You are on page 1of 34

PORODICNO PRAVO 1.

DIREKTNI IZVORI PORODICNOG PRAVA -ustavi -zakoni -podzakonski akti -pravna pravila koja ureuju porodicu i por-odnose 2.PRAVO NA PRIVATNOST I PORODICNI ZIVOT REGULIRANI SU: -ustavomFBIH,ustavom BIH,Evropskom konvencijom o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 3.STVARNA I MJESNA NADLEZNOST -organ stvarne nadleznosti je maticar -mjesno nadlezan je svaki maticni ured u Federaciji bez obzira na prebivaliste ,odnosno boravite osoba koje ele sklopiti brak 4.RAZLIKOVANJE IZMEU POSREDOVANJA I MIRENJA - posredovanje se primjenjuje u FBiH (Porodini zakon FBiH), a mirenje u RS (Porodini zakon Republike Srpske), - druga razlika je u pogledu nadlenosti, za mirenje nadlean je organ starateljstva, dok je za posredovanje nadleno fiziko ili pravno lice ovlaeno na posredovanje, - trea razlika je u vremenu pokretanja postupka, - etvrta razlika tie se sadraja, mirenje se odnosi na sauvanje braka i mirenje branih drugova, a posredovanjem treba doi do sporazuma o tome s kim e ivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovom odnosu s roditeljem s kojim nee ivjeti, o njegovom izdravanju i ostalim sadrajima roditeljskog staranja,

- u postupku mirenja se ne mora doi do sporazuma, brak se razvodi i ako ne doe do sporazuma, a cilj postupka posredovanja je da doe do sporazuma u interesu djeteta, a tek nakon toga se brak razvodi, - sljedea je razlika u trajanju postupka, i kod mirenja i kod posredovanja postupak mora biti okonan u periodu od dva mjeseca, al za razliku od mirenja, u postupku posredovanja u naroito opravdanim sluajevima ovaj rok se moe produiti za jedan mjesec. 5.BRANE SMETNJE SU: -ve postojei brak -oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje -srodstvo -maloljetstvo -nedostatak volje 6.KOD OTKLANJANJA BRANE SMETNJE MALOLJETSTVA POTRBNO JE ISPUNITI: -da je van parninim postupkom sud utvrdio: a)da je maloljetna osoba navrila 16g. b)opravdani razlozi c)da je osoba tjelesno i duevno sposobna za vrenje prava i dunosti koji proizilaze iz braka. d)da je brak u njenom interesu. 7.IZUZECI OD PRAVILA OBAVEZNOSTI POSTUPKA POSREDOVANJA -brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje u sledeim sluajevima: a)ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci b)ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost

8.PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA JE -priznanje materinstva i oinstva je jednostrana izjava volje zene koja sebe smatra majkom djeteta,odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta,data u zakonom propisanoj formi i uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu a kojom se zasniva roditeljskopravni odn

9.OBJASNITI ZNAAJ PRISTANKA MAJKE I DJETETA U POSTUPKU PRIZNANJA OINSTVA -je jedan od uslova za punovanost priznanja. Izjavu o pristanku moe dati pred matiarem,OS,sudomi notarom. Davanjem pristanka omoguuje se majci djeteta da ravnopravno sa ocem uestvuje u postupku priznanja.Pristanak djeteta se trai tek onda kada je ono navrilo 14 god ivota 10.DEJSTVA USPJENO OSPORENOG OINSTVA -da se pretpostavljeni otacvie nesmatra ocem djeteta -porijeklo djeteta od oca je nepoznato roditeljsko staranje ostvaruje samo majka -dijete ostaje u srodstvu sa majkom i njenim srodnicima,dok u odnosu na oca i njegove srodnike raskida srodniki odnos. 11.DEJSTVO UTVRENOG VANBRANOG OINSTVA -dijete stjee sva prava i dunosti koje imai branodijete prema ocu -srodniki odnos zasniva i sa svim srodnicima vanbranog oca i ukljuuje se u njegovu porodicu -status djeteta se nemjenja djete je od roenja imalo vanbrani status kojeg i dalje zadrava. 12.RAZVOD BRAKA JE: -razvod braka je nain prestankapunovanog braka za ivota branih partnera iz uzroka i na nain predvien zakonom.

13.AKTIVNO LEGITIMISANA LICA ZA POKRETANJE POSTUPKA UTVRIVANJA POSTOJANJA BRAKA SU: -CSR -brani partneri -lica sa neposrednim pravnim interesima 14.DEFINIITE PORODINO PRAVO -porodino pravo je skup pravnih normi koje ureuju porodicu i odnose izmeu lanova porodice koji nastaju izmeu branih i vanbranih partnera,izmeuroditelja i djece te ostalih srodnika 15.OBJASNITE USTAVNO NAELO ZATITE PORODICE I DJECE -ovo je jedno od naela roditeljskog prava.Zatitu djeceu prvom reduosiguravaju roditelji. Izvravanjem svih obaveza i odgovornosti u interesu djeteta oni obezbjeuju pravilan razvoj linosti djeteta i njegovo pripremanje i osposobljavanje za samostalan ivot 16.NEOTKLONJIVE BRANE SMETNJE SU: -ve postojei brak -srodstvo -nedostatak volje 17.KONSTITUTIVNI ELEMENTI BRAKA -brak je zakonomureena zajednica -brak zasnivaju dva lica razliitog spola -brak je ivotna zajednica ene i mukarca 18.POJAM KRVNOG SRODSTVA I ZNAAJ U PORODINOM PRAVU -krvno srodstvo predstavlja porodinopravni odnos koji nastaje prirodnim putem,raanjem u braku ili van braka. -znaaj krvnog srodstva u porodinom pravu

a)kod obaveze izdravanja b)kod usvojenja c)da se nemoe zakljuiti brak d)u krivinom i u sociopenzionom pravu 19NAVEDITE RAZLIKE IZMEU PONITENJA I RAZVODA -ponitenje je jai osnov za prestanak braka nego razvod braka moe se ponititi i brak koji je ve razveden 20.KOJI UVJETI MORAJU BITI ISPUNJENI DA BI BRANI PARTNERI MOGLI POKRENUTI POSTUPAK ZA RAZVOD BRAKA PO SPORAZUMU -ako je od sklapanja braka prolo 6 mjeseci -ako postoji sporazum branih partnera 21.PORIJEKLO DJETETA OD RODITELJA MOE BITI UTVRENO SUDSKIM PUTEM I TO Utvrivanje vanbranog oinstva i materinstva sudskom presudom i osporavanje oinstva i materinstva van sudskim putem odnosno priznavanjem vanbranog oinstva i materinstva 22.ORGANI PRED KOJIMA MAJKA MOE DATI IZJAVU O PRISTANKU NA PRIZNAVANJE OINSTVA -matiar, notar, sud i organ starateljstva 23.DEFINICIJE BRAKA -brak je veza izmeu mukarca i ene koja predstavlja ivotnu zajednicu -brak je veza izmeu ene i mukarca ujedinjena za cijeli ivot ustanova boanskog i ljudskog prava 24.KONSTITUTIVNI ELEMENTI VANBRANE ZAJEDNICE -razliitost spolova - zajednica ivota - stabilnost i due trajanje

25.UZROCI ZA RAZVOD BRAKA SHODNO ODREDBAMA PORODINOG ZAKONODAVSTVA BIH -Brak ce se razvesti ako je izgubio smisao i svrhu svoga postojanja i postao teko i trajno poremeena zajednica za brane partnere . 26. BRAK JE NEPOSTOJEI AKO JE ZAKLJUEN USLJED: - ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje braka smatrat e se da brak nije ni nastao. 27. VANBRANI STATUS IMA DIJETE a) dijete koje rodi ena koja nije u braku b) dijete koje rodi ena u nepostojeem braku c) dijete koje rodi ena koja je bila u braku nakon isteka roka od 300 dana od prestanka braka 28.USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodino pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja, kojima se zasniva roditeljski odnosno srodniki odnos 29.ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE ZA OBA OBLIKA USVOJENJA NA STRANI USVOJITELJA a) nemoze biti usvojitelj: - lice kome je oduzeto roditeljsko staranje - lice kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost - lice koje ne prua dovoljno jamstva da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje - razlike u godinama (usvojilac mora biti stariji od usvojenika najmanje 18 godina) 30. KOJE DIJETE NEMOE BITI USVOJENO -dijete koje je punoljetno - srodnik po krvi - staratelj nemoe usvojiti svoga tienika dok ga organ starateljstva nerazrijei dunosti staratelja

31.ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE ZA OBA OBLIKA USVOJENJA NA STRANI USVOJENIKA

32. KOJE LICE SE NEMOE POJAVITI U ULOZI USVOJIOCA - lice kome je oduzeto roditeljsko staranje - lice kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost - lice koje ne prua dovoljno jamstva da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje 33. POSEBNI UVJETI ZA POTPUNO USVOJENJE NA STRANI USVOJIOCA SU - dijete mogu usvojiti brani partneri - maeha ili ouh - vanbrani partneri koji ive u vanbranoj zajednici najmanje 5 godina 34.OPTE PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA KAD NEPOTPUNOG USVOJENJA - brani partneri zajedniki - jedan brani partner uz saglasnost drugog - vanbrani partneri - maeha i ouh 35.NAVESTI STVARNU I MJESNU NADLENOST ZA ZASNIVANJE USVOJENJA -stvarno nadlean je organ starateljstva, CSR - mjesno nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita djeteta 36. NAVESTI FAZE U POSTUPKU USVOJENJA - pokretanje postupka - pripremne radnje - radnje u postupku - donoenj rjeenja o usvojenju

37.RADNJE CSR U POSTUPKU ZASNIVANJA USVOJENJA A) OS u prethodnom postupku utvrivanje relevantne injenicce od kojih zavisi uspjeh usvojenja (OS pribavlja miljenja o podobnosti osobe koja eli usvojiti dijete) B) OS prirodne roditelje upoznaje o posljedicama ukoliko pristanu da se njihovo dijete usvoji C)OS upoznaje o posljedicama usvojenja dijete starije od 10 godina i usvojioca D) OS vri nadzor nad djetetom koje se nalazi na probnom smjetaju E) ukoliko su ispunjeni svi uvjeti OS donosi rjeenje i dostavlja matiaru radi upisa u MKR F) OS vodi spise predmeta, zapise i dokumentaciju o usvojenoj djeci. 38.POTPUNO USVOJENJE JE ODNOS KOJI SE ZASNIVA IZMEU usvojioca i njegovih srodnika i njegovih potomaka I PROIZVODI POSLJEDICE IDENTINE odnosima izmeu krvnih srodnika 39.POSLJEDICE POTPUNOG USVOJENJA - potpunim usvojenjem nastaju odnosi koji su identini odnosima izmeu krvnih srodnika - usvojenik se potpuno integrira u porodicu usvojioca, a prekida sve veze sa prirodnom porodicom - potpuno usvojenje je neraskidivo - roditeljsko staranje u potpunosti prelazi na usvojioca - u MKR usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika - potpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka. 40. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA -prava i dunosti ista kao i kod krvnih srodnika s tim da nepotpuno usvojenje utjee na prava i dunosti usvojenika prema njegovim biolokim roditeljima i drugim srodnicima - odnos usvojenika s njegovim krvnim srodnicima ne prestaje zasnivanjem

usvojenja - usvojilac stjee roditeljsko staranje prema usvojeniku - usvojenik dobiva prezime usvojioca, osim ako usvojilac odlui da usvojenik zadri svoje prezime ili svom prezimenu doda prezime usvojioca - nepotpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka - u MKR usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika 41. NAINI RASKIDA USVOJENJA -odlukom OS po slubenoj dunosti - na prijedlog usvojioca - odlukom OS zajednikim ili pojedinanim prijedlogom usvojioca i punoljetnog usvojenika 42. KOJE SU PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA - preuzimanje usvojenika - izdravanje usvojioca i usvojenika 43.TA OBUHVATA SOC PRAVA DJETETA SHODNO KONVENCIJI O PRAVIMA DJETETA -socijalna prava djeteta se tiu povlastica socijalne sigurnosti, ukljuujui socijalno osiguranje, te obaveze drave na preuzimanje mjera radi osiguranja ovih prava u skladu sa nacionalnim pravom. 44. TA OBUHVATAJU EKONOMSKA PRAVA DJETETA SHODNO KONVENCIJI O PRAVIMA DJETETA - obuhvataju prava djeteta na standard primjeren djetetovom fizikom, duevnom, moralnom i drutvenom razvoju, djetetu se priznaje pravo na zatitu od ekonomskog iskoritavanja. 45.PRAVA DJETETA U PORODINOM ZAKONU FBIH - pravo na staranje o ivotu, zdravlju i razvoju linosti - pravo djeteta da ivi sa roditeljima - pravo djeteta na zatitu od nezakonitog mjeanja u njegovu porodicu i

privatnost - pravo djeteta na izdravanje i uvaavnaje vlastitog miljenja pravo djeteta na obrazovanje 46. DUNOST DJETETA PREMA RODITELJIMA - staranje, pomaganje i potovanje roditelja - izdravanje roditelja 47. NAVESTI ODGOVORNOSTI, DUNOSTI, PRAVA RODITELJA PREMA LINOSTI DJETETA - upoznavanje djeteta sa njegovim pravima - staranje o ivotu i zdravlju djeteta - odgoj djeteta - staranje o obrazovanju djeteta - zastupanje djeteta - izdravanje djeteta 48. TA SUD UZIMA U OBZIR PRILIKOM UTVRIVANJA MOGUNOSTI RODITELJA KOJI JE DUAN DA DAJE IZDRAVANJE - potrebe djeteta - mogunost roditelja 49. NAVESTI DUNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA - upravljanje imovinom djeteta - koritenje prihoda s imovine djeteta - raspolaganje imovinom djeteta 50. ULOGA CSR U POSTUPKU ODREIVANJA IZDRAVANJA ZA DIJETE - CSR intervenie u sluaju kad roditelji i druge osobe koje su po zakonu obavezne izdravati dijete nisu u mogunosti podmirivati potrebe

njegovog izdravanja - da obezbijedi sredstva za izdravanje iz budetskih sredstava Federacije - uestvuje u postupku dogovora odnosno sporazuma roditelja o izdravanju djeteta - o visini izdravanja djeteta - u ime maloljetnog djeteta ukoliko to nije uradio roditelj sa kojim dijete ivi pokree postupak za dosuivanje ili povienje izdravanja - praenje i ispunjavanje obaveze izdravanja djeteta 51.NAVESTI RAZLOGE ZA ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA -ugroavanje interesa djeteta i zanemarivanje u vecoj mjeri i podizanja odgoja i obrazovanja djeteta. - nespreavanje drugog roditelja ili lana porodine zajednice da se na ovakav nain ponaa prema djetetu. -vei poremeaj u odgoju djeteta. 52.ODREDITE NADLENOST U POSTUPKU ODUZIMANJU PRAVA RODITELJA DA IVI SA SVOJIM DJETETOM

53.ODREDITE STVARNU I MJESNU NADLENOST U POSTUPKU OSTVARIVANJA RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA -sud -vanparnini postupak

54.NAVEDITE NAINE PRESTANKA RODITELJSKOG STARANJA

55. NAVEDITE RAZLOGE ZA OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA -ako je djetetu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost - ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno samostalno se brinuti o svojim pravima i interesima - tei tjelesni nedostatci 56. STVARNA I MJESNA NADLENOST ZA ODLUIVANJE O OSTVARIVANJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA - stvarno je nadlean opinski sud - mjesna nadlenost se odreuje prema prebivalitu 57.NAVEDITE NAINE VRENJA STARATELJSTVA -posredno vrenje starateljstva kada organ starateljstva cjelokupno staranje prepusti staraocu - neposredno vrenje starateljstva kada organ starateljstva sam neposredno obavlja dunost staraoca 58. USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA A) za staraoca se nemoe imenovati - osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje - oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost - osoba iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika - osoba sa kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju 59. KRITERIJI ZA PODJELU STARAOCA A) prema broju tienika -individualni i kolektivni b) prema prirodi i obimu ovlatenja - matini, staralac imovine, posebni staralac c)prema trajanju starateljske funkcije -trajni i privremeni 60. DUNOSTI STARAOCA - staranje o linosti tienika - staranje o imovini tienika

- zastupanje tienika 61. POSLOVI KOJE STARALAC SAMOSTALNO OBAVLJA - poslovi koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom tienika 62. POSLOVI KOJE STARALAC MOE OBAVLJATI SAMO UZ ODOBRENJE O.S. - poslove vezane za otuenje ili optereenje nepokretne imovine tienika - za odricanje nasljedstva ili legata ili odbijanje poklona - za peuzimanje drugih mjera odreenih zakonom 63. POSLOVE KOJE STARALAC NEMOE OBAVLJATI NI UZ SAGLASNOST O.S. - nemoe tienika obavezivati kao jamca - u linim stvarima 64. SREDSTVA IZ KOJIH SE MOE OSTVARITI IZDRAVANJE MALODDOBNOG TIENIKA -iz prihoda tienika - od osoba koje su dune izdravati tienika - iz sredstava dobijenih za tienika po sonovu socijalne zatite 65.PRAVA STAROCA - pravo staraoca na mjesenu naknadu - pravo staroca na naknadu opravdanih trokova - mogunost odreivanja nagrade starocu

66.STARATELJSKA DUNOST PRESTAJE - smru staratelja - razrjeenje po zahtjevu staroca - razrjeenje po slubenoj dunosti

- prestanak starateljstva 67.NAVESTI RAZLOGE KOJI DOVODE DO STAVLJANJA MALOLJETNE OSOBE POD STARATELJSTVO a) pod starateljstvo se stavlja maloljetna osoba - iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati - ijima je roditeljima oduzeto roditeljsko staranje - iji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost - iji su roditelji odsutni, sprijeeni da vre roditeljsku dunost a nisu povjerili njegovo uvanje i odgoj drugoj osobi 68. RADNJE O.S. U POSTUPKU STAVLJANJA MALOLJETNIKA POD STARATELJSTVO -po slubenoj dunosti O.S. ovaj postupak pokree na osnovu neposrednog saznanja ili povodom obavjetenja. Odmah po saznanju za potrebu stavljanja pod starateljstvo O.S. je obavezan preuzeti potrebne mjere za zatitu, linosti, prava i interese te osobe, pokrenuti postupak za stavljanje pod starateljstvo i donoenje rjeenja o tome O.S. donosi rjeenje o imenovanju staraoca. Prije donoenja rjeenja upoznaje staraoca o njegovim pravima i dunostima. O stavljanju pod starteljstvo O.S. obavjetava nadlenog matiara. 69.STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUAJEVE - starateljstvom se prua zatita osobama koje su poslovno sposobne ali su faktiki sprijeene da lino uestvuju u sklapanju pojedinih poslova i u sporovima. 70. KADA I U KOM SLUAJU E BITI IMENOVAN STARALAC NEPOZNATOM VLASNIKU IMOVINE - kada je potrebno da se o toj imovini neko stara 71.OBJASNITE STARATELJSTVO NA ZAHTJEV -zakon predvia da na zahtjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposobna sama se starati o sebi, svojim

pravimai intersima, O.S. moe imenovati staraoca za pojedine poslove ili za odreenu vrstu posla. 72.NAVEDITE PRAVA KOJA SE ODNOSE NA PORODICU A SADRANA SU U USTAVU FBIH -Ustav FBiH normira zabranu svake diskriminacije i pravo na privatnost. 73. KOJI MEUNARODNI DOKUMENTI GARANTUJU PRAVO NA BRAK I ZASNIVANJE PORODICE U ove meunarodne dokumente spadaju: - Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, - Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka, - Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, - Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, - Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene, - Konvencija o dravljanstvu udatih ena i - Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnikamigranata i njihovih porodica. 74. UTICAJJ PRAVILA O STVARNOJ I MJESNOJ NADLENOSTI ZA POSTOJANJE I ZAKLJUENJE BRAKA -Stvarna nadlenost je matiar, a mjesna nadlenost nije odreena Zakonom,brani partneri imaju neogranieno pravo izbora mjesta u kojem e zakljuiti brak. 75. KO MOE POKRENUTI POSTUPAK OTKLANJANJA BRACNIH SMETNJI I KAKVU ULOGU IMA CSR U POSTUPKU OTKLANJANJA Otklonjive brane smetnje su maloljetstvo, nesposobnost za rasuivanje i srodstvo po tazbini. Sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za

rasuivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obaveze koje iz njega proizilaze, te da je brak u njenom interseu. Isto tako sud moe dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navrila 16.g. ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duevno sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizilaze iz braka i da je brak u njenom interesu. Postupak se moe pokrenuti na prijedlog maloljetne osobe i osobe nesposobne za rasuivanje u vanparninom postupku. Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama koje ele sklopiti brak,injenice i dokaze koji opravdavaju sklapanje braka. Uloga centra za socijalni rad ogleda se u tome to je sud duan pribaviti miljenje centra za socijalni rad.U postupku e sud na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i shvatanjima sredine u kojoj ive osobe koje ele sklopiti brak. Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se organu starateljstva. Organ starateljstva moe podnijeti albu protiv rjeenja kojim se dozvoljava sklapanje braka. Osobe kojima je dozvoljeno sklapanje braka ne mogu sklopiti brak prije pravomonosti rjeenja o davanju dozvole za sklapanje braka. Takoer, prijedlog za davanje dozvole moe se povui do pravomonosti rjeenja. 76. Naini pokretanja brakorazvodnog postupka u entitetskom zakonodavstvu u BiH!? U PZFBiH to su tuba za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka. U RS to su tuba za razvod braka, zajedniki prijedlog za razvod braka (ukoliko imaju zajedniku djecu) i sporazumni razvod branih drugova. 77. Kod kojih branih smetnji pravo na tubu ima tree lice koje ima pravni interes da brak bude poniten? To su: - branost i - fiktivni brak

Pravo na tubu za ponitenje braka, osim branim partnerima i organu starateljstva,pripada i osobi koja ima pravni interes da brak bude poniten ukoliko je brak sklopila osoba koja je ve u braku ili ukoliko brak nije sklopljen u cilju voenja zajednice ivota. 78. Prava regulirana imperativnim normama!? Prava regulirana imperativnim normama su izdravanje branih partnera i ravnopravnost branih partnera. 79. ta sve ini sadraj postupka posredovanja ? Posredovanje predstavlja jedan od alternativnih naina rjeavanja sukoba u porodici. Usmjereno je ka pruanju strune pomoi strankama, odnosno lanovima porodice, kako bi na miran nain prevazili konfliktne situacije i doli do sporazuma. Postupak posredovanja treba da doprinese poboljanju komunikacije meu lanovima porodice, da omogui prijateljsko ureenje spornih pitanja, obezbijedi odravanje linih kontakata izmeu roditelja i djece. Kroz postupak posredovanja treba osigurati zatitu najboljih interesa djeteta. Cilj posredovanja je da se uz strunu pomo prevaziu konfliktne situacije i nesporazumi meu lanovima porodice. Posredovanje je u nadlenosti fizikog ili pravnog lica ovlatenog na posredovanje. Istie se vanost odabira ovlatenih lica koja e provoditi posredovanje.Posrednik mora posjedovati strune, moralne i ljudske kvalitete. to se tie mjesne nadlenosti normirano je da se zahtjev za posredovanje podnosi ovlatenoj osobi na ijem podruju podnosioc zahtjeva ima prebivalite ili na ijem su podrju brani partneri imali zajedniko prebivalite. Osnovna karakteristika posredovanja tie se vremena postupka. Postupak posredovanja predhodi brakorazvodnom postupku. P.Z je normirao obavezu branog partnera ili oba koji imaju zajedniku djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje da podnesu zahtjev za posredovanje. Njega mogu podnijeti i ukoliko nemaju djece ali u

tom sluaju ostavljena im je samo mogunost da uestvuju u postupku posredovanja ali to nije njihova obaveza Punomonici ne mogu zastupati brane partnere. to se tie sadraja postupka posredovanja u postupku posredovanja ovlatena osoba e nastojati da otkloni uzroke koji su doveli do poremeenosti branih odnosa, odnosno izmiriti brane partnere. Moe ih uputiti i u brano savjetovalite i sl ustanove. Duna ih je upoznati sa posljedicama razvoda braka posebno onim koje se odnose na djecu. Ukoliko se b.p ne izmire ovlatena osoba e nastojati da se oni sporazumiju s kim e njihovo dijete ivjeti, odnos sa roditeljem s kojim ne ivi, njegovo izdravanje i ostalo. Ukoliko se oba b.p uredno ne odazovu na poziv da uestvuju u postupku, a ne opravdaju svoj izostanak postupak e se obustaviti. Ako nakon toga bude podnesena tuba ili zahtjev za sporazumni razvod taj podnesak e se odbaciti. Uzavrnom dijelu postupka posredovanja ovlatena osoba sastavlja zapisnik. Zakon je propisao i trajanje postupka : on mora biti okonan u periodu od dva mjeseca, a u naroito opravdanim situacijama moe se produiti za jedan mjesec.

80. Koja osoba moe priznati oinstvo i kom djetetu se moe priznati oinstvo? Uslov koji mora ispuniti mukarac da bi mogao dati punovanu izjavu o priznanju odnosi se na njegovu poslovnu sposobnost odnosno sposobnost za rasuivanje. Izjavu moe dati punoljetna poslovno sposobna osoba, ali I maloljetna osoba starija od 16 g. koja je stekla poslovnu sposobnost, bilo sklapanjem braka bilo sudskom odlukom. PZ normira da oinstvo moe priznati I

maloljetnik ako je stariji od 16 g., kao I osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ako su sposobni shvatiti znaenje izjave o priznanju. Oinstvo se moe priznati za cijelo vrijeme ivota djeteta. PZ normira da se oinstvo moe priznati i prije roenja djeteta, kao I poslije smtri djeteta ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo. Za punovanost priznanja potrebno je, pored materijalnih, i ispunjenje formalnog uvjeta da se izjava o priznanju da u posebnoj formi, na nain predvien zakonom. Oinstvo se moe priznati pred matiarem, organom starateljstva, sudom ili notarom, te u testament. Iako je priznanje oinstva jednostrani pravni akt, ipak je za njegovu punovanost potreban pristanak majke djeteta, odnosno djeteta. Davanjem pristanka, odnosno njegovim uskraivanjem, omoguuje se majci djeteta da ravnopravno sa ocem uestvuje u postupku priznanja, te da sprijei da se za oca djeteta utvrdi osoba koja nije bioloki otac djeteta. Ona to moe uspjeno uraditi, poto zna da li priznavalac zaista jeste ili nije otac njenog djeteta. . Pristanak samo majke je dovoljan ako je dijete mlae od 14 godina ili je starije,a nesposobno je za rasuivanje. U zakonu je normirano da je, ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno shvatiti znaenje priznanja, potreban i njegov pristanak na priznanje. Izjavu o priznanju ono daje pred organom starateljstva nadlenim prema mjestu svog prebivalita ili boravita. Oinstvo se moe priznati samo djetetu koje ima status vanbranog djeteta bilo da je taj status dobilo samim roenjem, bilo naknadno, uspjeno osporenim branim oinstvom. To znai, da se branom djetetu, poto se njegovim ocem smatra mu majke djeteta, ne moe priznati oinstvo prije no to se uspjeno ospori brano oinstvo. 91. Kada e se pristanak majke nadomjestiti saglanou centra za socijalni rad? U zakonu su normirane situacije u kojima se ne moe dobiti pristanak majke na priznanje, a u kojim se on nadomjeta saglasnou organa starateljstva. Tako je predvieno da

saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mlaa od 14 godina, ili nije iva, ili je proglaena umrlom, ili joj je oduzeta poslovna sposobnost, ili joj je boravite nepoznato najmanje 3 mjeseca. 92. Kada e centar za socijalni rad biti iskluivo nadlean za rjeavanje spornih pitanja iz razvoda braka koja su zapravo predmet postupka posredovanja? Centar za socijalni rad bie nadlean u dva sluaja: - ako se brani partneri ne izmire u postupku posredovanja i prilkom toga ne postignu sporazum o interesu djeteta i ako postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta 93. Ovlatenje centra za socijalni rad u postupku prestanka braka ponitenjem!? Centar za socijalni rad ima pravo na tubu za ponitenje braka u svim branim smetnjama, izuzev u sluaju nedostatka volje gdje pravo na tubu pripada samo branim partnerima. Brak e se ponititi ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije ispunjen jedan od uvjeta za punovanost braka.Brak e se ponititi ukoliko nije sklopljen u cilju voenja zajednikog ivota. Pravo na tubu za ponitenje braka pripada organu starateljstva: - ukoliko je brak sklopila osoba koja je ve u braku, - ukoliko je brak sklopila osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje, - ukoliko je brak sklopljen izmeu krvnih srodnika u pobonoj i pravoj liniji, - ukoliko je brak sklopljen izmeu usvojioca i usvojenika u sluaju nepotpunog usvojenja, kao i - ukoliko je brak bez dozvole suda sklopila osoba koja nije navrila 18. g. Ponitenje braka sklopljenog u strahu izazvanom prijetnjom,kao i braka sklopljenog u zabludi moe traiti samo brani partner koji je pod uticajem prijetnje ili u zabludi sklopio brak

Pojam i predmet porodinog prava Porodino pravo dijeli se na: brano i roditeljsko i starateljsko pravo.Brano pravo je dio porodinog prava. Porodino pravo moe se posmatrati kao grana prava i kao nauna disciplina. Kao grana prava u okviru pravnog sistema, porodino pravo je skup pravnih normi koje ureuju porodicu i odnose izmeu lanova porodice koji nastaju izmeu branih i vanbranih partnera, izmeu roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih, po usvojenju i po tazbini), te ustanovu starateljstva. Porodica se esto odreuje kao osnovna elija drutva i kao jedna od najsloenijih drutvenih grupa. Interes djeteta je postao rukovodei kriterij pri ureenju odnosa roditelja i djece. U interesu djeteta je uvedena i ustanova roditeljskog staranja, odnosno roditeljske odgovornosti, u kojoj je teite na odgovornostima i obavezama roditelja prema djeci. Znaajno je reformisana i ustanova usvojenja. I ovdje se zakonodavci uglavnom rukovode interesom djeteta, radi kojeg se prednost daje potpunom u odnosu na nepotpuno usvojenje. Ustanova starateljstva je dijelom izmijenjena, uvoenjem novih oblika staranja o osobama koje se ne mogu same starati o sebi, svojim pravima i interesima. Porodica je u naem pravu definisana kao: ivotna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini, usvojilaca i usvojenika, i osoba iz vanbrane zajednice, ako ive u zajednikom domainstvu. Predmet porodinog prava jesu odnosi koje porodino pravo regulira i titi,to su prvenstveno odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Obiljeja porodinog prava Osnovno obiljeje porodinog prava, po kojem se ono razlikuje od graanskog prava, jeste to to je veina porodinopravnih odnosa normirana kogentnim odredbama.

Naelo autonomije volje i mogunost sporazumnog ureenja odnosa prisutni su u oblasti imovinskih odnosa lanova porodice, dok su uglavnom iskljueni u ureenju linih odnosa. Lini odnosi su, kao predmet porodinog prava, brojniji i znaajniji od imoviskih odnosa. Izvori porodinog prava Direktni izvori porodinog prava su pravna pravila koja ureuju porodicu i porodine odnose. Izvori por.prava su : Ustavi(Ustav FBiH i RS),me.ugovori, zakoni i podzakonski akti. Posredni(supsidijarni,tj.formalni izvori) su : sudska praksa,pravna nauka i obiaj. Sudska praksa je institucionalizovani izvor prava. Ona je kod nas faktiki, a ne i formalni izvor porodinog prava i ostalih grana prava. Pravna nauka nema direktan uticaj na stvaranje prava, ve samo ostvaruje posredan uticaj na zakonodavca i na sudsku praksu. Ona sama nije izvor prava, ve samo utie na druge izvore. Obiaj je, naime, supsidijarni izvor samo onda kada zakon upuuje na njegovu primjenu u rjeavanju konkretnog pravnog odnosa. Naela porodinog prava 1. Naelo zatite porodice;2. Naelo zatite djece;3. Naelo prava na brak i zasnivanje porodice;4. Naelo uklanjanja diskriminacije i 5. Naelo potivanja porodinog i privatnog ivota. Naelo zatite porodice - Zatita porodice je normirana u Ustavu FBiH. U porodinom zakonodavstvu poseban subjekt prava nije porodica, ve njeni lanovi. Obaveze pruanja zatite i pomoi porodici, odnosno zatitu porodinog ivota, normiraju Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka, Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kuluturnim pravima i Evropska socijalna povelja. Obaveza drave da osigura zatitu porodice je normirana u Porodinom zakonu Federacije BiH. Pored ovog, kao naela su u istoj odredbi navedena: zatita privatnosti i porodinog ivota; ravnopravnost, meusobno pomaganje i potovanje lanova porodice; obaveza roditelja da osiguraju zatitu interesa i

dobrobiti djeteta i njihova odgovornost u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta; pruanje starateljske zatite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini. Porodini zakon FBiH pruanje strune pomoi i zatite lanova porodice, te rjeavanje sporova izmeu njih stavlja u nadlenost centra za socijalni rad kao organa starateljstva, suda i osobe ovlatene za posredovanje. Porodini zakoni FBiH i RS-a u potpunosti ureuju porodicu i porodine odnose i predstavljaju osnovni izvor porodinog prava. Brano pravo - Kao grana prava brano pravo je skup pravnih normi koje ureuju brak i odnose u braku. Odredbe branog prava normiraju: Materijalne i formalne uslove za sklapanje braka; Dejstvo braka; Naine postanka braka; Uzroke i postupak njegovog ponitenja; Uzrok, naine pokretanja i postupak razvoda; I dejstva prestanka braka. Predmet branog prava posmatranog i kao dio grane prava i pravne nauke, jesu brak i brani odnosi. Subjekti odnosa su samo fizike osobe. Status branog partnera u pravilu moe stei osoba koja je poslovno sposobna. Samo izuzetno pod odreenim uslovima brak moe sklopiti maloljetna osoba, odnosno osoba koja je nesposobna za rasuivanje. Poslovna nesposobnost branog partnera moe dovesti do ponitenja sklopljenog braka. Izvori branog prava - Izvori branog prava dijele se na formalne i materijalne. Od domaih izvora prava su: Ustav, Zakoni i Podzakonski akti. Domai i meunarodni ugovori su direktni izvori branog prava. Dok su posredni odnosno supsidijarni izvori branog prava su: Sudska praksa,Praksa centra za socijalni rad i Obiaji. Naela branog prava - 1. Pravo na brak- odnosno naelo monogamije i heteroseksualnosti i slobodnog stupanja u brak., 2. Naelo ravnopravnosti branih partnera 3. Naelo potovanja privatnog i porodinog ivota. Pojam braka - Brak mogu zakljuiti samo lica razliitog spola. Njegova sadrina je uvijek ista, predmet su mu prvenstveno lini odnosi; prava iz

braka se ne mogu prenositi na treu osobu. Ovi razlozi ine neprihvatljivom ugovornu teoriju o braku. Porodini zakon definie brak kao zakonom ureenu zajednicu ivota ene i mukarca(zakonska definicija). Iz navedene definicije proizilaze osnovna obiljeja (karakteristike) braka a to su: a. Brak je zakonom ureena zajednica Zakon odreuje sadrinu braka odnosno prava i dunosti koja postoje izmeu branih partnera, kao i nain prestanka braka. b. Brak zasnivaju dva lica razliitog spola Razliitost spolova je konstitutivna osobina braka koja odraava njegovu bioloku komponentu. c. Brak je ivotna zajednica ene i mukarca U braku se prirodno zadovoljava itav niz potreba branih partnera, od onih intimnih, emotivnih, seksualnih, raanja i podizanje djece, preko etikih, moralnih do ekonomskih. Uslovi za postojanje braka a. Razliitost spolova, b. Pristanak lica koja zakljuuju brak i c. Sklapanje braka pred matiarem. Razliitost spolova izraava bioloku komponentu braka i izraz je davno prihvaenog naela monogamije. Naelo monogamije podrazumjeva da brak mogu zakljuiti samo jedan mukarac i jedna ena. Teko je zamisliti da bi moglo doi do zakljuenja braka lica istog spola.To bi se moglo desiti u sluaju zakljuenja braka sa hermafroditom. U tom sluaju sud bi morao u dokaznom postupku utvrditi da li se radi o hermafroditu i kojoj vrsti.Hermafrodit je osba koja posjeduje ljezdano i morfoloki u razliitim kombinacijama osobine oba spola. Nepostojei brak - Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uslova za zakljuenje braka smatrat e se da brak nije ni nastao. Postupak za utvrivanje da brak ne postoji pokree se tubom.

Nepostojei brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Djeca roena u takvom braku imaju status vanbrane djece. Uslovi za punovanost braka (brane smetnje) Nae zakonodavstvo predvia sljedee uslove odnosno brane smetnje: - Ve postojei brak ili branost - Oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje - Srodstvo; krvno srodstvo, srodstvo po usvojenju i srodstvo po tazbini. - Maloljetstvo - Nedostatak volje. Brane smetnje klasifikuju prema tri najvanije osnove i to: 1.Otklonjive i neotklonjive(Otklonjive smetnje su one za koje sud moe dati odobrenje za zakljuenje braka, ali samo u sluajevima predvienim u zakonu. U naem pravu to su maloljetstvo, srodstvo po tazbini i nesposobnost za rasuivanje. Za neotklonjive smetnje ne moe se dati dispenzacija), 2. Trajne i privremene (Trajne smetnje mogu prestati samo smru. Privremene smetnje vremenom mogu prestati.) 3.Apsolutne i relativne (Apsolutne smetnje onemoguavaju zakljuivanje braka sa bilo kojim licem. Relativne smetnje onemoguavaju zakljuenje braka samo sa odreenim licem.) Branost - Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku. Oduzeta poslovna sposobnost ili nesposobnost za rasuivanje - Brak ne moe zakljuiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje . Oduzeta poslovna sposobnost je jedan od razloga zbog kojeg se ne moe zakljuiti punovaan brak. Razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti : duevna bolest, zaostali duevni razvoj, prekomjerno uivanje alkohola i opojnih droga i drugi razlozi zbog kojih se jedna osoba ne moe brinuti o zatiti svojih prava i interesa. Srodstvo - Porodini zakon predvia krvno srodstvo, srodstvo po osnovu potpunog i nepotpunog usvojenja, te srodstvo po tazbini kao smetnju za sklapanje punovanog braka. a) Srodstvo po krvi i srodstvo nastalo potpunim usvojenjem, b) Srodstvo po nepotpunom usvojenju, c) srodstvo po tazbini.

Nedostatak volje - Brak nije punovaan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o linosti drugog branog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini. Maloljetstvo - Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina ivota. Nepostojanje poslovne sposobnosti maloljetnih osoba je jedan od razloga. Maloljetne osobe zbog svoje psihike i fizike nezrelosti ne mogu shvatiti znaaj braka, pa stoga nisu u stanju ni ispunjavati prava i dunosti koje proizilaze iz braka.Zbog nedovoljne fizike, spolne, emocionalne i socijalne zrelosti maloljetne osobe ne mogu zakljuiti brak. Zakon je odredio donju granicu odnosno uzrast od 16 godina. ispod koje se ne moe dati odobrenje za zakljuenje braka. Zakon davanje dozvole za zakljuenje braka uslovljava utvrivanjem opravdanih razloga ( to je najee trudnoa).Sklapanjem braka maloljetna osoba stie poslovnu spsobnost. Postupak sklapanja braka - Za sklapanje braka predviena je posebna sveana forma. Pod formom za zakljuenje braka podrazumijeva se ne samo slobodan pristanak buduih branih partnera, ve i itav niz radnji koje se moraju obaviti a koje zakon regulie. Brak se moe zakljuiti u graanskoj i vjerskoj formi. U naem pravu brak je ustanova svjetovnog karaktera i moe se zakljuiti pred matiarem. Zakon predvia obavezan graanski brak, a nakon njega doputa zakljuenje vjerskog braka. Osobe koje namjeravaju zakljuiti brak podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ga ele zakljuiti. Uz prijavu prilau izvod iz matine knjige roenih, a po potrebi i druge dokumente. Matiar provjerava da li su ispunjeni uslovi za postojanje i punovanost braka. U ovoj fazi postupka matiar e budue brane partnere upoznati s mogunou izbora budueg prezimena.Matiar e budue brane partnere upoznati sa mogunou ureenja imovinskih odnosa. Matiar u dogovoru sa buduim branim partnerima odreuje dan za sklapanje braka. Zakljuenju braka prisusutvuju oba brana partnera, matiar i dva svjedoka. U izuzetnim sluajevima zakon dozvoljava zakljuenje braka putem punomonika. in zakljuenja braka poinje izvjetajem matiara da su ispunjeni uslovi za postojanje braka. Nakon to se utvrdi da na njegov izvjetaj nema

prigovora, matiar e upoznati budue brane partnere sa njihovim pravima i dunostima i znaajem braka. Nakon ovoga slijedi najvanija radnja u postupku zakljuenja braka. To je uzimanje izjava branih partnera. Matiar e svakog od branih partnera upitati da li pristaje na zakljuenje braka. Brak je sklopljen kada budui partneri izjave svoj pristanak. Nakon pristanka matiar objavljuje da je brak sklopljen i uvodi ga u matinu knjigu vjenanih. U matinu knjigu se upisuje i izjava branih partnera o buduem prezimenu. Dejstva braka - Iz prirode braka proizilazi voenje zajednikog ivota ene i mukarca. Ako brak nije zakljuen s ciljem voenja zajednice ivota, sankcija je nitavost braka. Ravnopravnost Ustav BiH u dijelu o ljudskim pravima i slobodama garantuje uivanje prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao to su spol, rasa, vjera, boja i dr., proizilazi i ravnopravnost mukarca i ene. Porodini zakon naglaava da se odnosi u porodici zasniva na ravnopravnosti lanova porodice, a u lanu 30 istie princip ravnopravnosti: Brani partneri su ravnopravni u braku. Obaveza vjernosti, uzajamnog potovanja i pomaganja Brani partneri su duni jedan drugom biti vjerni, uzajamno se potovati i pomagati. Vjernost u uem smislu se odnosi na sferu seksualnog ponaanja branih partnera. Odnosi se na uzdravanje od seksualnih odnosa sa osobama izvan braka i proistie iz naela monogamije. Ne moe se zanemariti ni vjernost u irem znaenju. Bez meusobnog potovanja i privrenosti ne mogu se ni zamisliti skladni brani odnosi. Meusobno potovanje i pomaganje predstavlja zajedniko pravo i obavezu za brane partnere, koja proizilazi iz braka kao ivotne zajednice. Meusobno pomaganje je takoe jedan od preduslova za razvijanje skladnih i uspjenih odnosa u braku. To pomaganje pored materijalnog pomaganja podrazumjeva i pomo savjetovanjem, utjehom, raumijevanjem, kao i emocionalna podrka. PRESTANAK BRAKA - brak moe prestati: 1. smru branog partnera, 2. proglaenjem nestalog branog partnera umrlim, 3. ponitenjem i 4. razvodom braka.

Prestanak braka smru - brak je ivotna zajednica mukarca i ene. Momentom smrti jednog ili oba brana partnera prestaje brak. Prestanak braka smru uvodi se u matinu knjigu umrlih i dokazuje izvodom iz ove matine knjige.

Prestanak braka proglaenjem nestalog branog partnera umrlim Umrlim se moe proglasiti:- osoba o ijem se ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ieg je roenja proteklo 60 g.; - osoba o ijem se ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koju je vjerovatno da vie nije iva; osoba koja e nestala u brodolomu, poaru, poplavi, zemljotresu ili kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za 6 mjeseci od dana prestanka takve opasnosti;- osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od prestanka neprijateljstva. Ponitenje braka jedan je od naina prestanka braka. Brak e se ponititi kada se utvrdi da prilokom njegovog sklapanja nije bio ispunjen jedan od uvijeta za njegovu punovanost. Pored ovih uzroka normiran je jo jedan zbog kojeg e se brak ponititi ako nije sklopljen u cilju voenja zajednikog ivota. Znai, kod oba budua brana partnera treba da postoji namjera da sklapanjem braka ostvare svoj drugi cilj, a ne da zasnuju zajednicu ivota. Brak nee biti nitav ukoliko je ova namjera postojala kod jednog od njih.Zakonodavac je razliitim subjektima priznao pravo na tubu za ponitenje. Pravo na tubu za ponitenje ima brani partner, pored njega pravo ima i organ starateljstva u sluaju kada je brak sklopljen izmeu srodnika u pravoj liniji, bez obzira na stepen , i u pobonoj liniji zakljueno s etvrtim stepenom. Brani partner i organ starateljstva imaju pravo na tubu i u sluaju kada je brak sklopila osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje. Tuba je mogua i u sluaju maloljetstva, brani partner koji je postao punoljetan, moe podnijeti tubu za ponitenje braka u roku jedne godine od nastupanja punoljetstva.

Razvod braka - Razvod braka je nain prestanka punovanog braka za ivota branih partnera iz uzroka i na nain predvien zakonom. Uzroci za razvod braka nastaju nakon zakljuenja braka, u toku zajednikog ivota. To su injenice i okolnosti koje mogu dovesti do nepodnoljivosti zajednikog ivota. Brak se moe razvesti samo na zahtjev branih partnera. Ponitenje je jai osnov za prestanak braka nego razvod braka. Stoga, ako istovremeno postoje i uzrok za ponitenje i za razvod braka, brak e se ponititi. Brak se moe razvesti samo za ivota branih partnera. Brak se moe razvesti samo iz uzroka predvienih zakonom. Brak se razvodi pred nadlenim organom u postupku koji je propisan zakonom. Osnovni sistemi razvoda braka u savremenom zakonodavstvu Sistem zabrane razvoda braka, Sistem potpune slobode razvoda braka, Sistem sankcije, Mjeovtiti sistem razvoda braka, Sistem poremeenosti branih odnosa. Klasifikacija brakorazvodnih uzroka a. opi I posebni brakorazvodni uzroci, b. Apsolutni i relativni brakorazvodni uzroci, c. Skrivljeni i neskrivljeni brakorazvodni uzroci, d. Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu stie protekom roka i uzroci kod kojih pravo na tubu nije vezano rokom, e. Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu gubi protekom roka i uzroci kod kojih se pravo na tubu ne gubi protekom roka Postupak posredovanja Poveanje broja razvedenih brakova vrlo lo je rezultat mirenja u praksi.Porodini zakon FBiH je institut mirenja zamijenio sa institutom posredovanja. Posredovanje predstavlja jedan od alternativnih naina rjeavanja sukoba u porodici. Usmjereno je na pruanje strune pomoi strankama, odnosno lanovima porodice, kako bi na miran nain prevazili konfliktne situacije i doli do sporazuma. Postupak posredovanja treba da doprinese poboljanju komunikacije meu lanovima porodice, da omogui prijateljsko ureenje spornih pitanja, obezbijedi odavanje linih kontakata izmeu roditelja i djece. Kroz postupak posredovanja treba osigurati zatitu interesa djeteta.

Dale, cilj posredovanja je da se uz strunu pomo prevaziu konfliktne situacije i nesporazumi meu lanovima porodice. Posredovanje je u nadlenosti fizikog ili pravnog lica ovlatenog na posredovanje. - Izbor fizikih i pravnih lica izvrio je Federalni ministar rada i socialne politike na osnovu javnog poziva u dnevnoj tampi. Popis izabranih lica dostavio je Federalnom ministarstvu pravde. Izbor je izvren u skladu sa Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavati osoba ovlatena za posredovanje.Kvalitet posrednika jeste u njegovoj neutralnosti i nepristrasnosti.to se tie mjesne nadlenosti zahtjev za posredovanje podnosi ovlatenoj osobi na ijem podruju podnosilac zahtijeva iam prebivalite, odnosno boravite, ili na ijem su podruju brani partneri imali zajedniko boravite.- Osnovna karakteristika postredovanja, po emu se PZ FBiH razlikuje od rjeenja ranijih zakona, tie se vremena pokretanja postupka. Postupak posredovanja prethodi brakorazvodnom postupku.PZ je normirao obavezu branog partnera ili oba brana partnera koji imaju zajedniku djecu nad kojom vre roditeljsko staranje da podnesu zahtjev za posredovanje. Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i rani partneri koji nemaju djecu.Od pravila posredovanja postoje izuzeci, odnosno oni koji nisu duni podnijeti zahtjev za posredovanje i to u sluajevima: ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost. to se tie sadraja postupka posredovanja, zakon normira da e u postupku posredovanja ovlatena osoba nastojati otkloniti uzroke koji su doveli do poremeenosti branih odnosa, odnosno izmiriti brane partnere. Moe ih uputiti na brano savjetovanje ili sline ustanove u cilju pomoi i dobijanja strunog savjeta. Ovlatena osoba duna je upoznati brane partnere s posljedicama razvoda braka, posebno onim koje se odnose na djecu. Ukoliko se brani partneri ne izmire, ovlatena osoba e nastojati da se oni sporazumiju o tome s kim e ivjeti njihovo maloljetno djete..Ukoliko se oba brana

partnera, uredno pozvana, ne odazovu na uestvovanje u postupku i ne opravdaju taj izostanak postupak e se automatski obustaviti. Postupak se nee obustaviti samo ukoliko izostane brani partner koji se ponaa nasilniki prema drugom branom partneru.Zakon je propisao i trajanje postupka: postupak mora biti okonan u periodu od 2 mjeseca. U naroito opravdanim sluajevima ovaj se rok moe produiti za jedan mjesec. ZATITA DJECE U BRANIM SPOROVIMA Kad se u postupku za razvod braka odluuje o tome s kojim e roditeljem djete ivjeti, o linim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne ivi , o izdravanju djeteta i o drugim sadrajima roditeljskog staranja, sud je obavezan pozvati organ starateljstva da uestvuje u tom postupku radi zatite interesa djeteta. O pokretanju ovog postupka duan je obavijestiti organ starateljstva, pozvati ga na roita i dostavljati mu podneske stranaka i sve odluke. Organ starateljstva ej duan odazvati se pozivu suda i uestvovati u postupku , preduzimajui sve radnje na koje ga zakonodavac obavezuje.

PITANJA IZ PORODICNOG PRAVA PRVA PARCIJALA 1. Prava na porodicu ( Ustav FBiH) ? 2. Meunarodni ugovori koji predstavljaju izvor branog prava su? 3. Direktni izvori porodinog prava ? 4. Pravo na privatni i porodini ivot regulirani su ? 5. Uticaj pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti braka za postojanje braka? 6. Koji je stvarno nadlean,a koji mjesno? 7. Razlika izmeu posredovanja i mirenja? 8. Brane smetnje su ? 9. Izuzeci od pravila o obaveznosti postupka posredovanja?

10. Kada e centar za socijalni rad biti nadlean za rijeavanje spornih pitanja iz razvoda braka koja su predmet sporazuma o posredovanju? 11. Priznanje materinstva i oinstva je ? 12. Znaaj pristanka majke i djeteta u postupku priznanja oinstva ? 13. Uslovi za priznanje oinstva materinstva ? 14. Navedite dejstva uspjeno osporenog oinstva i dejstva utvrenog vanbranog oinstva? 15. Dejstva uspjeno osporenog materinstva i dejstva utvrenog vanbranog materinstva? 16. Ovlatenja centra za socijalni rad u postupku prestanka braka ponitenjem? 17. Ko moe pokrenuti postupak otklanjanja branih smetnji i kakvu ulogu ima centar za socijalni rad u postupku otklanjanja? 18. naini pokretanja brakorazvodnog postupka u entitetskom zakonodavstvu u BiH? 19. Pojmovno odreenje razvoda braka? 20. Aktivno legitimisana lica za pokretanja postupka utvrivanja postojanja braka su ? 21. Pojam porodinog prava? 22. Objasnite ustavno naelo zatite porodice i djece? 23. Neotklonive brane smetnje? 24. Konstitutivni elementi braka? 25. Pojam krvnog srodstva i njegov znaaj u porodinom pravu? 26. Prava koja su regulirana normama imperativnog karaktera? 27. Prava oko kojih se ne mogu sporazumiti brani partneri ? 28. Prava oko kojih se mogu sporazumiti brani partneri? 29. Razlike izmeu ponitenja i razvoda braka? 30. Objasniti konvalidaciju ? 31. Koji uvjeti moraju biti da bi brani partneri mogli pokrenuti postupak razvoda braka po sporazumu? 32. to sve ini sadraj postupka posredovanja? 33. Porijeklo dijeteta od roditelja moe biti utvreno sudskim putem i to___________i osporavanje materinstva i oinstva vansudskim putem_______________ ?

34. Koja osoba moe priznati oinstvo i kojem djetetu se priznaje oinstvo? 35. Kada e se pristanak majke nadomjestiti saglasnou centra za socijalni rad? 36. Organi pred kojim majka daje izjavu o pristanku priznanja oinstva ? 37. Teorijska definicija braka? 38. Konstitutivni elementi vanbrane zajednice? 39. Uzroci za razvod braka shodno odredbama porodinog zakonodavstva BiH? 40. Brak je nepostojei ako je zakljuen usljed? 41. Navedite razloge za proglaenje braka nepostojeim? 42. Vanbrani status ima dijete koje rodi zena....? 43. Porodini zakon ne pravi razliku izmeu.......? 44. Objasnite nedostatak volje u kontekstu pretpostavke za sklapanje braka? 45. Da li je pravo na sklapanje braka i za zasnivanje porodice jedno pravo s dva pravna sadraja ili dva prava sa razliitim pravnim sadrajima? (odgovor je ovo drugo ) 46. Objasnite mjeoviti sistem razvoda braka? 47. Kada e sud odbaciti tubu za razvod braka? 48. Pojam branog prava? 49. Navedite posljedice nepostojeeg braka? 50. Navedite naela branog prava? 51. Slinosti izmeu ponitenja i razvoda braka? 52. Objasnite slobodan pristanak branih partnera kao bitan uvjet za postojanje braka? 53. Zakljuenje braka sa pravim hermafroditom.....? (odg. je proglaenje nepostojeim brakom)

You might also like