno smolotoči.

Isto tako treba oprskati deblo i tlo ispod krošnje. Što je manje vremena od trenutka tretiranja do berbe to treba koristiti pripravak s kraćom karencom. Međutim. Zaštitu trešnje od «crvljivosti plodova» moguće je obaviti primjenom različitih mjera. no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste. Primjerice ako do tretiranja do berbe treba proći desetak dana tada treba primijeniti pripravak Hostaquick EC – 50 . treba više pozornosti posvetiti njenoj zaštiti od napada trešnjine muhe. Izbor pripravaka Kod odabira trenutka tretiranja treba voditi računa i o oda- biru pripravka. a ako je do zriobe ostalo dvadesetak dana tada se može primijeniti neki pripravak čija je karenca nešto dulja. Kako dosta proizvođača trešnje tu mjeru ne obavlja redovito. Za proizvođače trešnje je moguće najjednostavnije odrediti trenutak tretiranja na osnovi stupnja zrelosti ploda. treba više pozornosti posvetiti njenoj zaštiti od napada trešnjine muhe. Oprska se samo nekoliko grana s južne strane stabla. Najbolje je primijeniti kombinaciju više mjera i na taj način što je moguće više gustoću populacije muhe svesti na najmanju mjeru i tako osigurati proizvodnju zdravih plodova. potrebno je odabrati najpogodnije vrijeme za apliciranje insekticida i odabrati djelotvoran pripravak. to ta mjera često ne daje zadovoljavajuće rezultate. ali mnogi od njih nisu podesni za praksu jer mnogi proizvođači trešnje dovoljno ne poznaju biologiju muhe. treba dodati neko sredstvo čiji miris privlači muhe. primjerice Buminal. primjerice pripravak Dipterex 80. Kada muhe iziđu iz tla. no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste. aida kohniĆ Ličinka trešnjine muhe P remda se danas zbog deficitarnosti plodova trešnje na tržištu prodaju i «crvljivi» plodovi. Smanjenju gustoće populacije trešnjine muhe u velikoj mjeri može pridonijeti redovita obrada tla u nasadima trešnje. Bitno je na vrijeme obaviti zaštitu Da bi se plodovi trešnje kvalitetno zaštitili od napada trešnjine muhe. bivaju privučene mirisom Buminala. Najjednostavnije je let muhe pratiti postavljanjem ljepljivih žutih ploča na koje muhe privučene žutom bojom dolijeću i na njih se lijepe. U tom slučaju odabranom insekticidu. odnosno njegove boje. koji se sastoji u tome da se suzbija muha prije nego što u plod uloži jaja. to je tretiranje najbolje provesti čim dođe do pojave promjene žute boje ploda. Danas se trešnjina muha suzbija i ekološki prihvatljivijim metodama. Kako najveći broj ženki ulaže jaja u plodove kod kojih žuta boja prelazi u crvenkastu. Čest prizor kod kasnih sorti B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Muhe privlači žuta boja . koji može imati i nešto dulju karencu. pa se zaštita uglavnom bazira na primjeni insekticida. Za praćenje leta muhe postoji više načina. zbog velike pokretlji- vosti muhe ta mjera može ispuniti svoj pozitivni učinak tek ako se provodi na širem području. Danas se u poljoprivrednim ljekarnama mogu nabaviti posebne kartonske ili plastične klopke koje se u trgovini obično nalaze pod različitim nazivima. Vrlo je značajno da se zna kada je došlo do leta muhe kako bi se mogao odrediti najbolji trenutak za tretiranje. koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i truju se. ZAŠTITA TREŠNJE OD NAPADA TREŠNJINE MUHE Piše: mR.25 Premda se danas zbog deficitarnosti plodova trešnje na tržištu prodaju i «crvljivi» plodovi.

Naime. ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. često nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlažemo. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riđovka je uočena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. U većini slučajeva ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog. bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku. zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. latinski naziv za zmije je viper a riječ je o gotovom pripravku odmah B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Savjet više . diPl. najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. čak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Međutim. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizinama. paukova i stršljena. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena. Međutim. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o vrlo opasnim životinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. vodite računa kada se krećete po prirodi. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na većim Mediteranskim otocima. uvijek opasnih zmija. Piše: mladen kaRačiĆ. Iako je poskok mirna i troma životinja koja grize jedino u samoobrani. poskok nije agresivan i ako ga uznemirite početi će siktati i pokušat će pobjeći. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg oštećenja tkiva. u blizini bara i močvara. Pari se tijekom proljeća a u jesen ženka okoti 5-10 živih mladih. ing. Možda je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepeljasto sivu boju dok su ženke najčešće smeđe. malim glodavcima i pticama. Često ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. svrstavaju čak i pod crnostrika. Ženka naraste oko 60 cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. Pošto zmije. Prostire se preko cijele Europe. od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. Naime. Ne gurajte nepažljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipošto ne hodajte u plitkoj obući po nepoznatom terenu u prirodi. A svi mi volimo ove vruće dane provoditi upravo u prirodi. Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uopće. uz ugodno druženje na obalama rijeka i u blizini vodenih površina. zdravog čovjeka što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti liječničku pomoć. uz okućnice ili u prirodi. svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Ipak oprez kada kročite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prašta. A oni nešto stariji i životno iskusniji opravdano će ustvrditi kako je povećanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i više nego blaga zima. Bilo kako bilo. sivosmeđe ili crvenosmeđe. Riđovka Poskok Poskok i riđovkanajopasnije zmije Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. Poskok je zmija koja se inače u prirodi hrani gušterima. Tako ih možemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. 26 M ožda kao nikada do sada. prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute nakon ugriza. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nužno što prije i potražiti liječničku pomoć. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok.OPASNOSTI IZ PRIRODE Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom. Možemo je pronaći u Švedskoj i u Arktičkom pojasu te u južnoj Italiji i Španjolskoj. opravdano ili ne. te čini rombove. S druge strane. hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. kao i ostali gmazovi. Tako je neki. A zamislite. Naime. Ali.

kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka a što pak nije slučaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu! I crna udovica prijeti! Još jedna životinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini.3-0. Pored toga. Stršljeni i ose vrebaju Zanimljivo je da čovjek stršljena i ose ne smatra pretjerano opasnim životinjama premda se tijekom vrućih ljetnih dana liječnička pomoć najčešće traži zbog njihovih uboda. S druge strane. o čemu bi ipak trebali malo povesti računa. stogovi sijena i sl. Stoga se i ubodi od crne udovice u većini slučajeva događaju kada pauka prignječimo rukom ili nogom. Iako se to čini nemogućim. Otrov crne udovice se širi iznimno brzo kroz organizam te stoga što prije trebamo i potražiti liječničku po- Stršljen u plodu smokve moć kako bi primili odgovarajući serum. ubodi stršljena mogu biti smrtonosni. Posebna opasnost leži u činjenici kako stršljeni mogu napasti čovjeka koji im se nesmotreno približi. Osim toga. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom može ubrizgati 200 mg svježeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proživljavaju vrlo teške bolove što je ujedno i razlog zbog čega se ovog pauka trebamo i bojati. U slučaju ugriza crne udovice pogrešno je mišljenje kako trebamo isisati i odstraniti što više otrova iz organizma kao što se to radi kod ugriza zmije. Zato se nikada nesmotreno nemojte približavati njihovim košnicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima.oprez s razlogom B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Oprez i kod pčela . Dakle.5 mg. Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. kada se nalazite u blizini njihovih košnica ne oblačite šarenu odjeću te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pčele i više nego osjetljive. Valja napomenuti. Stoga se nipošto ne približavajte rojevima stršljena a ukoliko zamijetite nekoliko stršljena u letu što prije se od njih i udaljite. Ipak. Ukoliko baš morate prići pčelinjim košnicama učinite to onda kada se one roje jer tada pčele nikada ne bodu! Crna udovica . općenito gledano i potkrijepljeno statističkim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo stršljeni i ose. otrov crne udovice slabije je izražen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga što se radi o njegovim mnogo manjim količinama. i vrlo korisne pčele mogu biti ponekad agresivne. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode. riječ je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne napada čovjeka ako na to nije primoran. Navedeni pauk se rado zavlači i u obuću koja ostaje noću vani pred vratima. Ipak.27 Crna udovica spremnom za uporabu.). treba napomenuti kako je ovdje riječ o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna životinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Pa možemo slobodno Osinjak reći da nema pravog pčelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli barem nekoliko puta.

Mjesta za uzimanje uzoraka ne smiju biti uz rub parcele. Međutim. makroelemenata. Oni su zastupljeni u dovoljnim količinama u tlu i u dodanim gnojivima. dok dubine uzimanja uzoraka u voćnjacima ovise prvenstveno od voćne kulture koja će se u njima uzgajati. s oranica nakon žetve usjeva pa do pripreme tla za sljedeći usjev (od srpnja do listopada). Uzorci se uzimaju s različitih dubina. samo se njegovom kemijskom analizom može saznati stvarno stanje opskrbljenosti tim tvarima. kao i uvažavajući potrebe za željeni prinos kao cilj. Stoga je potrebno uzimati tzv. postaju toksični. određuju se kemijska. u kojoj količini i kada nužno dodati tlu. materijal za kalcificiranje ili gdje je bio stog sijena ili slame ili pak gdje je gorjela vatra. u laboratoriju se po potrebi određuju i neka fizikalna svojstva tla kao što su: teksturni ili granulometrijski sastav. kao sporedni sastojci. Tek na osnovu pedološke analize dobit ćemo stvarnu sliku stanja naše parcele (glede njene opskrbljenosti hranjivim tvarima). što je osnova za davanje preporuke koja je gnojiva. klor i silicij. Međutim. Osim navedenih parameta- ra. koji su i najvažniji u ishrani biljaka. zračni kapacitet tla itd. Dakle. Iako ih biljke uzimaju u vrlo malim količinama. ali u principu je to od 0 – 30 i 30 – 60 cm. Kako pravilno uzeti uzorak tla? Uzimanje uzoraka tla odgovoran je posao te se sukladno tomu povjerava osobama koje shvaćaju značaj te radnje i poznaju tehniku pravilnog uzimanja. sadržaj humusa. u velikoj mjeri je nepouzdana i može nanijeti veliku štetu. Postupak se ponavlja sve do prikupljanja potrebnog broja pojedinačnih uzoraka. Tako pojedine biljne kulture bolje uspijevaju pri kiseloj. bakar. natrij. Svaki ozbiljniji poznavatelj navedene problematike može dati nekakav odgovor. za ratarske kulture (oranice) ta dubina je od 0 – 30 cm. svaka gnojidba. Tek se nakon laboratorijskih ispitivanja može znati kakva je reakcija tla (pH). moraju se dodavati u tlo u vidu gnojiva. diPl. na ekonomski isplativu biljnu proizvodnju. biljkama su izuzetno potrebni i tzv. propisuje se preporuka za optimalnu gnojidbu. procjenjuje se opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranjivima. Određivanjem još kalcija i magnezija. te uzimanjem u obzir i podataka koliko pojedine kulture iznose hranjiva iz tla pri određenim prinosima (podaci iz tablica za svaku kulturu posebno ili neki njen dio). fizikalna i biološka svojstva tla. ovisno za koju se kulturu radi analiza. druge pri slabo-kiseloj do neutralnoj reakciji zemljišta. molibden. odnosno. poroznost. Uzorak uzet samo s jednog mjesta na ispitivanoj parceli ne bi mogao dati vjernu sliku stvarnog stanja u sadržaju hranjiva na čitavoj parceli. bez provedbe pedološke analize. biljke mnogo troše i sumpor. odnosno. KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA Uzorke uzeti prije obrade Prije sadnje obvezno uzrokovanje Što se analizom tla utvrđuje? Pedološkom analizom. a zatim se lopatom ili ašovom zasiječe vertikalno s jedne strana. što je dovoljno za izbor pravilne ishrane bilja u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Nakon ispitivanja u laboratoriju. mangan. bez prethodne temeljite kontrole tla. Najbolje je uzorkovanje vršiti kada je tlo slobodno. specifična gustoća. pri čemu treba paziti da se ne uzimaju s parcela koje su prije nekoliko mjeseci bile obilno gnojene. 20 . ali se samo kemijskom analizom tla može saznati kakva je njegova stvarna plodnost i tek se na temelju te analize mogu odrediti potrebne količine hranjiva za određenu kulturu. Uz njih. uzorci se mogu uzimati i u drugo vrijeme. inž. mikro-elementi (bor. kao ni na dijelu parcele gdje su stajali stajnjak ili mineralno gnojivo. zaokružuje se grupa tzv. Analizom se u laboratoriju dalje utvrđuju količine ukupnih karbonata i aktivnog vapna. Isječe se sloj debljine 3-5 cm i izvadi na lopati sa koje se odsječe po sredini isječak čija je širina 3-5 cm (oko 10 dag). raspoređenih dijagonalno ili šahovski po cijeloj površini parcele ili koji su uzeti metodom cik-cak uzorkovanja. do dubine uzimanja uzorka. koja se inače obavlja isključivo u ovlaštenom laboratoriju. željezo. tj. pa i ona od strane iskusnih stručnjaka.28 Piše: ivan čoviĆ. niti u uvalama. stabilnost strukture. cink. Tako se na livadama i pašnjacima uzorkovanje vrši s dubine 0 – 10 cm (ili 0 – 20 cm). fiziološki aktivnih. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 .20. Njihov nedostatak prouzrokuje smanjenje prinosa ili različita oboljenja kod stoke. Sagledavanjem svih određivanih parametara stječe se prava slika o tlu i njegovoj plodnosti. željezo i kobalt). dok nekima bolje odgovara blago alkalna sredina. od kojih se pravilno formira prosječan uzorak. Uzorci se uzimaju najčešće tako da se kod svakog pojedinačnog uzorkovanja iskopa jama veličine 30-40 cm. kem. Postupak pravilnog uzimanja uzoraka za ispitivanje Za uspješnu biljnu proizvodnju potrebno je tlo adekvatno opskrbiti osnovnim hranjivima. Kako biljke njih najviše i troše. dok u slučaju prekomjernog dodavanja. dok se dijelovi sa strane odbacuju. jednostavno rečeno. oni su iznimno važni za njihov normalan vegetativni i generativni razvoj. To su suštinska pitanja koja se najčešće postavljaju u poljodjelstvu i na koja je nužno odgovoriti da bi se zadovoljile potrebe biljnih kultura koje se uzgajaju. Stoga moramo biti svjesni činjenice kako je kemijsko ispitivanje tla temelj svake suvremene biljne proizvodnje. te najvažnijih biogenih elemenata: ukupnog dušika i biljkama pristupačnih. s livada i pašnjaka poslije skidanja otkosa ili prije kretanja vegetacije. te sukladno tomu donijeti pravu odluku o racionalnoj gnojidbi kojom utječemo na visinu prinosa. prosječne uzorke koji su sastavljeni od više pojedinačnih uzoraka.60 i 60 – 100 cm. iz voćnjaka nakon berbe (u listopadu). retencioni kapacitet za vodu. fosfora i kalija. Pored navedenih. Kod podizanja vinograda uzimaju se prosječni uzorci sa tri dubine i to od 0 .

ali se istovremeno obogatiti i saznanjima o povijesnim i kulturološkim bogatstvima Izraela. dR. a koja su bila fokusirana na najvažnije probleme iz oblasti integralne zaštite bilja u zaštićenom prostoru i na otvorenom. ing. godine održano stručno predavanje o temi «Zaštita jagode od bolest i štetnika». Na ovogodišnjem Agritechu izlagalo je 250 izlagača iz IzraeB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 la i drugih država. aida kohniĆ U organizaciji AC Sjemenarne Mostar u Mostaru je 02. 05. rada stručnih službi i proizvođača u cilju ostvarivanja novijih zahtjeva u poljoprivrednoj proizvodnji. mr. I one su dio sajma .29 Studijsko putovanje u Izrael Piše: doc. Kako je jagoda relativno nova voćna vrsta koja se zadnjih nekoliko godina uzgaja na području Hercegovine. dR. djelatnik Syngente. gnojidbu i sortiment. Ovogodišnji Agritech je posjetilo 76 stranih delegacija. predavanju je nazočio veliki broj poljoprivrednih proizvođača kojima je tehnologija uzgoja. upoznati se s naprednom poljoprivrednom proizvodnjom (u prilično limitirajućim klimatskim uvjetima) što je bilo naročito fascinantno.dr. boravak u Izraelu otvorio je nove vizije rješavanja mogućih problema iz oblasti zaštite bilja. koja polako uzima primat u proizvodnji voća na većini obiteljskih gospodarstava. Naši stručnjaci su se upoznali s iskustvima iz Izraela. Gosti predavači Velik broj nazočnih proizvođača AGRITECH . Studijsko putovanje koje je osim posjeta Sajmu «Agritech» obilovalo i posjetima farmama i stanicama na kojima su izraelski eksperti održali čitav niz izuzetno kvalitetnih stručnih prezentacija. a posebno zaštita veliki problem. najnovijim saznanjima u rješavanju konkretnih problema iz zaštite bilja. I ovogodišnji sajam poljoprivrede ostat će zapamćen po velikoj posjećenosti i mnogim inovacijama i novim tehnologijama u poljoprivredi.s c. Danko Tolić. predavanje nije moglo proći bez upita vezanih za agrotehniku. 2006. u šest velikih hala. Sc.05. doc. međunarodni sajam poljoprivrede koji je ove godine okupio najveći broj izlagača a i sajamske manifestacije su se odvijale na daleko većem izložbenom prostoru.zaštita od bolesti i štetnika Piše: mR. na površini od oko 25000 m2. Svim sudionicima studijskog putovanja. 2006. ivan oStoJiĆ Studijsko putovanje u Izrael članova Društva za zaštitu bilja u BiH bilo je od neprocjenjive važnosti kako s aspekta praktičnih saznanja u rješavanju konkretnih problema iz oblasti zaštite bilja tako i razmjene znanstvenih spoznaja s kolegama iz Izraela.sajam poljoprivrede u Izraelu Piše: doc. a njih 17 predvodili su ministri ili njihovi zamjenici.sc. Gosti predavači bili su istaknuti stručnjaci iz ove oblasti . Aida Kohnić djelatnica AC Sjemenarne te dipl. godine održan 16. Sc. ivan oStoJiĆ U Tel-Avivu je od 09-11. Veliki broj upita te duga rasprava potvrdili su opravdanost i potrebu stručnih predavanja na temu jagode. Svakako. te postupaka pri certificiranju po EUREPGAP-u . Tihomir Miličević s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Članovi društva ispred Volkani Centra Na jednoj od brojnih istraživačkih stanica JAGODA . a osim toga kolege su imali priliku uspostavili veze s eminentnim znanstvenicima iz ove oblasti. ali su i na ovom putovanju mogli steći uvid u način povezivanja znanstvenog.

aromatičnog okusa i kašasto. No. koja je izmjerena 1991. naj. sa «zrncima» poput mekane kruške. nekada vrlo skup začin. također se često uzgaja ali i često podivlja. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Budući da skoro ni jedan drugi plod ne može nadmašiti njen sadržaj vitamina C. od toga se uskoro odustalo jer blago aromatični plod nikada nije bio prihvaćen kao voće. a liske su šire i tamnozelene boje. a zahtijeva vruće ljeto. Obično se jede žlicom direktno iz nejestive kore. iako su neki samonikli oblici izrazito kiseli. Usprkos svom nazivu ne potječe iz Indije. Danas se one većim dijelom proizvode sintetski. već iz istočne Azije. a ukupna masa najmanje 3630 tona. Budući da ova vrsta podnosi i temperature do –10°C.bogatstvo vitamina C Prvenstveno se uzgaja u američkom dijelu tropa i na Havajima. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Kukac koji se najbrže kreće Najbrži kopneni kukci su veliki tropski žohari iz obitelji Dictyoptera. a sintetički vitamin c je mnogo jeftiniji. što je otprilike težina 890 slonova. u SAD-u. godine. Drvo se srušilo u oluji 1905. no mogu biti i svjetlocrvene boje. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi. Najveće drvo Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek.. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice. Sapota . naj …. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3. rjeđe u jugoistočnoj Aziji. Budući da je vrlo trajno čak i u tropskoj klimi. Stoga ne čudi da se nekada često koristio kao zamjena za papar. te u nekim područjima SAD-a. pronađeno u američkoj državi California.09. Brazilski papar čije grane ne vise. Barbadoska trešnja . U šarenim mješavinama papra mogu se i danas pronaći plodovi ovog papra. uključujući i lišće. dobro uspijeva u Sredozemlju.sirovina za žvakaće gume Meso ploda sapoteje slatkog. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama.63 m.4 km/h ili 50 dužina tijela u sekundi. Najveći raspon krila Od svih živućih vrsta ptica najveći raspon krila imao je mužjak lutajućeg albatrosa (Diomadea exulans) koji živi na južnim oceanima s rasponom krila od 3. Nekada se sapota više uzgajala. godine kod američkog žohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveučilištu Brekeley. granje i korijenje. Ostaje niskog rasta i ima okruglaste listove duljine do 6 cm te nešto manje cvjetove čije latice izgledaju još jače zgužvane. jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Većinom su iste boje kao i kod indijske ruže. Najveća brzina bila je vrtoglavih 5. 1965. godine posada broda USNS Eltanin koji je istraživao Antarktik. često se koristi za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca. slađe sorte su se počele uzgajati i na velikim plantažama.. Naj. iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens).traženo drvo Indijska ruža nije samo omiljena ukrasno biljka već je vrlo traženo i cijenjeno crvenkasto drvo. Njene plodove vrlo rado jedu djeca. Uhvatila ga je u Tasmanijskom moru18.nekada vrlo skup začin Plod ovog papra iste je veličine kao i pravi papar i ima oštar okus. Indijska ruža .30 Peruanski papar .

com www.AC Sjemenarna Konjusi bb. sjemenarna. Mostar Tel./fax:++ 387 36 352-700 E-mail: info@sjemenarna.com .