You are on page 1of 124

I ANTIAMERIKANIZAM

uzroci i rjeenja

ISLAMOFOBIJA

Original Mohamed Nimer, ed. Islamophobia and Anti-Americanism: Causes and Remedies Beltsville, Maryland: Amana Publications , 2007, 152 str. Prijevod Alem Koluh Redaktura Dr. Munir Muji Lektor Hurija Imamovi Izdava Centar za napredne studije, Sarajevo Tel.: 033 572 411 Fax: 033 572 410 Email: cns@bih.net.ba www.cns.ba
Zabranjeno umnoavanje u komercijalne svrhe. Knjiga je dostupna na www.cns.ba.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 323.12/.13:28]:323.28 (73) ISLAMOFOBIJA i antiamerikanizam : uzorci i rjeenja / urednik Mohamed Nimer ; prijevod na bosanski Alem Koluh. - Sarajevo ; Centar za napredne studije, 2009. 121 str.; 21 cm Prijevod djela: Islamophobia and anti americanism - Bibliografske i druge biljeke uz tekst ISBN 978 - 9958 - 9979 - 3 - 8 1. Nimer, Muhamed COBISS.BH-ID 17822470

ISLAMOFOBIJA
I ANTIAMERIKANIZAM
uzroci i rjeenja

Urednik Mohamed Nimer Prijevod na bosanski Alem Koluh

Sarajevo, 2009

U saradnji sa:

Izdava se zahvaljuje izdavakoj kui Amana Publications, Beltsville, Maryland, SAD na ustupljenim izdavakim pravima.

Sadraj
Saradnici ...................................................................................................... 7 Predgovor....................................................................................................13
Nihad awad

Uvod .............................................................................................................14
Islamofobija i antiamerikanizam meusobno se podupiru ........................... 15 Mohamed nimer

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma ......................... 26


Predrasude su stvarne i uzrokuju ogromnu tetu .......................................... 27 Parvez ahmed Istina i samodopadnost oblikuju antiamerikanizam i islamofobiju............. 32 Louay safi Optuivanje protivnika za antiamerikanizam je stara politika..................... 36 John voll

Pogrena shvatanja .................................................................................. 42


Amerika i muslimanski svijet moraju promijeniti meusobni odnos ljubavi i mrnje ................................................................... 43 Anwar ibrahim Treba dekonstruirati nau veliku priu o superiornosti ................................ 46 Scott c. Alexander Ponovno ispitajmo koncept sekularizma ......................................................... 57 Jamal badawi

Posljedice politike ..................................................................................... 60


Krenja ljudskih prava pothranjuhu antiamerikanizam ............................... 61 Chip pitts Ameriki imperijalizam pothranjuje antiamerikanizam ............................... 66 Louis cantori

Uloga medija .............................................................................................. 70


Treba kriviti popularne medije i kreatore javnog mnijenja ........................... 71 Samer shehata Al-jazeera nije krivac .......................................................................................... 82 Hafiz al-mirazi Problem su automatske reakcije i kontrareakcije ........................................... 85 Claude salhani

Uloga vjerskih voa ................................................................................. 90


Ovo je sukob roaka........................................................................................... 91 James jones Treba da gradimo na uzvienim vrijednostima koje dijele sve religije......... 96 Muzammil siddiqi Ne stvarajte stereotipe o evangelistima ......................................................... 102 Richard cizik Primijenimo nae zajednike vrijednosti u javnoj sferi ............................... 105 Shanta premawardhana

Uloga amerikih muslimana .................................................................. 110


Budimo na strani amerike velikodunosti ................................................... 111 Cherrif bassiouni Ameriki muslimani imaju ulogu u premotavanju jaza ............................ 116 Asma asfarrudin

SARADNICI

Dr. Asma Afsaruddin vanredni je profesor arapskih i islamskih studija na Univerzitetu Notre Dame (Notre Dame, IN). Podruje njenog istraivanja su islamsko politiko i religijsko miljenje, Kuran i Hadis, islamska intelektualna historija i pitanja koja se tiu odnosa izmeu spolova. Napisala je i priredila tri knjige, od kojih je najnovija Vrlina i prednost: Srednjovjekovni islamski diskurs o legitimnom vodstvu. Afsaruddin djeluje kao predsjednica Centra za izuavanje islama i demokratije i savjetnicapri organizaciji Karamah koja se bavi pravima ena i ljudskimpravima openito. Godine 2005. Carnegie korporacija imenovala je uenjakom godine.

Asma Afsaruddin

Dr. Parvez Ahmed predsjednik je Vijea za ameriko-muslimanske odnose (CAIR). Vanredni je profesor finansija na Univerzitetu Sjeverna Florida u Jacksonvillu. Poredobavljanja akademskih poslova, pie i lanke putem kojih razbija predrasude o islamu i muslimanima. Njegovi lanci objavljivani su u nekoliko vodeih novina irom zemlje. Dr. Ahmeddjeluje kao slobodni lan Amerike unije za graanske slobode na Floridi. Takoer je i lan OneJax, bive Dravne konferencije o drutvu i pravdi (NCCJ).

Parvez Ahmed

Scott Alexander je vanredni profesor islamskih studija i voditelj katoliko-muslimanskih studijapri Katolikoj teolokoj uniji(Chicago IL). Doktorirao je iz oblasti historije religija s naglaskom na islamske studije koji je odbranio na Univerzitetu Columbia i urednik je knjige Sestre: ena, religija i vodstvou kranstvu i islamu. Alexander vodi brojne meureligijske dijaloge s namjerom da potakne muslimane, Jevreje i kraneu ikagu na razgovor o onome to im je zajedniko.

S c o t t A l e x a n der

Jamal Badawi profesor je na Odsjeku za religijske studije i menadment pri Univerzitetu Saint Mary (Halifax, NS, Canada). Dodiplomske studije zavrio je u Egiptu, u Kairu, a magistrirao i doktorirao na Univerzitetu Indiana (Bloomington, IN) iz oblasti poslovne administracije. Dr. Badawiveoma je traen predava u Sjevernoj Americi i izvan nje. Producirao je televizijski serijal Islam u fokusuu 352 nastavka. Serijal je prikazan na mnogim lokalnim televizijskim stanicama u Kanadi, Sjedinjenim Amerikim Dravama i drugim zemljama. Takoe je napisao knjige Ravnopravnost spolova u islamu: osnovni principi (American Trust Publication: 1995) i Vodstvo: islamska perspektiva (Amana Publications: 1999).

J a m a l B a d a wi

Dr. M. Cherif Bassiouni ugledni je istraiva, profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta DePaul (Chicago, IL) i predsjednik njegovog Meunarodnog instituta za ljudska prava. Djeluje pri Ujedinjenim narodima kao lan i predsjednik Komisijeza istraivanje ratnih zloina na podruju bive Jugoslavije pri Vijeu sigurnosti. Bio je imenovanod strane Ujedinjenih naroda za Visokog povjerenika za ljudska prava i nezavisnog eksperta za ljudska prava u Afganistanu 2004. godine. Profesor Bassiouni napisao je 24 knjige, priredio 44, i napisao 217 radova iz oblasti meunarodnog krivinog prava, komparativnog krivinog prava, meunarodnog prava u oblasti ljudskih prava i irokog podruja drugih pravnih pitanja.

C h e r i f B a s s i o uni

Dr. Louis J. Cantori stekao je doktorat iz oblasti politikih nauka na Univerzitetu Chicago (Chicago, IL). Studirao je godinu dana islamsku filozofiju na Teolokom fakultetu Univerziteta al-Azhar (Kairo, Egipat). Napisao je i priredio etiri knjige, ukljuujui: Lokalne politike i razvoj na Bliskom istoku (Westview Press: 1984), a takoer je i autor vie od 40 lanaka. Bivi je predsjednik Amerikog vijea za prouavanje muslimanskih drutava predaje politike nauke na Univerzitetu Maryland, Baltimore County (Baltimore, MD) i djeluje kao ugledan gostujui predava pri Ministarstvu vanjskih poslova Sjedinjenih Drava.

Louis Cantori

Richard Cizik potpredsjednik je Ureda za odnose s vladom Nacionalne asocijacije evangelista (NAE) i urednik je asopisa Washington Insight, koji izdaje spomenuta organizacija. Takoer vodi Washington Insight briefing i Kransku studentsku konferenciju, koja se bavi pitanjima vodstva usmjeravajui njenu politiku na pitanja kojima se bave Kongres, Bijela kua i Vrhovni sud, a djeluje i kao glasnogovornik koji na nivou cijele drave iznosi stavove evangelista.

Richard Cizik

Anwar Ibrahim bivi je zamjenik premijera i ministar finansija Malezije, a takoer je i utemeljitelj malezijskog Muslimanskog omladinskog pokreta (ABIM). Mr. Ibrahim iskusio je politiko proganjanje. Godine 1999., nakon krajnje kontroverznog suenja osuen je na est godina zatvora. Meutim, albeni sud 2004. godine donio je suprotnu presudu i naredio njegovo oslobaanje. Sada predaje o temama vezanim za islam i Zapad na Univerzitetu Georgetown (Washington, DC).

Anwar Ibrahim

James Jones vanredni je profesor svjetskih religija i afrikih studija naManhattanville Collegeu (Purchase, NY). Bivi je predsjednik Odjeljenja za svjetske religije i gostujui profesor na Fakultetu za islamske i drutvene
9

James Jones

nauke (Ashburn, VA). Njegove istraivake i predavake aktivnosti usmjerene su na identitet amerikih muslimana i rjeavanje konflikta. Posjeduje diplomu iz historije sa instituta Hampton, magistarsku diplomu iz oblasti religije sa Teoloke kole Univerziteta Yale i doktorat iz kransko-muslimanskih odnosa koji je stekao na Harford Seminary.

Hafiz al-Mirazi ef je vaingtonskog ureda televizije al-Jazeera. Prije toga, bio je dopisnik za BBC-jev Arabic/World Serviceu Washingtonu a takoer je i voditelj talk-showaza Arab News Network i Arab Network of America. Djeluje kao pisac, urednik, a nastupa i za Glas Amerike. Posjeduje diplomu iz oblasti politikih nauka sa Kairskog univerzitetai magistarsku diplomu iz oblasti svjetske politike sa Amerikog katolikog univerziteta(Washington, DC).

H a f i z A l - M i r azi

Chip Pitts je predsjednik Komiteta za zatitu prava, bivi predsjednik Amnesty Internationala za SAD, meunarodni pravni zastupnik, ulaga i poduzetnik, te pravni savjetnik poslovnim ljudima. Bivi je glavni pravni slubenik Nokije i partner ujednoj vodeoj svjetskoj pravnoj firmi. Sada predaje pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta Stanford, gdje je i sam stekao diplomu iz oblasti prava. lan je Vijea za odnose sa inostranstvom i Mirovnog vijeaza vanjsku politiku.

Chipp Pitts

Dr. Louay Safi direktor je ISNA Centra za unapreenje upravljanja (ILDC, Plainfield, IN). Takoer je lan nekoliko vodeih muslimanskih organizacija ukljuujui Centar za prouavanje islama i demokratije (CSID) i Asocijaciju muslimanskih drutvenih znanstvenika (AMSS) te lan redakcije nekoliko publikacija, ukljuujuiIslamske horizonte. Stekao je doktorat iz politikih nauka na Dravnom univerzitetu Wayne i autor je knjige Mir i granice rata, The International Institute of Islamic Thought, 2001.

Louay Safi

10

Claude Salhani je UPI-jev meunarodni urednik, a ekspert je u pitanjima koja se tiu Bliskog istoka, terorizma i islama. Tokom svoje tridesetogodinje karijere, Salhani je proputovao preko 75 drava izvjetavajui o znaajnim dogaajima. Godine 1998. objavio je svoje memoare o izvjetavanju sa Bliskog istoka pod naslovom Black September to Desert Storm: A journalist in the Middle East (Od crnog septembra do Pustinjske oluje: novinar na Bliskom istoku) (University of Missouri Press, 1998). Tokomkarijere putovao je sa nekoliko amerikih predsjednika i izvjetavao, a izvjetavao je i o stranim dostojanstvenicima. Boravio je i radio u Bejrutu, Kairu, Parizu, Briselu, Londonu, New Yorkui Washingtonu.

Claude Salhani

Samer Shahata predaje bliskoistone studije na Univerzitetu Georgetown (Washington, DC). Tokom 2002-2003. akademske godine vodio je postdiplomski studij iz oblasti arapskih studija. Prije dolaska na Georgetown, proveo je godinu dana kao stipendistna Univerzitetu Columbia, te jednu godinu kao voditelj postdiplomskog studija u Centru za bliskoistone studije Univerziteta u New Yorku. Predavao je i na Amerikom univerzitetu u Kairu. U proljee 2002. zajedno sa Michaelom Hudsonom pokrenuo je popularni kurs pod nazivom Sjedinjene drave, Srednji istok i rat protiv terorizmana kome predaje i sada. Posjeduje diplomu doktora politikih nauka, koju je stekao na Univerzitetu Princeton.

S a m e r S h a h ata

Dr. Muzammil Siddiqi direktor je Islamskog drutva okruga Orange (Garden Grove, CA). U dva navrata bio je predsjednik Islamske zajednice Sjeverne Amerike. Rano obrazovanje stekao jena Islamskom univerzitetu Aligarh i Darul Uloom Nadwatul Ulamau Lucknowu, Indija. Diplomirao je na Islamskom univerzitetu u Medini 1965. godine najviom ocjenom iz arapskih i islamskih studija. Magistarsku diplomu stekao je iz oblasti teologije na Univerzitetu Birmingham (Engleska) a diplomu doktora nauka iz komparativnih religija na Univerzitetu Harvard. lan je Vijea 100 Svjetskog ekonomskog foruma sa sjeditem u vicarskoj.
11

M u z a m m i l S i d d i qi

Veleasni dr. Shanta Premawardhana baptistiki je pastor i direktor Meureligijskog dijaloga Dravnog vijea crkava. Proteklih etrnaest godina vii je pastor crkve na Ellis Aveniji u Chicagu i aktivan je u Hyde Park i Kenwoodmeureligijskom vijeu. Od 1996. do 1998. bio je predsjednik te organizacije, koja trenutno ukljuuje trideset osam kranskih, hinduistikih, jevrejskih i muslimanskih kongregacija i organizacija. Premawardhana je stekao svoje teoloko obrazovanje u ri Lanki i Indiji. Magistrirao je iz oblasti komparativnih religija na Northwestern univerzitetu i doktorirao iz fenomenologije religija.

S h a n ta P r e m a w a r dhana

John O. Voll je profesor islamske historije i pomonik direktora Princ Alwaleed bin Talal Centra za muslimansko-kransko razumijevanje pri Univerzitetu Georgetown (Washington, DC). Drugo izdanje njegove knjige Islam: Continuity and Change in the Modern World (Islam: kontinuitet i promjena u modernom svijetu) objavljeno je u izdanju Syracuse univerziteta 1994. Predavao je historiju Bliskog istoka, islamsku i svjetsku historiju na Univerzitetu New Hampshire trideset godina do prelaska na Georgetown 1995. Diplomirao je na fakultetu Darmouth historiju i stekao doktorat iz historije i bliskoistonih studija na univerzitetu Harvard. ivio je u Kairu, Bejrutu i Sudanu i putovao irom muslimanskog svijeta.

John Voll

12

PREDGOVOR

Zanimanje za ispoljavanje i irenje islamofobije i antiamerikanizma strahovito je poraslo, naroito poslije teroristikih napada 11. septembra 2001. Meutim, problemi koji se podrazumijevaju pod ova dva pojma imaju mnogo dublje korijene. Pitanje je postalo globalno, Ujedinjeni narodi poduzeli su mjere s ciljem da se suoe sa antiamerikim napadima 2001.godine, a 2004. godine otvorili su forum na kojem se raspravljalo o islamofobiji. U periodu od 13. do 15. maja 2005. Vijee za ameriko-islamske odnose (CAIR) odralo je dvodnevnu konferenciju s ciljem da istraiuzroke nastanka ovih dvaju fenomena, koji su tetni za amerike muslimane. Radei na ovoj knjizi, dr. Mohamed Nimer je okupio univerzitetske profesore, novinare, istraivae, drutvene aktiviste i vjerske lidere od kojih je zatraeno da definiraju, analiziraju i kontekstualiziraju snage i dogaaje koji osnauju antiamerike i antimuslimanske osjeaje. Doprinosi ovih autora mogu otkriti prostor u javnom diskursu koji e omoguiti pronalazak preciznih i djelotvornih rjeenja. Ove rasprave nude vrijedna objanjenja problema koji oblikuju odnose izmeu Amerike i muslimanskog svijeta. Ono to izlazi na vidjelo iz razmatranja strunjaka i lidera jeste to da su nepravda i ekstremizam isprepleteni. Vladina i nevladina tijela treba da igraju vanu ulogu u prekidanju politike i ponaanja koja vode mrnji i destrukciji. Nadam se da e itaoci u ovoj knjizi pronai odgovore na mnoga pitanja koja optereuju nae vrijeme. Nihad Awad Izvrni direktor Vijea za ameriko-islamske odnose (CAIR)
13

U V O D: I S L A M O F O B I J A I A N T I A M ERIKANIZAM M E U S O B N O S E P O DUPIRU
Mohamed Nimer

Da bi se ocijenila veliina opasnosti koju predstavljaju islamofobija i antiamerikanizam, moramo razjasniti njihovu sutinu - ta oni jesu, a ta nisu. Kritiko prouavanje islama ili muslimana nije nita islamofobino. Kao to ni neodobravajua analiza amerike historije i vlasti nije antiamerika. Saradnici u ovoj knjizi osuuju mrnju usmjerenu prema vjerskim zajednicama ili pojedincima samo zato to su muslimani ili Amerikanci. Neko se moe ne slagati sa islamom ili neim to neki muslimani ine a da ne mrzi same muslimane i islam. Isto tako, mogue je suprotstavljati se amerikoj politici a da se ne mrzi Amerika kao nacija. Ova razgranienja mogu izgledati jasna i jednostavna, ali islamofobija i antiamerikanizam su i pored toga u porastu. Antimuslimanski osjeaji u Sjedinjenim dravamaintenzivirali su se naroito nakon teroristikih napada 11. septembra 2001. (dalje navoeno kao 9/11). Izmeu jedne etvrtine i jedne treine Amerikanaca imaju negativan stav o islamu i muslimanima.1 Vodei mislioci, posebno na internet blogovima, radiostanicama i kablovskim talevizijama naglaenije koriste grubijezik kada je u pitanju islam. Franklin Graham, Jerry Falwell i Pat Robinson, vjerski lideri kojim se obino dodvoravaju vladini slubenici i politiari, nazvali su islam nemoralnom religijom, vjerovjesnika Muhammeda teroristom, a muslimane gorim od nacista.
1

Takvi nalazi su potvreni anketom javnog mnijenja provedenom od strane CAIR-a 2004. Pogledaj, CAIR, American Public Opinion about Islam and Muslims (Ameriko javno miljenje o islamu i muslimanima), Wahington, DC, 2005. 15

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Globalno istraivanje svjetskog javnog mnijenja o Sjedinjenim Amerikim Dravama iz novembra 2005. otkrilo je da su negativni osjeaji bili obostrani. U pet najznaajnijih zemalja sa muslimanskom veinom, od 51 do 79 procenata ispitanika iskazalo je nepovoljno miljenje SAD-u. Istraivanje je otkrilo da su izvori neslaganja (bili) ukorijenjeni u suprotstavljanju amerikoj politici u muslimanskom svijetu, posebno ratu u Iraku i podrci Izraelu.2 Iako ovi stavovi ne moraju nuno doticati nau definiciju antiamerikanizma, dokazi pokazuju da muslimani stvarno imaju snane negativne stereotipe o Zapadnjacima generalno, a posebno o Amerikancima. U junu 2006. anketa Pew istraivakog centra je pokazala da veina anketiranih u svim preteno muslimanskim zemljama Zapadnjake povezujesa pohlepnosti, arogantnosti, nemoralnosti, sebinosti i nasilnosti. Velika veina u Jordanu, Turskoj i Egiptu - kao i veina muslimana u Nigeriji - smatraju Zapadnjake fanatinima.3 Iza jednoglasnog iznoenja negativnih stavova o Amerikancima stoje agitiranja koja izazivaju antiamerike osjeaje. Muslimanski radikali krive Ameriku za veinumuslimanskih problema u svijetu, ak i u podrujima gdje Amerika ne igra znaajnu ulogu. Naprimjer, Bin Laden ponavlja da je ameriki imperijalizam odgovoran za ugnjetavanje muslimana u indijskoj dravi Assam. Bin Ladenova pogrena logika izgleda otprilike ovako: primjena amerike sile ostavila je muslimane u nemogunosti da zatite ranjive muslimanske manjine, kao to je ona u Indiji. Meutim, nema povezanosti izmeu jaanja amerike moi i ugnjetavanja muslimana u Assamu. Ustvari, generalna slabost muslimanskih zemalja zapoela je prija uspona amerike moi na globalnom planu. Promiljanja u tekstovima sadranim u ovoj publikaciji bacaju svjetlo na uzroke islamofobije i antiamerikanizma i njihova rjeenja. Izmeu ostalog, ona nastoje da se suoe sa slijedeim pitanjima: Koji su faktori doveli do ovog nesretnog stanja? Koja rjeenjatreba traiti da se uklone i isprave predrasude? Koja je uloga vjerskih lidera u promoviranju dijaloga i tolerancije? Mogu li ameriki muslimani prevladati ponor nerazumijevanja? Veina narednih lanaka ukazuje na to da su islamofobija i antiamerikanizam povezani jedno s drugim, kao i sa politikom, medijima i globalnim odnosima. Ovi prilozi utemeljeni su naamerikoj historiji, religijskom znanju i paljivim razmatranjima politikih i historijskih kretanja.
2 3

http://pewresearch.org/pubs/6/arab-and-muslim-perceptions-of-the-united-states. http://pewglobal.org/reports/display.php?PageID=831.

16

Uvod

Kao to je jasno ukazano u ovoj knjizi, optube za islamofobiju i antiamerikanizam obino se koriste kao sredstva u onom to Louay Safi naziva ratom ideja. John Voll podsjea itaoce da je amerika historija puna ove stare politike - prakse odbacivanja oponenata kao nepatriotskih elemenata koji djeluju izvan nacionalnog konsenzusa. Voll pokazuje kako je ovo pribjegavanje politici zastraivanja bilo zastupljeno od ranih dana amerike drave. Termin McCarhthyism skovan je da opie antikomunistiku histeriju u 1940-im i 1950-im. Prema glasovitom pravnom strunjaku Davidu Coleu, napadanje muslimana poslije 9/11. je ponavljanje te historije koja ukljuuje iste stroge izvrne mjere, problematine administrativne procedure, ustavno upitna uznemiravanja, znatieljna kongresna sasluanja i javni diskurs koji pobuuje strah - od ega je veina bazirana na okrivljivanju na osnovu pukog dovoenja u vezu.4 Naravno, ovo ne ukazuje na to da navedeno ispoljavanje mrnje nema svoje vlastito, samostalno znaenje, ve da ono treba da bude shvaeno u kontekstu. U vezi s tim, naredni lanci istiu brojne teme na koje se namjeravam fokusirati u ostatku ovog uvoda.

Realne pritube
Islamofobiju i antiamerikanizam pothranjujui realni razlozi. Nepravedna amerika politika uzrokuje antiamerike osjeaje, dok terorizam izaziva islamofobiju. Asma Afsaruddin naglaava da je ispoljavanje amerike moi (direktno ili zastupanjem, kao u sluaju Izraela) nanijelo tetu muslimanima u nekoliko zemalja, ukljuujui Irak i Afganistan. Luois Cantori izvjetava o prisustvovanju jednom javnom skupu, na kojem su lanovi amerike okupacione administracije u Iraku po povratku u Ameriku kazali kako su obradovani onim to su vidjeli kao uspjean ameriki imperijalizam. Sjedinjene Drave brinu za svoje vlastite interese. Meutim, mnogi muslimani u svijetu doivljavaju ameriku politiku kao vodei faktor u guenju njihovog progresa i uskraivanju istinskih politikih reformi u muslimanskom svijetu. Nema sumnje da je amerika invazija na Irak osnaila ovakve poglede. Oruje za masovno unitavanje kao lani izgovor koji je
4

David Cole, The New McCarthyism: Repeating History in the War on Terrorism (Novi McCarthizam: Ponavljanje historije u ratu protiv terorizma) u Harward Civil Rights Civil Liberties Law Review ( Harwardski asopis za graanska prava -graanske slobode) Vol. 38, broj 1, 2003, str. 1-30. 17

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

koriten za opravdavanje ovog vojnog pohoda povealo je ve postojei bijes u mnogim dijelovima muslimanskog svijeta, gdje ljudi intervenciju koja je poduzeta pod navedenim izgovorom posmatraju kao napad iji je otvoreni cilj slabljenje muslimana. Chip Pitts objanjava drugi element amerike politike koji kod muslimana stvara rezerviranost prema Americi. Rije je o tome da krenje ljudskih prava potie antiamerike osjeaje. Glavni incident koji je raspirio strasti ljudi irom svijeta bili su sramni inovi torture u irakom zatvorenikom centru Abu Gharib i drugim objektima koje su Amerikanci drali. Ostali incidenti ukljuuju pravni bezizlaz s kojim su se suoili mnogi muslimani koje je Amerika pritvorila irom svijeta, ukljuujui i tako oigledno nevine ljude kao to su kanadski dravljanin Maher Arrar i druge koji su izrueni drugim vladama da bi bili zlostavljani. Tu su i zatvaranja i specijalne registracijske procedure nametnute hiljadama nevinih Arapa i muslimana imigranata koji ive u Americi. Svaki akt terorizma koji poine ekstremisti muslimani tjera islamofobe u nove krajnosti. Ni jedan od saradnika na ovoj knjizi ne dovodi u pitanje istinitost navedenog stava. Naravno, neko moe kazati kako je onaj koji je za jednu osobu terorist, za drugu osobu borac za slobodu. Meutim, bilo kako da se uzme, ne moe se moralno opravdati napadanje civila. Naalost, mnogi muslimani osjeaju se nemono kada doe do oaranosti poau terorizma, koja se ispoljava prema onima poput al-Qaide, emu pogoduje injenica da u muslimanskom svijetu vlada politiki haos, ije jaanje amerika vanjska politika pomae tako dugo. Sjedinjene Drave su naslijedile i odravaju status quo u muslimanskom svijetu podijeljenom od strane evropskih kolonijalnih sila. Usto, Sjedinjene Drave odravaju kompleksan set bilateralnih i multilateralnih veza sa muslimanskim zamljama, koje u veini sluajeva vode vladari koji su marginalizirali civilno drutvo. I pored toga, podravatelji ovog neodrivog odnosa najglasniji su u zahtijevanju da se muslimani, (koji uzvraaju da su nemoni), okrenu unutra i ujedine se u iskorjenjivanju terorista. Pojednostavljeno, izgleda kontradiktorno to Amerika onemoguava muslimanima da sami upravljaju sobom, a onda ih krivi za nestabilno stanje koje za rezultat ima gubljenje kontrole (ili istinskogsuvereniteta) nad njihovim vlastitim ivotima. Pa ipak su islamski aktivisti irom svijeta nedvosmisleno osudili napade 9/11. Lideri amerikih muslimana
18

Uvod

i vodei islamski centri potpisali su antiteroristiku fetvu (religijski stav), koju su izdali vodei muslimanski pravnici.5 A muslimanske agencije za javnapitanja odravaju redovne kontakte sa agencijama koje promoviraju potivanje prava. Izmeu islamofobije i antiamerikanizma postoji uzajamna povezanost tipa uzrok - posljedica. Teroristiki napadi protiv Amerikanaca slijede antimuslimansku retoriku i djelovanje. To redovno pojaava antiameriko raspoloenje i izaziva novu rundu teroristikih napada. Za one poput Shanta Premawardhane, koji nastoje da promoviraju izmirenje, nevano je pitati koji je od ovih fenomena poeo prvi. Dovoljno je rei da postoji jasna veza izmeu njih, tj. kako islamofobija jaa, tako antiamerikanizam biva snaniji i obrnuto. Bin Ladenovo razvlaenje linije logike izvan razuma i injenica kada okrivljuje Ameriku jasno je antiameriko, isto kao to je opravdavanje rata u Iraku napadima od 9/11. islamofobino. U oba sluaja, opravdavanje napada uinjeno je putem na ideologiji utemeljenih stavova o historiji i dogaanjima u svijetu, pri emu se odgovornost za dogaaje ne ustanovljava na bazi povezivanja initelja sa djelom, nego selektivno, mijeajui geopolitike analize i vizije sa etnikim, religijskim i/ili nacionalnim prijateljskim vezama.

Dijalog i reforma
Praktino, legitimne pritube moraju biti usmjerene tako da zaustave izvore bijesa. Ovo nije poziv Sjedinjenim Dravama da se odreknu svog povoljnog vojnog i ekonomskog poloaja da bi zadovoljile druge. Takoer, to ne znai da vlasti u muslimanskim zemljama treba da cenzuriraju javno mnijenje da bi dokazale amerikoj vladi kako se estoko suprotstavljaju ekstremizmu. Kao to Cantori potcrtava, to znai da amerika vlada treba raditi na tome da postigne rjeenje, ili u najmanju ruku da se uzdri od suprotstavljanja nacionalnim liberalnimpokretima, jer u suprotnom pothranjuje opravdanu srdbu protiv Sjedinjenih Drava. On upozorava da se ovo nee desiti sve dok je amerika vlada u vrstom stisku onih koji vjeruju u imperijalistiku Ameriku i koji su skloni da iskoriste i/ili ignoriraju temeljne amerike principe demokratije i ljudskih prava kao puka politika sredstva. 6
5 6

http://www.cair-net.org/includes/Anti-TerrorList.pdf. Michael Scheuer, bivi ef CIA jedinice u kojoj je bioBin Laden slae se sa ovom procjenom u svojoj knjizi Imperial Hubris (Imperijalistika oholost), Washington, DC: Brasseys Inc., 2004. 19

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Ako postoji stvar koja je zajednika svim izlaganjima uvrtenim u ovu knjigu, to je onda naglaavanje vanosti dijaloga u raskrinkavanju mitova i postizanju ispravnog razumijevanja stvari s ciljem izgradnje bolje budunosti. Generalizacije remete nae meusobno razumijevanje. Richard Cizik skree panju muslimanima da ne izjednaavaju evangeliste sa kranima fundamentalistima. Muslimani moraju uzeti u obzir ovaj zahtjev, zbog toga to se oni tako dugo ale kako su zapadni intelektualci izmislili termin fundamentalistiki islam i izjednaili karakteristike koje podrazumijevaju pod tim terminom sa profilima muslimana praktikanata, njih izjednaili sa ekstremistima, a ekstremiste sa teroristima. Poslije Iranske revolucije 1979. godine, takve ocjene primjenjivale su se na muslimane iije, a poslije 9/11. postalo je moderno napadati muslimane nazivajui ih vehabijama ili selefijama, kako naglaava Anwar Ibrahim. Skicirajui put koji vodi izvan graenja stereotipa i komunikacije bazirane na ignorantskom profiliranju, James Jones upuuje muslimane, krane i Jevreje da prepoznaju svoje abrahamske korijene kao jaku osnovu za komunikaciju izmeu svih sljedbenika ovih triju religija. Muzammil Siddiqi pokazuje kako Deset zapovijedi iz Starog zavjeta imaju korespondirajue ajete u Kuranu. Siddiqi takoe navodi citate iz razliitih religijskih svetih knjiga da dokae kako je zlatno pravilo, ono koje jednostavno preporuuje da druge treba tretirati onako kako mi elimo biti tretirani, univerzalni princip koji nudipravi moralni osnov za miran suivot. Pristalice teorije politikog realizma mogu misliti da te uzviene ideje nee promijeniti prirodu meunarodnih odnosa, koji su, u njihovim oima, bazirani na nepovjerenju, moi i interesu. Ali oni koji vjeruju u slobodnu volju ljudskih bia nee se sloiti s tim. Zaista, Scott Alexander e nazvati radikalne realiste trijumfalistima predodreenim da podjarmljuju druge. Voll i Safi pozivaju globalnom diskursu koji pretpostavlja zajedniku budunost. Unutar ovog okvira, mnogi subdiskursi mogu se pokazati korisnim. Mora se povesti razgovor koji e se suoiti sa idejom o svjetskoj dominaciji. Alexander istie da ni Biblija ni Kuran ne opravdavaju dominaciju i tlaenje. Pritom se poziva na Richarda Bullieta, znanstvenika s Princetona, i iznosi stav da su islamska i kranska civilizacija vie meusobno povezane nego to su mnogi spremni priznati. Druga razmjena u globalnom dijalogu kree se oko meuvjerskih odnosa. Konzervativac Cizik, sa Dravnom asocijacijom evangelista, tvrdi da su
20

Uvod

uobiajeni, feel-good, meuvjerski susreti ili svojim tokom i proizveli malo opipljivih rezultata. On poziva na angairanje koje e potivati razlike izmeu vjerskih zajednica kao i ono to im je zajedniko. Liberal Premawardhana, zajedno sa Dravnim vijeem crkava, podsjea itaoce da su kontakti izmeu muslimana i glavne struje protestanata otili dalje od ugodnih razmjena dobrih ideja i namjera. Bilo je zajednikih odgovora na krize, ukljuujui politike saveze za odbranu graanskih prava i suprotstavljanje neopravdanim ratovima. Trea diskusija tie se muslimana na Zapadu i ostatka ummeta (svjetske zajednice vjernika). Postoje dobre ideje koje muslimani Zapadadijele sa drugim muslimanima irom svijeta - ideje koje mogu doprinijeti reformi koja e moi da prui nadu i ublai radikalizam. Kao primjer uzmimo razlikovanje izmeu sekularizma i sekularnosti Damala Badawija. Prvospomenuto je antireligijska ideologija, kojoj e se muslimani suprotstaviti, dok je drugo princip koji omoguava kreiranje djelotvornog poretka, to muslimani mogu posmatrati kao dobro. On tvrdi daameriki model razdvajanja crkve i drave slijedi sekularni koncept. Ako ovakvo razumijevanje postane temelj za reformu u muslimanskim zemljama, to bi pokazaloda su ameriki principi spojivi sa islamskim idealima. Kako god, islam nikad nije ozakonio model ureenja kakav je crkveni. uvanje vjere povjereno je cijelom drutvu. A religijski autoritet za muslimane je uglavnom vrio funkciju kroz skolastike aktivnosti koje su nale odjeka kodobinih muslimana. Nijedan narod nee razviti demokratske institucije vrijeajui vlastite vrijednosti. Demokratizacija u skladu sa islamom e uvjeriti mnoge muslimane da se pridrue politikom procesu koji e zauzvrat zaustaviti izvore nasilja i antiamerikanizma. Konano, kontroliranje nezakonitih aktivnosti je zadatak koji najbolje obavljaju sigurnosne agencije. Muslimanske zemlje ne treba da rade samo na obuzdavanju teroristikih aktivnosti, one takoer treba da garantirajuslobodu govora i udruivanja, tako da ekstremistike ideje mogu biti prepoznate i izolirane od strane glavne struje muslimanskog miljenja. Ova mogunost mogla bi se pokazati djelotvornijom od amerikih vojnih poduhvata. Samo nada u bolju budunost moe ublaiti frustraciju sve oajnijih muslimana. Meutim, mogu se uti i glasovi koji tvrde da muslimani nisu spremni za demokratiju ili da islam i demokratski ideali nisu kompatibilni. Anwar
21

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Ibrahim tvrdi da govor o ovoj pretpostavljenoj nekompatibilnosti moe biti manifestacija islamofobije. To zapravo sugerira da su muslimani skloni nasilju i da preferiraju rat nad pregovorima kako bi rijeili meusobna razmimoilaenja. On preporuuje daamerike organizacije koje dolaze iz reda civilnog drutva angairaju odgovarajue organizacije iz muslimanskih zemalja, radije nego da pronalaze opravdanja kako im uskratiti mjesto za politikim stolom. Iz ove perspektive, tvrdi Ibrahim, debata oko islama i demokratije mora biti posmatrana u novom svjetlu: pristalice ideje da su islam i demokratija inkompatibilni su oni koji bi eljeli vidjeti kako se Zapad sukobljava sa muslimanskim svijetom. Drugim rijeima, na pitanje o kompatibilnosti izmeu islama i demokratije nije mogue odgovoriti na nain pozitivistikog naunog pristupa. To je prije pitanje neijih sklonosti u vezi sa relacijama Istok - Zapad. Oni koji su se odluili za konflikt izraavaju dobrodolicu intenziviranju islamofobije i antiamerikanizma. Ipak, tvrdnja da se muslimani moraju fokusirati na rjeavanje ozbiljnih problema koji prijete njihovom kulturnom ivotu, pa i samom postojanju njihovih vjerskih zajednica, ima punu vrijednost. Tu je graanski rat u Iraku, Palestinci pod izraelskom okupacijom ukljueni u samounitavajue stranake borbe. A muslimani ubijaju muslimane i u Darfuru, u Sudanu.

Prepreke i katalizatori za promjene


Ozbiljne prepreke ograniavaju anse za smislen razgovor. Poricanje je glavni komplicirajui faktor. Claude Selhanipodijelio je svoje iskustvo sa grupom saudijskih intelektualaca koji su poricali da je al-Qaida imala ulogu u dogaanjima9/11. Selhani navodi da su ovi intelektualci insistirali na tome da je CIA u tajnosti isplanirala napade kako bi opravdala budue ratove. Takav odnos poveava jaz u razumijevanju. Isto tako, neki Amerikanci poriu da islamofobija postoji ili da je antiamerikanizam povezan sa amerikim neopravdanim militarizmom i podrkom ugnjetavanju. Umjesto toga, oni tvrde da muslimani mrze Ameriku zbog njene slobode i demokratije. Ispitivanje javnog mnijenja u muslimanskim zemljama, voeno od strane zapadnih istraivaa, raskrinkava ovaj islamofobini mit. Najnovije takvo istraivanje proveo je Program za meunarodne politike odnose
22

Uvod

u aprilu 2007. Ovo istraivanje pokazuje da se veine u Maroku, Egiptu, Pakistanu i Indoneziji, etiri najnaseljenije muslimanske zemlje u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku, te u junoj i jugoistonoj Aziji suprotstavljaju napadima na civile, podravaju primjenu islamskog zakona u svojim zemljama, blagonaklono gledajuna demokratsku vlast i smatraju vrijednou otvorenost prema globalnim razmjenama.7 Slijedea prepreka jeste snishodljiv stav prema drugima, koji ponitava oekivanja od izgradnje onog to Alexander naziva odnosima povjerenja, koji su nuni za plodne veze. Muslimani koji govore o Americi kao bolesnoj kulturi doprinose poveanju nepovjerenja. lanovi Kongresa, kao to je Virgil Goode, koji se usprotivio izboru svoga kolege Keitha Ellisona da se zakune na Kuran, pojaavaju kod muslimana strah od politike iskljuivosti. Mediji, koji vae za mjesta odailjanja i tolerantnih i netolerantnih rijei, esto se okrivljuju za promoviranjestereotipa koji pothranjuju predrasude. Kako god, mediji djeluju, a profesionalci se razlikuju u pogledu kompetentnosti. Politiki i ideoloki interesi koji ih pothranjuju odve su razliiti, tako da ih se ne moe posmatrati kao jednoznane. Hafiz al-Mirazi tvrdi da su optube za antiamerikanizam uperene protiv al-Jazeere politiki motivirane i optereene dvostrukim standardima. Kao primjer navodi izvjetavanje o gnjevnim reakcijama na vijest o amerikim vojnicima koji su bacili Kuran u toalet u amerikom zatvorenikom centru u Guantanamo Bayu na Kubi. Ameriki dunosnici optuili su jednu satelitsku televiziju za promoviranje antiamerikog raspoloenja. Ova optuba, kako god, nije bila usmjerena protiv Newsweeka, stvarnog izvora spomenute vijesti, niti su amerike televizijske stanice bile kritizirane zbog izvjetavanja o demonstracijama protiv napadakog djelovanja. Mediji ne treba dabudu cenzurirani zbog toga to imaju nekoliko loih igraa. Svakako, medijsko osoblje treba biti educirano tako da sva neistinita, neosnovana i iz konteksta izvuena izvjetavanja budu zamijenjena onima koja su utemeljena na izvornim injenicama. Pored medija, i akademski svijet imat e korist od takve promjene. Znanstvenicima je povjereno educiranje javnosti o kompleksnim pitanjima. Kada oni, umjesto toga, izaberu
7

PIPA, Muslim Public Opinion on US Policy, Attacks on Civilians and al-Qaeda (Muslimansko javno miljenje o politici Sjedinjenih Drava, napadima na civile i al-Qaidi), Washington, DC, 2007. Anketa provedena u aprilu, pogledaj: http://www.worldpublicopinion.org/pipa/pdf/apr07/START_Apr07_rpt.pdf. 23

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

da brane postupke njima dragih politikih i vjerskih lidera, oni izdaju samu funkciju produciranja znanja koju im je drutvo povjerilo. Konzervativne Internet stranice, zajedno sa industrijom zabave, esto oznaavanom kao liberalna, tee ka ojaavanju veoma negativnih stereotipa o muslimanskim vjerskim i politikim grupama. Takva prikazivanja mogu nekad biti posljedica samog autorovog neznanja. Jones tvrdi da je negativno karakteriziranje drugih usmjereno na to da ih se stigmatizira i degradira u svrhu socijalne i politike kontrole. Neki kolumnisti i strunjaci koriste se ovakvim etiketiranjem s ciljem utjecanja na javno miljenje i javnu politiku. Neokonzervativni strunjak Frank Gaffney govori o umjerenim muslimanima kao o hrabrim, herojskim i uglavnom usamljenima.8 On eli da bude vien kao neko ko je samo protiv islamista, a ne i protiv islama,9 da uvjeri Amerikance kako postoji samo malo izoliranih umjerenih muslimana koji bi bili poeljni. Tako je u miljenju ovog islamofoba etiketa umjerenog samo prikladno pokrie za napadanje muslimana. Kreatori javnog mnijenja dijele odreenu krivicu. Samer Shehata pokazuje kako voditelji talk-show programa i sijai razdora meu religijskim liderima mogu imati odreeni interes u otroj retorici. Radikalan govor moe biti djelotvoran u pridobijanju podrke i ekstremisti nemaju motiva da se mijenjaju, osim ukoliko nain na koji nastupaju ne nailazi na prijem. Kada budu izazvani od strane vodee struje, nastoje da ublae svoju retoriku. Voditelji talk-show programa su se ak javno izvinjavali kada je njihovgovor poinjao da ugroava baze njihove finansijske podrke. Generalno, takva odbacivanja vlastitih rijei su rijetka i ovakvi sijai razdora snose stanovitu odgovornost za stvaranje zatvorenog kruga islamofobije i antiamerikanizma u okviru kojega jedno drugo uvijek iznova osnauje. Istraivanje o pomirenju posveeno je grupi sa najveom ulogom u ovom nastojanju: amerikim muslimanima. Cherrif Bassiouni vjeruje da ameriki muslimani imaju veliki potencijal da postanu katalizatorza znaajan i smislen dijalogjer su i Amerikanci i muslimani. Dok se suprotstavljaju marginaliziranju, treba da se bore protiv ekstremizma konstruktivnim ukljuivanjem drugih i nastojanjem da se izgrauju na uzvienim
Jennifer Harper, Curtain raised on documentary PBS shelved (Zastorna PBS-ovom dokumentarnom filmu je sputen), Washington Times, 25. april, 2007. 9 Frank Gaffney, A Film PBS Want Unaired, (Film PBS-a eli zaguenje), Washington Times, 13.april, 2007.
8

24

Uvod

vrijednostima islama i vrijednostima Amerike. Asma Afsaruddin nudi nam svjedoanstvo koje pokazuje da se ameriki muslimani nastoje suoiti sa ovim izazovom kroz svoj posao i lini ivot.

25

IZAZOVI DEFINIR ANJA ISL A MOFOBIJE I ANTIA MERIKANIZM A

P R E D R A S U D E S U S T VA R N E I UZROKUJU O G R O M N U T E TU
Parvez Ahmed

Islamofobija podrazumijeva neutemeljen strah i neprijateljstvo prema islamu. Taj strah i neprijateljstvo vode diskriminiranju muslimana, njihovom iskljuivanju iz glavnih politikih i socijalnih procesa, graenju stereotipa, stvaranju pretpostavki o njihovoj krivnji na osnovu asocijacija i, konano, kriminalnim djelima usmjerenim protiv muslimana koja bivaju poinjena zbog predrasuda. U dvadeset prvom stoljeu u Americi, svako od ovih zala je prisutno, a u nekim su krajevima i tolerirana. Dok je Amerika najvei napredak ostvarila u rasnoj jednakosti, jo je dug put pred nama dok stignemo do naeg cilja, kada e se o ljudima prosuivati na osnovu njihovog karaktera, a ne na osnovu boje njihove koe ili vjere. Islamofobija kao termin i fenomen zadobila je vanost u dijelu popularne teze Samuela Huntingtona koja govori o prijeteem sukobu islamske i Zapadne civilizacije. Kada se desio 9/11, ljudi su ve bili skloni da posmatraju islam sa sumnjom prikljuujui se pobjednikoj strani i kroz mnotvo izvora, primarno desnog krila, bili uspjeni u stvaranju klime ekstremnih predrasuda, sumnji i straha od muslimana. Ovo raspoloenje takoer je bilo potpomognuto od strane mnogih proizraelskih analitiara kao to su Daniel Pipes, Steve Emerson, Judith Miller i Bernard Lewis kao i mnogi drugi. Islamofobija je imala za posljedicu generalno i neupitno prihvatanje sljedeeg: islam je monolitan i ne moe se prilagoditi novim realnostima; islam ne dijeliiste vrijednosti sa ostalim vodeim religijama;
27

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

islam kao religija je inferioran u odnosu na Zapad. On je arhaian, barbarski i iracionalan; islam je religija nasilja i podrava terorizam; islam je nasilna politika ideologija.10

Pod ovim pretpostavkama svako muslimansko kritiziranje amerike politike prema muslimanskom svijetu odbacuje se kao reakcionarno, antisemitsko i iracionalno. Vodee muslimanske organizacije posmatraju se sa sumnjama i navode se razni izgovori za neukljuivanje zajednice amerikih muslimana. Takvi iskrivljeni stavovi prisutni su usprkos injenici da je muslimanski doprinos igrao znaajnu ulogu u razvoju civilizacije u Evropi, a historijski izvori biljee prvi dolazak muslimana u Ameriku 1312. god. kada je Mansa Abu Bakr putovao iz Malija u junu Ameriku. Pored toga, od deset miliona afrikih robova koji su doli u Ameriku, znaajan procenat su bili muslimani. 11 Pa ipak, islam i preostali muslimani u Evropi i Americi zakopani su pod stereotipnim predrasudama i neutemeljenim izjavama vezanim za njihovo vjerovanje, osobine i navike. Godine 2006. Vijee za ameriko-islamske odnose (CAIR) naruilo je istraivanje o amerikim glasaima muslimanima. Rezultati pokazuju da su ameriki muslimanski glasai mladi i visoko obrazovani(62 % njih imaju stepen bachelor ili vii). Ovo su dvostruko uporedivi podaci za registrirane glasae: vie od polovine zajednice ine strunjaci, 43% imaju dohodak od 50 000 dolara ili vie, 78% su u braku, a zajednica je u pogledu odanosti vjeri raznolika (31%posjeuje damiju sedmino, 16% jednom ili dva puta mjeseno, 27% ispitanika izjavili su da posjeuju damiju rijetko ili nikako. Najveibroj ispitanika izjavili su da smatraju sebe samo muslimanima izbjegavajui bilo kakve razlike, poput razlikovanja na sunije i iije. Drugih 36% izjavili su da su sunnije i 12% da su iije. Manje od polovine jednog procenta rekli su da su selefije, dok su 2% njih rekli da su sufije. 12
Pogledaj potpuni izvjetaj o islamofobiji sainjen od strane Runnymede Trust, Islamophobia: A challenge of Us All (Islamofobija: izazov za sve nas), London, UK, 1997). 11 O velikom broju muslimanskih robova vidi u: Sylviane A. Diouf, Servants of Allah: African Muslims Enslaved in the Americas (Allahove sluge: afriki muslimani u ropstvu u Amerikama), New York: NY, New York University Press, 1998. 12 CAIR, American Muslim Voters: A demographic Profile (Ameriki muslimanski glasai: Demografski profil), Washingtom, DC, October 24, 2006.
10

28

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

Rezultati istraivanja takoer pokazuju da su ameriki muslimani integrirani u ameriko drutvo: 89% njih izjavili su da glasaju redovno; 86% rekli su da slave etvrti juli, 64% rekli su da potuju ameriku zastavu; 42 % rekli su da volontiraju za institucije koje slue javnosti(u poreenju sa 29% irom zemlje u 2005). Pogledi (stavovi) amerikih muslimana o socijalnim i politikim pitanjima su slijedei: 84% izjavili su da muslimani treba snano da naglaavaju vrijednosti koje dijele sa kranima i Jevrejima; 82% rekli su da teroristiki napadi nanose tetu amerikim muslimanima; 77%rekli su da muslimani oboavaju istog Bogakao i Jevreji i krani; 69% njih vjeruje da bi i sama rezolucija o palestinskom pitanju poboljala ameriki ugled u muslimanskom svijetu, 66% podravaju rad na normaliziranju odnosa sa Iranom, 55% plae se da je rat protiv terorizma postao rat protiv islama; samo 12% vjeruju da je rat u Iraku bio vrijedan truda; i samo 10% podrava upotrebu vojske pri irenju demokratije u drugim zemljama.13 Usprkos ovim stavovima koji govore o njihovoj integriranosti u ameriko drutvo, pojaavanje antimuslimanskog raspoloenja u Sjedinjenim Dravama stvara tenzije i spreava bru integraciju muslimana. Evo nekih skorijih rezultata ispitivanja stavova amerike javnosti o islamu i muslimanima. Anketa Pew foruma za religiju i javni ivot iz 2004. pokazuje slijedee: Gotovo 4 od 10 Amerikanaca imaju nepovoljno miljenje o islamu, otprilike isti broj ima povoljno miljenje. Veina Amerikanaca vjeruje da je islam u odnosu na druge religije skloniji poticanju svojih vjernika na nasilje. 14 Anketa Cornell univerziteta iz decembra 2004: U cjelini, oko etrdeset etiri procenta ispitanika izjavili su kako vjeruju da su neka ogranienja graanskih sloboda amerikih muslimana neophodna; Dvadeset est procenata rekli su da smatraju kako bi amerike agencije paljivo trebalo da nadziru damije; Dvadeset devet procenata slau se da treba infiltrirati tajne agente u muslimanske civilne i humanitarne organizacije s ciljem da kontroliraju njihove aktivnosti i punjenje njihovih fondova.15
Ibid http://pewforum.org/publications/surveys/islam.pdf. 15 http://abcnews.go.com/sections/us/World/sept11_islampoll_030911.html.
13 14

29

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Anketa ABC Newsa iz marta 2005: etiri mjeseca poslije 9/11, 14% Amerikanaca vjerovali su da glavna struja islama podstie na nasilje, danas je to 34 %; Danas 43 % ispitanika misle da islam ne pouava potovanju prema vjerovanjima nemuslimana - to je mnogo vie u odnosu na prethodnih 22 %; Ljudi koji osjeaju da zaista razumiju islam skloniji su da ga posmatraju pozitivno. Meu muslimanima koji smatraju da zaista razumiju religiju, 59% nazivaju je miroljubivom, a 46 % smatra da ona pouava respektu prema vjerovanjima drugih.16 Anketa CAIR-a iz 2005. o stavovima Amerikanaca prema islamu i muslimanima: Nivo znanja o islamu je zapravo nepromijenjenod 2004. Samo 2% ispitanika pokazali su da su veoma upueni u religiju. Gotovo 60% ispitanika rekli su da nisu naroito upueni ili nisu uope upueni o islamu. Blizu 10 % njih rekli su da muslimani vjeruju u Mjesec. Tek malo preko jedne treine ispitanika pokazali su da znaju muslimanske voe koji osuuju terorizam. Ogromna veina Amerikanaca rekli su da bi promijenili svoje stavove o muslimanima ako bi muslimani stroije osuivali terorizam, pokazivali vie brige za Amerikance ili radili na poboljanju poloaja muslimanskih ena ili na poboljanju imida Amerike u muslimanskom svijetu. 17 Ovakva javna atmosfera vodi u diskriminaciju, iskljuivanje i nasilje. U 2006. godini, CAIR je primio 2467 pritubi u vezi s graanskim pravima,to se moe usporediti sa 1972 pritube u 2005. i 1522 pritube u 2004. godini. (18) Ovo predstavlja poveanje od 62% ukupnog broja pritubi za antimuslimansko uznemiravanje, nasilje i diskriminirajue postupanje prema muslimanima u 2004. godini. Za tano tri godine, 2467 prijava predstavlja najvei broj pritubi muslimana za krenje graanskih prava prijavljenih CAIR-u u njegovoj trinaestogodinjoj historiji. Dodajmo tome da je CAIRprimio 167 prijava antimuslimanski motiviranih krivinih djela u 2006. god., to je poveanje od 18% u odnosu na 141 takvu prijavu primljenu u 2004. 18
http://www.cair-net.org/downloads/pollresults.ppt. http://www.news.cornell.edu/releases/Dec04/Muslim.Poll.bpf.html. 18 CAIR, The Status of Muslim Civil Rights in the United States (Stanje muslimanskih graanskih prava u Sjedinjenim Dravama), 2007.
16 17

30

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

Uinak islamofobije nije vidljiv samo u ovom velikom porastu broja pritubi zbog diskriminacije koje su podnijeli muslimani, nego moe imati i druge posljedice koje e biti veoma tetne za drutvo u cjelini. Muslimanska omladina na Zapadu odrasta uz propovijedi o pluralizmu, jednakosti i slobodi, ali kada se te ideje ne primjenjuju na njihova vlastita prava, to moe voditi razoarenju, socijalnom poremeaju i, u najgorim sluajevima, iracionalnom nasilju. Islamofobija takoer slabi ameriku socijalnu strukturu. Postojanjeobrazovanog, strunog i patriotski orijentisanog sloja amerikih muslimana treba biti posmatrano kao resurs i snaga jer oni mogu znatno pomoi poboljanju slike Amerike u muslimanskom svijetu. Ameriki muslimani imaju duboko potovanje i ljubav prema Americi, kao to imaju suosjeanje i razumijevanje prema muslimanskom svijetu. Prema tome, ameriki muslimani mogu sluiti kao savren most izmeu Amerike i muslimanskog svijeta. Da bi olakali ovu tenju, kreatori amerike politike treba da konstruktivno ukljue amerike muslimane. Ameriki muslimani unutar kongresnih i izvrnih krugova koji u najveoj mjeri kreiraju politiku gotovo da nemaju predstavnika. Islamofobija spreava politiare u smislenom ukljuivanju muslimana, jer, povodei se za kalkuliranjem glasovima i novcem i idui nasigurno, politiari prihvataju tiraniju veine. Izlaz iz ovakve situacijejeste u razvijanju osjeaja nunosti da islamofobija mora biti proglaena neprihvatljivom kao to su to rasizam i antisemitizam u Americi. Islamofobija je ve poela razarati ameriki imid i kulturu. Kreatori javnog miljenja treba da posmatraju islam kao vjeru koja nosi u sebi razliitosti, ali ima mnogo zajednikogsa kranstvom i judaizmom, treba ga posmatrati kao neto to je razliito ali ne i manjkavo, i kao partnera u amerikoj budunosti.

31

I S T I N A I S A M O D O PA D N OST OBLIKUJU A N T I A M E R I K A N I Z A M I I SLAMOFOBIJU


Louay Safi

Antiamerikanizam i islamofobija imaju zajedniki nazivnik: i jedno i drugo se koriste kao strateka oruja u ratu ideja,posebno izmeu ljudi koji stoje na radikalnim stranama politiko/ideolokog spektra, i u muslimanskim drutvima i u Sjedinjenim Dravama. Na jednom nivou moemo prepoznati da i antiamerikanizam i islamofobija vuku korijene iz pogrenog prikazivanja, nepoznavanja, neistinai poluistina proizvedenih od strane amerikih ekstremista desnog krila. Vidimo kakoovi ljudi alju ideoloku poruku da bi oklevetali islam i marginalizirali muslimane. Meutim, na dubljem nivou, i jedno i drugo potjeu iz najosnovnijeg ljudskog instinkta: elje za moi. Ovo ukljuuje niske ljudske porive: pohlepu, udnju za moi, irenjem i dominacijom. Vano je prepoznati da, dok neki izvori pripadaju povrini, postoje drugi - realni koji stoje iza ispoljavanja ovakvih osjeaja. Moramo se suoiti s njima. Kadaistraujemo islamofobiju i antiamerikanizam, moramo takoer posmatrati dvije druge stvari: ameriku vanjsku politiku i terorizam, koje su obje doprinijele porastu antiamerikanizma i islamofobije. Najinteresantnije je da islamofobija i antiamerikanizam nisu potpuno neovisne pojave; one su zapravo meusobno povezane. Amerika vanjska politika dodatno je podstakla terorizam, a terorizam tjera ameriku politiku ka jo snanijem proizvoenju antiamerikanizma irom svijeta. Antiameriko raspoloenje nije karakteristino samo za muslimane. Naprimjer, mogue ga je nai meu Junoamerikancima koji su iskusiliameriku vanjsku politiku i teku
32

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

dravnu ruku koju SAD podiu kada se suoavaju sa vanjskim snagama. Slini osjeaji mogu se nai u Evropi i Aziji. Pew istraivanje (Pew Surwey), veoma bogat izvor informacija, pokazuje stepen nezadovoljstva i kritikih stavova prema amerikoj vanjskoj politici. I iskrenost i samodopadnost oblikujuosjeaje antiamerikanizma i islamofobije. Ja nisam naroito zabrinut zbog onih izvora koji potjeu iz ljudske samodopadnosti. Mi moemo misliti o zavisti kao izvoru antiamerikanizma, to su navodili mnoge dravne voe, mnogo puta. Moda je dio toga istina s obzirom na injenicu da su Sjedinjene Drave supersila koja nastoji da oblikujesvjetsku politiku. Naravno, takvu sili niko ne gleda sa simpatijama. Ali ovo nije izvor moje brige. Ja sam zabrinut zbog onih elemenata koji proistjeu iz iskrenosti, a ne iz samodopadnosti. Moramo posebno biti zabrinuti zbog amerike vanjske politike koja eli da proiri ili povea amerike interese na raun dostojanstva i dobrobiti drugih drutava. Takoer sam zabrinutzbog ekskluzivistikih ideologija koje se ire krozmuslimanski svijet i kroz ovu zemlju (SAD), ideologija koje ele okrenuti jednu grupu protiv druge. Kao ameriki muslimani, mi moramo obratiti panju na ove aspekte. Oni meu nama koji ne prate izjave Bushove administracije, kao i izjave samog predsjednika, vjerovatno su primijetili da se desio veliki pomak u njegovom diskursu i izjavama, pomak u pravcu naglaavanja i prepoznavanja vanosti demokratije kao i vanosti toga da ova zemlja stoji iza popularnih pokreta koji potiu demokratiju i slobodu i suprotstavljaju se diktatorskim i tlaiteljskim reimima. Ovo je dobrodola i vana promjena. Oni meu nama koji su pratili vanjsku politiku utemeljenu na politikom realizmu znaju da je vanjska politika Bushove administracije bila veoma cinina. Kreatori politike naglaavali su amerike nacionalne interese i izjavljivali kako ne moemo govoriti o moralnosti izvan naih granica. U svijetu u kojem su komunikacije i razmjena postali toliko napredni da je stvoren osjeaj svekolikog zajednitva, u svijetu u kojem su uzeli maha globalizam i globalizacija trebamo novi pomak u nainu na koji mislimo jedni o drugima, u nainu na koji jedno politiko drutvo misli o drugom. Mora se desiti promjena iji smjer e ii od drutva u kojem jedna klasa moe zahtijevati pravo na privilegije i smatrati prikladnim da manipulira i eksploatira druge klase i dijelove drutva prema drutvu u kojem se niko nee usuditi da ustane i kae: Ja moguunapreivati svoje interese i interese mojih susjeda na bilo iji raun, a ako vam se to i ne svia, ipak morate ivjeti s tim.
33

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Kada sluamo veinu politikih lidera koji pristaju uz politiki realizam ili ga podupiru, ujemo kako nam govore da mi, kao nacija, moemo eksploatirati druge nacije jer je to prirodno. Oni sugeriraju da svaka nacija trebabrinuti za svoje vlastite interese, ak i ako to podrazumijeva nacionalne interese izraene u terminima geopolitike i ekonomije, ak i ako nai interesi treba da budu zadovoljavani na raun Egipana, Sirijaca, Brazilaca ili Indijaca. Takvo neto nije ispravno i mora se promijeniti. Mi moemo i treba da igramo ulogu u tome. To je veliki zadatak, ali to je neto to moemo postii ako nae drutvo pone razmiljati ozbiljno i pone se pripremati za tu ulogu. Znamo da se sa pojavom neokonzervativaca i njihove doktrine vojne nadmoi, real-politiko razmiljanje nije promijenilo. Ono to nam je prueno jeste druga verzija vanjske politike, ona u kojoj govorimo o unapreivanju demokratije i slobode irom svijeta. Ne mogu izbrojati koliko je puta George Bush ponovio rije sloboda. To je kljuna rije u njegovom rjeniku. Drugi aspekt ove nove doktrine jeste da mi kao nacija treba da osiguramo da uvijek uivamo vojnu nadmo s ciljem da dominiramo. Meutim, ta se deava kada se naa elja i nastojanje da dominiramo sukobi sa naom misijom promicanja slobode i demokratije irom svijeta. Koji interes dobivaprioritet? Uvijek to biva ovaj drugi. Naa dominacija uvijek je ispred nae misije promicanjademokratije. Ovo se obino naziva doktrinomselektivnih obaveza. U prolosti, ueni smo kako smo mi za demokratiju i nae nacionalne (dravne) interese, ali da ne moemo vladati svijetom. Konano, ovo znai da moramo biti selektivni u naim dunostima i promoviranju demokratije. Nekako se ovo uvijek deava kada elimo kontrolirati i dominirati nad drugim drutvom. ta ameriki muslimani treba da uine u pogledu ozbiljnih izazova s kojim se suoavamo, kao to je antiamerikanizam, dok u isto vrijeme patimo od islamofobije koja nas strahovito pogaa? Prije svega,treba da gradimo i jaamo nae zajednice. Moramo osigurati da vie amerikih muslimana bude ukljueno u javni diskurs, da govorimo o problemima i da budemo dio politikih procesa. Pored glasanja, ameriki muslimani treba dase natjeu za ulazak u Kongres, a novinari muslimani treba da sudjeluju u medijima. Isto tako, treba da djelujemo kao most izmeu muslimanskog svijeta i Zapada. Ovo nee biti postignuto jednostavno, na nain da se bude dio javne diplomatske slube. Zapravo, to moe opei sve nas ako se predstavljamo kao ljudi koji nastoje da unaprijede politiku koja ide na utrb drugih
34

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

drutava. Treba da uzmemo uea u javnoj diplomatiji i da nastojimopostii vee razumijevanje amerikog drutva i njegove raznolikosti. Pored navedenog, treba da se trudimo da objasnimo ljudima u muslimanskim zemljama kako nisu svi Amerikanci neokonzervativci opsjednuti dominacijom. Povrh toga, treba da uzmemo uea kao iskreni zagovornici prava i dostojanstva ljudi koji pripadaju drugim drutvima, posebno onim muslimankim drutvima koja trpe zbog posljedica globalnih odnosa u svijetu. Konano, vano je kako se ameriki muslimani ponaaju i rade, a nije po svaku cijenu vaan strah od antiislamskih snaga u ovoj zemlji. Naprimjer, Daniel Pipes, vodei islamofob, kritikovan je od strane cjelokupnog kolegija Instituta za mir Sjedinjenih Drava (USIP) u martu 2004. kada je pokuao sluei se neistinama, poluistinama i aluzijama da marginalizira, potisne i udalji Centarza izuavanje islama i demokratije, islamsku organizaciju koja je saraivala sa USIP-jem. Prije ili kasnije, takvi islamofobi bit e razotkriveni kada injenice izau na vidjelo. Ono to je bitno jeste da nae organizacije, poput ove koju je napao Pipes, budu ukljuene u konstruktivne napore. U tome smislu, trebamo se usredsrediti na to da one dobro rade a ne baviti se islmofobima. Neki od nas morat e se s vremena na vrijeme konfrontirati s ovim islamofobima. Meutim, moramo ostati usredsreeni na izgradnju naih zajednica i ukljuivati se u razliite aspekte amerikog drutva. Kao muslimani, moramo shvatiti da su vrijednosti pluralizma, slobode religije i uzajamnog potovanja, dakle, ono to predstavlja osnove demokratije, istovremeno vrijednosti koje dijele i muslimani. Prema tome, nikad ne treba oklijevati da kaemo kako su islam i demokratija kompatibilni. Zapravo, ne mogu zamisliti da demokratija bude uspostavljena u muslimanskim drutvima a da islam ne igra vodeu ulogu. Da bi se pokrenule transformacije na putu do demokratije trai se duboka odanost. A ona moe proistei samo iz religijskih uvjerenja. To ne moe doi iz analiza koje govore o tome tadrutvo ulae a ta dobija. Demokratija se ne ogleda samo u procesu glasanja. Prije toga, ona se ogleda u skupu vrijednosti koje priznaju pravo drugih da participiraju u demokratiji uz priznavanja dostojanstva drugih ljudi. Mi moemo da se ne slaemo jedni s drugima, i sa neokonzervativcima, ali moramo priznati njihovo pravo na iznoenje vlastitih politikih stavova. Razgovarajmo sa njima, nastojei objasniti ono to im nije jasno, ukazati im u emu grijee, i kada ne govore istinu.
35

O P T U I VA N J E P R O TIVNIKA Z A A N T I A M E R I K A N I Z A M J E STARA POLITIKA


John Voll

Moj pradjed smatrao je da su evropski ratovi glupi, pa je doveo svoje sinove i suprugu iz Njemake (Pruska) u Sjedinjene Drave. Dok je ivio u Americi, tvrdio je da su evropski ratovi nerazumni i unitavajui. Tokom Prvog svjetskog rata, takvi stavovi donijeli su probleme generaciji njegovih sinova, kada su se mnogi Nijemci-Amerikanci suprotstavljali ulasku Sjedinjenih Drava u evropski rat. Kada su Sjedinjene Drave ule u rat protiv Njemake 1917., ljudi su bili preplavljeni snanim valom antinjemake histerije. Graani porijeklom Nijemci bili su pojedinano uznemiravani i proganjani, i injeni su ozbiljni napori da se protjeraju njemaki jezik i kultura iz Sjedinjenih Drava.19 U podrujima kao to je centralni Wisconsin, odakle je porodica mog oca, postojala je velika zajednica njemakih imigranata i oni su bili predmet antinjemake histerije koja je zapljusnula zemlju nakon to su Sjedinjene Drave objavile rat. 20 Druga generacija optuenih za antiamerikanizam u mojoj porodici bila je generacija mog oca. On je bio metodistiki sveenik u ruralnom dijelu Wisconsina u godinama izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata, u vrijeme poljoprivredne depresije i ekstremne nezaposlenosti. Moj otac je bio
19 Frederick C. Luebke, Bonds of Loyalty: German-Americans and World War I (Spone lojalnosti: Nijemci - Amerikanci i Prvi svjetski rat), DeKalb: Northern IllinosUniversity Press, 1974,str. xiii. 20 Paul W. Glad, History og Wisconsin, Volume V: War, a New Era, and Depression, 1914-1940. ( Historija Wiskonsina, svezak V: Rat, nova era i kriza 1914-1940), Madison State Historical Society of Wisconsin, 1990., str. 16.

36

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

organizator zadruge zemljoradnika i esto je podravao kranske socijalne ideje i politiku. Za vrijeme hladnog rata izmeu Sjedinjenih Drava i Sovjetskog saveza ljudi poput mog oca esto su bili posmatrani kao prijetnja amerikoj sigurnosti i bili su optuivani da su komunisti ili komunistiki simpatizeri. Kao metodistiki sveenik, naao se meu osumnjienim od strane Komiteta za borbu protiv neamerikih aktivnosti (Un-American Activities Commitee) i drugih anti-komunistikih aktivista u 1940-im i 1950im. Poznati lanak iz 1953. koji je napisao J. B. Mathews, jedan od slubenika Kogresnog komiteta na ijem elu je bio senator Josepf McCarthy, tvrdio je da najveu pojedinanu skupinu koja podrava komunistiki sistem u Sjedinjenim Dravama danas ine protestantski sveenici. 21 Optube za anti-amerikanizam bile su naroito snano pretresane u metodistikoj crkvi jer su mnogi metodistiki sveenici snano zagovarali programe koji insistiraju na socijalnoj pravdi i ekonomskoj jednakosti. Antikomunistiki aktivisti smatrali su to simpatiziranjem komunista. 22 Trea generacija optuivana za antiamerikanizam je ona iz vremenakada sam poeo predavati na Univerzitetu New Hampshire sredinom 1960-ih. Ostatak zemlje oslobodio se senatora Josepha McCarthyja, ali New Hampshire je jo uvijek imao ljude koji su vjerovali da su se komunisti infiltrirali ak i u konzervativni i republikanski New Hamphshire univerzitet. Ovi ljudi su takoer vjerovali da je Univerzitet u New Hamphshiru pun komunistikih intelektualaca i simpatizera. Ranih ezdesetih jedan profesor jepozvao strunjaka iz oblasti marksizma da odri predavanje u kampusu, a onda je uslijedio snaan pritisak na Univerzitet da otpusti tog profesora. Neke od ovih aktivnosti za koje je smatrano da su subverzivne podravao je New Hampshire World Affairs Council, naroito program Velike odluke. Vodee novine u dravi, The Manchester Union Leader, snano su se suprotstavljale takvim programima i aktivnostima kao antiamerikim. To su bili programi u kojima sam i ja participirao. Pa evo moje ispovijesti:Pripadao sam toj treoj generaciji koju neki ekstremisti smatraju za antiameriku.
21 Citirano u lanku drugog istaknutog kritiara protestantskog sveenstva, Gerald L. K. Smith Communism in the Churches, The Cross and the Flag (Komunizam u crkvama, Kri, kranstvo i zastava, slabljenje, br. 14, 10. januar 1956,str. 9. 22 O raspravama i pitanjima o kojima je raspravljano u metodistikoj crkvi u to vrijeme vidi: Ralph Lord Roy, Apostles of Discord (Apostoli razdora), Boston: MA, The Beacon Press, 1953, poglavlje br. 13.

37

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Mi traimo odgovor na pitanje Kakvuulogu treba da imaju muslimani i muslimanske organizacije?. elio bih proiriti opseg ovog pitanja, tako da ukljui i mene: Kakva treba biti uloga ljudi poput nas koji su od strane nekih optueni da su antiamerikanci?. Treba da se vratimo korak unazad i stvarno promislimo o ovoj temi. Rasprava o antiamerikanizmu tamo negdje vrlo je rasprostranjena u Americi. Zato nas mrze? i Zato treba da ih se plaimo? Pitanja poput ovih su uobiajena i ona dre naznaenu temu na distanci. Dio tekoa i opasnosti u vezi s ovim pitanjima jeste u tome to stvarni antiamerikanizam esto proizvodi openito definirane odgovore. Ovo, u najmanju ruku, omoguava pojavu nekih od izvora islamofobije kakva se proirila na Zapadu posljednjih godina. To nije usamljena pojava. ire posmatrano, i Amerikanci su u isto vrijeme izloeniduboko ukorijenjenoj opoj fobiji pred potencijalnim antiamerikanizmom. Rezultat je paranoidna ideologija anti- antiamerikanizma. Anti-antiamerikanci e se suprotstaviti bilo emu to moe biti oznaeno kao antiameriko (ispravno ili pogreno). Mogue je pronai elemente ovog anti-antiamerikanizma vraajui se unazad sve do tzv. subverzivnih aktivnosti iz 1798., do crvene prijetnje iz 1919-1920., do hajke na komuniste i komunistike simpatizere od strane senatora McCharthyja i drugih u toku hladnog rata. ta bi ljudi koji su objekti ove fobije antiantiamerikanizma mogli uraditi? Ovo bi se moglo nazvati antiamerikanizmom na kvadrat. ta moemo uiniti u vezi sa antiamerikanizmom na kvadrat? Postoje dvije vrste fobija koje se mijeaju jedna sa drugom. Vano je da uoimo razliku izmeu njih. Mogle bi biti oznaene kao antineamerikanizam i anti-antiamerikanizam. Ovi razliiti pogledi, antagonizmi i strahovi bili su potpomognuti irokim spektrom ljudi sa irokim rasponom identiteta. Anti-neamerikanizam je negativan dio duge historije definiranja i afirmiranja amerikog nacionalnog identiteta. Ovaj stav poinje osnovnom definicijom onog to znai biti Amerikanac, i posmatranjem bilo koga ko se ne uklapa u tu definiciju kao stranca i neamerikanca. Neamerikanac je neko ko je razliit od samodefinirane glavne amerike struje. Sredinom devetnaestog stoljea ova definicija Amerike je prezentirana u velikoj prii o utemeljenju amerike kulture. Trajna mo ove prie vidljiva je u injenici da ak na poetku dvadeset prvog stoljea moe biti predoena od
38

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

strane jednog utjecajnog znanstvenika, Samuela Huntingtona, u jednom vodeem naunom asopisu. Huntington tvrdi: Amerika je stvorena od strane doseljenika iz 17. i 18. stoljea koji su bili preteno bijelci, Britanci i protestanti. Njihove vrijednosti, institucije i kultura osigurale su osnovu i oblikovale razvoj Sjedinjenih Drava u narednim stoljeima.23 Tokom 19. stoljea, ljudi iz drugih dijelova Evrope koji su pripadali razliitim religijama postali su dio amerikog drutva. Kako god, Huntington tvrdi da osnovno politiko i socijalno vjerovanje koje najvei dio Amerikanaca dri krucijalnim elementom njihovog nacionalnog identiteta jeste produkt posebnosti anglo-protestantske kulture doseljenika utemeljivaa. 24 Ova temeljna pria o identitetu osigurava osnovu za definiranja neamerikanaca. Od ranih dana Republike, rimokatolici su smatranisumnjivim i drani su kao neamerikanci. U mnogim dravama nisu mogli legalno obnaati politike funkcije sve do poetka devetnaestog stoljea. Protestantska priroda amerikog identiteta utjecala je na izbore za predsjednika i mnogi su mislili da katolik ne moe biti izabran za predsjednika. Izbor Johna F. Kennedyja 1960. pokazao je da je to mogue, iako to nije izbrisalo antikatolike predrasude u Sjedinjenim Dravama. Anglo dimenzija ovog identiteta takoer uzrokuje tenzije budui da su Evropljani iz razliitih zemalja stigli u Sjedinjene Drave. Svaka je grupa na neki nain smatrana neamerikom kada su doli.Meu najvanijim ovim grupama su Irci, Italijani i Nijemci. Pria i, za mnoge, historijsko iskustvo ovih grupa bilo je da su oni postali Amerikanci kroz moi amerikog melting pota. Kako god, meltingpotiskustvo je na mnogo naina prualo sliku kako je nain da ljudi postanu Amerikanci bio taj da postanu poput anglo-protestantskog uzorka (ideala). Pored toga, postojale su grupe koje su bile toliko razliite od mitske glavne struje Amerikanaca da su bile nepodlone rastapanju. Kineski radnici koji su doli kao graevinski radnici u devetnaestom stoljeu nisu se mogli asimilirati i postati bijeli anglo-saksonski protestanti (WASPs). Glavna grupa koja nije inkorporirana u taj mit bila je afro-amerika populacija, iako su bili dijelom najranijih amerikih doseljenika i drutava. Cjelokupna tradicija ropstva i njegove
23 Samuel P. Huntington, The Hispanic Challenge,(Hispanski izazov), Foreign Policy, (mart/april, 2004) str. 31. Njegova analiza je prezentirana potpunije u Samuel P. Huntington, Who are we? The challenges to Americas national identity (Ko smo mi? Izazovi amerikom nacionalnom identitetu), New York, NY:Simon & Schuster, 2004. 24 Huntington, The Hispanic Challenge, str. 31.

39

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

posljedice u Sjedinjenim Dravama smjestili su tamnopute Amerikance u drugu kategoriju. Anti-neamerika tradicija je snana. To je tradicija nepovjerenja i antipatije prema onima koji su drugaiji i ne uklapaju se u mitsku definiciju Amerikanca koja se razvila u devetnaestom stoljeu. Ovi ljudi su bili posmatrani, a i sada se posmatraju kao prijetnja prirodi amerike kulture. To je kulturalna fobija ili strah da e neamerikanci razvodniti i unititi anglo-protestantsku kulturu koja se smatra esencijalnom osnovom drutva Sjedinjenih Drava. Ova fobija je drugaija od strahova ukljuenih u anti-antiamerikanizam. Neamerikanci nisu bili smatrani za sigurnosnu prijetnju Sjedinjenim Dravama. Kako god, u razliita vremena u historiji Sjedinjenih Drava neki iz WASP-struje identificirali su specifine grupe kao mogue vojne ili sigurnosne prijetnje Sjedinjenim Dravama. Takvi su bivali optuivani, proganjani, ili uznemiravani zbog toga to su smatrani antiamerikancima. Najvanije od ovih grupa bili su Nijemci u Prvom svjetskom ratu, Japanci u Drugom svjetskom ratu i, u ideolokim terminima, bilo ko ko je bio ljeviar ili komunist u eri hladnog rata. Oznaka antiamerikanac (uglavnom) se esto upotrebljavala da oznai one koji se suprotstavljaju poveanoj amerikoj vojnoj umijeanosti (ukljuenosti) u Vijetnamu. Anti-neamerikanizam povlai za sobom diskriminaciju i predrasude, ali anti-antiamerikanizam ponekad ukljuuje direktno proganjanje. Tokom Prvog svjetskog rataNijemci su bili optueni za pobunjenike aktivnosti i zatvarani jednostavno zbog toga to su govorili da Sjedinjene Drave ne treba da se ukljuuju u rat protiv Pruske. 25 Hiljade Amerikanaca japanskog porijekla bili su smjeteni u koncentracione kampove tokom Drugog svjetskog rata. Historija muslimana u Sjedinjenim Dravama moe biti posmatrana u duhu mijenjanjaprirode predrasuda prema njima. Na poetku, diskriminacija protiv muslimana bila je u osnovi anti-neamerikanizam. Antimuslimansko raspoloenje 1920-ih i 1950-ih bilo je antimuslimansko jer su muslimani bili drugaiji, ali niko nije mislio da e bilo koji musliman pokuati napasti Ameriku ili da je postojala islamska prijetnja. Kako god, situacija se dramatino promijenila u protekloj dekadi.
25 Pogledaj, naprimjer, opis Nijemaca u Montani u: Jim Robbins Silence Broken, Pardons granted 88 Years After Crimes of Sedition (Prekinuta tiina, oprotaj 88 godina poslije slamanja pobune), New York Times, 3. maj 2006, str. 1, 19.

40

Izazovi definiranja islamofobije i antiamerikanizma

Desila se vana promjena, od nepovjerenja prema muslimanima zato to su drugaiji, na neki nain neamerikanci, do gledanja na muslimane kao na antiamerikanace i na prijetnju amerikoj sigurnosti. Ova promjena moe biti posmatrana kao vaan aspekt porasta islamofobije u Sjedinjenim Dravama i aktivizma militantnih muslimana u svijetu. Proces je povezan na mnogo naina sa svijetom u kojem mi ivimo. Ameriki muslimani imali su malo veze sa antiamerikim aktivnostima koje su se deavale u protekloj dekadi. Aktualne prijetnje amerikim interesima ukljuuju internacionalne i transnacionalne krize i imaju malo veze sa domaim amerikimpitanjima. Ipak, anti-antiamerikanizam proizvodi uglavnomnepotkrijepljene optube za prijetnje amerikoj sigurnosti od strane amerikih muslimana. Ove optube poivaju na tvrdnjama o vezama imeu amerikih muslimana i neamerikih militantnih muslimanskih grupa. U vanjskom svijetu ima mnogo konflikata. Postoji dugotrajna veza izmeu vanjskih konflikata u koje su ukljueni ameriki interesi i internih amerikih fobija u vezi s antiamerikanizmom. Postaje vano prepoznati da je jedna od najvanijih stvari koje mi moemo uiniti da savladamo islamofobiju i antiamerikanizam na kvadrat u Sjedinjenim Dravama rad na rjeavanju globalnih konflikata. To ne znai da, ako Palestinci i Izraelci mogu proizvesti uspjean mirovni dogovor, Amerikanci vie nee imati fobiju od islama. No, takve stvari, kako god, omoguavaju reduciranje izvora islamofobinih stavova. U granicama onog to Amerikanci svih identiteta mogu uiniti, moja sugestija je da je ponekad vano priznati zajednika iskustva i zajednike interese. Dok su savremena iskustva amerikih muslimana znaajna, vano je ne zakopati ih u ekskluzivizam koji oteava saradnju sa drugima. Barem neka od pitanja koja su izazvali islamofobija i anti-antiamerikanizam su pitanja koja porodice poput moje sa tri generacije optuivanih za antiamerikanizam dijele sa amerikim muslimanima. Postoji zajednika osnova za rad na stvaranju otvorenijeg i pluralnijeg osjeaja amerikog identiteta, u kojem biti razliit ne znai biti ni neamerikanac niti antiamerikanac. zavie, unutar tenzija kakve postoje u naem sadanjem globalnom selu, moe postojati osjeaj zajednitva.

41

POGRENA SHVATANJA

A M E R I K A I M U S L I M A N SKI SVIJET M O R A J U P R O M I J E N I T I M E USOBNI ODNOS L J U B AV I I M R NJE


Anwar Ibrahim

Od kraja Drugog svjetskog rata, muslimanski svijet ima sa Sjedinjenim Dravama odnose zasnovane na principu volim-ne volim. Za njene klevetnike, Amerika je nitkov sa velikim planom da ostvari globalnu dominaciju, neko ko kinji sve oko sebe i propovijeda demokratiju putem moi. Za njene potovaoce Amerika je bijeli vitez koji titi ovjeanstvo od tiranije. Ona je takoer Djed Mraz koji dijeli ekonomsku i finansijsku pomo. Na neki nain, jasno je da ova ambivalentna veza ima vie veze sa novcem, moi i politikom, nego sa religijom, kulturom ili civilizacijom. Ipak, islamofobija i antiamerikanizam nastavljaju da dominiraju naim kulturnim i politikim diskursom. Poetkom maja 2005. studentima u Londonu odrao sma govor o temi Demokratija i terorizam: izazovi i odgovori islama i ljudskih prava. Koristan naslov, mislio sam. Nisam troio vrijeme na obrazlaganje upotrebe termina demokratija i terorizam, koji se ovog puta koriste u kontekstu islama i ljudskih prava. Uporedna upotreba ovih termina priziva snanu, ali negativnu poruku. Sugerira, naime, da je demokratija dijametralno suprotna islamu, a da su islam i terorizam krvna braa, dok su ljudska prava tu kao crna ovca u porodici. Da li je ovo karakteristino za islamofobiju? Pitanje je moda nezgrapno postavljeno, ali ovo je bio nain da se jasno ukae na pristajanje na stereotipe, to je postalo popularno u drutvenoj stvarnosti. Istina je da su demokratija i terorizam odvojeni svjetovi. Oni su blizu jedno drugom kao
43

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

raj i pakao. Dok je demokratija povezana sa vladavinom prava, terorizam je uvijek povezan sa vladavinom tiranije. Demokratija oslobaa ljude i prua im nezavisnost, jednakost i rjeenja civilnog drutva. Terorizam dri ljude taocima i zadaje im strah i nesigurnost. Tako ono to je zabiljeeno u historiji postavlja pred nas pitanje zato demokratija ne bi bila kima islamskih drutava takoe? U tom pogledu, politiki diskursi pali su kao rtva pustoenja koje je izazivala islamofobija. Kako ja razumijevam, islamofobija je iracionalan strah od islama i muslimana koji u sebi sadri vjerovanje da su muslimani vjerski fanatici koji mrze nemuslimane. U pokuaju da analiziraju ovu fobiju, mnogi uenjaci su uvijek spremni da, kao to je popularno, posegnu za pokretom selefija (pokret iz dvadesetog stoljea koji slijedi pisanja i prakse ranih muslimanskih interpretatora Kurana).Oni e, naravno, ii nazad do osmog stoljea kada je fundamentalizam, kako oni nalaze, nastao. Uobiajena sumnjienja su: dogmatska rigidnost, religijski purizam, radikalizam, vehabizam itd. Drugi islamofobini stav javlja se u tvrdnji da islam ne pravi razliku izmeu svjetovnog i duhovnog, da religija u islamu nikad nije razdvojena od drave. Lideri islamisti e nametnuti erijatski zakon narodu, dok e sekularni lideri njegovo odbacivanje uiniti kljunom takom njihovih politikih platformi. Prvo se smatra fundamentalistikim i nazadnim, dok se drugo u biti pozdravlja kao umjereno, progresivno i demokratsko. Moj prvi odgovor na ovu analizu jeste da takve teoretske generalizacije nisu ni racionalne ni uvjerljive, niti korisne. erijatsko pravo nije nuno zastarjelo niti bezvrijedno i ne dolaze svi loi zakoni iz njega. Islam je dinamina religija. Koncept taklida (slijeenja pravnih stavova kvalificiranih religijskih uenjaka) doputa da vrata idtihada (reinterpretacije bazirane na duhu Svetog teksta, Objave) ostanu otvorenim. Muslimanski lideri moraju pobjei od parola i nastojanja da uspostave utopijsku islamsku dravu. Umjesto toga, oni treba da unapreuju sistem vladanja. Idealno islamsko drutvo podrazumijeva slobodu govora, eliminiranje korupcije, socijalnu pravdu i potivanje prava ena. Islamofobija je poprimila grublji oblik u Americi zbog antiamerikanizma i dogaaja9/11. Nae je da djelujemo u pravcu dijaloga sa drugima. Lideri se fokusiraju na antiamerikanizam u muslimanskom svijetu kako bi skrenuli panju sa njihovih neuspjelih politika i vlasti. Ipak, oni troe milione na amerike eksperte koji promoviraju reime koji su protiv demokratije
44

Pogrena shvatanja

i slobode. Zbog toga se optube za antiamerikanizam koriste kao sredstvo podupiranja autoritarnog upravljanja. Graanske slobode su oduzete. Tlaiteljski zakoni u muslimanskom svijetu koe demokratiju. Razdvajanje, kontrola i ravnotea vlasti veoma su bitni. Fokusirajmo se na ono to nas spaja, radije nego na ono to nas razdvaja. Ne sluajmo one koji nastavljaju udarati u bubnjeve razdora. Izaberimo drugi put, onaj kojim se nije ilo. Islamofobija i antiamerikanizam nee ieznuti preko noi. Ali vjerujem, ako Bog da, ako krenemo kroz ovu oluju zajedno, da e doi sutra u kojem e nai umovi biti slobodni od okova historijskog utjecaja i kulturalnih uvjeta, u kojem e se demokratija i islam meusobno pribliavati, u kojem nee biti mjesta za terorizam i ekstremizam, i u kojem emo prigrliti slobodu, ljudska prava i graansko drutvo.

45

T R E B A D E K O N S T R UIRATI N A U V E L I K U P R I U O S UPERIORNOSTI
Scott C. Alexander

elim ponuditi jednu analogijsku metaforu koja nam moe pomoi da osvijetlimo prirodu islamofobije u savremenim zapadnim drutvima, posebno u Sjedinjenim Dravama. Vano je naglasiti da bi slina analiza mogla i treba da bude, mutatis mutandis, nesumnjivo primijenjena na prirodu antiamerike retorike u muslimanskom svijetu. Uvjeren u to da je iskreni samokriticizam ono to je potrebno u oba sluaja, ostavit u taj zadatak svojim muslimanskim kolegama koji ive s onu stranu okeana. Metafora koju imam na umu treba da pokae stepen u kojem je islamofobija ugraena u iri diskurs jedne od zapadnih velikih pria o superiornosti. 26 Takve prie su oni veliki mitovi o kulturnoj superiornosti - esto koncentrirani oko religijskog identiteta, ali nipoto sa ekskluzivno ili esencijalno religijskim znaenjem. Takvo neto je, naprimjer, njegovano i u zapadnom kranskom i u muslimanskom kontekstu, zajednice su priale priu o tome kako su se njihove civilizacije odnosile i kako nastavljaju da se odnose jedna prema drugoj. Napomenuo bih na poetku, da kada upotrebljavam koncept velike prie o superirnosti, ne inim to na politiki i moralno naivan nain. Veoma sam svjestan injenice da svaka takva velika pria u rukama ekonom26

Ovdje posuujem od Richarda Bullieta njegovu upotrebu koncepta civilizacijskih velikih pria u knjizi: The Case for Islamo-Christian Civilization (Za islamsko-kransku civilizaciju, New York, NY: Columbia University Press: 2004. Ja dodajem atribut supremacist da naglasim stepen do kojeg ovi veliki mitovi kulturnog identiteta uzdiu domau civilizaciju na raun ocrnjivanja civilizacije drugih.

46

Pogrena shvatanja

ski i tehnoloki dominantnih grupa djeluje na kvalitativno drugaiji nain, i ima istovremeno razliit moralni status, u odnosu na sluaj kada se takvim priama koriste grupe koje nastoje da se oslobode tlaenja civilizacijski dominantnog drugog. Drugim rijeima, ovisno orazlici u moi, dvije velike prie nisu jednake u moralnom pogledu. Kao dodatak prezentiranju i saetoj interpretaciji mog analogijskog primjera, elio bih, takoer, u smislu zakljuka imenovati i kratko komentirati barem dvije esencijalne komponente bilo kakve smislene strategije dekonstruiranja naih velikih pria. inim to u interesu izgradnje idejne osnove za mir u formi ispravnijeg meusobnog razumijevanja.

Metafora
Metafora je dospjela do mene u formi prie koju sam uo od Susan OHalloran, 27 profesionalnog pripovjedaa koja je odrasla na junoj strani Chicaga u 1960im kao pripadnica druge generacije irskih katolika. Kao irski katolik, bila je svjesna da su njenipreci mnogo rtvovali kako bi stigli u Sjedinjene Drave. Ona je sluala o nevoljama sa kojima su se suoavali, i bila je veoma ponosna na injenicu da je njena porodica uinila to (uspjela) u njihovom novom domu - jedinom domu koji je ona poznavala. Ona i njena porodica nisu to postigli lahko, ali nisu ivjeli u siromatvu, barem ne vie. Rekla mi je da je otprilike jednom mjeseno sa svojom tetkom i majkom putovala nadzemnom eljeznicom sa june strane, gdje je ivjela do Loopa u centralnom dijelu Chicaga. Neko vrijeme bi razgledale izloge, i svako malo, kada su to mogle priutiti, kupovale bi poneto to su trebale za posebne prilike. Jedan od najupeatljivijih momenata putovanja u centar bivao je onaj kada su prolazile iznad afro-amerikih getoa na junoj strani. Kada bi prolazili iznad krovova, ovi bijeli irski katolici su, doslovno i metaforiki gledali odozgo kroz zamazan prozor nadzemnog voza iznad ove afriko-amerike zajednice, zajednice sa kojom ona i njena porodica nisu imali iskustva uope. Ovaj jaz u prostoru i iskustvu, kako god, nije ih spreavao da donose zakljuke o toj zajednici. Iako to niko nije postavio na ovaj nain, svi su smatrali kako imaju dovoljno informacija da donesu sud utemeljen na onom to su mislili da znaju zurei odozgo sa svoje vlastite take.
27 Saznaj vie o Ms. OHalloran i njenom vrijednom radu na njegovanju razumijevanja meu kulturama i religijama na njenom websitu: www.susanohalloran.com,

47

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Meutim, ta su oni znali? ta su vidjeli? Vidjeli su trone kue, na mnogo naina zaputene: fasade koje su otpadale, verande koje su se uruavale, razbijene i daskama obloene prozore na skoro svakoj kui. A jo tuniji je bio prizor gomila smea koje se raspadalo u svakom dvoritu. Svaki put kada bi prisustvovali tom prizoru, moja prijateljica bi ula poznatu uzreicu, rijei koje sam ja lino mnogo puta uo dok sam odrastao u italijansko-amerikoj zajednici izvan Bostona i sluao ljude kako razgovaraju o svojim obojenim komijama: Zato ovi ljudi vole da ive ovako? Zar oni nemaju nimalo samopotovanja?Naposlijetku, i mi smo odrastali kao siromani, ali nismo bili prljavi. Biti siromaan ne znai biti neist. Kako oni mogu oekivati pomo od drugih, kada ak ni sami ne pomau sebi? Znate staru poslovicu : Bog pomae onima... Da moja prijateljica pripovjeda, irska katolkinja, nije imala jedno izvanredno iskustvo tokom svoje brucoke godine u jednoj enskoj visokoj katolikoj koli na junoj strani, ova uzreica postala bi nepobitnom osnovom njenog razumijevanja afriko-amerike zajednice. Na poetku zavrnog semestra njene prve godine studija srela je dvije religiozne katolkinje (redovnice)koje su noene arom Drugog vatikanskog koncila i prema tome duboko posveene slubi u crkvenim centrima pouavale o socijalnoj pravdi i dostojanstvu svakog ljudskog bia. Jedna od tih ena radila je u afro-amerikojzajednici i ponudila da povede neke od djevojaka sa sobom na sastanak gdje bi one uile o naporima njihovih crnihsestara i brae.Budui da je imala negativno miljenje o Afroamerikancima, koje je stvorila tokom svojih mnogobrojnih vonji iznad getoa u nadzemnoj (viseoj) eljeznici, ova mlada irska katolkinja rekla je da je neodluna u vezi s odlaskom. Ipak, neto ju je privlailo da krene sa mladom redovnicom kojoj se divila u zajednicu za koju su je uili da je se treba plaiti i prezirati je. I tako je otila. Ispriala je da je u prvih deset minuta prisustvovanja na tom (gradskom) sastanku, njena cijela pria koja se ticala afriko-amerike zajednice - ona kojoj su je nauili sa sigurne visine, udaljenosti, i odvojenosti nadzemne (visee) eljeznice i kulturalnog ponora izmeu njene zajednice i getoa poela da se ruipred njenim vlastitim oima. Otkrila je da se afro-amerika zajednica borila deset godina da grad Chicago dovedeslube za odvoz smea u njihova naselja. Razlog zato su se u dvoritima nalazile hrpe smea koje se raspadalo bio je taj to nisu imali drugi nain da ga uklone. Ovo
48

Pogrena shvatanja

je bilo drugaije od njenog vlastitog iskustva, u ijem su susjedstvu ljudi ostavljali smee pored puta u vrijeme sedminog odvoenja smea u gradu. Takoer je shvatila da u to vrijeme, prije pobjede graanskih prava, Amerikanci afrikog porijekla nisu mogli dobiti hipoteku kod banaka. Kao rtve rasne diskriminacije, bili su prisiljeni da plaaju visoke zakupnine svojim gazdama koji su ubirali prihod od njihovih stanarina i nikad nisu pomiljali da reinvestiraju bilo ta od svog profita u popravljanje tih bijednih kua, jer su ih iznajmljivali ljudima koji su imali malo, ako su ikako imali drugih mogunosti za stanovanje. Prilino jednostavno, pria o tome kako je ova bijela irska katolkinja bila nauena da razumije afro-ameriku zajednicu bez ikakva iskustva sa njm, posmatrajui je iz viseeg voza prikladna je matafora za to kako veina ljudi na Zapadu openito posmatra muslimanski svijet, a posebno arapski muslimanski svijet. U najirem smislu, ljudi na Zapadu posmatraju muslimanski svijet sa sigurne udaljenosti iz njihovih viseih vozova, hiljadama milja udaljenih. Veina njih nije nikada posjetila ovaj dio svijeta, a ono malo njih koji su u mogunosti i koji izaberu da ga posjete, provedu vrijeme razgledajui stvari poput Sfinge i piramida u Gizi, spomenike civilizacije ve dugo mrtve, radije nego da susretnu i upoznaju ive stanovnike dinaminog savremenog centra arapske muslimanske kulture kakav je Kairo. U svakom sluaju, veina Zapadnjaka nikada zapravo ne upoznaje drutva za koja misli da ih poznaje, dok ih posmatra kroz zaprljane prozore vozova, odnosno svojih televizora podeenih na ono to je posve esto prezrivi i samodopadni refren Fox Newsa. Poput naeg pripovjedaa, irske katolkinje, prije njenog upoznavanja stvarnosti, kada mi Amerikanci i drugi Zapadnjaci zurimo odozgo iznad muslimanskog svijeta, mi posmatramo posljedice patnje drugih ljudskih bia. A zbog toga to ne znamo nita o historijskim uzrocima te patnje, pribjegavamo drevnim objanjenjima za ljudsku patnju, u kojima nema jasnog razumijevanja njenih korijena: krivimo rtvu. Mora biti u pitanju boja njihove koe, ili hrana koju oni jedu, ili odjea koju oni nose, ili jezik kojim oni govore, ili religija koju oni prakticiraju, ili neka kombinacija svih stvari koje njih ine razliitim od nas i to njih spreava da uivaju u ivotu onako kako mi uivamo.

49

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Objanjenje metafore
Dozvolite mi da interpretiram navedeni primjer koristei se jasnim rijeima. Ve sam kazao da prozori viseeg voza predstavljaju televizijske ekrane naih mas-medija u Sjedinjenim Dravama. Poput ovih prozora voza nai mediji openito uzevi ograniavaju na pogled i spreavaju uvid u realnost ivota u veem dijelu muslimanskog svijeta. Kada je posljednji put najgledaniji termin posveen porastu broja represivnih, totalitarnih sekularnih reima u muslimanskom svijetu u postkolonijalnom razdoblju? Koliko je amerikih porodica raspravljalo za vrijeme veere na Dan zahvalnosti o velikodunoj finansijskoj podrci koju ovi reimi dobivaju od Zapada, te o posljedicama koje ti reimi imaju na lokalne ekonomije u muslimanskom svijetu? Koliko je glasaa koji podravaju trenutnu amerikuvanjsku politikuna Srednjem istoku koji su barem na trenutak pomislili da agitiranje protiv ovih reima i njihovih zapadnih pomagatelja ima mnogo vie veze sa ovim okolnostima nego sa nekom navodnom fatalnom mahanom u islamskoj kulturi? to se tie hrpa raspadajueg smea i ruevnih kua, one su analogne stanju veine ekonomskih infrastruktura u muslimanskim zemljama, koje su kreirane tako da donesu korist lokalnim elitama koje ive kao kraljevi meu ubogim teacima, kakav je sluaj i sa elitama u eri globalizma, koje se malo brinu za posljedice koje njihova pohlepa ima za veinu drugih ljudskih bia. Iako nisam otvoreno spomenuo Chicago City Hall u prii moje prijateljice, irske katolkinje, njegova se sjena pokazuje iroko iznad onovremenog afro-amerikog geta (a i danas, kada govorimo u tom smislu). Isto kao to je Chicago City Hallbio neupitno - posebno u to vrijeme - sjedite bjelake politike moi potpomognute njenim poslovnim patronima sa njihovim nedostinim neuporedivim ekonomskim blagostanjem, za nae razumijevanje muslimanskog svijeta danas, analogne tome su one zapadne nacionalne drave i multinacionalne korporacije koje zajedno igraju ulogu odsutnih posjednika u ovom scenariju. One u sutini otimaju bogatstvo iz mnogobrojnih lokalnih ekonomija u muslimanskom svijetu za svoju vlastitu korist. U tome smislu, ako trite tako diktira, oni se ne premiljaju da pomjere svoj kapital iz ekonomije koja se nae u problemima do neke druge, bez obzira na efekte koje to ima na ljude koji ne mogu slijediti kapital.
50

Pogrena shvatanja

A ak i kada zadravaju vlastiti kapital na odreenom mjestu, ovi odsutni posjednici nastoje da ispumpaju za sebe i za odabranu grupu lokalnih prijatelja (upravitelja) ono to bi trebalo da bude prosperitet lokalnih ekonomija, i zbog toga su mase u relativnom ili potpunom siromatvu. I upravo kao to naslijee rasizma i jedna od njegovih glavnih tekovina, robovlasnitvo, predstavlja nuan historijski okvir da bi se moglo razumjeti kako je tako mnogo afrikih Afroamerikanaca dospjelo do ivota u takvom siromatvu u prvom sluaju, naslijee zapadnjakog kolonijalizma i imperijalizma u muslimanskom svijetu je historijski okvir kojeg je mali broj amerikih graana svjestan. Kako god, bez svijesti o tome ne moe biti razumne i ispravne procjene sadanje situacije. Naravno, ono to je nuno su poteni, inteligentni lideri koji imaju hrabrosti da nam pokau greke i viziju da skiciramo put izvan movare antipatije i nasilja u kojem se nalazimo. Tano je da nismo stigli ak ni blizu gdje bismo trebali, ali gdje bi bilo ameriko drutvo danas da nije bilo takvih proroanskih glasova socijalne pravde kao to su Frederick Douglas, Harriet Tubman, Rosa Parks, veleasni dr. Martin Luther King Mlai, i Malcolm X, da navedemo nekoliko njih, koji su pred nama drali ogledalo da bismo mogli vidjeti kamo nas je naa prolost odvratnog rasizma i eksploatiranja dovela? Ovo se namee kao jedan od najprikladnijih zakljuaka koji se moe izvesti iz nae analogijske metafore. Robovlasnitvo u obje Amerike trajalo je dobrih pet stoljea. ak i nakon to smo se okoristili od onih kao to su dr. King i Malcolm X, jo uvijek se muimo da prevladamo naslijee robovlasnitva. Isto vrijedi i za zapadnjaku kolonijalnu i imperijalnu dominaciju u muslimanskom svijetu. Ne samo da su kolonijalni i imperijalni sistemi bili na djelu u muslimanskom svijetu barem tri stoljea, nego, pod utjecajem9/11,sada izgleda da historija zapadne kolonijalne i imperijalistike dominacije u muslimanskom svijetu ulazi u pogubnu novu fazu. Pa ipak, u ovom sluaju, ini se da postoji jasan nedostatak valjanog vostva na obje zavaene strane. Scenarij koji su ispisali dr.King i Malcolma X oito, ili jo nije izaao na povrinu, ili ga se uutkuje i ignorira, kao to se inilo i sa njima samima. Nastavljajui da objanjavamo spomenutu metaforu, mogli bismo takoer rei da su nivo i oblik nasilja u oba scenarija (navedeni primjeri siromanog sredita grada i muslimanskog svijeta)takoer slini, osobito u dva vana aspekta. Oni su podudarni u tome to su ekonomska i politika
51

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

prikraenost i marginaliziranje karakteristini za muslimanski svijet, kao i za stanovnike siromanog sredita grada u prvom scenariju i predstavljaju stvaranje osnove za socijalni nemir i nasilje koje postepeno poprima sve vee razmjere. Takoer su podudarni u tome to iako ni sami monici, odnosno oni koji imaju vlast u rukakam nisu imuni na nasilje (naprimjer, ubistva Sadata i Rabina i gnusni, ali uspjeli napadi 9/11), ipak nasilje najvie pogaa siromane i marginalizirane mase koje mogu utjecati na vlastite agitatore nasilja onoliko koliko i na strane gospodare (uzmimo sluaj afganistanskog naroda nakon 9/11). 28 Kao zakljuak podrobne analize nae analogijske metafore, treba napomenuti da postoji jedan vaan sluaj gdje ona nije primjenjiva (s tim to se taj sluaj ne odnosi na Evropu i na afro-amerike muslimane u Sjedinjenim Dravama) a radi se o visokom procentu muslimana imigranata koji ive u Sjedinjenim Dravama. U veem dijelu, ovi ljudi ive u povoljnim ekonomskim uvjetima zahvaljujui relativnom bogatstvu i obrazovnim postignuima koja su ostvarili od 1960-ih. Iako ovi muslimani nisu marginalizirani ekonomski, vano je napomenuti da su oni jo uvijek dosta ranjivi. Ustvari, iako nisu iskusili znaajan stepen ekonomskog marginaliziranja, oni obino prolazepsiholoko marginaliziranje, bile to ene kojima je hidab (pokriva za glavu) pocijepan u lokalnom McDonaldsu ili slubenici koji dozvoljavaju kolegama da ih zovu Moe umjesto Muhammad, jer je ovo drugo previe teko za izgovoriti. Ovi imigrantimuslimani i njihova djeca ive pod damaklovskim ultimatumom, na to sam ukazivao na drugom mjestu kao na graansku ucjenu: posvjedoite da ste dobri muslimani vaim oduevljenim nastojanjem da se asimilirate i politikom utnjom ili aktivnim prihvatanjem amerike vanjske politike kakva god ona bila, ili trpite posljedice toga to e vas kategorizirati kao loe muslimane i spremite se za Guantanamo, ili se, pak, suoite sa veoma realnom mogunou vraanja Manzanara. (Napomena prireivaa: Manzanar je ime zatvorenikog kampa u koji su smjetani ameriki graani japanskog porijekla tokom Drugog svjetskog rata.)

28

Scott Alexander, Inalienable Rights?: Muslims in the U.S. since September 11th (Neotuiva prava: Muslimani u Sjedinjenim Dravama od 11 septembra Journal of Islamic Law and Culture, tom 7, br. 1, proljee/ljeto, 2002.

52

Pogrena shvatanja

Funkcija zapadnjakih velikih pria


Kroz svoju priu, moja prijateljica, irska katolkinja, daje nam uvid u to kako je svjedoila i sudjelovala u produavanju jedne velike prie, jer je izvodila zakljuke na osnovu veoma izoliranog, otuenog, i jednostranog iskustva koje je imala o Afroamerikancima sa kojima je dijelila grad. Vano je napomenuti da, kada je ona stjecala ova iskustva, robovlasnitvo je formalno bilo zavreno. Kako god, sramno naslijee robovlasnitva je jo uvijek veoma ivo. Dominantna kultura nastavlja da kontrolira i marginalizira afro-ameriku zajednicu. Dok je dominacija postepeno slabila po uzoru na ukidanje ropstva; ta kultura jednostavno je promijenila svoje lice da bi se adaptirala i preivjela. Bili bismo sretni kada bismo mogli rei isto za odnos izmeu Zapada i muslimanskog svijeta. Zaista, kolonijalizam per se i oita imperijalistika politika evropskih sila mogu slubeno biti stvar prolosti. Kao dokaz toga, svakako, kako sam naprijed napomenuo, mnogi su tvrdili, sasvim razlono, da smo uli u novo imperijalistiko doba, doba zapadnjakog neoimperijalizma kome su pristupile Sjedinjene Drave kako bi preuzele ulogu dominantne zapadne imperije. Koja je onda specifina funkcija zapadnjakih velikih pria u odnosima izmeu Zapada i muslimanskog svijeta? Kljuna za dugovjenost elje za moi bilo kojeg drutvaje zajednika pria koja dokazuje kulturnu superiornost tog drutva nad svim ostalim. Ovo nije nova ideja. Oni kojima je poznat opus kritiara kulture Edwarda Saida i teza njegove knjige Orijentalizam (Vintage: 1979) znaju da je dobar dio njegovog rada posveen upravo razotkrivanju ovih velikih pria. Said se posebno zanimao za velike prie nastale na Zapadu vis-a-vis Istoka i, naroito, muslimanskog svijeta. Za Saida, orijentalizam nije samo akademska disciplina, nego cijeli duh koji, prije svega, nastoji da prikae Istok kao pogodan za kulturnu dominaciju od strane Zapada jer je navodno inferioran u odnosu na Zapad na gotovo svaki nain koji je mogue zamisliti: ekonomski, tehnoloki, filozofski, i, ne zaboravimo, religijski. Nakon to je muslimanski svijet jednom posmatran kroz lee orijentalistikih velikih pria, za Zapad ne samo da je bila opravdana dominacija nad tim svijetom, ve je mogao biti konstruiran i moralni imperativ za takvo neto. A ovo je, ustvari, nain na koji mnogi na Zapadu sagledavaju situaciju, naroito mnogo onih iz kranskih misionarskih pokreta. Ukratko, velika
53

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

pria bila je i ostala sine qua non bilo koje dugorone dominacije jednog naroda nad drugim jer ona slui kao izvor legitimiteta za tu dominaciju, ne samo unutar vladajue kulture, nego, u odreenoj mjeri, takoe i unutar podjarmljene kulture. 29

Uloga Biblije i Kurana


alosna, ali isto tako neosporna injenica jeste centralna uloga religija, naroito kranstva i islama, u kreiranju velikih pria kako u kranskom tako i u muslimanskom svijetu. Uistinu, duga je historija uzimanja Biblije i Kurana za argument u cilju davanja boanskog/konanog autoriteta ovim velikim priama. Krani i muslimani koji ele da spase svoje svete tekstove od ruku onih koji ih ele iskoristiti kao argument za dominaciju jednog naroda nad drugim moraju ustati i pokazati da se na njih mora raunati. Oni moraju pokazati mnoge naine na koje se Biblija i Kuransnano suprotstavljaju ideji da bilo koje drutvo ili zajednica treba dominirati ili tlaiti drugo, iako je naazajednika tradicija to da jeprimjena sile nuna u odreenim precizno ogranienim okolnostima (naprimjer kada se treba oduprijeti nasilju i nepravdi). Posebno treba naglasiti da Biblija i Kuran stoje nasuprot onih koji tvrde da postoji neto inherentno bilo kojem grupnom identitetu (bila to jevrejska izabranost, otkupljenje u tijelu Kristovu, ili pripadanje ummetu Muhammeda) a to ini pripadnike tog identiteta superiornijim od drugih. Dok mi naumpadaju mnogi pasai svetih tekstova, kao jedan od najupeatljivijih javlja mi se dio kuranskog ajeta, u kome nakon iznoenja da je ljudska raznolikost Boiji dar, stoji: Zaista, najplemenitiji od vas je onaj koji je najvie svjestan Boga. 30 Obratite panjuda najplemenitiji nije neko ko pripada ovoj ili onoj grupi ili onaj koji/ona koja sebe naziva ovim ili onim imenom. Ovdje uzimam Kuran da bih otvoreno ustao pritiv politiziranja religijskog identiteta. Iz kuranske i biblijske perspektive, vjera od nas trai da budemo aktivno ukljueni u politiku. Svakako, ona nas upozorava da nikad ne dozvolimo
Svi podjarmljeni ljudi trae utoite u darvinovoj socijalnoj postavci premda obino kratkotrajnoj, po kojoj kultura dominantnih drugih mora biti superiorna u odnosu na domau. Inae, kako bi na drugi nain ova prva dospjela u dominantan poloaj? 30 Kuran, 49:13.
29

54

Pogrena shvatanja

politici da kooptira i izopai nau vjeru. Drugim rijeima, politika mora sluiti vjeri u ienju svijeta kroz beskompromisnu predanost neotuivim vrijednostima, kao to su neotuivo dostojanstvo svakog ljudskog bia bez obzira na etniku pripadnost, religiju, ivotnu dob ili spol. Ne treba nikad dopustiti da vjera bude, kao to je esto bila u ljudskoj historiji, slukinja politike, bogohulno pruajui auru boanskog svjetla bilo kojem svjetskom programu kreiranom da uniti ljudsku porodicu, tako to e podjarmljivati odreene lanove te porodice volji odreenih drugih lanova.

Zakljuak: Ka dekonstruiranju velikih pria velikog trita


U smislu zakljuka, dopustite mi da spomenem samo dvije vane komponente onog to neizostavno mora biti vea i izrazito mnogostrana strategija dekonstruiranja naih velikih pria o supremaciji. Prvo: Jevreji, krani, muslimani i drugi koji su odani veoma razliitim nainima kulturalne i meuvjerske interakcije moraju prepoznati potrebu za kritiki kompetentnom i uravnoteenom historiografijom koja vodi rauna o iskustvima onih koji su tradicionalno demonizirani ili ignorirani kroz velike prie. Jedna od prvih nevolja sa kojima se susree konstruiranje velikih pria jeste pamenje prolosti koje omoguava svim glasovima da se uju i svim priama da budu ispriane i valjano vrednovane. Ako postoji stvar koju velike prie ne mogu podupirati, to je onda pravednost i tenja za objektivnou. Pored svega, pripremanje argumenta za opravdavanje supremacije jednog subjekta nad drugim moe teko ugroziti svako nastojanje da se oni vide kao jednaki. Prema tome, moramo se obraunati sa onim interpretacijama historije oko kojih se sukobljavamo - bez obzira kakvu auru autoriteta imaju dakle, moramo se obraunati sa onim interpretacijama koje slue za to da legitimiziraju razliite forme ugroavanja jedne grupe od strane druge. Posebno je vano da to inimo u naim vjerskim kolama i drugim institucijama, u naem javnom obrazovnom sistemu. Druga stvar, koja vjerovatno neposrednije govori srcima naih vjerskih tradicija, jeste da moramo izbjegavati ono to se nekad oznaava kao trijumfalizam. Preesto su krani i muslimani bili krivi za mijeanje trijumfalizma sa svojom predanou univerzalnim zahtjevima njihovih pogleda na svijet. Mora se dokazati da je trijumfalizam, koji ja definiram kao elju
55

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

da se nametne vlastita vizija svijeta drugima i da ih se podjarmi i dominira nad njima s namjerom da se ta vizija svijeta propagira, najvei pojedinani neprijatelj i kranskomi muslimanskom svojatanju univerzalne istine. Logika je ovdje varljivo jednostavna: ako, u ime svoje religije, izrazim volju za dominiranjem i dehumaniziranjem drugogna bilo koji nain, posljednja stvar koju e drugi prepoznati u vezi s istinom koju predstavljam kao nain ivota jeste njena univerzalnost. Prema tome, ako krani i muslimani zaista nastoje da ive univerzalnost svojihtradicija, onda emo morati uporno misliti o izbjegavanju trijumfalizma. A injenica da mnogi, ako ne veina, ne mogu zamisliti kako bi netrijumfalistiko kranstvo i netrijumfalistiki islam mogli izgledati, ne treba da nas obeshrabri. Radije, to treba biti otrenjujui znak koji pokazuje koliko mnogo posla lei pred nama.

56

P O N O V N O I S P I T A JMO K O N C E P T S E K U L A R IZMA
Jamal Badawi

Sva zahvala pripada Allahu, jedinom Stvoritelju, Uzdravatelju i Zatitniku univerzuma. Neka je Njegov mir i blagoslov na Njegovog posljednjeg poslanika i vjerovjesnika, i na sve ostale poslanike i vjerovjesnike. U ovoj uvodnoj invokaciji pojavljuju se vane zajednike religijske vrijednosti. Prvo, priznajemo Boga, koje god ime da koristimo, Allah na arapskom ili Allaha na aramejskom, koja su oito slina. On je jedini Stvoritelj, i Uzdravatelj univerzuma, i jedini Stvoritelj i Spasitelj krune Njegova stvaranja: ljudskoga bia. Ovo je modaosnova svake religijske vrijednosti,naroito onda kada se to odnosi na abrahamsku zajednicu.Prizivanje mira i pozdrava na sve poslanike i vjerovjesnike jeste sredinja religijska vrijednost koju svi dijelimo. Osnovni i glavni izvor puta kojim ovjek ide treba da doe od samog Stvoritelja. Da li religijske vrijednosti ponovno treba da budu potvrene ne samo u privatnoj, nego i u javnoj sferi? Koji su parametri tog ponovnog potvrivanja?Mi moramo postavljati ova pitanjada bismo eliminirali svaki strah i opasnost od tiranije manjine, ili tiranije veine, isto tako. Koliko se mi u Sjevernoj Americi udaljavamo jedni od drugih? Napokon, kako se moemo bolje pripremiti za ova pitanja? Neke kongresne sjednice poinju molitvama. Veliko boino drvo postavlja se svake godine ispred Bijele kue. Vladine i poluvladine institucije imaju imenovane kapelane, plaene dijelom ili u cjelini, direktno ili indirektno, novcem poreskih obveznikada bisluili pri univerzitetima,
57

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

bolnicama,pa ak i vojnim establimentima. Religijske vrijednosti igrale su vanu ulogu pri osnivanju Sjedinjenih Drava, i jo uvijek igraju. Na sjeveru Sjedinjenih Drava je Kanada, ija povelja o ljudskim pravima i slobodama donesena 1982. poinje iskazom: S obzirom na to da je Kanada osnovana i utemeljena na principu koji priznaje vrhovnu vlast Boga i vladavinu prava... Ako krenemo dalje od Sjeverne Amerike preko Atlantika do Velike Britanije, znamo da je kraljica ili kralj branitelj vjere, u ovom sluaju anglikanske vjere. Na mom posljednjem putovanju u Veliku Britaniju, imao sam sreu da ujem princa Charlesa kako kae, da e, ako se dogodi da on postane kralj, branitelj vjereto znaiti branitelj svake vjere, a ne samo anglikanske ili kranske vjere. Mnoge zapadne drave su zaista utemeljene na odreenim religijskim vrijednostima, kojima su sklone njihove vlasti. Mi ne moemo postii odvajanje religije i drave. Ono to se deava u veini sluajeva zapravo nije odvajanje religije i drave, nego odvajanje crkve i drave u formi institucija. To je vjerovatno naslijee srednjovjekovne evropske historije. elio bih da dam dvije osnovne smjernice. Prvo, sekularizam ne znai uskraivanje religijskih prava, budui da su religijska prava osnova za ljudska prava a ljudska prava izuzetno vana za sekularizam - barem na normativnom nivou. Za mene, sekularizam znai da nijednoj religiji ne treba dozvoliti da namee svoje vrijednosti drugima mimo njihove volje. To takoer znai da drava nee favorizirati nijednu religiju pojedinano na raun druge. Dalje, to znai da novac poreskih obveznika nee biti koriten za promoviranje odreene religije. Ja vie volim da opiem ove vrijednosti terminom sekularnost - u institucionalnom smislu, udaljenom od antireligijskih ideolokih konotacija. Drugo, vlasti se moraju uzdrati od uplitanja meu religijske grupe i njihove institucije, osim na nain koji je pravedan a ne diskriminatoran. Kad god je potrebno koristiti javne fondove u religijski orijentirane aktivnosti, kao pri podravanju dobrotvornih aktivnosti putem oslobaanja od poreza ili darovanja, to treba biti uinjeno na pravedan i nepristrasan nain. Koliko smo pravedni kada je ova tema u pitanju?Sigurno je da tu postoji nekoliko pozitivnih postignua. Kako god, mi treba da budemo otvoreni u vezi s pogrekama, od kojih su neke ozbiljne. Dopustite mi da istaknem neke od njih u formi nekoliko preporuka. Umjesto da upiremo prstom, okrenimo se problemima.
58

Pogrena shvatanja

Prvo, vlasti se moraju uzdrati od podravanja, ohrabrivanja, ulaganja, bilo direktno ili indirektno, u napore da se redefinira islam za muslimane, naroito ojaavanjem i ulaganjem u kojekakve institute i disidentske elemente koji predstavljaju samo neznatnu manjinu muslimana. To bi na odreeni nain bilo analogno sluaju damuslimanska vlast ohrabruje, ojaava i ulae u institute koji treba da redefiniraju kranstvo za krane, a zatim ohrabruju irenje ideja koje odatle dolaze meu kranima, tjerajui ih da to prihvate. Mi treba da podravamo slobodne i otvorene debate koje postavljaju otvorena i slobodna religijska pitanja drugim religijskim zajednicama. Svakako, treba da odbacimo intervencije eljeznom rukom. Nijedna grupa niti vlada u bilo kojem drutvu ne bi trebala uzeti sebi pravo da djeluju kao religijski autoriteti drugih religija ili da oni za njih izaberu autoritet. Ovakav odnos koji e se izjaloviti prije ili kasnije, pogodan je da ga se posmatra od strane drugih kao zlobni pokuaj nastojanja da se stvore nepotrebne podjele i razdori u drugim religijskim zajednicama. Drugo, nijedna grupa ne treba biti izdvojena da bi bila stalno napadana i kontrolirana na osnovu unaprijed stvorenih stereotipa i nagaanja o krivnji baziranoj na samom pripadanju odreenoj etnikoj ili religijskoj grupi. To ne bi trebalo biti injeno ni na bazi povrnog, a nekada i nepostojeeg dokaza, nepoteno se skrivajui iza sigurnosti i tajnosti. Tree, svi su duni da se trude da se opozovu i/ili modificiraju neki od drakonskih propisa u takozvanom Patriotskom aktu Sjedinjenih Drava, kanadskom Zakonu 36. i slini nedemokratski, protivustavni i nepatriotski zakoni koji su nastali kao posljedica bezonog napada 9/11. Takvi zakoni, koji se predstavljaju kao opi, stvoreni su da viktimiziraju mnoge amerike muslimane. Dodajmo jo da oni otvaraju vrata nesrazmjernom pravljenju profila i zloupotrebi moi protiv muslimanske zajednice. Konano, nijedan pojedinac niti institucija u drutvu, naroito religijske grupe, mediji i politiari ne bi trebalo da promiu glasove islamofobije i religijske i socijalne pristrasnosti. Oni zapravo trebaju jasno govoriti protiv takvih glasova s istom uestalou, jasnoom i odlunou kao to govore protiv antisemitizma. Antiislamski stavovi isto su to i antisemitizam. Antisemitizam ukljuuje Arape (arapske) Semite i Jevreje (jevrejske) Semite. Obje ove vrste vrste ekstremizma su nemoralne. One podstiukulturu mrnje, koja, opet, pothranjuje kulturu mrnje na drugim mjestima. Obje su opasne.
59

POSLJEDICE POLITIKE

K R E N J A L J U D S K I H PRAVA P O T H R A N J U H U A N T I A M E RIKANIZAM
Chip Pitts

Poslije 9/11, pokrenuto je mnogo tajnih procesa protiv muslimana u Sjedinjenim Dravama koji su provoeni na osnovu optubi za terorizam od kojih nijedan nije rezultirao osuujuom presudom zasnovanom na dokazima. Mnogi muslimani bili su pritvoreni i deportirani. Desili su se mnogi udari i uvrede usmjerene prema islamu, a neki ljudi su ak i umrli u zatvorenitvu. Prema onome to su zabiljeile organizacije redom od Amnesty Internationala do CAIR-a,dolo je do porasta krivinih djela poinjenih zbog mrnje i rasizma. Sve ovo je diskriminacija, i ona svoje utemeljenje nalazi u stereotipima koje dodatno istiu i sami mediji ukljuujui Fox News i Sinclair Broadcasting. Tako Pat Robinson kae da je islam satanska religija. Anne Coulter kae da treba da zauzmemo muslimanske zemlje, pobijemo njihove voe i prevedemo njihov narod na kranstvo. A takozvani eksperti, poput Daniela Pipesa, tvrde da su muslimani teroristi, tako da je jedan od svakih pet ljudi u svijetu potencijalni terorist. Takva demagoka propaganda temelji se na neznanju. Naalost, veina Amerikanaca danas su odve zabavljeni ekonomskim i drugim nevoljama da bi se mogli informirati o muslimanima i ispraviti svoje neznanje o njima. Mnogi misle da su svi muslimani Arapi, dok znamo da Arapi predstavljaju manji broj muslimana. Islam je etniki i kulturno raznolik,kao i sam svijet. Mnogi misle da je islam skloniji nasilju nego kranstvo, dok nam historija kazuje da su krani poveli krstake ratove. Misle da je islamu svojstvena netolerantnost, dok historija otkriva da su
61

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

jevrejske i kranske zajednice pod muslimanskom vlau uivale vie prava nego manjine u drugim civilizacijama. Misle da je islamu svojstveno potinjavanje ene mukarcu, dok nas historija pouava da se podreivanje ena deava usljed mnogobrojnih razloga.Misle da je muslimanima strano potivanje ljudskih prava. Naravno da su ljudska prava i socijalna pravda dio islama u istoj mjerikoliko su dio kranstva i judaizma. Nema izgovora za ovakvu vrstu neznanja. Otkrio sam da ak i uenjaci a i sami muslimani ne znaju da su muslimanske zemlje i diplomati bili ukljueni u kreiranje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. Muslimanske zemlje pridruile su se internacionalnoj zajednici u ovoj afirmaciji univerzalnih ljudskih prava, a muslimanske ene igrale su posebno vitalnu ulogu u garantiranju prava ena i porodinih prava. U Kuranu postoje ajeti koji govore protiv prisile na vjeru i pozivaju na slobodu izbora religije. Ovi ajeti utjecali su na sve muslimanske delegate pri Ujedinjenim narodima, dok je navedena deklaracija sastavljana. Sve muslimanske nacije prihvatile su ovu deklaraciju, osim Saudijske Arabije, koja je odluila da ne prihvati dva lana: pravo udavanja za osobu druge vjere i pravo na promjenu vjere. Od tog vremena i Saudijska Arabija vie puta je ponovila kako prihvata ovu deklaraciju, barem na teoretskom planu. Znamo da se u praksi i realnosti ova prava ne potuju u cijelosti kako od strane muslimanskih tako i od strane nemuslimanskih naroda. Neki ljudi pitaju: Koliko su islam i demokratija kompatibilni? Ljudi bi mogli postavljati isto pitanje i u vezi s tendencijama unutar Sjedinjenih Drava. Aktuelna amerika administracija koristi se silom da donese demokratiju u Irak u jednoj pogreno voenoj avanturi praenoj uasnom torturom i krenjem ljudskih prava. Slino postupanju u inostranstvu isto ini i unutar Sjedinjenih Drava, prijetei demokratiji kod kue. A ovaj novi ameriki model zlehudo je reproduciranirom svijeta od strane razliitih vlada, ukljuujui Britaniju, Francusku, i Australiju, koje sada pribjegavaju tome da se pritvor moe produiti i bez suoavanja sa tradicionalnim standardima dokazivanja. Ljudi to moda ne znaju, ali Patriotski akt (Patriot Act) je kopiran irom svijeta. Mnoge zemlje ak imaju nove antiteroristike zakone koji su naknadno izmijenjeni po uzoru na pojedine odredbe iz toga akta. Dodajmo i to da svako krenje amerike Povelje o pravima (Bill of Rights) do kojega dolazi usljed primjene Patriotskog akta, a to ukljuuje ogranienje slobode govora, slobode religije, prava na slobodu izraavanja, prava na pravedno suenje, predstavlja istovremeno i krenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
62

Posljedice politike

Poslije 9/11, diktatorski i autoritarni reimi irom svijeta poeli su jo vie kriti ljudska prava. Znamo da je bivi ameriki ministar odbrane Donald Rumsfeld potpisao posebne odredbe koje dozvoljavaju torturu. Tim odredbama kri se enevska konvencija i odredbe meunarodnog prava. Predsjedniki pravni savjetnik i drugipravnici iz predsjednike administracijenapisali su danas ozloglaene memorandume koji dozvoljavaju upotrebu torture. Oni su pokuali da redefiniraju torturu tvrdei da se torturom ne moe smatrati bilo koje privremeno ili smrtonosno ili ozbiljno organsko oteenje. Sjedinjene Drave su se dale na izvoenje posebnih predstavaaljui svoje ljude u zemlje poput Egipta, Jordana, Maroka i Uzbekistana sa zadatkom dakidnapuju odreene dravljane tih zemalja na ulicama kako bi ih poslije podvrgnuli ispitivanju uz upotrebu sile. U Uzbekistanu, njihova ideja torture ukljuuje kuhanje ivih ljudi u kljualoj vodi. Nevjerovatno, ovi oblici torture deavaju se u svijetu uz ameriki pristanak. Za takve postupke mora postojati odgovornost i njihovi vinovnici moraju snositi odgovornost. Znamo ta se deava u Gvantanamo Bayu: uvrede na vjerskoj osnovi, prosipanje krvi za koju se tvrdi da je menstrualna krv po licu zatvorenika, izlaganje zatvorenika obnaenim enskim grudima, gazanje po Kuranu, utanje Kurana nogama i bacanje u zahode. Zbog ovoga gledamo proteste u Pakistanu i irom svijeta, a ove vijesti stvaraju dojam, suprotno retorici Bushove administracije, da u pitanju nije u tolikoj mjeri rat protiv terorizma, koliko rat protiv islama. Postoji direktnauzajamna veza izmeu nepotivanja ljudskih prava i bombakih napada u Rusiji, Indoneziji i Saudijskoj Arabiji. Tako mjere koje ograniavaju ljudska prava u Sjedinjenim Dravama i drugdje, kakve su pravljenje rasnih profila i zatvaranja na neodreeno vrijeme, ne samo da ne donose rezultate ve su i kontraproduktivne. Ova prava imaju ogromnu praktinu vanost, jer predstavljaju kristalizaciju mudrosti civilizacija starih vie milenija. Stvari kakve su sloboda govora, udruivanja i vjerovanja predstavljaju sigurnosni ventilda ljudi mogu mirno izskazivati slaganje ili neslaganje, umjesto nasilja. Privatnost omoguava prostor za vjerovanje po vlastitom izboru i za potivanje savjesti primjerene ljudskom dostojanstvu i razvoju. Brza i potena suenja na osnovu dokaza dobivenih slobodnim putem, a ne prinudom i torturom takoer spreavaju svako nagomilavanje neraspoloenja i jame da e biti kanjeni krivi, a ne nevini. Pravo da se
63

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

suelesvjedoci, pravo na advokata ipravo na uvid u optuujue dokaze doprinose naprijed navedenom. Nasuprot tome, uvredljive i zloupotrebljavajue mjere skreu fokus pravnih postupaka i panju sa onih krivih na nevine. Takve mjere potkopavaju meusobno povjerenje i dijalog na kojima se temelji svako uspjeno razumijevanje. One nanose tetu takvim fundamentalnim amerikim vrijednostima kao to su provjeravanje i ravnotea i raspiruju plamen antiamerikanizma, izlaui sve nas veem riziku. Prema vlastitom priznanju vojske, a to je potvreno i od Meunarodnog crvenog kria i drugih, izmeu 80% do 90% zatvorenika dranih u Abu Ghraibu i Guantanamo Bayu nisu lanovi alQaide, nego su obini nevini ljudi koji nemaju nikakve veze sa terorizmom, a koje su esto hvatali lovci na nagrade. Prema tome, svaka sigurnost koja se oslanja na represiju i krenje ljudskih prava je lana sigurnost. Razne evropske zemlje, kao to su Holandija, vedska, vicarska i Francuska promijenile su svoje stavove o otvorenom i slobodnom drutvu i, posebno, svoje stavove o muslimanima. Postoji nova ksenofobija u Evropi, kao i antimuslimanski osjeaji kojih prije nije bilo. Islamofobija je takoer u porastu u Sjedinjenim Dravama. Real ID Act nastoji da kreira formu karte nacionalnog identiteta. Neki ljudi e zbog ovog zakona biti vraeni u zemlje porijekla; neki koji trae azil bit e vraeni u svoje zemlje i izgubit e ivote. Ovo je alosno udaljavanje od naih nacionalnih temelja na kojima poivamo kao nacija imigranata koji su esto bjeali od takvih vjerskih i politikih proganjanja. Nemuslimani i muslimani treba da prue ruke jedni drugima i prestanu sa ignoriranjem. Alternativni mediji su dobar resurs za pariranje glavnim medijima. Mora se odvijati komunikacija i moraju se osnivati koalicije. Treba uzeti u obzir i pridruivanje Amnesty Internationalu i potaknuti veu panju prema ovim temama. Prema Kuranu: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja prema nekim ljudima nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, je Allah dobro zna ono to inite!31 Ovo su srne vrijednosti Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i islama. Moramo tititi prava muslimana i nemuslimana i promatrati nau povezanost sa svim ljudima. Mi smo svi Boija stvorenja koja imaju ljudsko dostojanstvo. Eleanor Roosevelt jednom je postavila pitanje: Poslije
31

Kuran,5:8.

64

Posljedice politike

svega, gdje poinju ljudska prava? Rooseveltov odgovor bio je: U malim mjestima, blizu kue - tako bliskim i tako malim da ne mogu biti vieni na bilo kojoj mapi svijeta. Pa ipak, ona jesu svijet svake pojedinane osobe: susjedstvo u kojem ivi, kola ili fakultet koji pohaa; fabrika, farma ili ured u kojem radi. To su mjesta gdje svaki ovjek, ena, i dijete trai pravdu jednaku za sve, jednaku priliku,jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ako ova prava nemaju tu svoj smisao, ona imaju malo smisla bilo gdje. Ako nema zajednike graanske akcije da ih potvrdimo blizu vlastitoga doma, uzalud emo traiti progres u irem svijetu. 32 Ovo je mogue postii takvim malim poduhvatima poput pisanja pisma uredniku gradskih novina, pripremanja veere kod kue, organiziranja foruma za edukaciju ili posjeivanja sastanka gradskog vijea. Jodie Williams je primjer osobe koja je znatno promijenila stvari. Poela je sama putem interneta, a dobila je Nobelovu nagradu 1997. za organiziranje, jer je uspjela pokrenuti globalnu e-mail kampanju irom svijeta, koja je imala za cilj da se zabrani upotreba nagaznih mina. Kao zakljuak elio bih podijeliti s vama jedan od najupeatljivijih citata koje znam. To je citat luteranskog pastora Martina Niemollera i postoji u razliitim verzijama. Bilo koja verzija da je posrijedi, moete uti slijedee: Na poetku su doli po komuniste i ja nisam govorio glasno zato to nisam bio komunist. Zatim su doli po socijaliste, a ja nisam govorio glasno zato to nisam bio socijalist. Zatim su doli po sindikaliste, a ja nisam govorio glasno jer nisam bio sindikalist. Zatim su doli po Jevreje, a ja nisam govorio zato to nisam Jevrej. Zatim su doli po mene i niko nije ostao da govori za mene. 33 Ne treba dadopustimo da ovo bude reeno i u vezi sa muslimanima - da smo utjeli pred nepravdom. Treba i da glasno govorimo - i da djelujemo.

Opaske Eleanor Roosevelt na prezentaciji In Your Hands: A Guide for Community Action for the Tenth Anniversary of the Universal Declaration of Human Rights (U vaim rukama: Vodi za desetu godinjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima za UN-ovu komisiju za ljudska prava 27. marta, 1958. Citirano iz: http://www.udhr.org/history/inyour.htm. 33 www.history.ucsb.edu/faculty/marcuse/niem.htm.
32

65

A M E R I K I I M P E R I J ALIZAM P O T H R A N J U J E A N T I A M ERIKANIZAM
Louis Cantori

Antiamerikanizam meu muslimanima u svijetu, kao i njegova politika krajnost terorizam, nastao je kao reakcija na ameriku vanjsku politiku. On ne potjee iz dubokih spremita zla, mrnje i iracionalnosti koji mu se pripisuju od strane kreatora amerike politike. Drugim rijeima, antiamerikanizam je racionalan fenomen koji je mogue racionalno objasniti. Dodajmo kako se antiamerikanizam tumai kao neto to potjee iz stavova koji dolaze iz inozemstva, a koji su usmjereni protiv amerike vlade. No, on ustvari ima racionalno objanjenje u injenici da je veliki dio njegovog sadraja istovjetan sa utemeljenim kritikama amerike politike, kako onih koje dolaze od muslimana tako i onih koje dolaze od nemuslimana, bilo da je rije o strancima ili domaim ljudima. Antiamerikanizam je, u mjeri u kojoj svako od nas kritikuje ameriku politiku, optuba protiv nas. Antiamerikanizam je neto to je, objektivno, mogue posmatrati kao neto to ima osnovu za postojanje. Kada kaemo ovo, treba imati na umu kako je istina da postoje dva intelektualna nivoa antiamerikanizma i kritikovanja amerike politike. Prvi, najiri i najpovrniji sastoji se od reakcije na ono to bi moglo biti nazvano najopijim karakteristikama amerike politike. Te najopije karakteristike vode porijeklo iz onog to William Kristol, urednik neokonzervativnog lista The Weekly Standard i nekadanji direktor Projekta za novo ameriko stoljee PNAC naziva Pax Americana, pod ime podrazumijeva neokonzervativnu verziju amerikog imperijalizma.
66

Posljedice politike

Razjasnimo rije imperijalizam, zato to je to operativni koncept neokonzervatizma. Godine 2004. bio sam prisutan na sastanku na kojem su uestvovala dva lana Privremene koalicione vlade koji su se upravo bili vratili sa sastanka u Bagdadu i koji su podnosili izvjetaj grupi od pedeset amerikih dravnih slubenika u Washington DC-u. Svaki od njih poeo je svoje opaanjeizrazom radosti i zadovoljstva koje su imali u Bagdadu jer su nosili teretamerikog imperijalizma. Kazali su kako je ameriki imperijalizam veliko i teko breme ali da je sama ta dunost istovremeno i nagrada. Samo jedan od njih je bio toliko obziran da se zacrvenio u licu. Usput, lino sam bio veoma razdraen zbog toga. Nisam mogao vjerovati ta sluam. Ali sam znao gdje je to poelo. Poelo je na websajtu http:/ www.newamericancentury.org, koji je ideoloki centar neokonzervativnog pokreta. Pri njegovom osnivanju 1997. reeno je da su ciljevi Projekta za novi ameriki vijek da oblikuju novi vijek, da istovremeno unapreuje amerike demokratske principe i amerike nacionalne interese. Ova zamisao jeposlije proirena u septembru 2000. u dokumentu neokonzervativnog plana za odbranu nazvanom Ponovno uspostvaljanje amerike odbrane, potpisanom od strane dvadeset etiri istaknuta neokonzervativca, ukljuujui Paula Wolfowitza i Williama Kristolla. 34 Oni su detaljno isplanirali, prije izbora 2000. godine, tri godine prije samog rata, i prije napada 9/11, ta bi to i kakav bi trebalo da bude rat i invazija na Irak. Drugim rijeima, rat je bio unaprijed osmiljen i unaprijed isplaniran. Njihovi utvreni ciljevi u ovom dokumentu su da uvaju i proiruju ovaj ameriki mir ili Pax Americana. Oni upotrebljavaju latinski termin pax, kao u Pax Britannia, Pax Romana, pa odatle i Pax Americana. Ovo su tri historijska primjera imperijalizma. elim skrenuti panju na to da je rije o uobiajenoj upotrebi ove rijei, jer bismo inae bili navedeni da mislimo, kao to sam ja kada sam je uo na ovom sastanku, kako je posrijedi neki ljeviarski komentarili neto krajnje kontroverzno. Ali ovo nije kontroverzno za neokonzervativce. U izvjesnoj mjeri, ovo je neto u emu se njihova vanjska politika zapravo sastoji. U ovom procesu, demokratija e postati sredstvom za ostvarenje svih narastajuih amerikih interesa. U ovom trenutku, amerika politika se angaira na polju retorike koja govori o poeljnosti demokratije u muslimanskom svijetu. U isto vrijeme, kreatori amerike politike se protive ili odbijaju da angairaju u dijalog muslimanske organizacije na Bliskom istoku, ili bilo gdje drugo u svijetu. Mi34

http://www.newamericancentury.org/RebuildingAmericasDefenses.pdf. 67

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

slim da je jedini izgled za saradnju i dijalog u tome da ameriki muslimani preuzmu inicijativu i ponu da to rade neusiljeno i izmeu sebe, jer ako se budu ekali kreatori amerike politike da to uine, to se nee desiti. Mi ve znamo da su muslimani politiki stasali. Tako da smo ve u jednoj apsurdnoj situaciji. Za ostavrenje bilo kojeg praktinog cilja na Bliskom istoku muslimani imaju presudnu ulogu, na svaki mogui nain. Ne doslovno, ali oni su kod vratai spremni da uu na vrata. Moemo razgovarati o al-Ihwan al-Muslimun (Muslimanskoj brai) kao velikoj internacionalnoj organizaciji. Ameriki muslimani treba da razgovaraju sa ljudima u regionu i stvore praktinu situaciju u kojoj kreatori amerike politike nee moi ignorirati inicijative koje ponude sami Amerikanci. Na jednoj nedavno odranoj konferenciji, jednom visokom amerikom zvaniniku postavljena su upravo ova pitanja. On je elio rei da su nai umovi otvoreni, ali je jedini odgovor koji je on mogao dati bio da posmatramo sluaj Turske. Drugim rijeima, ono to je govorio bilo je: dajte Mubaraku jo pedeset godina da pohvata voe muslimana u Egiptu, i za pedeset godina, kada muslimanske organizacije budu organizacijski reducirane i spremne da se ponaaju na odreen politiki nain, amerika vlada e uspostaviti komunikaciju s njima. Ovo je bila logika njegovog odgovora. Prema tome, postoje dvije osnovne stvari protiv kojih muslimani reagiraju. Prva je, rijeima amerikog predsjednika kazano, to Amerika vodi demokratski ideoloki krstaki rat s ciljem da promovira demokratiju meu narodima na Bliskom istoku, regiji u kojuAmerika eli prodrijeti zbog sigurnosnih i energetskih razloga. Vizija amerikog krstakog rata rezultirala je onim to je postalo, prema nekim teoretiarima, sofisticiranom kritikom liberalne demokratije kao krstake misije. Drugim rijeima, fraza liberalna demokratija postala je jezikom amerikog imperijalizma. To je ono zbog ega svi mi imamo ambivalentna osjeanja u vezi sa slubenim amerikim programom za odbranu demokratije, jer osjeamo ono to sam upravo rekao. Ovo je demokratija koja se koristi za drugeciljeve. Ona nije onakva kakvom se predstavlja i ovo stvara jednu nevjerovatnu dilemu. Dodajmo tome simbolizam torture, odvratno poniavanje i vjerski motivirane torture koje su se dogaale na Guantanamo Bayu i u Abu Ghraibu. Postoji takoer i jedna druga, dublja osnova antiamerikanizma, pored ovih pitanja koja sam upravo naveo, a to je kritika unutarnjih spletkarenja u okviru oblikovanja ameriko-irake politike i odnosa amerike politike
68

Posljedice politike

prema Izraelu. Ovo poinje sa drugim websajtom koji bilo ko moe posjetiti da potvrdi ispravnost moje prie. Dokument A Clean Break napisali su 1996. godine Richard Perle i Douglas Feith, dvojica vodeih arhitekata rata u Iraku35, kao projektni dokument za tadanjeg izraelskog premijera vlade Benjamina Netanyahua. Dan nakon to je dokument napisan, Netanyahu je odrao govor na zajednikoj sjednici amerikog Kongresa, i pritom se koristio jezikom toga dokumenta. Dokument je nazvan A Clean Break pod ime se podrazumijevalo ruenje Saddama Husseina za raun izraelskih sigurnosnih interesa. Svaki od gore spomenutih neokonzervativaca bio je meu onima koji su smiljali invaziju na Irak prije 9/11-og. Taj dogaaj bio je poslije prikladan izgovor za unaprijed osmiljen rat. Drugim rijeima, kako se u javnosti pojavljivalo vie informacija o sadraju ovog dokumenta, time se otvarao put masovnom muslimanskom antiamerikanizmu, koji je poivao na irokim temama amerikog krstakog rata i uvreda i ponienja protiv muslimana s jedne strane, i jo sloenijeg razumijevanja da ne samo da su Sjedinjene Drave sauesnik u okupiranju Palestine, nego da je ak i amerika invazija jedne druge muslimanske zemlje imala za cilj ostvarenje dobrobiti za Izrael. Zbog toga, mogue je zakljuiti da dok se muslimani mogu suprotstavljati terorizmu - a mislim da se zaista suprotstavljaju - postaje sve tee oduprijeti se utisku o razlonosti muslimanskog antiamerikanizma. Stvar je jo sloenija kada ste na jednoj strani svjesni ovih stvari, a na drugoj ste lojalan ameriki graanin. U ovom trenutku, kao to je Alexis DeTocqueville predvidjela u svojoj poznatoj knjizi Demokratija i Amerika, napisanoj 1830., Amerika je u stisku tiranije veine, koja spreava svaki glas koji se ne slae sa tom veinom. Iako ameriki muslimani imaju kritian stav o temama o kojima piem, postoji i praznina utnje. Nema medija koji daju glas ovim osjeajima, i praktino nema dojmljive organizacijske sposobnosti da se suoi s njima. Muslimani i uenjaci (strunjaci, profesori) u istoj poziciji su kao i ja lino, kao specijalist za Bliski istok. Otkrili smo da nema slualaca za ono to sam upravo naveo. Ovo je veoma pesimistian zakljuak. Moja namjera je bila da definiram, onoliko objektivno koliko je mogue, problem s kojim svi mi ivimo u sadanjosti.
www.israeleconomy.org/strat1.htm. 69

35

ULOGA MEDIJA

T R E B A K R I V I T I P O P U L A R NE MEDIJE I K R E A T O R E J AV N O G MNIJENJA
Samer Shehata

Islamofobija u javnom mnijenju


Stavovi prema Arapima, muslimanima i islamu u Sjedinjenim Dravama su se uzburkali i ne popravljaju se tokom posljednjih nekoliko godina. Iako podaci o stavovima Amerikanaca prema muslimanima i islamu prije 9/11. nisu lahko dostupni, opravdano se moe pretpostaviti da se desilo znaajno pojaanje negativnih osjeaja prema ovoj grupi i njihovoj religiji poslije 9/11. Prema Pew istraivakom centru za stanovnitvo i printane medije 36 , stavovi prema islamu su relativno stabilni tokom posljednje tri godine, sa oko 33-36 % ispitanika koji kau da imaju nepovoljan stav o islamu, u poreenju sa 38-40% onih koji kau da imaju povoljan stav. 37 Druge ankete dale su neznatno neugodnije rezultate. Prema anketi Wahington Posta i ABC Newsa, procenat Amerikanaca koji imaju nepovoljan stav o islamu poveao se tokom posljednje tri godine. Kao direktna posljedica 9/11, 39% ispitanih izjavili su da imaju nepovoljan stav o islamu. Ova brojka pala je na nie od 24% u januaru 2002, ali od tada neprekid36 The Pew Research Center for People and the Press (Pew istraivaki centar za stanovnitvo i tampane medije) je respektabilna, nezavisna, nestranaka, istraivaka organizacija koja obezbjeuje informacije o pitanjima, stavovima i tendencijama koji oblikuju Ameriku i svijet. Vidi http://people-press.org. 37 Veina smatra da je islam skloniji poticanju na nasilje.(The Pew Research Center for the People & The Press, 9. septembar 2004.

71

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

no raste. U nedavno provedenoj anketi Washington Posta i ABC Newsa provedenoj u martu 2006. godine 46% Amerikanaca rekli su da imaju nepovoljan stav o islamu. Iako se rezultati anketa Pewa i Wahington Posta/ ABC Newsa u izvjesnoj mjeri razlikuju, moemo sa sigurnou rei da oko 40%Amerikanaca imaju negativno ili nepovoljno miljenje o islamu. 38 Postoje manje varijacije u rezultatima anketa o amerikom miljenju o islamu i nasilju. Veliki procenat Amerikanaca vjeruje da islam, vie nego druge religije, ohrabruje nasilje. Pew istraivanja, naprimjer, pokazuju da procenat Amerikanaca koji vjeruju da je islam skloniji ohrabrivanju nasiljau poreenju sa drugim religijama poveao se sa 25% u martu 2002., na 36% u julu 2005. Posljednji navedeni pokazatelj je nii od visoke brojke od 46% u julu 2004. 39 Anketa CBS Newsa provedena krajem februara 2006. pokazala je sline rezultate: 39% ispitanika vjeruje da islam vie nego druge religije ohrabruje nasilje. 40 Ankete Washington Posta i ABC Newsa takoer su otkrile da se broj Amerikanaca koji smatraju da islam ohrabruje nasilje protiv nemuslimana znaajno poveao tokom posljednje tri godine, sa 14% u januaru 2002., na 32% u martu2006. 41 U nedavnom istraivanju Washington Posta i ABC Newsa Amerikanci su ispitivani u vezi sa svojim predrasudama prema muslimanima i Arapima. U anketi je postavljeno sljedee pitanje: Kada biste iskreno ispitali sebe, da li biste rekli da imate barem mali osjeaj predrasude prema muslimanima, ili ne? Isto pitanje je postavljeno o Arapima. Oko jedne etvrtine ispitanika priznali su da imaju predrasude; 27% njih rekli su da imaju predrasude pre38 Suzanne Goldenberg, Islamophobia worse in America now than after 9/11, survey finds (Istraivanja pokazuju: Snanija islamofobija u Americi danas nego poslije 9/11) Guardian, 10. mart, 2006. Anketa CBS Newsa pokazala je sljedee rezultate: Negativni stavovi o islamu poveali su se sa 33 procanata u februaru 2002. na 36 procenata u februaru 2006., dok su se pozitivni stavovi prema islamu smanjili sa 30%u februaru 2002. na 23% u februaru 2006. Pogledaj anketu CBS Newsa od 27. februara 2006: President Bush, The Ports, and Iraq (Predsjednik Bush, porezi i Irak) 22.-26. februar 2006. Anketa je takoer pokazala da je 56%ispitanika reklo kako je nasilna reakcija muslimana na dansku kontroverzu oko karikatura bila neopravdana, u poreenju sa samo 9% ispitanika koji su izjavili da je reakcija bila opravdana. 39 Plurality Sees Islam as Mre Likely to Encourage Violence (Veina smatra da je islam skloniji poticanju nasilja), Pew istraivaki centar za stanovnitvo i tampu, 9. septembar, 2004. i Fewer Say Islam Encourages Violence (Manji broj kae da islam potie na nasilje), Pew istraivaki centar za stanovnitvo i tampu, 26. juli, 2005. 40 Prema anketi CBC Newsa, ova brojka se popela sa 35% u martu 2002. Vidi anketu CBS Newsa iz 26. februara 2006. godine. 41 Goldenberg, ibid.

72

Uloga medija

ma muslimanima, dok je 25% izjavilo da imaju predrasude prema Arapima. 42 U anketi je takoer postavljeno sljedee pitanje, koje moda jo vie otkriva: Da li ste u posljednje vrijeme uli ljude koji iskazuju predrasude prema muslimanima, ili ne?. Malo vie od treine (34%) ispitanika izjavilo je da jesu, a jo vei postotak (43%) izjavio je da su u skorije vrijeme uli izraze predrasuda prema Arapima. Alarmirajui je broj Amerikanaca koji su sasvim spremni da se nametnu dodatne sigurnosne mjere amerikim muslimanima i Arapima (naprimjer, noenje neke vrste posebnih oblika identifikacije koji bi bili propisani od strane vlasti ili poveanje sigurnosnih zahtjeva na aerodromima). Mnogi Amerikanci su takoer skloni ograniavanju imigracije iz arapskih i muslimanskih zemalja. Ovaj trend je poeo neposredno nakon 9/11. Naprimjer, poslije izjave da se desio otar pomak prema poveanju opreznosti od islama u Americi poslije 9/11 i iznoenja zapaanja da je udio javnosti koja naziva islamski fundamentalizam opasnom prijetnjom vitalnim interesima Sjedinjenih Drava skoio sa 23 na 61 procenat Worldviews 2002 (juni 2002) ikakog Vijea za odnose sa strancima iznosi da se sumnja i podozrivost prema Arapima i muslimanima poveavaju. Vie od tri prema jedan (76 % naspram 22%) Amerikanaca kae da zbog dogaaja 9/11. imigracijski zakoni Sjedinjenih Drava treba da budu pootreni kako bi se ograniio broj imigranata iz arapskih ili muslimanskih zemalja, a 77% njih kau da su u cilju borbe protiv terorizma skloni ideji da se ogranii ukupna imigracija u Sjedinjene Drave. Tijesna veina, imeu 54 i 43%, takoe je sklona ideji o pravljenju rasnih profila na sigurnosnim provjerama na aerodromima u cilju borbe protiv internacionalnog terorizma. 43 Naalost, nije sigurno da su se takvi osjeaji znaajno promijenili u godinama poslije 9/11. Anketa USA Today i Gallup (instituta) provedena u ljeto 2005. godine pokazala je, naprimjer, da je 53% ispitanika sklono traenju od svih Arapa, ukljuujui one koji su dravljani Sjedinjenih Drava, da se podvrgnu posebnim, intenzivnijim sigurnosnim provjerama prije ukrcavanja u avione u Sjedinjenim Dravama a 46% njih podupire zahtijevanje
Anketa ABC Newsa i Washington Posta Views of Islam- 3/5/06. (Stavovi o islamu3/5/06. 43 Worldviews 2002: American Public Opinion and Foreign Policy (Pogledi na svijet: ameriko javno mnijenje i vanjska politika), str. 49. Izvjetaj kae: Sa razlikom od 39% javnost je sklonija smanjenju legalne imigracije (57 procenata naspram 18%) i suprotstavljanju meunarodnom terorizmu ograniavanjem imigracije iz arapskih i muslimanskih zemalja (79% naspram 40%), str. 72.
42

73

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

od Arapa, ukljuujui one koji su dravljani Sjedinjenih Drava da nose posebne ID legitimacije. Dobra je vijest da se 53% ispitanika suprotstavlja ideji da Arapi nose posebne identifikacijske iskaznice. Ovo, kako god, ne bi trebalo smatrati olakavajuim, budui da znaajan procenat amerike javnosti ima stavove koji su uznemiravajui. 44 Svi rezultati istraivanja pokazuju da Amerikanci, prema vlastitom priznanju, ustvari ne znaju mnogo o islamu, njegovom uenju, ili principima usprkos injenici da je data ogromna koliina izvjetaja o Bliskom istoku i islamu u svim od mnogih amerikih medija u posljednjih nekoliko godina.45 Prema Pew anketi, naprimjer, samo 51% ispitanih bili su u stanju identificirati Kuran kao svetu knjigu muslimana (islamski ekvivalent za Bibliju), a samo 48% su tano oznaili ime Allah kao ime koje muslimani upotrebljavaju kada govore o Bogu. Apsolutna veina Amerikanaca (66%), kako je anketa je pokazala, rekla je da ne znaju nita ili ne znaju ba mnogo o islamu.46 Anketa Washington Posta i ABC Newsa postavila je pitanja na donekle drugaiji nain ali je donijela veoma sline rezultate. U toj anketi su Amerikanci pitani: Mislite li da imate ili da nemate dobro osnovno razumijevanje uenja i vjerovanja islama, religije muslimana? Blizu 60% ispitanika odgovorilo je ne, dok je 40% odgovorilo da. Ono to vjerovatno najvie fascinira meu svim rezultatima anketa je korelacija izmeu stavova Amerikanaca prema islamu i broja drugih faktora.I anketa Pew centra i Washington Posta i ABC Newsa uspostavile su vezu izmeu etiri varijable i stavova Amerikanaca o islamu: 1) poznavanje religije, 2) poznavanje vlastite religije, 3) politiki pogledi i 4) ivotna dob. Dobra je vijest da postojei rezultati anketa uspostavljaju pozitivnu vezu izmeu poznavanja islama, nivoa obrazovanja i stavova o islamu. Oni koji vie znaju o islamu, skloniji su da ga posmatraju blagonaklono. Slino tome, stepen obrazovanja je u pozitivnoj korelaciji sa pozitivnim miljenjem o islamu. Pedeset tri posto onih koji imaju diplome etverogodinjeg studija ima pozitivno miljenje u poreenju sa tek 28 procenata onih koji imaju samo srednju kolu ili manje. 47
Susan Page On security, public draws blurred lines,USA Today, 3.avgust 2005. Anketa USA Today i Gallup-a, provedena u periodu 22-24. jula 2005, sa uzorkom preko 1000 ispitanika. 45 Kao to emo vidjeti poslije, ovo je samo dio problema. Kada informativni program govori o islamu, muslimanima i Arapima, oni to ine, mnogo vie nego to ne ine u kontekstu loih vijesti. 46 Fewer Say Islam Encourages Violence (Manjina kae da islam ohrabruje nasilje) (Pew istraivaki centar za stanovnitvo i tampu), 26. juli 2005 47 Anketa Pew-a, Views of Muslim-Americans Hold Steady after London Bombings (Stavovi o muslimanima-Amerikancima ostali isti poslije bombakih napada u Londonu (26. juli 2005)
44

74

Uloga medija

Ono to vjerovatno najvie intrigira, u svakom sluaju, jeste to da obje ankete uspostavljaju vezu izmeu religije ispitanika i njihovih stavova o islamu. Tako su bjelaki evangeliki protestantiskloniji negativnim stavovima (ukljuujui predrasude) od drugih religijskih grupa ili sekularista. Prema anketi Washington Posta i ABC Newsa: Dok 46% svih Amerikanaca ima nepovoljno miljenje o islamu uope, meu evangelikim bjelakim protestantima taj procenat je 61%. Slino tome, bjelaki evangeliki protestanti su 12% skloniji miljenju da islam ohrabruje nasilje, a za 9% vie od drugih spremni su rei da islam pouava netoleranciji. A 36% bijelih evangelikih protestanata priznaju da imaju izvjesne predrasude prema muslimanima (to se moe uporediti sa 27% cjelokupne populacije). 48 Pew anketa pokazala je sline rezultate i dodala da Meu religijskim grupama, pozitivne stavove o muslimanima-Amerikancima imaju preteno bijeli katolici (61%). 49 Obje ankete su takoer ustanovile da su republikanci skloniji negativnim stavovima o islamu od demokrata. Anketa Pew instituta utvrdila je da samo 33% konzervativnih republikanaca ima pozitivne stavove o islamu, u poreenju sa 56% liberalnih demokrata,razlika iznosi 25%. 50 Anketa Pew instituta je ustanovila i vezu izmeu politikog konzervativizma i vjerovatnoe da se ima negativan ili nepovoljan stav o islamu. Naprimjer, umjereni, liberalni republikanci imali su povoljnije stavove od konzervativnih republikanaca, dok su konzervativni, umjereni demokrati imali manje povoljne stavove od liberalnih demokrata. Obje ankete su takoer utvrdile vezu izmeu starosne dobi i stavova o islamu, te pokazale da mlai Amerikanci tee da imaju pozitivnije stavove, dok su oni od 65 godina i stariji skloniji negativnim stavovima.51

Anketu ABC Newsa i Washington Posta, Views of Islam 3/5/06. (Stavovi o islamu-3/5/06. vidi na: http://abcnews.go.com/images/International/Islam_views.pdf 49 Pew anketa, Views of Muslim-Americans Hold Steady, (Stavovi o muslimanima-Amerikancima ostali isti, str. 6-7. 50 Drugim rijeima, anketa je ustanovila postojanje veze izmeu visokog stepena konzervativizma i sklonosti da se ima negativan ili nepovoljan stav o islamu. 51 Pew anketa Views of Islam Remain Sharply Divided (Stavovi o islamu ostaju otro podijeljeni), 9. septembar 2004. Anketa kao zakljuak navodi: Uzevi sve u obzir, mlai Amerikanci, oni ispod 30 godina, imaju povoljnije stavove o islamu. Moemo nagaati koji su razlozi za ovo: mlai Amerikanci su slobodoumniji od svojih starijih zemljaka, a pored toga bolje poznaju ili vie se susreu sa muslimanima Amerikancima
48

75

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Vijesti, popularna kultura i javni diskurs


Sljedee pitanje koje se logino namee jeste: ta lei iza ovih brojki? Zato tako mnogo Amerikanaca ima negativne stavove o islamu, zato vjeruju da je islam skloniji nego druge religije ohrabrivanju nasilja, i zato imaju predrasude prema Arapima i muslimanima? Dio odgovora je, naravno, ve dat kroz same rezultate anketa, a on glasi: neznanje. Amerikanci znaju veoma malo o islamu, aoni koji znaju vie o islamu kroz veu bliskost sa muslimana i Arapima (npr. kao njihovi susjedi, radne kolege ili kolski drugovi) i oni koji znaju vie o islamu, manje su skloni negativnim stavovima o islamu ili muslimanima i Arapima. Drugim rijeima, kao i kod drugih oblika netrpeljivosti i rasizma, neznanje i nepoznavanje su glavni krivci. Sa ovim je povezano i pitanje: ako Amerikanci uistinu ne znaju mnogo o islamu, gdje onda dobivaju te nedostatne informacije(ili znanje) koje imaju o islamu i o muslimanima i Arapima?52 Jedan od odgovora na to pitanje mogao bi biti da je rije o medijima. Televizijske vijesti i popularna kultura su sigurno jedan od osnovnih izvora informacija i otkrivanja islama, muslimana i Arapa za mnoge Amerikance. Naravno, mediji su dosta heterogeni i ukljuuju sve, od ozbiljnih printanih novina i asopisa do tabloida, PBS dokumentaraca,popodnevnih radioemisija i popularne kulture. Dopustite mi da ograniim svoju raspravu na samo dvije forme medija: vijesti i popularnu televizijsku kulturu. Neko moe kazati da je vijestima, posebno televizijskim, svojstveno djelovanje protiv svih dobrih vijesti, ukljuujui i vijesti koje e prikazati Arape, islam i muslimane u openito pozitivnijem svjetlu. Nasilje, ubijanje, konflikti, i mrnja (ono to je generalno loe) uvijek imaju prednost u odnosu na dobre vijesti, bilo da je rije o vijestima o predgrau Washingtona, ili svjetskim dogaajima. Vano jenapomenuti ovdje da su vijesti openito nesklone dobrim vijestima, te da nisu nesklone samo prema islamu, Arapima ili muslimanima.53 U sluaju stanovnika Washingtona, naprimjer, to znai da u lokalnim vijestima dominiraju prie o automobilskim pucnjavama, ubistvima studenata na fakultetima koji se nalaze u problematinim podrujima i druge za zloin i nasilje vezane teme. Vezano za izvjetavanje o Bliskom istoku i muslimanskom svijetu u Sjedinjenim Dravama navedena praksa ogleda se
52 Drugaije reeno, odakle u svakodnevnom ivotu Amerikanci dobijajuinformacije o islamu, muslimanima i Arapima? 53 Ovo ima znaaj za muslimane, Arape i islam, ali vjerovatno samo kao dio opeg fenomena.

76

Uloga medija

u tome da su dominantne teme rat u Iraku, Osama bin Laden, terorizam i smaknua. Ovaj tip loih ili negativnih vijesti dominira pri izvjetavanju o islamui u tom procesu islam postupno postaje sinonim za dihad. A dihad je, naravno, shvaen na poseban nain: kao iracionalno, nepravedno, na religiji zasnovano nasilje (usmjereno uglavnom protiv nemuslimana). Postoji daleko manje pria u amerikim vijestima o ramazanu,naprimjer, ili islamu i etikim vrijednostima, Organizaciji islamske konferencije ili prosjenim muslimanima Amerikancima. Moje vlastito iskustvo s medijima odraava ovo. Iako sam esto bio pozivan od strane amerikih medija (naprimjer, televizije, radija, i novinara printanih medija) da govorim o Bliskom istoku i arapskom svijetu, od stotina, ako ne i hiljada puta kada sam bio pozvan na intervjue, mogu se sjetiti samo dvije prie koje su bile pozitivne: CNN-ova pria o Shirin Ibadi, iranskoj odvjetnici) i aktivistici za ljudska prava, dobitnici Nobelove nagrade, i jedan prilog o turizmu u Libiji za neki nepoznati turistiki magazin. Radi poreenja, napravio sam nekoliko hiljada intervjua u vezi s al-Qaidom, teroristikim napadima u Saudijskoj Arabiji, zbivanjima u vezi s palestinskoizraelskim konfliktom i slinim temama. Poenta je u tome da kada se Bliski istok, Arapi i muslimani pojave u vijestima, to je obino u kontekstu negativnih dogaaja. Samim time, stvari koje Amerikanci uju o islamu, muslimanima i Arapima najee su negativne i neugodne. Kada govorimo o prikazivanju Arapa i muslimana u Sjedinjenim Dravama, ne moemo zanemariti ili potcijeniti vanost popularne kulture. Portretiranje Arapa i muslimana u popularnoj kulturi pokazuje ak loije tendencije nego one koje se otkrivaju u informativnim medijima. Mnogi Amerikanci provode vie vremena gledajui serije nego vijesti, serijske dokumentarce ili edukacijske programe. Popularna kultura, takoer nije ograniena potencijalno ublaavajuim efektima potrebe da bude uravnoteena, objektivna ili profesionalna poput informativnih medija. Znatno prije 9/11, Arapi i muslimani bili su u amerikoj popularnoj kulturi esto prikazivani kao teroristi i vjerski fanatici. Takva praksa razotkriva se u djelima kakva su Jack Shaheenova TV Arab (Bowling Green State University Popular Press: 1984), Reel Bad Arabs (Zaista zloesti Arapi) (Interlink Publishing Group: 2001), Epic Encounters: Culture, Media, and US Interests in the Middle East, 1945-2000 (Epski sukob: Kultura, mediji i interesi Sjedinjenih Drava na Bliskom istoku 1945-2000), Melani McAlistera (University of
77

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

54 Alias i Threat Matrix (Prijetea matrica) emitiraju se na ABC-u, Agency (Agencija) emitirana je na CBS-u dvije sezone, 24 se prikazuje na Foxu, The Grid (Mrea) je na TNT-u, Sleeper Cell (Spavai) je na Showtimeu. DHS (Odjeljenje za sigurnost domovine,) je producirala Steeple produkcija, a jedan lanak o seriji je tvrdio da su je i predsjednik Bush i bivi ef Odjeljenja za dravnu sigurnost podrali! Vidi: Jeffrey JolsonColburn, Bush Backs New Televizion TV series (Bush stoji iza novih TV serija):www. eoline.com/News/Items/0,1,13584,00.html?tnews. 55 Vidi opisserije na: www.tv.com/sleeper-cell/show/28827/summarry.html. 56 Zapravo, ono to takoer moe biti drugaije ili novo su dobri Arapi ili dobri muslimani koji se povremeno pojave u ovim programima. To to imajunekoliko Arapa i muslimana koji nisu teroristi postaje nain da se prikau ostali Arapi i muslimani kao teroristi i religijski fanatici. Istovremeno oni tvrde da ne proizvode negativne stereotipe. Ovo postaje izgovor da nisu svi Arapi i muslimani predstavljeni negativno u bilo kojoj od navedenih emisija.

California Press: 2001) ili u ve klasinom djelu Edwarda Saida Covering Islam (Zakriveni islam) (Pantheon: 1981. Kako god, situacija se znatno pogorala u posljednjih nekoliko godina Prilino je znaajno, zapravo, ono to se desilo amerikoj popularnoj kulturi od 9/11. Strahovito se poveao broj televizijskih serijala posveenih terorizmu, antiterorizmu, CIA-u i slinim agencijama na svim mreama (naprimjer The Agency, The Grid, Alias, 24, ThreatMatrix i nova serija nazvana DHS, Department of Homeland Security). Postoji ek i show nazvan Sleeper Cell (Spavai) koji govori o tajnom agentu FBI-ja koji je naveden da se pridrui islamskoj teroristikoj eliji spavaa u Sjedinjenim Dravama. Povrh toga, postojei show programi brzo su ukljuili sline teme u svoje programe poslije 9/11. (npr. Zapadno krilo i Praksa).54 Iako mali broj ovih programa pristupa nekim od ovih tema inteligentnije od drugih i iz veeg broja perspektiva (npr. Praksa je pokazala ta znai program o diskriminaciji Arapa Amerikanaca),55 veina, ipak, reproducira standardne stereotipe o Arapima i muslimanima kao teroristima koji su fanatino predani ubijanju nevinih. 56 Vjerovatno je najpopularniji od ovih show programa veliki hit Fox Television 24 koji je dostupan na Bliskom istoku zahvaljujui One Television mrei iz Dubaija. Trea sezona prikazuje sljedeu radnju: jedna prosjena muslimanska porodica u Sjedinjenim Dravama je, zapravo, elija spavaa. Porodica priprema i razrauje nacrt za unitavanje veeg broja nuklearnih reaktora irom zemlje, ubijanje predsjednika i aktiviranje nuklearnog oruja u velikim amerikim gradovima. U nastavku serije oni uspijevaju da srue Air Force Rane predsjednika i ukradu nuklearne projektile. Serija ukljuuje nekoliko dobrih muslimana koji imaju beznaajne uloge, demantij na poetku sezone koji umiruje gledaoce da amerika muslimanska zajednica vrsto stoji uz svoje sugraane Amerikance uodupiranju svim oblicima terorizma i radnjukoja na kraju povezuje Kineze sa terorizmom.

78

Uloga medija

Meutim, negativni stereotipi i imid muslimana i islama ponovo se vraaju. 24 i druge serije idu ak i dalje, sugerirajui Amerikancima da muslimanska porodica koja ivi pored njihmoe biti elija spavaa posveena nanoenju zla svojim sugraanima. Moramo pitati: da li bi bilo prikladno kada bi loi momci u ovim emisijama konstantno bili protestanti, katolici ili Jevreji? Bilo bi lako kriviti ameriku popularnu kulturu za mnoge negativne osjeaje i predrasude prema Arapima, muslimanima i islamu. Odreena koliina krivnje je bez sumnje zasluena. Ali mi takoer moramo pitati sebe: da li ove emisije produciraju stereotipe i negativan imid ili one jednostavno artikuliraju i reproduciraju ve postojea osjeanja, strahove, brige i neznanje? Da li su one koko ili jaje iz poslovice ili su neto izmeu?

Kreatori javnog mnijenja


Zasigurno je drugi faktor koji je ukljuen u negativne stavove Amerikanaca prema Arapima, muslimanima i islamu ono to neki istaknuti Amerikanci kau o islamu. Istraivai nazivaju ove ljude opinion leaders (predvodnici javnog mnijenja) jer njihove izjave i pisanja ostavljaju utjecaj na ire javno mnijenje. Iako je predsjednik Bush u nekoliko prilika pozitivno govorio o islamu (i zbog toga bio kritiziran, takoer), jedan broj istaknutih Amerikanaca (i neamerikanaca)57 izrekli su uasne stvari o islamu. Naprimjer, Jerry Falwell, utjecajni baptistiki sveenik i utemeljitelj Moral Majority, rekao je u popularnoj amerikoj informativnoj emisiji 60 minuta: Ja mislim da je Muhammed bio terorist... Isus je dao primjer ljubavi, kao i Mojsije, a ja mislim da je Muhammed dao suprotan primjer.58 Veleasni Franklin Graham, sin Billyja Grahama, mnogo je puta nazvao islam zlom religijom koja propovijeda nasilje. Pat Robertson, osniva Kranske koalicije opisao je Muhammeda kao jednog potpunog fanatika, divljeg pogleda... lopova i razbojnika... ubicu.59
57 Moda je najupadljivije o superiornosti Zapada i kranstva govorio bivi (ponovo je izabran) italijanski premijer Silvio Berluskoni 58 Falwellovi komentari doveli su do nemira u indijskom gradu Solapur. Muslimanska omladina protestirajui protiv njegovih navoda sukobila se sa Hindusima i policijom, iza ega je ostalo osam mrtvih i devedeset povrijeenih. Vidi: The Washington Post, 15. oktobar 2002 59 Pat Robertson je popularni televangelist na Christian Broadcasting Network i voditelj emisije 700 Club (klub 700). Pogledaj: US Leaders Asked to Repudiate Tlevangelists Anti-Islam Remarks (Od US lidera zatraeno da odbace antiislamskeprimjedbe TV evangelista) na www.cair.com/default.asp?Page=articleView&id=2052&theType=NR i www.pbs. org/wnet/religionandethics/week616/cover.html.Franklin Graham je rekao: Bog islama nije isti kao Bog kranske ili judeo-kranske vjere. To je dugaiji Bog, i ja mislim Bog veoma zle i veoma pokvarene religije.

79

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Barem je jedan od visoko rangiranih amerikih vladinih slubenika dao negativnu izjavu o islamu. Lt. General William Boykin, podsekretar obavjetajne slube ministarstva odbrane rekao je, dok je opisivao svoju borbu sa somalijskim (muslimanskim) vrhovnim vojnim zapovjednikom: Znao sam da je moj Bog vei od njegovog Boga. Znao sam da je moj Bog pravi Bog, a da je njegov Bog idol. Boykin je takoer rekao da je ameriki neprijatelj u ratu protiv terorizma spiritualnineprijatelj... koji se zove Sotona, a daradikalni muslimani mrze Sjedinjene Drave zato to smo mi kranska nacija, zato to su nai korijeni judeo-kranski, a neprijatelj je osoba po imenu Sotona.60 Ovo su samo neki od najpoznatijih primjera antiislamskog diskursa u Sjedinjenim Dravama.61 Postoje i bezbrojni drugi, posebno u ekstremnoj desnici, kao to su Ann Coulter, Rush Limbaugh, Sean Hannity Daniel Pipes, koji redovno izraavaju netrpeljivost prema islamu. U martu 2006., npr., Pipes je napisao lanak Iznenadni sindrom dihada u kojem je govorio o mogunosti da obini, prosjeni muslimani postanu ubice: Ovo je ono to sam ja nazvao iznenadnim sindromom dihada, koji se ogleda u tome da muslimani koji izgledaju normalno, nenadano postaju nasilni. To ima grozne ali legitimirajue posljedice za bacanje sumnje na sve muslimane. Ko zna ko je sljedei dihadist? Kako je mogue biti siguran da neko ko se smatra estitim, miroljubivim, muslimanom nee odjednom eruptirati ubilakim bijesom?62 Bombastinost Falwella i Pipesa samo su najoitije i najvulgarnije forme antiislamske zadrtosti u Sjedinjenim Dravama danas. Postoji i suptilniji i sofisticiraniji (i zbog toga respektabilniji) antiislamski diskurs u Sjedinjenim Dravama. Moemo ga nazvati diskursom tipa islam kao problem.63 Njegovi podravatelji kau da je islam prepreka demokratiji, nepogodan ili nesposoban da postane moderan, da tlai enu i ohrabruje nasilje i terorizam (npr. dihad i muenitvo). Jedan broj istaknutih pisaca i intelektualaca, poput Bernarda Lewisa pie mnogo o islamu kao civilizaciji koja
60 Boykin je od tada tvrdio da, kada je govorio o idolu, nije aludirao na islam, nego na korupciju, rasipnitvo i sline stvari. Kako god, teko je u to povjerovati ako se imaju na umu ostale njegove izjave. Vidi: American Muslim Organizations call for removal of General Boykin (Amerike muslimanske organizacije pozivaju na smjenu generala Boykina), www.archives2005.ghazali.net/html/gen_boykin.html.Takoe vidi intervju CBS Newsa sa Boykinom na: www.cbsnews.com/stories/2004/09/15/60II/main643650.shtml. 61 Broj antiislamskih knjiga i websajtova se znaajno poveao tokom posljednjih nekoliko godina. Obrati se na predavanje Khaleda Abou al-Fadla, odrano na Amerikom Univerzitetu u Kairu (13. mart 2006). 62 Pipesov lanak se pojavio u Front Page Magazine (14. mart 2006). Vidi: Sudden Jihad Syndrome (Iznenadni sindrom dihada) na www.frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=21630. 63 Bernard Lewis, What Went Wrong: The Clash between Islam and Modernity in the Middle East (ta je krenulo pogreno: Sukob izmeu islama i moderniteta Na Bliskom istoku) (New York, NY: Harper Perennial, 2003).

80

Uloga medija

je ve dugo u opadanju.64 Samuel Huntington tvrdi daislam ne pridonosi demokratiji (kao dodatak svojoj poznatijoj tezi o sudaru civilizacija), dok Francis Fukayama opisuje radikalne islamiste kao faiste modernog svijeta. Thomas Friedman pie o islamu i modernitetu na nain koji implicira da smo mi (Zapadnjaci) moderni, dok muslimani to nisu. U ovom diskursu, problem je sam islam, ne pojedini ekstremisti i njihove specifine interpretacije islama u politikim, drutvenim i historijskim kontekstima u kojima se nalaze. Sve bolesti takozvanog muslimanskog svijeta su direktna posljedica islama, i one se uzimaju kaosamosvojna kategorija, koja ima nepromjenljivu sutinu, kao neto to je izvan historije, izvan prostora i vremena, te kao takvo neovisno od stvarnog ivota muslimana. Razumljivo, nekoliko posljednjih godina bile su teke za Arape i muslimane u Sjedinjenim Dravama. I ako neko nije bio izvrgnut diskriminaciji, predrasudama ili djelima iz mrnje nakon 9/11. (a desio se i naglaen porast broja zloina iz mrnje protiv Arapa i muslimana, ili onih koji izgledaju kao Arapi ili muslimani kao to su Sikhi ili Juni Azijci), opi ambijent postao je manje srdaan i vie prijetei.65 Pored Patriotskog akta, rata u Iraku, skandala u zatvoru Abu Ghraib i drugih dogaaja, mnogi Arapi i muslimani Amerikanci osjeaju da su pod opsadom. Oni su i psiholoki i emocionalno iscrpljeni usljed konstantnog bombardiranja antiarapskim i antimuslimanskim diskursom.

64 Za samo jedan, relativno noviji primjer Friedmanovih ideja, pogledaj njegov lanak o bombakim napadima u Londonu: If its a Muslim problem, It needs a Muslim Solution (Ako je to muslimanski problem, onda treba muslimansko rjeenje), New York Times, 8. juli, 2005. Kada se bombaki napadi u stilu dihadista dogode u Rijadu, to je muslimansko-muslimanski problem... Ali kad bombardiranje u stilu al-Qaide doe u londonsku podzemnu eljeznicu, to postaje civilizacijski problem. Svaki musliman koji ivi u zapadnom drutvu odjednom postaje osumnjien, postaje potencijalna hodajua bomba. A kada se neto poput toga dogodi, to znai da e zapadne zemlje biti u iskuenju da se obore jo ee na svoju muslimansku populaciju. (isticanja dodata). Pogledaj: www.nytimes.com/2005/07/08/opinion/08friedman.htm l?ex=1278475200&en=a1cbffb46f2ac7d0&ei=5088 65 Vidi izvjetaj Human Rights Watcha, We are Not the Enemy: Hate Crimes Against Arabs, Muslims and those perceived to be Arab or Muslim After September 11 (Mi nismo neprijatelji: krivini prijestupi iz mrnje poinjeni prema Arapima, muslimanima i onima koji izgledaju kao Arapi ili muslimani poslije 11 septembra.) (Novembar 2002). U izvjetaju se kae: Iako opsene i pouzdane nacionalne statistike nisu dostupne, arapske i muslimanske organizacije izvjetavaju o vie od dvije hiljade snanih incidenata vezanih za 11. septembar. Federalni Ured za istraivanje izvjetava o 17% porastu antimuslimanskih prekraja irom zemlje tokom 2001. U okrugu Los Angelesa i Chicagu, slubenici su izvijestili o 15 puta vie antiarapskih i antimuslimanskih prekraja u 2001. godini u poreenju sa prethodnom godinom.. Dostupno na: www.hrw.org/reports/2002/usahate/.

81

A L - J A Z E E R A N I J E KRIVAC
Hafiz al-Mirazi Islamofobija je nedoputena, iracionalna reakcija i psiholoki problem. Takva tvrdnja zapravo oslobaa odgovornosti ljude koji vre diskriminaciju islama i muslimana. Ako ovaj problem svedemo na fobiju, neko ko je optuen za islamofobiju bit e osloboen na sudu. Ako koristimo termine antiamerikanizam ili antisemitizam, onda isto tako treba da govorimo o islamofobiji kao o antiislamu. Neki ljudi govore protiv vjere (islama). Ljudima kao to je Franklin Graham doputeno je da predvode molitve u Bijeloj kui i tokom predsjednike inauguracije. Retorika protiv islama od strane drugih grupa i ljudi kakav je Frank Graham ima korijene u antiislamskim i antimuslimanskim osjeajima, koji se manifestiraju kao krivina djela poinjena iz mrnje. Prema CAIR-u, broj takvih djela iz mrnje poveao se za 50% poslije 9/11. Ja bih to povezao sa poveanjem znanja u vezi s pravima amerikih muslimana, prije nego sa stvarnim porastom broja incidenata. Ljudi u prolosti nisu prijavljivali ta krivina djela zato to nisu eljeli da budu uznemiravani ili da odu u zatvor. Ako ljudi imaju fobiju, oni mogu zatomiti ili obuzdati svoje osjeaje. Svjedoci smo uspjenoj kampanji da se podre prava nae jevrejske brae i sestara i da se bori protiv antisemitizma. To ne znai da svi Amerikanci imaju pozitivne osjeaje prema svim Jevrejima, ili prema Hindusima. To jednostavno znai da ovo drutvo ne prihvata antisemitizam i da e ljudi platiti cijenu za tu vrstu diskriminacije. Neko moe osjeati ta godhoe u vezi s drugim ljudima, u onoj mjeri u kojoj to ne naruava prava drugih ljudi ili ne povreuje njihove osjeaje. Ljudska prava treba da budu zatiena. Al-Jazeera se suoava sa antiamerikanizmom direktno. Ali to nije zbog antinacionalnih osnova ili osjeaja usmjerenih protiv drave. Ponekad je
82

Uloga medija

drava svedena na vlast. Naprimjer, neki ljudi iskazuju osjeaje koji mogu biti oznaeni kao antibushovski osjeaji ili antirepublikanski. Kada ljudi na Zapadu, kao u Washingtonu i Londonu, protestiraju protiv Bushove administracije, takvi protesti ne nazivaju se antiamerikim. Pa ipak se slini protesti u arapskom svijetu oznaavaju kao antiameriki. Kada se takvi protesti dese u Egiptu, Jordanu ili negdje drugo u muslimanskom svijetu, Zapadni mediji izvjetavaju o njima kao o antiamerikim demonstracijama. Treba se zapitati kako je mogue da se isti antiratni slogani i ciljevi oznaavaju antiamerikim kada se pojave u nekim drutvima, ali na neki nain nisu antiameriki kada se pojave u drugim drutvima. Stvari se pojednostavljuju. Pokuava se povezati vladar sadravom. Protesti protiv vlasti uzimaju se kao protesti protiv drave. Sa ovim se suoavamo i u medijskom izvjetavanju gdje je posrijedi mijeanje patriotizma sa urnalizmom. Svako propitivanje vladinih postupaka smatra se aktom nelojalnosti prema dravi. Al-Jazeera je bila optuena da je antisaudijska, antimarokanska, antijordanska, antiegipatska itd. Nije svako kritiziranje vlasti ujedno i kritiziranje cijele drave. Ako neko kritizira Mubaraka, da li kritizira Egipat? Ako neko kritizira Busha, da li kritizira Sjedinjene Drave? Ljudi bi trebalo da znaju uoiti razliku izmeu kritikovanja vladara i kritikovanja cijele drave. Jednom je al-Jazeera pokuala otkriti zato Pentagon eli uspostaviti Ured za strateki utjecaj. Rije je bilo o vladinom mediju koji se koristio novcem poreskih obveznika da iri dezinformacije i neistine internacionalnim medijima u cilju suprotstavljanja onome to su vladini slubenici zvali antiamerikanizmom. Hvala Bogu, kako je obavijestio New York Times i Washington Post, takva nastojanja su zaustavljena. Vlada je takoer razmiljala o uspostavljanju medija za arapski svijet koji bi bili pod nadzorom vlade, kao to su televizija al-Hura i radio Sawa. Reporter na glavnoj mrei, traei opravdanja za Bushovu administraciju, tvrdio je da administracija to mora initi da bi se suprotstavila arapskim medijima i njihovim antiamerikim ispitivanjima. Ovaj reporter upotrijebio je jedan od snimaka koje sam mu ljubazno ustupio, a radilo se o intervjuu koji sam vodio sa dravnim sekretarom Powelom u aprilu 2005. Njegova televizija je prikazala moje lice, bez ikakvog zvuka i rekla da je ovo primjer antiamerikog ispitivanja sa arapskih medija. Pritom je onaj dio u kome Powel postavlja meni pitanja popraen zvukom. Sekretar Powel je rekao: Pa, ne bih se sloio sa nainom na koji postavljate pitanje, ali rekao bih....
83

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Niko nije znao s kakvim se pitanjem on nije sloio ili za kakvu sam vrstu antiamerikanizma u svom pitanju optuen. Ovo je kolega na onom to bi trebalo biti respektabilan medij. Napravio je dva prekraja: prema autorskim pravima i pravilima o potenoj upotrebi. Dio filma koji smo mu dali trebalo je da bude koriten tokom narednih etrdeset osam sati. Umjesto toga, koristio senjime mjesec dana poslije toga bez ikakvog prava ili plaanja i, tavie,iskrivljujui stvarno pitanje. Pitanje se ticalo toga zato se na Izrael ne primjenjuju ista pravila koja Sjedinjene Drave primjenjuju u arapskom svijetu. To je bilo mnogo manje kritizirajue od onoga sa ime se Powel trebalo da suoi u amerikim medijima. Nakon to je prikazan stvarni snimak, neko iz arapskih medija me optuio da sam bio suvie utiv. On je rekao da nam je ameriki zvaninik plasirao propagandu i besmislice, i da sam mu dopustio da kae ta god je elio da kae. Ovo je primjer kako se moe dobiti etiketa antiamerikanizma za propitivanje vladine politike ili izjava. Drugi primjer je evidentan u nekim reakcijama i protivreakcijama na gnusna djela nepotovanja prema Kuranu u zatvorenikom centru u Guantanamo Bayu, nakon ega su izbili protesti u Pakistanu i Afganistanu. Washington Post i New York Times izvijestili su da su to bili antiameriki protesti. Ovdje se nije radilo o antiamerikanizmu. Izneseni su stavovi protiv akcije za koju su svi - Bijela kua, State Department i Pentagon,rekli, da ako je istina da se neto takvo desilo, onda to nije prihvatljivo i da e ti poinioci biti kanjeni. Prema tome, ako se slaemo da ovaj postupak nije prihvatljiv, zato proglaavamo one koji protestiraju protiv njega antiameriki nastrojenim? Kako god, izvor iz kojega je potekla rasprava o Guantanamu, a koja je vodila antiamerikom raspoloenju u arapskom i muslimanskom svijetu, bio je Newsweek, a ne al-Jazeera. Da li je to to je objavio Newsweek propaganda, ili su nai ljudi reagirali na stvarne dogaaje i teme o kojima se izvjetavalo, jesu li ti izvjetaji bili istiniti ili ne? Pogledajte skandal u Abu Ghraibu, i sav negativni utjecaj koji je to ostavilo na imid Sjedinjenih Drava, ne samo u arapskom svijetu, nego irom civiliziranog svijeta. CBC je pokrenuo tu priu, a ne arapski ili muslimanski mediji. Tako, umjesto suoavanja sa temom, neki pokuavaju teret odgovornosti prebaciti naarapske, pa ak i na amerike medije. Postoji mnogo problema u muslimanskom svijetu, i muslimani ne treba uvijek da krive amerike medije za iskrivljavanje slike. Umjesto toga, oni treba vie da rade na poboljavanju stvarnog stanja i u muslimanskom svijetu i u Sjedinjenim Dravama.
84

P R O B L E M S U A U T O M A T S KE REAKCIJE I K O N T R A R E A K C IJE
Claude Salhani

ta je tano islamofobija? Iskreno, nisam bio sasvim siguran u vezi s pravim znaenjem, osim da je to kombinacija dvije rijei: islam i grke rijei phobos. Posljednja rije oznaava pretjeran, obino neobjanjiv i nerazuman strah od odreene vrste, predmeta ili situacije. Napominjem da definicija ukljuuje rije neobjanjiv. Phobia (fobija), ukratko, znai da se bojimo neega, iako zapravo ne znamo ega se bojimo ili zato se bojimo. Kako god, taj strah je ipaktu i stvaran je. Mnogi od onih koji se plae islama ne znaju zato se uistinuplae. Njihov strah je neobjanjiv i, vie od toga, nelogian. Nastojei da otkrijem vie o znaenju islamofobije, uinio sam ono to inae inim kao novinar kad nisam potpuno siguran ta odreena rije znai: otiao sam do svog rjenika i potraio znaenje. Webster nije imao definiciju islamofobije. Pogledao sam datum izdavanja. U pitanju je bilo deseto izdanje, iz 1993. godine Mnogo toga se promijenilo za etrnaest godina. Da ponemo s time da smo proli kroz uasnu tragediju 9/11. Zatim, ratovi u Afganistanu i Iraku uinili su mnogo na promjeni odnosa izmeu islamskih zemalja, muslimana openito i Sjedinjenih Drava. Zatim sam konsultirao Websterov on-line rjenik i opet nisam naao nita. Naposlijetku, nakonistraivanja, jedina definicija koju sam uspio pronai bile su tri kratke rijei: predrasude prema muslimanima. Sada se moralo priznati da to nije bacilo mnogo svjetla na samo pitanje. Ali je objanjenje bilo prilino odgovarajue. Veina ljudi koji imaju predrasude prema islamu i muslimanima, ili bilo kojoj
85

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

drugoj religiji ili rasi, jednostavno ne poznaju i ne razumiju to o emu imaju predrasude. Lahko je rei da smo protiv ovog ili onog (antiovo ili antiono), ili da ne volimo muslimane ili nekoga drugog. Ali kada zatraite detaljno objanjenje, otkrijete da im treba dosta vremenada pronau objanjenje. Odakle onda dolazi ta fobija? U vezi s islamofobijom, napravio sam jedno brzo istraivanje koje je dalo neke zastraujue rezultate. Istraivanje provedeno 2004. godine otkrilo je da blizu polovine graana ovedrave vjeruje da vlast Sjedinjenih Drava treba ograniiti graanske slobode svim muslimanima Amerikancima. U isto vrijeme, veina Amerikanaca i dalje ne znaju nita o islamu, uprkos injenici da je islam jedna od religija koje se najbre ire u Sjedinjenim Dravama. Pa ipak, jedan od etiri Amerikanca ivi meu muslimanima sa sumnjom prema njima. Ova sumnja, ili prije strah ili fobija od muslimana, znaajno raste kao posljedica 9/11. Mislim, da kada bi neko prije 9/11. prosjenog Amerikanca pitao o muslimanima, on vjerovatno ne bi imao neko posebno miljenje. Ako bismo sada poeli da traimo jednostavno objanjenje ovog veoma kompliciranog i kompleksnog pitanja, usuujem se rei da se ono krije u injenici to se pokazalo kako su svih devetnaest otmiara aviona bili muslimani i Arapi. Dodajmo tome injenicu da su se mogli uti svakakvi odgovori na napade iz muslimanskog svijeta - uglavnom arapskog svijeta, i ti odgovori su igrali veliku ulogu u jaanju animoziteta u Sjedinjenim Dravama vis a vis muslimanskog svijeta. injenica da su npr. neki ljudi plesali na ulicama na palestinskim teritorijama na vijest o ruenju tornjeva, nije se reflektirala dobro na muslimane kao cjelinu. A mnogi u medijima u Sjedinjenim Dravama nisu se trudili, ili nisu znali kako, da naprave razliku ili objasne kako takva srdba izbija na povrinu. ta je to to ini ove ljude tako bijesnim i tako uznemirenim da se raduju takvom hororu? To je neto to, mislim, mediji nisu mogli odgovarajue objasniti. Generaliziram, naravno, kad kaem mediji, ali mislim da je ovo to kaem u stanovitoj mjeri istina. Veina Amerikanaca, naalost, odmah je povezalanapade sa muslimanima generalno. Treba rei da neke vlade u islamskom svijetu nisu pomogle same sebi. Da je Saudijska Arabija, naprimjer, na poetku istupila i osudila napade, radije nego to je odbijala da prizna da su otmiari bili iz Saudijske Arabije, to je moglo pomoi da se situacija olaka. Kako god, trebalo im je dosta vremena da to priznaju. Kratko poslije napada, prisustvovao sam sastanku u Washingtonu koji je organizirao Washingtonski institut za intelektualne usluge. Organizatori
86

Uloga medija

su doveli neke saudijske mislioce, profesore i doktore i rekli da e nam oni objasniti kako je dolo do onoga to se desilo 9/11. Sa svojim kolegama (iz medija) otiao sam tamo oekujui da ujem objanjenje; umjesto toga, oni su nas napali. Rekli su da su ameriki mediji odgovorni za preuveliavanjesituacije mimo njenog stvarnog obima. Dakle, na neki nain, bilo je prirodno za Amerikance da se okrenu i krive muslimanski svijet. Ne opravdavam automatske reakcije, nego jednostavno pokuavam da objasnim neto to je veoma komplicirano. Usuujem se rei da bi, da su ljudi iz Nepalaili Venecuele napali Sjedinjene Drave, ista reakcija bila prema Nepalu ili Venecueli. Kako se pokazalo, napadai su doli iz arapskog svijeta. Tako su semediji Sjedinjenih Drava, prirodno,brzo latili teme i poeli da analiziraju zato nas mrze - oni, naravno, muslimani. Vano je prisjetiti se da izuzimajui nekoliko novinara i nekoliko strunjaka koji su poznavali temu (Bliski istok i islam), dobar dio medija u Sjedinjenim Dravama openito ne poznaje islam i njegovu bogatu kulturu. Njihovi uposlenici znaju malo o onom ta islam zastupa, i prema tome, ne mogu govoriti o islamu sa bilo kakvim stvarnim autoritetom. Reporteri koji obino izvjetavaju izprijestolnica i gradskih vijenica osjeaju se gurnutim u najveu priu desetljea, temu o kojoj znaju veoma malo, i esto se suoavaju sa ljudima koji govore stranim jezicima koje oni ne razumiju. U svakom sluaju, smatram da je bilo vie konfuzije nego jasnoe u danima, sedmicama i mjesecima i nadalje, poslije 9/11. Ovdje je umjesno postaviti pitanje: Da li se Bushova administracija koristila nejasnim pristupom u potjeri za svojim neprijateljima, u vrijeme kada su bili percipirani kao neprijatelji i potencijalno opasni za dravu? Mislim da ima malo sumnje u to da je koritena svaka prilika da se uineupravo takvima. Ponavljam, ne opravdavam te akcije, nego prije pokuavam da ponudim objanjenje. Sada sam vrsto uvjeren da sva krivica ne dolazi s jedne strane. Dio problema, smatram, je i to to nije bilo jedinstvenog glasa koji bi govorio u ime islama. I, jo vanije, za umjerene muslimane, koji, pored svega, predstavljajuveinu od 1.2 milijarde muslimana u svijetu, Osami b. Ladenu i njegovim sljedbenicima dato je naravno veoma mnogo prostora u amerikim medijima i islam je shvatan kao neprijatelj. U to vrijeme, predsjednik Bush napravio je odreene pokuaje da pokae kako muslimani nisu neprijatelji, kao kada se susreo sa voama muslimanskih zajednica i pokuao stvoriti
87

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

drugaiju sliku. Ali, zatim je napravio zaokret, upotrijebio rije crusade (kriarski rat, pohod)i vratio sve na poetak. Ako komunikacija tee samo u jednom smjeru, tu onda nema dijaloga. Muslimani, i pojedinci i organizacije, moraju pokazati sloan napor da se bore protiv radikalizma. Pogreno upravljene fetve (religijska, vjerska miljenja obrazovanih u islamskom pravu) koje su neutemeljene treba da budu zaustavljene i opovrgnute kao suprotne islamu.66 Moraju biti uinjeni stvarni napori da se promijeni ono to se jo uvijek pouava u mnogim kolama u dijelovima jugozapadne Azije i drugim dijelovima svijeta. Kako kae poslovica, obino samo malo truhlih jabuka pokvari cijelu gomilu. Put koji pomae rjeavanju ovog pitanja je dijalog, a ne konstantne prijetnje tubama kao to npr. CAIR esto radi kada primijeti i uoi stvarne ili zamiljene napade na islam, muslimane ili njihove organizacije. Realnost je da prijetnje tubama obino samo stvaraju jo vei animozitet. Iznueno opozivanje, koje je mogue postii takvom taktikom, donijee vam vijesti u novinama i bit ete emitirani u elektronskim medijima. Kako god, to e samo stvoriti vee podjele izmeu dotinih organizacija. Na kraju dana, urednici ne vole da im se komanduje i prijeti i da ih se omalovaava. Lino vjerujem da je mnogo bolji nain napisati utivo oslovljeno pismo ili poziv za razgovor o temi uz ruak. Ovo e donijeti mnogo vie koristi u javnim odnosima nego prijetnje, koje novinari ponekad uvae ali pokazju veliku antipatiju prema njima. Vie od toga, lini kontakti e pomoi stvaranju veza izmeu organizacija i medija. Kad takva lina veza postoji, poinje se razmiljati: Poznajem tu sobu; sreo sam je, on/ona imaju veze sa onim to treba da kaem umjesto da se razmjenjuju mailovi ili formalna pisma sroena od strane advokata.
66

28. jula 2005. grupa amerikih muslimanskih uenjaka, susreli su se u organizaciji Fikhskog vijea Sjeverne Amerike i izdali sljedeu fetvu: Islam strogo osuujevjerski ekstremizam i koritenje nasilja protiv nevinih ljudi. U islamu nema opravdanja za ekstremizam ili terorizam. Samoubilaki napadi ili bilo kakav drugi metod napada na ivote i imovinu civila je haram (zabranjeno) i oni koji poine ova barbarska djela su kriminalci, a ne muenici (ehidi)... U svjetlu uenja Kurana i sunneta mi jasno i kategorino izjavljujemo: 1. Svi akti terorizma koji imaju za cilj civile su haram (zabranjeni) u islamu. 2. Haram je za muslimana da sarauje sa bilo kojim pojedincem ili grupom koja je ukljuena u bilo koje djelo terorizma ili nasilja. 3. Graanska je i vjerska dunost muslimanima da sarauju sa organima vlasti i da zatite ivote civila. Donosimo ovu fetvuvoeni naom svetom knjigom, Kuranom, i uenjem naeg Poslanika, neka je mir na njega. Citirano na (prema): www.cair-net.org/default.asp?Page=articleView&id=1675&theType=NR. Pogledaj takoer www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/07/27)AR2005072702082.html

88

Uloga medija

U slobodnom i demokratskom sistemu kakav postoji u Sjedinjenim Dravama, grupe e vjerovatnije postii svoje dugorone ciljeve putem educiranja i uvjeravanja. Prijetnje, dok god upravljaju panjom, ine malo, ako uope ine ita da rijee problem. Naravno, ameriki mediji treba da budu bolje educirani i ne smiju generalizirati kada su u pitanju muslimani. Muslimani nisu jedini koji se sasvim legitimno ale na medije. Ali, smatram da bi edukacijski proces davao mnogo bolje rezultate kada bi neprijateljski pristup bio zaobien. Na liderima islamske zajednice je da uine konkretne korake da se suzbije ova stalna fobija i poalje poruka na prijateljski,a ne suparniki nain. Kao to je veliki kineski mislilac Sun Tzu rekao: Treba da vidite stvari onakvim kakve one jesu, a ne onakvim kakvim vi elite da budu.

89

ULOGA VJERSKIH VOA

O V O J E S U K O B R O AKA
James Jones

Generalno, ne vjerujem u teorije zavjere. Kako god, dovoljno je samo proitati vijesti, posluati ono o emu govori radio ili malo surfati internetom, pa vidjeti da se deavaju koncentrirani i koordinirani napadi na muslimane i islam u ovoj zemlji. To uope nije upitno za mene. Jasno je da neki ljudi i grupe otvoreno ohrabruju diskriminaciju prema muslimanima i islamu u Sjedinjenim Dravama. CAIR je odgovorio zauzimajui strateku poziciju u okviru koje kae: mi muslimani smo ovdje, odani smo ovom graanskom drutvu i neemo prihvatiti predrasude zbog nae religije. Mislim da CAIR treba pohvaliti za njihov rad. Ipak, moramo prepoznati razliku izmeu zlonamjernih napada i pogrenih predstavljanja. U odnosima izmeu pripadnika vjerskih zajednica prevladava ovo drugo. Za prevazilaenje nerazumijevanja izmeu krana i muslimana u javnom diskursu nudim tri pogleda: Iz muslimanske perspektive, jevreji, krani i muslimani su duhovni i bioloki srodnici (roaci) Negativno kategoriziranje muslimana u javnom diskursu usmjereno je na to da pothranjuje ideju sukoba civilizacija Krani i muslimani treba da iskoriste ono to im je zajedniko Za razliku od onoga to iznosi dr. Samuel Huntington u svojoj zloglasnoj knjizi Sukob civilizacija, tvrdim da su mnogi problemi izmeu krana i muslimana (ili Zapadnog i muslimanskog svijeta) uzrokovani injenicom da
91

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

smo mi tako slini - to jeste, da smo srodnici (roaci). Mi muslimani vidimo sebe kao Abrahamovu djecu. Mi smo bioloki i duhovni nasljedniciAbrahama (Ibrahima) i Hagare (Hadere) i Ishmaela (Ismaila) njihovog sina. Bioloki, mi smo djeca (potomci) Ishmaela (Ismaila),jer ga smatramo ocem Arapa, od kojih potjee poslanik Muhammed. Krani su potomci Abrahama preko Izaka (Ishaka). Oni tvrde da vode svoje porijeklo preko Mojsija (Musaa), Jevreja i konano Isusa Krista. esto podsjeam moje kransko sluateljstvo da je Isus bio Jevrej, to je injenica koja se esto prenebregava u krankoj teologiji i praksi. Ovaj din (religija, vjera) koja se zove islam potjee iz istog dijela svijeta kao i druge vjere koje se vezuju za Abrahama (Ibrahima), a koje se nazivaju kranstvo i judaizam. Duhovno, iz muslimanske perspektive, Abraham je uzor za poslanika Muhammeda, i uzor za cijelo ovjeanstvo. To se jasno vidi u Kuranu i to je jedna od stvari u kojoj se muslimani slau pri interpretiranju Kurana.67 Abraham (Ibrahim) kao uzor je neto to je zajedniko muslimanima i kranima. Pored toga, muslimani i krani dijele sline temeljne vrijednosti koje podravaju pravdu, potenje i druge univerzalne etike principe. Prema tome, mi smo zaista svjedoci sukoba srodnika (roaka) prije negoli sukoba civilizacija. Naime, polaemo pravo na istu bioloko/geografsku porodicu i veoma slian moralno/etiki ethos. Kao rezultat toga, krani su pouavani da propovijedaju na pravednosti utemeljenu poruku Isusa Krista, a muslimani su pouavani da nareuju dobro i zabranjuju zlo. 6868 Usprkos tome, esto smo se fiziki sukobljavali (kao to nas podjea nedavna pojava novog filma koji govori o krstakim ratovima, The Kingdom of Heaven - Kraljevstvo nebesko). Usprkos ovoj tekoj, esto svaalakoj historiji izmeu krana i muslimana, elio bih saeto spomenuti jedan primjer ka miru orijentiranog moralnog natjecanja koje bi trebalo da proistjee iz ovog sukoba izmeu roaka (srodnika). Dok sam odrastao u Virginiji, mogao sam biti uhapen, kao obojeni momak ako sam pio sa bijele (bjelake) fontaneu centru Roanoke (Virginia store). To je bilo mogue usprkos injenici da su obje fontane bile prikopane na istu cijev. Danas, imamo istu neloginu situaciju u Jerusalemu gdje su Palestinci graani drugog reda u zemlji u kojoj su
67 68

Kuran, 16:120. Kuran, 3:110.

92

Uloga vjerskih voa

roeni. Ako je rasizam i postojanje graana drugog redabilo pogreno u Roanokeu, Virginiji 1956. godine, to je pogreno i u Izraelu/Palestini 2007. Ako krani, muslimani i Jevreji ele da se sukobljavaju oko neega, neka to bude takmienje iz kojeg emo vidjeti ko e biti najpravedniji u situaciji poput ove. Ova preporuka je takoer u skladu sa onim emu ui Kuran.69 Moja drugi pogled: Negativno kategoriziranje muslimana u javnom diskursu usmjereno je ka pothranjivanju ideje o sukobu civilizacija. Razmotrimo termin umjereni muslimani. On je na odreeni nain istovjetan terminologiji koja proistjee iz podjele na sunije i iije u islamu. Termin sunijski (sunitski) musliman je izlian budui da veina nas koji sebe nazivamo muslimanimapo automatizmu podrazumijevamo da sama rije musliman oznaava nekogako slijedi sunnet, autentinu tradiciju poslanika Muhammeda. Vanije je ovdje napomenuti da je takva lingvistika manipulacija primjer onog to nazivam psiho-politikom. To je koritenje jezika na takav nain da podravamo mentalne konstrukte koji iznova ojaavaju i promiu politike ideje i/ili podravaju trenutne odnose snaga. Jedini razlog zbog kojeg sunit naziva sebe sunitom jeste postojanje iija. Mi govorimo neto poput ovoga: Ja vam samo elim dati do znanja da nisam poput tih drugih ljudi. U vezi s terminom umjereni muslimani - kakvim me ini to ako sebe ne nazovem umjerenim? Da li me to automatski ini ekstremistom? Mislim da snage izvan muslimanske zajednice ohrabruju i izvlae korist iz ovog tipa zavadi pa vladaj psiho-politike terminologije.Imamo isti problem u vezi s terminom islamist. Medijski meetari, kakav je dr. Daniel Pipes ine da islamist zvui kao rije sa negativnim znaenjem. Sve je to psiho-politika i moe biti posmatrano kao dio jedne obuhvatnije borbe koja ima za cilj navesti ljude da prihvate odreenu taku gledita. Takvo negativno kategoriziranje muslimana u javnom diskursu ima za cilj marginaliziraticjelokupnu vjersku praksu, svesti je na domen privatnoga i pothranjivati teoriju sukoba. Islam nije jedina religijska grupa koja ima ekstremiste. Rasprava o religijskom ekstremizmu koju donosi Karen Armstrong u svojoj knjizi The Battle for God (Bitka za Boga, Ballantine Books:

69

Kuran, 49:13 93

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

2001) ini ovo gledite (stajalite, stav) veoma uvjerljivim. 70 Slaem se sa profesorom Williamom Schweikerom kada tvrdi da intelektualci treba da odagnaju ideju sukoba civilizacija prevladavanjem ekstremizma meu pripadnicima svoje vjere. On takoer istie da se uzajamno obogaivanje idejama izmeu civilizacija deavalo stoljeima7171 Naprimjer, mi ne bismo imali modernu medicinu kakvu poznajemo da se ovakva meusobna obogaivanja nisu dogodila izmeu evropske kranske kulture i evropske muslimanske kulture. Dodajmo ovome da muslimanski intelektualci treba da savladaju muslimanske fanatike, a kranski intelektualci treba da savladaju kranske fanatike. Moj trei pogled je da krani i muslimani treba da se okoriste onim to im je zajedniko. Jedan od naina da gradimo kransko-muslimanske odnose u Americi jeste da se prisjetimo da i kranstvo i islam imaju veliki broj Afroamerikanaca. Sa naim zajednikim duhom i odreenim zajednikim vjerovanjima o Isusu Kristu, Afroamerikanci i drugi muslimani, bivi krani, mogu biti koristan most sa kranskom zajednicom. U svakom sluaju, u ovakvoj situaciji treba uzeti u obzir i to da i muslimanska i kranska i afroamerikanska religijska iskustva trpe odreene forme neravnopravnosti meu polovima. Zbog toga, sve ove grupe jo uvijek imaju ta da urade kada je u pitanju pravda u oblasti polova. Moda je jedan zajedniki program koji mi muslimani i krani moemo zajedniki primijeniti u vlastitim zajednicama jeste iskorjenjivanje neravnopravnosti meu polovima. Marginaliziranje ena nije zdravo za bilo koju zajednicu. Kao to je Martin Luther King Jr. rekao: Uhvaeni smo u mreu uzajamnosti. Ja ne mogu biti bilo ta to treba da budem, dok ti nisi ono to treba da bude.72 Malcolm X je rekao: Ja sam za istinu bez obzira ko je govori. Ja sam za pravdu, bez obzira na to ko je za, a ko protiv. Ja sam prije svega ljudsko

Karen Armstrong, The Battle For God (Bitka za Boga), New York, NY: Ballantine Books, 2001. 71 Schweiker, William, Religious Conviction and the Intellectuals Responsibility (Religijsko(a) uvjerenja i intelektualna odgovornost), u: Criterion, jesen 2003., str.10-19. 72 Martin Luther King Jr., Strength to Love (Snaga da se voli), (Philadelphia, PA: Fortress Press, 1981), str. 4
70

94

Uloga vjerskih voa

bie i, kao takav, ja sam za sve ono to koristi ovjeanstvu kao cjelini. 73 Primijenimo ove ideale na pravedan tretman ene kao nain da krani i muslimani kapitaliziraju ono to im je zajedniko. Kao zakljuak navest u sljedee iz Kurana: O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao.74 Promijenimo diskurs izmeu krana i muslimana tako to emo uvijek imati na umu univerzalnu ideju o zajednikoj ljudskoj porodici.

73 Malcolm X., The Autobiography of Malcolm X (Autobiografija Malcolma X-a), New York, NY: Ballantine Books, 1965, str. 366. 74 Kuran, 4:1.

95

T R E B A D A G R A D I M O N A UZVIENIM V R I J E D N O S T I M A K O J E D I J E LE SVE RELIGIJE


Muzammil Siddiqi

Islamofobija i antiamerikanizam stvorili su veliki ponor meu naim dvjema kulturama. Mnogi ljudi, na obje strane - ne samo Amerikanci, nego isto tako i muslimani - sada vjeruju da nemamo nita zajedniko. Ovo je sr problema islamofobije i antiamerikanizma. Usredsredit u se na definiranje glavnih religijskih vrijednosti za koje vjerujem da se nalaze u razliitim sistemima vjerovanja i pruaju odgovor na predrasude. U prirodi je ekstremizma smatrati da smo mi drugaiji od njih, a da su oni drugaiji od nas. Mi smo dobri, a oni su loi, i mi ih moramo kontrolirati i mrziti. Ovako nastaje ekstremizam, razvija se i, ak, vodi ratovima i nasilju. Ne prihvatam ovu premisu. Mi imamo mnogo zajednikih stvari koje proizlaze iz naeg zdravog razuma, zajednike nam ljudske prirode, interesovanja i problema. Openito, vidimo da su ljudski odgovori umnogome isti bez obzira na nau religiju i kulturu. Pored spomenutoga, krani, Jevreji i muslimani imaju zajedniko naslijee. Mi dijelimo mnogo toga iz naeg abrahamskog naslijea. Ako pogledamo 613 zapovijesti ortodoksnog judaizma, moemo uoiti mnogo toga to je zajedniko drugim religijskim tradicijama. Kao musliman, slaem se sa mnogim od ovih moralnih principa. Potpuno se slaem sa Deset zapovijedi i Propovijedi na Gori. Prema tome, imamo mnogo zajednikog. U sljedeoj tabeli imamo svaku od Deset zapovijedi i podudarne ajete iz Kurana:

96

Uloga vjerskih voa

Stari zavjet (Izlazak)

Kuran

20:3: Nemoj imati drugih boanstava- 17:22: Ne pridruuj boanstva Bogu. osim Mene. 47:19: Zato znaj da nema boga osim Allaha. 20:4-6: Ne ini (pravi) sebi nikakvog 6:103: Nijedan pogled Ga ne moe idola niti kakve slike bilo ega to je gore obuhna nebu, ili ispod zemlje ili u vodi ispod vatiti, a On obuhvata sve poglede. zemlje... 14:35: Gospodaru moj, uini ovo mirnom zemljom i sauvaj mene i moju djecu da ne oboavamo idole. 42:11: Nita nije slino Njemu. 20:7: Ne uzimaj ime Boga Gospodara 2:224: Ne upotrebljavajte ime Boije tvoga uzalud, jer Gospodar nee drati u zakletvama koje e vas sprijeiti da nevinimonoga koji uzima Njegovo ime postupate pravedno. uzalud. 73:8:Spomeni ime svog Gospodara i Njemu se potpuno predaj. 76: 25: Hvali ime svog Gospodara jutrom i veeri. 20:8-11: Sjeti se dana subotnjeg da ga 62:9: O vi koji vjerujete, kada se oglasi svetkuje. est dana e raditi, i neka zajednika molitva petkom, pourite svi tvoji rade, ali, sedmi dan je sabath spominjanju Boga, i ostavite sve poBoga Gospodaratvoga: u njemu nemoj slove... nita raditi, ni ti, niti tvoj sin, niti tvoja kerka, ni tvoj sluga, ni tvoja slukinja, ni tvoja stoka, ni stranac koji je untar tvojih vrata... 20:12: Potuj oca svoga i majku svoju: 17:23-24: Budi ljubazan prema svojim da bi bili dugi dani na zemlji koje ti je roditeljima. Ako jedno od njih ili oboBog, Gospodar tvoj darovao. je doive starost za vrijeme tvog ivota, nemoj im rei ni Uh i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!
97

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

20:13:Ne ubij!

20:14. Ne poini preljub. 20.15: Ne ukradi.

17:33: I ne oduzmi nijednom ljudskom biu ivot - Boija je volja da bude svet - osim kada pravda nalae. 17:32: Ne primiite se bludu. To je zaista sramotan in i zao put. 60:12: O Poslanie! Kada ti dou vjernice, da ti daju zakletvu na vjernost da u oboavanju nee nita pridruivatiBogu, i da nee krasti, i da nee initi blud i razvrat, da nee ubijati svoju djecu 25:72: I (znaj da su istinski robovi Milostivog) koji ne svjedoe lano

20:16. Ne svjedoi lano protiv svog Blinjeg.

20:17: Ne poeli kuu svoga blinjega, 4:32: I ne poelite ono ime je Allah ne poeli enu blinjega svoga, ni njegovog neke od vas odlikovao. roba, ni njegovu ropkinju, ni njegovog vola, ni njegovog magarca niti bilo ta to pripada blinjem tvome. Jasno je da imamo zajedniko naslijee koje dolazi od Abrahama, naeg velikog vjerovjesnika i praoca. Kuran spominje njegovu zajednicu i njegove potomke vjerovjesnike. On je otac svima nama. Bio sam pozvan, zajedno sa drugim vjerskim liderima u vojnu bazu Fort Jackson, armijski centar za obuku u Sjevernoj Carolini. Podijelili su nam Knjigu molitvi i mudrosti, koja se daje onima koji se pridrue Armiji i prolaze obuku. Otkrio sam da je jako zanimljiva lista koja sadrava vrijednosti. Te vrijednosti se primjenjuju pri obuci naih vojnika. Za svaku vrijednost na toj listi mogue je pronai odgovarajui kuranski i hadiski citat: odgovornost, zajednitvo, hrabrost, odanost, potenje, vjernost, sloboda, velikodunost, milosre, upravljanje, lijeenje, smirivanje, svetost, estitost, istrajnost, pravednost, poslunost, mir, molitva, zatita, pomirenje, pokajanje, potovanje, pravednost, sluenje, zahvalnost, razumijevanje, razboritost i pokoravanje Bogu. Ima li bilo ta na ovoj listi sa im se, kao muslimani, ne slaemo?Mi u potpunosti prihvatamo ove vrijednosti. U Knjizi vrlina (Simon i Schuster: 1993), bivi ministar obrazovanja William Bennett navodi deset vrlina kojima treba pouavati nau djecu: sa98

Uloga vjerskih voa

modisciplina, samilost, odgovornost, prijateljstvo, rad, hrabrost, ustrajnost, potenje, odanost i vjera. Ima li ovdje neto sa im se muslimani ne slau? Ove se vrijednosti pouavaju u svim naim zajednicama. Sve vjerske voe i religije imaju veoma slina gledita. Ovo postaje vidljivo kada ispitujemo zlatno pravilo u razliitim tradicijama: Budizam: Nemoj povrijediti drugog neim to bi povrijedilo i tebe samoga ako bi ti neko to uinio. 75 Kranstvo: Sve ono to eli da drugi urade tebi, ti ini njima jer to je zakon.76 Konfuijanizam: Ako postoji maksima koja bi trebalo da bude primjenjivana kroz cijeli ivot, to je sigurno maksima obzirnostii dobrote: Ne ini drugima ono to ne bi elio da oni ine tebi. 77 Hinduizam: Ovo je vrhunac dunosti: Ne ini drugima ono to bi uzrokovalo bol kada bi bilo uinjeno tebi. 7878 Islam: Niko nije vjernik sve dok ne eli svom bratu ono to eli sebi.79 Judaizam: Ono to ti nije milo, nemoj uiniti drugome. Ovo je cijela Tora; sve ostalo je komentar. 80 Taoizam: Gledaj dobitak svog komije kao svoj vlatiti, a gubitak svog komije kao svoj vlastiti gubitak.81 Zoroastrizam: Samo je takva priroda dobra koja se uva da ne uini drugom ono to ne bi uinila sebi.82 Ovo je zajedniko naslijee svih ljudi. Ovo je zlatno pravilo koje bi promijenilo svijet kada bi se istinski potovalo.Na nivou ljudskih odnosa, Zapadna i islamska civilizacija izuzetno su povezane. Mi ivimo i radimo zajedno i uzimamo i uimo jedni od drugih. Prema tome, nije iznenaujue da imamo mnogo toga zajednikog. Trebamo dijalog da bismo to mogli razumjeti. Ali vie nego bilo ta drugo, treba da primjenjujemo vrijednosti koje propovijedamo, vrijednosti o kojima govorimo. Mada imamo mnoge zajednike vrijednosti, postoje i neke ozbiljne razlike. Zbog toga postoji potreba za dijalogom i diskusijom. elim da spoUdana Varga, 5:18 Matthew (Matija), 7:12 77 Analects, 15:23 78 Mahabharata, 5:1517. 79 Musnad Ahmad bin Hanbal), br. 8034 i 16220 80 Talmud, Shabbat 31a; Tobit 4:15 81 Tai Shang Kan-Ying Pien, 213-218 82 Dadistan-i Dinik, 94:5
75 76

99

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

menem est vrijednosti: ivot, porodica, trezvenost, skromnost, sloboda i tolerancija. Svi se slaemo da ljudsko bie ima pravo na ivot od zaea do smrti. Vjerujemo da je grijeh ubiti nevinu osobu i poiniti samoubistvo. Vjerujemo da je pobaaj grijeh i ne prihvatamo eutanaziju. Prihvatamo smrtnukaznu za odreene zloine. Prema tome, moramo priznati nae zajednike vrijednosti. Ne moemo rei da neko, samo zbog toga to ne vjeruje u Boga, ne vjeruje u vrijednost ivota ili ne brine za ivot. Treba da naglasimo da je porodica veoma vana drutvena institucija. Naravno, muslimani naglaavaju da bi seksualni odnosi trebalo da postoje samo izmeu partnera koji su u branoj vezi. Mi istiemo apstinenciju za one koji nisu u braku.83 Vjerujemo da je Bog zabranio istospolni brak i homoseksualni in. Takoer, odvraamo od razvoda koji pogaa uu i iru porodicu. Muslimani vjeruju da su sva opojna sredstva zabranjena. Ljudi imaju razliita miljenja o opojnim sredstvima. Islam zauzima drugu poziciju. Mi ne smatramo dozvoljenim alkoholna pia i opojne droge. Odvraamo od puenja i svih drugih ovisnosti. Ovo je veoma vana vrlina, vrlina trezvenosti ili odravanja uma jasnim, jer je um dar od Boga. Svaka religija naglaava ednost. Islam ima neka posebna pravila u pogledu ednosti. Naprimjer, islam kae da odjea za mukarce i ene treba biti edna i da nema slobodnog mijeanja izmeu mukaraca i ena. Islam je protiv pornografije i svake vrste nemorala umuzici, na filmu, u umjetnosti i rekreaciji, jer takve stvari ne unapreuju i ne izgrauju ednost u drutvu. Mi vrsto vjerujemo u slobodu svih ljudi i slobodu religije. Kuran kae da nema prisile u vjeru (La ikraha fi ad-din). 84 Religija bi trebalo da bude slobodan izbor svih ljudi. Mi vjerujemo u slobodu izraavanja, pri emu niko nema pravo da zloupotrebljava i lano optuuje druge. Vjerujemo u slobodu udruivanja i slobodu kretanja. Ljudi bi trebalo da budu slobodni da se kreu od jednog mjesta ka drugom. Vjerujemo u slobodu poslovanja i imamo detaljne zakone o dozvoljenim i zabranjenim poslovnim praksama. Vjerujemo u politiku slobodu svih ljudi. Vjerujemo u pluralizam, definiran kao jedinstvo kroz razliitosti. Tolerancija je drugi, veoma vaan, princip za sve ljude. Kao muslimani, moemo rei da ne prihvatamo mrnju, predrasude, ili diskriminaciju
Vidi: Poglavlje o postu) u: Sahih al-Bukhari, br. 1806. I: Poglavlje o braku u: Sahih Muslim, br. 1400 84 Kuran, 2:256.
83

100

Uloga vjerskih voa

zasnovanu na boji koe, vjerovanju, rasi, etnicitetu, jeziku ili nacionalnoj pripadnosti. Mi vjerujemo da ljudima treba biti dozvoljeno da izraze svoje stavove ali da pritom ne omalovaavaju druge. Vjerujemo da religija, kultura i naslijee drugih ljudi treba biti uvaavano. Slagali se mi ili ne sa nekim, treba da potujemo njegovu religiju, nepovredivost linosti, svete knjige, kulturu i naslijee. Ove vane vrijednosti dijele nae zajednice. Postoje podruja slaganja i podruja neslaganja. Meutim, ne moemo rei da zbog toga to se ne slaemo sa drugima u razliitim pitanjima, sa njima nemamo nita zajedniko. ak i ako imamo ozbiljne razlike, kao u pogledu ovih est vrijednosti, vjerujemo da ih treba uvijek iznova naglaavati kroz obrazovanje u kolama i putem medija. Zakoni i propisi trebalo bi da budu kreirani tako da podravaju ove vrijednosti, a oni koji ih kre treba da budu kritikovani i privedeni pravdi. U drutvu treba da postoje ivi primjeri ovih moralnih vrijednosti koji e ih promovirati, moraju postojati grupe koje e zastupati i podravati ove vrijednosti.Istovremeno, mora se voditi neprestani dijalog i diskusija u naim zajednicama.Na taj nain moemo poboljati stanje u naem drutvu. elim naglasiti da ni islamofobija niti antiamerikanizam nee donijeti korist ovjeanstvu. Ono to e pomoi ovjeanstvu su ljudi koji sjede zajedno, razgovaraju i razmjenjuju ideje. inei ovo, moemo otkriti mnoge stvari koje su nam zajednike. Sjednimo zajedno, razgovarajmo o onom to nam je zajedniko, potujmo nae razlike, jer inei to moemo nadvladati islamofobiju i antiamerikanizam.

101

N E S T VA R A J T E S T E REOTIPE O E VA N G E L I S T IMA
Richard Cizik Za krane i muslimane nije znaajno samo da vode dijalog negdje izvan Sjedinjenih Drava, nego isto tako i u Sjedinjenim Dravama. Na slian nain kao muslimani, kranski evangelisti takoer smatraju da su stereotipizirani. Wasington Post je jednom pisao: Oni (evangelisti) su siromani, neobrazovani i jednostavno je upravljati njima.85 Mi zaista nismo siromani niti neobrazovani, ali iznad svega, nama nije lahko upravljati. Mi smo jedna krovna organizacija koja ukljuuje 45 000 crkava, 51 denominaciju i oko 30 miliona ljudi. Mi smo zainteresirani za dijalog sa muslimanima. Zainteresirani smo za bolje odnose sa amerikim muslimanimai muslimanima u inozemstvu. Mi smo opisani kao zastraujui i oni koji vode rat protiv Amerike, luaci, ameriki talibani, prvi dihadisti i Ayatollah bin Dobson. Muslimani i evangelisti imaju neto zajedniko: i jedni i drugi su optueni za takvestvari kakve su stvaranje teokratije i dihada. Ovi stereotipi nisu istiniti. Mi se elimo uklopiti sa naim susjedima i voljeti ih, iznad svega muslimane. elimo braniti muslimanska vjerska prava kao to smo zainteresirani za odbranu naih vlastitih prava. Vjerujem da je vjerska sloboda prvo i najvanije vjersko pravo. Naa drava je utemeljena na tom principu. To je princip i pravo koje svi mi dijelimo. Ako mi kao nacionalna asocijacija evangelista nismo titili prava muslimana u prolosti, otvoreni smo za razgovor o tome kako bismo ih mogli tititi bolje u budunosti.
85

The Washington Post, 1. februar, 1993., citiran po: http://www.nationalcenter.org/2005/07poor-uneducated-and-easy-to-command.html

102

Uloga vjerskih voa

Razlike postoje. Fundamentalisti ine 10 procenata svih evangelista. Iako religijska desnica ini najvie 25-30 procenata protestantskog pokreta, njene voe vre pritisak nad svima. Kao protestantima, nama se uspostavlja dijagnoza prije nego nas se saslua. To je nain psiholoke taktike koja ini moguim odbacivanje drugih i njihovih vjerovanja. Dobra teologija e sprijeiti drugi 9/11, to nee uiniti ni Pentagon, ni obavjetajne slube niti samodopadne elite koje omalovaavaju ulogu religije u Americi. Suoavamo se sa paralelnim izazovima. Neke od naih slinosti ine stvari tekim. Nae svete knjige nas odreuju. Mi vjerujemo da su evangelisti glavna moralna snaga meu protestantima u Americi. Mi stojimo nasuprot postmodernizmu i relativizmu. Priznajemo nae grijehe iz prolosti. Pripadnici svih religija trebaju dijalog. Muslimani nemaju nikakav interes u minimiziranju uloge religije u javnoj sferi u Americi. Moji muslimanski prijatelji su mi rekli da je Muhammed rekao: Sretna je osoba koja otkriva svoje grijehe umjesto tuih. 86 i Nijedan od vas nije vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to voli sebi samome. 87 Evangelisti treba da promatraju sebe, muslimani treba da promatraju sebe, i treba da pronaemo naine da se sloimo, da krenemo naprijed i da naemo zajedniku osnovu. Sugerirao bih da je meureligijski dijalog koji se odvijao tokom posljednjih 25 godina bio manjkav, zbog toga jer je rezultirao razmjenom sa najniim zajednikim nazivnikom. Ovakav rezultat je jednostavno priznat na Svjetskom vijeu religija rijeima: Mir i pravda. To je rezultiralo praznim i bezizraajnim pozivom na toleranciju. Ovo nije nain meureligijskog dijaloga za koji su evangelisti zainteresirani. Nas zanima dijalog koji priznaje nae razlike i nau snanu predanost. Kao to mi izvor nalazimo u Bibliji, muslimani ga nalaze u Kuranu. Muslimani imaju odreene tekoe, kao to jepostojanje veeg broja centara autoriteta i fragmentacija, a te tekoe postoje i u naoj zajednici. Mi smo izdali vie proglasa. Proglas koji smo izdali 2003. obiao je svijet. Glavna struja evangelistikih voa kritizirala je i pozvala na prestanak antiislamske retorike.88 Vano je
http://www.unification.net/ws/theme143.htm#05 Hadis br. 13 iz:Forty Hadith by An-Nawawi (etrdeset hadisa od Newewija) Citirano prema (preuzeto) sa: http://aflcio.org/join-aunion/faith/upload/page33.pdf 88 Vidi, npr. kritiku upuenu Tedu Haggardu, predsjedniku NAE-a na http://www.plastic.com/comments.html;sid=03/05/09/11495808;cid=121. Takoer, pogledaj transkript PBS-ovog intervjua sa Diane Knippers, predsjednicom Instituta za religiju i demokratiju (Institute on Religion and Democracy) od 9. marta 2003. Preuzeto sa: http://www.pbs.org/wnet/religionandethics/transcripts/636.html.
86 87

103

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

da muslimani prepoznaju ove korake naprijed u naoj zajednici. elio bih ukazati na to da su prije 1000 godina, najvei umovi kranstva, islama i judaizmakao to su Toma Akvinski, al-Farabi i Maimonides, bili ukljueni u temeljnu raspravu o prirodi objave, vjeri, razumu, pravu i politikom autoritetu. Pored neslaganja, oni su izgradili zajedniki diskurs koji je prelazio religijske granice. To je ono to prizivamo u ovom historijskom trenutku. Veliki zadatak izgradnje mostova treba da bude uinjen. Zbog toga cijenim svaku priliku za razgovor sa predstavnicima organizacija poput CAIR-a. Nadam se da u pomoi izgradnji jedne vrste pozitivnog pluralizma - koji ne treba mijeati sa relativizmom - koji e ii dalje od puke tolerancije. Ja mogu biti tolerantan prema mojim susjedima muslimanima, ali to nee izgraditi nikakav most. To mi ne pomae da ih upoznam. Mi treba da gradimo na naim razlikama radije nego da ih ignoriramo. U Fredericksburgu u Virginiji, crkva Novi ivot u Kristu angairana je u dijalogu sa damijom Manassas u Manassasu. Ovo je primjer koji bih preporuio. Najzad, elio bih kazati da mi imamo visok nivo religijskog identificiranja u Americi. To je vjerovatno dobro. Naalost, imamo nizak nivo religijske pismenosti. Program sa damijom Manassas je pokuaj da se ispravi ovaj problem. Mijenjanje stereotipa i predrasudakoji predstavljaju linije podjele presudno je vano ako Amerika eli imati vodeu ulogu u svijetu. Apsolutno je esencijalno da ovi stereotipi i predrasude prestanu. Predan sam uklanjanju ove vrste stereotipiziranja muslimanske zajednice, a vjerujem i liderstvo NAE isto tako. Mi ovo zovemo prevladavanjem vanjtine. Takoer, ovo se naziva i gradnjom mostova. Novi dokumenti NAE pozivaju na ovakav pristup i potvruju ga. Prema tome, izjavljujem: Neka gradnja mostova pone!

104

P R I M I J E N I M O N A E Z A JEDNIKE V R I J E D N O S T I U J AV N OJ SFERI
Shanta Premawardhana 13. maja 2005. godine koordinirao sam sastankom jevrejsko-kranskog dijaloga na koji je zajedno dola grupa predstavnika glavnih jevrejskih organizacijai kranskih denominacija. Sastajemo smo se svakih par mjeseci skoro godinu dana. To je napet sastanak. Naroito je napet zbog toga to je u toku posljednjih nekoliko mjeseci jedna od naih lanica denominacija odluila da prouava odreeno gubljenje povjerenja u firme i korporacije koje posluju sa Izraelom. Zbog toga je to veoma teak razgovor. Neki od naih jevrejskih partnera rekli su da oni ne mogu ostati na tom sastanku; sa ostalim uesnicima rekao sam da su trenuci poput ovog od presudne vanosti za razgovor i nenaputanje dijaloga. Razmiljajui o kransko-muslimanskom dijalogu, razmatrao sam: zato mi treba da se ukljuimo u ovaj susret? Koje su vrijednosti u pitanju? Koje su to duboko ukorijenjene biblijske vrijednosti koje iznosimo na sto? Pristupio sam sa jednom za koju osjeam da je naroito vana. Ona se nalazi na listi koju je prezentirao dr. Siddiqi. 89 To je rije pomirenje. Pomirenje je neto za to se snano zalae u Bibliji. Krani oituju da su oni pomireni kroz vrlinu njihove predanosti Kristu. Zbog toga, mi sudjelujemo u slubi pomirenja sa svima drugima. Kada su se lanovi rane crkve poeli okupljati, osjetili su da je okupljanje ljudi bez obzira na socijalne razlike veoma vaan dio crkvene misije. Ne mislim na okupljanja koja stvaraju zanos i daju lanu nadu. Od kada nam je Juna Afrika pokazala put kroz Komisiju za istinu i pomirenje, pomirenje
89

Pgledaj str. 110 105

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

je postalo odluna politika strategija. Takva iskustva pomirenja zbliavaju ljude bez obzira na barijere koje ih obino razdvajaju. Ta iskustva idu preko ponora straha i otrih rubova emocijakoji postoje meu ljudima zbog nasilja koje im je uinjeno. Pomirenje je kljuna moralna vrijednost za mene i organizaciju koju predstavljam. Nacionalno vijee crkava (NCC), najvanija kranska ekumenska organizacija u Sjedinjenim Dravama, okuplja 36 kranskih denominacija, ukljuujui protestante razliitih vrsta, anglikance i pravoslavce. To je veoma raznolika asocijacija. Zamislite predstavnike razliitih pravoslavnih crkava i predstavnike Kerala crkve iz Indije za istim stolom sa predstavnicima mirovnjakih crkava poput kvekera, ili predstavnicima afriko-amerikih crkava poput afrike episkopalne crkve. Za tim stolom nije vam dozvoljeno da ublaavate ono u to vjerujete ili odstupate od onog emu je vaa tradicija predana. Zapravo, od vas se trai da budete autentini u odnosu na sebe i tradiciju i vjeru koju predstavljate. Poslije toga sjednemo za sto da rijeimo nae razlike i pronaemo ono to nam je zajedniko. Nuno je da okupimo ljude sa pozicija koje nas razdvajaju. Ovo je takoer tano kada su u pitanju meuvjerski dijalozi. elim okupiti Jevreje, muslimane, hinduse, budiste i pripadnike drugih vjera sa kranima. Za tim stolom mi emo priznati da smo razliiti i da ne elimo ublaavati nae razlike. Prije svega, mi moramo priznati ko smo, radei na tom da naemo zajedniku osnovu. Izmirenje je osnovna religijska vrijednost za nas. lanovi desnog krila kranskih lidera, predvoeni organizacijom nazvanom Panja prema porodici, nedavno su vodili televizijska i radijska okupljanja hiljada ljudi.To je bilo politiko okupljanje pod vjerskim platom. Oni su smatrali da demokrati u Senatu zaustavljaju usvajanje odreenih zakona koje je kandidirao predsjednik Bush, a pritom su, ustvari, pripremali scenu za ono to je poznato kao nuklearna opcija, tj. pravo senatorada opstruiraju. Ovo je jedno od sredstava kontrole i ravnotee u naoj vladi za koje su nai preci imali mudrosti da ih institucionaliziraju kako ne bi bilo tiranije veine. Rekli bismo da je to dobro. Oni imaju pravo da emitiraju i kau ta god ele. No, tu je postojao problem: tvrdili su da oni koji glasaju protiv njihova stava nisu krani, ili su ak antikrani. Ovakav nain miljenja suprotan je izmirenju. Taj nain miljenja nije nov. Neki su govorili da oni koji se ne slau sa predsjednikom Bushom i koji misle drugaije od desnice o pitanjima
106

Uloga vjerskih voa

kao to je abortus, istospolni brakovi i rat, ustvari, nisu krani. Televizijske talk-show emisije ine da izgleda kako Jerry Falwell, Pat Robertson i Franklin Graham predstavljaju kranstvo. Hvala Bogu, postoji i druga strana te prie. Samo sedmicu nakon izbora u novembru 2004., generalna skuptina NCC-a priznala je i prepoznala je da je nacionalna rasprava o moralnim vrijednostima tokom kampanjerezultirala iroko prihvaenom percepcijom o protivkranskim taborima u Sjedinjenim Dravama. Naa rezolucija iznosi da kranske vrijednosti ukljuuju rad na uklanjanju siromatva, ouvanju okoline, i promoviranju mira. Jedan od govornika je naglasio da, ako je posljednjim izborima dominirao strah, fundamentalizam i televizija Fox, mi treba da se bavimomirom, siromatvom i planetom Zemljom. NCC je krovna organizacija sastavljena od oko 110 000 crkava, sa oko 45 miliona sljedbenika. Iako veina njih moda ne postupa prema ovim vrijednostima ili uope ne razmilja o njima, pouzdano jezgro to ini. Prole godine, mobilna grupa za kampanju protiv siromatva nazvana Neka pravda putuje ila je irom zemlje i registrirala siromane za glasanje. Siromani ljudi su uglavnom obespravljeni i rijetko uestvuju u politikim procesima. Mislim da smo radili na tome da znaajno promijenimo tu dinamiku. U 2005. hiljade ljudi su se okupili u Washingtonu izjavljujui da je budet moralno pitanje a naroito su naglaavali privatiziranje socijalnog osiguranja. Kontrola socijalne sigurnostiuvala je i titila mnoge ljude od siromatva. Izgleda nezamislivo da bi Kongres predloio da Amerikanci treba da rtvuju te sigurnosne mree za nesigurnostprivatnih rauna. Upravo nedavno smo zavrili sa bojkotom Taco Bella, jednog od najveih potroaa paradajza koji se uzgaja na Floridi. Na Floridi rade uglavnom radnici migranti koji se tretiraju kao robovi. Kada su crkve eljele da pregovaraju sa Taco Bellom o loem poloaju njihovih radnika koji radena uzgoju rajice, u Taco Bellu nisu htjeli da sjednu za sto da to uine. Nakon otprilike tri godine, iz Taco Bella su sjeli za sto i pristali na pregovore, nakon ega je bojkot prekinut. Sada radimo na pitanju zdravstvene zatite i pokuavamo da osiguramo zdravstvenu zatitu za 45 miliona neosiguranih ljudi. Angairamo crkve u mnogim kampanjama poput ovih. Upravo sada radimo na novom projektu pod naslovom Sainjavanje historije siromatva, zasnovanom na radu profesora Jeffrey Sachsa sa Columbia univerziteta. Raspravljamo kako da mobiliziramo nae crkve u vezi s tim problemom.
107

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Naglasio bih takoer ono to smo uradili u vezi s ratom u Iraku, poev od organiziranja ljudi na razliitim mjestima (naprimjer na ulicama i u crkvama) da bdiju i pale svijee protivprijeteeg rata. Vjerske zajednice bile su jezgro irokog narodnog pokreta protiv rata, kao i lanovi sindikata, studenti i enske organizacije. Mi smo u prvim redovima tog pokreta. Tu su i pitanja vezana za ouvanje ivotne sredine. Upravo sada, 1400 vjerskih voa potpisali su dokument pod nazivom Boiji nalog za zatitu Zemlje. Za mnoge krane, biblijske vrijednosti nisu samo protivljenje abortusu i homoseksualnim brakovima. Postoji znaajna razlika izmeu vrijednosti koje podupiru konzervativni krani i glavna struja krana. Posjetio sam ri Lanku i Indoneziju poslije cunamija. Otiao sam do crkava u tim zemljama da kaem kao elimo biti uz njih i donio sam poruku natrag amerikim crkvama da u tom trenutku treba da sluamo i uimo iz bola Azije. Njihovi lideri su naglaavali jednu osnovnu vrijednost, sve vrijeme. Govorili su da je izgradnja zajednice najvaniji prioritet. Ovo je u vezi sa vrijednosti pomirenja sa kojom sam zapoeo. Cunami je unitio ue i ire porodice i zajednice. Kada su nevladine organizacije i druge zajednice dolazile izvana, nisu imale posebne programe rada koji su potpuno odgovarali potrebama lokalnih zajednica. Oni su donosili svoje programe koji su stvarali dodatni razdor u ovim zajednicama. U Indoneziji je nastao veliki problem sa kranskom grupom iz Virginije koja je eljela da usvoji 300 indonezijske muslimanske djece da bi ih odgajala kao krane. Ovo su stvari protiv pomirenjai izgradnje zajednice. Voe azijskih crkava rekli su da postoji jedna stvar koju treba rei narodu u Sjedinjenim Dravama a to je da treba da gradimo zajednice, radije nego da ih ruimo. Posljednja stvar: izgradnja zajednica ima direktne implikacije na muslimansko-kranske odnose. Ovog februara, kada se naa meuvjerska komisija sastala u St. Petersburgu, na Floridi, imali smo sesiju sa predstavnicima CAIR-a u Tampai. Oni su priali ovoj grupi o vrstama problema na kojima s takvom revnosti rade, problemima sa kojima muslimani treba da se suoe, kao to je Patriotski akt u Sjedinjenim Dravama. Donijeli smo rezoluciju, i proslijedili je naem upravljakom tijelu, koja kae da stojimo uz muslimane u trenutku kao to je ovaj u kojem se naa muslimanska braa i sestre mue pod teretom Patriotskog akta. Mi smo solidarni sa muslimanima. To je nain na koji se gradi zajednitvo. Tako djeluje izmirenje.
108

Uloga vjerskih voa

Moemo raditi zajedno da otklonimo neke od drakonskih mjera u Patriotskom aktu i stajati zajedno protiv njega. Kada se moralne vrijednosti politiziraju, treba da afirmiramo vrijednostina kojima djelujemo. Zajedno, uinit emo da to uspije.

109

ULOGA A MERIKIH M USLIM ANA

B U D I M O N A S T R ANI A M E R I K E V E L I K O D U NOSTI
Cherrif Bassiouni Poslije 9/11. mnoge takozvane muslimanske voe ile su irom zemlje opravdavajui sezbog islama. Dogaaji od 9/11. su zloin, ali to ne znai da je za njih odgovoran islam kao vjera ili da muslimani treba da se izvinjavaju zbog islama. Neki ljudi su snano naglaavali da je islam isto to i judaizam i kranstvo. Ne slaem se sa tim pristupom i neu se izvinjavati zbog islama. Svi muslimani treba da su ponosni zato to su muslimani. Zato treba da se stidimo to smo muslimani? Zato Jevreji mogu biti ponosni zbog toga to su Jevreji i nositi jarmulke (jevrejske kape) ili krani biti ponosni zato to su krani i ii u crkvu, i zato se muslimani moraju stidjeti islama? Dopustite mi da podsjetim da smo mi u Sjedinjenim Dravama zato to imamo povjerenja u ustavno ureenje i osnovne slobode, ukljuujui slobodu vjere. Kao muslimani u Americi, ne treba ine bi trebalo da odustanemo od tog prava bez obzira koliko nam to neki ele oteati. Kada se dogodio 9/11. vidio sam ogledalo Amerike sa dvije slike. Vidio sam Ameriku u koju vjerujem, Ameriku sa hrabrim ljudima, ukljuujui vatrogasce koji riskiraju svoje ivote da bi spasili druge iz zgrada u plamenu, ljude koji su preivjeli uasne dogaaje i njihove porodice koje su pretrpjele bol zbog tih dogaaja i nastavile da se ponaaju kao asna ljudska bia. Isto tako, vidio sam i sliku jedne netolerantne Amerike, Amerike koja jebila spremna odrei se Ustava i graanskih prava. Vidio sam ljude koji su eljeli profitiratina krizi u kojoj se zemlja nala. Vidio sam sliku onih koji su eljeli profitirati na svojoj ideologiji, zapoeti rat u inostrantvu i kriti ljudska prava kod kue. Ovo je bila runa strana Amerike.
111

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

Meutim, u historiji ove zemlje, uvijek je postojala strana veliine koja se borila sa nekom stranom onoga to je nisko. Stotinu ili stotinu etrdeset godina u historiji neke nacije je veoma kratko vrijeme, meutim, prije toliko godina Amerikanci su se jo uvijek borili protiv ropstva. Bez obzira to se Graanski rat zavrio 1865., tek je 1960-tih donesen zakon o graanskim pravima koja e Afroamerikancima dati jednaka prava i zatitu od segregacije. I danas ivimo u drutvu koje je u osnovi drutvo bijelih i crnih ljudi. Nije lahko izgraditi naciju, naroito naciju koju predstavljaju ljudi iz svih dijelova svijeta. Amerika je jedan neobian eksperiment koji se nikad nije dogodio bilo gdje u svijetu. Meutim, ovaj eksperiment je jo uvijek u procesu. On e uspjeti samo ako su oni koji se periodino nau na dnu politikog lanca ishrane spremni da se bore. Uspjet e ako se oni koji su izloeni diskriminaciji, uznemiravanju i vjerskoj netoleranciji budu snano zalagali za svoja prava. Da 1960-tih nismo imali pokret za graanska prava u kojem su Afroamerikanci odluili da izau na ulice i da se bore pod zastavom Martina Luthera Kinga Jr. (miroljubiva zastava) i pod nasilnijom zastavom koju smo vidjeli 1967. i 1968., AfroAmerikanci bi jo uvijek sjedjeli na drugim stranama prostorija, pili bi sa odvojenih esmi i vozili se u stranjim dijelovima autobusa. Nema ni jednog historijskog primjera u bilo kojem drutvu u svijetu da su potlaenima data njihova prava na srebrenom pladnju. Postoji samo jedan nain na koji ljudi mogu dobiti svoja prava: moraju se boriti za njih. Muslimani sada sebi treba da postave pitanje: Da li mi elimo biti novi ia Toma u Americi (crnac zadovoljan podreenom ulogom u odnosu prema bijelcima). Afroamerikanci su odustali od te uloge. Muslimani su sada novi ia Tome. Muslimani su nestrpljivi da se opravdaju zbog islama. Ipak, muslimanske zajednice, ako mi to jesmo, treba da razgovaraju o mnogo toga. Muslimani i muslimanska drutva (zajednice) su manjkavi na tako mnogo naina. Muslimanski lideri u muslimanskim zemljama su, najveim dijelom, korumpirani i okrutni. U tim drutvima ne postoji demokratija. Ne sugeriram da ameriki muslimani treba da nastave utjeti pri suoavanju s ovakvim stvarima. Ne pokazujem da treba da utimo kada su u pitanju uasni postupci, kakvi su postupci Osame bin Ladena, az-Zarqawija i drugih. Upravo suprotno, elim potaknuti svakog da osudi ove linosti jer njihovi zloini nanose tetu islamu i usmjereni su protiv svih nas. Meutim, postoji
112

Uloga amerikih muslimana

razlika izmeu osuivanja Osame bin Ladena ijednog az-Zarqawija, to ja inim, i obaveze da branim Poslanika kada Pat Robertson ili Jerry Falwell ele da ga nazovu teroristom. Pitam se kakav bi odgovor bio kada bi grupa muslimana predvoenih nekim od njihovih lidera rekla da je Isus Krist ili Mojsije terorist. ta bi se dogodilo onome ko bi to rekao? Poenta je da su ameriki muslimani pri dnu drutvene ljestvice. Kao to smo vidjeli kroz ameriku historiju, uvijek je postojala socijalna grupa na dnu ljestvice. Jedno vrijeme to su bili Irci, pa su uspjeli. Zatim su to bili Italijani, pa su i oni uspjeli. Nekih 200 godina su to bili Afroamerikanci, onda su se i oni konano otrgnuli i uspjeli. Iako nisam naroito siguran da su se mnogo odvojili, barem dobro napreduju na svom putu. Sada je na nas red.Predlaem da pogledamo historiju drugih grupa koje su bile napadane. Nisam potpuno siguran da sadanja forma napada ima naroitu politiku svrhu. Siguran sam da postoji malo toga. Ali mislim da se radi o ciklinoj pojavi u amerikom drutvu. Ameriko drutvo uvijek mora imati negativca. Mora postojati neko ko je zloinac, ko izgleda opako. Mi smo pogodni za takvo neto. Mnogi nai ljudi izgledaju udno i djeluju udno. Sjeam se 1970-ih i karikatura saudijskih eika (plemenskih voa) zbog porasta cijena nafte. Iako su cijene porasle zbog amerikih naftnih kompanija, ejhovi su ti koji su portretirani na negativan nain. Pa, to je uredu. Moemo prihvatiti u maloj mjeri i da mogu da nas ismijavaju. Mi takoer moemo ismijavati njih. Ne treba to prihvatati suvie ozbiljno. Meutim, postoje stvari za koje se moramo zalagati i za koje treba da se borimo. Apsolutno nema razloga da zajednica amerikih muslimana prihvata takve napade i blasfemine izjave ljudi poput Pata Robertsona i Jerryja Falwella, ili ono to Daniel Pipes i drugi piu na nekim internetskim stranicama. To je potpuno neprihvatljivo. Neko moe rei da je ovo to kaem neameriki i da je ovo slobodna zemlja. Ako su ovi ljudi slobodni da kau ono to kau, onda mi treba da smo slobodni da uzvratimo. Nema razloga da sjedimo u pozadini dok nam se nanose ovakve uvrede. Ako to budemo inili, onda zasluujemo sve to nam se deava. Postoji jedna loa i jedna dobra vijest. Dobra je vijest da su oni koji su zadrti, netolerantni i antimuslimani izrazita manjina u ovoj zemlji. To je dobra vijest. Iskreno, ne treba da traimo svoje vrijeme na suoavanje s njima. Treba da svoje vrijeme provodimo konstruktivno okreui se veini Amerikanaca, koji su asni, otvoreni, tolerantni ljudi koji e nas doekati
113

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

rairenih ruku ako dospijemo do njih i informiramo ih o svom poloaju. Treba to da uradimo sa mnogo hrabrosti i otvorenosti. Treba da budemo spremni da prihvatimo krivicu kad nam se opravdano pripisuje. Takoer, moramo imati hrabrosti da otvoremo govorimo protiv onih stvari koje se deavaju u muslimanskim drutvima u ime islama, a za koje sami znamo da su pogrene. Moramo imati hrabrosti da kaemo da su takve stvari pogrene. Ako budemo tako postupali, postupit emo upravo onako kako nam je Poslanik, s.a.v.s., savjetovao da inimo: Ako vidite neto to je pogreno, morate to promijeniti svojom rukom ako moete, a ako ne moete, onda svojim rijeima, a ako ni to ne moete, barem to u svojim srcima osudite. Prema Poslaniku, s.a.v.s., ovo posljednje je najslabiji oblik vjerovanja. Pa zato da mi budemo od onih koji imaju najslabije vjerovanje? Zato nae vjerovanje ne bi bilo jae? Kada vidimo neto pogreno, treba da djelujemo tako da to ispravimo. Ako to moemo uiniti svojim rukama, onda to treba da uinimo. Ako ono to je pogreno ne moemo da ispravimo svojim rukama, onda treba da se trudimo da to ispravimo rijeima. Konano, ako ne moemo ni to, zato to nismo u mogunosti da to uinimo, onda barem ne treba nikad da prihvatimo pogreno u naim srcima kada se ono ini, bilo protiv nas ili protiv drugih, jer je sastavni dio naegislamskog vjerovanja da nemamo dvostruke standarde. Ako emo sesuprotstavljati ljudima koji imaju dvostruke standarde i koji primjenjuju dvostruke standarde na nas, onda moramo biti sigurni da i mi sami nemamo dvostruke standarde. Zadatak pred nama je veoma velik. Prije svega, treba da imamo povjerenje u sebe, svoju vjeru, ustav (ureenje) i osnovna ljudska prava, ako emo se zalagati i boriti za njih.Kada to budemo inili, treba da to uinimo pametno. Treba da nauimo kako da se organiziramo, da podijelimo zadatke tako da ljudi rade zadatke na temelju svog iskustva i specijalnosti. Iznad svega, treba da odustanemo od konstantne borbe koju svako od nas vodi da bude halifa ili voa. Treba da nauimo da budemo vojnici prije nego postanemo generali. Moramo nauiti da je prva stvar koju vojnik ini mali dio posla. Ne moemo svi sjediti na bijelom konju pokazujui prstom i ekajui da neko drugi uradi to na to pokazujemo. Ovo je veoma jednostavna realnost, i ovu realnost svi u ovoj zemlji unapreujemo, postiui akademske stepene, ukljuujui se u slube, sudjelujui u zajednici, i ivei u skladu sa istinskim vrijednostima koje su ovo
114

Uloga amerikih muslimana

drutvo uinile tako jakim. Pa zato tako mnogo nas, kada je u pitanju naa zajednica, zaboravlja svoje odgovornosti? Ponedjeljkom ujutro, mi smo sasvim sposobni da discipliniramo sebe. Vozimo i upravljamo svojim autom sredinom uskih uliica puteva. Stiemo na posao na vrijeme i pridonosimo prema potrebama. A ta se deava petkom? Zaboravljamo svoju disciplinu i odgovornosti kada se naemo zajedno. Mislim da je vrijeme da zadrimo na umu ove lekcije sve vrijeme i da ponemo da radimo na osnovama. U zakljuku u kazati da osjeaj koji elim podijeliti jeste osjeaj ponosa, ali ne u loem smislu rijei. Pod ponosom podrazumijevam to da sam ponosan to sam ljudsko bie koje je stvorio Allah i to sam takvo stvorenje o kojem Kuran govori kao o objektu kojemu je darovana takrima - poast od Allaha. Od svih stvorenja koja je Allah stvorio, najvee dostojanstvo je podario ljudskim biima. I tako, kao Boije stvorenje kome je podarena takva ast, elim gledati na muslimane kao na sva ljudska bia koja shvataju da smo svi mi dio istog ovjeanstva koje je Allah stvorio. Kao to On kae u Kuranu: Mi vasod jednog mukarca i ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo kako biste se upoznavali. 90 Allah je stvorio ovjeanstvo, sastavljeno od mukaraca i ena, naroda i plemena, da nastanjuju ovaj univerzum. Prema tome, mi smo dio ovjeanstva kao cjeline. Vjerujemo da postoji samo jedan Bog, koji nas je stvorio. Vjerujemo u Njegovu neizmjernu mudrost. Allah nam se obraa porukom koju mi zovemo vjerom, porukom koja je dolazila kroz objave date Abrahamu, Mojsiju, Isusu i Muhammedu. I tako, kao dio ovog ovjeanstva koje je stvorio Allah, imam osjeaj ponosato sam ljudsko bie, to sam musliman, to sam posvetio svoj ivot humanosti i ljudskim pravima. I iskreno, ne osjeam da treba, niti to elim, objanjavati ovo ili opravdavati bilo kome. Mislim da je u svakom od nas odraz Adama. Prema tome, ono to elim rei amerikim muslimanima u ovom kritinom trenutku nae historije jeste: Allah vam je podario dostojanstvo, i to je dovoljno da svako od nas i svaka druga osoba ima osjeaj ponosa. Samo ako osjea to dostojanstvo, bit e u stanju ustati i boriti se za svoja prava, odbiti da prihvati tlaenje, zalagati se za ono to je ispravno, i predati se radu koji e nuno poluiti dobre rezultate. Sve poinje od toga da li vjeruje ili ne u svoje uroeno dostojanstvo, u dostojanstvo sebe kao ljudskog bia i kao muslimana. Ako vjerujemo, onda emo uspjeti. Ako ne, onda neemo.
90

Kuran, 49:13. 115

A M E R I K I M U S L I MANI I M A J U U L O G U U P R E M O TAVANJU JAZA


Asma Asfarrudin ta mogu ameriki muslimani uiniti u vezi s antiamerikim raspoloenjem u muslimanskom svijetu? ta amerika vlada moe uiniti u vezi s antiamerikanizmom?Da bi se odgovorilo na ova pitanja, vano je razmisliti o tom ta Amerikanci openito i muslimani i nemuslimani - mogu uiniti zajedno da odgovore na ovaj problem jer, oito, ni jedna zajednica ne moe djelovati u vakuumu. Prvo, to se tie uloge amerikih muslimana u ovom nastojanju, po opem priznanju, ameriki muslimani mogu igrati posebnu ulogu u borbi protiv antiamerikog raspoloenja. Dragocjena prilika prua im se kada putuju u islamska drutva i, jo bolje, ako su u prilici da borave tamo odreeno vrijeme. Dopustite da navedem svoje lino iskustvo. U proljee 2004. ivjela sam u Kairu oko etiri mjeseca tokom moje slobodne studijske godine. Bila sam zajedno sa svojim muem koji je vei dio vremena ivio u drugom gradu, Luxoru, na jugu, gradu koji je znatno manji i mnogo manje kozmopolitski nego Kairo. Ovo je bio na prvi boravak u nekoj arapskomuslimanskoj zemlji poslije 9/11. i poslije amerike invazije na Irak. Kada su ljudi shvatili da smo Amerikanci, koliko smo mogli primijetiti, to nije stvaralo vidljivu razliku u njihovim stavovima i ponaanju prema nama. Ovo je bilo tano kada su u pitanju prodavai, ljudi koje smo zaustavljali na ulici da ih upitamo za put ili obrazovani ljudi sa kojima smo bili u kontaktu, ili prijatelji koje smo znali otprije. Naa su iskustva ostala ista. U prometnom, arolikom Kairu, kao amerika muslimanka neeuropskog porijekla, koja govori arapski, lahko sam se uklopila i nisam naila na bilo kakvo neprijateljstvo.
116

Uloga amerikih muslimana

Nasuprot tome, bila sam ponekad metom pitanja koja su pokazivala zanimanje i saosjeanje. Neki su pitali jesam li patila zbog nepravednog predstavljanja i diskriminacije na raun toga to sam muslimanka u Americi poslije 9/11? Da li sam konstantno bila pod sjenom sumnje zbog toga to sam muslimaka? Da li je od mene stalno traeno da se opravdavam, da branim svoju vjeru i obiaje pred neprijateljski raspoloenim ljudima koji to ne razumiju? Bilo je dosta saaljenja iskazanog prema amerikim muslimanima, koji su, kako su oni uli, bili nepravedno tretirani i koji su ispatali zbog zloina manjine. Slina pitanja ula sam na prethodnom putovanju u Tursku. Treba naglasiti ironiju koja se krila u ovome: Amerika je dugo bila utoite za manjinske grupe izvan Amerike koje su bjeale od progona i napada. To to se ameriki muslimani izvan Amerike sada mogu smatrati rtvama proganjanja i onima koji zasluuju saaljenje je tuno, i predstavlja otar komentar stanja graanskih sloboda koje vae za nas u Sjedinjenima Dravama. Moj mu, koji je Euro-Amerikanac i skromno govori arapski, nikad se nije suoio sa bilo kakvim antiamerikim neprijateljstvom u Luxoru ili Kairu. Tako je bilo u vrijeme vrhunca amerike okupacije Iraka kao i u vrijeme izvjetaja o razotkrivanju uasa poinjenih u Abu Ghraibu. Umjesto toga, naiao je na poslovinu arapsku gostoljubivost, bivao je pozivan u jednostavne domove usprkos tome to je Amerikanac, ili, rekla bih, moda ba zbog toga to je Amerikanac. Jedino je trpio sluajeve upornih ponuda ulinih prodavaa i povremene pohlepe vozaa taksija, neeg emu sam i ja bila izloena i to je poznato mnogim turistima. Jesmo li bili u nekom svijetu snova? Imam osjeaj da bi se stvari odvijale drugaije da sam s muem uetala u Kairovukuitelevizijske kamere, gurajui mikrofon u neije lice i postavljajui zajedljiva pitanja poput: ta mislite o vladi Sjedinjenih Drava i njenoj politici na Bliskom istoku?, imam osjeaj da bismo izazvali pridiku. Tokom boravka u Kairu, nisam naputala svoj obiaj da razgovaram o politicisa relativnim strancima. Jednom sam zapoela razgovor o politici sa svojimstanodavcem, koji je iz istaknute kairske porodice iz vieklase i bilo mu je oigledno neprijatno. Napomenuo je da se on i njegova supruga, oboje fiziari, radije bave svojom profesijom i kolovanjem svoje djece, to ihpotpuno okupira. A ovo je, ustvari, uglavnom istina koja vrijedi za veinu ljudi u Egiptu i, pretpostavljam, za vei dio islamskog svijeta, izuzev
117

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

za Irak, Afganistan i palestinske teritorije gdje ste suoeni sa amerikom vojnom moi direktno ili indirektno i gdje je va svakodnevni ivot oblikovan ovom osnovnom injenicom. Za veinu drugih, Amerika predstavlja apstrakciju i zemlju paradoksa. Postoji Amerika koja je istinski divna, koja ukljuuje znaajan dio ljudi ija srca pate zbog onih koji imaju manje sree, koji kritikuju lakomost globalizacije, koji podravaju svoju vladu kada se ona zalae za amerike ideale i koji je kritiziraju kada ih ugroava i kompromitira kod kue i u inostranstvu. Opepoznato je da veina ljudi izvan Amerike obino pravi razliku izmeu amerikog naroda i njihove vlade, te da dovoljno razumiju stanje da ne pomijeaju ovo dvoje, i da znaajan broj njih cijeni mnoge aspekte amerikog drutva, ali u isto vrijeme kritiziraju odreene postupke u vanjskoj politici koje je usvojila vlada. Ustanovila sam da su to potvrdili moji mnogi ameriki prijatelji i kolege koji su nedavno posjetili dijelove islamskog svijeta, posebno Bliski istok. The Cristian Science Monitor nedavno je objavio jedan lanak o advokatu iz Washingtona, koji sada ivi u Damasku, u Siriji, sa ciljem da naui arapski. Citirali su ovog ovjeka kako kae: Boraviti ovdje u Siriji je veoma prosvjetljujue. Svi Arapi koje sam sreo imaju tu zauujuu sposobnost da razlikuju Amerikance i ameriku vlast. Volio bih da sam dobio novi svaki put kad mi je reeno: Mrzim tvoju vladu, dobro doao u moju zemlju! To mi daje nadu, nastavio je, za budunost istono-zapadnih odnosa. 91 Prema tome, smatram da je korisno podsjetiti neke moje prijatelje i sagovornike i u Sjedinjenim Dravama i u arapskom svijetu, na ovu osnovnu distinkciju i da to postaje znaajnije nego ikad. Takoer, smatram kako je nuno da obavijestim moje muslimanske prijatelje izvana, da bolje obrazovani Amerikanci ne reagiraju instinktivno prema muslimanima, Arapima i junim Azijcima i da je vei pristup pouzdanijim informacijama omoguio nijansiranije i sofisticiranije poglede o njihovim zemljama. Uglavnom su oni ne-tako-dobro-obrazovani i loe informirani segmenti amerikog drutva posebno podloni utjecajima monih medijskih glasova koji propagiraju odreene stereotipe o muslimanima i neprestano prenose sliku nasilnog Bliskog istoka. Isto vai i na Bliskom istoku: bolje obrazovani Arapi imaju mnogo nijansiraniji i potpuniji pogled na Ameriku i Amerikance nego njihovi manje obrazovani zemljaci, i tee da budu vie svjesni unutranje razliitosti u miljenju unutar pluralistike Amerike.
91

Christian Science Monitor, 10. maj 2005.

118

Uloga amerikih muslimana

Istraivanje koje su proveli Pew istraivaki centar za stanovnitvo i tampu i Pew forum za religiju i javni ivot 2004. godine potvrdilo je da postoje odreeni trendovi. Prema ovom istraivanju, blizu polovine Amerikanaca smatra da vlada Sjedinjenih Drava treba ograniiti graanske slobode amerikih muslimana. Istraivanje je takoer otkrilo da su republikanci i ljudi koji sebe opisuju kao veoma religiozneskloniji podrati ideju ograniavanja graanskih sloboda za muslimane nego demokrati ili ljudi koji su manje religiozni. Istraivai su takoer otkrili da suispitanici koji posveuju vie panje televizijskim vijestima skloniji strahu od teroristikih napada i davanju podrke ideji ogranienja prava amerikih muslimana. Interesantno je da se ovi rezultati veoma dobro slau sa istraivanjem provedenim ranije od strane Cornell Univerziteta koje je otkrilo, naprimjer, da je 44% ispitanika sklono barem nekim restrikcijama graanskih sloboda amerikim muslimanima. Ovo istraivanje je pokazalo da 27% ispitanika podrava ideju da federalna vlada svim amerikim muslimanima registrira mjesto boravka, 22% ispitanika skloni su pravljenju rasnih profila kako bi se identificirale potencijalne teroristike prijetnje, a 29% njih misli da tajni agenti treba da se infiltriraju u muslimanske civilne i volonterske organizacije kako bi kontrolirali njihove aktivnosti i priliv sredstava u fondove. Ovakve loe vijesti nalaze potvrdu unedavno provedenom istraivanju od strane CAIR-a, ije rezultate je objavio Associated Press.Pokazalo se uznemirujue poveanje krivinih djela poinjenih iz mrnje u ukupnom broju parnica u vezi s ljudskim pravima. Taj izvjetaj pokazao je porast od 49% u krenju ljudskih prava u 2004. u odnosu na 2003. i porast od 52% u broju incidenata potvrenih ili osumnjienih krivinih djela iz predrasuda poinjenih protiv muslimana. Prema tome, ima mnogo loih vijesti i ove statistike su razlog za glasnu uzbunu. U drugu ruku, ako se paljivo ispitaju ova istraivanja, postoji razlog za oprezan optimizam. Mogue je ak izvesti vane politike implikacije iz njih. Solidna veina liberalnih demokrata (56%) kau da imaju pozitivno miljenje o islamu, dok veina sekularnih i katolikih Amerikanaca (50% i 43%) imaju pozitivne stavove o islamu, u poreenju sa evangelistikim protestantima i konzervativnim republikancima. Uzevi sve u obzir, izvjetaj Pew-a naglaavada mlai Amerikanci, do 30 godina, imaju pozitivnije stavove o islamu. etrdeset osam procenata njih kae da graanske slobode ne bi trebalo da budu ograniene na bilo koji nain. Ove vane mikrorazli119

ISLAMOFOBIJA I ANTIAMERIKANIZAM / Uzroci i rjeenja

ke pokazuju, vie od svega, razliku koju obrazovanje moe uiniti u politikim i kulturnim stavovima pojedinaca i itavih grupa. Naalost, Cornell istraivanje ne upuuje na obrazovni nivo ispitanika, to je ozbiljan nedostatak. Ali mogue je pretpostaviti da su liberali, openito, bolje obrazovani, dosta profinjeniji u svojim pogledima na svijet i prijemiviji za razlike i razliitosti. Sekularno orijentiriani i mlai ljudi takoer dijele ovaj profil. Odgovori katolika mogu biti objanjeni time da su crkvena uenja poslije Drugog vatikanskog koncila mnogo vie ekumenska, i inkluzivnija nego vjerovanja evangelistikih protestanata. Oigledno, obrazovanje u duhu tolerancije mora ostati vrhovni prioritet. Jasno je ta treba da radimo ako se elimo boriti sa negativnim stereotipima o muslimanima. I poslije 9/11, i poslije amerike invazije na Irak, i poslije Abu Ghraiba, postoje muslimani u islamskim zemljama koji i dalje cijene ono ega je Amerika simbol: cijene politiku i ekonomsku slobodu kao i neogranieno potovanje svaijeg ljudskog dostojanstva i prava. Meutim, Patriotski akt i ogranienja graanskih sloboda za znaajan broj amerikih muslimana, da ne spominjemo uznemiravanja mnogih neamerikih muslimana,bacili su sjenu na ameriki ugled. U to nema sumnje. To je pojaalo razoarenje politikom amerike vlade kod kue i vani, koja je pogreno izjednaena sa opom formom antiamerikanizma. Unutar naih granica posmatrano, moemo se prisjetiti koliko je Amerikanaca (veinom bolje obrazovanih) izrazilo elju da se isele nakon posljednjih izbora. Uspostavljanje razlike izmeu Plavih i Crvenih drava dovelo je do polarizacije drava du kulturnih razlika i du razdvajajuih linija spornih etikih i moralnih vrijednosti. Moralno otrjenjenje je veoma stvarno. ta moe sadanja amerika vlada uiniti u vezi s tim? To e zahtijevati dugo, naporno promatranje nesretnog ukidanja graanskih sloboda koje je uzelo maha u ovoj zemlji i koje je okaljalo ameriko dobro ime. Ova zemlja iskreno je zabrinuta za sigurnost i ima pravo da preduzme djelotvorne sigurnosne mjere, ali bez ugroavanja bilo ijih osnovnih prava i sloboda, kao graana i ljudskih bia, u ovoj zemlji ili izvan nje. Vladavina zakona ostaje naa najbolja odbrana protiv straha i nesigurnosti. Jedan dio naih vladinih slubenika treba da priznaju da odreene amerike vanjskopolitike mjere, posebno u vezi s izraelsko-palestinskim konfliktom ostaju najvei kamen spoticanja da osvojimo naklonost u inostranstvu. Incijativa pokrenuta prije nekoliko godina od strane Pew
120

Uloga amerikih muslimana

Charitable Trust nazvana Project Maps (muslimani Amerikanci u javnoj sferi) dokumentirala je stanje muslimanske zajednice u Americi. Prva sistematski provedena anketa meu amerikim muslimanima pokazala je da se veina slae sa aktivnostima koje su poduzele Sjedinjene Drave u Afganistanu protiv al-Qaide i Talibana. Kako god, veina takoer osjea da amerika politika na Bliskom istoku pridonosi neprijateljstvu u inozemstvu protiv Sjedinjenih Drava. Konano, amerika vlada treba biti dosljedna u svojoj podrci demokratijii kritiziranju tiranije irom svijeta, a ne samo kada joj to koristi. Ona ne bi smjela imati - ili predstavljati se da ima - favorite i treba postupati prema svima sa istim standardima ljudskih prava i u skladu sa demokratskim standardima. Kada ameriki graani, muslimani i nemuslimani, trae da se naa vlada ponaa sve vrijeme u skladu sa najviim idealima utkanim u na Ustav, ne bismo se smjeli suoavati sa optubom koja dolazi sa odreenih mjesta da se time potie antiamerikanizam i dovodi u pitanje naa lojalnost. Upravo zbog toga to smo lojalni i zabrinuti graani, mi moramo nastaviti insistirati na tome da sutinski principi ponaanja, potenja i jednakog postupanja prema svima pred zakonom budu primjenjivani u svako vrijeme i za sve ljude od strane onih koji upravljaju (vladaju) nama. Kao to je Dale Carnegie rekao, to je jedini nain da steknemo prijatelje i utjeemo na ljude.

121