You are on page 1of 123

H.

MEHMED
UVOD U TEFSIRSKU .
l HADISKU
ll IZDANJE"
SARAJEVO 1972.
H. MEHMED
UVOD U TEFSlRSKU
l HADISK,U .NAU=KU
ll
SIA!RIAJEV:O 1972.
..

'. \
H. MEHMED HAND2IC
UVOD U TEFSIRSKU I HADISKU NAUKU
GAZI HUSREVBEGOVA MEDRESA u Saraj evu
Za ABDULAH DERVISEVIC
Korektor za srpskohrvatskl tekst: KASIM
Korektor za arapski tekst: IBRAHIM TREBINJAC
urednik: MUHAMED RADONCIC
Stampa: NlP Sarajevo
Za ltampariju: PETAR SKERT
ffiEDGOVOR I IZDANJU
Borji 'J)()Slamdk Mufhaanmoo--Wiejlh:imellam sebe 'OSta-
vio nam je d:va voorea u rvjerl.. Ikoji nas, ako ih se
buderM !kairo 'treba !Pr:ilchiavaili, uvijek 'Vodilti. 1 spasu,
a nas od zalblulde. Ta dva su B-oija knjiga
K'I.I!Jfu;..a!2JimntMa!n :it IAlejhiseiaaoov hadlis ili sU!I11Illet. Oloo
toga dvoga <l'BIZVi[e su se dvije Vljenike nauke, koje su bez
sumnje na,jvanije islamske 'Vjemke na<Ulk.e. To su tefsi.r-
ska i haldmka nauka. Ovaj 'UVOD daje pred-
spremu onome ko se eli ibaviti ,tima dvjema na'Ulkama.
Pbac.
I.
UVOD U TEmlRSKU NAUK:U
Kur'an
ArSjpSka KruT'a:n je lPO svom dbliilru irufinitiv
(:masdar), 'koji u naem jerz:ilku !{)revodim<> glagolskom
imenicom. Prema tome ;o;Kur'a:n ili
K.orijen CNe su <YVa tri
" J J . U ISVim oblicima k-oji su tzvedeni iz ovoga lkori1ena
!Prdtee se jWt1o glavno a ;to je Sa!kupi:ti.
l '
Kur'an se j,li, kailm mi kaemo, te
j e ..stoga i narz;van Kur'anom tj. Neki iSlamski
smatraju, Ida je Krur'an tim imenom zato,
&to u s elbi salk:u!plj a i 1( od 1 _.,J 5alku!pi'ti) ajeta,
zlljpovijerli, zabrane, IJ)rijetnje, o rpralim
narodima i1d. Po .ovom bi Kur'an u sldbodnom
prijevodu 1na na j2:ik -..7Jbiiiku.
To j.e >Kur'an sa jezilne strane, dok
ta .u iJSlamu Boiju knjigu, koja je p:tek<>
DiJbrila !pOSljednjem Booijem jpOSla-
ni ku Muhammoou-a'lejhisselam. Ona je Boiji 1g<>vor koj1
naldmaiuje ljUk:l'stku i snlllgu. Citanje te mjige 1 i:z.go-
5
IIJa.ranje njenih mi!lo i vjerom
djelo - iW.det. Ta je :knjiga i do nas
je dotma IPOl..l.2ldanom q>redajom - tevattuirom. Zlboig toga
u njenu i is;pravnost nikako ne sumnjamo.
Napisana je u -.Mushrufiu, ikx>ji je djelu sarlmi. To je sa-
dmaj definicije Ikojom 'liSUlli...tilklha rpojam
"Kur'ana. Na jezilku Ita njihova definicija glasi:
" ' .,, ... r ... ... "'_ ... ... , t;;lrr', ''.-,!.fr'
. ) r. ;-.)lJ .J 411 ,l,_".. .r.- r u fl
" ........ ., ., ,.. .. " ..
' ., .,. .. ... .,; ,
8 l ... l S
.. <il ,_ ... , ""' -...
u kome je Kru:r'an mi vanredno po-
tujemo. Prema vjerskim !Propisima mi ga bez abd.esta
ne smijemo ni dO'taknwti, a kada je dfunulb, ne
smije, ne oku!pa'Vi se, ni jednog ajeta iz Kur'ana, makar
to !bi:lo i na;pamet, ni niti i1JgoV10riti.
Druga imena Kur'ana
U t5amom Ktur'anu Kur'an je llla.zv&n u 1mena.
Od tilh imena je na !pi'Votn mjestu >Kur'an, o kome smo
u 1p0glavJ.,ju !kao najvamijem imenu zasE!Ibno go-
VOTili. Kao !Primjer dva ajeta u lrojima ISe
f$>0m.inje ame Kur'an. IPrvi
.0_,:1::;.,: .w ..... :1 .;; 1:t
., - .... ,. r .. .... ..J; .. ......,--- -.. ..;AJ "
Ovaj Kur'an Izraelreanima onoga, u
se oni Tazi!laze. Drugi ajet
'6\)1 IJA W
Mi tebi najljepu vijest tti.me to ti ob-
jaVlljujemo <YVaj Osim ovih dvaju ajeta
Kur'an je u KW''anu jO' na nekih serlam-
da9et mjesta . .Irza imma Kur'an vana su i ova imena:
l. Furkful tj. ikoja di:jeli i rasta!Vlja istinu oo
neistine (101d J.) rastavLti). Kur'an spominje ovo ime i kaJe:
Uzvi.Sen je Onaj ko:ji je 1(dbjavio) Fwtan svome
robu (Muhammeldu a. s.) da bude onaj koji ilh
a:pominj ati.
2. :l{ti!t31b tj. knj:iga. Kur'am. katbe:
!j! j:0ji" ..
:. Hva1a Bogu koji je svome robu dbjavio Kit3ib {!knjigu)
i nije u njemu idao da 'bude nesuglasja.
3. Zikr tj. <J!Pomena, Kur'an
. 0 _,4l:i 'i w; :;.s
Zaista smo Mi tpOO.I.ali ovu opomenu i zaiSta je Mi

4. Tenzill tj . .sputanje, objava. Jedan iku'r'anski ajet
.glasi:
. :.rf \J l )!):t ..
I zaista je on {Kur'an) objava svill:J. svjetova.
Osim oviih imena neki islamski navode joo
naka imena ikoja su u Kur'anu spomenuta, ali ne 'kao
prava imena, nego kao atri!buti Kur'ana. Od tili su: ntlr
- svijetlo, mev'iza - savJet, ;burhan - jami dokaz, hu-
da -naputak, lbejan - jasno hakhn - mud-
ri, itid.
Objava Kur'ana
Kur'an je od Boga Muhammedu...alejhi.sse1am olbjav-
ljivan I))OOtepeno za dvadeset i tri godine njegova !POSlan-
stva. O olbjavljivanju Kur'ana govori nam i sam Kur'an.
U jednom se ajetu lkare:
. 0i" !.t 1 J.J l' L) .il 1 " :
... , ! .) .Jf-
7
(
Mjesec ramazan je onaj mjesec u kome 1e objavljen
Kur'an. U drugom :se aje'tu veli:
.. , ,

riJ J lil
, , .. ... ""'
:.Mi smo ;ga {Kur'an) olbjavili u vrijednoj {!lejlei-
-ka(lru). a:jet 1glasi:
. il.r J .. 61
. ... -
smo ga objaMhl u dOO!loj blagosl()Venoj aw6i.. Drugi
i ajet govori o jednoj ie istoj llroja je
!PO ;prvom ajetu lberz ima!lo sumnje U mjesecu ramazanu.
Ka1ko cio Kur'an nije <Jdjedantput Ailejhisselamu ob-
javljoo za jednu a ruti ,za jedan mj.e5ec, to se islam-
ski u !S'hvatanja i gore
navedenih ajeta na nekotliilro miljenja, old kojfu
mi hsta.knwti .tri kao naj vaooi:ja i naj[poznatija:
l. Neki islamski da se u gore na-
vedenim ajetima .govori o dbjavljivanja Kur'ana,
a ne o objavi cijelog Kur'ana, jer je prva objava Kur'ana
i lJ)rvo rpojav'ljivanje melelka Alejmsselamu bilo '2ibilja u
mjesecu ramazanu i to n.t !J)OISljednjem odese1Jku njeg;ovu
rkada 5e Alejhmise'lam hio povukao u Hixa radi
iibadelta.
2. Dru;ga grupa isllamskih je miljenja da
je cio Kur'an odjedan[put za jednu !))OSlan na
samoj stvari na nama najblie nebo ;(l/JJlt ... n )
1
),
, .. ' ..: ,
l) Kur'an apooninje da ama sedam nebesa . I.JUI }
Sta .se pod ovim misli, to nam nije JU .ta:n&e poznato. Zna-
mo samo to, da su to ovog vel1kog svemrura, u kome je
zemlja pa i sav sistem samo <tek jedna maJ.a Neki
novijd :i:slamslci ltwde6i da je sedam nebesa sedam pla-
netsklih oputan;ja, mildahu da su .pronal!i. novost i samald neto
od nei7;mjeme va2mootd. aiko se Ito miljeD(je malo dublje
promotri, se da nije jer broj planeta je sa zem-
l;jom osam, a po nov:i(jdm .naila.z.ima devet. Osim toga Iz Alejh.isse-
lamovih se hadisa ra:r:urruiUe da kod rtakozv.anog Sl.diretul m'l.llll>te-
ha-a prestaje sa.v malter.iJjalltl4 a &idtretul munrteha je na
8
a zatim je ,pootE:Weno JPOtrebi za dvadeset i tri go-
dine samome Alejhi.sselamu. u iloo joj se
slanje Kur'ana .clog-dd.i1o lb.i!la je
lei-kadra, koja je IS'Vakalko !U mjesecu
3. zastn.upaju miljenje da je Kllr'an u dvadeset
mahova !krO'z dvadeset .godina svake -godine u jadnoj
koja je ibllla IJ)OSl.aJn na nama nebo.
Svake godine je tpoolano onoliko ikoliko u toku .te go-
dine bitti Alejhi&'lelamu Olbjavljeno. Mjesto dvaldeset neki
Qminju broj dvadeset i tri i !kau da je Kur-an za dva-
deset i d:ri LejJei--kadra lkroz dvadeset i tri godine slan
na nama najblie nebo, a onda ooa11le fP(>stapeno dostav-
ljan Alejhissedamu.
navedenih miljenja kao naj-
shvatljivi1e. Ono se ujedno sa !historijskim !POdaci-
ma, flroji tvrde da je prva objava Alejihissedamu !bila u
posljerdnjem desetJku mjeseca rama!lana.
Drugo je :islamskim do-
sta raireno. Toga je miljenja .i Albd'Uil.lah bbni Aibibas,
Ail.ejhissedamov koji je bio na .gilasu u rpoznava-
nju Kur'ana i njegova To rrje.govo mi!ljenje
hadis-ki HaJkim u svome rljeUu Muste-
dreku i doslov-ce ik81e:
.Kur'an je Uikupno poslan na n.ajtbrli.e nebo, a onda je ,po-
st110 -za dvadeset gotdina dbjavljen Alejhisselamu. Ovu
predaju ocjenjuje sam Ha!kim i ka:e tda je vjerodostojna,
jer odgovara uslovjma vjerodostojnosti ,predaje koje ltra-
7;e Bwharija i Muslim t( _.1:;.' 'J-e.
.
, . .
sedmom nebu. Iz ovog se dade da iza sedmog neba
nema vtie ni zv.ijezd.a ni sunca ni sistema. Ovo
poka.?Juje da je shvatanje da je sedam nebesa sedam planetslcih
putanja rota pogreka, jar iza sedam planetski:h putanja pootojd
joo mnogo sistema i one zapravo U svem!mu ne to drrugo
negtOI!i jednu
9
Kroz dvadeset i tri ;godine klej'hisselamu je oibjav-
1jivano, prema potrebi, neika!d ;pet, neikarl deset, nelkad
manje, a nekad vie ajeta. Nekad j-e zasffuno 01bjavljena
i JPO .koja u Ikojem ajetu !kao to je bio sa
.... - ' }"";
--":!- . . Nekad su odjeda:Iljput lbHe olbjav-
ljene i cijffie sure kao to je lbio sa ovim ffilrama:
Fa,tiha, Ihlas<<, T-ebboet, Nasr<<, Mur.selat, Muav-
s malim 'iozooetiloom sura >>En'am<< itbd.
Murici su A.olejhilsselamu rprigovarali, zaSto mu n.i.je
cio Kur'an odjedal1!Put Olbjavljen ikao to su tako objav-
ljene .neke rprijanje nebeske knjige. Kur'an .to Ominje
u ovom ajetu:
0T)it :): ;f} \;'j .:r.,)l;]ti J
,
",_ "",. .... -:; ..... _,.,.._,
.l:.lJ) J !bl);::..
9tli vjeruju !kau: Zato mu nije Kur'an
danput u eijelooti !JX)'Slan? Mi .smo flo tako da 1!Sta-
limo srce tvoje, .i Mi ;smo .ga fPO\Stepeno U ovoon
se ajetnl spominje uj.ed:no i odgovor na njihovo opredba-
civanje i .kae ISe, da je svriha toga to Kur'an nije odje-
dampu;t u djeloSiti objavljen to, da \Se oikrijepi i srce
Alejhisse'lamovo, jer !kald se !bude objava svaki !po-
na'Vlljala, to uvij:ek A!l.ejil:ri&slelamu dava:ti ;po.d:streka i
davati mu snagu .o!d do Veza njega i
Boga ne!Prestano !POdravana. Kad nevjernici to
predfbace, odmaih narkon nji!hova !J)redbadvanja im se
tjasatn O<Lgowr u clbtiaMi dati. Ajet koji !Il'eposre.dno stoji
pO'slije gornjeg ajeta ,glasi:

... .,... .... .,. ..
Niokad ti nita ipretdlbaciti, a da ti Mi ne JPOialjemo
istinu i najlbolje objanjenje. Osim toga i
lakse :pamtiti kur'an.Ska ajeta, kada hudu ona IPQ'Steno
oibjavljivana. Laike !pTimati i usvajati kur'anske na-
redbe i Ikada one buJdu JPOOtepeno dolazile. Na
to nas iUJPO'ZOrava ovaj aj-et:
lO
Mi srno Kur'an razxlijelili rla bi ga !ti IPOla'ko svijetu
i mi l9lllk) ga 1poSite.peno objavili.
Ovalkva dbjava bid.a je i Alejhisselamu 'laka, jer on
nije znao ni ni (pisati, rpa bi mu dosta teko lbillo ikad
bi mu cio Kur'an odjedanJpm !bio objav!ljen.
I i Kur'ana su Boi1a objava. Boija
olbjava lpejgamlberima zove se arajpSki walhjom, a taj vaihj
je bivao na vie su na ,temelju
Kur'ana i hadi.sa !Podijelili naein objave, ilro.ia je Alejhisse-
lamu dolazilla, na vre vrsta, oo kojih je glavnih est:
l. istin1ti snovi rkoji eu se vjerno na javi
iSfPunjavali. .Prije ,pojave m.elelka Alejh:isselam je oko po-
la godine vidao .ova'kve istinite snove, koji hi se rpotlpuno
jasno i vjerno na javi i.s!punili;
2. da melek dostavi u 'Srce Alejhisselamovo !kao
to o liome ISam u jednom hadisu kae:
" ." ." ... ., J ' , J ..
01 d' . .J) rJ_ l u J
Dilbrll mi je u svce ostavio da .. . ;
3. da se Allejhisselamu !POjavi melek u ljwdskom
kao to se tponekad >Di.Jbril Alejhisselamu iavlja.o u lillru
jednog oo njegovih Ikoji se zvao Dihje el Ke'!Jbi.
4. da Alejhlsselam i razumije ,za druge ljude ne-
razumljiv glas sliK:an, kalko A:lej,hisselam kae, zvona
, . ...... . / ' ..
< 3 t ,.,1 ... J-..!. ... ). 01bjave ,bio jie Alj-
hi.ssetlamu rruajJteli;
5. da Bog dadne Alejhisselamu sposobnost, ;pa da on
vidi meleka u njegovu naravnom obliku, te !da mu melek
Boiju olbjavu;
6. da Bog tbez tposredni:ka sa svojim !POSlani-
kom. Ovalkva je objava !bila Mu5a-alejhisselamu na Si-
najSkom brdu i Mulhammedu-etl.ejhisoolam za vrijtmre mi'-

ll
je djeli Kur'an objavljen na gore spomet1uti
.olbjave. Prva i dru.qa vrsta olbjave su isk!lju-
kad objaV'ljivarrja Kur'ana.
Vahj illi objava je jedna nallPrirodna 1pojava i prema
tome su i cla u su-
tinu vahja, tako da to svak odmah .posV'e 'Pojmi. Dovoljno
nam je .to, da ta objava u red stvari ikoje su same
po sebi a o ko}oj su nam Kur'an i Alejhisselamov
hadis dovoljno ddkaza donijeli, JPa da 1e vjerujemo i usvo-
jimo. Tim valhjom je .Aillah ,d. . svojom neicmnjernom
odlikovao nelke ljude, da ibi na taj 1bi11i
ostalima rpravoj i istinsllroj
Proa i posljednja objava
P.rvi ajeti, ikoji su Alejhisselamu objavljeni su
pet ajeta iz sure A:1ak, a to su ovi:
w-: J__r:. \),,
,; ' "" "' ,
. .".. . ..... , ... . . . ,., ,. ,; __".,. , - "' .. ' , .
. ,J.: uLi )JI . (' .r \1 l
u ime rtvoga GolW'Oidara, koji je sve stvor1o.
Stvorio Je ad uiS'irene krvi. a tvoj je
Goo.podar najplerneni1iji. Koji je peru.
Koji je onome to on nije znao.
.Prva sura koja je u -cijelosti O!djedarupu,t (;bjavljena
je Fatiha. FGlltiha u (;ldboidnijem !Prijevodu
je ,pravi objave, a i u Mushafu
.i'e na ]prvom mjestu, 'te je ona i :njegov .
.Sto se pak ajeta, koji su :kao jpOS'ljednji abjav-
ljeni, o tome imamo vie iPrefdaja i raznih miljet1ja. Sva-
ka od tih !Predaja je vezana za jedno U(gl).edno lice iz !Prvog
doba islama. Te se 'Predaje sobom ne s1au, a'li se,
opet, mnogo i ne razilaze, jer iz njili moenw zaklju<:iti,
da su ajeti, 1koji se u tim :predajama spominju, od !PO-
sljednjih kur'aookih ajeta, to su Alejhisselamu objav-
ljeni. Prema tome od rposljedtnjih ajeta lbi'li hi <>vi ajeti:
12
te 1pitati za rjeenje. Ti im reci: Bog te vas 'PO-
o onome koji umre a ne ostavi uzlazne ni silazne
wdlbine ... . 1 cijela sura Na.sr spada u SUTe, Ikoje su
kao 1p00ljednje Oibjavljene Alejhisselamu. Tako su i;sto i
,... ' "._
ajeti, koji govore o !kamati ;poo1jednjih ajeta.
!Po.sl.jed.nje Eij>arla i:
'f'=J A? fJ
!# ",
l:.:? ()L ) ll
Danas sam UBavrio vama vau vjeru i UIPOtpunw moju

vjera. Ovaj je ajet objavljen za vrijeme OfProsnog hada
"" , , "..,:i ,
<.t! na Arefatu 9. dan mjeseca rulhideta u pe-
tak, a i,za ;toga je ivio tek neto malo vie
<Xl ooamdeset dana. IPO'Sl1ed:nje ajete spada i:
0;ili; \ J
>>Bojte se dana u :koji se !POVratiti Bogu; zatim re
svaka d'I.Ia biti !Prema onom to je zaradila,
a im se nasilje Za ovaj ajet tkate Seid
Dfubejr, tda je .Ailejhi&9elam, rpoto mu je on objavljen,
ivio samo devet Po ovome ibi se mogao ovaj ajet
najJP<)Siljednjim.
M eka:ruski i med inski ajetli
Svi Jcur'anski ajeti dijele na mekanske
l .. '= ......... ' "_.
i medi.nslre ajetima se zovu
oni ajeti, to lSU Alejhisselamu Oibjavlljeni tprije Hild1:e,
pa maikar 1o 1bil'o u kome drugam mjestu osim Me-
di.nsk:im ajmima se zovu oni ajeti to su objavlJeni fPO-
Silije H.i.dme makar i u dmgom mjestu osim Medine. OV'O
je najispravnije u ovom rpo.g].edu. Neki islamski
13
ik<IOO da su mek-anski ajeti oni to su .&lejhisse-
lamu Objavljeni u Meki a mediruski <mi to su abjtvljeni
u M-edini. Po ovome ibi miljenju trebalo da ima ajeta
koji nijesu ni melkaruski ni medinski. Oni koji zastwpaju
ovo miljenje dodaju Meki i Med:ini i njihovu naj!blilu
dkoHcu . .Prema njihovu miljenju Mina, Arefat, Hudej-
bija i'trl. ;priJpadaju Meki, a Bedr, Uhtl!d itd. Medini. Osim
ova dva miljenja !POStoji i 1tre<!e, u ikome se kae d.a su
mekall1slki ajeti oni u koj;ima se govor stanov.rui-
cima Meke, a medinski {)Illi u kojima se govor
stanovnicima -Medine. Na temelju ovog mi:ljenja neki ka-
' rt ,. "
u da je svaki ajet koji J'l:JI (O
ljudi!) mekan&k.i ajet, a .svaki opet ajet koji ri-
,. ,.-.,.. ,f:: -t' ,;
l _,.:..1 l {O vi koji vjerujete!) je m.edirlSki.
Ovo se >OSniva na tome, to je ;prije osvojenja Metke
mekanskih stanovnika tbila nemuslima:nSka, a sta-
Mooine muslimanSka.
;J:sto kao ajeti taih.-io se i sure dijele na mekan..Ske i
medinske liJma sura koje su cijele
a ima ih opet su cijetle medinske. U ne-
kim se OIJ)et melkan:s'kim surama nailaze ajeti Jroji su !me-
dinski i ohra'bno. Medins.kih sura je 'J>O !broju manje; njilh
ima dvad.e,set i devet, a osamdffiet i !l)et sura su mekan-
Site. Za neke od ovilh sura !POStoji i
islamsikim u ovom pogledu.
I !JYO samom se razUkuju mekangki ajeti i
sure od mediruskih. Mekan.s1ki ajeti >govore o sa-
mom vjerovanju, dak:a:Z'uju B()ije opstojanje i jeldionBtvo,
a obaraju viebotvo i vijesti o pro'lim narodima.
MedinSki ajeti :govore 'O vjerskim prQpisima, ure-
muslimanske :zajednice iVci. I u jeziik.u i izra-
aja .ZafPaa se melkan&k:ih i mediruskili sura.
PoznavaJti melkanos.ke i meldin.Ske ajete je vana stvar,
a ta se vanost zaqJaa ako elimo .raspraV!ljalti o
{nasih) i d-CYkilnutim (menJSUh) ajetima.
14
o hadiisu:
(Kur'a.n je objavLjen na seda.m harfova)
\Doo:ta .velik !broj Allejhisselamovi.h df'lllgO'Va (njih dva-
deset i .te 1e 'Prema ll::oime hadi.s mutevatir) .pri.po-
vi:ieda, da .je Alejhl&selam .rekaJO:
Kur'an je dbjaV'ljen na Sedam
harf u araJI)Sk,om jeziku ima viie
slovo, strana, oballa, ikraj, i1id. Stoga su se
.islamski u razumijevanju 10vo,ga harlisa ;razili
na vie miMjenja. Mi ovdje hsta>knuti naj1poznatija
i najrairenija od ti!h miljenja:
1. Pod )>sedam h.arlDva se sedam najrpo-
ara(p!Sikih ikojima su :gov.orila najiJ)OZna-
tija rplemena. Ovo mli9ljenje <Za.StUJPa ilslam-
skilh a se njega :dri velilk lb:ro.i ararp-
ski!h filologa. Zatim LSe -QPet razilaze u naibrajamju tih se-
dam IJ)a IDbu Ubejd: To su
ja 10vih rplemena: Hurzej1, SekiJ, Hevazin, Kinane,
Temim i Jemen. Glasoviti mUJfessill' Dbnu Atijje,
u svome teminu o ovoj :Stvari, kae: Glavno oo sedam
ikoja IS'U u had.isu je rplemena
KtWej '<l lpilemenl8 Henu Sa' d, jer je Alej,hhs-
oolam iz pltemena K'l.llrej, a .odJgaj'8ltl Je Jrod 'Plemena Benu
Sa'd. Zatim je dok je odrastao dolazio u
dodir sa IJ)lemenima Kinane, Hwzej1, Se'ki!f, Huzaa, Esed
i Dafblbe, jer su ova rpllemena .u !blizini M-eke i
imala IS njom veze. :Lza ovi!h plemena dola !bi !Plemena
Temim, .Kajs i njima 51,lsjedna !Plemena iz centra Araa>-
slrog :poiluootrva. Kada je Bog IPO.slao Alejh.ilsselama, oibja-
vio mu je K'l.lr'an na !gore Jl)leme-
na, koja 5U u hadieu razx:lijeljenl8 na sedam ,grurpa, a sva-
koj daJt rpo jedan harf, to jest iZiraaja. Kae
Srubi.Jt tlxni Kasirrn: Kad 1b.isrno ookari, da od IOVih sedam
15
hartova neto prvpada ,plemenu Kurej, ne'to plemenu
Ki.nane, neto [P'lemenu Esed, neto plemenu Hu-zej'l, ne-
to plemenu Temim, neto rplemenu Dahbe, neto plemenu
Kajs, tim !bismo u sedam .grupa zruuzeli sva .glavna ple-
mena ireg 1plemna Mudar. Ova ;grupa ara;p.cikih !plemena
ishcala .se u i vjetini, a to 1ba stoga
to su stanoV>ali u unutranj
1
osti Araipkog IJ)Oluostrva, u
H.i!da2Ju, NetdWu i T.ilhami, te se nijem mnog.o-liiiJealli
sa drugim nearrupskim narodima i tako im je jeziik oota-o
i neiskvaroo. Stq_ se jememk.ilh Arapa, oni su
i.skvariili \SVOj jezik, .se sa Albesincima i tndij-
cima. Elbu Uibejd i Miulberrid spominju, tda .ie i
Arapa Jemena za&ttl!pano u Km'anu, ali ja .mislim @tae
Umu Atijje), da je to samo u :tlolilkoj ttnjeri u 1oolilko je
njihovo bNo JP(}znato u Hidiazu, a to se
koje samo oni 1poznaju, .to sigurno .tQga nema u
Kur'anu. Pleme Rebia i stanovnici Arap-
skog !poiluootrva i.skvarili8u -svoj jezilk se sa
Perzijancima, Nalba:tejci:ma i iz Hire. J.eziik
Arajpa koji &u stanovali u zemljama, koje su sa
Sirijom, iSikvaren je .zlbog mijeanja sa Bizantincima i
Za1padni diQ ArCl!pskog !p()]Juootrw. dOIS'ta je
bio saeuva:o svoj !Pravi jezi.Jk, jer je tamo mijeanje sa
strancima lbilo .rnnotgo Ovo su !kasnije uzeli u db'zir
Basre i KU'fe, ikoji se dadoe na .saJbiranje
arajpSkog jeziika, .te su jezik !pdkuipili i salbrali samo oo
gore navedenih IJ)'lemena. Oni nijesu uzimali ni jezik sta-
novn:iJka .Meke, Meldine i Taifa, jer se jezik .ovih gradova
rai:renja islama dosta liskva:rio 2Jb0ig :stranaea, Ikoji
su se u ove gradove dok je za vri:jeme Alej:hisse-
lama i tu jezik bi:o i (El Devahinul-hisan
od sv. I, str. 14-15.)
2. iPod sedam harf.ova :se IPO'dra2lu:mijeva da je u :po-
objave Kur'ana hHo .Mejhlsselamu dozvoljeno rla
mje9to jedne UipOtrijebi njene sinonime, ali i oo opet
j.etdino IPrema objavi. Tako na :primjer moglo se mjestu
UlPOtrijebiti ili mjesto
mog110 se '-} ili mjesto :;_:r;
/ /
_fjmoglo se wpotrijebiiti _.tl JI, To je
16
bik> u .islama jer je mnogima
bilo vrlo teko odmah jedne te hste ri-
a kada se uzme u dbzir da je .pismenoot hilla
sasvim rijetka, a ljudi <poijpuno nevjeti .knjizi i ma ko-
joj nauci. Da se tome nekog izlaza i stvar olaka,
dozvoljeno je bi'Lo Alejhi.sselamu da na temelju va:hja na
vie Kur'an i lkakogod je ko 'Od Alejhisselama
mogao je tako i Kasnije je 1))restao uzrok,
radi koga j e <to Jbilo dozvoljeno; !pismenost se proirila, a
svijet na Kur'ana, ie je ta olakica d'O-
kinuta. Ovo miljenje zaiStllfPa glasoviti mufes.sir Dbnu
D.erir TaJberija. On na svoga tefsira ibrani ovo
miljenje, a dbara se .na druga miljenja.
3. GlasovirU u<:enjak kiraeta Ibni Dezerija
u svome djelu En-Ner o gore spomenwtom hadisu 'kae:
Ja sam ima trideset godina smatrao ovaj hoois te-
kim i xazmilj a o sam o .nj ego vu sadraj'll, dok nijesam
Boijom nadoao na 'OVO miljenje, \koje bi moglo
biti ispravno. Promotrio sam sve kiraete, ibili potlpuno
vjerodostojni ili ne, fPa sam naao da se ti svi .kiraeti mogu
sV'esti na sedam vrsta promjene i nema .ni jednog kiraeta
koji ne bi u jednu od tih sedam vrsta spooao. Tilh sedam
wsrta :promjena su oVle:
a) !Promjena u hareketu bez ipromjene u
' .. . ' . ,
r11pr. i (u na slovu v- vokal
fetha, a u dru.gom kesre);
b) promjena u hareiketu, koja za sobom (pro-
mjenu u npr. ,:.:--l.lS" ,..:..,; .:.r.- )'' i r'li ::Ji:r
...___:;;o./... (U IPTVOm Ademu i Kelim;tin,
a u drugom Adem e i Kelimatun);
e) opromjena u harfu i bez promjene
... . ; J ... , ' , . ... , , .......
P
isan] a riJ' .,...,pr. J..-, !.1 -.:-; i ..L.... !l...,.,_:; ili 1
1
"
, &Aj "' ; .. " .;
i ( ,t_{
d) promjena u harfu i fPhsanja !bez promjene
' ... .. , ' " - .; J-'"" .. , ",..... ,
u npr . i riJi i ;
2 - Uvoo u tef. 1 had. nauku
17
e) promjena u harfu sa
1
!)1.'0mjenom u i
' .. .. " ,,. .. ... t. ... , ....
!Pisanja. fliPr. .1.!1 i ili _Jj i ,S t; ill
.tl i .tl '<1 J11''t_;' .
... ..,r ;. .. , ."..-- ... ...r .:: ...... " ,
f) promjena ;prometanjem npr.
"' .. , ..... ' .,. , ... , l ..... "" .--. ... " , ' -. '" , ' ... :"
j.."J i .:..j.H _._;.:.J l i;li c:,p _, w
/ ... ... ; .
, ...... , ,,..,
(a!ktivni oblik lPrije i J::,_, t i/ ('Pasivni
oblifk: prije aktiv:OOg);
g) promjena u tom da u jednom Jdraetu _lbude
vie, a cu ;drugome manje, npr. ',:/.ft) J tiC.::,
i '/V l ::, j-};1) iil.i (1"!:1!. !" C.) i C.) itd. se
raJililke medu !k.iraeltima u izth.aru, idgamu, revmu, ima-
mu, tefihtmu, terkiku, med:du, kasru, imali, fethu, tah-
kiku, teshNu, ilbdalu i na1clu
1
), to tu uistinu i nema pro-
mjene Ql samoj
4. Nclti !J)ak .zastwpaju miljenje '<.ia je ovaj
hadi.s rnllk.il i mutealbi.h 1tj. vrlo teloo razumljiv i
ne moe ISe !Precizno odrediti ta ISe njime mislilo. Sam
Sujutija u svome komentaru Nesaijina Sunena govo-
o ovom hadisu, doslovce !kae:
'J:}i 'J.JY
mene je odabrano miljenje, da je ovaj h.adis od
muteaJbih haJdisa, se :pravo teko moe spo-
znati.
Osim navedenih miljenja o ovom hadisu postoji jo
mn'Ogo mi1jenja Ikoja 5Il1o ie.pusthli.
su miljenja da se oo broja sedam
koji je Itl ovoan ihaidisu ne miJSli !broj se-
dam, nego se tim brojem ;prema Ar31pa m:isli samo
mnotvo i U ovakvom smi-slu Arapi UIPO-
1
) Sve su to ilrlra2ii kO'je killraeta i tedv.ida upo-
trebl;javaju za izgcwora. Dalek<> bismo otitlli ikad
bismo svaki izraz
18
trebljavaju brojeve sedam, sedamdeset i sedam, stotina.
Nek!i rpaJk da je do1JVola upot:rebe tih se-
dam harlova ,biJ.a sa-mo 1.1 islama i ft;o radi ulaJk-
anja, 'kako je to JPrije n8lpOJllennJito, dok neki drugi
:srna bra ju da se tih :Sed-am oolllfova i dana.s To .ra:'ZJiJa-
.enje om svalkalk:o o :tcmre ikoalko tlroji od Shvata
to harfovafPoOred ovog razilaenja !p(l\Stoj:i jo
jedruo razilarioo.je, a tto je da li su .mushafi, koje je ldao
nrupi-sart:i h. Osman i IJ)aSlati u razne pdk:rajine da slUIe
kao temelj i rpisan-ju mushafa, sarliravali svih se-
dam harfova illi samo jedan. Jedni .zasturpaju jedno, a
drugi drugo miljooje. Neki u ovom fPOg'ledu zastupaju
miljenje ikoje se moe sredinom, a to je da
mushafi, ko-je je dao dl. Osman sadrZe od apo-
menutih harfova samo one ik.oje ,podno.si IP.i.smo
tih musha:fa.
Ovdje ;treba istalknU'ti i to da su svi islamSki
sloni, da se .ni u kom ne smilje identitficirati ISe-
dam iharfova sa .sedam !POZnatih lkixaeta o kojima
odmah govoriti.
K{)lliko gK)d !bilo razi.'laenja u shvattanju ovog hadisa,
ipak se more odalbrati ono oprvo a to je, da se
pod sedam harfova misli sedam glavnih aralpSkih na-
U to spada naglasalk i izgovora po-
j edinih :plemena kao i to, da jedno rplem.e ima za jedan
pojam jednu, a drugo 1pleme drugu Ta:loo je na IPri-
mjer rpleme Kurej i7ovaralo .. a tpl-eme Huzejl
, - ,- . .,, , '.::: ..
tl'' pleme &ed .umlo je !-'-' >_,_..3,' r-;; ' .. ..1.4-1,
. ,.
''wJ !.j {tSa vokalom ikesre na harli-muldareatu) i<td. dok
su plemena i2Jgovaraila '(l'
., .Ji. ,. . .,
1, (sa vdk.alom . ha:rfi-mudaretu) i1d.;
neka !Plamena su i (:na slow .A vokal
.,. ... .,
kesre, a slovo r sakin) , druga i (na .A
' .... ""' J ,.
vokal damme, a s1ovo i salkin), J : '" i J na
slovu ..,. i r vdka:l damme) itd. Kad lbi svalko araJPSko
pleme mora:1o svoje a rprimiJti drugo,
19
to bi im sasvim teSko ihillo, kada se uzme u ob-
zir, da iSU od mladooti i djetinjstva navikli samo svoje
i Stoga je Boija milost htjela, da im
se u tom rpogledu olalkta :kao t-o je i cio islam lak, te je
A!lejhisselamu da Kur'an na sedam har-
fovat:.
Kirtieti
Pod kiraetima se misle razni nal:ini Kur'ana.
Kiraeta ima vie, a 'dijele se na mutevatir kiraete i az
'= e:' & '"...,. ",, ,'1' _" ... _.... .
kiraete (; )\.:Jl .. : . .\l:.,..Ul.J ). Mutevatir kiraetl
su oni kiraeti Ikoji su usmenom !predajom !preneseni prek<>
tolikog -broja ljudi da ne moemo tpOsumnjati u
njihovu vjerodostojnost, jer se toliki broj ljudi ne moe
slmiiti na neto to nije i iravn-o. Jo je uvjet da
se ti tkiraeti sla!U sa rpismom onih mrushafa to ih je h.
Osman sa ostaQim ashabinna doo :prepisati i u oraznoe
pokrajine :poSilati. Kiraeti koji ne sadre ovih uvjeta zovu
.> ;
se az ki raetima. Po ovakvim maeti.ma nije dozvo-
lj110 Kur'an niti u namazu niti izvan namaza. Oni
nam mogu IPOS1uiti, !karl budu rpreneseni !J)relko vjerodo-
stojnih ljudi, kao ahad hadisi tj. moemo se tim az
kiraetima tpOSluilti !kod dokazivanja pojedinih fHmslkilh
pitanja. Poznalto deset kiraeta su mutevatir. Od tih 'de-
set kiraeta na glas je izalo sedam lkiraeta, kojima su
sedam glasovttih ikiraet:skih .imama. Ovo sedam ki-
raeta nije ni u lirom s-lul:aju sedam spomenutih harfova
kako smo to ve<: i lprije 118lPOmenulL Kru'JXla je rpogreka
to ne!ki, ikoji nijesu u samu stvar, smatraju da
je. sedam kiraeta isto to i sedam harfova, ali ipak nema
sumnje u bome da i -ov.o sedam lk:iraeta rpa i onih deset
i vie, kdliko .llh ima, i u u ono sedam lharf<Wa
i a!loo ta dva pojma. nijesu
lzlbor sedam lki:raeta nastao je iza 300. 11odine po
Hidri. Prvi je izabrao .tih sedam kirae'ta Ebu Bekr ibni
(Ebu Bekr Ahmed b. Musa lb . .AJ1jbas h. Muda-
hid, umro 324. god.). Neki ga lkritiikuju stoga to je iza-
brao broj sedam, a ne Ikoji drugi, te je time neke bacio
20
u sumnju 'kao da je to sedam kiraeta isto to i sedam
harfo va.
SvaJki se kiraet 1pri!pisuje imamu, a svaki
taj imam O!pet ima vie ravija, ikoji od njega IJ)renose
te tkiraete. kiraeta su da od ravija po-
jedinih imama i'Zalberu rpo dvojicu najglasovitijih. Zato
i mi -ovdje nabrojiti !J)Omatih sedam imama u ki-
raetu sa fPO dvojicom njihovih ravija, a onda s.TJO-
menuti ostalu trojicu imama ikiraeti sa '.kiraetima rprvih
' , ; . ' -.,. ."'
sedam deset mu;tevatir <...r...:..J l..:: . .! l
,, ",.,. '

Prije toga treba zapamtiti da se razi:lc&enje sa-


mih imama naziva kir a e t i m a, Tazilaenje njihovih
ravija naziva se r i v a j e t i m a, a ostala razilaenja
nazivaj u se ..,.v e d h o v i m a
I. Ncifi' el-Medeni
je kod kiraet.Skih 'll!Oen.jalka da .na prvom mje-
stu SlpOminju Naiia, kiraetslrog imama iz Alejhisselamova
grada Medine. Pravo mu je ime Nati' :b. A!bdurahman
b. Ebi Nuajm el-Lejsi el-Medeni. Rodom je iz k;fahana.
Rodio -se oko sedamdesete g-odine 1po Hirlri. Kur'an je
1pred sedam'Clesetoricom ta:biina. U svoje vrijeme slo-
vio je u Medini !kao najlbo.lji tp<>znava'l.ac kiraeta. U Me-
dini je rpredavaJO 'kiraet vie od sedamdeset .godina. Um.rq
je u Meciini 169. god. fP'O H. Od njegovih ravija su:
l. Osman b. Seid etl ... Misri zvani ,. Ver, umro 197.
godine.
2. Lsa lb. Mina zvani Kalun, umro 220. godine.
II. lbni Kesir e!-Meki
Na drugom se mjestu tkarija Meke, Lbni
Kesir. Pravo mu je ime Ehu Ma'iberl Aibdulah 1b. Kesir .
b. Amr el ... Meki. Rooom je Perzijanac. Rodio 5e 45. ,gad.,
a umro 120. U svoje vrijeme 1e s1ovio lU Meki :kao naj-
21
bolji JPOznavalac tk:iraeta. njegove ll'avije, <Jd
njega direktno ne nego preko !broja lju-
di, su:
t Ebuil-Hasan Ahmed h. Muihamed :oel-Bezzi el-
umro god.
2. Elbu Umer Muhamed ib. AJbrdurahman el-<Ma:lwuani
el-iMekki zvani Kunbuil, umro g<Jdine.
IWI. E'bu Amr Ib.nul-Ala'
.Pravo mu je ime Ebu Amx Ze!M>an ib . .Ma' el-iMB.zini
R-odio se 68. god., a umro !Prema ve-
historilka 154. god . .Kur'an je !Pred mnootvom
a sJ.rovio je !{>9red kiraeta kao vrstan urenjak u
znanostima aratpSkog jezika. Od njegovih ravija koji pre-
ko jednog njegov ki.raet su:
l. fEbu Umer Ha!s lb. Umer ed-Diliri el-Ba:gdadi,
umro 246. 1god,
2. lEhu Suajb tb. Zijad 'S-SUsi er-Rek!ki, um-
ro 261. gold.
IV. Ibni Amir
J.me mu je Ebu Irn.ran Abdulah 'b. Jezid el-Jah:subi
cl-Sanu. iR-odio se 21. god., a umro 118. god. rpo Hikiri.
On apada ru ta,'bline i se u;gleidne
IP!"rog Dugo godina ibio imam u Ullllejeviokoj
damiji u Damasiku JPrije i [(XIISlije hi'lafeta Omer b. No-
dwlazi,z,a. Za njim j e klanjao i sam halilfa Omer b.
AJbdulaziiz. Krusni1e je lbio i fkadija Damaska, ta.danje
islamske rprij-esitonice, u kojoj je tada ibilo lbe7Jbroj
njalka. Od njegovih ravi!ja, ali ne direktno oo njega, nego
preko vie IJ.j!Uidi su:
l. Eibud-Vel:ikl Hham 1b. Ammar "es...Su:lemi ed-Di-
miki, umro .24-5. god.
2. Ehu Amx Abdullah ib. Ah.meld b. B.iSr '-b. Zetkvan
ea ... KJurei .00-.Dimi.lki, umro 242. god.
22
V . .Asim
Ebu Eekr Asim b. Ebin-NOOQd Behdele el Esedi el-
-Kwfi je Kur'an pl"OO. Ebu :AtbdiTaihman es-Sulemijom
1 Zirr llbni Hubejom ik<Yji su pred Mejhisselamovim
drugovima. se ,taibiine, a umro je 127. god.
I.za Ebu A!bdfrahman es-Sulemije je u Kufi kao
najglasovitiji karija. Rre'd nj:im su Kur'an njegove
rav11Je:
l. Ebu Amr :.Ha:fis b. SUJlejman lb. el-Mugire el-Ese-
di el-Kiufi, umro 180. goid.
2. Ebu Bekr Su'!be lb. Ajja el Esedi el Kufi, umro
193. ,god.
Vl. Hamza.
Ebu Ammar Ham.za b. Ha:btb el-Klllfi ez .. Zejjat rodio
se 80. god., a umro 15-6. god. ,?oSlije Asima slovio je u
K'lllfi Ikao najibo1ji rpoznava:lac Osim .roga bio je
na glasu i u ostalim vjerSkim naukama. Od n1e-
govih ravija alli ne direktno nego rprelko jednog su:
---=,. l. Elm Isa lb. Hailid e-Sejlbani el-.Kufi, um-
ro 220. god.
2. Ebu Muhamed Hale! b. Hi&n el-Bag-
dadi, umro 229. god.
VIii. Kilsaija
kli lb. Hamza h. Abld:illllah el-
-Kufi. Kur'an ae !Pl'ed Hamrwm i drugim ka-
rijama. U svoje vrijeme je slovio kao imam u lkiTaetu.
Osim kiraeta !pOZnat je kao u svim zna-
nootima. Umro je 189. god. u gradu Rejju u :i:sti dan karla
je umro Muhaaned Hasan e-Sej1ban:i , Ebu Ha-
ni:fe. Tom je fPri].jjlrom. hailirfa Harun er-IR.eid: U
Rejj:u smo uko.pali i i znanosti arap9kog jezika. Ka-
23
da je umro bilo mu je sedamdeset :g"()dina. Od njegovih
ravija koji su od njega direlkUlo Kur'an su:
l. Ebu Umer Ha:fis ib. A'bdulazi.z ))ed-Du["i, koga smo
spomenUJli .ravijama Ebu Amr i.bni Alaovim.
2. Elbu:l-Haris :&Lejs b. Halid el-Bagdadi, 11.1mro 240.
godine.
VIII. Ebu-Da'fer
Ebu ,Da"fer JezJ:d b. el-iK.Ia'ika' el...Malhzumi el-Mede-
ni se talbiine. Zivio jeru Medini i slovio u
svoje vrijeme 'kao imam u kiraetu. Umro je u Medini 130.
godine.
IX. Ja'kub
!IDbu Muhamed Ja'kub th. I.shak el-Hadremi el-Basri
bio je imam .glavne damije u Basri i rposli1e Ebu Amr
ilbni Alaa slovio je u Basri kao najsposobniji karija. Stoga
se u Basri bio rairio njegov .kiraet i svi imami basranske
damije su 'PO njegovu !ki.raetu. Bio je na ,glasu i u
poznavanju araJp.slke sintaOcse. Umro je 205. god., a tada
mu je bi'lo 88 godina.
X. Halef
Halef je spomenut :kao ravija Hamzin. On se u ud-
raetu slae sa karijama Kufe .


Od gore spomamt ih sedam imama u kiraetu jedan
je iz Medine, jedan iz Melke, jedan iz Basre, trojica iz
KO:fe, jedan iz Sama. S'toiga se karije u
tefsirima ;po mjestima iz kojih su lbhli, 'Pa se
tk.a:iJe: Meki, Medeni, Kilifi. iltcL Kad se spomene Kufi, onda
se misli na svu trojicu !karija iiZ Kufe osim ako je koji
iruzet.
Islamski i >danas i svih deset tpa
i viSe kiraeta, te taik.o ti 'kiraeti klrugovima
24
ive i danas. U 1)ravom smislu ive samo tri kiraeta tj.
tim ildraetima i i svijet nekih islam-
skih zemalja. Ta tri kiraeta su ikiraet .N>imov, kiraei Na-
!iov i lkiraet Ehu Amrov. Kiraet Asimov rprema rivajetu
HS!fsovu je najraireniji. .Po njemu muslima-
na na cijeloj zemlji. Stanovnici Sjeverne Afrike izuzevi
Misir ddraetom Na.fiovim, a rivajetom Verovimo:.
Ima i tampanih mushafa tkoji su prema ovom
kiraetu. Po Sjevernoj Africi je rairen Imami Malikov
meztheb, a imami MaJik se vdo povoljno izrazio o kiraetu
Naiiovu, ikoji je kao i MaJik obio iz Med.ine, te su stoga
Malilklije odabrali kiraet Nafiov. Kiraet Ebu Amr-ov
vao se jo na ivotu u jednom dijelu Sudana. Ostali 'ki-
raet.i, kaiko rekoh, ive cyamo Itl mauonim tkrugovima.
Odakle su nastali lciraett?
Kcillro smo virdjeli o hadisu u kome lSe lkae
da je Kur'an objavljen na Sidam hadova, Alejhisselam
je na vi.e Kur'an. H. Osman je dao !prepisati
vie rprimjeraka mu.shafa i IJ)O(Slati u razne islamske IDO-
krajine da !pOSlue kau osnova za JPrepi5ivanje i
Kur'ana. Ti mu.sha.:fi to ih je ih. Osman biH su
pilsani kao i ostailo ta<iaoje arajp'Sko '))ismo lbez vokala i
bez ltataika. U ;potklra.i inama u :lwje S'U ipoola.ni :ti muSih.rufi
iiVljelo je doiSlta Aloejhiss.eloaanovih. a i dirt.llgiih 'lju.dli
koji su !Predajom Kur'ana. Tada je svaka
pokrajina katko je od Alejhisselamovih
drugova se tome i na samo !Pismo mushafa
jm je fP()Sloo h. Osman. Tatko su :nastaai a-azni .kiraeti.
Prema ovome 1kiraeti -su u .glavnom jedan dio od sedam
harlova.
Kur'an nije dozvolje010 na temelju samih pravila
jezika to je AlejhiiSisroam
a njegovi drugovi nama IPOUZidanom 1predajom. do-
stavi!li. I sam Mejhisselam je jedino na !temelju
na razne Kur'a.n ikao to smo to i ranije na-
glasili. To mislimo kada .kaemo da su
1
kiraeti ltevkifijje
tij. taiko <la su 'dbjaiVIljeni Alejhisselamu, a Alej-
hlsse'lam i!h je tako svojim .dnugcvima ikazao. Ni u kojem
ne smije ISe razumjeti <da su te lkiraete imami u
kiraetu illi dru<gi !pOjedinci IPri.ie idi IJ)Oslije njih od sebe
postavili. Ovo se dade :razumjeti ilZ h. Omera, Zejd
b. Sa:bita, Urve b. Zubejra, Omer b. Abdula.ziza, Sa'bije
i drugih islamskih velikana i;z ljlrV<Jg ddba islama, koji
su {jbik':avaJi
..
Kiraet je sunnet i koji 1reba od starijeg
da rpa sa.mo onalko kako su vas
se da bi N afi' i Ebu Amr rekli:
(i$"::, ',:J)l '.:;'i \:'-\,i,- :J Vj
- ,
, ..
J IZ...;'_;::,
Da mi :nije da Kur'an nego
kako su me ja ibih tu i tu iz Kur'ana
tako i rtako, a tu tako 'Po se vidi i iz toga
to su islamski uvijek otzro ustali i osudili on01ga
ko bi tprema svom raz1.1'1llijevam.ju ibez JPredaje stvarao
nove .k:i:raete. Tako se dogodi!lo sa .Eil:ru Bakr Muhamed b.
Hasan b. Miiksem e'l-Bagxiadijom koji je bio u
ararpskoj sintaksi fb:io je iza 300. ,godine), a tvrdio je da
se Kur'an moe na sve razne koje dOfP,uta
arcupska sintaksa makar oni nemali ookmca u predaji. On
je JPOZVan na odgovornoot, Jf:e se javno pokajao i dao pi-
smeno da to vie tvrditi., se dogo-
dhlo sa libni Senlbuzom MU!hamed b. Ahmed
b. Ejuib ilbni Se111btl.z el ... Mukri, umro 328. god. {vil(li Se-
zeratuz zehe!b sv. 2, str. 313 i 314) u Bagdadu, koji je
smatrao da se Kur'an moe rpo kiraetima, Ikoji ne-
maju svih !USlova vjerodostojnosti koje trae iSlamSki
njaci. Radi ovog je rpozvan slu.Jbeno na odgovornost, gdje
je JPred skUJPinx>m i karija javno iz-
javiO" da se ikaje i dao JPjsmeno rla .se viie
takvog vjerom nedozvoljenog poola.
26
Primjedba. !J)Ojedini ajet iz Kur'ana <Jdjedam-
putt na sve mogu<:e Oriraeta, kalko je kod
nekih rhalfiza u nekim i:Sl.a.m.skim .zemljama, nije tiC>ZVo-
ljeno. To je u Egi[ptu, gdje se .vodi nadzor nad
i Ku.r'a.na slUIbeno 'Za-
branjeno.
Kratak pregled razvoja nauke o kiroetu
U prvom i na1..Ika o Jdraetu se
1z usmene rpredaje !ljudi. O kiraetu nije 1bi'lo po-
sebnih rpisa.nih djela, a i ako je neto o kiraetu u malo
'kasnija -vremena ibi<lo naiJ)isano, to je biolo m
lefsir i os'tail.e nauike kur'a.Mke. Tek u
kada je svaka isil.aan$:a nauka IProcvala, a na vas
mah nicati 'djela o svim islamskim naukama, tada je i o
kiraetu kao rprvi n<l!pisan'O nekoliko vani.Jh djela.
Prvi vaJiriiji koji je o kiraetu dao jedno vatno
djello je Ebu Ulbejd Krusim b. 1Sellam '(umro 224). On je
naspisao djelo u ikojem je salhrao lkiraette dvadeset i a>e-
torice .znamenttilh karija Ikoje sedam nama
pomatih. Kasnije je dooao llbni Derir et-Ta;beri,
viti mufesir, !lroji je o kiraetu naiPisao jedno zamano dje-
lo koje sadri ikiraeta dvadeset i nek-o1i:ko karija. Ovo tle
djelo nazvao el-Dami'<< .(umro je 310. god.). Malo ka-
snije dolazi. .Ebu B1kr Ahmed ib. M'U.Sa ib. AlliDas ib. Mu-
d,ahid 1(umro 1324. god.) ikoji je nSfPisao o tkiraetu naro-
djelo i /1>0 rprvi fPU/t Olda?brao !Sedam glasoviHh imama
su se kiJraeti ika&n.ije :i ;predavali. liza
njega su zaredali mnogi rpisci o lkiraetsko.i nwd kao Ebu
Belkr Aihmed Jb. Hu:sej.n ib. ,Mi!hran {umro 381. god.), !P'islW
djeda e...Sami.'l i el-Gaje o J<iraetima desetori;ce ima-
ma i ,Ebul-Fa& Muhammed b. Daier El Hurzai {umro
408. god.) a>isac djela El-<Muni:eha u Ikojem je sabrao
to niko drugi. U Magrilbu i do lkonca
vrtog lkiraetska nauka ie ibi1a vrlo slalbo .ra.zvi-
jena, ddk nijesu neki od nji'l otili u Misir i otuda do-
tu nauku. Prvi ko je tu nauku unio u Entdel'l15 bio
je Ebu Umer Ahmed lb. Muhamed et-'ralemen6.ti (umro
429 .. god.) Ikoji je o lkiraetu narpi5a'O djelo er-Revda. Ja;a
27
njega je istim !pUtem krenuo Ebu Muhamed Mekki b. Ebi
Taliib eol-Kajsi {umro 437. !pisac djela e't-Tebsire
i el- Kef. Poslije njih :bio je .g-lasoviti lkiraetski
Amr Usman b. Seid ed-Dani (umro 444. god.) :pisac
et-Tejsirac< i Danniul-bejana. U ob-
radio je opimo sedam poznatih kiraeta !koje je vezao
predajom sve do samih sedam imama. Tih !J)uteva !pre-
daje u tome djeLu ima vie od \Pert. stotina. U to doba za-
putio oSe rarli kiraetske nauke ISa zaJI)ada Jla istok Ebul-
-Kasim Jusuf -b. Ali el-Huzeli koji j e <Jibiao sve gradove
do Game kioraeta. Kao plod tih ogrom-
nih putovanja i svestranih istra,ivanja je njegovo djelo
el-KamU 1u !kojemu je sa:brao pedeset ikiraeta '!)reko hi-
ljadu stotill1e rpedeset i devet !J)redajJlih ;puteva od
365 ill kiraetu koje je sreo na svom rputu od kraja
Magritba -do Fergane uzdu i q>o,prijako {umro je 465. god.).
U ovom je ivio u Meki Ebu Ma'er AbduJ,kerim
b. AbdUJS\Samed et-Taberi {umro 478. god.) 'koji je o lki-
raetu napisao djelo et-Telhis koje saJdri osam kiraeta
i djelo Sukul-arus ru lkome ima 1550 rivajeta i tarika.
U mnotvu rivajeta i tarika nadmaio je spomenutu dvo-
jicu Ebtcl-Kasim Isa lb. Abd.ulaziz el-Iskenderi {umro 629.)
koji je narpisao djeLo >>El-Damiul-ekber vel-BahruJ-ez-
har<< koje sadri sedam hiljada rivajeta i tarika.
Ni i.ZJdaleika nijesmo nabrojili naj:znameoiltije !pisce o
kiraetskoj nauci. To je svakaiko zadatatk poove
dj'l:a ikao to su Taioolk.altul-ikura od Zehebi1e i l!bnuJJ.-
-Drezedje. Jedino jo i19ta:km.xtli. da su o ovoj nauci
d-anas najpoznatija i najil"airenija djoela E:bu Amr ed-Da-
ruj-e, kojeg erno ma11o spomenuli, djela -Ebul-Kasim
K.asim ib. Fhmuih lb. Halef '(umro 590. god.), a
njeg-o!V spjev u 1173 d.IVost.iiha kojli je po2lrl:at rpod
imenom E-Satilbijje Hirzul-ernani ve vedhut-te-
hani<< i dj.ela Semsudin Muhamed lb. Muha-
meda, zvanog IobnUJJ...Jnezeri {ullll'O 833. god.), a


En-Neru fil-iki.raatil ari i Et-Takrib.

.Pravil..ruo Kur'ana naziva se tedvidom. Iako
tedvid Sq>ada ruglavnom u ikirae:t, tpak ,ga smatraju
28
nom vjetinom, o kojoj od davnih vremena IJ)OIStoje rpo-
sebna pisana {]j-la Ikoja !Sadre pra:VJi,la te vjoetinoe. Veli se
da je !Prvi o tedvidu natpisao zasebno djelo Musa b. Ubej-
dulah el-Hakani e'l-Bagdadi (umro 32.5 . . god.).
Tedvid ,potpuno !Pravilno izgovara:ti svaJki harf
cmalko !kaiko se on u !Pravom ararpSkom jeziku izgovara tj.
paziti na meharidu1-huruf i svojstva svakog harfa pa-
spri tome :gdje troeba ISitati, gdje gdje dugo, a
gdj e krabko izgovoriti, gdje u1lclqpiti harf u harf, gdje ih
orpet rastaviti itd. Tedvid je naki.t samome Ku-
,_.
r'ana a veli se da je h. Alija ajet:
" . . ...... - '. . .... .",.
{I Kur'an ra21govijetno i lijepo!)
rekao:
l '.>.:);; 'J/}Jt
tj. tertil, i pravilno K<Ur'ana je :pa-
zilti da se harfovi izgovore i rpoznavati gdje se
stati. Stoga i kae Ibnul-Dezerija u svojoj Mukaddimi:
01) l ;:>'r.-! .
)L;:; \::J 1 1 u; :,
-;
To Po tedvidu Kur'an je du:..n.ost, vadi:b,
j er bez tedvirla Kur'an je gr1jeh. Grijeh je zato,
jer je Kur'an kao takav objavljen i svi ljudi .koji su ga
prij e nas i nas su .ga po tedvidu, rpa
se to ne smije
Iako tedvirlska nauika ima stanovita i pra-
vila, tedviJd doota sli<:i muzid, gdje je najvarlije
vjebanje i fPOSterpeno od vjetih Na to
nas UfPOZJOrava libnu Dezerija u svojoj Mukald.dimi pa
kae:
to da se ,praviilno Kur'ana moe na-
trajnim vjejbanjem.
29
Pisanje i sabiranje Kur'ana
Kur'an je i za vremena Alejhisselama
1
bi.o -pisan. Ailej-
hisselam j e imao rpisare. Neki od njih bili su za
to da .piu 1pojedina lkur'anska ajeta i sure kada bukiu
objavljeni. Ovi su se !pisari zvali rpisarima objave kut-
taJbul-vahj. Neki su od njih rpisali Ail.ejhisselamu tpilsma
koja je .slao !PO.iedi.nim osobama i -stranim vladarima da
ih IJ)Oz-ove (pravoj vjeri. Alejhis.selamovi!h .pisara
koji su tpisali i Kur'an se Zejd b. Sabit koji
je u ovom !pOSlu bio od najsposobnijih. Kada 'bi lkoji ajet
bio dbjavljen, Alejhissellam ibi n8lredio kome od svojih
pisara da taj ajet iJl.i vie njih zSIPie na mje-
stu iza to..ga i toga ajeta u toj i ,toj suri ...
Kako nije bilo u to vrijeme IP8!Pira, !pisaao se na kori
od hurme, tankim !kamenim na kostima .i
nim stvarima na kojima se moglo !pisati. Svak nije imao
priilike da iS'(>ie cio Kur'an, aai ISe si.gumo .znade da je
cio Kur'a.n za vrijeme Alejhislseilama bio rpqph<;an, samo
nije .bio saibran u jednu zbir:ku. Osim toga Alejhisselam
je nastojao -da se Kur'an naizust pamti. Sva!ki je mlhSli-
man za vrijeme Alejhisselama znao tpooeto iz Kl\lr'ana
nrupamet. Alejhisselamovi.!h drugova bio je prili-
hroj ljudi Ikoji su do Kur'an .io za vrijeme .Mejhisse-
lama znali nrupamet. .njih tbtli su: Ulbejj b. Ka'ib,
Muaz b. Debel, Zejd b. Sabit, Ebu Zejd i drugi.
Poslije Alejhisselamove smrti Kur'ana se
razvi!lo na ,sa.v mah. U to d01ba bi(jahu .nelka !Plemena otlka-
zaila poslunost i davanje zekata. V eliki broj odmetnika
bijae se OlkU!PiO oko :pej1gambera Musejlime, zva-
nog El-Kezzflib. Prva halife Elbu Bakra .bila je
da upolkori -ove odmet.n.tke. Odmah je JPOOlao vojsklu tpro-
tiv Musejlime pod vodstvom Hail.id b. El-Velida. U ovoj
je vojsd -bilo oko ,tri hll.jade ljudi su IPamti:li cio
Kur'an Hi njegove dijelove, a zvali su se El-KUl'-
Ta' . U hHci ISa Musejtliroom pogine pet tS'tlot:iJn.a ov:ilh.
Naikon ove bi'tlke zahtijevao je h. Omer od Halilfe
Ebu Bakra da naredi da se cio Kur'an saibere u jednu
zbinku. Tu je h. Omer opravdao time to su u
spomenutoj bor-bi .sa Musej:limom na Jemami
30
mnoge lkarije, a u i:lJgledu je da i u ibitti mnogo
ibottba, pa se je lboja:ti da se na taj kada
IZJginu mnogi karije, bogod .i:z Kur'ana ne i2lgUlbi. Ebu
Betk.r je na ovo !Pristao, te je pozvao Zejd h. i re-
kao mu, nalkoo to mu je svoj razgovor sa Ome-
nom: Ti si mlad i !Pametan i mi u tvoju ne
sumnjamo, a IPllsOO si Kur'an i Ailejhi&selamu, rpa se !pO-
brini i salberi Kur'an Ill jednu zbirfku! Na to je Zejd ib.
SaJbirt :pi:sati i salbilrati Kur'an u jednu z;birku. Nad-
zor nad ovim !Poslom vodio je saJID h. Omer. Ta ,zbirka
data je na pohranu i samome hali.fi Ebu Bekru.
Ovo se IPI'Vo.g hali:fe
IDbu Kakogod je on ooUJanom silom od
ra$adanja islamSku dravu UiPOkorivi odmetnruta \})leme-
na i zavojevavi !pi'Otiv susj.ednilh veles.hla Bizantije i Per-
zlje, tako je isto na mudar i !Pametan gllav-
no vrelo nauke, 1\lZvieni Kur'an, da se s njime
ne bi .dogodilo ono to se sa drUJ,gim otbjavljenim
knjigama lPrije Kur'ana. S!pomenuta ?lbiiika je salbrana
nastojam.j-em najuglednijilh Alej:hisselamovih dl'ugova Elbu
Bek!ra i Omera, a 1pisao ,ju je najvjetiji u tpiJSmu od .Ailej-
hl!SiSelamovih drugova Zejd b. koji je, kao to smo
ranije n<lfPOmenuU, ,pisao objavu, a i cio
je Kllll''an joo za ivota Allejh:isselamova n3]pamet znao.
Osim roga nad tim JPo.slom .su bdjeli svi Allejhisselamovi
tlrUigovi. Sve ovo oltikil.anja svaku sumnju da 1bi se :iz
Kur'ana moglo to za.gubiii ili neto to u Kur'an ne spa-
tla umetnuti.
Poslije smJ.'!ti Ebu Belkrove ova je 2lbirka !Prela na
dT!wgom halifi Omeru kod koga je bi1la za vri-
jome njegova ivota. Iza njegove tSmrti dola je ,zbil'ka
njegovoj ll!eri, a Alejhilsselamovoj :eni Hafsi, kojoj je
Omer da se brine njeg.ovom ootaV'tinom i nfje-
valkU!fima.
Za wijeme haihfe h. Osmana osvojena je Armenija
l A.zeribejdian {25. god. IPO H.). U toj vojni je !SUdjelovao
l Huzejfe b. Jeman, Mejhisselamov dr.ug, llroji je 23jpazio
da se tamo mnogi ljudi raz1'laze u Kur'ana,
Abo dovodi '<io IPrepiranja, i nereda. To je [pO-
laaclo 1J)a je, tkada je doao u .re!k:ao h.
Osmanu:
3-1

Priteci u ovome narodu ,prije nego li njima
nastane razdor o njihovoj vjerskoj knjizi Ikao to je na-
stao medu jevrejima i Tada je Osman za-
traio od Hafee da mu rpoa:lje onaj primjeralk Kur'ana
to je ;prepisan za vrijeme Ebu Bekra. Kada anu ga je
Hafsa !POSla,la, naredio je Zejd b. Salbitu, A:bdUilah b. Zu-
bejru, Seid b. Asu, .Abdurahman b. Haris b. Hiamu da
umnoe nekolilko primjeraka, to su ovi najsavjesnije iz-
vrHi. Ti su primjerci tada nazvani mushafima. Nadzor
nad IJ)repisiva.njem vodio je sam halifa h. Osman.
Od srpomenutih. Zejd lb. Saibit bio je
Ensarija, a ostala trojica su b.i1i Prilikom
prapisivanja rekao im je h. Osman: Kada se
vi i lb. Sabit 11.1 I))Ojedinim kako ih na-
pisati, oooa 'ih naa>iiite onako, kaiko ih iZJgovaraju Ku-
Kad bi se razili, opet bi .se Olbratili h. Osmanu.
Razili su se nrpr. kod ;pisanja te je Zejd b.
' ' e. ..,.
Sabit traio da se naJpie sa akrugJim t l::JI ), ali po-
to se u tkurejkom lkod ove izgovara slovo
..:... i kada se .na njemu stane, to su ga nCJPi'Sali kao dugo
t. Iz ovoga se vidi da su kod .prepisivanja polagali ve-
liku IJ)a'mju da se to ti mwshafi i'$)iu.
se virli da je ra-zila.enje :bilo samo u pisanja tpo-
.i edinih a ne ;u drUiPtom.
Nakon svretka ovog posla Osman je stari primjerak
orpet 1p0vratio Hafsi, a od umooenih ;primjeraka ostavio
je jedan u Medini .lroji se !Prozvao glaVInim orLginalom

Crl.._;JI. ,all), po jedan je JPOSlao u Meku, Basr-u, Kufu,
Saan, Jemen i Bahrejn. Osim toga na:redio je da se svak
ikod i prf!Pisivanja na ove tpre-
pisane anusha,fe, a da se ISVe ostaLo to ima napisatno od
Kur'ana .bilo djelomiooo bilo u cjelini dade unititi i spa-
liti, da ne bi u tome bila ikakva pogreka tkoja bi svijet
zavela. S ovim su se sloili svi ashabi, a !kada su kasnije
bUll1'tovnid to isticali kao pogreku Osmanovu h. Mija im
j e re4<.ao:
32
'.A:;y 'u' A/ 'j
Da to nije Osman, ja ;bih
P-rema wme zasluga Osmanova u ovom :poslu lei u
toone to je -predu.sreo svako razilaenje u pisanju i
tanju Kur'ana i to je u glavne 'Pokrajine islamskog svi-
jeta raza$ao po jedan rprimjerak prepisanog mu-
shafa da se svako razilaenju i sumnji moe
lnko dbra,titi na si,gurno vrelo.
Iza <toga cprepisivamje mushafa se na sav mah iril<l
uuko da je u bitki na Siffinu tkatda je Muavijina vojska
llllpravila fP02ll1.a'tu variku i -digla musha:fe na koplja vi-
Netka rnam sudi Borija knjiga! -bilo oko JP8t stotina
mUJShafa. .bitke na Siffinu i tPrEWisivanja
mushafa za .vrijeme h. Osmana obilo je tek nekilh sedam

pisanja prvih mushafa
Ne z.na se da je ijedan mushai od mushaia koji
li ll prep:sani za vrijeme h. Osmana do danas Naj-
Jlnriji moohaii :koji SU 'Cio danas pisani su "la-
Lom vrstom ar3jpsl.rog pisma koje se zave tk ufa nsko
pi!Ylllo l l H to .k.rUIPnim slovima na veli'kom :pa-
J) Iru. U IJ)ismu kojim su !Pisani rprvi mu.sha.fi nije bilo
ho reketa a ni ti Ikoji ma su se razlillcovrula
11lova. Arapi koji su !Pamtili Kur'an narpamet i po svojoj
prirodi poznavali pravi:la ara:ps:kog iezika mogli su .pra-
VIlno Ku-r'an, dok su stranci Ikoji su tprela.zili na
Islam i se broj svaki dan puta .gri-
j tili u Kur'a111a. Na zahtijev Zijada, Muavijina
111\mjesnilka u Ir8!ku [prvi je Ebul-Esved ed-Dueli (umro
OO. god.) izumio znalkove koji su u mushafima pisani tin-
l<>m hoje i zastUIPali dananja hareketa. Ti su
1.nalkovi biti 1 to: jedna iznad harfa
vala j e vokal fetha, jedna sa lijeve strane slova
je vOikal damme, jedna iapod slova
je vakal kesre; dva harek&ta (ten vin) oma-
Uvod u tef. l had. nau!ku
33
su se sa dvije i .to jed.na !PQ.red druge, n'Pr.
rj '-:') ....r. 'J_; -i >L-. Mjesto tedida ( ) u MediJD.i 51.1 stav-
)Jjaili mal-u fPO'lulkmnicu otvorenu rprema .gore, :koja bi se
srtavljaola iznad harfa sa fethat<>m i damrrnetom, a i$od
harfa sa 1kesretom. :koje su ha.reke stavljali
su iznad rpolukirunice za VlOikal fetha, s !lijeve stirane po-
lukrunice .za vokal damme, a ispod IPOlu.krunice za vo-
. .
kall kesre lll!)r. Kasni,je su tedid sa fethom
.......
ovalko - ,
.-.
tedid sa dammetoon ovalko '
a tediJd sa lkesretom ovako .-. Tako je !POtrajalo do
vremana HaHl .b. Ahmeda .kioji je {proveo reorgami,zacijru
u hareketa. On je od!bado dotadaniu rpraiksu,
a izumio je ooam novilh 2l!1alkova
1
koji sve -do danas sa
ma1om JPreinatkom traju. Za fethu je uiZeo maJo rpoloeni
Eilif, za damme ma!li Vav, .za kesre crtu
harfa uzetu OO. slova ja'
1
za saiki.n je uzeo glavu od
maloga ha ,... Ikao k raticu od -: ; _i..!. l za teciid .je
uzeo slova in kao uaticu od JJ...;.! ' :za
medd je !Pisao sitno
1
za silu je siltrro !Pisao
J,., , za oznaku henwerta utreO je glavu slova n.jn r.
O tome je HaliJl b. Ahmed n apisao .zasebno d.lelo koje
.... ... J >
nosi ime: .. Hali!l je umro 170. god. Nje-
go.vl su
/
Sto se ta&i .su se rnziLkwala
na .slova, 11x> o .tome postoje dv.a . .Jedini rmNlllrajru
da tih mae .bilo, a vele da su te
\I)ootoja,le otJkad i slova rpostoje, $amo ih je svijet,
da bi mogao 1bre pisati, dosta a nl onako nije
bilo ikalkvih !Pravila ,za unx>ralbu Uh Veli se
34
da ge prvi !pOstavio se ra1ilikwju slova
u an'UShafu Nasr b. Asim el-Lejsi (umro 89. god.),
i to na .zahtjev Had:aid lb. Jusufa.
se pripisuje !POstavljanje u muS.harfu, a mo-
Ma i neka 'I'eorgan.izadja u tome 'J)Ogledu JaJhija tb. Ja'me-
ru, koji je, 'katko veli llbnul-Esix, 'umro 129. godine. Ta&e
koje su ovi ((>OS!tavili JPiJSane su mtom iste boje Ikao to
su i slova. O ovom 'POStoje joo 'llelke rpredaje koje se do-
neJde l!)rotiive ovome to smo mi nav.eili, ali kao
nije JPreda1e u ovom fPOig\ledu ISU ove Ikoje stn<> mi naveJli.
..... J "' ,. #"-
Mu.shafski pravopis l r J )
U mushafu ikoji je u doba h. Osmana, a
..su pi,sanja uzeli svi kasniji ima mjesta
koja se !Protive kasnije ,pravo.pisu
jezika. Kao mjesta mog\_! se lij)Oln:Em:uiti 'Oila
, ....
gdje je mjesto elifa naa>i.san vav < i)...JI .\.J!_..,JI > Hi mjesto
,. .,. ....
okruglog teta e ) dugo te<..:-> < ..!J-;) ili mj esto IIlttDila po-
"' .. ' , ; ".., <' .. ( ", ,. . , , , , e:"' (
< ":, : t'!.) .J""'-:' > :sam ten vin< t. l 'li .Y-:' ). UiPad
nija su ova mjesta: Ukinuto je po jedno slovo Ja u ["i-
te su <>vruko
"" ; r.'""""" , .........
ukinut je eilif u <S"Y li.#.I.J J i ...,..k- .te su ova-
ko na;pisane i :;..:; d<>drut je jedan elif vie u rije-
i (, ... IPa ISU ovako na:pi.sane
i !_;..;;)(\'; dodat je vav u pa je

wako naJPisana wl ;l.) 1ild.
Islamski se u <>vom pogledu razilaze na dva
miljanja. Jed'l1.i !ka0u, da !Pmmo za vrijeme Osmana, a
taiko isto i lPrije, kod nije hilo ika!ko ireba usavr-
em.o niti razvijeno. Za.to su ashabi koji su prepisivali
muShaf rPO naredbi Osmanovoj rpored sve ,panje 'lla ne-
kim mjestima u pravopisu ;po.grijeil.L Kasnijt islamski
Ikada se pism<> 'bilo razvflo i usavni1o, nijeeu
, dozvodhli da se i u >O<.istUJPa oo pravopi!Sa kojim je
. ' Kur'an u hio naspisan. TIO su zato da se
omete tput ma
1
kar i najmanjoj tpromjooi u Mushafu. Ovo
miljemje zasb..lfpa i Iobni Haldun te se za njega zalae
i opraV1dava ga u svojoj MUlka:ddimi. Kao tpotkrepa
ovom miljenj.u moe 'POSluiti i to to se za Osma-
na, su mu !Podnijeli gotove mushafe da
ih .pregleda, te nakon to ih je ;pregledao i za.pa?JiJo na ne-
kooiko mjesta male nerpraviiLnO!Sti u pogledu -pravapisa, to
su IJla njegovu napomenu htjeli da on
nije dozvolio, U1egQ je relkao:
Ostavi:te tako ta mjesta, jer :kod prav()
li :to i$praviti.
Drugi a:astu(pa}u da u tome Jlema ni naj-
manje napxavilnosti i da su !prvi radi naro-
lkojoe ovi tP<l' gdjekada i na.V'Ode, odstupftli od
rpravotPisa.
IslamSki smatraju tbez dbzira da H je jedno
ili II'Ililjenje ,ispraroo da se kod prepisivanja i tam-
panja musha!fa mora :pri:dravati ooog tpravo-
pitsa kakvim su rpilsani mu-shafi za vrijeme h. Osmana .
.. . ,. .. ,, . .,.
Zato su o !Pisanja musha:fa , J...;. ( ; mnogi
islamSki naspisall zasebna djela. U oovim djelima
' . ' , ' ,. "
nazivaju mlllshaf h. Osmanov rt.:')' l *"" .. l\ tj. musha:f
koji treba da bude uzorom u rpisanda svih musha-
fa. Pored toga svi se slau da se iz kur'anskog rprav()fpisa
ne mogu cnpsti p.ravi!la -za QPti !Pl'avapis arasp-skog jezika.
Stoga ponavljaju Ikoja je u rposloviou
prela:
_._;,;;JI
Prema dvjema vrstama prav()IJ)isa ne moe se udeavati
pravapi..s gezika: To su 'Pravopis mushafa i pra-
'koji se U'J)Otre'bJ.java ,u metrici.
36
Podjela Kur'ana na sure i ajeta
Kur'an je IJ?Odi1eljen na 114 !SUra od fit<>jih svaka ima
ime. Neke sure imaju i ,po vie imena. Pocedak
tih sura u mushafu je tprema islam5kih
tj. jprema Boijoj nared!bi, te ga !Prema tome
ruije dozvoljen<> mijenjatti. Islamski su !Podijelili
cijeli l<jur'an na dijela. Prvi dio, ato ji se zove JI
l - -
JIJ:_J.JI (sedam dugih !SUra) jprv.irh sedam sura
... ' ....
u Dwgi dio se 0_;..1 l o: (stldtine), a
,
njavaju -ga sure koje imaju dko stotine ajeta. dio
.
se z<YV e J \!J. l o.
-
{mnog<J lizrastavlja.ni dio Kur'ana) koji
,prema miljenju od sure Kaf,
a prema miljenj-u nekih od sure
Svaka sura je :ramijeljena na ajete. Neki ajeti su
. : ,_ ... _
dulji a neki Najdullji je ajet u Kur'anu :oy. :.Ul "-!
(ajet 'kQji g<Jvori <> propisima duga) koji se nalazi u suri
Beikare, a rpOOinje <>vako:
,tf# ... .,, J.' .. ... ,. .......
<t! l) ;l..!..?, ..V l.) l_ l J :..J ::X,_ ii l l
-'
je <Jvo aje: koje ima dvije Ima
a1eta u .koj1ma nema nego samo jedna a;li su orpet
prema broj-u sl<>va duljj oo ajeta. Takav je
r -: r '
ovaj ajet: koji se nala.zi u suri
P.oje<hni nauke <> kiraetu se ne-
kad :pa jeiCini JPOijedirne dz Ku-
r'ana cijellim ajet-om, a jedni .dijelom ajeta. Zwto u broju
kur'anskih 1llj'ta nijesu svi ariraeta slomi. Prema
karijama Meciine kUJr'anskiih ajeta svega ima 6.217, pre-
ma ikamijama MekJke 6.220, prema karijama Kii.fe 6.236,
prema karijama Basre 6.205, te prema karijama Sama
6.226. Kako se v;di ti su brojevi dosta -blizu jedan dru-
i 'Prema tome moemo da je razilaenje u ovom
37
pogledu neznatno. U?Jgred ovdje moemo spomenuti da
su i1slamski isto kao to su pomno izbrojili ku-
r'anska ajeta tako su 1..sto :ilJbrojiH lroliJko svega ima u
Kur'a111.u slova i izJbrojili. su svako slovo i nali
koliko je fPUba u :K!ur'ano o.rro opetovano. Iz svega ovoga
se vidi velika i nedootiiva panja tkoj u 6U poklooili svo-
joj svetoj ik.njizi je od najmanje rpromiene.
POII'edaJk ajeta u SU!['ama je bez imalo sumnje po Bo-
ijoj naredbi i[i ka:ko se :bo kc&e poredak je ajeta
tev!kif.i, te se ni u kome ne smilje mijoojati. Ra-
nije smo spomenuli 'Cia bi sam A1ejhio51Selam ka'Cia bi koje
ruje hHo objavljeno, uvijek njegovo mjesto i u
kojoj je suri, iza koga i JPrije ko.ga je ajeta.
Dalide ustanovili &mO da je poredak ajeta U Kur'ru1u
prema Boijo naredbi. Prema tome ajeti .su
povezami. U.vijeik prethodnog ajeta
i cmog to iza njega slijedi veza u e'{. ;C>.
St<l!ga je vrilo val!la stvar ZJa razumijevaJ11Jje KUJr'ana !PO-
znava.lti veze, !taJko da cijela sura iZJgleda koo jedna
lo,$.&i povezana cjelina. Na nakim je mjestima .u Kur'anu
ta veza ajeta .sasvim jasna, dok na nelkim mje-
stima shvatanje te veze brai dUbl!je razmiljanje. Neki
komentatori Kur'ana poklanjaju oaniu woj
strani. Izmedu se Burhanudin El-Bi-
kai (umro 885. god.) kooji je u svom tefsiru zvanom Naz-
mwd-durer t:i .tena.subil-ajati :ves-ISuver (Nizanje hiset'a o
vezi izm.ed.uajeta i sura) !POSVetio ovoj stvari pa-
nju Ikako se to iz samog imena razumije.
Pa ne sam{) da !P()Stoji veza jpojedinih a.jeta i
sura nego ,postoji neki Slclad i veza i svr-
etka JPOjec:Linjh sura. Tako na primjer sura
".., t' ,,; ;"'
nful ajetoan: 0_,;.-,:,.ll .U ISU spaseni
vjerni), a IPredza'Cinji adet u istoj suri zavrava se rije-
' r/'
1
'<
l&. ) nevjerniloi ruti
Iz.gleda da re dcllkumen1ovao 5Ud u
prvom <ajebu time to je dolk.azana .istinitost ,probi:vnog suda
je na Jconou sure donesen tkao zag.law!k. Dru-
iPrimjer: U suri .El-Ka.sas na se ISp(>J'nin i e do-
e1v.ljaj :Musaw-all.ejh:is;selam, lkao j-e morao napustiti SIVO-
38
je rodno mjec>to 1 oo ali je on ko-
iipalk. bio pobjednik. Pri koncu sure se
Mulh.annedu-ta!l.ej!hi.sselam da se stnlJ)i to je mocao napu-
9tri!ti svoje rodno mjesto Meku i mu se .da. ee
001 qpet u nju povratiti. Doivljalj Musaov-ailejh!isselrun
koji je Muhamedovom...railejhisselann na-
veden je kao .utjeha Muhamedu-alejh.ilsselam d: dolk.az da
iipaik .on biti polbjednilk. Kod doivljava Musaova-alelj-
.... ,. " ., ,, ....... .,.
h:issel!am lka:e se da je M\lsa rekao: 11_1 0:,s-1 &li
(o:.Nilkatl biti gtrljenicilmac), a pri koo.ru
sure se i kae mu se:
}j nemoj .biti ne-
, ..
v j e.I'Iliicima! }
!Paze6i. na ove veze i odno.se se
razumijevanje lkur'31l.lskih ajeta i sura d pootalje razum-
ljiva sadrajna .cjelina. Stoga treba na ovo kod
i mzumijevanja Kur'aoa uvi1ek !paziti.
>L ,
Povod ob javi pojedin,ih ajeta <)J :;:;.JI '-:'!;.l>
Ima kur'a.nskiih aJeta ko(ji su objavtljeni ,bez
uzrOka i povoda, a lima ih opet koji su -objavljettli radi
'UZroka i povoda koji se dogodio za vrijeme
Alejhlss'lama. Sipoonenuti WJrok je koji
se dogodio za w-.ijeme Alejhisselama i tim 'PQVodcxm w
olbjarvfujeni ajeti sadravaju eri.aislru !Presudu za do-
tifui Kao JPrimjer tome mO narm posluiti aj-eti
Ikoji govore o ziharu na SUJre
i a.jeti .koji govore o ilianu na sure :.En Ntlr.
Taj moe biti i lpi<Uanje koje je UJPrav!ljeno Alejhisse-
lamu. Kao primjer toone ::ie aje:
te o dui.) i mnogi ajeti, a oni Ikoji ,po-
... ,, -"'
) L..-: (IPitatju te) i
PO'Zillavati i tPQVod objavi pojedimlh je
vrlo vama stvar za :razumijeva!l1je K.rur'ana, a i eriaiSk:ih
odredaJba Cesto rpu<ta m'lllfesi.rJ i IPO vie
39
uzroka obja.rve :pojedmih U tome je samo
jedan pravi uz,rok, a na ootaJ.e je ij{oje oni spo-
nrinju kao uz.rOik objave, samo za livota .Aileljhhs:setlamova
primijenjen ajt:1.
to je van<> JX>,Z.ruWati uzrdlre 'Objave poje-
dinih ajeta mnogi su o tome .n3jpi:sali
zasebna djela. od njih je Ali ib. Abdulah Ibnul-
-Medtni (umro 234. goo.), Buharijin, a il1ajpozna-
djelo u ovoj islarrlSke nauke je .. Esbabun-nu-
zU!l to ga je mufesir Vahidija, o kome ka-
snfije b>i!ti govora.
Nasih i men.sU.h
je vana strana u tefsiru poznavati dofki-
(na.sili, ajete ri dolrinwte (mensuh, de-
rogirane) ajete. Mensuh su .oni ajeti koji sadre eria,tsku
odredbu, ikoja je vrLjedila samo nelko vrijeme,
a rnasih ajeti su oni ajeti Ikoji sadre eriart;ske odred:be,
koje su izvan stav.ille one rprivremene odredbe koje
se nalaze u merusuh ajetirma. Seriatske odredbe koje su
sadrail1e u nasih cxstruju trajne zauvijek. Jedan-
put je h. Atija Jpita<> nekog koji je u da:m1ji sa-
vjetovao ljude i drao im vaz da li rpozna{je nasih i men-
sUh ajelte, a !kada je ovaj ordtgovorio da ne pozmaje, h. Abi-
ja mu Je rakao: Ti sebe i druge
rprqpast baca.
se anufesilri u svojim te.llsirSkim djelima do-
ra$prave o nilsih j mensllh Bljetrlma, te o .tome dadu
nutno olbjanje:nje, a mnogi su isla.mski to oh-
radill>i i u za.seb.nim ujeil:i.ma. Od njih su Ebu Uibejd Kasim
b. Sellam 224. god.), Ebu Druvud >es-Sidh9barrui ('umro
275), Ebu Da'fer en-Nehhas ('llmro 338) i drugi.
- ' . ' ; .
Kur'an kao mu.'diza <.J l -'...Ul 1>
, .
Kur'an je mu'diza Ailejhisselamova. Islam-
ski defimiraju pojam mu"diize
40
je :nadnaravno djelo, to ga izvri koji tvrdi da je
Boliji tposlan.ik, a niiko drugi ne mogne neto tako
niti. Mu'dize se .di-jele na one koje 'Preuw
".>,;: 40
naih osjeti!la ( "-:-"';) i one koje pa-
meti i razuma mu'diza prolih pej.gam-
bera biile su vrste, a mu'diza naeg tpejgam-
bera, Muhameda-alejhisselam su od druge vrste, jer je
on posljednji Boi.ji poslanik, pa je potrebno da njegove
hudu trajne, kaJko hi mogle rpos1uiti ka<> dokaz
i onilrna lk.ojd i!zJa njega >budu. Mu'dize prolih pejgambera
su bile trenutne .te su ilh samo mogJi vtdjeti oni su
u nj i.thovu vremen-u .ivjeli i 'J)r1su<tmi biili. Kur'an kao
mu'diza ootaje do dana. U svakom se vremenu
CYtkriva ill Kur'anu neto to prije nije bhlo ,poznato, a to
kao do'kaz istinitosti Kur'ana i tvrdnje Muhamedo-
ve-alejhisselam.
Muhamed-WejhiS'Selam se pojav1o Arapima,
koji tada bijaihu dosegli vrhu1nac u vjeti:ni, rje-
0ito.>ti i govomitvu, tako da se niko u tom-e nije s njima
mogao iporedrl.ti. Kada je On od njih zatraio da ooi dadnu
neto Kur'arnu, davi im za lj;o i dwg rok, nijesu
mogili dati ni neto izdaleka Kur'anu. O tome nam
govori ovaj kur'anski ajet:
1' _,>\0J .U: ..,:...;..b:.J 1 ztti
'"; , ,. ., " ""' f$ _, '; ..; ...
)} Nek donesu govor njemu (Kur'anu) alko istinu
kaiiu. Zatim je Alejhisselam od nj-i'h traio da dadnu
malkar deset SUra kur'.anSkian. surama, fPa .ni to
nijesu bili kadri ti. O tome .nam Ku!!'' an .govori i ka.e:
' .; .,. , - ,."., , ,. , t.... J .. ... .... { , ... "'
::1...:: l :r IJe. .)l .J J,..., .r!.:J \i

L.J,L;_, '(l
,......, .. .""... .... .., .,.. ., u """.." ..
.... ,.
LD f:r ui, ,41


Zar oni kau: Muhamed j-e Kur'an patvorio! Reci: Pa
donesite VIi deset sUli'a njemu makar i patvorene
bide, a ,pQZovite u koga god moete osim Boga alko
istinu kia.eete. Iza toga je Aiejhis.selam od njih traio da
41
dadnu makar jednu suru kur'anslctma. O tome nam
govori ovaj ajet:
,')J
, - !:!:-" , r , , ,
(:.. ,4111 ,w.J;, if. -.l.l.f!
sumnjate u <mo to smo Mi obj:ruviJli svQIJle robu,
onda vi donesilte jednu sturtl kur'an.s'kim i pozovite
vae osim Boga u ako ste iskreni. Kad
nijesu mogli darti nijedne sure koja bi billa kur'an-
skim stwama pored svoje velilke u govamif-
koj vjel'ti!n.li i ;pjesnitvu, onda je Kur'an na ci-
jelog svijeta Istaknuo n!jJhovu i sla:bost i o ovom

Reci: Kada bi se sastaH il.judi i dilrui da dMesu neto
wome Kur'anu, to ne hi makar jec:ini
druge i pomogli. Pooto nijesu dQnijeli neto ,slmo Ku-
r'a.rnu, tim su priznaili da ljudi u stanju
to Oni, Ikoji su bo newrij atelji na sva-
kom korruku nastojaH :po.tannn1ti svjetlo Kur'ana, 'da su
mogli sastaviti neto K>ur'anu, to ;bi i pa da
jedar:upu.t ;pren>na (Prestane. Mjesto da to
i da se odazovu pozivu, <mi su okrenu:1i u i i.zarzli-
V'Wl.je poput svak-og iko je poraen i te su .neOd
gO!Vorili da je KUir'an s.ihr (Q:bmama i neki da
je 1pjesma, a nelki da su to nemthnite
. ,
(..:.r.J,J (.1' ). Sve su tako stoga to su bili IJ)Obi-
i Na koncu su se zadovoljili time da
im salbrja sudi, ooe i djeca pa<daju roPstva, a jmffia:k
strada i prO(pada, sve to ,uz njilhov veliki ponoo i zrugri-
janoot. Zax se ne bi, da su mogli neto Kur' anu
dati, toga i latili?! To im je mnogo lake hiJo nego li da
sebe u smr.t. Pa ni od toga vremena sve do
42
danlllS mje se na<W ni:ko ko bi mogao ono :pred
su Ara,pi ostadi.
Kur'aa1 je mu'diza .sa vi'e strana. Sve te strame ne
mogu se na jednoan mjestu nabrojati, _jer se svaki -dan
mwrestano strane 'kur'anskog i'd!a:za umnoavaju i na-
novo otkrivaju. O Kur'anu kao mu'tdizi na;pisana su ka-
ko u starijoj islamskoj tknji:evnosti tako i u novijoj mno-
ga zasebna djela. naj<g(lavnije stra-ne kur'anskog
i'd;aza mOIe se n.aJbrojti'ti
1 . 1 ljepota njegova sastava koja je izna-d
ljudSke lkoo i to da svaka odg.avara svome
mj1Stu;
2. i izraaja kojri se pro-
Hvi ostailim izraaja u ararpskom jeZJiku;
to to Kur'an sadri vijes<ti o pr<lSlim na.a:'Od!ima,
njilhovu vjerovrunju i postUfP'ku, ivot tprolrih pejgambe:ra,
njihov rad, njihov eriart: i stvari, o ni sam
/prije svoga /POSlanstva, a ni narod
ni-je n:itla. 7:Jlao. Muhammed-a,lejih.i.ssel.am kao 'koj-i
nije mao ni Oi.tati ni !Pisati 111iti je to .prije niti se
koioVtaO donio je u Kur'anu te vijesti 'P01jpuno taino iu
skladu sa samim Ba to to je Alejhi.sselam
bio nepismen i ni q:xred kim jasno pOtkazuje da
Kwr'an nme Il\iegovo djeilo nego -objava;
4. Kur'an sadri ri. vijesti o nekim bu'<lu<:im
jima koji se, Ikada se dorgode, potjpUIIlo podu-daraju sa nje-
govim ja:j-avarna. Primjeri za ovo navedeni su .u djelima
!roja napooe govore o Kur'alOS.kam i'd.aru i u o
ilmu:l-lkelamu;
1
5. Kur'an ne ldola,zi u sa onim to je
nauika .u najnovije doba usl:ia111.avila i V8!1ljano dokazala;
6. u Kur'anu nema greke i a ni jedno
ljudsko djelo 111e mote mti bez i
7. KuT'an govor-J o svemu to je l}urlima potrebno
za i na obadva svijeta. On je odredio ta
trelba vjerovati, dao je :proq>ise l:>otg.oslu.ja - pro-
43
pise o mwalu i moraJnom IJX)Stu,pku, !Prqplse za
ne odnose 1j.udi i zajednica, te ocrtao na
ovom svijetu i cio IJ)OOil'bl"tni ivot, itd., itd.
Kur'ana - tefsir
Kur'an nije lako razumjeti, jedno zbog njeg{)va vi-
sokog stila, a drugo to on za.sijeoa u sva vjer-
ske nawke, te su nam zJbog toga potrebn!i komootari Ku-
r'ana ili teiisiri. I sami Alejhisselamov.i drugovi u
dwbljeg traarumijevanja !POjedinih ajeta u K.Uil''anu obra-
su se na Boijeg poSila.nJilkoa .koji je sobom mnoga mje-
sta u Kur'anu To mu je i od -Boga u samom
Kur'anu i u dtllnoot stavljeno. O tom Km'an
kae:
Mi smo tebi poslruU ovu opomenu (Kur'an) da svijetu
rastumaos to im je objaVIljmo. Pa ka.dta je Alejhiisse-
lamovim drugovima, koji su u rpoznavali araVSki
jezirk i ivjeli u doba, kada je Kur'an dbjavljivan i
bolje poznavali tada;nje prilike, billo potrebno
pojedinih ajeta, to se razumi:je da je .ljudima 'OO
kwd i kamo potr(:fu.nri:je. Naui.ka o Kur'ana na
temeJlj,u pravilla aran:xsk<l(g jezl:ka i potrebnog zna-
nja zove se aratJ)Slkim jeziikom tefsir.
,J ,
Sama tefsir izvedena je od
razjalSJiliti, Glagol od ovog korjena upotreb-
.. ' . _.,.
ljava se o.d /Prve vrste pa se krue:
a -prenooi se u drugu vrstu da l])okae i oldarvde
dd;azi tef.s1tr. Uz izraz >)toefsi'l" wpc,trelbljava ISe i :iz-
ra.z 'tle'vil 1koji talkooer

Stalriji :isla'ITlL<:ikli
upotrebljavaju te'vil u .istom
kao i te.fsir. To se vidi i iz samog imena to ga
je glas'Oviti muie51i.r HJni-Derir et-Taberi ldao svome tef-
siru, a to je Damitd-lbejan 'fi te'vilH-Kur'an.
i'S'}a:lllSki j ad pra v e ra.zlilku tefsi.a- i
44
te'vil.:. Jedni :kau tefs:ir je pojedinih
kur'a.nskih, a ie'vil je i razjan.jivatnje 2lila-
lmr'anskih ajeta. Druogi kau da je tef'Sir
prvotnog ,pojediniih kur'atn-
skih dok te'vil radi dokaza odstu-
piti od prvotnog a uzeti ono
koje sami doka2. O ovom imade joo dosta xamih
miljenja, alli se ilpak ne udalj uju mnogo od dvaju
mll1jenj a.
Uvjeti koji se trae kod mu.fesira 1 kako treba
Kur'an
Mu:fes.ir mora sa;vreno I{>Oznavati arai})Ski jezrk, gra-
matiku, sin1a:ksu i etimologiju arapskog jezika, stililst1ku
sa sve .tri njene grane (meani, bejan i .bedi'), nauku o
kiraetu, aJkarud, usuli-f.i.!kh, esbabi n.uzlll., nasih i mensuh,
a o&ian treba da ima za to i narociti daJr.
Ovaj posljednji uvjet nazivaj u islamski narllivom
. ,. .
.. .t!' l (':a ga kaiu: t.o je zna!I1j-e koje Bog po-
di-jeli onome koji poottupa JPreroo. przypisima vjere i svome
znanju. uvjete koji se t:rae kod muiesilra i
to da se dri is.pravnog isla.mslwg vjerovmja i u rome
slijedi Alejhi&selama i generaciju muslimana koj1i su u
njegovo dolba ivje:ld i od njega Ko bi u ovome bio
sumnjilv, tome se ne bi moglo ni povjeri-ti
Kur'ana. Od ovakvih s-e ljudi ne prima ni hadts kada ga
samo .prenose, a ne kamo li da se 1primi n,j<ihwo tuma-
tajni Boije knjige.
Kod Kur'ana dunost je na !IJI"VOm mjestu
obrat'iti se na sami Kur'an, jer to je na jednom mjestu
ukraliko i Zlbi1eno t.o je na lilrugom mje9tu cproi-
rooo i objanjeno. Poolije toga mora se obratiti na
Boiljeg poola>nrlka, jer je sunnet Kur'anu. Na tre-
mjestu mora se olbraltiif:i 111a Alejhisselamo-
vilh drugova, jer su oni ivjeli u da karla je Kur'an
objavljivan, te su poonavali okolnosti i !J)ri!like radi kojih
su pojedini ajeti abrjavljeni. Iza toga treba se oslooi.ti na
pra'Vila arapskog jezika se ;potpuno !pravog
45
nja Stoga ilslamski ne smatraju temsi.rom
pojedi!na mistika (ibatin'ija) !koja se ne temelje
na pravrl.lima arapsk(llg' jezitka niti ostalih podloga za tu-
Kur'ana, n:i:ti odgovaraju tprvotnom i lJY.I'avoon
O talkvom !kafhe u
SIVOm e

.. j1, l :J kr. lj
-

Kur'anske a taU<b i<sto i hadiiS treba prema
prvotnom i p.ravom Nasputati to
nje, a !Primati koja iiznooe batinije odstu-
panje od vjere. Neki smatraju <la se
moe uz :pravo ajeta spomenuti i lba:tiln zna-
Ikoje se ne smatra nego se UZJgTed radi
njegove sliooooti pravome spominje uz pravo
Taiko postwpaju mn;agi mufesiri kao Ne<jsa'buri
i .Musi.
&o se toce lW'll1dh Ikoje su uzete od idrovtslcih
i a pom.ate su iPod imenom isra-
ilijjat, one se na tri grupe. Prvu grutpu
vaju ooe koje govore o ooome .5to je u Kur'anu ili had:isu
swomenuto, te su ,prema tome za nas sUivitle i po1lpuno
newotrelbu.e. Dmgu g'DU!pu one se
sadTaj !pll'otivi 'Onome to je u Ku.r'anu ili hadisu. Za
ovu Vl."Stu znademo da su bez ikakve sumnje i \lle-
taooe, te ih je S'toga zaibra.n;jeno (haram) i i spomi-
njati, a narooiito Kur'all'l. Jedino se dozvoilj.ava
da se ovakve sporomu raldi toga, da hi se olb,jasnila
njihova i da se kooe sa Km' anom ili ha.disom.
grwpa su one se sadraj ne protivi Ku-
r'anu Hi had!isu, a niti. se nalazi u njima. Ni ova vrsta
ilsra:ilijj<ha za nas nema nilkakv.e vanosti nl v.rijednooti,
jfl' se ne moe smaiflrati ar,g.ume:rrtom niti se moe na nJu
kod Kur'ana oolanjati. Za ovu vr\SJtu je A1ej-
h:ilsselam
46
MOiete berl; i!kallwe Itete !i: smeb"J.je od
na. Dakle ovu wstu je Alejhis.selaan dozvo'lio <da se
ilsto onako ikao to se ma.gu ootaile i basne.
Prema svemu gore izloenom proizvoljno
;pojedinaca :koje se Ille zatsn:iva na narvedenim uslovima je
zalbranjeno i ovo je bez iikalkve vrijednosti. Alejhisselam
je o mrom rekao:
'y.t lb: p) J\; 'w-=

,ul) J\;::,;
Ko o Kotlll"'anu 'Ileto Old sebe rekne je malkrur
i IPogodiO. i Ko o Kurr':11ruu bez zna111ja neto rekne, :nek
prijpravi sebi mjesto u vatrl. D3!kle teka kama
one ljil.lide koji na svoj Kur'&n ne
se na po1:ireJbna pvavila i uslove.
Razne vrste tefsira
O tefsiru 91.1 pilsali -Lju<ii koji su se iss'talkli u svim vjer-
skim i raznim dru.gim nauJkama. Svalki od njih je davao
u vailnoot i panju onoj nwci i struci koju je naj-
V>ie voli.o i Ikojom se .najrviie b a v i o. ZJbo.g toga je na-
stalo vie V'l\Sta tedlsira.
'I\ako u Taberlje, Ibni Kesira i Sujutije pre-
vil.afdava hadiska naulka i traldicija <J.li l Kurtubija
je panju obratio fikhSkim JPitaln.jima, te se to
u tefts:iJru na (J)rvi mah. zapaa. Neki ISU islamskli
ikoji su gajilli fJiJkhsikJu .nwlku ilzalbrali iz cijel'()g
Kwr'ana samo ane aljete koJi govore i izdaleka o
find1Skim pittan!idma, te su ih onda lromenJtarisali i rpo-
tanko oibradili. Talkva d1ela .nooe nruz.iv Ahlkaanul-Kur'an.
Od itwnpaniih djela ove vrSte na-jpo2'Jl1a!tdji je Ahkamul-
-Kiur'a.n od Ebu Bekr IDr-Razi.je zvanog El-Dessas (uamo
370. god.) i Ahlkanml-Kur'an Qd Ebu Be!klr Ibnul-Arebije
(umro 543. god.). PrVi od dvojice je
47
skQg, a drugi malikijskog mezhwa. Fahrudin Razi koji
je mnogo volio i'IIDUl-ikclaan i filozofiju unio je u svo.j
tefsbr mrwgo tota iiZ tih naulka u vezi sa tu-
tpO'jediruih ajeta. Zernaherija se istQkao u po-
zmavanju sthl.irstike arapskog jezika, te se .stoga u svome
Keafu najvie bavi obra;dom :te strane kur'arnSke. Neki
.su optt preli red-cm ck> Kur'an sa strane j
spomoouli (pade svalke a koje mje>to zauzima u re-
Ove vrste djela zovu se I'.rabuil.- Kur'an. Od tam-
patn1h djela ove vrote poznato je eljelo Ebul-Beka' el-
-U:kberije (umro 616. god.) pod imenom Imlau ma menne
bi.thir-Ralunan min vuduhil-i'rabi fi demiil-Ku.r'an. Ima
opet tefsira koji skoro u istoi mjeri tumaee kur'anska
ajeta sa svih spomenutih gledita. Takav je tefsix
i mnogih <iruW.h mufesira.
Kod Kur'ana tpotrebno je da se Oldabere
jedna njegova sirana i da se Kur'arn s te strane
Stoga su i neki mufooiri oda'brali. neki filk:hskru,
neki ilmi-kelamsku stranu, te u svojim tefsiriana to kao
najglavnije obrad.ili. Kur'al.l1 je knjiga 1<oja na
pravi tpu1t i vodi na obadva svijeta. Stoga je :najpo-
trebnije ko.d KuT'ana panju obra-
titi toj kur'anSk.oj strani, jer je to .glavni cilj i svrha
Kur'ana.
Razvoj tefsirske nauke i biografije najpoznatijih
muf es sira
.AJejthisselam je \Prvi Kur'an. Od ovilh nje-
govih u raznim hatdiskim zbirkama je
lijep broj. Od toga 'bi se moglo natpisalti zasebno djelo,
to su neki islamski i Osim toga
mufesiM uvijek kod 'PQjedinih ajeta
Alejhisselamovo na prvom mjeStu. Iza Alej-
hisselama Kur'an su :tumaei:li. njegovi drugovi. Jz-
nj:ilh se u ovom pogledu: prva
tvorica haJ.ifa, Ihni Mes'u.d, Ihni Ahbas, Ubejj .Ub.ni Ka'b,
Zejd roni IDbu Musa el-E'ruri i .Atbd'U!ilah .ilbni Zu-
bej r. ovih 51Vi.h kao mU!fesir narjv:.ie se .jst;aJk.ao
48
AtbdwHah. ]bni Al>bas, .za ikoga je
Al-eljh.iss&lam mo Ho Bo.ga
4.!; '-l
Boe, ospood.bi ga u poznavanju vjere i ga tuma-
Kur'ana! On nooi nruziv TetldumanuJ.-Kur';an,< tj.
Kur'ana. Njegova miljenja o tefisiru nailaze se
sabrana i '))obiljeena u razn;im tefsir.ima -koji
voou panju trarlilciji. Nelki od :pooomijtih u;(!anja-
ka \SalkUI}')iili su, ali ne lba I.lhni AibbaJSOva tuma-
Kur'ana u jeidnu 2Jl:xinlru, koja je i tampana i po-
malta I!)Od imoo.{)lffi Ta:fls;itru Ilbnil-Aibbas.
PoSlije generacije Alejhisselamovih diru,g'O'Va te:fsirom
su se bavili tabiim.i i to naj!V.ie Otl1i, koji su ivjeli u
Medini i Kufi. Oni Ikoji su Jivjeli ,u Meki imadi su prill.ike
da od .Y:ooi AlhbaJSa; <mi kOlji su ilvjel:i. u KU!fi naj-
vie su o .tefsiru i od Lbtli Mes'uda, a Medina i
jffit ,grad Alej.hisselamov u k-ome se iva
mena na Alejhisselama i cio njlgov rad. ttabiina
naj'V'ie -se u tetsl.imu spominju Mudfuhid, Ata' i!hni Eibi
Rebah, wime, Sei'd Wulbejr, Tavfus, dlbni
Muzaihilln, Hasan el-Basri, Muhoammecl H:mi Ka'b
Ebul-Alije, Katatle, Zej!d iibni EsJ.em, Mesruk dbmil.....EdWde',
d:l:mi MUISe-jjelb i dru;gi . .Dugo tbi nas odvelo ikalda bi-
smo o svakom Old nabrojenth bar po neSto xakli-. Mooe
se rla se njiih. najvie spominj-e ,Muldahid !koji
sam krue: Ja sam !Pred Ilbc:li Aiblbasom vrildeset puta
Kur'an Drugom IPrHlkom je rakao: Tri puta
sam rpred Il>ni Albibasom rpreao Kur'an ;ga
kod svakog ajeta i ga o njemu.
Miljenja gore &'{Xl<lllenutih trubii<na .o ;tefsiru srubran.a
su u ralZ!nim haldiiSikim i diJelim a, a .pogla vito
u te.fis1tru I1bni Der,ir
Ibnu Derlr et-Taberi
Ebu Da'Jer M!Uhammed h. Jezid Lbni DeriJr et-Ta.beri
el-Ba!gldad:i je jedan 'OO .gila:savi:tih islam.skifh.
4 - TJv-od u tef. i harl. nalllku 49
dio se u gradu Amu!lu Itl JPQikra;jini godine 224.
Slovio je Ikao vrlo sposoban u .kiraetu, tefsiru,
harlilsu, fikhu i historiji, o kojima je 'Velik broj
djela. Njegovi IPOtSlije njegO'Ve tSmrU rpodijelie
broj lista njegO!Vih ,djela sa danima njegO'Va ivota i.za rpu-
noljetnooti, te je da je (l(l1 svaiki dm na-
pisao JPO ootmae.st lista. Najrpo.znatija su mu ova djela:
1. ve1ilki lteisLr u trideset svezaka :pod imenom Da-
mitrl-lbejan fi 'te'vi!li-Kur'an, koji je dosle dva purt:a
tam!Pan u Kal!ru;
2. ve'l1ka historija u -dvanaest svezalka zvana ,.Tarihu
muflO.k!iJl erdi vel-oohija' :kO'ja je najprije U
Lajdenu, a onda u Kadru, a stvorenjem s vi jeta
i .svrarva sa 302. goldine po Htdri. Ova rnje-
gova historija ISe najpouzdanijim izvorom za histo-
ri(ju IPl"Virh islama;
'
3. TehzilbuJ. asar o joo i druga
djela.
libni ..OZerJlr je bio imam na i. samostalan mUld-
tehiJd. Osnwa;o je i zasebni mezheb koji su sli:iedili
kasniji .W se nij e dugo odrao na iv<Xtu. libni
Derior je umro evala 310. gord. On ima radova
i 1\l stihu. su .stihovi:
(Kada 'Osiromaim i zarpad!nem u nevolju, to ne zna ni
moj lbrat, a Ikada s e obo.gaWim, obogruti se i moj
pl'iljatelj. Stid mi obrarz a blargost mi je u mojim
,potraWbama drug. Kada hi mi Olbraz moga'O dozvoliti, lako
bih 1a do !bogatstva moga'<> ldo6i.)
50
i El-Vahidi
Izmedu stalr1jih dJ [pO'Zl'laJtih mufesi:ra ;bijahu i Ebu
Ishfilk Ahmed lb. Mu'hammed es-Sea.Ii:bi en-Nejst:burl i
nLk mu .Elbu Hasan Ali b. Ahmed el-Vahi'<li. Poznat je
SeaTitbijin Et- !koji nadanaava mnoge dru-
ge 1efsire. Seali,bij.a 1je umro 427. god.
Njegov Vahidija slovio je :kao !pCYl.Jlavallac
i sirniakse, a :ilsta:kao se i u tefsilru. Na
poilju tefsira dao je tri djela. NajQPSenije je El-Besit,
i.za njega dolazi ,.El-Ves it, a onda kao 'El-V e-
dtz. Ranilje smo spom-enuli da je Valhidija ml/pisao i jed-
no o uzrocima i IJ)OVOdu '()bjave IP(Yjedinih ajeta koje
nooi ime Esbabun-nuzUil. Od na;brojani!h djela tampan
je i Esba>bun-'lJUZlll i to oba u KSJi:ru. Va-
hidi)ja je umro u Nejsaiburu 4{)8. god.
El-Begavi
Ebu Muhame!d Husejn b. Mes'ud e!l-Ferra' el-Begavi
eo-Srufii, 1PQ211.at IPO'd rnadi.mik.om Muhjis-sunne {koji fe
oilvio 1\mnnet) je II"Od:orn. ;iz mjesta BagSt!r u Horasrunu.
Ils:takao se kao u hadi.!su i tefsi<I'u, a onda
u filk.hu i drugim naukama. njegOIVjh
djela W!no j-e ova:
l. tefsir zvani koji je do danas
ivio vie izdanja u Kairu, I.ndiji ri PeQ"Zij.i. Ovaj je tefsi<r
725. 1g'O'dine preradiQ Arlaudin Mi b. Muha!lllflTled el-Bag-
dadi zvani El-Ha:?Jin i ova!ko dao na.ziv Lu-
babut-'te'vill Li ikoj.i je IP'Uita tam-
pan i !dosta raliren Itl ;islamSkom \Svi:jetu;
2. ::oMesabihus--mmme, hadisko djelo !koje ..se za nje-
gova ivota, a i kasnije mnogo !Tairilo rpo cijelom .islam-
Skom svijetu;
3. El-dem'u lbejnes-sahihajn u ikome 1e ISafbrao ha-
elise koji se nailaze u Bulha:ritiinJu i MooLi:movu Sahii!hu;
51
4. !haiCI:i.slro dj-el-o Serhuts-sunJile u ikojem je k<ao
mudtehid na mnogo mjesta od.stu.pio od mez-
heba;
5. Flt-.tebzih o a:fiijskom filkhu.
Umro u .graidu Merveruzu 510 . . god., a neki vele
516. gad.
Ez.Zemaheri
Ebufl. Kasim Mahmud b. Omer ez-Zemah-eri -el-Hu-
va!tlz:mJit rodio se u mjesecu redehu 467. god. u mjestu
Zemafheru u pokraJini HUNad21mu. Pet !PUta je i-ao na
haod i !Pet gedina ilxmwi() 'U Meki radi 1-e i dobio
naziv Datruil..Uah. Po m!2Jhebu je obio ha!ne.fi(ja, a u alkai-
du zagrijani mu'rterz:i1ija koji je na svallrom korakiu iiSticao
misljenje mu'teziHja i za njega se zduno milagao. Bio je
na u svim znanostima jezika, a
zatim u tefuilru i hmnefLjskom filkhu. NaJPi\<l<m j-e mn-ogo
djela od kojih su najglay111'ija -ova:
L lte<fu.ir ZV'ani an halkaitkit ... tenzil enna-
t1ku run delk<hkit te'vil u <prvt red tefs1ra kaja
stilske 1)1Pote Kur'ana. JerdiJna mu je mana, soo
je lU njeg I_Pisac natfmpa-o mnogo nastranih anu'teziUjSkih
miljenja. Statl'llPan je u Kairu nekoQliko puta, a i u KICll-
kuti je doivio jedrl'o :i2ldanje. Za tefis.ir saan iPisac mu
\Sav radostan to je
,. ., .. ... ... ""'. '' '-_ Y
...;,; 1 - 01
.T..i .. -
lteftsira ima na svijetu, ali, Boga mi, nema me-
kao to :j e moj Keaf. Ako traii !Pravi !PUt,
a iti ga trajno jer je ne:zman;je :k.a.o oolest, a Keai
je !kao [ ijek);
2. u dva 5vestka o tam-
poo u ;Inid:i j i ;
52
3. Esasul-tl>ellaga, a.raJPSkj. ikoji tpalaJe na-
panjlll urporrubi 1U !Prenesenom sm.jS!u. U Ka-
iTu je doivio tri
4. ikoji se najbolja djela
o CU"a'Jtslwj \Sintaiksi.
Stil mu 1e 'Vrlo lje:p. Njegov Be still u njego-
v.im Mekamaana, Abvalmz-zehebu i rl'jelima.
Lrna .i njegovih l ij apih pjec:>ama. svog
Mudara on fPjeva:
-: , .... , !# ",. ,
Jll ;)JJI L. }J:} J
J ,
,, .... ... ... l ... J'
t.J: .W,l...J Lpl .)!1
\ 1 t; .JI,,:.:: 1;;
(Mnoge enske mi kau: 'Xalkav .je OO 'biseT, to 'Se u dva
ntiza iz tProsifPa?' Ja im vEilim; 'To de biser
to mi je njime ui naJp'l.l;ni.o; eto :se IPl'O-
si(pa na ooi.') Umro je u Dui'danu 9. 2JU!lhildZeta 538. ,god.
Fahrudin er-Razi
Elbu Abdililab Muhamed rb. Omm- !b. Hwsejn el-.Beikri
er ... R<lzi Fah<r.udin i!O'dio se u grrudu Rejju 542. ':illi 544:. go-
dine. Slovio je Ikao 111a .glaiSu u Hmuillkelamu, tef-
siru, 'UISU]U, saJfJi1\Skom lfikhu, medidni i iido?firji. 0 tim
j e 2Jnanootilma na(p'i!sao djela od ikojih <!erno istak-
nuti
l. tefsilr zvani Meifaitihu'l...galilb ikoji :j.e doi'ViiO ne-
kolilko izda'll(ja u Kairu. Ovaj se :tefsir <!ec:>to puta spomi-
nje IPod ilrnenom Et-'tefsi.rul-dtebir :(vel!iiki telisir), jer ima
osam svezaka. U tom tteftsiru je ika'lro ve!le
svalka rijetJkost:, a nadviBe ISe u mjernu li!lmi-ke-
la.mske rasprave, filowfska raspravtljanja i a>dbitianje xaz-
nilh .seklta, ikoje <Se ne slau sa

2. njegova djela l() ilmuil.-ikelamu El-
iNdhajetul-ukt11 n ;
53
.3. n!jegO!Va djela<> usuili..,filkJhu El-Mah-
silil i El--Meail.tmc-;
4. f Hozo.M<a djil.a uJhra:ja 1se: El-MUilehhas i
komentrur Ifbni Si.nrutovu djelu El-Iarat;
5. njegova td:Jela o edebu lkomenrtar Me-
aTrijmu Salkltuz....zendu;
6. dljela o medicinsk<).j nauci ubraja se komen-
tar El-Kuilij}atu iz llini S:inatova El .... Kanu.na.
Pored njetgovlh mnogih djela na raznim rpo-
1jima on ima doota lijtWih stihova. Q'ljegovih sti-
hova ISU ovi:
b.:;

(Kona<: i kr.aj ,razuma je O!pet S!t)Ulta,noot,
a dio lj'Uldskih nastojanjlil je za'bllurla. Nae su due
nera$POO.oene !U naim tije!lima, a ukratko na
ovom wije!tu je 1ed,ino i
1
zlo. Od rasprava aijeilog
na6eg ivota smo ,do!biOJi !to da smo sakwpili prazne

Umro Je :prvi dan Baj>rama 606. god. tU
gradu Heratu.
Ibnu
IDbu Muihammoo Abdulah b. Gal1b b . .Albdi.nrahm.an el-
-Mulharifbi aNani libnu At1jje rodio se u >Okolici Granatle
u Stpa:ntji 481. gxxl. B1lo j<e na glasu u tefsiru, ha-
di.su, filklhu i zmanOIStima ararpsk-og jezika. Dulje je vre-
mena sluio kao lkad.ija u Almeriji, se ,pra-
tpnoolavio. Nauiku je koo svoga oca, a onda
kod Ehu A1i i drugih Spanije u
to vrijeme. Umro je u gtradu Lu.rki 546. nje-
54
govih djela je .na gilas izaao .nj!g'Ov tecftsir lpO'd
imenom ?>El..:Muha:rreruil.-vedi:z<t. o ikome su najpovooj-
i:zraz.i!li Ebu Haj'jan, Lilsanuddiln rubni i drugi
U Aili.iru je t3Jll1Pana fPirerada njegova !tetfsira,
koju jie a1itrski Albdurrahman b . A!hm''d
es-Sealihi {785-875). Tao td.sir nQSi ime
...,Devaruru1-hiflan fi !tefiS:hr.i!l-KUJt'an<<, a tamjpan je u
tiri sve<Ska. Osim djel.la u I'h.11u Ati:jje ]ma i 1itiapi.h
pjesama.
El-Kurtubi
Ehu Ailxhlfualh. Muhammed 1b. Ahmed b. Ehi Hek:r lb.
Ferh el-Kur.tulbi je rodom iz a
se kao vrijedan i ,poiboam Najpisao je inrl0$9
djela <Old kO'jih je naj;po!2lllrutiji i najvrednij:i 1te:fi.<;Thr u dva-
naes.t LSveza:ka pod :imenom vel-
-mulbejji.nu li ma tedamrnene minets-s.unn'ef;i w ajifl. .... fur-
kan ikoji 1se maj'bolje i IJ'lajkorimije tef>Sire.
Mjesto ,raznih .be!Sk:oc.isnih on je u svoj tefsir uniiQ
raepra'Ve o eriatslkim odreldlbama i lkalko se one
izvode iz Kur'ana, a lUZ 'to je jo spomenuo ikiraete, i'db
i nasiih i merusUh. N edavno je Kaiil"Ska
ovaj tefsir i diQ said ISU tampana nekodliik.a sveska.
Rakeno je li njegovo bi ahval<il mev-
ta ve aihvathl-ooire. Umro je u Gornjem Egiptu 67_1. god.
El-Bejvi
Nfusirudim Ebull-Hadr Abdulah 'b. Omer e-Sitrazi
-Bejidavi je :rodom hz mj:'S'ta Bejrla' u okolici Si!raiZia. Po-
zna!t je rpod imenom El-.Ka1cH ;(lkadi:ja), jer je bio dulje
vremena kadija u Sirazu. Umro je. u '1\iibrizu 685. goo.
Na !POlju itefsira, hadisa, UJSU'la, i:Jmull-kelama, arapSke gra-
matike i logike narpiiSao je diosta veliik broj djeil.a Oid kojilh
su na jiJ)oz:nart.i j a ova:
l. tetfsir zvami >>EnvC!JI'Ut-tenzil ve esrarut-!te'vil JU
kome .je :iscnpio :gradiJVo a onda ga dopunio
to oo oooo itO iz Razhjruna. 1-efs.ilra N je-
55
gov se t'1ishr OOJ.Jku,:ie i time to je llllclonio sva nastmna
miljenja mu'te!lilija 'kojima vrvi El ... K-ea.f; na neldm
je li:a miilj.enja i ;pobio;
2. El ... Milnbad 'V'rio raili'eno i ras.prootra.njeno '<ijelo
o usuli-filkhu, lk<Yje je sam lkoment.airisao;
3. !loomenlt>ati' d}elu El-Me.sabih od Bega-
vije;
4. kra>tko djelo o i!lmuJ-ikelamu;
5. komentar Ibni Hadiobovoj El-Katiiji o arapskoj
silntaJnsi.
je tefsir, mooe se od tef-
sira, a doivio je mnogo .i12Xianja tU Misiru, Carigradu, In-
diji i Evropi. Ovaj je tedSilr mn'Oigo i !komentall"isan, te ima
nelkdliJk.o tann/paal.ih komentara (haije).
se da de Bejldav1j.a, iaik-o je 'bio vrlo ootao
vremena i nEW-O!Za'laif:. J edanJpu,t se 'U/Puti :u
Tilbriz radi .nfk.ih sv.oj il:l tpOS'lova i ba kada j e :bio u Tib-
rizu, neki 1am01nii bi.jae 5akUJpi () veliki broj
da u .n.jag'OIVoj 1Prifrultnosti o
mm p1ta.njlima. Na lf!ome sastanku hi-o je jedan Old
ljudi jtz.nio jedno teko !Pitanje i tra:io <Xi tPriSutnih da
samo rawgilobe, jer je hio IU!vjel'ell da rna to rpi.tanje
ne moe odgovruilti. Kada ZJb.iolja niko :ni(ie mogoo toga
1
pLtlanja n:i II"Cll2'Jglobitt)i, a kamo li na njega -odig()vorilti, mta-
ne Bejdavija lk-oj-i je obio i u iPO'Zadini .sjedio,
te 1ij!fJO to opil1:aa1je raUJ,g1].01bi i na njega od,govori. Vezitr
veseo odredi mjesto Be'jldavi1i .u ga i
ga je zaij)iJtaoo rarli je dooa'O, Udov.o1j'i mu
govoj Ieilji. Od .toga 'VIremena Bej'davijta uiil'vae
vrlo -lijep glas.
En-N eseji
Ebuil...J3ereka.t Hafizuddi!n Albdutl.laJh ib. Alhrned en-Ne-
sefi sloviiO je kao u hanetfijSko:rn iilkhu, wsulu i
tefsku. naj!Poznatija njegova djela "El-Vafi
o hancliljstkom fiklbu, zatim komentar El-Kafi.
56
Mnogo je railreno i ikome.nitarisano '11degovo fikh-
Sko djeilo Ke.nOlJUd-"Cie!k.arhl< usulsko djel'O El-Mooar.
Paznat je i njegov :tefsia' zvcmi Med.aa-.ikut-ltenzil ve ha-
kaikut-..te'vil u kome je dosta uzeo iJZ Zemahe-
rij'.ilna El-Kearra. Ovaj je tefsir doivio .nekolilko iZida-
nja u .Kairu, a tampan je i u I.ndiji. Hanefije v01le ovaj
telfsir, te se s1ure nj.ime ikod !Preda'Va:nja !tefsi:ra.
Godine 710. doao je Nesefilja u Bajgdad i veli se ua
j e iste godi'l'le i umro. Godina smrti ruje poove
tamo ustanovljena.
Ebu Hajjan
Muhammed b. Ali el-.Endelusi el-Garnati
zvani IDbu Hajjan .rodio LSe u dkolici Grana.de u Span.ijf
654. godine. jo na Zan>adu :pl'OOlavio se kao
njak u .kiraetu, te:fis.iru i arapskoj Kasnije je
odlSelio na Jstdk i se u Mi.stru, ,gdje je mi-
sinskim utenjacima 'Uivao glas. Isprva ma-
likiJSkog mezhetba, a lka&nije, #pOto je doao u Misi.lr, primi
mezheb. Osim atl'a/PSkOJ4 jezilka zanimali su ga i
jezici, a VUJI'ski, 1penzijski i abesinski jezilk,
to .je velilka rijetlkoot lkoo ar<l(p5ik:ih Narooirto
UJpadajiU u OOi njegova d.ie'la koja je .na.rpisao o graanaibici
spomenwtih jezika. N,je.govo dje1o o turskom 3ezik.u &ma-
traju !p!I'Vim ra'da o tturskom iezi.ku.
Njegovo d1e'lo o tursk<ml jez:iku nosi .ime :.ZehMllll-mulk
fi nahvit;.....TU!rik, o Mantjiku[-4lurs ft lisanil-
-Furs, a o abesinskom Nfrru'l-1gaJbe fi ili:sani1I...Jla.be.
Na glasu je d njegov .tefsilf :u devet 5-vezaka zvani El-
-BahiiU.l-mu!hH koji je lkas.nije skratio i na.2Vao "E'I'l-Neh-
nrl-marldu Ova su zajedno tanl(pana u Ka-
iru . su i nj1gova djela o arrupskoj gramatici, a
El-lrtiaf u Ikome je salou.tpio 5Ve to se
trna o araJj:)Skaj .gJramatici i sintaksi.
Ebu HB.'jjan je cslovlio j kao dobar pjes.nilk. Njegova
su ova dva sHha:
... . - ' ., . ., ,
lJ!;_,.)\ )1.!
57
{Moji mi :n1_Pr1jartelji ve1iik.o do;bro i mslugu, :pa nek
Bog ne nikad moje Oni iSitrraamju moje
po!g'reke, pa dlh se ja kilonim i i oni se sa mnom
te sam na taj ())OOti\gao visoki stepen.)
Umro je u Ka-ilru 745. goo.ine.
IbnuL Kesir
Imaduddin llsmari.l b. Omer Hmul-Kesir .el ... Busrevi ed-
-Dimiki rodiiO se 700. god. u okooici :mjesta Busra, za'ttm
se 706. god. do:.selto u Damask i tu .sta:1no nasta!nio. Tu je
svri;io nauke :preti Sill'!ije. se
u te:fsi:ru, ha.diru, ftiiklhu i :tarifhiu. Glavna anu !Struka bijae
hadits u IkoJoj se i ddbio haifiza. Da.no-
noo6n.o orade6i () l)ad!lsu j ,,piuti svoja 'd.i'ela hio 'je :i o.sil:ijepio.
NtajrpoznatLja su mu o"ik djela:
l. !pOIZil<llhl .tefsir lkbj{ je u .Kailr'u dva puta ta'Jl'liPan;
jedanpult u devet svezaka. U ovome svome .tefsiru naT.o-
:parnju ;pojed.inih a:jE#,a A
1
lej-
hisselamovinn hadi.Sima. Kod pisanja <tefsiJra, a i :drugih
svojih djela, IPO'SttllPao je OOriltil&i, te nide htil() da sabere
ma ta 1bilo. Za njegov tefsir kate ;glasoviiti Sev-
karuja, da je od najlbolji!h tefe.ira ail:oo nije i .naj1bd1Jji;
2. velika historija ,ffilama zvana venniha-
je koj1a se .sada tamJPa u Kailru;
3. Ki.ta:buU-Ih.uda rves-6enen fi ehadisil-mesa.ruidi ves-
....sunen, lhadiSko djelo u kome je saibrao e!St !poznrutih
hadislkih zbirki, a onda lk tot:m!U jo mUJSnede imami Ahme-
da, Boeozzar.a i Ebu J.a'l&a J Musantnef Ebnu IDbi Sej>be!ta;
4. Et-Tekmillu J.i ma'r.id'etrl.s-sikati .ved-duaiai ve'l-
-medahil<c o bio:grafijama i kritici hadit.Skih
Umro je u Damas1ku u mjesecu abau'lU 774. godine.
58
Es-Su.jilti
Delaludx:iin Abdurrahman 1b. Ebi Beki' es-
-Sujuti e-Saofii rod:io se 849. 1god. u mjesttu .Asjurtu (Su-
juifu) u Egilptu. j e pred IIllll'lo.gim roameni't:Jim
cima svoga wemena. :se istatka<J u hadisu, 'te ga
jednim od posljednjih spooobnih hafiza hadi.Lsa.
Jo u mlooosti je iiZaao na glas, a 869. godine je
pisati djela u je ima10 veldku te ga,
moda, nije ntko [laJdmato u !brojJU djela. Broj 111jegovih.
to manjih to djela .dosee oko 'est stotina, a u
svojoj biogTafiji koju je spomenuo u svojoj hi5toridi Mi-
stra, zvanoj FLwsnU!l-muhadare ISJ)omi:nje oloo tri stotine
svojih djela koja je dotle hio naJpi.sao, .izuzevi ona koja
je lbio unitio. Ne treba zaborav1ti da j e jo
dugo g{}(tina !Pisao i radio. .g<lavna njegova d:i ela mo-
gu se u.bTojd.ti ova:
l. Tefsirska djeLa. A) tef.sir zvani IDd-Durrul-men-
sur fiJt-'tefsi!ri obil-me'su.or< .k.oji je u Kairu u est
svezaika. On u wom ;tefsiru, !kako se i i z samog imena
razumije, panju ;po]a?e 'llradiciji i hadi1su. B) E[-
-litkanu fi koji je u Mrlsiru i doiJv1o
nekoliko Ovo varuo djelo je narpisalno ikao uvod
u nau1ku. Ima dva sveska i .prema pisca
to bi !bio uvod jednom ogroonnom tefs.iru koji lbi sadra-
vao sve to -se ima o rtef.si'l'u SmtTt j e preteJda <p.i5ca
te nije 10ve zamislti do .kraja izveo. Pored 1:oga !.t-
kan je danas najva:nije djelo '0 ulsuli-'tefuiru u
ilslamsk<Jj C) Lwbabul-JU!kiH -fi
zt11, govori o povodu objave pojed.ti.nih ajeta, a taffiiPan
je u MiS:iru. D) U6te1j njegov, Delaludidiln el-Melha'1lli
(umro 864. g:od.) lbio je rpisati jeld.an krrut'3lk i rzJbi-
jen ter.fisir, koji 'bi lSlUJio kao d-obar :i bio je dQ-
gotovio tefsir IP<)Sljednje 1po'lovice Kur'ana, a .smrt ga tie
pretekla 1te nije mogao dje'lo kraju privesti. Njegov
nik D.lelaJ.uddin Es.;Suju,ti se :svoga
dogotovio je Jtad tefsilr koji je poznat pod imenom Tef-
sirtrl-De'lalejn tj. tefsir dvojice Dela!ludodina. Ovaj je
tersir mnogo i d'OO!e je d<>'ivio oko dva-
dooet izdanja u razndm zemdjama;
59
2. Hadiska djela. njegova hadi1Sika dj-ela spa-
daju njegovi lkome-n.tari hadislkiih zfui-t1ki: Buharij:ina i Mu-
sli.mova Sahiha, Ebu Davudova, Nesaijina i ltbni Made--
tova Sunena, Tirmizijima Damia, MadiJwva Muvetma i
Ahmedova Musneda. Mnogo je raireno i vie !PUita tam-
pmo i :lromem.tarisaTliO njegovo haJd:isko djelo El-Damius-
-sagir .koje saJd.&-i oko jedanaest hilJada lkra.'l:lkih hadisa
poredmi:h a.becedn:im redom. Vano je njegovo djelo De-
m'ul ... di;ev.ami .u Jrojem je htio ..sabrati sve hadise, ga
je u 1:ome iSI!lli"t fPreteilda. T.o njeg-ovo d(jelo uzeo je Indijac
Ali el-Muiteki te J{a !preradio. Ta :prerada je tampat.na
u HajdaJr-Atbadu u Indiji u 'O!Sam. sveza/ka ipOd ime11om
miJn suneni'l-akvali vel-ef'afl, a sadri
dko 48.000 ha-disa. O usuai h&iliiSu je /POml'a'ta njegova El-
fijja ,j Teldriil:>ur-ravi, komentar dJela Et-Takr.ib od
Neveviije;
3. Historijska d.iela. njegovih hilstorijskiih dje-
la naJjjpOmattija su: fi adtbari Misre
vel-Kahir-e o ]fgiJprt:a i Kai-m, Tanihud-hulefa' ,
hilstorija i5>larrwkih hali!fa_ w:emena, Tafbaika-
tuil-Huffaz,< o biogra:fi1ama najzmament1Jijih
njaka, Bugjetul-vurati fi tabaikatH--lugavijjine vem-nuha
o hi'()1grafijama iJ.ijudi koji su :pisaili o araJpsikoj gramail:ici
ili o araJP!Sikim jeziikoo;lovnim na!Uikama.
DUJgx:> tbi na:s odvelo kad lbi:smo htjeli naJbrojcilti bar
njegoVIih djela. Sl1o.bodn-o m'()Ifmo da nem-a
skoro n.iJjedJne nauke Ikoja je tada gajena, a da on o njoj
nije na!PiMo -jedno ili vie djela.
On je bio ;bez sumnje jedna velika ri1j>eiikoot. M'no,gi
su ,ga n(j-e_g1ovi Sla!Weanenici mrzili i ik:ritik-ovalli jedno iz
zavils.ti, a -di'!Ulgo to je tvrdiiO -da je on samootallan mudi-
tehild .k'()lj:i slijedi argumente, a ne qponaa ni.Jkoga
oo ucenjalka. Umro je u Kaill'U, Old ootaJlog svi-
j eta, !H l. gO'd'irne.
Ebus...S!UU.d Ahmed b. Mulhammld el-'1maJdi e} ... Hanefi.
rodio se 898. godine lU jednom selu 1blizu Carigrada. Na-
60
kon SVIrenih na!Ulka sl.uio je Ikao kadi:ja u Brusi, Carigra-
du, zatim je neko V'I"ijeme ibio ka<li-aJsker u Rumelfji, a
kasUje je !pOStao muftija Cal'ligrarla ;gdje je nalkcm to
je dugi niz godina tu slubu dbav]jao i umro 982. godine.
On je jedan Old osmanlijskih Na
zalhitjev sul!tall1.a Sullejmana n<liJ)tsaiQ je ltefuir tpOd imenom
ila mezaijel--kitabi!J. kerim,
da medu bolje tefs:ire, a tampan ie nek01liko 1)Uta u Kairu.
Iatlro NeMasp koj.i nilkada nije imao !J)l'ifl:ike da ivi
Araq:>ima, riJpak je Ibnus-Sutld pjeva:ti
i rpjesme jezikom, koje ce zaootaj.u iiZa
pjesama Ararpa. njegoiV'ih pjesama naj-
poznatija :ie njegova Mimijja.
i Siddik-ha.n
Muhammed th. Aili e-Sevtkani rod!io se 1172. godine
u mjestu Sevikanu u 'Oikolini jemenskog gtrada San'e. Ispr-
va bijae zejdijskog mezheba koji kaooije napusti i
se ivo zallagarti za ehlus - sunnetlski U fikhu se
ne drae ni jedlno.g mer'Zlh!ba nego se oolanjae na ono
to .bi sdboan ra'Zlumio i.z Kur'ana i hadma. Dwgi ni!z go<lina
je bio .lmdija u grradu San'i. Tu je od dvadesete .go-
dilne pa sve do sv01je smrti ikoja 1e zaltekila 1250. go-
dine irio naulku nau&;la djela, fetve i pre-
je :preko stotil11u djela, od kojrih
je najvie rairen Nej'lul-evtar nrin esra.ri MuntekaQ-
-ahlbar<<, k01mentar hadiSkag djela Mun.tekal-ah'har ()d
MeddUJdidin 1bni Tejmije. U ovom se djelu og-leda nje-
gOIV 1pravac je slijedio u fik
1
hu. Ovo je djelo tampa-
no u devet svezaka, a doivjeLo je nekoliko i2rlanja u
Kailru. Pmma.t mu je i tefsir zvani Feth-llll-Kaidir el-da-
m:ilu bajne fen111ejj ir-rivajeti ved-dkajeti min i.!lmit-<tafsir
koji je skoro u Kadru tampan, a osim toga ovaj rte tefs.ir
preradio, dqpun:io i tampao indijski Siddik Ha-
san--han, !koji je bio vladar 'Pokradine Pehu.bala u Indiji.
Tallro tampan je 1prvi put u Indiji, a onda u
Kairu u deselt .svezalka pod .imenom Fethul-bejan fi me-
kasidil-Kur'an. se rodio 1248, a umro 1307.
godilne. I&taJk:ao se !kao u vie na-
61
uka, .o ikoQjima je naJpisao dosta velik ;broj djela od kodih
je oko i tampano.
El-Ahlsi
Ebus-\Sena' Mahmud el-A:lllsi el-Bagdadi
rodio se u Bagdadu 1217. god. Porodica Alusija je jedna
od najznao:neniiti;jlih IPOirodka Iraka koje su se u zadnja
dva vijeka hsiailde na ,polju nauke. Ebus-sena je dugi niz
godina tio u Bagdadu ihanefijski muftija i alko }e kao i
mu :bio meW.eba.
'Na:jpoznalblje mu jre rljclo tefs.iir zvani Ruhul-me'an.i
fi tefsiTil-Kur'ani koji je dva puta u
KaiJru tampan, !prvi pwt u d'Veit, a drugi put !fl trideset
sveza!k>a. Ovaj se teD5ir uibraja bolje tefsire Ikoji sve-
strano ikur'anSkih adeta.
Umro je u Bagdadt!J270 . .gooine. O njemu ika:e je-
datn saVl'eme.ni
'
<, ",
,rY
1
(;;t.: q )
i
[Kau: umro je S!.ilha;buddim El:nlls-sooa' i za njim
nauke, a ja im velim: 'Nije umro onaj smo
samo iizlgwl>ili, a dua njegov.ilh {Ruhul-
-meani) omaje -do sudnjeg da'na.']
Muhammed Abduhu i Reid Rida
Muhammed Abduih.u nxlii.o se u selu Mehailloetum.-Na:sr
u 1288. ,godilne. Naulke je svrio u Ezheru, a
njegovim .bijae i Demailwckiin el-.Mgani', ro-
Aflganac koji je slovio kao dobar !POZU<Walac stare
fiilozafije :i ka:o 2:ag.ri3ani radnik na lilil.lSldmana.
Kasnije j,e Muhammed .Abdu!hu vrio vie Tazn.iih slubi,
te je bio i misirski muitija.
62
Orl kao i mu Demaludtiin bidaile se odao pan-
i.ldeji, te svim 5ilama Illa mu-
slimana i ooniwanju jedne j-alke sveslallllS'ke drlave. Mu-
hamed Ai'b.d'U!hru kao muderris isialkao se u tefs1ru.
Njegova tefsitrska epredava;nja <hila su dbill.no
On o .'tefsiru nije ;bogma koliko napisao. Od njega imamo
jooa;n kratki tefsir Ammeduza, za-tim teMr sUtre El-Fa-
tiha i sure Vel-asTi. Od njega nemamo ni dvugih kakvih
lknji:evnilh djela. Umro je 1323. godd!ne.
n.jegov Kur'-ana nasto-
jao je ill!jegov Muhammed Reild Rida da nan>.ie
jedm .tefsirr toga smjera. Ov!i!.i je tefsix i2rlavao rpootepen..o
u svom llietu El-Mencn-o:, a kasnije ga je i
tam(pao. Dosle je i tamJPan tefsir samo jedne
Klllr'ana u dooet svezaka. Pored ISIVO_jiih d<Jib11ih stra-
na ovaj je tefsir mnQI:{o kr.Ltilkovan nekih naGtranih
rpojedinili ajeta. Reid llida je umro 1354. god.
te je ta.'ko ova:j !f:efsiT ostao nedovren. Sukrija je
na na jezilk !preveo 1edan dio ov01ga tefsira.
63
II.
UVOD U HADISKU NAUKU
Hadi:s, sunwet, ha.beT i eser
' ... . ....
hadis < 1 ) u atrSll)Skom je2'lidru m vije<rt
i govor U hadis'koj nauci IPalk hadis kSQ
ni maz iJina !pOSeibno Tamo hadis Ono
to je Muhammed a.lejhilsselam rekaio, u1-adio ili, vidio, da
neko neto pa S'VOjom utnjom to odobrilo i
ne opomen1W. U harlis spadaju a. one vijesti koje govore
o AIejth.isselamovim svojstvima tj. o .tome kalkav je Alej-
hitSSelam ibio ;po svojim vanjskim i duevnim osdbi!Ilama.
Prema iharlls se na vrste:
,. . .... .. ' , ....
l. l) tj. ono to je AJ.ejlhisse1aan rekao,
JliPr.:
(Muslima:n je samo onaj, od su jezika i t"uke ostaJ.i
l'J.)JUSld.m(l!Ili. mirni i sigwtni.) NajviEje ima had.isa ove vrste.
. . . ' ". .
2. ( :.,.L.....ill ( > tj. ooo to je Alejhisselam radilO,
.. .. ..,.
npr.:
. ,,,. \: ... , .... ,. .... ,, '", '. ,. ,, _.,,rl ... _ ., .. "'": .r-

5 - Uvod 1\l te!. i had. nMllku
65
(A1ejhiSsellam bi obilazio siromane muslimane,
vao ih i prarllio i JPrisustvova'O njihovim denarzama.)
3. ono to je Aqejlriooelam vidio
iJi da j edan mwslimaa1, pa to atnjom odobrio i
ne opomei'lluo, r11pr.:
. , ,. ,,.,
.
Dfilbix ib. Semure: 'Sjedio sam sa Ailejhisselamom
od stdl:ine .I)!Uta, rpa bi dTu.govi tie<lan drugo-
me rpjoerune i tota 1z !Pfdisla.m.Slrog
doba, a on bi wt:i.o i IX>' se s njima osmjehnu().')
4. Na mjestu ddlarze hadisi koji sadnavaju
tjelesne ili ooo'bme A:lejbisselaanove i govore o
Alejhisselamovim svojstvima, npr.:
\ilt ,f: ) .. .a)e'


(Mejhiselam je bio rpo iaJgledu i naj-
ljen:xi po i
(,.Alejihissellam bi dsugo utilo, a matlo se smijao.)
Ova definicija ihadisa je "airena hadislcim
lt'lljacima. Neki Ipak ISmaltra:jJU da hadis dana ma-
renj.e, rte se hadirom :prema nj.i1hovu milljenjJU nazivaju
i i'2lrE!kre Mej!ll.:isrelamov.ilh drugova - aShalba. i timreke po-
iz njih - tiabii:na. Ova je rijebka m jpl()-
f>"Ve
i .. :t , ,.
Su.nrtet ( 4.i:..JI > u arapskom jeziku !pf05turpak i
vladanja. Kao vjerski termin swmet Alej-
h.:ilsselamov rpost'Ulpak i vladanja. Sunnet
66
nekald i cjelOkupne njegi()'Ve hadise, pa se npr.
karte: lPrvi je izvor Kur'atn, a soonet. U
ovom se s.miSlu u,potreblja.va i hadis. U .filkh.u
su.rmeot ono to je rvj.erom i to je
a ni1e stlrogla duanoot.
' ,. ...
l>,pak u MaJPS]rom j-eziku vijeSt, a
u hadiskoj nauci se nekad U!POtrebljava lkao sinonim ha-
disa, a nekad ima ikao to ga ima
.. .....
eser <.}'J(). 'Nalim-e, eser u arB(pSkom jeziilm
trag, ootatalk i vijest, a u hadiskoj nauci ima
nego li had:is. Za'flo se ka!e: svaki je hadis eser,
a svak!i. eser nide hadis. 'Prema 1tome, eser bi viJe-
sti ikoje se odnooe 111a Alel,ihftsse.'la:ma, aShafboe, 'tabiine i osta-
te J.jude. Nekad se u ovom 'UJPf)ttebtljava. i haber.
Zato se hrisrorilku koji se !bavi vije<rtima ruqp6e ah
" r:
bari Cc$ J t...:. l } .
' .
Met:n, sened, isnOO, rlvajet i Ta-vija
iNe zna se da je bi'lo ko u histx:Jtriji davao vWe
sti vijestin:na i qpremije IPOOttllpao u ovom pogledlll kao
ml.lSli:marni sa svojom tradicijom, vijestima Groj-e se od-
nose na Allejhi<>selama i viljesti.llna Ond su lbiJ.jeili
ili !I)amtilli svalku vijest i svaki hadis zajedno sa lancem
ljudi q>re!ko koJih je vijert st4gfta.
.........
Sama v:iJjest Hi sami hadi.s naziva se mebnom
f{j . tekstom, a 1a:nac [jllldi JPrelko kojd.h je ta vtiljest do nas
' .. ::
dola senedom ( .J..:...-1() tbj. osloncem. Ovalkrvo {Pre'niOenje
,_ .,
i hadi:sa naziv.a se < .>\!..o,Y l). Cesto se pu-
ta imad upo.trelbljava kao sin<mim senai.
Sened je kod hadisa VTflo vana stvaT. Po senedu 4
1
iii
- da se ja!S'Ilo izrazimo - rpo vjerodostojnosti,
i rpolbamosti 'lj!Urli, koji ihadis oprenose I()Oznajemo V!j.erodo-
stojne hadise oo slahiih ,;. on'iih hadisa. !k-oji nijesu vjero-
dastojiili. J_ zbilja da sened.a, Bog zna, ta bi se sve
5* 67
u vjeru uwkllo. Zart:o i ika2e vel-iki i.slamSk1ocen1a!k Ab-
dU!llah lb. Mubarek: Sened je od vjere. Da nije seneda,
to i'bi ko htiiO, govoa:-io lbi. U uvodu Muslimow Sahiha
stoji da je Ehu .Jshak Ta.J:ilkani pitao Abdunlah b. MuJba-
reJka za jedan ihadis, lkaikav ge. Abduhla!h ga up.irta od koga
ga je a avaj Od Sihab .b. Hiraa. lPoUJZdan je
na to All::idn.l'llalh, od ikoga .ga je 001 Od
Had.iad b. Dinara, odgovori IDbu JLs.bak I taj je p<)U2ldan,
ve!Li Abdullah, ail:i od koga ga je on Bogme, on samo
ve'li, da je hadis Alejhisse1am rekao, a ne od
k.qga ga je OO!govori .IDbu Ishiilk. Na to AI;dullaih:
E Ebu IShMru, Hadad lb. D.i!narom i Alejhisse-
lamo.m &U brojne jpustin'je, ikoje ni najlbOllje deve ne mo-
gu jprebrodLti! Iz ovog ra,zumijemo koltku su vaJmoot JPO-
lalgaO.i senedu.
Gore ISmo naveli da se ovakvo prilpovjedanje hadisa
nll'ziva ilsnadom. Pored izraza ,postoji jo jedan iz-
,_,.,. - ,
raz koji ima tisto a to je f'ivdjet < '-' .)1 ). Lju-
dd Ikoji na ovaj 'J)l"elWSe hadis zovu se ,.revijama
"': , ; ' .,.
< IS,.JI.)I jpllurall: ol__,')l ). Ravije su dalkle ljudi koji
vaju ;}anac hla sened jednog hadisa.
Musnid, muJI.clld:dis, hdfiz, hud.Me i hakim
U nruslQI\111 navedEila imooa su nazivi za koji se
bave rhadislkom nau!kom. Najnii stepen je mu.sn.id
, . , .
< : l l> Tim dmenom se .na-z.iJVa Ikoji hac.tise
sa n.1iilhovim senedima Jbez dbzira na to da li on po2llla:je
u tih njihovu vrijednost
i ljude rpreloo kojilh su ti hadisi. d o njaga
, _ - .. ,,._.
Iza toga: ,dolazi muhadd.is <..:.. i> Tim ISe ian enom
nazirva k-oj-i hadise i niihovo "stru.Ono
njihovu vrij-edn:oot ,i J.jooe Ikoji ih Po-
mavanje haldisa u .na1manrlu lf'lllku 1reba da bude ovalkvo.
IJ)a da se mogne nazvati naukom. Zarto fikhski
kafu: K-ada :bi neJko oporul)io neto illi 'ule-
mi', ne bi Ill tu grtliP'I.l lj.udi k-oji samo
68
vaju hadise, a ne fPOC'llllaju njihova niti
senede tm hadisa Ikoji ih prenose, jer samo pre-
nije naulka.
Na mjestu ddlatzi ha.fiz Taj naziv
zaiSlu!uje lp'Ozncwaiac ihadisa ikoji 111adma.+i stapern mu-
hadisa 'U poznavanju lhadiske l!lawke. Ova;j !pOjam !!le da
odrediti, a osjm toga mijenja se -i 'J)rema vremenu.
Dem.alu<Mm el ... Miizrli definie pojam hafiza i U
najmonjoj mjeri treba da 'bude broj ljudi hadi&kith,
biogralfije :i ocjene on opoznaje, od broja onih
koje on ne poznaje. llbiJli Se!jjidin nas kae: Ha.fiiz je
O'llaj koji poznaj e !generacije ( hadilskili ljudi
taiko da u rSva.koj gelneraciji bude -broj njemu p02ll'la.tih
ljudi od njemu n1PQZ11atilh. Ne!lci kau: :.Hafiz oe
ona1 koja fPO<Zl1aje matinu hadisa. Iz ovih se de-
finicija daJde ozalk.1j!UIOlti da je ovaj 111a2Ji,v !Vrtlo rijedaik, a
u poznHjdm vremenima, kada se IJ)O'lje ove naulke
znatno !Proirilo, a ono treba :poznavati sasvinn um-
n<XZ:ilo.
Ova tri l!laziva su gl'Si'Wli nazivi <za lj1t1.de rk!oji se bruve
,_": , .
hBidli.som. Neki dodaju naziv hudde i ka!U da
ga zasluuje onaj ikoji tpOZnaje rtri stot.ilne lh.i[jada haddsa,
i hakim <';-G...fl), a z.aslutuje onaj 'koji pozua(je sve
ha<Hse; ora2'Jll.lll!i.je se njilhove tekstove, njd'hove sooede, ikri-
tiku 1ju& i njihove ibiogra:fije. Ova su dva naziva mallo
poonaJta kao strucni nazivi.
lb:Uti na odmet ako ovdje dooesemo nelrolinto vi-
jesti o tome koli.'ko 5U hamsa iPa.mltili i znoalli veliiki
njaci. Ovim se bolje osvijetliti i pojam hafi!Za.
Kae Ahmerl lb. Hal!bbel: Ja sam izabrao orva1 swj
Musned liZ sedam sltotil!la i tpedeset hiljada hadilsa.
b. Mein vefli: Ja sam svojom TU1oam zalpisao
milijun hadfusa.
Buhari:ja jpl'oca: Ja ,pamtim stotinu hi'ljada vjerodo-
stojnih i dvi:j e stotine hiljada slabi1oi'h
Muslim lka:e: Ja sam sastavio ovai svoj Sahi!h i.z
tri stc.llbine !hiljada hadisa ikoje sam
69
Ebu DavtU<i 3cwe: sam pet stotiala hliljada
Alejlhi.sselaillQV'ih a iz tih sam izaibrao one to sam
ih iWlilo u svoj Sunen.
Elbu Zur'a Ja znam na.opamet stotinu hiJdada
hadisa ilroje pamtim kao 'K ul huve1-1anu ehad.'
Ovdje tie !p<)trebno UJPOZ>QI'ioti na to da hadis1ci
njaci IPUita rpod haldisom misle i izreke 11Shaba i ta-
mina, a osim boga isti tekst sa drugim sened(l(lll kao i
ma!le promjene u ttalmtu i'li \Senedu badisa za-
sebnim Zatl:.o 5e ne .treba Ou.diti visini gorn;jih
brojfki i ip]Jtati, gdje su drunrus !f:i toliki hadisi.
Hcu!is kao vjerski izvor
Alejllislsalamov ha.dils idi SUD'lnet je d'OO!gi vj'I'Ski izvor
u islamu. Na !PIVOm mjesbu dolazi Kur'an, a odmah iza
njega sunnet A:lejhisselamw. Na mjestu dolazi
id0ma' , a na ))kijas. Zapravo v:jemki
su samo Kur'an i hl8d.ils, jer J>OISL.iednja dva a?:Vc:xra
nijesu saanastall!ni, se rtemelje i zasnivaju na
ili sunn-ebu.
Da je Kur'an rvjerSki argumalit i i'ZV<>r o tome ni1e-
dan muslilrnan nema i ne smije imati l1!i najmanje sumnje.
S.to se !Pak hadisa, to moemo da su svi dslamslci
.pa :i ISVi s analoon nekih
zalb1udjeolih selklti, koje su se -dd /Pravog !puta udadjHe, slOO:ni
u ttome da de i hadi.s samostadrun vjerSki izvor i
al1gllment. iNa temelju hadisa ili sUillleta isto Ikao i na
temelju Kur'ana moemo da je neto vjernka
dunost {liam m vaditb) i'li da je v.jerom.
(mendub) <illi da je dozvoljeno .(mtllbah) ili aa ga je bolje
n8{PU!Stiti (mekruh) ili da je zabranjeno {hM'arn).
lz saanQg Ku.r'l3ltla razumi1emo da je i sunrnet !Vje.rski
izvor i saanosta,lan eriam!ki arlgumenai. !Prema <tome sva-
ki musliman koji Ku-r'an, a bez !toga ne
nwe ll:xiti musliman, mor.ai IPriamartJi rla je hadis vjerski
izvor i eriart:ski arrgumemllt. Kur'an kde:
70
(Reid: Ailoo vi volite Boga, mene elijedilte, Bog vas
zavQiljeti i grijehe vam O!J)rootiti.)
"_ ' , , , .... >
k Jr}l,tH 'W:
(Ko bude IJ)Okoran jpejgamberu, rt:aj se Bogu pdkocava.)
l;:iij (.
. .
[Sto vam dadne :(naJredi) pej!gamber, to v!i !Primi-be, a to
vam zabra111i toga se ]
[Mi smo pO!S>la'li ;tebi qpomoou {Kur'oo), da
svijetu to .im je ,pos1albo.]
\1, 0,, -?.) 1 U: L.
,
[On (Muhamed a. s.) ne govori od sebe i radr svojllh pro-
htjeva, nego je sve !to ;s&j,a objarva, ko1a mu se Olbjav-
Po:zmaJti SealiJbija kae da ovaj a1et .zna-
da je :sve to Alejhisselarrn u p<>gl].edu vjere
objava'. U DaJri-Inlijinu Sunenu stoji da je Ew.addin
Hassan 'govorio: Dilbr11 je AJlejhisselamu donooio i sum-
net iJSto ikao. to mu je donosio. i Kw'an.
N a hadisu se va mnag'O vjerslkih IPr,qpisa. Kad
hadis ne !bi bio vjerski ilzvor, mi ne !bismo mali kodi!kio
!PUta na dam tl"1bamo iklarnjati namaoz, jer u
Kiur'anru nen;)ia. Bretjposta.V'.ilmo da b:ismo rna neki
ffio0lg11i rrurumjehl da smo !Pet puta dnevno obav-
ljati namaiZ, a1i iz sam<Jlg Kur'ana ne bil5Ino mag[i saznati
ka:lro oba<VJ.jruti n3JffiaiZ. 'Isto rtako ne bismo mo1g-
li (R'rapiise o jer Kur'arn samo da
se :zeka't da1j>e, a n;e !Prua nam !)J()tanlkih :raJZjan!jenja o
tome. Takvih imademo wlo m'nogo, :iz Grojih se
vidi da haJClis 'bez sumnje m<"a .iedno v.reUo
i erialtski ar,gumooaJt. AleJhisselam je svalk.u kur'ens'ku
naredbu prema Boijoj ZSIPOvijedi svijetu svo-
71
j.im d1-elom Hi Zato je JJ/Pr. u pogledu nGmaza
rekao:
\5"" 1)..;
(:oKlarnjalj:te &:alko vidilte da ja !klanjam!) Za obrede hada
de -o9d mene harl2ske ob-
rede! Iz ovoga svega ISe dade jasno da je i had-is
vjerski ia:vor li da se svaki m'llSlimarn mora ,podvng;nuti
onome to ru ihadisu stoji i to je lk!a.o tuma-
Kur'anu rekao ili radio.
H nauka i njena podjela
Na'Ulka o hadisu se dijeli na dva dijela. Prvi se dio
'-"" "" .. , ,. ... . ).
rove l..t! (lt: a drugi dio f':
_",. .. ; .... . ,.
Prv.i dio ili A, sastoH se od Alejhisselamo-
vih izreka i njegovih djela, ntjihovih rpam6eo.ja, prenoe-
ntia i
"' "' . ' ' .
illrugi dio i'li \): r1r: saiStoj.i se Old :pravila po
kojima se /l)(l'Znaju ramne osobirle metna i sened.a i od pra-
villa IPO lkojima se Q)OZ!laje i uslovi prenoenja i opre-
had:isa i S>vojStava njegovih
Svrha prvQg dijela je sabrati Alejhisselamove hadise
i !POOJI.T.l<> :iih a SV'l'ha je poznava1i
se lhad.is mene .primiti, a koji ne mooe.
Dtnu!g:i ISe dio hadiske nauke pored gornjeg naziva ro-
... . , ...... .. , "'"'' , ,.,,, ... , , . ' "' ''.
v e jct l h ... ili ; 'J l JA l L. ,.. . illi ) 'J l JA l .,. )U.,., l ,
, L.. .; ; "-- ", , "-- ."
a .to sve terminologija hadisa. Taj se dio zove jo i
- . )
l J,roo'l a to temellje i oonO'VIlla IPrarvtila

Nan.Jka o hadisu jru sasvim V'ana nawka, Je koriSt
v.rlo velika, jer se na , hadisu osnwa eriatskih
odredaba i njega se !h.ailal od harama.
hadisa imadu .pravila rpo kojima rade,
72
imadu izraze ili termine. St.oga ko se eli
UIPUtaJti; u nauku Hi sluiti hadis<>m, bez-
uvjoettno it'reba nSJj!Prije !pOZnavati tu .termi'!ll()logi!ju, ta !Pra-
vila koja su !kato uvod harlt!Skoj nauci - ,treba da hude
... J , , ' ,_,. , .. ' &
u l e: l 1. .. ili u "! l J " .U.. l ,k. .
..,., , ,, \ "'
K mtak pregled rada o terminologiji ha.disa
O terminologiji hadi.:sa i o pravi'lima to se odnose
na ,prenoenje hadisa i njegovo rruzvila se
U:i:tera:tura. Prvi Iko je o tom natt>isao zasebno djelo
ib:o je iked-ija Ehu Muharmncl er-Ramehlurmuzi (umro olko
god. 360). On je n.alpisao djelo El-Muhaddisul-fasin bej-
ner-ravi ve1-va.i alli u njemu iscl'lpio svo port,rebno
Lza njega je o ovoj vrsti hadi:Ske nauke !pisao
Abdi;Hah (umro 405. god.) aU ni on nije svoje
djelo dovoljno sredio. Pos'lije Hakima hio je Ebu Nuajm
430. god.) koji je na&tavio INid Hafk:imov, ali je i cm
ostavio dosta JPOS1a irza sebe. Na!k.<xl ovih je
bilh Hatiib (ltlmro . . god.) poznati historilk
i naJphsao je o 'Pravi'lima 'Prrooenja hadisa svoje djelo
El-Kiofaje fi ma'rifebi usuli i.ami.Jr-rirvaje i o :poottJlPklu
kod rpreiWIenja had:hsa djedo El-Damiu rJi adabi.:r-ravi
ves-oSfuni'<c Nema Sl<Qro nijedne hadiske struike, a da on
o njoj nije naJpisao fPOISebno djelo. Zart;o o njemu i kae
Ebu Belkr iibrti Nuta: Svak Iko IPrarvo 5Udi, rzma da su
hadiskim iza sasvim pdtre'bna njegova
. ",, J ,,
djela. J >
. -
Poslije Hatma pisaH su o ovoj V!rsti had:iSke nauke
mncgi k(Yji su se koristili H81ti'bovim djeLima.
njih istaJknutemo !kadiju ljada kodi je rodom iz
Cautte (ltlmrro 544 . gold.). On je na;pisao djelo
Ha Ulsuiir-rivajeti ves-oSema'. Uz njeg;a treba
i Ebu Ha:fs el...MejanedZiju Ikoji je 579. god. na;pisao djelo
Ma la jeseul-muhaddise dah:llllhu<.e.
Poslije 1Wih se istalkao Tekijljuddiln Ebu Amr ibni Sa-
lii.h r(umro tl43. god.) koji je hadis u medresi
Erefuj.ji u DamaSku kzxliktkcro svoje (JJ02ll18ito djelo Ul u-
73
mlll-lhadiiS &:oje je u svi(jetu poznato pod imenom Mu-
kaddimebu Iil:ni.s..Salah. U ovom svom djelu on je sa-
brao sve glavne stwri djela, a tame je joo
dodao i iz d'l1.lgih djela to je trebalo. Gcwtovo sva lkast'ldJja
djela o ovoj naud su iai komen;tari, ill.i izv:ad.oi, iH skra-
.., .. ... . '
o "--""' ) ovog llbrti Sa!lahova djela. Nek:i su .ga
i u stihove kao I'l'aikilja i Sujuthja. P0211ate su
njihove ''Elfijje tj. spjevovi. u ihi'ljadu stihova o hadiskoj
nauci. .djela koja su skratena iz Ibni SalalhO!Va
djela nalirpoznaiije tie f.i musta!le!hl ehli!l-
-eser od I'bni el-A.sika1al!lirje (umro 852. god.). Ovo
je djelo lkomerrotarisao sam pisa(:. Osilm ovilh su
vr.i!j'1dna i ova djela: :.Et-Ta.k:ritb !Orl Nevev.ilje, lkomenta'l'
od Sujutije, koji nooi ime Tedd:bur-ravi er-
hu i Tevdihun--nazaT i<Ia usulill-eser
od Tahir eO.-Deza'iorije.
Rad oko S'(J;biranja hadisa
Radi laJk:Se!g pregleda moemo rald oko salbkanja ha-
ditsa i rad o :hadisu IPQdtjelilti u eSt ,perioda:
L had1sa najpamet;
2. sabiranja haddsa u njige;
3. sabiranje hadisa zajedno sa fe'tvaana ashaba i Jta-

4. pisanje hadi'Sikih zbilnk:i;
5. odvaja111je vje'l'odostojnih salhilh hadilsa ru poseb-
ne 21bi.rke, i
6. J<.omentari!Sanje pojedilnih hadiskih 2Jbir1ki i nj(ho-
vo
I. hadisa 11apa.met
'
.A'le,jihisselam joe imao !Pilsaore ko)i lbi fPO nje-:
govoj naredbi zapisali svaku suru i svaki ajet 'koji bi bio
74
dbjaJVljen. Tako de sav Kiur'a!Il u Alejhis9ellcwm.ovo doba
bio !PQPisa!Il i alko nije ibio srubran u jOOilu 21btrtku, u .pooeb-
nu Gmjigu - musha!f.
S hadisom je hi[o Hadis tnrl.je bio po-
pisan ni<ti saJk.UIPljen u knjilge, nego je ,rprenoern od usta
do usta. Sam Alejhi.sselam je bio zalbran:io da se haldis
pie. U Muslimovu Salhi.Jhu stoji da je Mejhisselam rekao:
- J J , - '' ,
J _ul )1 tr.SJ
(Nemojte od mene pisalti! Ko na.pie to osim Kur'ana,
neka to tp01brie! od mene, u ,grijeha ni
smetnje nema.) U!Zr()k ovoj z<librani 1lei u tome .to se
A1ejhiJSselam hoja.o, da iSe togod to ne spada ru Kwr'an
ne bi umije5allo u Kuor'an. Uzrokom ove zafbrane moe se
smatrati i to, to je u .islama vrlo mrulen broj
ljudi rpoznavao rpismo, ipa je rtrefbailo taj ma'li broj rpimnu
vjetih ljudi obratiti samo na pisanje Km'ana, jer je
gllavna stvar !billa 1pobpuno svaiku lrur'a.nSku
Kasnije je Alejlhis.selam dozv.oUo, da se i h>aidiJS
Uzrok -ovoj <lOZ'Voli bio je to to se rastarviti Kur'an
od AlejlhisseJlattnovih i to to se Alejhis:selamov::im
nastojanjem q:>ilsmenost !brzo proirila 1 :broj !f)ismen'ilh [ju-
di zm.atno !(Smatramo da je slUIOaj sa zal!'obljeni-
cima na Bedru dobro p()Walt.)
Da je 2Jbi1ja Alejhi&selam .kasnide d02vo1io da se i
ha.dis 'J)iSe vidi :se i iz Katda je Meka ol9Vo-
jena, Alejhisselam je odrao jedan govor Nakon
govora jedan od tprisu1ln.hll po imenu Ehu S.llb. zatra!io je
da mu se :taj govor narplle. Na to je A!lejhi&Selam rekao:
N<a(pilite Ebu $ahul U Sahihu
stoji da je Ebu H'Uii'e!]<re rekao:
e. \11, J;_ }i.<:( J J.; e.
(Nema medu Allejlh:hsselamov.im drugovima niko da pam-
75
ti vie hadisa oo mwe ooim AlbdU!laih lb. Aanr, jer je on
pisao, a ja nijesam 2'llllaO tPisati.) U Ebu Davuid:ovu Su-
nen'l.l stoj;i
' J, ' ' '' ' If" .: , k" ' -) V. ' _ V '"'t ' "" ' " ... T ...
;ill _r) e._. IS-' oJ-' ....,..:."1 l ...:.,..o : .._p\.11 .J..J .r' a. l c./i
# .; .. .. "" ,
J5 l '}li:; '.11
, . "" ..
:;: J \.o
:.1,r'i':
-! .... :::: , .... ", ... ,.
..:;>- \lt e;..?:
Alhdulah 'b. Amr b. '*-As: Ja sam !Pisao sve to
sam ad Alejhisselama pa me
i ll"ekooe mi, da n-e (Piem sve, jer je i klejhiooelam
govori i Ikada je i kada je ou srd!N>i-. Na to ga
ooustalllem od ,pi:sainja. Kasnije to spomenem A:lejhisse-
lamu, a on ipO(kaa:aMi 1p'l"Stom u svoja usta, mi: ta!Pii,
jer :taJko mi u je ruci moja, ne iallazi
m.oj'ilh usta neg011i dstiJna.) Abdulaih b. Amr je jo za Aled-
sastaviQ jedn'll Ikoja 'je
hadisa JPOZI'latla pod imenom Es-Sadi-
ka (;,.hUl) .tj. d&tilnllta. Tu zJbi.nku u.nlllk Abdullah
b. Amrov Amr b . . Suajb od svoga oca Sua.jba a ovaj od
' .; .. # ' ', , , J
svoga djeda AlbduHah ib. Amra ; _..( .... ,.,. '---:-"!;.J v .. /)
". " .
.. ".. " ,. ,. ". ....
<!,""":vo.;-:} .:.r ,/ y.\ Na QVU .su se zbirlou oolanja'li sva
imama: Elbu Hamfe, Satfiilja, Malik i Ahmed
iiJ:mi Hrunlbeil. Ova zbilika danas u cijelosti ne rpootoji nego
se nailazi po .ra0nilm 'hadiskim djelima .
.U. sabiranja hadisa u knjige
.Kako SrnQ gore reKili. ib'i!lo je j.OO za AlejhiiSSela.m<>va
vremana ljudi koji 9U rpisalti ha.dis. i 5albia"ali .ga u ikmljige,
..
76
ali je dtpaik to jedna rijetkoot, jer je hadisa ootalla
samo u ,pa.Illtenju . .Pravi ha-
d:ilsa u lkn.ji,ge 1pada u 100. godm.u 'PO Hildr.i; dalklle
devedeset godina iza A1ejhmselamove smr.ti.
Brvi ikoj i je to !J>L'ta!nde pokrenuo i dao !POVoda da se
hadis sklJlPlja u bw j>e vrijedni haHfa
Omer b. Abdu'l'azitz (vladao od 99-101. g-Od.).
Jo ;prije njega !bili su to polkuali haiiie IDbu Bedu
i Om..er, aili .nijesu thSlPleli. se da je Ehu Bekr bio
sabra.o P1: stotina hadi.sa !Zaltian ih je dao jer
se bojoo, a1ko ne .m01,gne salhra<ti sve hadise, da svijet n>e
od:baci one .koji ne budu U njegovoj !Zbia:ci. Taikoder je i
Omer .Oio naumio da sal:loe<re hadi.s, adi i oo :iz
ra.2lloga od toga odustao.
Karela j e Omer tb. Abdul A7liz IJ)OOtao haililfa ZS!Pazio je
da postepeno ixwnriru ljudi koji ro Alejhissela-
ma i od njega ll1.D'l.age harlilse. Qpazio je da izumiru
i ljudi koji su d'l"UUggve, a osim
toga vidio je, da se i la iTiltL Zalto je on
izdati naredbu da se srubke hadis.
Nekalko oko 100. godine 'PO Hidri rpisao on svome
namjesrrilku i kadiji u Medbni Ebu Be!kr i.bni. Hazmu: Po-
glledaJj pa to Allejhlisselamovti.h thadiisa !'POPi& ili,
se ja bojim da ne fPOllU'U ljudi. Nemoj iPrimati :ni-
ta ooilm Mejhisselrumovih harlisa. N elk ljudi ire
nan.tlru ne bi li oil!i. mji ne znaju. NaU!ka !pro-
pasti sve dak ne !pOOt tajna. ostalog on je na-
redio Ebu Bek'l' ilbni Ha.zmu da pqpie hadise :koji se na-
laze :kod Amre Albdurrahmanove i Kasima sina Mu-
hamedova, a unuloa hwli!fe Ebu Bekra. Pisao je i
osta!lim svojim namjesnicima u glavnim gradovima da se
i ani pobri;n,u oko salkwpl.janja hadisa.
Kliie se da se tPrvi odazvao njegovoj na<redlbi l'bni
Sihalb e!Z-Z'U'hri {U!ITIJI'o 124. god.) koji je slovio kao vrlo
u Hi'CtlJazu i Samu. Sujutija u 5VOjoj Elfijji
spaminje ovo ;i kae:
77
III. Sabiranje hadisa zajedno sa fetvama ashaba i tabiina
Zatim su mcarti koje su pored Mej-
hisselamovih hadisa sadrava!le i fetve ashaba i tabiijzna.
Prvi! koji su ovaj il"ad biM su:
tJ Meki Ibni {umro 150. god)
U Medill'li Ibni Ishak (150) i Malik {179)
U Basri Rabi' ibni Sabih. (160), Seid ibni Elbi ArUbe
{156) i Ha.mmad iibni Seleme {176)
u Kuii Swfjan es-Sevl"i {161)
U Samu ENzali1ja (156)
U Vasitu Huejm {188)
U Jemenu Ma'mer (153)
U Retiu Derir i'bni Albdulhamid {188) i
U Harasamu Albdullah ibni Mubarek (UH)
IV. Pi.sanje hadiskih zbirki
mijenia se .sabi-ranja
ha.disa. nastoje da -odvoje od miljenja
ashaba i !etvi >ta!bhlna. Prvi koji sy ovim lJ)UJtem Jm-enwli
bijaihu: Ubejdu.Uah ibni Musa iz Kufe (umro 213. god.),
Musedded iz Hasre (228), Esed il:mi Milsa (212), i Nuajm
ilbni: Ham:mad (228). On.i svoje rz:birke Musne-
dima. Iza ovih Sllijede Ahmed Hanbel {241), lshalk
i.bni {238), 05man iibni IDbi Sejbe (239), i drugi.
V. Odvajanje vjerodostojnih u posebne zbirke
U svim dosle spomenutim hadiskim :zJbirlkama pomi-
jealnd su vjerodostojni, dobri i slabi h<adis-i. CiJta,lae je
mogao jEd:i!no na taj vjerodostojne i dob-
re hadise, alko je IJ)Otanko iiSlpi tao svakog raviju i pregle-
dao da u hadisu nema mana koje bi mu
vjerod.ostoj111oot kmjile. Ko bio za ovo soosdban, nije
mogao ni vjerodostojne had,jse od s'ISJbih. Pre-
ma tome se pO/toraba da se put alaka. Staga su
78
nelit-i hadiski izdvajati vjerodostojne (sa-
Wh) hadfl:se i sabiJ!'lalti ih u IJ)OSebne i2lbirke. Prvi Ikoji je
kren'UJO ovim putem 1bilo je 'Ehu Nbdillah Muhamed b.
Ismatl eJ..;Buhari (256). On Je u svom hadiskom djelu, koje
je na cijelom sviliettu /POZI'la'to, sabrao doota velak broj yje;-
rodostojnfh hadisa iz svih vjecrske nauke. Za
nj.im se poveo Muslim 'b. -ei .... Hadad, a za ovom dvojioom
jo velilk -broj hadi.Skih kao to su Rakim, Ibnu
llibban, tbn u Huz,ejme i dru,gi.
Vl. Komenta.risanje pojedinih hadiskih zbirki i njihovo
i dotjerivanje
/PO je zlatno doba sabiranja ha-
disa. U njemu su ivjeli had.iski U nje-
mu su nilkle najtpOZnatije hadiske zblvke, a onih
,._-:.. ,. ,_,"",.... ,.,
est ( ikoje .su .o5lonac svili islam.sk.iih
ruJalka lkasn1jiJh doba i koje s i:zm;zetkom u sebi vjer-
no gotovo o.io Ad.e}hi&Se1amov
Sa zavre1ik'Om /Prestaje sa-
bira!l1je harlisa, a dOiba !k:omentarisanja glavnih
hadi.skih i doba njihova ddtjerivanja
i 'Oilakiavanja da hudu to Ovo doba traje
sve do danas. U <Worn ,periodu je niklo na hiljade hadi-
skih djela koja se 121e dadu nabrojiti.
Razne vrste hadislkih zbirki
K.od sa
1
bimnja hadisa u zbiJ'ke haddski su
imaH vie Nelki su sabirali na jedno mjooto ha-
dise koje priq:lov.Ljeda jedan sahabija {Alejhisselamov
drug) lbe.z ob:tlka .na to se oo.n.oee rti hadilsi. Zartim bi ih sa-
habij.e poredaH Iljpr. /PO njihovoj prednooti; najprije bi
dooli hardisi hulefai-roidina, Olllda hadisi ostale aer.ei-
-mu'beere itd. Ovakve se ;z;bin':ke nazivaju mu.snedima
,., . ,_" . .
<
1
_ -J l), a !imade tih wlo mnogo. ih je u svojoj
Er-:Risaletuil-mustatrefi n:albrojio od eOO.eset. . .
79
Neki 6U samo sa!lrall vjerodostojne {sahiih) hadise,
poredavi ih IPO poglavljima. Ovakve se 2lbirke oow sa-
' "' .
hiM11Ut a iiJnade ih doota, iako manje
nego mtuSileda.
Nelki su U(lel:i pqgllavlja filkha i salbral!i hadise koji se
na nliilh odnose. Ovalkve se zbirke zovu SUnenima
' t

Nak::i se nijesu samo na 'J)<)tglavlja
nego su u svoje zibirlke unijeli poglavlja iz svih .grana
islamske naulke. NfPI'. spomenuli su hadise koji se odnooe
na ), sva :poglavlja tikha, hadhse
kojd. se odnose na l!:ef.siT hadise :koji se Old-
nose na ivotQpLs < c?)G:n :,
, ,.
Ovakve se zlbirke n31Zivaju ctamii11Ut (t.
DrugJ. 6U qpet UIZ Atlej.hisselaanove hadd.se $1Xlminjali
i ashaba i fetve tabiina. Ova vrsta hadiskih 2lbir-
' . ...
zove se ?1lltt8annefima. ( o l l ).
Neki su ;poredali imena svoj.ih ili imena ashd-
ba illi imena dnug.ilh ljudi abecednim redom, a onda kod
svakog imena thadise koje pri-
'... . ,. "
pOV'i:jeda. OvaJkve 2lbirlke zov;u ( r----t l >
Osim gore :ruavedooili lP<> kojima su pisane
hadiSke 2ibiitke, .ima jo mn<Ogo raa:nih koje su sebi
uzeli za rpodlogu raa:n:i hadhsa:. Mi smo istalkmuli
najlavnd:jre od njih.
NAJiPOZNATLJE HADISKE ZBIRIKE
A) Djela imama
l. Mu..med Ebu Han.ife (umro 150. god.). Ebu Hanife
ruje so'bom naJpi.sao nijednog hadiliskog djela iako se slu-
io had:isom i Iza njegove smnti na,.-pisali
su rmnogi hadiske zlbiTke, koje su nazvane :.Mu-
snedi.ana Hanire. U ove aJbirke sabraH su one hadise
80
'
u se senedima nalruzi ime Ebu Hani:f.e. :Petnaest
ovaikvih mumeda sabrao je u jednu 2lbirlru Ebul-Muej.jed
E:l.-Hatib el-Havarizmi (umro 655). On j-e tu Zbirku ;po-
redao .prema rpogllavlj;ima fikha i nazvao je Darniul-me-
sanid.
A:
2. Muvetta' ( U:_,.ll > Malikov (umro Muvetta'
uitveni 1J)u't. Ovu je zbirku napisao sam Malirk i
dugo godina je dotjer.Wao i ,predavao. Zbog
toga s.e malo razlilkuju koje su od u raa:-
ndm vremenima Tazni. Najpo2matiji Muve.tta'
je onaj to ga od Maililka Jahja
b. Jahja el-Lejsi el-..E:nd.elusi (umro 234)
,,'::",.,
U Muvettau imade Olko sOO.<a:rn stotina hadisa,
a osim tfiolga oalazi se mn-ogo iiikhskih koje je
Moadi'k svojim na a'l',g"Umena!ta koja su kod
njega bili priznarti objasnilo. U Muveftau tPOred sah.i.!h i
mu:ttasil ha!Cli:sa ima i nek:ctliJko murse! hadisa i nekoliko
.... ' ('. .... ...
bez seneda Muttasill hadlsi koji se na-
laze u Muvettau ubrajaju se najvjerodostojnije
h adis e.
3. Musned Safiijim .(203). Ni Safiija Ikao .ni Ebu Ha-
nile nije napisao mlllSl'leda. RaZJlika i
Ebu Hanife je u tome, to je on iza sebe ostavio lijep
broj djella, jpa d. o hadisu. Njegov je mtllSl1ed sastavio Ebul-
-A:bbas el-Esamm el...E.mevi 1(umro 346. god.) i u njega je
u:n:io hadise koje je od Rebi' b. Sulejmana,
Safiljlina, a lkoj i .se naJJ.a:ze u Safiijimim djelima
El-Umrn i E-1-Meb.swt. Osim Musneda SafiiHna nalazi
se jo jedno hadislko djelo IPO imenu S1,.1nen Safiijin u
kome su saJbrani hadisi k<>je .pripovijeda Tahavija od Sa-
fiijitna Mu:renije. Oba su ova dijela tampana.
4. Mu.sned Ahmed b. Hanbelov (241) koji sadri oko
40.000 hadisa, a neki vele 30.000. On je lU svo.j musned
stavio samo ane hadhse, na koje se fPO njegovu miljenju
moe osloniti. Pored toga u njegovu se musnedu nalazi
i slabih '(datf) hadtsa. U ovom musn.edu ima i hadisa :koje
je dtidoo Ahmedov sin Albduhlah (umro 290. god.) i ravija
6 - Uvod u tef. i had. naU!k:u 81
MUS11eda Elbu Bekn- el..,Katii (umro 368. ;god.) i to obojica
sa svoj.im .senedima. Athmedov musned je bez sumnje
jecmo od naj.glC})vni.jilh hadiskih izvora.
B) El-kutubus-sitbe (est najpoZ1Ultij'ih hadiskih zbirki)
l. Sahih Ebu AbdiUah Muhamed b. Ismail el-Bu-
harije (266). .Potl})uno ime ovog djela je:
t' .

Buiharija je ovo sastavio za 16 godina i kae se da
u nj nije zapisao nijednog hadi.sa, ddk se ne bi ok!UfPao
i dva :rekatta na.marza i hst.ilhare Sve je .to
iz velilke qpreznooti oda u svoje uvrsti
samo 0010 to je sasvim $ravno i vjerodootojno.
Buharija IJ)Onavlja na vie mjesta mnoge hadise u
svom Salhihu. Uzevi u ol>zir ponov!l:.ime hadiLse .u ovom
djelu ima 7.397 mwbtasil hadisa, a ne
ljane u njoem.u ima 2.761 merftl' hadlis. - ..-& e,
, f;'_.L\(. t ..
2. Sahih Ebul-Husejn MusLim b. el-Hd.ddad el-Ku-
ejrije (Ul) . Ova zbwka, obzirom na vjerodo-
stojnost, dolazi odmah iza Buhruri.jlne Zbirke. Neki je
pre!flpootavljaju i Buharijinoj J'Jb:ilrci. U Muslianovu Sahihu
ima Qko 4.000 !had.isa ne ponovoljene. Muslimov
se sahih odJliJmlje time to su svi senedi :pojedinog hadisa
i sve mahna .salbrane na jedno mjes'to.
Ova d'Va djel.a zovu se jednd.m imenom
tj. dvije vjerodostojne :lJbi:nke. N}ihovi su aut-Gri u njili
unijeli sam.o .ooo to tie iPO nj.ih<>vu miljenju vjerod.o-
_, (; ,
S't.ojno, a to su hadisi je sened sastmjen <J..-:.), a
nj-ihovi IPOf!puno ,pouZdani ljudi. Osim
i salhahija, k.ojd hadiis od Alejhisselaoma rprispovjeda, je ,pot-
puno poom.at. Ovo je lbto nj-ihov Uvj-et kod sa:b-iiranja ha-
dilsa, se u hadiSkoj nauci zove izrazom :.ar-

... fc.. \\1-'1'-''l'-- .l.-"-"'- ,...t-'
3. Sunen. Ebu DavUd Sulejm:an b. E'as
nije (275). Ebu je svoj Sooen saStavio u Bwgdadu,
....,
82 - < .... "
-- "'" .... t.
- " ,., n.. ... r. -
gdje ,ga je pred njim mnogo ljudi. Podnio ga de na
uvJd i Ahmed h-. Hanlbelu, kome se svidio, te ga !PO-
hvali<>. Krue HartitM>ija: Ehu Davudov Sunen je bollje
neg<> ii su Sahihi !Buharije i. Mu&lima i u nje-
mu ima vie filkha nego li u Ga'2lalija veli: ,;Do-
voljan de za Sunen Ebu DW'Udov. ,
"' ..., .. .. 5.A.'t>C? 't:\ 4 e. c-r; ... .._ .::.e- , .. ..,._, 5<,c. '"" '-'
" ...... !> ... f,E' -" ... piai'} \ 1'8 "1>1 ....... --'1>1
' "i. vzamt Ebu lsa. e!t-Ti.rmwi.je {279). Ti!rmizi:ja- je
osim f:ilklha u swj Dami' unio mnogo drugih
iz vjerske na'Uke, te se stoga ovo dielo i natZiva damiom.
Njeg(YV se Dami' adlikuje tiane, ro je i:zJa svalkog had'isa
njegovu vrijednoot, je nSIPOtnenuo imena
ashaba kojJ hadise pr.l,povi1edaju i to je u fiikbBitim
pogftavljima objasnio i miljenja ilmam:a: i as-
halba . '-'-l .... ,,.,...{'\..);;:-
1
1 c l:>
'" \Lt\",.' -
Suajb en-Ne-
(303). Nesaija je sasta'V'ib jednu hadioo,
koja je poznata pod imenom (velliki. sunen),
a zatim ju 1e na zahtjev mnogili JPdjaif:elja skratio. Ovo
manje se petom !ZJbWkom od
poonatih zbirlti i nosi naziv i Sunen. Ova
se odl.illruje Jtfune to sva SUJnena u
njoj imalde najmanje slabih hadisa, a i time to
na mniag.im mjestima 'J)Qtanllro objanjava lfa2li.laenje pre-
... ' ' .,.. .
nooiilaca ( JI..,::_,JI ). t., ... S?cs1
6. Sunen Ebu A-bdiHah Muhammed b. Jezid Ibni Ma-
de el-Kazvin:ije {275). To je esta 21birtka od onih
( ._.f)\ pozna/tih zbi!rtk.i. Sadri oko 4.000 hadisa u 32 gl&ve
.
i nekifh 1.500 !pOig!avlja U ovoj z:l>irci ima i dosta
sla!bi.h hadiisa, a1li pored je dosta vrijedna.
-



Nedti haldi.Ski da je svega pet glav-
' ". . ... } ' . .
n>ilh i !p021Ilatih hadiskih zbi.rtki e;_ . l' l '":"":..s::::Jr ). Od gore
srpomenwtilh est orui !Oidlbacuj:u Sunen od Il:mi :Ma.de. Neki
6* 83
o.pet u'Zima.ju na esto mjesto Summ Darimijin mjesto
Tibni .Ma..:letova SUltl!ena, a drugi qpet Muvetta' Malikov .


U Buharijinu i Muslimavu Saihihu nijesu saibrani svi
vjerodostojni (sahlh) had:isi. Stoga su neki hadi.ski
njaci nastojali da one hadise koji su vjerodostoj-
ni, a nijesu ih Bufharija i Muslim u svojim
Sahmima. ovih se Ebu Abdilah
el-H:k:im, zvani lbnJUl-Bejji' (umr-o u Nej.saburu 405). On
je Zb.iTku harlisa !koj.u je nazvao Et-Mustedreku
ales-Sahiihajri t(iDopU!l'la i MUS'l!ian<Yvu SaihiJhu).
U ovu je zbirku uvrstio hadise koji odgovaraju uvietima
BIU!harije i Mmlima illi thar uvjatima jednog od njih dvo-
jke ili su po miljenju vjerod.ostojlni, :pa makar
i ne .udov>Oljavali uvjetu ni iednog od njih dvojke. Po-
red u Mustedrek.u imade broj slabih ha-
disa, a za nelke su rekli nek! hadi:Ski. -da su i
- lani. Haikimov MU:Stedre!k je !pl'eradi>O i skra-
tio, <Ybjasnivi i vrijednost svakog hadisa sa svoje strane,
Semsudtdin ez-Zeheibli .(748). Ova je prerada poznata pod
imenmn Telhisul- Mu.stedrek .

...
Hadise gore spomenurt:ih est zoirki, kao
esbu Muvebta', salbrao je u jedruu cz:bir.Jru Rezin
b. Muavije (535). Njegoyo je djelo tpOZI'lato pod
imenom Et-Ted:rid. da ovo nije bilo 'ka-
ko treba sreruo ga je kasnije Ibni
iEsiJr ('606) li ,namiu.l-llsul mi.!l1: ehadisir-.Resul.
i])lmi :Esilrovtu preradu je 0iP1f; sk.Nutio A:bdurraftml.a!l1 I.blnud-
-Dej.ba' e-Sejlbani (944) i nazvao Tejsirul-vusul.
Ill. DRUGE NAJPOZNATIJE HADTSKE ZBIRKE
l. Su.nen Bejhekijin (458). Bejhekija Je napisao dva
su.nena: :.Es-Sunen!Ull.-drulbra (Veli:ki sunen) i Es-SU:lle-
nus-sugra (Mali sunem). NajfPOZilatiji je veliki sunen koji
84
, ....
je prema rasporedu Murenijina Muhteoora
o afiiljSkom filkhu. Ovaj sunen sadri .gotovo s:ve hadtse
koji se odnooe na filkihske i se medu ve-
like hadi'Ske zJbirke (ima deset debelih svezruka).
2. Sunen Darekutnijin (385). U ovom sunenu je pi-
sac sabrao gaTib haldi.se koji se odnose na fhlclt.
3. Sahih Ibnu Huzejme (311). U ovom djelu je rpi.sac
uvj.etovao da saoeTe samo vjerodostojne hadilse.
4. Za Ibnu Huzejmom se poveo i nj.e_gov Ib11JU
Hibbcin el-BUSiti. (354) te je i on jednu zbirku
vj erodostojnih hadisa koju je na neobican dosle nepoznaJt
i narzvao Et-Tekasimu vel-enva'.
5. Mu'dem Taberanijin (360) Taberani je sastavio
tri mu'dema: velilki El-Mu'demul-dtebir, srednj i E[-
-Mu'd2emul-evsat i maili El-Mu'demus-sagi!r. Veliki
je posredan po imenima Alejhi&selamovlih drugova i sa-
drli oko 60.000 hadisa. Sma-traju ga mu'd:emQm
Srednji je poTedan po od je pisac
sluao hadiJS; n jihov 'broj iznosi Oko dvije h'iljade, a sa-
dlri oko 30.000 hadisa. Ovo je djelo i sam !Pi.sac nm01go
cijenio, }er je u njen mnogo truda ulo.w. Mali mu'dem
j e rporedan 1prema pilsca, .broj iz-
nos'i dko hil.iadu; od svalkQg je spomoouo IPO jedan ili dva
hadisa, te 'broj haJdi<Sa iznosi oko 1.500.
BIOGRAF'IJE NAJPOZNATIJIH SA:BERACA HADISA
l. Elbu Albdi!llah MaHk b. Enes el-Himjeri el-Asbehi.
Njemu :pri1pada naziv Imamu Daril-thidre (Ima:m
Med'ime). Rodio se u Med:ini, gdje je kasnije i dje}ovao
i 1ri'O na'U!ku. Na glas je i2Jaoo jo Vrllo mlad. Sam bi
rekao: Ja !Ilijesam i.roavati fetve ddk mi n1ie
sobnost sedamdeset ljudi. Malo je lj-udi
kod koj:i:h sam ja a da se za svoga ivota nijesu
na me i !Pitali me o pojedinim stva<ri-
ma. Prilpovljeda se da ga je Ebu-Da'fer dao
85
zato to je zastupao miljenje da zakletva IPOd
presijom ne vrijedi. Kae se da su <ga naprijaif:elji dlde-
vetali dia je s tim svo.Hm htio ida !Prisega
koja se pod prooi1om daie ha!lifi nije vri1edna. Time su
tome njegovu miljenju httje'li druti
boju.
Kada je HarU:n er-.Remd doao u Medirnu
na ha.ld, IJ)osloo je svoga imami .Maliku i zamolio
ga da sa svojim Muvettaoan i odclati preda-
vanje samom hailitfi. Mallik je .to Oidlbio odgowrivi: Na-
uci rSe na noge dolazi, a naufka drUJgome ne ide. V ti jedini
je halifa uvaio CNO MaHlrovo miljooje i robom dOao
pred Maluka, te sa ostalim sluao Ma.JMrovo predavanje.
Ne 11na se ko je u CNom Malik ili Harun, all su
obojka znali :ponoo i velroin:t,l nauke.
Sa 'Svih sbram.a svijeta 1judi su hrlili .da Mali-
kova predavanja. NaJjmamenitiji tPr1wvjedaX': Muvettaa,
Jahja b. Jahja el-Lejsi ibio je iz dailekiog ID.rrdellusa. Mn01gi
5matra1fll da <Se rna Mali\ka odnose AlejhiS:Sela-
move
0 ;tb.; _J:_Y :_,.81 01
... :; . .tP (
(Naskoro bi moglo vrijeme da svi}et putuje radi
nauke, 'Pli da ne niko;g od Me-
dilne.' )
Malilk je umro u Medini 179. godine, a bilo mu je
oko 90 .gOJdina. Kalda je umro rekao je S'lllfjan b. Ujejne:
!NjJe i.za sebe na zeml.H ootavio nikog sebi rarvna.
2. Ebu AJbdillah MUihammed b. Ismaili. e!-Buhari el-
_.Du'fi je rodom Rodio se 194. godine u Buh-ari,
a 210. je krenuo da tadan1e islamSke zemlje tra-
ljude od bi mogao sluati hadis. Pu.tu-
jue1 proao je Horasan, Iirak, Hi.dlaz, Sam i Misir. Jo
kao mbd istalkao se u !POZnavanju had.iisa. Kad je doao
u BISigdald sakurpiU su se u hadisu sposdbni rrjudi i htjeili
dknlalti Buh.arijinu sposobnoot. Uzeli su stotilnu ihadisa . ..
'
86
te njihove senede i metn-e, a onda m !J)Odije-
lilli desetorici ljudi. Ka:d j-e Buharija duao njili,
pristupio je jedan ,po jedan od $)omenute desetorke i
pttao za h.adise. Bluhari'ja je svakom oo1(ovo-
rio, da ne zna, a kada su se svi i prestali vie sa
.p.iJtanj.ima, onda je Buharija i nabroJao sve ha-
dise za .koje su ;ga ,pilta;li llfPOIZOriwi ,g'dje je u kome po-
greka bila i !povrativi svaki sened svO'Ille metnu. Tim
se pokazala njegoVJa i svi su mu
nost.
Rri k<>ncu iJvota povratio se tU BUJhruru, svoje rodno
mj-esto. TamOInji namjesnik HaUd b. Ahmed ez-Zuheli
pozvao ga je na svoj dvoc da ,predaje svoj Sahih njego-
vim si:oovima. Buharija se sustegao .i rekao da ne mooe
poniziti nrauiku nose6i je pred vladarska vrata i da ne
moe rpredavanja za njegove sinow, nego
alko etle slusa:ti nek )prisustvuju sa ostalim svijetom. Ovaj
ga je odgovor doveo u talkvo stanje, da 1e morao naopu-
9titi svoje rodno mjeSto i krenuti prema Semer1k.andu. U
mjestu Harten.k dVIa ferseha datleko od Semerfka.nda za-
telcl.a ga je smrt Ramazanska.g Bajl.t"aalla 256.
Iza sabe mje poroda. Bio ie sa;svian
poboan. bi W;ivao u Kur'ana. Bijae
srednjeg rasta, mrav i maa.o crn<>manjoast.
Osim Sahlha n3J):Jisao je joo lllTliOgo djela iz hadiske
nauke, od kojih istaknuti ova:
Halku-tf'ailiil-ibad, rE!t-Tarihul-&ebir, }>Et-Tarilhu!l-ev-
satt, !Et-TatrihUJS--sagir, Ref'u!l-jedej.n, >El-!kirn.etu haJl.-
fel-imam, itd.
3. Ebu Ail:x:l1Hah Ahmed b. Muhammed b. Hanbet e-
...Sejbani. Majka mu je kao doola iz Mer.va u Bag-
dad i tu ga rod.Ha 164. gOO,me.
N alkOill svTenih nauika slovio je !kao najp<Yl.l!l!atiji
njak u ha:disu u sv<>j.e vrijeme. Dovoiljan je ddk:umenatt
njegove u njegov Musn'ed. Kada je
imami: Safi:ija dooao u Bagdad pridruJio rotU se Alhmed
b. HanJbeQ i kori9tio se njegovim Kada je S.afiija
irzaao iz Ba:gdada r.ekao je: Nijesam ostavio u Bagdadu
pdbonij'E!g i Old Ahmed b. Ha::nibela.
87
Kada su se Mwteztlije bili osilHi i izmijeli pitanje o
Ahmed lb. Hanbel se !protivio i istakao
se kao branilal'! ehlus-oonnets'kog meiheba, te je radi to-
ga bio i zatvaran i za vrijeme ha1ife Mustoosira
220. godine.
Njeg1ova predavanja ilz hadisa sluali su naj,g1aoovi-
tij.i hadiski kao Buharija, Muslim i dru.gi.
Ahmed bijae visok crnomanjast starac, knom obo-
j'Ile brade i kose, IPUn dostojaootva. Umro je u 12.
rebiullevela 241. godine. Na njegovoj denaxi je prisu-
stvoVtallo bezbroj svijeta. UikO!Pa:n Je u hagdadskom tgrdb-
lju llrod Ba:t:nt!l-Jlanba. Osta'V'i.o je dva ma: .&a!:tha i A!bduil-
lalha. Satli.h je ibli10 !kadija, a AbduLlah od sv.og O'Ca
njagov Musned.
4. M.ws!im b. el-Haddcid el..J{cuej.ri
en-Nejsabu'l'li. Rodio oge 204. Hi 206. g.<>dill1le. 2eljan h-adi-sa
prqputtovao je Iralk, Hidaz, Sam i Misir. Nekoliko je pu-
ta dola2lio u Bagdad.
On je krenuo Bulharijinim stopama i smatrao se nje-
gov.im Buharriju joe mnogo cijeniio ialko u uvo-
du svoga Sahlha 'k!ri.tikwje njegov postu;paJk kod
vanja ISahi!h<( hadilsa.
Umro je 25. redeba 261. godiJne u Nejsaburu, gdje
je i ulkQ'Pan.
Osim Sah:iha nruphsao ie io djela, od ko.idh su naj-
poznatij a ova: kebir, E'l-iDamiu
vab, 'Kitalbu!l-esmai 'Vel..Jruna, >)tKi:talbull-ilel, tKitabul-
-vulhdan, Kita-bu JV1hamill-muharddisin.
5. Ebu Davud Sulejman b. E'as es Sidiistani. Rodio
se 202. :g"Oidine. Hadis je sluao od pozmaltiih i
hadiskih u'<!enja1ka u Hi'daa;u, Samu, Misi'lm, Lra!ku i Ho-
rasanu. Od njega su hadis Tirmirzija, N-esaija, sin mu
Elbu BeJkr, Elbu Seid :m:mu1-A'ralb1, Ehu Aili el-Lu'lw, Ehu
Bakr h. Druse i drwgi'. Ova JPOSljednja trojica su ravije nie-
gova Sunena.
se da bi Elbu DaV'Ild obicavao Ja sam
sabrao pet stotina hill1ada harlisa, a iz rtog broja sam iza- .
88
brao one to sam i\h uvrstio u ovo svoje i broj
i1.mosi 4.800. Spomenuo sam sahlh hadise i ooe koji su
im i hliizi, a od svega .dosta su k!oji
eli svoju vjeru hadisa:
1. 'J G: \i 1 eJ 1
; . ;
{LjudSka djela su prema njihovim
2. v-,
(U dobra islamSka djela jeidno.g gpadoa qa se
kloni onoga to ga se ne bite.)
(Ne moe musliman biti 'J)ravim muslimanom dok
ne bude elio svome bratu isto to sebi eli.)
, t , "" '. 'J ,. t ' ... , .. ... ,} .. , J , ' ; .J - " ' ... .. ..
4. ..;.. J y l (. ' . . :J J eJ l
. je objanjen i haram .ie obja:.n.jen a
njima imoa sumnjivih &tva1:1i ... )
Umro je u Basii 16. evala 275. godine.
Osim Swnooa IPO'ZI'lata su mu i ova djela: Kit<i'bwl-
-merasil, Kdta:bul-karder, En-Nasihu vel-mensuh i
<ir.uga.
6. Ebu Isa Muhammed !b. b. o.S.evre et-Tirmizi ,rodio
se 200. gOO.ine. Hadi.s je od poznatbilh ta-danjih hadi-
sikJ.ih a od Buha..rije. Na glas je izaao
sa svoj1m jalkim koje ie prelo u poslovicu.
Pred smrt .je bio i dUigi niz godina tako slijep
predavao je hadis.
Umro je u T1itrmizu 13. redeba 279.
Osim Damia po2ma-t mu je i mnogo rairen Kita-
bu-ema11 o tjelesnim i duevnim osobinama Alejhisse-
lamovim i Kirta:bul-ilel.
7. Ebu A.!bdli!Uah Mu!hammed b. jezid IlnL.i M.ade el-
-Kazvini er-Rebet rodio se 209 . .god:ne. hadis
89
1propu'tovao je Irak, dolazio je u Basru, Kutu, Bagdad,
Meku, Sam, Misir i Re j. Slovio kao i haifirl:
hadisa. Umro je 22. Tamaza..na 273.
Osim Sunena tPQzniClJta su mu i ova djela: Tef.sil!'ul-
-Ku>r'an i Et .... Tarih.
8. Albdilrr.ahmaln .Ahmed 1b. Suajb en-Nesdi. Rodri'O
se 215. godine. Poto je po proputovao tadanje
islamske lin-ajeve i hadis, bio se
u Misi-ru. Pod staroot je bio otiao u Damask i tamo me-
ljudima koji su jo !bili zagrijani ;pristae Omejevita
najpisa;o djelo :.Hasaisu Ali (Odlike h. Mi.ie) to je iza..
maio ma-se prema n jemu. Nelk:i su traili
da: im neto o Muaviji, ali im je on odgo-
vo-rio, da Muavija lllema tih odlika i vrlina pa da bi ih
on m01gao sabrati, te je to joo vi!e masu rruwalli.o. Je-
danfPUt ga je masa 2lbog ov.Q(g'a napaJJ.a i istUkla u dami i i
u Damasku tolilro, da su mocali nositi. Veli se, da je
odaiflle odnesen u Meku i da je tamo umro u 303.
gdddne. Ovo 11avodi Da;rekrutni, dolk libni JulllUS, historik
Miis:ira, kae, da je Nesai1ja 'Umro 1
1
3. salfera 303. u Pa-
lestini.
Osim V1JJiko'g Su.nena 'i ma1.1og lk.O[jli .je IJ)02mat IPod
im'l!mlm .Etl-"Meulditelba fP0211aJta !Su mu dlj ella : 'H asfrisu
Amel.u:l-jevmi .i
9. Elbu Muihaaned AJbdUJllah b. Aib:::Lir:NI!hman ea-Dari-
mi tse 181. goldilne. Gotovo 5'Vi
onih l9etst 210ram.endrtih hadhslkili 7Jbitt1kli su
N arr)iSa'O je Sum tl llwj1 se lllekta!d '$10IDi!n.i e i lP'C*i lime-
nom musnooa, >Et-'I\ed\s:iir i El-'Dami'. Umr.o je 8. zwl-
hidleta 255. gooi.lne.
10. Ebu Bek:T Muhammrl !b. lslhatk Ibni Huzejme en-
-!NejiSalburi LSe 223. god!ine. Njemu JPI'itpad:a: !na-
:ziiN (lim-am imama). se iistakao
ehln.xs-6Ulrlln'Ert!sk1!Pl'avac i da se ne >re'wi.li
i da se ne 'Ulda!j.u1e oo vjerm:ih i!zvtoii'a.
Uz Sahili se i njegov Umro
j-e 2. 311. godi!ne. ,
90
ll. Ebu Haltirm tM uh!ammOO. Ib.ntl- H ilYbcin .et-Te.mirn i
el-Bu.sti; smatra re Ibni Hu-rejmirnim. Saibd:ru.Oi: i
hadis obmao gradove i mjesta od Sa& na :istoku
do Aileik1Sarlrllrilje na Neko v.rl1eme bilo je i
u Setmerlkalnd!U. On rne bijak 19aallo UIOOnd.ak i halfilz hadisa
nego rprav'i u IPu.nolm sm.islu !(We se
u :fiilk!hu, je!Ziooilm maru:JStima araq:JS]rog .1oezilk<a1 medicin-
Skpj Q'lnaaloot:i, 'i tada zna-
nostii.ma.
Osilm Saihi!ha kujeg ramije spotmmu!l!i l'll8fPi'Sao je
na iStot'ilne tddela, kolja su ve6:Unom prqpaila l Od
njih su na gl>aru i saiOwv.ama ova: .,Kiltalbus-
--siik.at '(O ipO'UI2ldanim hlaldJ.sa), >..Kiiitalbuid-
-duafa' 1(0 slabim hadilsa), Revtl.oatwl-
-ulkaila' o 1debu i ahllabl. Ow je fPOOlJtiadlnje djeik> i tam-
pano.
12. EibuJ.-.KaSim S.UWetjman b. Ahmed et-Taberani tro-
dio \9e 260 . .gl(Xtine u Akfi. Zeljam hadiSke naulke ia.o j'e
vooinlu Wlam:sldh Osilm Igen-e mu'de-
ma .n!8.1pisao joo velliik. broj, djela li ;oo glO"bovo ISVe o !haldi\SIU
u ik;oji se 1bi!jae u!iV'io. Umro de 28. zullk.a.deta '360. :go-
dit.n:e u 101. godrl.ni 51V'Oga iV1qt'ta.
13. Ebud ... Hrusan A\lii. !b. Omer ed-Darekt.t.tni 11-Bagda-
di. R<Xli.o oo 306. go!d.ilne. Po mulhadi'sa obiiao }e
zem!lje had'is. SloV'i.o je !kalO u
hadi.Su, lk::itr'8.etlu, gramatici i edebu. Naq>amet je
mao 'dfuvane aTa,pskiih Umro je 8. zul-
lkadeta 385. gbdilne u Bag!dadu. Osim Sulnma m-an>isao
j:O dosta dj.ella o h.aldJis:'lroj ttlatt.LCi.
}.4. Ebu A1bdiillalh Muhammed h. Aibdihlah Iibnml ... Bejj>i'
el-Ha:kitn Ul-iN"-eijlSialhuru :rodio se 321. gQdiin:e. Putavao tie
ooiblitruti hadhs i i.staikao 'Se Ikao glaoovfut h.alfiz haJd'iisa. O
hakllisu je na{J)iisao 'Velik \broj djela i ru Ktelilma 3e imao
narOOitt ;uspjeh. OSim fPOI2l!lalta: su mill djela
Historija Nej\9ahura, >Eil..Jkihill, FedailTh-
-Srufii i druga. Umro je :U salf-er.u 4()5 . . g().diJne.
91
15. Beki' Ahmed ib. el-Bejhek.i rodilo Sie
3-84. Njega smabraju Hakim<Mrm. Sa-
hams velilku je uslugu Ia!ftilijSkom na-
pc:Yse i wlamskom ifilkhcu oo!p6e. Obim dva SU!Tlena naipisao
je jo ll.llliltJgo harlisldh djela Old kojih se ncljvje 5!PO'ffiilllju
!Dela:illun-nrubu'V'W, >Eil-'1Smau ves-silfa.t, Surubw:-iman
i dr.uga rdjela. Unwo j 10. durmarleltulata 4>58. gOOine u
N ej!Sa>bu!ru.
Podjela hadi.sa na mutevatir, mehur i ahdd
Hale& se !I1IDe u iri kategorije:
l. Muteuatir. Ovaj se na'Ziv i ova vie
u 'llfru1i-fillOO.u nego E u jer nfi.je
usuJi...Jhawa umanoviti da li koji ha1dils daJe pot-
(XUlno wvjere<ntie hli ne. M'llltevatir je cmaij h<l!diis Qroji pri-
poMijelda .od w do kr:aoa ISeiJ.eda t01l:iki
bro.j }}urli da --u;qp6e 10e mO'emo pooumnjati Ill njoep;O'VU
istini.Jboslt. Prema tome mutevati!r -hadis dalje JPO!ipuno uvje-
' .... , ... ' , .. "
renje< 'c5)J;::JI Uvjett de da se tU svallroj gane-
raciji dOt'tronog hadisa tdliki ibr()fj ljuld.i
i da se oruo bo :se tna 'tati rprirpovjjeda !bu:de oon:i:vail.o
na j u :illi s1Ula!nli:u 'Uima.
, .::- , , .. J.,
Mutevatir se idij'eli na !dva ldijela: a) ..s-.b....WI _;1_,..:11
- /
tj. same rijOOi w multlevati:r ikan 'l1jpr. hadrus:
(Ko na me slate nek f[>clipravi mjesto u
, ..... ... "' "' ' '-'
valtlri.) i ib) _;l _,_:ll 'tj. sa.d.rarj hal<:ili>a j-e mu teva-
/
tir, maik'ar \Salllle i are lbhl.e takve. Kao !PI".imj.er tO'me
nelk. nam rpoo'lllli .diioonJe rwkou 7la wi!jeme d<YVe.
To se u tbliru siotilnu hadisa, 'ialko Iti hadisi. ne
gooNQ.re o jedmom nego JO II'arzmim u
raJZ.nim prilikama i sa ll"8a..lrim Multevatlhr hadlisa,
o.n:ilh druge 'VJ."Ste, imade dosta vetilk. broj. O mu-
teva:b:ir had:isima su napisana i zasebna <el,jela
92
Kod mutevatiJr hadisa se mo.e oldrad.i1Ii Jro-
lilki je broj lj'ltldl fP'Oibrd>an u svallroj jer se to
ra7Jliikluje fPI'etnJa pr'l
1
llikama i ldkoltnost1ma. Gla'Wlo je mje-
r.iliJo da nam muttevatilr ldtafje sig.wno uvjerenje. Pored to-
ga neki su UVljet<Wailri 5, mekli. l O, .nekli. 12 1r1eki 20, neki
40 iltjudi i'trl. Zbog mg.a bo mute<vartir daje rpo.t.puno uvje-
ren3e i '21!1anje nije 1potrel:mo .raaprav}1atti o
vrijedn!CISti njegov.iJh Netki kau da se
lood mutevat!ll" v.ij:efSti ne ;urvj-etU{je mi ruslam
tj. mogu biti i nemws1ianruni.
2. Mehu:r je 3Jj hardils koji ima broj se-
neda i <bo vie od dva, ali ne dostie stepen mu1evart:ka.
OvakJo ovaj fPC)jam ldefiiln.iu ill!Oerujaci usu'li-fi'kiha i nazivaju
' ,. . , ,.,
ga j oo i ilmlnom mustefkHu:.. l 1). Mehur kod
ka lhardisa je haJdiiS koji je ttlli!lOgp ;po7ll1at i ra.Siren
hax:liiSkiim illi me<tu :?ornekaJd se n.azi<V
mehwr UJpOII!r.elbllliava i za ome hald.hse koj:ima se svijet, ma-
karr l mnogo ISiliui, {pa :imali ti lh.ad:si svoje semede
illi ne, lb:ili vjerod.astojni tilli ne. NfPr. hadisi:
- . .
' .... ., .,. ' "" .,.. ,tl ., l ,
.w .Jf if
mogu se !pO ovom Z!aldrujem !Ila-zvati mehur hadilsima iako
su sa:mi 1po selbi neistiniti.
3. Ahad su !Prema m.i1jenju hadisa svi ha-
disi llliQesu mutevatir. Prema tome i mehur spada
u iliarl. Ahad lh:adill9i mogu biti vjerodootojni li rldbri, a
mogu ibiti i slalb!i i ll1edistinilti. Zabo osmo duni, da bismo
sa.zruaUi 1111jiihoV1U Vll"ijed!noot, ispita, ti mj i!hove senede i druge
otkoilinosti k<>je nam .u toan<e mo.g:u
Podjela had.isa abz:i.rom na vjerodostojn.ost
Prema miiltienju hadilSikih u6enj.aik.a hadisi se
dijele 111a .tri 'VII'Ste: sahth {vje-
93
rod.<>s'Wjrun), hasoo (doba'f) i daii (slab). Neki hatHslQi
n}aci diljele hadlise na dva ldi{jela: sahlh .i ldaif. Rrema nji-
hovu miljen j u has en hadisi spadaju u gTUJpu sahlh 'ha-
di:sa, te pTeana tome sahih kod nj.ih ima -ire
1. Sahih. Sahili je o.naj hadis koji od dl1lgl()g
lpOteni i sigurni !lju-di, a uz to nema 111Ji.-
kalkve :Skri vene m rune niti se rpr.oti'Vi .od sebe haiCiisu.
Prema tQiffie brebaju uvjeti rpa rla cj 1dan harl'i.s
bude sahih:
a) '..;t .-;1 tj. da lanac ibude sasla!v-
/ -
ljen, newre!kinwt. To da svaki rJX>jedilnac u l.a:ncu
hude hada.s <>d sebi
Orvaj uvjelt tre'ba da se .na1aa:i od
do 'k'I'aja sen.eda.
' , "" ... . ,
rb) .;_l l Gpotenje) tj. da ha-
' ''"'
disa hudu tpolb.oni _,_._:JI l i JPr.is.tojna oponaamda < "'"-',.,JI l
Pod se da se runih
djetl.a i velikdh grijeha i da ne ustraje mi u vremrju malih
gri.ieha.
' .. ... ,
e) \. :. tl tj. da sva!ki Jpri!povjedae bude dabro hadi:s
. :- ' . ;
UJpamtio (.tome se !kaiJe J ili da ga bude zaa>isao,
.pa -to kod sebe da ne bi .ko mijenja'O i isprav-ljao
",. /' ' .. ,
i >
. .
... l -
d) _.il.JI r.).<. tj. da ha:dis nema kalkiVe sktrivene mane
koja se a1<a pr-vj mah me moe zarpamti, a ikoja bi lkimjila
vrijednost ndeg<Ml.
e) t'j. da se tog hard:isa pro-
tiiVi sa svcvjim tpr.ia>o'v!jetdanjem od sebe prilpovje-

Rrern:a ,toane harl!i.s iz ispad-
ne jedan illi vie alije saihrilh. Isto taiko ne mo-
e biti oohih ooaj harl.is 1Pr1p.ov.i-jeda rovjelk: koj.i kll'i
vjer9kle !PI'OJ>ise ili 6ovj5k Ikojega ne 1pomamo iai
94
!kojli. mnagQ i 21bog roga gnijei u fPI'i-
pwitjedanju. OSim ilxltga, !kaftro reirosmo, !Ile smije re
povijedalnje jdlnog sukdllljravatti sa !Pripo-
vJEidanjem !kojii. je od njega illi s pri-
vie Ne sr:oilje ,biJtli .ni wivenih
,. ... . ...
1llaiila koje se :nazirvaju J-l.:ll .
0\llakav se thaldis rove (sam !PO selbi Vljero-
.... J "'
dootlojaiil) .za: ral2llilllru '(lVjer.oid.oStx>joo, 2JOOg
drugog lhadisa). Sah!ih l1i gajrli.bi je haldlils koji je
sam ll seDi ddbaJr ), ailii mog v.ie fPU1Jeva lkoj!i.ma
je do na5 dopro 1P11je se !Ila &terpen :sahlha.
;2. Ha.sen. Hasan h001s ,je doota .blliz salh.iJh. hadisu. Od
sahlha se :rai7Jl:ilkJu1e u tdliko OO mu nijesu
OOiOI1ilk:o 111.a g[asu Ikao to ISU u saihiha. Ovalkvoo:n ha&su
,; J" ,..
se lk.a!e l .il .:".- (sam !PO sebi. dobaJr). Dalkile kao i kod
... .
sah.iha i o VIdje tpOStOij;i o _,8 ";...:(dabar 2J'bog dn.lgDg). Ha-
"'"" .. ,..
san li gajrl.hi onaj hadis nema svih wlova hasan
h.adisa, alii rZJbog vi.Seg lbroja seneda IPEIOlie se na sterpen
hasen harlisa.
Neki harli(<&;. klod. ocjene po-
"'"'"',>"'"",
j'E!idfu:ilh !hoadisa itnrarre: "'e::--"..:"--.> ili Ovakve
iaJ:raze lima '\lP()'tlxel;jljarvati Tilr.mizija u svome Dat..
mi.tu. Ovo ma6i da dotiooi sumnJja rla lli tie ilw!dis
d1l':i ::hlaoon, a :moe i .t;o da 3e [prema dedznarn
sane.du sahih, a !Prema dirulgam hasen ili da koid nekilh
haWSkilh. iUOelndaika saruh, a !kod drtulgilb. haoon. S!pomenluti
j2lrazi mJOigiU imalti SVlak<> od tri vet
,prema III\jleSbu.
l sabili :i h.asen hadiSi sl.'t.We Ikao vjerSki.
te se rroogu ddkaziV'albi vjerska pl;tam.ja.
l sahiib. i hasm ha<Hsi se .qpet fPO .jaXfuui ,rlWJI:ikudru U
vie kategorija. iNa:jsiJgu.rtl!Lj.i. ISaihilh !hadisi su oni Ikoji se
nafta2Je u iB:uiharljil11u i iU Mwilimovu Sah!itru, .zatim <mi ikoji
se nallarz.e samo .u za.tim 001i ikoj.i se na:lawe
samo u MtJSlimovu Sahihu, oni koji
uslovima Buharije i MuSlima, zafli.m oni koj:i
samo ruS!Dvima :koji odgOIV8ll"aj:U samo
MUSlima; :za!tiJ;n oni Grojd ne usJnvi-
ma Buharije i Mluslima, a1i lih h.adiski sma-
bmj'll sahih hadisima. Od ovih sedam vrsta sah:ih 'hadi.sa
i najsig:ulmiji su lhadi.si IPI'Ve v:rme ikoje harliski
namilvaju .;_-,; "'.3'{.: h.adisima.
,
Tilr'mitQja u SV&m Oamiu mn01g.o h31Sen ha-
d.ise. Hasan hadi5a ima dosta i '\I Ebu DaVludovru.
3. Daif. [)ai.f Hi slabi ha.dm je anaj ikome rredootaje
makar jEdan ruslov Broji se 1.raqj Jtcd sablilh d hasan tharllisa.
DariJf se ltlliO'e IPodideiU!ti na vie vrsta, llroje se
raaJWllruj.u u s1albosti. Neke od tih vrrsta imaju i
imena. :naziv-e daif hadisa Ika-
snije.
DaM lhadi!s n e kao acrg:u.mena-t (delill) niti
se nj,ime ddlm21ivati rvjerska pitanja.
PodjeLa hadilsa obzirom na metn
Hadilsi dbziT.oan na me1m. mogu se IPOOide'llimi
na tri dijela:
, ..
l)_ t) _rl l - merf'il'. To j-e 'had:hs lk.oji se !Pfilpisude i
cdilasi na TlU spadatiu njegove nje-
gova lll!ieeova oddl:xrenJa J harli.si g&.VOre o
njemu.
Ova IV1l'St.a ihoadisa se .IIl()(e jp'Odijeliti na dva dijela:
a) -:-\,'.:e_:,.:; i b) "Merftl' lhalldkatenc j.e onaj
hadi.s kojti. se rzft>Hj.a pr.ijpisuje Al.ejbisselamu, a ailerft1'
hlufkmen je onaj !Mdhs tlooji na pogJ.ed nilje merfu'
ali se ia;>aik 5ma!t.Ta da dma 'Vriljedlnoot llllEil'!f1l' hadisa.
u lhiukm.en
a) .Kada jdan od Ai1ejhissel.amovih 1tMi
smo '1xl i to za 'V!rijeme .Alletihisselamova ivota. Ovo
96
se meMd' stoga to se stnMrs. da AJej-
h:lalelam rm to amao i da je tf.1o pretm"Wi. odob.r.i().
b) Kada 111eki od Ail.ejih.iaseilamovtih rekne za
oeit:o se na vjeru: To nam je ll'lMe&!no illii
To nam je zalhraindeno malkai- i !loo je oo
naa'OOk> illi zabramo, 3er se ma da je u
vjeri samo Alejllriaselam.
e) :K-ad lroj,i lkai7.e: :.To
i to je stmelt, jer ;je samo Ailejhi.sselamnv SUinet u vj'1ri
ddk.>az. .
d) Kada od A:lejth.msela:rn.ovdh lk.ale ne-
to o se fPO ne lllliOIe govoritii IkaD npr. kada
llleto o sudnjem dBit11U Jli Ova IV'l"Sta hadisa
se mer.fti' rhadmima, jer se smartra., o tome
po 'l)allOOti 111e da je dobi&l.i Allej.hilsseilamov
drug to od A!lEtjlhissellama mro.
' , ..... "'
2 . ...A} _,J l - mevkuf. To je se pripisuje
jEdnom. od dl'IIJgova.
' , .... f ."
3. t)a.lll - maktu'. To je vijoem in se pri;pisu.je
jednQm. ooVJjelk:.u .od gene!"acije !lroji su AJlej-
hissellamorve drugove i <Xl l!ljlifh badis sluali iCtabiitni).
Od ove trJ VIl'Ste je hams samo pr.va VT.Sta,
dak 'd;rugoj i tt:re6oj VTSbi !PI'itPada iilme eoot".
PodjeLa hadi.M obzirom na $ened
Obzilrcxm l!la sened hadisj. se na I!lll'l.CJgO vrsta
lroje .imadu IJ)OSEbla imena. !lljib se SJPO-
m1nju ovJ.:
, , . ,.i
l . - To je ooa1 bad ir:: tie sellEd
!tj . .nije SV'akJ. od ooo doti.tni ha-
dis od sebi fPI'ethadnog
' .... .. ,. "'
2. J...;u.ll - mu'dcl. To je onaj hadis je sened na
jednom mdest.u za dva illi 'Vii'e ste,pana IJ)l'Eikilnnlt, tj. oo
7 - Uvod u tef. :i had. nauku 97
jedn.Qffi mjoestu S'U iapa.'la dv.oj.ica .hlti vie ne-
dall1 za Plrema to:moe mu'dwl de 'V1I"Sta
munlka tia.
, " , . ;
3. l - mursel. MUli'ISeil je ()naj harlis u se-
nedlu ne ll>utle ime Atlejlhlsselamova ldrwga !koji
prjpovid1da badis oo Aqejhl9selama. Hams u 6wme
je sp()tnenut neki o:d Alejhrilsselaanov.i!h d.rugova m.ao'k>ar mu
ime i me biilo spome!rliUito ne ada u m\lll'OOl. Pirema tome
... ; ,. :: ,. ,",. . ,
hadisr 'U se senedima lkaJe : ,..._ k....JI v- ( ... od
jeldno.g Allejih:isselamava dirwga) 111ijesu mtlJl'ISe'l.
Hadiski smatraju mtl!l"OOl Ikao i ootale
hadise je sened pre!klitn!u't, slalbim. {dairf) Je-
dall1 hadils, koj.i Jmard!ne dva seneda tpa makar u
Oba lhLo mursell, a:noe se u ne!ltim
sahilh li gaj:rihi (( had ismn.
Ehu Hani.fe i Mailiilk. smatraju mtlll"Sel haldis vjerodo-
stojnim hald.i.oom !te jga avaju kcw lk od
ddkazivwnda fikhskiih tPitanja.
''!' J,.
4. J-L.ll - muallak je :onaj hadi5 iz eda s 1})0-
ispadne dva fuli Muallla-
looon bi se smabrao i had'iG ckoji bi, na !primjer, noelko od
ni3S .bez ooneda cilti.rao.
Kod 'hadi.Skih je da muailllaik hadis
koJi je sam !PO sebi vjerodostojaJD. koje
ne daju !Ili malLo Sun:Jil,je, na fPrifmder:
(L -; ,:.1: _.!,t 0;)'JC; ili '(LJ::_-,; _.t1 'J;:J :;(
.... :; , , . ...... l. ;: , ' } ,,.,. ... ,
, i1i ,rl- .J,.... t.. .1 ,-1 J_,_.; . Alko (pak hadi's nije
vjerodootojan, ooda kada je muail:lalk,
ima iz lkoj.ih se dade nzumjeti Slalbost, 1111PI'
..--:,., . , , :. , ' , " ,. ) ' ' , ; ,, '
..ul .:.rt.>.JJ.. !illi .. ; v- ..
'(L:; __ .:_,,; iti .. :;. ili . :;. .
' '.,
5. l - mu.ttasil je onaj haldis je sened IJ)Ot-
pwno tij. svaki je haidiis ooo od
98
sebi IJ)re'thiodnog Kada je ovafkav Utjed-
, "' .. ' . ;
no i merfu' ornrla mu se k.a.IJe j-oo i musned <J. : t l >.
, ... . ., ,.,
6. u. . 1 l - mua.n'an. To je ooa.i hadis Jroj'i /l)lr]lpovde-
rPrMOGe sa rjOOj.u l;;, 111.a primjer: .. e,
U nelkim senerl zyvalkwg hadilsa se
j enim murlltasi[ , a u 111eklim pr.ekilinu1lian m'tlllllkatbi.' . Da
se sen-ed ovallw.og hadilsa mQgnle IPO-
tJrebni su !ll'V'jeti:
. ;
a) da lkqji rp:ri!povlje!da hadis sa cr 111e
bulde lllfPIO!fireb>lj:wao ted'Us<< to odlm.alh
h) da burl.e fPO :vremenu do-
oo !kojega
e) da !Se ma da su se srustajaill i jedaltl ad drugdg ISilu-
aJli i j1da111 dr.wgom lbax pr.i,povijedaJJ.i..
Ako ovti. !UlSD.ov.i.. ne fPOOl:oje haJdis se smatra prekinu-
tim. O IJXl'SI1jeldlnjem u.s:lov.u hadiskim
ima mm.ogo raspra'Va i Tarzn:n-imoili8!emj a.
TedLis. Tedlis u arajp.'i1kJolm a ;u
hadisikoj se nauci Ujpdllrebfltiava u vie Jedno od
njih je ikada l.ieda111 1edaJn had:iB
od je rpo vr.emarlltl a!l.i
haldilS nije od ntjega I oo to fP!Thpoowijedanje
taJro :url.esi, da 111a rprvi. anaJh i21,gleda da je oo taj h-adis
od pr.ettholdinog a da se ()fpet anore
,pr.ijpovi1eldanja lll(p0tri(j!biti i kada ne !bude ha-
disa izraMl'lO od On UIPO-
tni.jooi 111jpr. ilzraze: )!.j Jf; Jllii. ,.e:, -;L;'; ili Slilmx> .Ova Wl9ta
be!dllisa se zov.e .>G..: HaJdis :u ikom se 111allaJZi ovaj
, ;
tid'lis emafbra se prelkinuti.!m..
Drnga Vl!'.Sta ,tJeriJlisa tie da d2Jbaci
sentda :i.z.narl svog ikojega sla!ba i na
taj naein IJ)O svom m:iljerujiU udje(pia ri. 'Uigl].adi ooned.. Ova
;:' ,,
W\Sta ;tedlli;s.a se .zove i ;raK'nma se n-ajgorom
99
vrstom tedlisa. Onaj ikoji je IJ)Wjerenje
u naru.ci.
Tedl:ioom se !Wve 'l'lek.i :nazi:va j ed-
nog SVQJ! Ta2llllim imenima da bi n8! IJ)IWoi malh tdao
Ikao da je .od vie lhadis Slruao. NelkBJd
opr. sv.og .imenom, dr.ugi fJYUt kunyoan, tre-
!PUlt lak.aibom i
Grolji 1..lf'IX)f:lrebljava tedlis oove se mu-
delll1isom, a harlis u Ikome se 111a[az.i '1:edlis :.murleHesom.
' ,. . ,
7. '":""!,?l - ga.rib. Kada jildan h!adis sa-
mo jed.am onda se taka v hald is zove .garib had isam.
To je garilb Rostoji joo jedna vrsta harlisa,
a rf:o <j:e lkarla jedan hald.is, je I))IOZnalt i Jooji ima
mnogo pcr.ilPo<v4ieda od j :edno,g IUle!dal.og ba-
diskog samo 9erl3111 00vjlk. Taj je hadis g-am
s .dbzilrom na rpri!povijed3111je od fWO'lnenutog
Gariob hadiis moe lbilti sahilh, hasan i da:if.
,. ... . ,. ,.,
8. J l l 1 - mu.seLsel. T<> je onaj hadis u se
senedu lUZ neto stal!n.o pOnavlja lka.o
... .... . } ... .... .. .
npr. lhadis 2Nal!'li _,0:-))'i r svalki
l , ' ' , ,., ""',. ',
kale: ....:... .. .!....>.a. J.JI r .J (Ovo je fPI'Vi :hadis rkojl sam
"' ... " ." '
od ovog d hadisr Ikoji su sBJbi'Nlni u
' .,. .... "' , ..
zastfuna djela Ikoja ll1iOSe ime l l 1
, ,. . , . .,.
9. - mu.bhem je ooa'i haldis u se senedu
idi metm.u naJazi oodba ime nije istakmuto.
,J , , i:: .,.
n(J)r. J J mi je jedan (1o je IPri-
..
mjer tllllllll.:llhea 1U semedu) i
rt::, j): } l Jt
(Doa<> je neki: .A!lejlhisselamu) (t<> je
1
prrm)er
Ill'lllbhema u metmu). Muil:)h.em lU senEdu smeta da hadiB
bude vjerodostojan d-obar, a u metnu ne smeta.
100
Najpoznatiji nazivi slabih hacLisa
Kalko smo xanije 1stakli slaJbih hadiosa ima
vrsta. Mi ovdje i'Sbalknuti naj1pozmatij-e :vmte i nj i-
hove naa:ive:
1.
l. ;J...!JI - az je cma(j hadis !koji jEtia1n
doota fPOUOOan se priu>ovijedanje
protilvi i sUikobiLjava sa fP!'i{povijedam.jem JPOu:zx:lani>jeg pri-
illi sa prijpovi.JedOOJjem vi:eg broja !Pf!'iilpovjeda-
' , . ..... . ""
N atPI'ama ovom h-adisu 1j.e j;_,.i.:>c.l\ - mahfruiZ.
, , ., .. ...
2.:,.G l- ITl!l.llll!ker je onaj hadis lroji IJ)ripovi{jeda
jedan doota Slab a .niegpvo se
Il'j:e 1{)l'Oti'Vi IPriiPovijedanju aadnog illi vJ.e fPOIU(lJdanih pri-
' ' ' . "
Na,prama ovome hadilSIU je JJ...,....ll ma'.r.wf.
M!nag10 IJ)Uta se mwnllrerom naziva i ha:dils koji !l)rljpovij eda
ravdja ilroji mnqgo gritieti iti mnogo :illi javno
kJ:ri .vj.e!"SAre
' ' . .... . ...
3. ':"'}-U 1 - je onaj u SE!IllE(du
jedan pogrk'OIJ1 ili I'MTTlijem.i jed-
nog 'Tavij:u sa dlrugian ili jednom lha.disu dadnte sened lroji
mu .ne pripada. 1(Nrpr. iJ)OIS'tU!Palk u Bagdadu sa Bnilia.rij:om.)
, .. , ,. .. .... t ' ' '
4. J-W l - mua.M 1(1i!li J_,L..ll - .ma'1J:M ili J-...11
mualJ.) je ooaj hadis tkojoi na IPCI"Vi malh da 'bez
kaklve mane, cl i naJoon istrarivanj a rpd1mie se da .iana
nelou SkriV'etlU manu lbi
1
lo u senedu .iJl;i u t1k:Stu, koja
mru rv:r:i.jedm.ost iklmji. tN;pr. ima lhadisa ilroji Jprivtino :irz.l.glle-
d-aju rla ISU muttesiil, a .u:ilstiJnnl su mUJn!kafti'.
T.s1lral2li.vati :hadise o.v:e vmte mogu samo ha-
fdrz:i hadisa Ikoji su dugom ;pralksom s1:Je!kild .$)10Scib-
nostt, pa !POPUt IV'jeta sa,ratfa an.qgu !bra-.o sud o jed-
nom ihadlisu, Sto drugi nijei9U .u O OV'Oj V'mti harlisa
najpisalli su Datrellrutni, 1lbml bi Haotirn i haifi.rni svoja
,. . ' ,.
djela ikoja nose irne f!,.U..I J.!:.. JJbnJu .Ehi Hatimov.o dijelo
je taq>alilJO.
101
} .. . , . ,
5. l - mudtarib je .onaj hadis u se se-
nedu J.1i matnu ravije sukdbljaJVa-ju .tako da se ne moe
odalbrati li jedan dr:1.11gome.
6. metrllk je '()(Ilaj hadis 'koj'i
, , -- '
ravija !U Ikojega se 'SUmn.ja da rje Uaac (.:-:--_.u:::J\
JJ. - .. ,,., . ,. ', ....
7. t_,;. .,.t l- mevdu' 1- muMellek ili tr"'ll
- masm1'). To je lailmi iJ..i !l)O'tv'o.reoi hadis. Hadlil.9i ove
vrste i nijesu !h:adisi, jer ne I[)I'i!Padaj:u A:1ejlh:isse-
lamu, alti se na.zi'Va-ju ihadis:ima s obzirom na njihoVII.l v.amj-
tilruu. Ova wsta hadlisa j e naJgora wsta thadilsa.
Njima se tne smije .sll'Uiti ni u kom cpogledu. Jedino \Se
rl'<l se spomill'lju u svr>hu da bi se da
su datim. i i IJ)albvoreni.
Za jedan haldis mOIiem.o sruzmat.i da je laian, alko je-
dam. prizna da je on had!is sil.aJgao, aLi
ni ovo rprirzm'arllj.e nije IPO&Ve dokumenat, ier rn.oce
hilti da je i u ibom IPI'irzlnarnj'u Slagao.
Od ovallwa IJ)riznaJll'ja joo 'S'U vat7Jniie dr.t11ge okolJnooti na
terneflju !lrojlih ri ;h&fi:zi hadisa na osnovu
duge fPI'Ciilme aru:tgu da je neki hadis l<a!am. i tpa-
tvoren. UootaliJcxm, ni 1n lliide posao. Te dkOOr:looti
lbilf:li lkod a IllOg'u biti i u saan.om ha-
disu ikao 1111PT da se 111ekli ihadti.s tbez 'S'.Umlllje swkohljava s.a
Kur'all10In iH vjerskim IPl"QPisom :koji j,e ikoaQ takarv Qp{:e
poonat. llma dosta hadisa niski jezimi sastav Hi 7lna-
da su mevdu'. Cesto !Ptllta su (koji su
selbi dm:vdld!lri da Illa Allejb.isselarna slalfu, lllZimaJii Tilll.lldre
i:oreke, Ikoje su same po sebi 'Vl'ijedne i !{)riJpisi'Valli ilh Alej-
hlisselamu, a!i il2: r00:gta 'to je sadraj neke IftiEfP i
muldar, tne slijedi da ju 1e Allejhd.sselam relkao.
su lU ovom O:j'l..lldi Ikoji su i,vje'li
doota jpdbotm.o i i,z nemanja rpllitVQrHi lh.adise, .te se
joo za Ito ISVoje djel'o nada;li nagradi od Boga. ZJbo'}{
dobrog o ltalkrvillma, bi ovalkvti 111j.ih.ovi ha-
disi lbilli JPrimaln!i.
VeJ.i se da neki rprrljpaldrni.ci s1kte Kenramida i nlki mi-
stici dOZV'dlja!Vaju da se hadis pll!tvor:i u svrhu da !bi nekog
oduevti:li. za neko ddl.Jro dje-lo Hi .ga ttlvratioli Old 2lla d1e1a
102
( ...... :A :JJt J ,___j,. ;u). Ovo ue ve!lilka tpOgieka lk<ija stoji Ill QPre-
.,. ..., ,.. o , ".
ci sa dd2:maom. Ebu .MUJh.amed el-D.lJuvejni, dtac Imamul-
-Harem.ejnov, ka!ie da onaj koji bi svjesno rpa!1Nolfio ha-
dise rpreptaje ibirti muSliman.
NaSlo se d taklv.ilh :ljudi llro.ii su (prividno bili. musli-
mani, a u dU!i :su lkr.ili :bezvjerstvo, Jroji su :zlooamjerrw,
!pOkvariti islam, IJ)aivooli hadiLse, ali u rtome nije:;.u
UISlPjeti, jer su halfi.zli hadisa raStatvll1i to ov.a-
lj.a Old anoga t!'tto ale vacrja., bo je hadisu bude i to ga lk.vari.
O tlamnim had:isima su 111:arpisana mnaga ddea, a
naJjs.tarrija djela ove vr9te alda djelo lbnUll-Devzi.je u
je ,pogretno uni-o i neke hadise koj:i nijesu mevtiu'.
PribLino pmvoilo za l.ake poznavanje vrijednooti hadisa
Kada se hadis citira trcl>a uz u lkqjoj
se od jJ.)02lllatih !htadi.Sk.ih i'l'lki a1alaz.i IPri tome da
se na !P'lV<>m mj<Wtu na:j'Vjerodcxsfujnije hooiske
z:bilrke. Prema 1ome neumjesn.o bi biolo npr. alk.:o se neki
haJdis naU'arzi u BuhaJrijilllu Salhihu i JJbn.i Mdiruu. Sunenru,
kazati rza njega, da se 111aJarz.i ru 1bti .Madinu Sunenu, a
ne BuhariJjiala Sahiha.
P.rema harli.Skdm ibi.l.r.kaana iz Ikojih je hadis U!Zet mo-
emo :priilillimo, ne o :njegovu ooned.u od-
rediti i VTi1ednoot, npr. ihadllsi koji se nalaze u
Sahiliima: BuJh.arij.VOu, Mrui&liimovu, libnu Huzejll'lli!nu, llbcnu
HilbbaJnoVlU, E'bu AvanetOVIU, Ibrllll Sek-enancwu a mtrla u
dlielu
<l...l;r J :r1 "WI 'J1 :...b">
,, .,. - .. , , - , " , . . , ..,.. . ,
od Dijll!Udim. el--Maikdilsije, u Muvettau Marli.lrovu, u djelu
El-Mwnltika Old llmul-IDarOda i s i0Vjesnim i2rucz.etlkoan
u Halkilmovu Mu..s;t;edrdmx - su ovjerodootojni.
:Alko se ne!lci. had.is nallami. samo u ovim dijelim-a:
,'e '
od J.: l>-JI od Lbnu Adije, u djeld.ma
' , ,
Hatim oel-tBa
1
g1dadije-, :u T.arilhu Ebnu u ) J l_,_;
103
t:
J_,...'Y l od Hakim et-Tiranizi;je, u Tar.ihu, u lb
,
. ) ... . '
noo-NedMO'ViU Tarih.u ili u od Dejlemije -
,
onda se JPO sannmne tome dade da je hadi.s slab.
U ootailim harlrlskim 21b.in1kama l!la-larze se sve vrste ha-
disa: i sahih, i h8.5en, i dailf, pa je za fP(>:zmavanje
vrijeciroosti tih hadisa obratiti se na sami 'Selled .i na ocje-
nu kojega h.adris'!rog ui!enjaka.
Ebu Davud u srome Sunenu ocjenjuje pojedine ha-
dise, a ani .su haddsi koje je u Suinenlu a niJe
za njili ocjene donio fPO njegovu miljenjlll sa-
lih h<ldisi. Ovaj izraz ikod njega zauzima sah'i!h, haS111 i
one daif hadi:se su, z<llto to imaju vie seneda, ddbilri.
viu snagu i ,postali j
T.irmiiZija u svome ocjenu gotovo
za svaki hadi.s, :pa je :po1Iretbno UZ hadis u'Vli.jek
i !Djegovu ocjenu.
U NesMjiJnu Sunenru ima vvlo malo ha.disa za Ikoje se
m<l!e da su slalbi.
U lbni Ma!dlinu Surnenu naJ.a<Zi se ib'roj slabih
h.adisa, a rza neke ndegove hadjse se kae da su i mevdft'.
Vebina hadisa A.hmedova Mus.neda mQgu se fP1"1miti,
jer i oni daif haldlisi okJQji se ;tamo nalaze dosta 6U bli.zi
hasen baildsirna.
Mutwbea, dhid i i'tibar
Hadi.s Ikoji priJPov.irlda samo jedan ravija na?Jivamo,
fkalko smo ranije .istakli, a 1i fardom(<, Alko se
nall.ron i istraivanja da joo koji ravija
pripo'Jitieda doti&lii hadis on!d.a se to rove mll!tabea
,_, , ' '" ' . ,
< 8 l) a ova-j ld.rugi hadiS w namiNa -mwftBJl>iom ( c:,..l:ll >
Akx> se fkod drugog lfavije ne .rnog1Ile rba .isti
onda :se rt:mi da 'l!i se na!l.az.i ibao:' dooe'kle ,pa ako se
, :::: ,
onrla se <taka.v hadis WVe !ahildom ( L.!JI). Ispi-
tivanje sea1etda i dstrar.ivanje u ovru sv.rhu 2ove se i'ti-
oarrom
' ,
104
trebaju biti hadisa
hadisa breba da 1bwde odrastao i pame-
tan musliman ilroj.i lile 'V!I"i dj'ela ilrojima ibi dobio lime fa-
silka ili Ikoja bi mu lk:mj.illa U!ljudnost Osim to4{a
treba da je oprerzan i da bude vjemo i lij!PO emaj
hadi.s koji mrm Pri!Povilj.eda. Treba da !p()2111aje
zrrHillenje \hadilsa, alko IPriiPo'vi.iooa samo hadisa
a ne ldostlovni t:eklst. To .9\1 Mlovl !koji .se k.od 'Va-
ljana \hadisa. hadisa to sve svode
na dva uslova; adaJ:et (lispraV!llost, lkorekltmoot) i dablt fvjer-
no
Adadet i tlrorekrtmost) sasroji .se u tmne, da
se rovjelk rvilada !prema rvtierskim IPTapisima .i 1Prema zah-
tj evima IUilj.udJno:s.ti. J)aJbt {rvjerno mwanje) sastojli. se u
tome, da 'bude dobro hadis UIJ)amtio i da ga
ne burle mboll"avio. To j e alko ha-dis ;pr.i)pavijeda d.z !Pam-
A a:lm hadlls rPrifpovij.eda iz biLjetaika, trelba da !te
biljEke bude Ikad sebe i ida ibude sigwra:n da ik.QoRoid
nije Ill njima to ia.lmijenio.
Ada!let jreJClrtoga ha.disa moe se sa.znalti,
alko OOl Ikao takav rbude 'J)OZnat Urod islamskih a-
ka, ili arko d'Vojica ili .barr jedan od islamSkih
poWrdi da se Ikad njega :naolazi I1;Q svojstvo.
Dabt ,jednog hadisa alko uvi-
dimJO da se njegJOV'O priiJ)ovijedanje u IVeildkoj slu-
sla,e s IPr]Jpovijedanjem ostailiiih i 'POIUZ-
danih hadisa. U da .se njegovo lp(I'i-
pavi(jedanje 'Vlilo rijetlko ordv.oji od .prl(pov.iJjedanja ostalili
bailisa, onda to 'Ile osrneta, ailii alko to :umnoi,
ooda rpada 'lljegoV'a 'Vll'hjednost i :njegovo nam
danje ne mooe jp'OS].uiti kao dOkaz:.
za jedn:og \had.i.sa da je !poooda!Il i
da se llljegov:i !had.isi mogu PI'imiti :zov.e se m-
razom i a qpet za nekog
da ID:ije pourzxian i da harlisi ne mogu rprimiti,
wve se strnuimim riJZirarwm "'tf. . TadH se !USVaja i alko on
bude baz ikabra dbjanjenja dOik d.erh 1treba da hude
objamjen i opravkirun i -da ibu.de istaknuto ta se
105
i zbog se U
da za nekog hadi.sa neki relklnu da je
dan i dostojan da se njegovi h'<ld:i.c;i !Prime, a .drugi budu
tvtrdiila obrartno tome, onda se jprednoot daje demu, jer
se smarora da je ooa(j Ikoji .ga dri n000ianim i-
9tojf1lim. da se ihadisi 1Jlrime saamao O njemu V:ie
neg101i ooaj ilroji ga ,dJmi rpouzdanim.
lhadisa koji su se lbavi1i Prin:>ovje-
hadisa iJma.jiU liiZraze kojiima se mue
kod ocjene hadisa. Za tadia sl.UIe ovti iwazi
koH su O'VIdje fPOTedani od SlaJbij:ima:
I ka'tegoo;ija:
---- -----------------------------------------
II
"
J ' "" 1 .. ' L' , "" t;"
_ ..; .. . u ... _ "-! .. A 'l ..
.. ' -
III
"
IV
"
..) j .... , "" ' . ...
- r-'! _,__ - J_, : 11x:1.
Za <lierlh ISllille ovi i1ll'azi :kqji su o vd j e pored am-i oo lakih
teilma:
-. , , J .... "" ... .; ... .. .... - .. , , , ... . ' ,
f-!,.l.J..I 0) - JU.. - - ...r-} - f-!,..L,LI ....4.:-y
.. ' ' ... ,; J " ,J ,J , ..J :. ,
_ .1.J _,\., _ ;!--!,:U-1 ":" 1 _ '-:"' r.,;., _ .J _ l i td.
Va!oo je avdj.e istalknu.'ti, da su h..oo.isa u lka-
sn.i!je lVll'!i<jeme od'UStaJi od mnogih gore uslQIV-a,
jer je u jpr!Va trli hadis IPolklujpil.jm i salbran, te se
i vam.oot ooneda mnogo smallljila. Kasnije se sened
i ,pamtio samo da lhi. se .neprekidna veza u usme-
noj !pl'edaji harl:isa, a da 1.o hude J..a.kte ()drati mije se ba
onalko st:rogo 1posbutpan.o ikao u prva tri kada je
hadis saJbi-ran.
106
Kod hadisa flJIOOtoje ,prav.illa i na-
l(:lQ.'OPisi rz;a -primanje ihadisa od i m pr.eda-
va'.t1sje b<a&sa Dugo :bi nas odtvelo ikada bismo o
tom lbalr netto 'hlbjeli Ovdje samo objas'lliti
ulkira!flko naerune i !Predavanja h!adisa. 'llih
ima ooam:
l. Da ueenik hadi.s iz usta, malkSll' ga
ovaj tir1: pram6en:ja ili klnsjige < _.!L.J' tC....:). U
ovom je ld07N()ljeno 'llOOniku da !PI'itl:ifkom preda-
' . ; -:: "
vanja hadisa upotri-jebi lia'.:raze: ..:...- (!Pri-
, '
, ,; , . . ... -.,..
mi oe), 8-.,; l!'lam je), G#r i l {i'2Nijestio
na.tr; de), Gf 'J(; t(;rekao l!'lam je) ilbd.
:: ... ""> ,
2. Da <11 sltm l>
Ov00ovo pi.man(je 1 rp.redavcmje hadilsa hadis'k!lh
' . "" .
rove ..1....1 ltt. U ovom nema raz:Lillre
10nog ikoji sdbom i onog koji je tu IJ)r.isu:t,;a,n
i slua. Kod ove V1"Ste fP[timanja !i !predavanja hadisa URQ-
treblj81\"aju se i011azi.: .0-;l; (Ci>taQ sam prEd tim
i tim.), .,u;l; _) {Ciltalli su .k'Oid toga d qa. a
ja sam sl'Ua.O.),} _-,; "-ot). nam taj .na-
da 9mo mi kod njega) a mam. 'Neki
ndoaci b.adi.sa da se 'll ovom upotrijebi
i irnraz: (.(;..: '1 nalS 1e).

3. 'ThN. 'Jf.:. .. {idZa:t.et). Thge u slnreaju kada ootedt.i
d.oovdl.i da od jOOai nds :i!l:i
vie n1ih ili cijelu 1Jbrrku h.adisa. ltwidisa podi-
je11iili su idtazet na 'Vi!e vrstJa. Neke V1'$be sti slabije, a
107
neke IN eike j-afe vrrste oaze ta smatra hadi-
sklilh valjanirm !Pfimanjem i :predaNaJllljem hadisa.
4. (:dodavanje). To ;biva kada dadne s\
me nek!u 2ll>ilrllw badisa i izjavi mu da je on il;e
had:ise od svojilh u{itelja. U ovom sln.roajlll mo-
e tu I(Jrep'isati .illi eventuaillno fllllPamet li te
hadise 001da .'PriJ>ovijedaJti od
5. 'i;Csd.'l' (dO;pisiv.a111je). To .ie kada
te-ld ;pie da je dzvjes.ni 'ha.di.5 ili v.i<e n1rllh od
5Vojih U ovom treba da pomraje
ruiko;pis svoga illi da je na koji druogi uvje-
ren da je Jto nj egmr rulkopis iolJi da .je na1pi'S'an po
na.redbi.
) ,. l
6. 1 . To je a:da samo i'ZV!i..iesti
da je neki lharlds ili llleiklu hadisku aJbiJrlku od svojlih
Ovu vrstu mnogi sma-traj'l.l valjanim za
pr.iJpovi1edamtie badisa .

"' . ,
7. !'OJ>Orulka). To tje ka:da llleki QPOruO:i
nekom neku 2Jhifr'Jru hadisa. Kod ve1:ilk-e
hadi&k!ih ovaj Ille vrijEkli kao rza pri-
po'Vi!jedanje haldr.i.sa.
, ( . ,
8. nto n31Pisano rulkom). To
birva Ikada neko nelci. ruik.Ojpis hadisa i ,J)OIZJ!laje pre-
ma dkolnostima da j e to rukqpils nek01g pozl'l'atog
hakits.a. haidiS!cih smatraju
da wo mje vaQjall'l za :pri;povijerdamtie badisa, iaiJoo
z:birka ili eve:rubuaJrrw jedan hadlls :time rdoihilva
neku rvmbu 1 bolide se llnOJe u n1.ega pOO!ZJd.afti negoili
da rnje !Zalpisan rukom ka:kvog lp02111
1
atog hatdiSk:Oig

Od ovih i Jpredavooja hadilsa na:j-
glaw'ldja su prva. dw !kojima su se IJYl"Voi
hadiski j harli.skiih q;birik.i. Ostail.i na&ll
su n;ill{1li tek u lkasruije doba, kada se vam:oot senada
unna.njrula. KasnijU. hadiski ,zadowl.iav:i!li su se
l08
s fliCll'e navedenim drugim Jl)l'1iman.ja i tpredava-
nja hadisa 3.edino iz tqr.l da bi se od:t'tala. VE08
llroj1i je mnogo wluga '\18n.io .hadislroj nauci.
AMi iti Alejhis.selamovi dmgooi
U hadifkoj tie nauci vm1k> vmo pJglavllje poma.vanje
Allejbis9elam<JV!ib drugova .iii ashaba { pl'U!l."al
jer su oni oo.t koji su hadise iz IUSta Atlej-
t nama m prenijeli. O asbalba
napisana. su u isJoouskoj djetla od k.o-
jilh su oa.jpoznstilja fi esmaiO-aSh.a.b
od Ebu Umer Jusuf lb. w\Miililmh en-Nunem
hu (II.CIDI'O 463. U Satiru), IUsdul-ga-
be IJli ttl ltzudin AlJi b. Milihamed el-
...Jezerije, zvanog tDlnn.Jl:-&i!r (umro 630). U ovom. dijelu
ima oko 7.500 biogra.fija. djelD u ovoj temi
je El-4sabe fi temji2li8 sahalbec od Sihabudin 'Fb.Jl-Fedl
Ahmed b. A!.11i zvanog Lbm.il..,Hader {umro
8512). Sva tri spounenfl.lta djel!a su i svakome l!)l"i-
.
Sabaibij.om se ll:rod IV'e6me hadiskih sm.&tra
svaki OOvjek 8roji je IA!lejhisselama za tf.vota vi-
ddk> ili s njim b8ll" lklrattito raaJgOva'l"aa bi-vi .tada musJi.man
i takav sve do svoje smr.f:i .. :Rrema ovoj
sahabija je i llbni Ummi Mekttum koji nije vddio AleU-
himelama, jer je bW slijEp, je s ojime u mnogo slu-
al.aJbe se ubraja onaj
kojO. je bo nemuslmum vidio ill s njrime
rat2Jg0Vamo, m*K lmsnije i na islam ikao to se
dog.odliRo sa call"a kojli' je Ikao ne-
Im.I'Jlimattl vidio Allejhi.s.9e!lama i s njJme Tarz.gov-811'ao, lP&
kasnije .iza njEgOVe smr:ti pre.ao na iSlaDn. aShabe
m maj ikoji je Allejbi&9elama vidio IJXC)ildlje oje-
SIDil'!ti kao dogodillo sa tEbu ZJoojb -Huvej:lid b.
Hoal,;d Broji- 3e stigao u Mmmu onaj dan kBda
je Ail.ejbjsqelam wnro, te je Allejihi.Bselama vidio ali ne
tiw.. emabe ne m maj llrojli bi nakon
to je !kao :rnusl.lmain v.i.dio Mejoh..i.sselama !kasnije n ... -
109
stio .islam bhl.o to .za v.r.i(jeme AJ.ejhisselama, kao to je bio
sa lJbcn.i, Halta!lam, .iili .nailron Allejb.isselamave smrti,
kalk!vih je lb:illo. O ovom sLu-
alko bi jpOOlovo poslije M(jbi$elamove sa:nr1li
primio islam je k.od. hadisk:iJh da li
se .sa!halbijom. U ashalbe se Ille ni onaj
koji je s Allejh.issefl:amom ,p:r!iije nj.egova ,poslan.stva
raiZJgQVa.rao ilLi se s njim druio bi'V!i tada u vjed
el-dlmifijje, Ikao to de sa Zejd ib. Amr lb.
lom. P.ar.ed toga H:mu Mende u svom djelu o
Ulbrojao je Zejda asha!be.
N!ioje UfV!iet da oo.i. lljrurli tk-oji na vide
Allejh!isseilama ili se s njdm drue budu tada JPUlOOljetni
pa da se .raOO!naju medu ashaibe, jer se a.Shalbe ubra-
jaju Alejbisselaanovi IUI!liUC.i Hasan J Hll.5tlin, te A'bdtrlllaih
b. Zuibejr, kllji &u rza 'Vrijeme hi!li
Ali dosta velik broj haW.skih ui:enjaika !kao to su Ilbnu
Mein, Ehu Zwr'a, Ebu Hatim, Ebu Davu.d i dtrug:i lille
ashalbe malLu ddecu Utioja su se za '11\l'tiojeme
Allejh!i.ssclama 'I"odhl-a i llljemu donoena da ian d'<YVIU
i da ili ibJ.agosl.ovi lkalro je Jto bio
Ovo gore navedeno mdSIQen(je je miljenje
hadiskih ddk ui:enjalkla 'USUli-filkh.a &aha-
b.ijom smaJ!lra samo onog lkojli se ldullje vremena
d.ruiio s .A!lejhisse!lamom., ta'ko da se mO!e 10a2Na ti :njEgO-
Vlim drugom, a>rem.a tU,'J)Oiralbe ove
Svi se a&habi u pr.i{povijedall1!ju lhadiisa po-
U2Jd81nim (adll). U 1xxm.e su slotni. svi :iSlamSki na
lroje se u avom fP()gloou moe ooilaniti,. Stoga se prima
had:i.s svakog sahalbije.
AShaba lima vrlo mnogo. KaWe Ebu Zu:r'a: Kada je
AU:ejhisselam umro Wo tie v.ie od stotiln!u hllj aida ljudi i
ena Ikoji su i od njega hadis
prjjpovllijt!da,li . . svllh a:sha:ba na1!Vie hadisa pri.po-
vijedaou ()vi: .Ell:>u Hlll!l'ejre ptipQVIiljeda: 5.374 hadtisa, Ab-
du.JJJ.oah lb. Omer 2.&30, AbdUil.J1ah ib. Abbas L660, D.aJbir b .
.&hd:iilJalh 1.540, Eures lb. IMail.iik 2.286, Aia 2.210, Ebu Seid
el-HudT.i. 1.170 . .Drugi asbalbi prWovijedaju rpo lll:3il'lje od
hhlj.ade hadisa. Ima ih llroji pr.ipovijedaju samo geda!l'l lha-
dlils, a ima ih oo irojilh uop6e mje 111ika.ikva preda,ja 'llt'Pa.m-

110
a.s1ha1be na 1lroje su se i drugi ashabi
u rpi:tanjdma s.paki:a Omer, Ali1a. Ulbejd
b. Ze.jd h. S>albLt, Elbud-tDerdA' i :Dbnu Mes'.ud., a naj-
vie se lfetava saeu'V'al1b oo :Aibdlt.flllah. b. .A:bbasa.
I ashalbi se ramHikuju lU IPrronosti. iKux'an
sam daje rprednoot on.irma !troji su lfaJni1e l{)rimi!lii iSlam. Naj-
>Old tnjlih su na !Pl'Vom mjffitu prvih ha-
lifa, zatim <liS!:aili od a5erei-mu'l:>etere, zatim oni Ikoji su
sudjelwafti na BedTu itd. INoo su .ih hadiSk..i SIVir-
stalli u <iesell: kategmij.a Ikao to je ooitniD EI:mi Sa'd,
a nelk:i u drvan:affit, tkao to je Hallcim.
dd .asha1ba .bio j Amhr
b. Va:sill.e .ell-Lejsi, :koji tie wnro ru Meki 100. dH 110. go-
dine po HidrlJri. P.rije !l'lljega rpooljed!l1ji je umro Fmes b.
Matilk u Basni 93. god'irne.
Druga generacija iza Alejhi$sela.ma - tabiiln
Ljrudi 'koje SIU d virljeli A!lejhissetiama wvu
se Ikako smo aSha:hima. Ljudi koji >SU IPadt <io-
aShalbe rovu se trubiiim (l-; e ilJi .... , e):
Harloski taioo.ijom smatr.ajru onu osobu Ikoja je
i od .nj:ih hadi.s !lJatim ()ll1Ji.
makair i ne 'PJ'Ii!povi1 eda;la .ni.ti jedoo od njih. N elci
hadiSki uvjebuju ICLulje druenje sa sahaibijom, pa
da se mogne nek<> rnaiZvati rtalbtijom.
_J: i'a.biitje ikao i a$1\atbi dijele se na v.ie lkruteg.orija
a medu njih<YV.e prve redove s;paJdaju cmi !kodi su
i od nj.ih 1h:adiis sluail.i, zatim on.J
koji su se rodili za vrJjeme Alejhisselamova .ivota, .od
dtaca ikoji su biH asha>bi. vrsba t-aibi.Wa su t.a'ko-
, } . ; } -
zvani elJ.-;Mu.hadrem'Ulll < l ) ,a tJo su oni 11.urli l!rojti
su predisJ.ams.ko lddba - .dah:ilijjet, rz:aJtiim vni:..
jeme Allejhi&sell.aanoV>O, te lkasn.ije rpreli na islam, a
Allejhisse'lama v.idjeli. Qv.akvih :ima q:xrEiko oodba.
U tfllbiilne se ulbrajaju i glasovitih sedam OOemjaikla i:z
Medine, Ikoji su porzna:'bi !pod imenom
111
l!lj. 5daan :pravnilka. To su Seid b. El-Musej.joeb 1(um:ro &3),
Kasim 1b. IMtuhammed, ll1'l'Uk !Elbu .Bakrov '(llUIM'lO 106), Urw
b. ZUJbejrr {umro 94), Ha!r.ide h. Zejd b. Saibirt {umro 100),
Elbu Seleme b. Albdilrralhman b. Avrf (umro 94), Ulbejd1.Dlah
lb. Albdillalh b. Uitbe (tttmro 94) i Sulejman h. JesaJr (um-
ro 94).
a ljudi tabiina zove se :.etlbaut-dalhUn

Moe ti se hadis pripovijedati samo po
Nema sumnje da je ibollje da se svalki hadis pamti i
od do lka!ko smo ga i Taik.o
su u pootupa.li hadlisa i ha-
di.skd Nelki hoadiski d0121Voljavajru da se
h adis mo.e i samo !PO malkSJr
i red 111e biil'i :isbi, i tx> s 'tim uvjetom da onaj iroj.i
na ta!j ihadds ibutde dobro ;poznavao sa-
ihaKlisa, rprwo zn-denje svake i stru.an.o ma-
hOOisa. Ta!ko alko 11IPf. ha'<iis o kome
fikhslrom pita!rllju, treba dobrom da Illo filkhsloo
pi..tanje 1p0011aje, kalko one bi i' lile i21rndjenio Hi iskva-
rio sadrati hadisa. U ovom je da
da je hadis ,prifpovjedio samo fPO zna-
HadiS!d u ovakvom IJIPOtraMjarvaju
,,. ' 'r.'"'
i?Jra.ze: ,.,....U- JI tlrl. Oni ,pr.aikltici!raliu ove
,
i2Jrarz.e l.llJ')Oilrelbljavati i Ikad JP109UIIllll'ljaju u lkojru da ii
su je tamw wpamti'li ill Q'le.

Cesto se rpwta .hadisa Bogu, tj. Aiej-
hisselam kalre: Bog je OOkao to i to, mtpr.:
!$j,; .t; tr : Jw '..:Ul JCt
... ; .. .. ,e.) ...
112
(Bog je relkao: 'Ja .prema 'PQ!Sbulpam ooruko ikruko
oo o m'Emii masli'), Hi:
::_ )
(P.ost je u.ime mene li, ja za njeg nag-raditi.} Ovalk.vi
'.,., .
se hadisi wvu t -<S'_ ..ul 1..:..! ili ha:dis-ila:-
' -' " ., ' ' .... , ...
hidom. l ) ili had6.5 rebl>anijom CJ_ ..:...;;.U >
Rrema to.me lhadis tlruidsi je h-adis 'VImte., u kome
je Alejihisselam r.add uzroka '1..11P0trijebio gornji
nann tj. ri.jer:i pa:ipilg.ao Boglu. Iz OVO!g se ne
ll"aZill!lnjeti da i ootali ha.disi nijesu od Bo_ga, jer sve
to je Mejlhissclam govoTio u vjeTe to je od Boga
i to je Holija dbtiaiVl, :kako se to razumijeva .itZ ovlih ku-
r' anskih flijooi:
Kur'-an se ad hadiis-lkudslJje raa:lilknJje time to je db-
javtljen ll'Ullrooi<bom vrstom obja<Ve tj. samo preko meleka
Dibriita, ddk hadlJs-ik:Judsi i ootah hadisi. mQ_gu ibiti objav-
ljeni i na dr.wgi ilrojli od !POG1'lllratih vahja.
Kur'an s.e i time, to je samo njetgavjh
ma/krur i bez traoz:umijevanja, ibadet i to }e on mu-
diza.
Nasih i mensuh
l lbadisiana isto lmo .i medu lkrur'artSkJim atietima
.mna hadi.oo koji su i2Nrun mage stavrJjeni dl'u,gim hadioS>ima.
P1rovli. se 2laV1U mensulh., a drugi nasih hadisima. Za
fU.Ikfu:.iku 01aUJkn.l je wlo vam.a stvar rpoznavati nasiih i men-
suh ihadise. To je IUJjedno i -dosta teka stva.r. Kae Zuihrri.-
ja: fiJkha je zarmoriro i ootavhlo da
pomaj:u 01:asih i anensuh ih:adise. Cesto ,puta ma'l<>,gi u ovam
grijee .i Sin'albra1u men&uhom ono to uistinu nije mensuh.
8 - U.v<>d u tef. i had. l!lau.ku 113
Mensuh hadisi mogu se raspoonartli na vie na.Cina:
l. Iz !Samih !tljpr. ha/dis:
( Bio sam rvam da 'W'Obove; sad ih
moete rpooje(:ivarti.) Jq; oVIih ra-
:zJumijemo da su had.$i u ilrojti.ma se zaiba-arn]'u.je


valllje grobova men.suih i izvan :mli'ge sta'VI1j.eni i da je ta
zaibrazn.a dolltiJniUJta.
2. Iz tlrojega od .Ailejhisselamovih drwgava-, Ikao
IlJPI. to k<W.e DMldr .b .. Abtdn.ulah:
>J-;;JI '.{j rt-.: '.11 _;.;'-il
. .::.:..;

(Ka..qaija illaredlba je bila, 'da se ne mora
u'Zimati a!bde6it nakon to se jEde to je na vatri lkruhano.")
Iz Thabirovtih l'lidECi JrarlJU:lll!irle se, da su svi hadisi,
u kojima se da se mora oabdes:t .ili .pono-
vi/bi, se jede jello koje je lklu!halllJO - mansulh.
i izvan snage stavljeni.
3. Cesto !PUta nroemo saJZna,ti da je llleki lh:adi!s men-
suh ,po -da.tumu. NJpr. Lmami Salija da je haldlis:
'.J };;l
(.Poot je poklvaa'.Lo i Olllaj lk:.ojti. varli lkJrv i ooaj 1kloane se
vadi lklrv) tioGci.nut '(il:llleilSU:h.) hadisom u kome se ikae:
1:0 "'j_.J,:,; ',.L: '.114:?\..;
da je da-o sebi ilzvaditti krv bivi :IDJUhrim i
P.r.vi haldis pnitpaviljEda Seddad b. Ew li- ga je
od Alejhisselama za 'V!'i
1
jeme oswjanja Make {8. godiaie
114
po Hi&rl). finuga hadis pi1ilpov.ijeda A'bd1li1D.a!h b.
!koji je .1:00 u dTUItJV!U sa Alejbdsse1.aroom na opro'Sno.m
lhad.Zu
1
(10. goclim.e rpo Hidri) i vidii.o da je Alejh.isselam-
!kao muihr..im i dao sebi izvaditi !krv.
Hadiske kratice
U hadmm djelima mnogo 'kiraticct
koje se \.IIP(ldmebljavaju i:z: Bez porz;ria-
varnja bih kiratilca !!14de s11Wiiti se hadiskim djciima.
'"
Npr. <S! UfP()Weiblja'V'a se ka-atica ,.J
mjeiS'to upotrebljava se lkirati.ca t :illi 8'
mjre.900 U)pOtrebljava ae !kirati'Ca 6(
Cem> IPUita u senedu sretamo samo slov() c_ . Pri-
!Liilrom hadisa to av'81klo: lha. To
da se IPM sened na tam mjestu ootaMlja i pr.esi-
jeca, a 'lllZima se drugi sen ed. Obadva se saneda sastaju
ondje gdje de 1l)I1Vi ootavljen. P.rema tome sl<M> (. je
kralbica od maza: .
",. . .,. ,.
JI, ;Ct j; _ _,;.:ll
Lmena .poj:eclillndh hadislciih i hadisa
kao i imena njiliO'Vih djela hi1(jee se lkiralticama.
svetamo eNe ,kJraiflice:
(. - Buiha!l"ija u SV(lltD.:e Sahfuu
r - Muslim u svome Sa.hlhlu
u - _.:_-,; bj. sl'<l!U se Buha<rJ.tja 1 M11\'ilim
> - E.bu Davud u svome Surrenu
- Tilrtmizi1a u srome DamiJU
u - N>esadja u svome DamiJu
il5
- libni MadWe u svome Sunenn..t
'- - IDbu DaV!Ud, Tintn.i!IDja, Nesaija i lbnrl: Mwe
u svojim hadiskim .zlbirtkama
r - Elliu DaiVUd, Tirmizi.ja i Nesaij.a
r - Anlmed b. Haa1l001 u svome Mrusnedu
r - Albdwllalh sim Ahmeda ib. Hanbe!la u diOdlacima
Ikoje je dodao OOelvu Musnedu
.!! - HaGcim ill Mu:stedreilru
.u;. - Bllllhar.i!ja u 'Cljclu El..;Ed.elbu[-mruxred
- B uh arij a u Tamu
- limi Hilbban u sv.ome SalhriJhu
.f - Hw;ejrme u S'V'Ollle Saihihru
..;- - \Dija' el-Ma!kx:Hsi ru sviO.llle djelu
mulh.tare
- Taibera.l1J.ja .u svome Veldlk!om Mu'deanu
.._..!. - Tabaranida ill svome Srednjem Miu' ldemu
- 'l'alberanija u svome Ma!Jom Mu'd:emu
v> - Seid lb. Merwutr u 19Vome Sunenu
..;. - libni bi. Sejibe u svome MI11Ba!l'l1Ile'fu i1li Musnedu
t - Ebu Ja'ua u svome Musneiu
JJ - Dan-elkurtmi u sv.om.e Snmenu
j - De j lemi j a u SVQ!Jle F1rdevsu
Jo. -- Ebu Nrua:jan ru dje!ru Hillyetul-evl:rja'
.....,. - Hejhekija Itl Suabul-J.mmu
J- - Bejhekij a u Sunenu
- Jlbnu Adijo u K-amtlJu
cr - lJikajlija ru KitaJbwd-duaJfa'u
116
.h> - Hatilb Ill Bagdada
J. - Elbu Dav.ud et-TaJjWsi u Musnedu
f - IbnJi . .Asakii:r u HistoriJi DamaSka
Ostale vane stvari Jooje T7WTa poznavati ona_j koji se
bavi hadisom
- Osim swga navedenog za hadri.skru je nwuku od ve-
lilk-e va2mooti rpo7lnaNalti rtiljetiko
koje su $C)C!nenJU)te u ha-
.,
disa. Ovalkve se rzovu >g'.aribull-hadi.sc
O ovak\nim su na,tpisalni Z'asel:::mli a
njih. je najpoma bi1j1 :.Fm-Nilhaje fi gar.iJbill ... hadisi. vel-eser
od MetdJdruJdin IJoow-&.ilra (umro 606).
je IV'a0no \P(YJ'.nava1i:i .i: one ha.di.se droji se IPri-
vidno jedan s drugim suflroblljavajJU -
... J , l
; i fl)O:liDaiV'ati njihovo l)lm'V'O Jkako
bi se ta f!Xr.ilvidlna kmrtJradikdja 'Oidstranill-a. O avoj vrSti
hadtske nauke prvi je pisao lmaani Sa!titija. je
djelo i taantt>ano. ri:z.a njega ;nfik1o je na .ovom po]ju hadi-
Ske .n:a'lllke IIlllll.Oig(l 4.ie1a, od koj]h. je .rairEno i tampano
ono to ga 1e n a.'PiBao libnu Klt.btej1be {umro
276) ipOd imenom Te''ViWu muh'te1i:fil.-h-aid1s .
.._ Kako rg.od je za raarumijevanje ikulr'alllSki.lh a:jeta va''l'lo
' , . ,
poonavati uzr.dke :i IPOvod objave pojedinih &jeta '-:-'l.:-1 l
'
_J_, tako je isto :u hadis'lroj naruci V'B!1mo rpoooarvati po-
vod i u2Jrok-e :pojerltnih hadisa, te kojom ih je !Prilikom
.. . ,,, .. . ."
Ale<jhissellam i!zr.elkao }. J: o tome su na-
pisruna zaOObna djela.
N je va:rno jpO'ZllaiV.a ti hiogtralfij e pni(povj
harliea; nj.jjh.cxva im.fl'a _tl.....:'il- tnjlihove ikrunye-
J ji
- nj<i!hove naldian!ke i !pre'Zimena - ":"l ll '1 l ltd.
117
Cesto puta vie ljudi imaju iGta imena, opa ta vie
se u i dj edo.v.inn imenima. U ovom treba
ra0Mikmrati jedne od drugih. Ovakva imena se zovu E!jl-
, ... ,.", .:;. , . .,.
-mutteffidru vci-mllifterilk J ...;tUI_, J.i:ll >Nekad se vioo
-
imena u CU'alpskom ;pismu pR1u i ako se u i 2lg{Woru
razli:kuju te i njdih treba :poomavaii i ra7JliGtovatrl.
*' ' ... ., -: ,. ") .,.
NE:Wr. t)l_ .(Selam) i (Sellam) Hi (Habhan),
(Hil}jban) i (Haj,jan) itd.
Ovakva se imena zovu el-mu'telifu
} , . ,. ' "' ,.
'1'11' ., .
<. .......... ."-).
- ,
...e Naj'Vahije je ;pozna'Vatti rpouooane hadisa
' ,. .. . 't
e ..:... (.,:!j l i razlilk-ova ti ih od nIJ.:XYI.Il2rla1Illih i slaibih ll - ,:.ll)
-
O ovoone j e na!J)isana, nita manje, nego cijela l iteratura,
ikoja ,broji na stoooe d1eS.I.a. I previe bismo drulel.ro otili
kad bi:smo ibaJr neto o ovC>me re!kli.
,.
118
BILJESKA O PISCU
Hadi Mehmed je u Sarajevu 16. XlJ
1906. godine. Tu je svrio mekteb, rudiju. (OS1'00V?'l.a kol4
sa proMrenim programom) i Seriat.sktu gim-naziju. MatJu-
rirao je 1926, a onda otiao u Kair.o i upilsao se na Et-
-Azher. DipLomirao je 1931. go<Une. Te je obavfo,
i had. Po pcn>ratku u Sarajevo, postavljen .1e za nastav-
nika na Gazi Husrevbegovoj medresi i za prefekta u nje-
nom interna.tu. Gocmne 1937. je premjetem. u Gazi Hu-
srevbegovu biMioteku. Kada je 1939. umro Muhammed ef.
Tufo, profesor na Vioj islamskoj eriasko-teolokoj koli,
je izabran za ugov'lYI"nog na ovoj koli
za predmete tefsir Kur-ana) i osnovi i fito-
zofija eria-.tsJoog prava ('!.LS'Uti fi11ch). 1944. go-
dine imenovan je recLovnim profesorom ove kole. Umro
je 29. VII 1944. godine u 38-oj godini iv.ota.
Merhum .ie pisati jo kao sred
nje kole, a prvi je objavio u Novom beharu 192R.
godine. Od tada pa do smrti, napisao je i objavio 'J)Tflro
tri stotine rad.iooa, i c11uJ:i.h, od kojih su. TWkl objem-
ljeni i kao posebne monografije. Pisao je iz wfh r>hlcut1
nauke. je knjievni 1'ad lm.tatLI1W
Muslimana tna Ori.jentatnim lf'.ldmu IWH
nji'lu:mu kuttur.oo hi-storiju. I iz pod'Mu'51n Mlumu
i muslimana uQPte napisao je ne1coUJoo nu.o ltt
-svoj i u rjda.va.nju mnogih c1kt1utlnll1 J)tfllt&1 '
ii.wt.q. i JlerecJ!cmirltl,
ll"
je napisao llmull-'kelam, udbenik iz akaida,
koji se wpotrebljavoo u osmom razredu sred1'Vjih kola koo
u.doenik za vjerornauku. SudjeLovao je uz dira
i Muhameda u izradi arapske ;gramatike
za nie razrede srednjih Gramatika je tampana u
dva dijela. Uvod u tensirSlru i hadhsku 'Ila'Ulku je
na.pi.sao kao 1ooji Gazi Hu-
srevbegove medrese za predmete tefsir i ha.dis, jer SIU i
i za ove rpredtmete bili na. arapskom
jeziku. Vazove rahm. tampao .1e Glavni odbor
El-Hidaje s namjerom, da poslue imamima i mualimima
kao materijal za sastavljanje hutbi, va.oova i preda:varllja.
Svoja predavanja iz tefsira i usulri f.'ilkha je
bio pripremio za tampanje, ali ga je smrt u tome spri-
Njegov rad O hu1:Jbi {Glas:n.iJk Is"Larmske v .jerske za-
jednice, 1935) slui koo pninnjer, kako treba hutbe sa-
stavljati, treba prednost davati, kao i ta treba iz
naih hutbi i:spusbiti.
Iz hisrorrije muslimana je pi.sa.o o muslima-
nlima na M.Hfi Omer ibn Abdul-Azizu, o musli-
manima u Spaniji, Madarskoj i Potjskoj.
k,njievni rad Muslimana na ori-
jentalnim jezicima, je pored svoga. Knji2evnag
rada mus-limana dao pre<'IGo
dvarleset radova iz O'IX>g (posebne je obradio
Ibrahim ef. Hruseina Lanne.kaniju,
V ahdetija i dr.). Bio je zamistio prevesti veWou historiju
ilsla:ma Aisri sead-at sa turskog je<ztika (devet svezaka). Od
toga je preveo >prvi sveza..k i druq.oq sveska, aLi
ga je smrt i u tome
Rahm. je pisao i na arapskom _jeziku. J o dok
je bilo na .wu.dijama u Kairu, tampao je tri stvari na
arwp.Wcom jeziku. U El-Devhenrl esna fi 1teradtimi ud.emai
ve 5uMai Bosma dao je pregled raila Muslimana Bosne i
Hercegovine na. omjentatnvm jeziciJma, d.ok je u druga dva
rada {Hajatul enlbrja ri El-1Kelimut-ta:j:iJb ... ) doo komentar
i objanjenje za pojed'im.e hadise. U Gla.sniku Islamske
vjers1oe zajedlruice (1933-1935) i u. El-Hi.da.ji (1936-1939)
obja-vio je nekolt1oo na ara.'))Sikom jeziJku.
Povodom p7'ostcwe Gazi H'U$Tevbegove,
120
je spjevoo jednu oduT:ju pjesmu oo. aratpskom je-
mlcu u pohvalu Gazi Husrevbeaov:u Krusidetun fi me'dlh.U-
-Gazi HusreV!beg. I svoj rad Knjievni ra.d booansko- her-
muslimana zavrio je sa nekoliko stihova (7
dvostiha) oo. ara:pskom jeziku


Ovo, drugo izdanje Uvoda. u tJefsirsku i ha:disku na-
uku, izdaje din-ekcija Gazi Hwsrrevhegove medrese u Sa-
rajevu i na.mijen.jenc je, u prvom redu, MedreSie
i vjeT!Skim sLubenicima. Prvo izdanje, tampa-oo jo 1937,
odatm10 je postalio rijetiloost i nije se moglo nabaviti.
Ovim -novim izckl:njem u<WvoLjit se jednoj 'T/.aWj nasu-
noj potrebi.
121
SADRZAJ
S brana
Predgovor prvom izdanju 3
I. Uvod u tejsirsku nauku 5

Kllit"a.n . 5
.x Droga .imena Kur'ana 6
): Objava Kur'ana 7
Plrva d 'POSljednja objava . 12
MekaaJSki d med.ionskd .ajeti 13
O hadisu: Kiulr'an je obja.v]jen na 7 haa-Wva 15
Kli4'ae!Ji d mami Mraeta . 20
Odaklle su !l'lastali lda:aeti 25
pregled tra:t;voja nauke o kliiraetu 27

P.i&ainje i sabira.n:je Kur'ana . 30
N aoin pisanija p.!."VVih mushafa 33
Mushafskd pravo,pis 35
Podjela Kiu.T'ana na SUII'e i .aJeta 37
Povod objavi .ajeta 39
Nasih i mensuh 40
Kiur'a.n kao mu'd&a . 40
Krur'ana...,tefslr 44
U'V\iati k(),ji se trae dood mu!esira kako illreba
Kur'an . 45
Razne .wste tefsilra 47
Razvoj tefsirske nauke d mu-
fesllra . . . . . . . . . . . . . . 48
Ibn.u De.nilr el-TabeJ.'Ii. 49
..
122
, ...... ,.
Es..SeaMhi i El-Vamdi

EZ...,Zernah:arJ
Fahrludm
Jlbn.u
El-K/w'ltubi .
El.,:SI:Ijdaw
Ev....Nese!i .
Ebu
Ibnul- Kesilr
Es...su}uti
EblJSSulld . . .
E....SeMlc.ilai oi Siddllk-Mn .
El-Al!Osi
Muhammed Abduhu i Reid Rida
U. Uvod u hadisku naukt .
HadiS, SU'llinat, haber a eser .
Metn, sened, rivajet i ravija
M'1.1S!lid, Dlillhaddds, hafiz, hudfJde i hclkiim


Hadiis kao .
Hadiska nauka d. njena podtiela .
Klratak !Pl'egled II'a<ia o ll-Eimlinalogi.jd ha<ldsa
Rad olw sa;wa:nja ha<Usa
I haidftsa napamet
II <Sabiranja hadBsa u k.ntj.ige
III Sabdcamje hadisa zajedno sa fetv.ama ashnbn l t"
bi:lna
IV .Plsam(je .
V vjerodost<>Jmdh hadlisa u zblrlc
VI .Koroentarilsanje pojedlimh hadisldh :zlb.1a1ki 4 njthov
i ootjerdv.amOe
Ra1.ne VTSte 1hadisklih zbd!rkll
Naj poznatije hadiske zbirke .
Djela imama
Sest .naj.pomatiiih hadisk!ih z.biitki
Druge najpoznatije ho.diske zbirke

Biografije najpoznatijih hadba ,
POOje!la had.isa na mtJJtevwtirr, moolmr 1 llhltd .
Fodjela hadii.sa obzilirom .na vjerodostojnQI'ft


Dl
Dl
lill
1\,1
n
n n
&ll
1\11
'"' 1\11
ll !l
flU
lli
ll ;J
112
n n
Itl\
117
lill
lli
'tll

74
.,.
'ln
'lli
.,"
'lU
'111
'lli
lill
nu
lill
lli\
11!'1

ll' l
Podjela haid.isa ob:z,.i!rom na matn 9&
Podjela hadlilsa obzirom Illa sened 97
Najpoznat:i04 nazivi slabih hadlsa 101
Ptniblimo p!l'at\l!illo za lake po1llla:Vainje V'l'idedn<Eti ha-
disa 103
Mutabea, ahid i i'tibar . 104
Kakvi 1ireba1jtu biti ,pnl.povjeda.Oi hadisa 105
l prEdavanje 107
Ashal>i m drugovi . 109
Druga generacija iza Alejhli.:sselaana-tabiOt.n 111
Moe Li se hadis Piil&>ovijedalti samo 'PO llZ
El-ha.disud-<k.udsi 112
Na.sih d mans!Th 113
Hadiske kratice 115
Ostale .vane .stvari koje mora poznavati onlllj kO'li &e
bavi ha'<llisom . 117
.Biljeka pi:scu . 119
Sadraj 122
l
124