Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb
Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma
Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44
4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57
4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67
4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

..................86 6...............2...........110 12.86 6............................3 Gospodarstvo .............................................................1Vizija.......................................................................................................................................171 2 .................................110 12............. Zaklju ak ............................................................ Pristup .....................................................................99 8......... Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta .........120 15..................................................................... Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ..........................4 Turizam..................................................................................................83 Analiza konkurenata ........90 6.................................................................................................................. Evaluacija klju nih interesnih subjekata ............................................................................... Analiza globalnih trendova u turizmu .............................................................................. Vizija i pozicioniranje........98 8............................124 15............................................................2Turisti ki proizvodi .....4Projekti edukacije i upravljanja .............................. Inicijalna pozicija.................................................................................................................................................5..................................................................................91 7............................................................................................................................................................. Analiza oglednih primjera u praksi ....................................................1 Kriteriji izbora konkurenata.............................. Strateški kontekst ..................................................................................................................100 9........................................................................................114 13..2Klju ne fascinacije............................167 16.................................................................................1....................103 10.................................................................114 13..........96 SWOT analiza ..... Ukupni rezultati ..........................3 Zaklju ak ...................................2Projekti smještajnih kapaciteta .............3................... Klju ne strateške barijere destinacije Vis.........................................5..................137 15....................................................2.86 6..94 7.......................................171 16...................104 11.............................................................................................................................................................1Projekti konkurentnosti.....................................................................112 13.................. Konkurentnost i investicije ................................................................................................................. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi .................................................... Marketing plan...........................3Pozicioniranje ..............................1.................102 9....................111 12............................................................. 8..................................................................148 15.....................2 Op i podaci...........102 9............3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija.................102 9.......................................... Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ....................1Iskustveno strukturiranje .......115 14......................................................................................................98 8.....................123 15....... 6....107 12............................................................1Konkurentske strategije marketinga ..................

.....................2.............. 186 17........................2Strategija komercijalizacije...... 179 16..........................................................................................................................................................................................................................................................2Konkurentske strategije marketinga .......................................182 16....2Pozicioniranje ...................................................3Strategija komunikacije ....................................................................................1Korporativni identitet...................................................................................................................1....................................... Zaklju ne napomene ...............................................................4Ukupni pregled investicijskih projekata.....................................................181 16..................................................... Sadržaj priloga ..............................................173 16................................................................................1Pristup .......................................................... Investicijska strategija .......179 16........................................ 190 17........................................................................................ 203 3 .............3......................................... 196 20......2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ......................................... 173 16................172 16..................171 16.................................... 185 17............................16......2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.....................176 16........... 185 17............................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije .................4Tržišna strategija...........1Strategija proizvoda ..................3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj.. 192 18.............................................................. Popis korištenih izvora............... 201 21.. Provedbeni plan............................................................184 17...................3...........................................................3Strategije marketing miksa................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja .................. 194 19....................................................................................3................2.............1Ciljevi .........................................................................................1..................................3......

................................................... 91 Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007..................... 41 Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova ...................................................................................................................... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja......................................................................................................... 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ........... 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ...................................... 62 Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda ................................... 92 4 .... 45 Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža................................................................. ................................................................................................................. 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj.............. 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja....................................... 65 Tablica 4–15: Prirodne..................................................... 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ............................................... 91 Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007...................................... 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ............. 48 Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda .......................... 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku .............................................................................................................................................. 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ........................................................................................... 40 Tablica 4–4: Ku anstva......................................................................................................................... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab......................................................................................... 47 Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone............................................ Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta ......................................................................................................................................................................................................................................................................................................... kulturno povijesne i ostale atrakcije.............................................. 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ................................................................................................... 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma....................... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod .............................................................. 1 Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis........................................................................... 73 Tablica 4–17......... ............. 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative..........................................................................Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ............................................................................................ 92 Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007......................................................................................................................................... 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci..........................

............................................................................................ 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ................ 124 Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ..................................................................................... 186 Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta ............ 54 5 ..................................................................... 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ...................................... 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije ................................................................................ 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative.................................................................................................. 36 Kartogram 4-1: Otok Vis .................. 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta ............................................................................................................................... 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina............................................................................................... 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize..................................................................................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije......................................................................................................... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu............................................................................................ 149 Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............................... 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja .............................................................................................................................................................................. 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština.................................................................................... 127 Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ................................................................................................................. 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža..................................... 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti ............................Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu.................... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ...........................................................................................................................................................................Situacija ...... 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta ..................................................................................................... 192 Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu................................. 46 Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština .................................................................................. 138 Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija.. 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja .............................................. 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala).......................................................... 96 Slika 8-1: Poligon strategija ...........................................................................................................

..................... 70 Kartogram 4-8: Prirodne..................................................................................... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture ................ 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta............... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija........... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj .............................. 166 6 ..................................................................Panoramska cesta ..........................Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa......................... 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta.. kulturno povijesne i ostale atrakcije........... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative... Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa . 78 Kartogram 13-1: .............................................................................

Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy. the alternative types of tourism (agrotourism. factory. and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County. etc. SME business is growing at a slow pace. each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image. Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža). Etc. unfavourable demographic structure.Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. army facilities. tax relief. but they are not widely known nor strongly promoted. apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes). Even though the island produces typical agricultural products (lemon. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). thus a majority of existing facilities remain unused (e. international theatre carnival. as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. transport isolation. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia. and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. they need to jointly position themselves under the cluster brand. unfavourable economic conditions. and the inadequate state development policies (subventions. There are few events organised on the island (boat race. Additionally. The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. landscape and cultural values. the summary of key analysis / results is presented as follows. cultural summer of Vis). etc.g. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market. In terms of tourism. Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area.). nor the active development policy. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism.). 7 . health and wellness tourism. In this context. palms. activities and experiences. based on their own key values. Today the whole island has around 3. where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. and is located in Split-Dalmatia County. natural heritage. and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. whilst at the same time. the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development.000 tourism beds. which place Vis in a very unfavourable economic position. There are no major investments on the island. with professionally shaped products.) have not been a part of the offer. institutional barriers. infrastructural and communal barriers. and is mainly focused on the food and beverage facilities.

Museum of the Town of Vis. associations. which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model. a series of interviews and a workshop have been performed. fishing and mariculture as well as the recreation on the island. which will be based on the local family initiatives. which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination. the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage. rich natural historic and cultural heritage. the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support. and private accommodation owners. tourism / travel agencies. where the optimal option for Vis is its own development way. food and beverage facilities. as well as for the identification of a development strategy. cooperatives. whilst putting the focus to the eco / rural projects development. Furthermore. hotels. Rab. Tourism boards of Vis and Komiža. there are not many islands that satisfy all the criteria.It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development. travel. combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. of a similar geography and similar position. Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža). according to the sustainable development principles. According to their opinions. In relation to the analysed competitive island destinations. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles. local entrepreneurs. and their general as well as the economic situation. Vis has few future tourism development options. Lastovo and Mljet. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development. preferences and destinations. based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. 8 . and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development. Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation. as well as larger domestic investments. that efficiently combines cultural and natural values with the agro production. Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands. which are of a similar size (around 90 km2). so the analysis includes the following island destinations: Lošinj. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation).

regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes. weaknesses. opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES NATURAL. considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Based on all the previous analysis. because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses. However.SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths. which is an expected result. SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths. the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage. the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified: 9 . Furthermore.

and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development. Inherited urban concentration 5. 1. they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate. or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis. cultural. In this conteyt. Adriatic stopover 4. it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. Necessity of an organic growth/development. key strategic principles for the island of Vis are. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. as well as negotiating platform for external investors 10 . they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally. three island destinations have been analysed – Sardinia. Even though these destinations are in different phases of development process. Elba and Faial (Azores). The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis. these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer. because they are under the influence of the Mediterranean culture. considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island. historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan. European markets and tourism trends). Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination.Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come Attractiveness of natural.

Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11 . as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša. which are the base for future creation of the unique selling points. in order to create a successful development. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets. the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth. To identify its market positioning starting point. the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community. olive growing. island of Vis must first rely on its key tourism fascinations. and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža). lemon production. Therefore. which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. and designs its coastal areas.Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations. changes in tourist behaviour. which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing. Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea Tourism destination Vis is geographically. based on the ever changing tourism market conditions. which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. and it forms a unique emotional relationship with future markets. The island of Vis is the hideaway island. Thus. etc. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain. which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy. naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). innovatively restructures the island interior. wine production. Modra Špilja.

activities and events in Vis and Komiža Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development. where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 1. where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself. the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo). The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation.Dalmatia County. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. which presupposes the complete high value tourism change development. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature 12 . Considering all of the above. and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products.

Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5.3. and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. and other caves) In this context. They are also based on the tourism traffic. or a projection of a quantity of future accommodation capacities. This also means that capacities need to provide a positive business results. tourism income and tourism volume in relation to the resources. the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). 2. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja. 3. Projections of growth scenarios are shown in the following table. Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development. in accordance with area’s potentials and limits. they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification. 4. 13 .

rural holiday houses. WITHOUT CHANGE 3.637 3.460 141.963 14.280.000 116.244 33.0% 89 64 321 216 829.9% 34 15 77 28 99. site inspection as well as our expert opinion.513.800.300 233.639 471.1% 33.043.825 448.078 619 56.0% 38.833 365.0% 45.0% 50.637 90 3.707.637 3.950 35.804 192.2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc.0% 50.361 14.539 78. the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are: 14 .671 25. rural family hotels.945 101.078 619 28.539 2. 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts.040. overnights . in HRK toursim rev.0% 50. in € (direct) toursim rev.600 1. as well as the significant population increase.174 280.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8. occupancy of hotel acc. improvements in transport networks.792 784. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev.5% 34 8 53 21 24. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements.000 4. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.868 16.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3.701 17.750 40.502.0% 44.168.000 30.028.975 60.637 90 4.942.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Development scenarios 2. and rural resorts.1% 62 39 195 123 427.724 75.729 3.521 707. REALIZED 50% OF 2020.309 1.637 90 3.5% 48 22 130 100 234. rural bed and breakfast. workshop results. Competitiveness and investments In the context of this plan.146. REALIZED 25% 2020.836 60.000 130. ovrnights per inhabitant 2 2020.607 74. as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism.0% 27.0% 33. and based on the stakeholders interviews.060 18 2020.

which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County. which is an official document of the County from 2006. Taking into account the results from both documents. the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. Thus. and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012.COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS EDUCATION AND MANAGEMENT Gastronomy specialisation Complementary offer Agrotourism Rural holiday house Olive oil and wine tasting Viewpoints system Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komiža) Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel Panoramic road Fishing museum 'Komiža' Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’ Healthy food programme for a tourism market Walking. a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below: 15 .

Integrated marketing communication system for Vis Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures Communication activities Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs Public relations Promotional materials Posters. is at its core focused on rural and eco tourism projects. the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area. 16 . which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism. Considering transitional processes in Croatia. in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. magazines) Internet advertising Organisation of sminars and workshops Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis. Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure. as well as few coastal projects designated in the Land use plans. this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island. and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level. notifications Web site Souvenirs and autochthonous products Advertising Press (newspapers. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County. In this context. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects. located in the Split-Dalmatia County. as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle. which can create additional synergies for eco/rural initiatives. this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana.Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an. prirodna bogatstva obalnog prostora. Horwath HTL je. ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. temeljem svojih klju nih vrijednosti. Na otoku nema ozbiljnijih investicija. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera). koliko je to bilo mogu e. 17 . Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu. prometna izoliranost. ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. na cijelom otoku ima ukupno oko 3.približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer. u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. bilje i sl. kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj. institucionalno-sistemska ograni enja. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke. porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu). odnosno aktivne razvojne politike. zatim nepovoljna demografska osnovica. krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja. vojni objekti). te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. rasadnik palmi. Kontekst projekta i situacijska analiza Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). sadržajima i iskustvima. a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu. internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa. zatim nepovoljno stanje gospodarstva. tvornica ribe. a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata. koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Što se turizma ti e.000 turisti kih kreveta. ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije. Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija . Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr.

te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije. Rab. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma. Hoteli. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža). U odnosu na analizirane konkurente. ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana. pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti). svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. Prema mišljenju klju nih subjekata. Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. ali i ve im doma im investicijama. bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti. ponašanje i preferencije turista. Muzej grada Visa. te ve ih eksternih investicija. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti.Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja. a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2). ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka. U turisti ki razvoj. ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. lokalni obrtnici. ugostiteljski objekti. Lastovo i Mljet. koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama. turisti ke / putni ke agencije. te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje. smatraju. putovanja. udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. sljede i pritom principe održivog razvoja. s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja. Turisti ke zajednice Vis i Komiža. bogatstva povijesnog naslje a. sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem. 18 .

otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. weaknesses. Me utim. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga. 19 . Temeljem svih prethodnih analiza. opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu.SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja Analiza snaga. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti. obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. što je i o ekivan rezultat. slabosti. mogu nosti i prijetnji (strengths. Nadalje. definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa. bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.

Faial (Azorsko oto je). ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agruikulturu. kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. analizirane su tri destinacije – Sardinija. U tom smislu. Jadranski stopover 9. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. strateška uporišta otoka Visa su: 6. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10.Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. europskog tržišta. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima 20 . Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. Strateška uporišta Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. trendova turista). uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. Nužnost organskog rasta. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine. te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu. imaju o uvane i bogate prirodne resurse. Elba. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost.

te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. tako i za budu e tržište. ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Falkuša. koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. Modra Špilja. Prema tome. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. itd. s druge strane naglašava koji fizi ki. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija). Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja. destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka. vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. te oprema svoj obalni prostor. vinarstvo. Vizija se kreira kako za današnje tržište. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem.Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije. Vis je otok skrovište. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). uzgoj limuna. Tržišno pozicioniranje. 21 . Otok Vis – klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora Destinacija Vis nalazi se u geografskom. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. maslinarstvo.

Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. i unutar njega. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'.Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 6. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. Uzimaju i sve navedeno u obzir. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 22 . a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta. prijedlog turisti kih proizvoda. osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu. Otok Biševo – programom opremanja. (polazna godina) i 2020. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli. u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima. za Vis i Biševo temelji se na: Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma. 23 . koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora. mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat. zaradi od turizma. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. (ciljna godina). temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima. Referentne godine su 2007. te turisti kom prometu. a s obzirom na njihov razvojni potencijal.8.

000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Scenariji razvoja 2.0% 50.8% 48 22 130 100 234.309 1. te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.600 1.5% 62 39 195 123 427.078 619 28.0% 7. REALIZIRANO 25% PP-A 3. rezultata sa radionice. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in.5% SCENARIJ 1 2020. prihod u € (direktni) tur.637 90 5.701 17. REALIZIRANO 100% PP-A 3.539 78.0% 3.800. te ruralnih resorta.244 33.2% 89 64 321 216 829.174 280.0% 11.000 30.792 784.280. REALIZIRANO 50% PP-A 3.942. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .000 4.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 SCENARIJ 2 2020.502.868 16.2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.671 25.950 35. naselja) no enja (hoteli i tur.724 75.963 14. te našeg ekspertnog mišljenja.607 74.804 192.513.3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja.750 40.637 90 8. prihod u HRK tur.637 90 3. Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana. obilaska terena.637 90 4.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020.361 14. BEZ PROMJENE 3.043. no enja po stanovniku tur. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24. ruralnih ku a za odmor.521 707. poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka.637 90 3.060 18 3.0% 50.300 233. klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su: 24 .0% 45.975 60.460 141.1% 33.707.028.825 448.836 60.0% 50. kao na primjer agrotirzama.2% 34 15 77 28 99.0% 16.168.945 101. a temeljem razgovora sa klju nim subjektima.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020.078 619 56.539 2.729 3.833 365. te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu.040.146.639 471.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.000 116.000 130. ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.

PROJEKT KONKURENTNOSTI PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnice / rive uz more Eko oznake kvalitete Agroturizam Ruralna ku a za odmor Kušaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komiža' Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Program zdrave hrane za turisti ko tržište Koncept pješa kih. 25 .Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012. planinarskih i biciklisti kih staza Škola viške kuhinje Centar za sportove na vodi Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je . službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.

asopisi) Internet oglašavanje Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi Organizacija seminara i radionica Investicije i zaklju ni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. 26 . ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. U tom smislu. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. to jest Komiže i Visa. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. novosti Oglašavanje Tisak (novine. letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti. sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi: Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke Logo Ime marke Termin Zaštitne boje Promotivni oblici i materijali Brošure Op e brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima Odnosi s javnoš u Promotivni materijali Plakati. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije.

iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. marikultura i poljoprivrede . Lot 3 – šire podru je uš a rijeke Krke. identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. poljoprivredi. radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti. resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo.Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina. uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti. pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se. odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta. kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. Lot 2 .na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje.Otoci Vis i Biševo.1. globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. Prema tome. odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne. cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu. ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor. 27 . To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. i Lot 4 . a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja. Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost. ribarstva. u sektorima turizma. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2. što je vidljivo na sljede oj mapi.

institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. na podru ju etiri županije. 28 . Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje. Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu). podržava. uvažava.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo).2. godine. odnosno otoci Vis i Biševo: 29 . a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju. te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje. uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa. gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti.1 Zadaci i procedure Zadaci Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. 2. iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje. Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja. godine. specificirana je lista projektnih zadataka. resursi neracionalno i neodrživo troše. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi. praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru. a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2.

tradicija.analiza: prostornih planova.ponuda.Prijedlozi za formiranje partnerstva 30 . .SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE .Benchmarking okvir . biciklisti ke staze.Lokalne tur. itd. ostale sportske i rekreacijske aktivnosti . transport. zabava. flora i fauna .povijest.).Obuka u turizmu .Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA . poslovni modeli.Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a . usluge (komercijalne.) . atrakcije.Identifikacija izvora financiranja KONA NI PRIJEDLOZI . vrste smještaja.Proizvodi i tržišni segmenti . itd.Marketinško pozicioniranje .dolasci. kvaliteta. cijene. aktivnosti.Tur. klju ni faktori uspjeha. kanali distribucije.aktivnosti. socio-demografska struktura.Analiza destinacija (proizvodi. . zdravstvene.ukupni kapacitet. .Prirodni faktori. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA . geološka situacija.Klju ni strateški marketinški prijedlozi KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA . itd. master planova. spomenici i mjesta od interesa. plin.Identifikacija konkurentskih nedostataka .kapacitet.ekonomska struktura. dinamika investiranja i alokacija investicija .geografska situacija.Model investicija i financiranja . voda. itd. struktura.Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI . energija. klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom.Kulturni faktori. doga aji.Turisti ki promet . sadržaji. budžet. strategija. ture.Prostorne mogu nosti i ograni enja . strategije.Hrana i pi e .šetnice. kvaliteta. itd. itd. el. itd. itd.Smještaj . . lokalna distribucija.Turisti ki marketing . .Lokalno stanovništvo .Elementi diferenciranja . itd. lokalni proizvodi. PORO. lokalnih planova.Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA . krajolik. komunikacijski instrumenti.) STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA . ROP. INVESTICIJSKA STRATEGIJA . no enja. klima. .op a evaluacija investicija. o ekivanja. veli ina.Kpacitet. itd. standardi za poduzetnike. kontribucija razvoju.Socio-ekonomiski faktori . tur.Infrastruktura i usluge . itd.(voda. jahanje. itd. infrastruktura . . zajednice . .Vizija i pozicioniranje . položaj lokacija.Strateški kontekst . sezonalnost. politi ka i administrativna struktura .svijest.

2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata. radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. vezano na prethodno navedene zadatke. program istraživanja uklju uje: 31 . Osim sekundarnih i terenskih istraživanja.2. za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima. prijedloga i rješenja. s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja. za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga. Prema tome.

Institut za turizam itd. a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja SVRHA 1. Udrugom vlasnika privatnog smještaja. Identifikacija i analiza turisti ke ponude. aktivnosti na okoliš 2. Turisti ke zajednice destinacija. predstavnicima lokalne zajednice. Turisti ke zajednice destinacija. zauzetost i sl. tur. predstavnicima zašti enih podru ja.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. prostorno-planerskih. itd. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. itd. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatska gospodarska komora. Institut za turizam itd. Ministarstvo turizma. Hrvatski zavod za statistiku. postoje e poticajne programe vezane na tur. ekonomskih i . kulturnih. karakteristika podru ja obuhvata. te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka. direktorima lokalnih tur. Ministarstvo turizma. hotelijerima. postoje e aktivnosti turisti kog marketinga. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama. analiza.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija. Ministarstvo okoliša. politi ko-pravnih. razvoj. c) Prikupljanje. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA Komunikacija klju nih pitanja tur. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. ANALIZA PONUDE Evaluacija geografskih. vrste smještaja.). socio-demografskih. prostornog planiranja i izgradnje. Hrvatski zavod za statistiku. ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. sezonalnost destinacije. Županija Splitskodalmatinska.SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža. b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . agencijama. itd. ANALIZA POTRAŽNJE - h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. 32 . Hrvatska gospodarska komora. Hrvatski zavod za statistiku. d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. predstavnicima javnih službi. uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja. ponudu hrane i pi a. zajednica. uklju uju i smještajnu ponudu. 3. itd. razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis. Ocjena utjecaja tur. Županija Splitskodalmatinska. Županija Splitskodalmatinska. Hrvatska gospodarska komora.). prirodnih. Identifikacija i analiza turisti ke potražnje. turisti ke resurse i atrakcije.

o ekivanja. itd. identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA q) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. TRENDOVI U TURIZMU 6. odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta 5. vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. definiranje portfelja proizvoda. Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima. karakteristike ove destinacije. te njihove razvojne. ekonomske. identifikacija klju nih prednosti i barijera. 4. prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. te ostale odrednice projekta. mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje. Prikupljanje / provjera podataka. standardima za poduzetnike. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija. sociodemografske. te nevladinim organizacijama na Visu. slabosti. klju nim donosiocima odluka. SWOT ANALIZA 7. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. Identifikacija klju nih elemenata održivog razvoja. kontribuciju razvoju turizma.j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. itd. te Lošinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti e se kona na analiza snaga. u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. BENCHMARK ANALIZA Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne. Ruralis Svjetska turisti ka organizacija. 33 . mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. 9. Turisti ke organizacije odabranih destinacija. Tourism Intelligence International. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija. sadržaje. Mintel. aktivnosti. vizije i pozicioniranja na tur.

zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA u) Evaluacija svih prethodnih analiza 12. te prijedlozi za formiranje partnerstva 11. sadržaje. mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja. MARKETING STRATEGIJA s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja. standardima za poduzetnike. te elemente diferenciranja. t) Evaluacija svih prethodnih analiza Prikupljanje / provjera podataka.10. dinamika investiranja i alokacija investicija). KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA w) Evaluacija svih prethodnih analiza 34 . prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom. INVESTICIJSKA STRATEGIJA v) Evaluacija svih prethodnih analiza 13. aktivnosti. te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija. klju ne proizvode i tržišne segmente. kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. itd.

Palagruža i Svetac.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik. Dra evo Polje. Brusnik. Podru je obuhvata projekta Podru je aktivnosti. Podselje. uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža). a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Duboka. Podšpilje i Žena Glava). 35 . selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka. naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža VIS KOMIŽA Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko .Dalmatinska 1. Roga i . Ston ica i Vis Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja Splitsko Dalmatinska 1. prikazano na sljede oj mapi. Plisko Polje. Marinje Zemlje. Podstražje.3. te manji otoci Biševo. Kontekst projekta 3. Rukavac. Milna.960 52 Brgujac. Podhumlje.1. Jabuka. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine.

a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima. Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu. Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije 36 . Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. Otok Vis u širem kontekstu regije Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija. sadržajima i iskustvima.2. pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. temeljem svojih klju nih vrijednosti. nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera. i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije.3.

n. u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba.8 km2). Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komiža. Sv. dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja). Vis.8°C. Geološke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko . Godišnja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo. Naseljena još u prapovijesti. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace». Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama.istok. Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16. Sjeverni. Situacijska analiza 4.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema 37 . Duh 564 i Orlovica 566 m. najtopliji mjesec 24.dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad .2 °C.3 km2. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. Obala je strma. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. Kartogram 4-1: Otok Vis .3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1..3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km.m. s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5. Sveti Andrija (4. puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. bura i maestral. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u. smješten na sjeveroisto noj obali otoka. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Južni prostraniji greben. najhladniji mjesec. 8.9 km2. uži i strmiji.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Otok Vis.0°C. dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. ponikvama i kraškim uvalama. spominje se u XII st.Situacija Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima. Klimatske zna ajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. Uz otok Vis površine 90. Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. ukupne površine od 102.4.

Veloj i Maloj Travnoj. kraške uvale i ponikve. Sveca i ostalih oto i a. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla.n. Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija. mirta. "borovica. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta Makiju i garig u dijelovima do 300 m. crnika. Izvor: AZO. Najve e prostranstvo zauzima garig . Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. bosilje. školjkaši). smri (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže. More. rakovi. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u. Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. 2001. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze. u Pretiš ini. planika. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka. 38 . smilje. nastale na vapnena ko . dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena. Corine Land Cover.degradirana biljna zajednica makije .dolomitskim terenima. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. šume alepskog bora i kamenjare. predstavljena makijom i garigom. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. jugozapadno i zapadno od otoka Visa. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Tla. a u ve im visinama dolaze samo crnika. na Stupiš u. Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka.jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Vegetacija.m sa injavaju svi lanovi: šmrca. Dubokoj. Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a.koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena. a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no. somina. kadulja). dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. južno. minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama. tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo. zelenika. zelenika. glavonošci. pelin. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice.

a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.5 l/sek. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015. Vode. Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka. Od 1948. posebno u unutrašnjosti otoka.2001. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001. iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. stanovnika. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma.). 3637 1776 1523 338 2015 3011 1642 1190 179 0tok Vis Vis Komiža Ostala naselja Izvor: DZS. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva. ostali izvori 39 .2. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.776 u naselju Vis. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika. od toga 1. nepovoljna starosna struktura.) i Korita (36 l/sek). 1. godini palo na svega 19 u 2001. Stoga su bitno ograni ene. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948.2 Socio . Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 . godine 5000 4500 Broj stanovnika 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1981. godine. mogu nosti biološke revitalizacije. veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. . imati oko 3. Popis stanovništva 2001.1 Stanovništvo i naseljenost Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika. 4. godine otok Vis je izgubio 3.650 stanovnika. 4167 1974 1668 525 1991. i trend do 2015. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. Atmosferska voda ponire u dubinu. Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. posebno u unutrašnjosti otoka.Temperaturna svojstva. Stoga su bitno ograni ene.000.ekonomski faktori Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti. 4. 4349 1932 2032 385 2001.. ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.

Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Popis stanovništva 1991. a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.500 VIS 1.130 31. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih. 2001.79% 49.000 Stanovnici 60 i više godina Stanovnika 2015.637 19 1.Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.61% 31.8% 1.226 2.677 10 809 48.07% I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991.9% 642 32.2% 1.571 43. 40 . – 2001. Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva.960 9 762 38.2% 488 29.781 2. 21.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima.1% 3. var. DZS.011 4.61% 19. Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. .1% 1.900 2. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991.trend Stanovnika 2015.38% 60 i više 29.230 1. 1 Stanovnika 2015. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. Popis stanovništva 2001 Starosna struktura. 2 DZS. Naselja Aktivno stanovništvo KOMIŽA 1.500 OTOK VIS 3. godine na otoku je 1. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju.. var. 2001.126 5. Prema Popisu poljoprivrede 2003.55% 20-59 48. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih.

Broj stanovnika 3.500 3.011 4.62 2.500 2.167 1991. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem. Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend.000 stanovnika.637 3.105 lanova.63 2001.882 4. 1981.167 4.55 lanova (3. 2001. živjelo oko 4.000 prosje na godišnja stopa rasta od +1%. 3.349 4.).61 2.429 lanova 2.429 ku anstava. 4. 4. a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2.500 4. Procjena: Horwath HTL.3 lana 1971. Ku an. 2008.300 stanovnika. U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. Na otoku je 2001.65 2.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.000 500 0 Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015.651 lanova 2.000 Trend Varijanta 1 Varijanta 2 Izvor: DZS.637 3. Popis stanovništva 1991. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.000 2. PPUG Komiža i Vis. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5.47 2.324 3. DZS.167 4.349 4.Ku anstva Tablica 4–4: Ku anstva Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis 1991. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. 845 806 1.637 2008 3. a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.55 Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika.000 stanovnika što o ito nije ostvareno. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1. Ku an.015. 3. je planirano oko 5.349 2001.6 lanova.319 2015. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva. godini bilo bi oko 3..000 stalnih stanovnika.000 1. 680 749 1. Kako je 2008.126 5.500 1. na podru ju Visa u 2015. bilo 1. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2. 41 .500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5.

Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Stanovi za stalno stanovanje(1. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma). Danas se zadržao ulov ribe. a industrije i nema.001 registrirano je na otoku Visu oko 3. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost. Oklju na. godine). sa ve inom središnjih funkcija. Plisko polje.godini je bilo preko 5. utvrda. Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Ruralna naselja. Stanovi Popisom 2. Naselja na obali . Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju.Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva. Vis 1. danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno.400 stanova prosje ne površine 63 m2.776 stanovnika 2001.523. a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Rukavac.000. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe. Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca. Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001. Duboka. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. Borovik. paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". dok je prerada u stagnacije. mala brodogradnja). Potrebno je sanirati zate eno stanje. Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. trgova. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave. Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje. Naselje Vis. Neko poljoprivredno orijentirana. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1. Naselje Komiža. Marina Zemlje. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji. 42 . Podhumlje.

Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj. Grad Komiža prihoduje približno 33. od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna. kao npr.Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis 1991. a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade. 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu.2% 45. hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). jastozima i škampima.1% 48.418 53.7% 2001. a 121 nezaposlen u Komiži. Vis 45%). Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. Popis stanovništva 1991 i 2001. Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. 4.3% 39. a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.2 Ekonomski faktori Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.5% 41.483 677 741 1. Izvor: Državi zavod za statistiku. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna.2.300 kn po stanovniku. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142). osobito plavom ribom.700 kn po stanovniku. Grad Vis prihoduje približno 24. Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu. 43 . S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike. Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.7% 44.

kao mjerodavni. te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. otvaranje manjih pogona i radionica.3 4. te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz. seoski turizam. 44 . ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. Obrtništvo. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera. razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika.kulturnim okruženjem. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen). razne vrste obrta i sl.4. poljoprivrede s ribarstvom. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva.nauti ki turizam. mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture. razvojne mogu nosti i ograni enja Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prostorni plan ure enja Grada Komiže Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana) Analizirani su slijede i prostorni planovi: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007. Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma. specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja. športsko-rekreacijski turizam i sl. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. kreditiranju i sl. graditeljstvo. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma . Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje.). intenzivniji razvitku obrtništva. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen.3. korišteni su podaci Prostornog plana županije. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. trgovina. socio .1 Prostor.

436 1. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina Izvor: PPUG Komiža i Vis Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop.1. šumske površine 5.8% 53.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.918 VIS ha 121 50 2.3.180 2.4.4% 0.873 921 37 4.121 5.205 61 10.0% 45 .7% 30.6% 100.6% 11.436 ha ili 54% površine otoka. i šumske površine Ostale površine UKUPNO Izvor: PPUG Komiža i Vis KOMIŽA ha 123 24 941 2.141 % 2. Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.223 OTOK VIS ha 244 74 3.563 285 24 5.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini 3.121 ha (31%).9% 0.7 % površine otoka. Ostatak od 1.

7 ha (1. odnosno 13% ukupno planiranih zona.5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje. prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9. Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja Izvor:PPUG Komiža i Vis 46 .5 %) Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa.5%). sportsko rekreacijske). vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49. društvena i javna namjena 5. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam. javne. društvene.5 ha.Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi 65% svih površina za izgradnju.2 ha na sjevernom dijelu otoka (2.6%). Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19. Dol) oko 10 ha (2.

850 4.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije. organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.Detaljna namjena površina.0 Broj kreveta max.500 950 2.0 32.300 Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža Turisti ka zona Površina Broj kreveta max. planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaška. godine na otoku Visu ukupno 4.15 3.070 1. van gra evinskog podru ja naselja. 1.1 6. planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun.7 19. Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone Turisti ka zona Površina ha 13. planirana zona Kamenica. 47 Izvor: PPUG Komiža . postoje a zona Roga i.6 30.25 3.7 Gra evinsko podru je naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo.450 780 1.3 84.7 19. planira se izgradnja turisti kog naselja. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke). 350 300 350 500 950 2450 Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža 1. odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015.2 19 32.5 51.

5 51.2 21. 260 420 100 120 600 200 150 1850 Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis 0.4 7.0 6. postoje a zona “ eška vila”. postoje a zona Stonca. postoje a Izvor: PPUG Vis 48 .3 1.Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis Turisti ka zona Površina Broj kreveta max.0 3.3 Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa. planirana Gra evinsko podru je Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”.9 11.

veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Vela i Mala Smokova). T2). Hoteli i Turisti ka naselja (T1. kamenjari. Milna. Ostalo poljoprivredno tlo. kapaciteta 150 vezova. Pliskog polja.205 ha. planirana zona Parja. planirana Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost.992 ha). Prema Popisu poljoprivrede 2003. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. godine situacija je slijede a: 49 . planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor. šume i šumsko zemljište (PŠ). zauzimaju 1. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1). zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja. neobra eno i neobraslo tlo i sl. te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. Brgujac. Zlo polja. Rukavac. rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3). Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom.Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravniš e. pašnjaci. površina kopnenog dijela 9. Zaglav. manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1. Vrijedna obradiva tla (P2). Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu.17 ha. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena. Malog Polja. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3.

odnosno cestovne mreže. doprinose krajobraznoj osnovi podru ja. Županijska cesta Ž 6212. 4. s prometnog aspekta. rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta.1. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9. 113 ha obra enog. 581 ha obra enog. ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja.93 km. ne može se o ekivati daljnji razvoj. tako i gospodarskim djelatnostima. vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha) Šumske površine isklju ivo osnovne namjene. zaštiti krajolika. gospodarskih i protiv požarnih prometnica. poljoprivrednih površina. zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2). mjesnih putova. Vis – Komiža u duljini 19. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava. te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. 50 . ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste. Pri tome je potrebno provjeriti. Šume posebne namjene (Š3). dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa. protivmisijskoj funkciji.68 km. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu. pogodne sa rekreacijske aktivnosti. 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta. protiverozionoj funkciji. izgradnja. je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta. Izgradnja ceste prema Oklju noj. 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta.Komiža. zaštiti prometnica i sl. a time i zaustavljanja daljnje depopulacije. 68 ha neobra enog zemljišta (10. bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. ulica. Prometni sustavi.3. pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis. Sedam lokalnih cesta. tehni ka rješenja i sl. Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov. Postoje i kapacitet. Cestovni promet. klimatskoj funkciji. Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem.5%). longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. 66 ha neobra enog zemljišta (40%). odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška. pašnjaci (400 ha). Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Državna cesta D 117.

komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile.a sigurne. a u Komiži poštanski ured. pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima. Dalekovodi su u kriti nom stanju. Županijskim. kriti ni zrakoplov ATR . VlP-net. planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Tele2) Elektroenergetika.otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu.Roga i Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža). Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže. Luke otvorena za javni promet: Komiža. odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put. Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta. Marina Parja . Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže. este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Vis (županijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža.Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Pošta i telekomunikacije. Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. 51 . u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis) Zra ni promet. Športska luka Komiža. unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka.42) na relaciji kopno . Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“.

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rješenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje. Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište
“Podgomilica».

52

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima. Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta; specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja.
Izvor: PPUG Komiža i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene društvene službe. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama. Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni položaj; pravaca Jadrana. na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije. Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara. Slijedi slika koja prikazuje viziju. do 2013. 4. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i.4 Turizam 4. te etiri razvojna cilja županije: 57 .4.1 Razvojni operativni plan županije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture. godine.o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta). Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora. sociokulturnim okruženjem.

ruralnog te kulturnog turizma. Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu. prometnice.5 milijuna EUR-a. te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. do 2013.5 milijuna EUR-a. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala. prometnica i komunalnih usluga. komunalije.Cilj 1 . Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma.kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. ruralni i kulturni turizam. te razviti razne poticaje. smještaj. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika. Zaklju ak Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak.5 milijuna EUR. poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4. Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete. usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13. ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13. pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije.ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. godine su sljede e: razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a. 58 . Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se. koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela. Edukacija zaposlenika u turisti ko .

2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina. kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti. kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije. koje treba i sa uvati. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis. Naime. a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija. 59 . ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost. a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi.4. U tom smislu je za otok Vis. ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. ture. odgovornostima. odre en portfelj turisti kih proizvoda. kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. izvorima finacniranja itd. pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište'. definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije. Dakle. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama. Uz postavljenu viziju. jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja. pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima. za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini. imidž ribarskog kraja. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije. vremenskim rokovima. koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije.4. koji je izradila tvrtka Horwath HTL. lipnja 2007. Njegova izoliranost i autenti nost. atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama. a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije. ali i zasebno za njena podru ja. zatim proizvod 'sunca i mora'.

Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. Komiža dobiva status Grada. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. Objekt je trenutno u lošem stanju. U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Pod mleta kom vladavinom. Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d. dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. Godine 1997. Po etkom 20. Turisti ka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih. 1918. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4. pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže.d. Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta.000 stanovnika. Mleta ke vlasti su u 16. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo.4. a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). nakon što vojska odlazi sa otoka. godine. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi. 60 . stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako: Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka.4. utvrda i velikih ku a u Komiži.3 Grad Komiža Povijesni okvir Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina.

se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu U ponudi Komiže nema turisti kih kampova.400 kn po stanovniku. Turisti ka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.000 no enja. . Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka. Hoteli i restorani prihode približno sa 12. glavna sezona) Izvor: www.hr. Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu.hotel-bisevo. U 2007. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje. koji administrativno pripada Komiži. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). pet minuta šetnje od središta mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorišni hotel Manje renoviracije svake godine . telefonski interviju lipanj 2008. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka. godini Komiža bilježi oko 10. godine kada je zabilježen blagi pad. sa iznimkom 2007.5 milijuna kuna godišnje ili 7.300 dolazaka koji su generirali približno 68.d. U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju. Podhumlje. Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Unutrašnji dio otoka. Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu.: Objavljena cijena: Smješten u Komiži kraj mora. 61 .Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda Modra spilja d. Ponuda se sastoji od tri restorana. Hotel BIŠEVO Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. dvokrevetna soba.

Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda. usluge prijevoza po otoku i moru. postavljanje sme e signalizacije. te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure). kroz adrenalinske sportove. 62 .000 0 0 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.000 70. dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club).000 40. edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima. iznajmljivanje skutera.Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 . planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica. Turisti ke agencije Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok.000 6. Ipak. spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza.000 10. Od ukupno sedam agencija. godinu približno e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos).000 20.000 4. oplovljavanje otoka.000 60. Turisti ka zajednica Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009.000 30. ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima.000 50. privatnim apartmanima i ku ama. 2008. posjete sajmovima). izrade brošura.2007) DOLASCI 12. Na ponudu alternativnog turizma.000 10. robinzonski smještaj na osami. kroz investicije u ure enje destinacije. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku. Nadalje. te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. organizaciju raznih izleta. izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.000 NO ENJA dolasci no enja 80.000 2. brodova. postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija.000 8.

U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. U blizini otoka Visa se 1866. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2.4. pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). godine. potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju.d. Francuzi.090 ležaja. nekropola. dijelovi ulica. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma. Mletci. U sklopu grada posluju dva hotela. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d. 63 . Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme. stolje a prije Krista.4.4 Grad Vis Povijesni okvir Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke .-a. Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1. Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d. Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. Vis dolazi pod vlast Habsburga. jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike. postoji i hotel Paula. koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.717 ležaja. Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije. godine odigrala viška bitka. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. a posjet stranaca dopušten je tek 1989. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije.Issa datira iz približno 4. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije). U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela. Poslije ega esto mijenja vladare.d.

za hotelijerstvo.tz-vis.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslužbeno) 12 soba Manji odmorišni hotel Potpuno renoviran 2008.hr.hr. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. 64 . lagana renovacija 2008. a neki od njih nude i smještaj.d. Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Vila PAULA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. www. dvokrevetna soba. lagana renovacija 2006. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB. glavna sezona) Izvor: www.Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda Vis d. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta.hr. Podselju i Podstražju. za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena. Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu Hotel TAMARIS Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. nema nema objavljene cijene Izvor: hotelpaula.vis-hoteli.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Viške vale. telefonski interviju lipanj 2008. glavna sezona) Izvor: www. ugostiteljstvo i turizam Hotel ISSA Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr. dvokrevetna soba. telefonski interviju lipanj 2008. Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB. Marine Zemlje.vis-hoteli. godine. u cijelosti.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorišni hotel Adaptiran 1992. uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorišni hotel Sagra en 1984. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila.

U 2007.000 16.5 milijuna kuna ili 6.500 turista koji su generirali približno 125.000 0 20.000 40.000 12.350 kuna po stanovniku. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007.000 NO ENJA dolasci no enja 140. a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.000 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka.000 0 80.000 4. Hoteli i restorani su u 2007.000 10. godini grad Vis je zabilježio približno 18.000 18.000 120. Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. seosko doma instvo Roki's).000 8. Turisti ka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa.000 6. Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci. godini. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže. 2008.000 100.000 60.Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. godine.2007) DOLASCI 20. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto.000 2.000 no enja. Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godini prihodili približno 12. trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. godini. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja 65 .000 14. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. ili po uvalama na otoku. Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 . Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka.

Nadalje. 66 . posluju samo dvije turisti ke agencije . skutera.Ionos i Navigator. izrada brošura i posjete sajmova. Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku. te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta.000 no enja u spomenutim lukama (50. organiziraju se škole za po etnike. postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata. za razliku od Komiže. zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. Vrlo visoka sezonalnost. Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže.destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije.8 dana. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje. automobila i brodova. U usporedbi sa drugim županijama. SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom. Slijede rezultati istraživanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka). kao i ronjenje u podvodnim spiljama. približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. 29. na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). iznamljivanje bicikla. slijede nova iskustva i doživljaji te zabava. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku. za one iskusnije. godinu koji se odnose na cijeli otok.4.000 no enja.000 u gradu Komiži). Ostala sredstva e se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Turisti ke agencije Na podru ju Visa. planira se ažuriranje internet stranica TZ-a.000 u gradu Visu i 30. na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura). razne izlete. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. 4.000 turista ostvarili su približno 192. Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura. Turisti su u prosjeku boravili 6. Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. procjenjuje se da svake godine generira oko 80. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. festival otoka Visa i druge. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.

negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji. ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl. U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti. turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru. u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em. Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku). odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno. te skoro duplo više no enja od Komiže.) na neprimjerenim lokacijama. u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. privezišta i sl. Italija i eška. Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža. razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.5 milijuna kuna svaki. Danas je turizam vrlo slabo razvijen. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima. ku e za odmor.000).4. Generalno.5. 4. Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12.6 Zaklju ak Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. pritisak na infrastrukturu i sl.4. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8. S druge strane. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).: 67 . objekti za privatni smještaj. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. 4. iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80. a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija. promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti. a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.1 Socio ekonomski utjecaji Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji.

nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu. zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu. proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima. potrošnje vode. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost. e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa. tj. na malim površinama. Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu. problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje.a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse. proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). Obala je strma. posebno na jugoisto noj obali Otoka. op enito zbrinjavanja otpada. vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije. S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. izrazito krškog reljefa. valorizaciju atrakcijske osnove. b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje. energije i hrane od strane turista. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. razli itih namjena.5. 4. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST. dobro su 68 . a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu. razvedenosti obale i sl. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. prevladavaju e geološke podloge. uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora. f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture. Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda. participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine. identitet i sl. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja. Promjene u lokalnoj zajednici. Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta.

puteva i sl. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti.razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Generalno. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama. Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida. Ova raznolikost ekosustava. ili su oni lokacijski ograni eni. Prisutni su brojni neorganizirani.hr/more/) Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata. 69 . Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora. ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. (http://www. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. terasa. staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice. Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš.mzopu. turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.

Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi. Zbog svoje atraktivnosti. 4. Zapadna obala je strma. sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. tj. kao zna ajni krajolik. Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika.Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena.te u Prilogu 70 . Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. što im daje spomeni ka obilježja. Kopneni prostor. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. naro ito obala i pripadaju i oto i i.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Palagruža i Svetac. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo.

posebno livade posidionije. kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. ali i op enito za turisti ki razvoj). bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje.). Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka. te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti. itd. Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac. prostorne organizacije. najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje. te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam. klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti. te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka.Ocjena stanja. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice. ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. kulturnopovijesne. smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu. Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata. identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne. 71 . Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa. a 4 najvišu vrijednost). pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu.

Petra Hektorovi a. Biševska l. itd. Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv.. Srebarna.) Modra špilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) špilja Titova špilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Kaštel u luci i ribarski muzej Falkuša Urbana jezgra Pala e (Jakinova.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun. itd. Petrinovi eve. Fortica. Ston ica. Andrija Oklju na Žena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komiža Komiža Komiža i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komiža Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komiža unutrašnjost otoka Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5 Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9 72 . kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva. Sv. Juraja Crkva sv. Palagruža. Jabuka. itd. Nevaja.Tablica 4–15: Prirodne.) Uvale otok Biševo (Salburna. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova Mjesto Vis Biševo Biševo Brusnik.

eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a. Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . kulturno povijesne i ostale atrakcije Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa. odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata. pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto 73 . identificirani su i planirani projekti.Kartogram 4-8: Prirodne.

privatni investitor Talež Vis. na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma. strani investitor Oklju na 74 . strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. privatni investitor Borova njiva. strani investitor Dra evo polje. privatni investitor Lokacija Roga i . bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. Investitor Grad Vis. privatni investitor iznad rive u Visu. državno Milna.Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija. Tablica 4–17. koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu. državno Vis.

Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju. uz nerazvijenu gospodarsku strukturu. Prirodne posebnosti. ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Glavni ograni avaju i faktori razvoja su: Vrlo izraženi depopulacijski procesi.Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora. posebno u unutrašnjosti otoka. kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane. Time se još 75 . niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva. prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja. temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu.

a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine. identitet i sl. posebno vrijednih ruralnih cjelina. a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv. uslijed promjene demografske struktura. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. naro ito za naselja na obali. a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni ke inicijative. 76 . Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja. odnosno odlaganja krutog otpada.više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz. izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora. Ovi negativni procesi.

sa svega 875 kreveta. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu. zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Klju ni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima. regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona. regionalnoj i lokalnoj razini. a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a. Nadalje. lova. Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava.4. 77 . Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. ali zakonska regulativa je ne prati.7 Strateški okvir. sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede. veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima. Zakon o obrtu). Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je. ribolova i dr. a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama.

a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima. kušaonica. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu. a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. podruma 78 .Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj 7 32 64 1 1 8 6 6 2 56 2 11 42 21 31 70 Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG). kao i kreditnih linija. potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave. te potpore me unarodnih institucija). državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede.

zatim za zaštitu. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje 2. ribolovni.) obnovu. a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna. a posebno na ruralnim.00 kn po pojedinom korisniku.000.00 kn. 4. biciklisti ke staze i dr.000. 3.izgradnju novih. a najviše do 300.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni. pješa ke. ribnjaci. te zaštitu.000. te dogradnju. obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale.000 EUR. koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju. pravnim i fizi kim osobama. Program poticanja zaštite. koji iznosi od 10. podru jima od posebne državne skrbi i otocima. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog programa ili projekta. a najmanji je 20 tisu a kuna). gatori. godini. i adaptaciju postoje ih objekata. ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8. nadogradnju. obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.000 EUR do 200. obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita. koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79 . Program ‘Zelena brazda’ . brdsko-planinskim podru jima. planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama. sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine.

Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova.000. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Poticanje izrade. zgrade i oprema). a posebno prema ruralnim. op ina. dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen. za gospodarsko povezivanje više podru ja. podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka. povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu. za vrednovanje kulturne. gradova i županija koje povezuje ista tema. aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu.00 kn.00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne.5% opravdanih troškova 5.000. brdsko-planinskim podru jima. a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja. afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100. za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta. povijesne i prirodne baštine 80 . pansion. za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250. Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža.

"Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. op ine). kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva . Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi.00 kuna. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta 9. a najviše do 500. izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih. vinskih i dr. kao na primjer sljede i projekti: Zadružno poduzetništvo.b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma. uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja. ribarstva i ruralnog razvoja . Inovacije i novi proizvodi. 8. ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.000. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nog projekta. ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture.razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe. stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma.). Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . Obrazovanje za poduzetništvo Ministarstvo poljoprivrede. pješa kih.Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81 .

svede na razinu županije.ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. regionalni razvoj. regionalni razvoj. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. ali i internacionalnom tržištu. a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program . 82 .Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima.„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. uz navedene poticaje resornih ministarstava.plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa. projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova. pomo u tranziciji i izgradnja institucija. razvoj ljudskih potencijala.eko sela . Subvencije poljoprivrednicima. Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja. mogu e je zaklju iti sljede e: Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma.IPA) – prekograni na suradnja. Prema tome.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom. Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno. tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija. obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. prekograni nu suradnju. Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora.

). trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj.). Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela. od boravišnih pristojbi i lanarina. Karte na koje Vis treba igrati su povijest. kao što je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama. aktivnosti. Darli & Darli . aktivnosti i sadržaja otoka. me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih. ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom. unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora. dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa. Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija.).bave se poticanjem. urbanih. donacijama. a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija. Nika Adventure Tours. regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija. što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. te razvijati malo i srednje poduzetništvo. lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura.op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una. koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja'.d. u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis. Srebrna Tours. Evaluacija klju nih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis). obilaska uvala.na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu. TA Komiža. a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. smještaj. Hoteli . D&D. a financiraju se sredstvima op inskog budžeta. me utim trenutno to nije slu aj. a vlasnici su država. Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) . te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda. Ionis). kultura i tradicija. dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra. manjih projekata turisti ke infrastrukture. ronjenja i sl. Turisti ke zajednice Vis i Komiža . te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Impress Club. te ostalih fondova. FIMA i mali dioni ari. 83 . Navigator.5. itd. te njihovom valorizacijom u turizmu. razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda. Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije.povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije. Muzej grada Visa . kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. i Modra špilja d.d. što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis.

). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata. Nadalje. a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora. a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka. i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete. kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta.. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji. koji svojom kvalitetnom ponudom. pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi.ribari. te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Roki. zadruge . na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi ..obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela. u Komiži i Visu. Lokalni obrtnici. a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste. rakija od roga a i sl. Vidovi ). i sli no. kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. ugostitelji. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. odnosno u unutrašnjosti otoka. neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. 20. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova. koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave. poljoprivrednici. listopada 2008. Klju ni stavovi. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smještajnih kapaciteta. koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije. Radionica je održana u gradu Visu. Ipak. slatki proizvodi od vo a pekmezi. iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Me utim. udruge. kao i tijekom radionice. trgovci. po mišljenju klju nih subjekata. džemovi. te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa. uz manju podršku lokalnih TZ-ova.na otoku Visu posluju obrtnici . što otežava realizaciju mnogih inicijativa. koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža). kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib. Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga. prijevoznici. Iv evi . a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja: 84 . udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. Iznajmljiva i privatnog smještaja .Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. te plavac mali.

Jednako tako. I na kraju. U svrhu procjene modela rasta. po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu): 85 . Po mišljenju sudionika radionice. pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija: 4. klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu. klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora): 5. potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama: 3.2. sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost.

Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija. Sukladno tome. 6.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20 Izvor: DZS. te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa. potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa.2 Op i podaci Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. 2008 86 . Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci otok Mljet Rab Vis Lošinj Lastovo površina (km2) 100 94 90 74 41 stanovništvo 1.6. napravljen je sljede i izbor otoka: Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima) Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima) Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom) Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.1 Kriteriji izbora konkurenata sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni položaj Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i: Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije.111 9.700 8. 6. kao što je na primjer otok Hvar.480 3.

stolje u. slika (mapa) Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 102 km2 9.Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo. Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Me utim. Slaveni grad naseljavaju kasno. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab OTOK Rab Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko . Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju. Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost.goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka.239 87 . Mljet i Vis).480 405 1. Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu. rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). tek u 10. Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini.

a poznat je i bogatom podmorju (dupini). otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta. ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. ali i netaknute prirodne ljepote. Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Naselje poti e još iz anti kih vremena. i jadranskim ortocima uop e. i 19. Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske. Mali Lošinj je najve e naselje na otoku. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. teži prometni dostup (osobito Lastovo). izrazito negativni demografski trendovi. trgovine i brodogradnje u 18.Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK Lošinj Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma.296 241 1574 Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost. 88 . stolje u. Položaj Opis Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih 223 km² 6. Sukladno tome. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). slabija turistificiranost.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet
OTOK
Mljet
Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo
OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup. slika (mapa)

Položaj

Opis

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.
Tablica 6–6: Godišnji prihod
Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.
Tablica 6–7: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u €
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.
Tablica 6–8: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Lošinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.
Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.
Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu
Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

93

ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94 . i 19. Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu. U odnosu na analizirane konkurente. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. U turisti kom smislu. zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost. no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka. Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu. Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. Visu i osobito Rabu. ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju. tj. Jednako tako. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima. Ta opcija. pa ak i umjeren porast. imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Ipak. veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba.5. Zaklju ak Temeljem analize konkurencije. Zadržavanje. broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo. Povijesni kontekst. što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis. Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra. odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom.7. Dakle. ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju. ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora. me utim. stolje u. otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske). veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju. razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost.

Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat. Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom. 95 . ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta.

Južna . 2006 Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama Ja a potražnja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in" Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. 96 . DESTINACIJE Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu . TURISTI. a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja. Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima.7. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja. Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima. TURIZAM. ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom. Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. Tourism Trends in Europe. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI PUTOVANJA.brzina vs ugoda KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor O uvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potroša a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija TURISTI KI TRENDOVI Skra eni glavni odmor eš i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission.Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu.

danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci.gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost. gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju. Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba. posebno starog grada polisa Isse. 97 . Održivi pristup okolišu . gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u. Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. Najve i luksuz na svijetu je prostor . daleke izolirane destinacije. prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja. Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom . novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in. Vrijednost prije cijene .Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad .gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okoliša.za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete. ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji. Grad Vis svojom povijesnom komponentom.

mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije. koji je prilago en za potrebe ovog Plana. te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. Pristup SWOT analiza (analiza snaga. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ 98 . ministarstva.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi: KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI PRIRODNI. slabosti. te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.1. SDZ. itd.8. SWOT analiza 8. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak.

SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6 SLABOSTI Segment PRIRODNI. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana. slabosti.2. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize. koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI. 8.KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Nakon identifikacije. relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 99 . a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize. mogu nosti i prijetnji.

52 MOGU NOSTI * 72 67 66 76 54 83 59 51 477 9. 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE. što je i o ekivan rezultat. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku.3 Zaklju ak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215). obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263). što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju.49 74 35 39 24 42 23 26 30 263 8. 10=NAJGORE 84 39 40 55 36 30 48 35 332 9. 100 . SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ SNAGE * SLABOSTI ** Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA 73 0 37 32 30 0 43 33 215 6.35 PRIJETNJE ** KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena * Napomena: 1=NAJGORE.77 8. razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti.UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS Segment PRIRODNI. jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.

mini strategija PRIJETNJE 101 .Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI Maxi .mini strategija WT Mini .maxi strategija Mini-maxi strategija SO WO 332 215 SNAGE 477 SLABOSTI 263 ST Maxi .

a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. povijesnog (npr. njihovo njegovanje i daljnji razvoj. upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije. kulturnog. Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost. bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora. Issa). a koja omogu ava.2. 102 . Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata 9.9. što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora. rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva. odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. bogatstvo prirodnog (npr. i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji. Me utim. kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja 9. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanja ovih vrijednosti. te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. i tradicijsko-antropološkog (npr. uvale poput Stinive).kao što su prethodne analize pokazale. Ipak. što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in. Atraktivnost prirodnih.1. te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja. Inicijalna pozicija Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. Obzirom na povijesni razvoj. što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje. Pozicija / prilike po etnika .

3. Neadekvatna op a infrastruktura . 103 . Klju ne strateške barijere destinacije Vis Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka. no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije.). ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. oblikovanje i komercijalizaciju. a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku. Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne. što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda . i sl. Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva . još uvijek ne postoje kvalitetni.9. upravlja ke. za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje. postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice. oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta. me utim. Prema tome.dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka.obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas. vinski putevi. Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Nedostatak turisti ke infrastrukture . Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku. Ipak.Vis i Komižu.klju ni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra .daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture.

Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju. trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove. ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. europskog tržišta. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina. te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture. koja je do danas ostala vrlo razvijena.10. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova. Zaklju ak Od tri odabrane destinacije. uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime. uzet je u obzir u ovoj analizi. 104 .Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju. ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma. a resursna i atrakcijska osnova. koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. maslina te žitarica. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu. kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja. Prema tome. vrlo je sli na onoj otoka Visa. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa. jer administrativno pripada Portugalu. u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta. jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa. uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka.

koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine. 105 . Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude.Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi. ruralne ku e za odmor. ali i šatorima na mjestima za kampiranje. utvrdama i religioznim objektima. a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem. Tako. oto ja Elbe i Faiala. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi'. Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. jednaku pažnju posvetio komforu. kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima. ure enost kuhinje. ruralni kamp sa smještajem. Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine. gastronomija kroz restorane i gostionice. a ve ina objekata tako er nudi bazen. npr. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima. a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja e naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja. smještaj na farmama. Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake. kupaone. imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište. kroz opremljenost spava ih soba. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka. kao i autohtonih materijala. Zanimljiv primjer je Bioelba. Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi.

Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma. 106 . aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta.Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. Autohtona kuhinja. a sve manje na proizvod sunca i mora. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija. lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.

Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija.Strateški kontekst Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). otok je bio izoliran za turiste. a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja. Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. usmjere i upravljaju budu im razvojem. što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Nadalje. Vis.prvo. zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. • Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja. a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. koje se neprestano mijenja. Strateška uporišta otoka Visa su: • Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga . Nadalje. sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju - 107 . To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije. kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore. upravlja kih. ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. do po etka 1990-ih. lokalni ekonomski razvoj je stagnirao. Vis prolazi fazu konsolidacije. Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e. što je rezultiralo nedostatkom materijalnih.11. i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti. regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta. Kao posljedica. s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku . zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. gdje ima privilegiju i prednost po etnika. pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj. napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem. europsko i globalno turisti ko tržište.koja je razina internih razvojnih aspiracija. odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati.

i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije. što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti. definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a. temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa). smještajni i ugostiteljski kapaciteti. Naime. u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom. odmorišni sadržaji. odmorište za slobodne jedrili are. te njegovu vrijednosnu. odnosno. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva. gospodarsku i urbanu strukturu. glavni su atributi ovog prostora. a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu. stanka za manje krstarice. manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju. S time u vezi. kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo.na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti.za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage. • Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora. a time i ulaz na turisti ko tržište. Urbana dualnost otoka Visa. • Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva. Na ovaj na in. jedinstvenost ponude i educiranost osoblja . koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108 . Me utim. otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine. otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. koju reprezentiraju Vis i Komiža. ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije. Nadalje. bazna luka za regate. a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. centri za kupovinu. poljoprivredu i industriju. doga aji i sl. a uzimaju i u obzir prostor otoka. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu. komplementarne sportske aktivnosti. Nadalje. regate. jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta.

a po principima održivosti integrira. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja. pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera. lokalne vlasti. Dakle. to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice. • Nužnost organskog rasta. a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka. što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma. te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti.unutrašnjosti otoka. što do sada nije bio uspješan proces. kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora. i privatnog sektora. uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. 109 . Me utim. jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku.

ime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije. te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu. gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja. Vizija se kreira kako za današnje tržište. ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan. s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu. Modra Špilja. uzgoj limuna.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije.Vizija i pozicioniranje 12. maslinarstvo. marketing itd. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža). itd. te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. tako i za budu e tržište. uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo. s druge strane naglašava koji fizi ki. a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti. razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa: Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast. inovativno restrukturira unutrašnjost otoka. U tom smislu. na promjene u uzorcima ponašanja gostiju. Falkuša. naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi. te oprema svoj obalni prostor. Tržišno pozicioniranje. S druge strane. i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta. vinarstvo. vizija. koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. 110 . upravljanje poslovnim subjektima.) ime ovo podru je.12. vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije. obrazovanje ljudskih resursa. Vis je otok skrovište.

Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja. raspodjeljenog u tri .Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža. kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost. naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi: Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora 111 .etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju. a 37% za Viziju 2). odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1. 12.2 Klju ne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a. Temeljem provedenih analiza prostora. kao i lokalne aspiracije i interese. Uz ponudu netaknutih prirodnih. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru.

definirane vizije. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom. a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ. prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija).TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA 12. internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja. 112 . naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta. destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa. te utvr enih klju nih fascinacija. i unutar njega.

otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. Drugim rije ima. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta. te tradiciji i identitetu destinacije.Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija. što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva. proizvode i aktivnosti. otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava. a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana. aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog života Povijesti i kulture otoka Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga). 113 . koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda.

Temeljem evaluacije prostora.13. zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a'. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo 11. te u razgovorima sa klju nim subjektima. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114 . Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi 13. a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda. gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pružati svojim gostima. Otok Biševo – programom opremanja. uvidom u prostorne planove ovog podru ja.

informati ku mrežu.2 Turisti ki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima. kulturu i navike kupovanja/upotrebe. destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje.13. pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost. a s obzirom na njihov razvojni potencijal. klju ne faktore uspjeha. a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda. a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. te na prijedlogu pozicioniranja. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. U tom kontekstu. vlastita tržišna pravila igre. sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju. Nadalje. za Visa i Biševo temelji se na: - Odmoru i opuštanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima 115 . S time u vezi. prijedlog turisti kih proizvoda. dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima. a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija. a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac. Stoga.

Boutique hoteli u Komiži i Visu. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima. Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža). Na primjer. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ure ene plaže. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. u 2005. Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža). Gastronomija. Ture otoka. Hotel Tamaris. U slu aju destinacije Vis. Aktivnosti Kupanje. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa. Hotel Biševo). rekreacija na vodi. ronjenje.ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. Pješa enje. U zadnja dva desetlje a. Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa. Zdravlje i relaksacija. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. Obilazak interpretacijskih centara otoka. Odmor u privatnim smještajnim objektima. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu. planinarenje i biciklizam. Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti. itd. Odmor u kampovima uz more. godini zabilježeno je 80 mil. sun anje. 116 . Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži. aktivnosti i usluga za sve goste. uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda. Doga aji i zabava. ali on e još dugi period biti vode i sektor. Ribolov.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine. pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl. uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone.

beži ni internet. TV i radio signali. Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja. te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina. reflektira se u pove anju broja charter kompanija. Aktivnosti i rekreacija na vodi. od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. telefon. itd). a vezano na ovaj proizvod. struju. Charter usluge. gastronomiji i druženju. Cruising. Jedrenje.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117 . itd. sanitarije. usluge dostave namirnica i sl. Segmenti proizvoda Charter.trgova ki prostori. ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. Individualni plov. Škola jedrenja. grupe prijatelja i individualni gosti. koji žele uživati u ljepotama prirode. Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina. Gastronomija. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece. Yacht club.). aktivnosti specijalnih interesa. Organiziranje regate. lounge bar i ostali objekti hrane i pi a. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora. Parkiralište / garaža. Komercijalno .NAUTIKA Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. Marina restoran. alarmni sistem. Organizirani izleti brodovima. Aktivnosti Najam brodova.

Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France). Aktivni odmor u ruralnoj sredini.700 Eura. te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Smještajni kapaciteti Ruralni resort. Tipi ne viške konobe. Boutique hoteli u Visu i Komiži. Ruralni obiteljski hotel.RURALNI TURIZAM Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske. Ruralna ku a za odmor. Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije. odnosno oko 70 Eura dnevno. Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života. Osmatra nice (ptice i druga divlja ). Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Putevi vina i maslina. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ko-biciklisti ke staze. itd. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane. 118 . usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. Berbe maslina i grož a. godine ostvareno je ukupno 18 mil. Vidikovci. Segmenti proizvoda Ruralni život. te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama. odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Ruralni bed & breakfast. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 . Gastronomija. putovanja u ruralnom turizmu. Kušaonice vina i maslinovog ulja. 2005. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva. po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). Lokalne vinske sve anosti.

Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. planinarenje. 119 . Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu. Island hopping hub (centar za obilazak otoka). proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Aktivnosti / rekreacija na vodi. Boutique i obiteljski hoteli.SPECIJALNI INTERESI Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista. Aktivnosti Pješa enje. Aktivnosti vezane uz vinarstvo. udaljenom ili divljem okruženju. Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka. jedrenje. ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. itd. biciklizam. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini. Hotel Biševo. Ribolov. Hotel Issa. neobi nom. Biciklisti ke staze. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti. a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom. a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru. s druge strane. Blage aktivnosti. dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja. ili. Hotel Tamaris. Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja. Poligon za brdski biciklizam. Aktivnosti vezane uz maslinarstvo. Ronjenje. Zmajarenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pješa ke staze. Ronjenje. ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša. egzoti nom. Centar za sportove na vodi.

scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. 2.14. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. kao ciljna godina. npr. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. tj. ali i operativnih troškova takve vrste smještaja. budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. Referentne godine su 2007. Osim ovih kvantitativnih kriterija. 4. turisti ki volumen u odnosu na resurse. Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja). 3. u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi. Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. proizvodnju hrane). scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja . Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta. kako je pretpostavljeno u izra unu). odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Zbog više inicijalne investicije. turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi.1%. odnosno 2020. on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%. Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju. tj. zarada od turizma (direktna. odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora.17. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju. 120 . kao polazna godina. mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze.

450 kreveta u ostalim vrstama smještaja.833 365. REALIZIRANO 100% PP-A 3.078 619 56.244 33.0% 3.701 17.600 1.000 30.000 130.174 280. BEZ PROMJENE 3.043.078 619 28. Scenariji razvoja 2.146. no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete. prihod u € (direktni) tur.5% SCENARIJ 2 2020. ne samo u ruralnom dijelu otoka.637 90 3.513.CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.945 101.521 707. 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja.0% 16.040.502.361 14. nalazi se i oko 2.539 78.280.637 90 8. Uz njih.868 16.0% 45.724 75.309 1.Tablica 14–1: Scenariji rasta 2007 stanovništvo površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur.2% 34 15 77 28 99. prihod u HRK tur. Pored njih.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima.950 35.671 25.639 471.0% 11. a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).804 192.800. ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.975 60.637 90 4. Oni mogu nastati kao novi objekti.792 784. nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa.1% 33.539 2.0% 50.0% 7.028.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108 Unutar situacijske analize.607 74. o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 SCENARIJ 3 2020. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.000 4. naselja) zauzetost ukupnog smještaja zauzetost hotelskog smještaja no enja .0% 50.0% 50.836 60.5% 62 39 195 123 427. no enja po stanovniku tur.000 116.2% 89 64 321 216 829. REALIZIRANO 50% PP-A 3.963 14.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14 3. REALIZIRANO 25% PP-A 3.168.300 233.637 90 3.637 90 5.825 448. 121 .460 141. velikom ve inom u privatnom smještaju.942.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 SCENARIJ 4 2020. ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.8% 48 22 130 100 234. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima. naselja) no enja (hoteli i tur.060 18 2 SCENARIJ 1 2020. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot.729 3.707.750 40.

problemati no zbog malog broja stanovnika. Ipak. Dakle. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje. Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka.000 kreveta na otoku Visu. obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1. Ipak. ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. gore nabrojanih. mora pove ati za 10 – 20%. ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage.5% što je vrlo visok godišnji porast. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a. ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. a prvenstveno opskrbe pitkom vodom. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8. sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). Stanje osnovne infrastrukture. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11. no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija. pored imperativa: Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in. ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi. vrsta smještaja. osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. ali znatno guš e naseljenosti. Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca. Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ipak. no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije.800 novih stanovnika. odnosno stalne radne snage. a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. 122 . bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja. što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi. Tako er. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je.Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih. koji su mjerljive veli ine.

Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije. oni nisu predmet naše elaboracije. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative Kušaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt . obilaska terena. pretpostavlja i klju ne aktivnosti.15. te prijedloga proizvoda. rezultata sa radionice. a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku. 123 .eko poljoprivreda Stara teža ka ku a . a temeljem razgovora sa klju nim subjektima. pozicioniranja.izložbe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podšpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komiža Mjesto Uz ove identificirane projekte. te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju. iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama. te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva. U kontekstu ovog Plana. kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne). klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu. te našeg ekspertnog mišljenja. odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. a u kontekstu definirane i usuglašene vizije.

strani investitor Oklju na 15. privatni investitor Talež Vis. turisti ka destinacija je konkurentna kada 124 . strani investitor Dra evo polje. strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komiža Plisko polje. te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. državno Milna. kako bi se dugoro no održala profitabilnost. privatni investitor Borova njiva.Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smještajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel Vinski podrum sa smještajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Biševo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eška Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralište. kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata. privatni investitor iznad rive u Visu. sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv. državno Vis.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora. Investitor Grad Vis. privatni investitor Lokacija Roga i . Prema tome. bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija. koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. U skladu s time.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turisti ke kompanije i dobavlja i Faktori proizvodnje OTOK VIS Uvjeti potražnje Sektor podrške Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta. i sli no. zadovoljstvo klijenata. inovacije. infrastrukturu. razinu kompetencija izme u tvrtki. kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti. putni ke agencije. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih: 125 . organizatori aktivnosti. itd. tehnološke i financijske resurse. atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti. socio-ekonomsku razinu. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti. objekti sa ponudom hrane i pi a. a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom). Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje. i sli no. turisti ki imidž podru ja. motivaciju. udruživanje. ponašanje i navike. normi i zakona. razinu sofisticiranosti. kao što su trgova ki sadržaji. istraživanje i razvoj. resurse i atrakcije. proizvoda i iskustava.djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. turoperatori.

te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude.Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli. ruralni smještajni kapaciteti itd.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potražnje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode. boutique hoteli. aktivnosti i usluga turisti kih Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost Sektor podrške Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutrašnjosti. privatni smještaj. sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda. i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude menadžment Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu . konobe u Visu i Komiži) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi. no ni klubovi.

127 . me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju.Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoliš Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava / turisti kog Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti. Osim toga. naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije.

kupovina. lokalne rukotvorine.). Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu. 4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma. 5 Program opremanja malih plaža u uvalama Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture. Sustav tur.na primjer. Prema tome. kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente tržišta. tematskim turama i itinerarima. cilj ovog programa je definirati. mape. su predstavnici imidža svake destinacije. Ovo je javni projekt. uslugama. Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka. materijale i alate kao što je Internet. dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja. i sl.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu. limun. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje. 3 Turisti ki informativni sustav Turisti ke informacije kao što su brošure. zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka. opreme i kontrole. itd. itd. jastog. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. smještaj. atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e. itd. on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima. razglednice. riba. posteri. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis. integriranu destinaciju. važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu. boja i informacija koje se daju posjetiteljima.. cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. koji uklju uje glavne gradske centre. lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda. a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije.2 Razvoj komplementarne ponude Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena . odabir materijala. roga . vodi i itd. internet stranica. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. Dakle. iako ima lokalnih proizvoda (vino. i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja. škampi. osmisliti. adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala. resursima. 128 . ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti. mandarine. ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju.). resurse. Prema tome. jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama.

Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu. Srebrna. ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata. Nadalje. Ovo je projekt privatne inicijative. Zaglav. te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka . te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji. Perna. te sustavno ozna iti za lako snalaženje. a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura. a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža. a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. zelenih površina. smještajnih objekata.Komiži Visu. itd. tre a dob. Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete. a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Barjacii druge plaže / uvale otoka. kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu. mladi.Odabrane lokacije malih plaža. 129 . šetnice e služiti za užitak šetnje uz more. te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. Stiniva. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica. itd. Nadalje. Milna. potrebno je revitalizirati postoje e. Ovo je projekt javnog sektora.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovo je projekt privatno / javne inicijative. uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša. 6 Revitalizacija šetnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more. kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. Taleška Kamenica. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Komiža i Vis smješteni su uz more. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama. korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije. a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom.

Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. 130 . postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj. standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. me utim. ne samo za lokalni biznis. te sustav njihovog ozna avanja. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija. jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja.8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa. a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi. pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete. te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije. u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša. a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani. potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Na primjer. 9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama. a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Naime. odnosno nema plana. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste. danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija. jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

Prema tome. konkurentan imidž ovih destinacija. kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i. TRENUTNA SITUACIJA 131 . Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije. fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture. u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže. kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora. koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka.10 Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis. konkurentan imidž ovih destinacija. poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. Prema tome. kreiranje/poboljšanje prostora uz more. poboljšanje urbane estetike. u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života. ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina. URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa. Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti. osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

Rekonstrukcija krovova i sl. za potpuni doživljaj posjetitelja.histurban.O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija • O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora PRIMJER INFORMACIJE NA INTERNETU www.ns. rive. kreiranje turisti kih itinerara.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.net/index.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre . turisti kih info centara. • Itinerari za posjetitelje . znakovi koji daju informacije o povijesti. iš enje i bojanje fasada. restorane i konobe.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.bristol. tradicionalne restorane/barove. ograde na balkonima.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. trgovine i sl. lokacije starog grada Isse) . barove. Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada. postavljanje panela sa informacijama. glavnih trgova. itd. itd. uvo enje informacijskih panela. resursima.gov. uklanjanje arhitektonskih barijera. specifi nostima i sl. putevi.gov.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova. ure enje zelenih površina. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora. Tako er. održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna.). te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu. koje su vezane na odre ene atrakcije. šetnica.Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) . itd.asp www.htm http://www. RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 132 .ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije.posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama. uklanjanje arhitektonskih barijera. uslugama i aktivnostima u destinaciji. ograde. osvijetlenje.omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi.korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina .

proizvodnja hiba. jastog. Pol Murvu. Roki's. identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. te rakije poput limun ela. a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu. 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa 133 . orahovice i sl. potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. poga e od slane ribe. ali i lokalna vina. me utim. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. Osim toga. itd. gdje se posebno izdvajaju riba. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije.). mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma.SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. roga ice. konobe Bako.). Darko. 'Viški limun elo'. a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH. 'Viški hib'. itd. sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa. TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija. Jastožera. kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete: Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako O EKIVANI REZULTATI • Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog'.

barovi i restorani za zabavu.bavi se identifikacijom oznaka. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja. sladokusci ('gourmet').PRIMJER Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi INFORMACIJE NA INTERNETU http://www. definiranjem kriterija za svaku oznaku. me unarodna kuhinja. organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.org/SIG/Gast/Gast_introduction.html http://www.proizvodnja lokalne. te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka.golfvillas-france. parove.frenchentree. organska hrana. itd.kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. • Osnivanje komisije za definiranje. dodjeljivanje oznaka. restorani i barovi na otvorenom ili terasama.kuharske radionice za turiste (individualce. Npr. grupe. romanti ni restoran.atlas-euro. itd. organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima .pralognan. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' . Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. lokalna hrana. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' .com/uk/forum_du_gout. kompanije itd.it/eindex.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.net/who.ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji. barovi za no ni život.cookandtaste. implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete .htm AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa . vegetarijanska hrana.htm http://www. riba.com/france-food-cuisine/ http://www. itd. za mlade. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.php http://www.php http://www. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana.anticacucinagenovese. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 134 .

U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu. Europske ruralne destinacije (Toskana. te sustav njihovog ozna avanja. agroturizam. PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju. Naime. koja je 2005. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete. a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja. interijer. itd. Austrija. a za njegov uspjeh. ruralni obiteljski hotel.Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati . postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj.STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju.Op i (generalni) standardi. a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima. kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga. uz sustav poticaja i podrške. ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Andaluzija. što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma.) postavile su sustav standarda i kvalitete. ruralni bed&breakfast. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda. definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati. KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta. ruralna ku a za odmor. postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu. koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) . Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju. stancija). TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima.). potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Znak obilježavanja doma instva je šparoga. koji se razlikuju u tri osnovne grupe: . uglavnom u unutrašnjosti otoka. 135 . Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. eksterijer. na razini europskih destinacija i Europe u cjelini. Naime. prema propisanim parametrima Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja. usluge prehrane. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude. danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. te su definirale oznake kvalitete. odmor na vinskoj cesti. ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo. koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl. organizirane aktivnosti za goste. Na primjer. ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu. Francuska.Dodatni standardi – boduju se. standardi su usmjereni prema gostima.

it/ AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio. INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.eurogites.periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima.hr/hr/standardi.org/ http://www.it/UK/ http://www. utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd. RAZINA PRIORITETA SREDNJA SREDNJA VISOKA 136 .com/gites/uk/rural_gites http://raar.gites-de-france. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: . a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.es/ http://www.html http://www.osnivanje komisije za provo enje procesa .turisticnekmetije.Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu.farmholidays.dodjela oznaka standarda kvalitete . mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma.si/ http://www.turismoverde.odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata .ruralis.agriturist.com/ http://www.

Obzirom na kontekst ovog Plana. mišljenja smo da na podru ju otoka Visa. Prema tome. te privatnog smještaja. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta. kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma. odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma. itd.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma. ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. postavljanje jasnih kriterija. koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda. a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma.15. sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora. potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma. koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja. a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su: 137 . standarda kvalitete.

Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. tj. 2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto). itd. Ston ica. itd. odnosno ne manje od 5 soba). Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za širenjem poslovanja. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Darko. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Dakle. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. Podhumlje. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. koji se daju u opisu ovog projekta. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Podstražje. a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. Pol Murvu. ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. ajno polje / brdo. ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Borova njiva. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. i to tako da se stave u funkciju turizma. koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. Podšpilje. Žena glava.). Keja. Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. 10-15. itd.Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva. Objekt za ruralni 138 . Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma. Roki's). Velo polje. Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja. Podselje. a osobito na lokacijama Marine zemlje. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje.

G. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta. koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). ruralna ku a za odmor. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. mogu im aktivnostima. svim karakteristikama. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta. itd. oko Kostirne). štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje. 139 . neophodnim uvjetima. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. Borovik. materijali. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge.obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. Žužeca. a osobito na lokacijama Dra evo polje. ure enje itd. itd. Oklju na . a u isto vrijeme i onemogu ava.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije. ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina. i sli no. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort. ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. ciljnim grupama gostiju. restoran). može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba.

dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata. a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje. koja se prikazuje na donjim slikama. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih. KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela. tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. restoran). a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine. može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge. a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. 140 .RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGU NOST Kao i u drugim hrvatskim regijama. a jedna od identificiranih je ona u selu Talež. što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije. Talež Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda. Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima).

grupe.) KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi. hib. umjetni ki i arhitektonski zna aj PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA festivali. na ina života i tradicionalne kulture. izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a.). individualni gosti.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a. ribolov i sl.PRETPOSTAVKE / UVJETI o uvanje ambijentalnosti. itd. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje. ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okoliša povijesni. Eura po resortu REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 141 . doga anja u mjestu i okolici posebno osmišljeni tematski dani i ve eri te ajevi (škole kuhanja. glazbe. te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti . itd. i sl.trgovine i sl. kulturni. fešte. SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja. te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira INVESTICIJE Od 5 do 6 mil.restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadržaji . izrade tradicionalnih predmeta. te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje.

Dra evo polje Plisko polje KONCEPT Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje.RURALNA KU A ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGU NOST Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim feštama. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. festivalima i doga anjima 142 . Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta. osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem. povezanost s lokalnom zajednicom.

blagovaonicu i dnevni boravak INVESTICIJE Od 150.KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju. opremanju i sl.000 do 250. ovisno o standardu.000. kapacitetu. REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije 143 .

te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji. džemovi od limuna i sl. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma. roga ica.AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGU NOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja. živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). a koju danas treba revitalizirati. jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice. Plisko polje – seosko doma instvo Roki's Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam) KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja. Me utim. paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora. te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje .proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . Naime. koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta. apartmanima ili posebnim ku ama. Stoga je gost. tradicijom. na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti. koja je trenutno slabog intenziteta. 144 . tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom.na primjer. kao i poljoprivrednom proizvodnjom. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama. na inom i kulturom življenja. doma a slana riba. kulturološkim mikrosvijetom. u pravilu. dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) . u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu. limun elo. koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda. viško vino. agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti. ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a.

itd.1 mil. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode. Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. sportovi u prirodi. smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²). Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite.75 godina) poslovni gosti vrti i. apartman. dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice. ribolovci. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 145 .55 godina) bra ni parovi (35 . sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama INVESTICIJE 200. planinarenje.PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje . biciklizam.škole kuhanja. ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba.4 sati) vikend posjetitelji SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 . gradnja s kamenom itd. ljubitelji starina. vinske ceste. itd.000 Eura . izrada proizvoda od drva / kamena. ceste maslinovog ulja. mala brodogradnja. sakupljanje ljekovitog bilja. stari zanati (pletenje mreža. stolarija. pansion. udruženja aktivnosti na otvorenom. gastro udruženja. kulturni itinereri. škole. gastro team building za poslovne ljude ture .organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8.

Podstražje. Iako je ovo projekt ruralnog turizma. povezanost s lokalnom zajednicom. te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže. kulturni itinereri. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. individualci. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti). miran i tih položaj. upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture . fešti. jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja.putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba). ruralno okruženje i doma u atmosferu. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi. tur obilaska utvrda. bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) . ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje. festivali i doga anja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece. arheološki lokaliteti.organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje.49 godina . a osobito na lokacijama Marine zemlje. zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli. vinske ceste. ceste maslinovog ulja. itd. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. sportovi u prirodi. KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe . posjetitelji lokalnih festivala. poslovni ljudi 146 .svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. može se organizirati u manjim naseljima. planinarenje. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina. doga anja. na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja.iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještaja gostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem. sakupljanje ljekovitog bilja. tj. biciklizam. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge. a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta. biciklisti (25 . tako da postoji zajam ena privatnost. Viška regata i sl. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine.) lokalne fešte.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu.RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak.

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.8 – 1. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta 147 . Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta INVESTICIJE 0.5 milijuna Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. pansion.

a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. te razvojne projekte smještajnih kapaciteta. a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa.Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta 15. 148 . po principima održivog razvoja). dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda. te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti.

) 3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka. tradicionalne slastice. ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda. itd. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu. vo e. suvremenim dalekozorom. Podšpilje. Pliskom polju itd). a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka. 149 . Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima. mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru. kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina. sa (interaktivnim) informacijskim plo ama. bademi. Me utim. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje. a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. trenutno su teško dostupne. a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde. što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. i sli no. kao i u unutrašnjosti. ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela. uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju. Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija 2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka. kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. ulje. te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra.Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kušaonica vina i maslinovog ulja OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka . Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Podhumlje.poljima. Osim toga. proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd.). za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje. središnjim dijelom otoka).

Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima. koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima. i sl. dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja. a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi. planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke. koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah. 4 'Ribarski muzej' . potrebno ga je na taj na in i izvesti. pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima. u Komiži ve postoji ribarski muzej. tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Integracijom svih ovih elemenata. povijesti. a sve u prirodnom okruženje. izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica. Isto tako. Nadalje. otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka. te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima. koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji. 6 Koncept pješa kih. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju. koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. itd. planinarske i biciklisti ke staze. 150 .poglede na polja. razvoja. Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza. a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka. Naime. centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka. a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'). a nudi široki spektar aktivnosti.) na južnoj strani. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom. sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata. kako se detaljnije opisuje u nastavku. ribarski pribor i oprema. kao i suveniri vezane uz ribarstvo. a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija. falkuša.Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto. ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka. u budu nosti je mogu e proširenje muzeja. i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. kulture.

zapisi. 9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama. Podhumlje. tržišta destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju.). povr e. a može nuditi široki spektar aktivnosti. a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. limuna). zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi. povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane. Naime. Njihova revitalizacija u etno selo. ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. i sli no. masline. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. jedrenje. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. itd. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . Plisko polje. prodaje i popravka sportske opreme. danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput. te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. veslanje. kao i dobro poznatu Titovu špilju. video materijali. 151 . te kreirati centar koji je interpretira. Naime. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru.1992 godine. povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva. a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. sa ponudom smještaja. nekada vojnih lokacija. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije. Centar mora imati prostor za parkiranje. roga . kao na primjer: ronjenje. postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana. obilaska atrakcija. Osim toga. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata.Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan. koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun. itd. nedaleko Komiže. primjerice. i sli no. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina. usluge iznajmljivanja. kajaking na moru. pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a.

itd.Tura viških vanjskih otoka .Tura viških sela.) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija. oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje. itd. interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'. itd.Tura Viška povijest .Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova .) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija. organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.Viška vinska tura . itd. 152 .dokumenti. ribarski muzej – Komiža.Tura karakteristi nih viških gra evina . etno-selo Dragodid. spilja. tunela. U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj: .

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’
POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU
Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA
Organizacija i režim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI
Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

158 . te ajeve. video materijalima. I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice. posjete Biševu i sl.resorna ministarstva. izlošcima.500 000 eura EUR REDOSLIJED AKTIVNOSTI Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. fotografijama.sa povijesnim dokumentima.Komiže . fondovi i sl. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore . sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku tržnicu Prostor za piknik / roštilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete. opremom i priborom i sl.

individualni gosti. te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. i sl. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima. nedaleko Komiže. osobito parovi. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti. KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa. 159 . lokalnih proizvoda. sa uvani stari pribor itd. prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem.ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGU NOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište. pod režimom zaštite je. i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. Njihova revitalizacija u etno selo. grupe. prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje. lokalnih rukotvorina. kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. obitelji itd. koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru. KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. mladi. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoliš Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života kupnja suvenira.

• Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt. ognjištem. priborom. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. suvenira. rukotvorina. konceptualnog dizajna projekta. itd.sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku.000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa. Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.) • Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a. • Informativni punkt . i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500. starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 160 .SADRŽAJI I KAPACITETI Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta . ku ica za magarca i sl.sa starim namještajem i opremom.

sadržajima.1992 godine. itd. razgledavanje izložaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia). itd. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata. te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja. PRETPOSTAVKE / UVJETI Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa 161 . a osobito mladi. suvenira. itd.).) PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Posjete centru. nekada vojnih lokacija. obitelji itd. rukotvorina. SADRŽAJI I KAPACITETI Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske. gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa. individualni gosti. ure enje pristupnih puteva. oprema. ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. predstava i sli no KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi gosti otoka Visa.CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGU NOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 . koncerata. mape. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam. te kreirati centar koji je interpretira. literaturom i svim potrebnim informacijama. te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda. KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje. uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti. nacrti tunela. grupe. sa mapama. te nudi razli ite ture obilaska interesantnih.

konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova 162 .INVESTICIJE Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2.000 000 eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Izrada detaljnog programa.

KONCEPT Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. ulje. tradicionalne slastice. roga ica.KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGU NOST Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. med. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja. a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi. Kušanje se može organizirati za max. Podhumlje.). Prema tome. koji se opisuje u nastavku. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. itd. bademi. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2.5 sati PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) . hib. odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino. suhomesnati proizvodi. ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. limun elo. vo e. tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda. sir. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje.proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda 163 . Podšpilje.

organiziranje turisti kog paketa (prezentacija. kušanje. upoznavanje s tradicijom. ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino. prijatelji.000 Eura REDOSLIJED AKTIVNOSTI Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking INVESTICIJE 100. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. kuša maslinovog ulja. pansion. itd. itd. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ 164 .) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite. ulje. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati) SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje.000 Eura do 250. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier.

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija 165 .

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture .Panoramska cesta 166 .

Prema tome. integrirati i implementirati. 3 U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom. 167 . Ovo je projekt javnog sektora. Uz sve to. te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja. Rije je o javno-privatnom projektu. profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju. a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima). kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa. pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Ovo je projekt javnog sektora. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma. Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa. Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka.15. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati. klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu.

com/ 168 .com/ http://www. te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije. PRIMJER DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Španjolskoj Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • • http://rural. odnosno.destination-devon. TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu).insula. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda. Program e koristiti sinergiju izme u sektora.com/ http://www.org/ http://www. koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno.world-tourism.discovertuscany.carnegieuktrust.visitprovence. O EKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije). te na kraju njihovoj zajedni koj promociji. identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti.com/ www. koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu.visitcornwall.DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka.org http://www. te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje. a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.

logisti ki.AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja. kao integralnog turisti kog proizvoda otoka KONCEPT Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. kreiranje turisti kih paketa (npr. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda.). itd. financijski. itd. eko ture Visa. tehni ki. strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski. aktivnosti i usluga.Turisti ka zajednica Visa. lokalna udruženja. drugi stru njaci. 169 . ture viških puteva vina. Agencije). i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice. o Strateški plan: ciljevi. ostale kompanije. Turisti ka zajednica Komiže. tur. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. i ostalo) RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu. razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda. ozna avanje. potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu. a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma. Grad Komiža. temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis. trgovine i ostale usluge. zajedni ka promocija. itd.

O EKIVANI REZULTATI kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima. planinarenje. vinske ture. etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast. aktivnosti na vodi. agroturizam. intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti. ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma. pejzažist.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing RAZINA PRIORITETA NISKA SREDNJA VISOKA 170 . konzervatori. pješa enje. u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija. dizajneri. ruralni obiteljski hotel. ruralna ku a za odmor. itd. bicikizam.

Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije. socijalnih web stranica. preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. kao i rezultate napravljenih analiza. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012.www. fotografije. a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista. a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma.16. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica. važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone. U tom 171 . kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja. predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je . primjera najbolje prakse.Marketing plan 16. zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili.1.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije. 16. odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno.tz-vis. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta. raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis . te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa. ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti. te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta. koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. Upravo zbog te injenice. službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006.

1. Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture. Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije. oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima. estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. turizam uklju uje i smještaj. na primjer. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. Kooperativni marketing. ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma. vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija. Npr. Uz prijevoz. turisti kih proizvoda i usluga otoka. (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa. ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. spilje. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete. (zajedni ka suradnja lokalnih 172 . hranu i pi e. Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete. U smislu otoka Visa. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima. 16. trgovinu. kao što je EuroGites. Nautika itd. Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma. Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. usluge. Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more. Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja. vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. zabavu. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije. i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari. a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. uvale.smislu.

poput vinara. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. 3. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom.2. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama. Što je važno ciljnom tržištu? 2.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. poljoprivrednih proizvo a a.1 Korporativni identitet a.subjekata u eko/ruralnom turizmu. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. 2. 16. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173 . Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga. malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom. (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 16. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu.

kao na primjer: Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda.Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. Biševo . Komiža – zona tradicionalnog života npr.zona plaže i vodenih aktivnosti npr. Viški plato . Viško polje – zona agrikulture npr. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura d. npr. kao na primjer: Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a. f. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma) e. Vis – zona modernog života npr. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.zona ruralnog iskustva npr. Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. regija obalnog pojasa . npr. c."robinzonska" zona 174 . b.

sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog.g. 16. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije. otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost. a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske.2.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja. Ozna avanje turisti kih informativnih centara Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. kultura. odnosno regionalnih radionica u županiji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. kulture i tradicije Turizam podru ja otoka Visa Uskla ivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge 175 . koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti Kapitaliziranje naslje a.

Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. uti. Voljni su u iti na zabavan na in. omirisati. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. okusiti i dodirnuti. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. 176 . estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. a traži se sve širi raspon doživljaja. Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj" Provod Pasivan gost Estetika U enje uz provod Aktivan gost Bijeg Gost koji se "utapa u doživljaju" Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. u enjem uz provod. Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti . Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost.brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima. turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom.

stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije Livade.Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. vrtovi Umjetni resursi More Planine. pašnjaci Turisti ki centri na obali Ljekovito bilje Ljekovito bilje Ljekovito bilje Stoka. perad Flora i fauna Industrijsko Sela i ku e P elarstvo Arheološki Uvale (npr Stiniva) Svjetionici Smještaj Ratarski Izletišta Vinarije Školjke Muzeji Doline Crkve Divlja Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa Plaže Spilje Riba Vino 177 . Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom: FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA Prirodni resursi Šume Oranice. vinogradi.

odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod • Vis kao osoba • Vis kao simbol • Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan Izoliran Tih i usporen Opušten Iskren Komiža Modra špilja Grad Vis Falkuša • • • • • • • • • Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti • Emocionalne prednosti • Prednosti samoizražavanja • Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim životom Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren • • • • • • Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu.Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178 . Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja. zanimljivih aktivnosti. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti ka destinacija. gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. U smislu tržišne strategije. svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti.

Nadalje.1 Strategija proizvoda A.3. suvenirnica i trgovina. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka b. voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. Ture Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika . ponude otoka Pašmana. a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa. a.bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova 179 .otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura . 16. Dodatno. fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude).pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista. te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama. odnosno tzv. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova. što raditi u podru ju otoka Visa. teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju. 16.

stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. usluge mjenja nice. Kreiranje usluga prema potroša ima Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija. prodaja karata. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija d. distribucija i prodaja promotivnih materijala. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. D. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. usluge vodi a itd.c. prodaja turisti kih proizvoda.) Organizacija besplatnih telefonskih linija. informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. Nakon odlaska. Primjeri aktivnosti marketing klubova: pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš u zajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. Marke kvalitete mogu se kreirati: po pojedinim turisti kim proizvodima 180 . C. rezervacijske usluge. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina B. E. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. prodaja kuponskih vau era. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enoga proizvoda. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. prodaja suvenira.

Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze. nove proizvode specijalnih interesa. prodaju doga anja itd.po posebnim koristima koje se nude potroša ima po specijalnim atributima koje uživa proizvod. preporu a se upotreba specijalisti kih. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. proizvode specijalnih interesa. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. 16. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija.2 Strategija komercijalizacije A. Specijalisti ke turisti ke agencije. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. fokusiranijih kanala distribucije. prodaju promotivni materijali. Bivši posjetitelji. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni. C. B. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje. privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati. D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. nova doga anja. isporuci materijala itd. obrazovanju.). U izabranim agencijama organiziraju se promocije. obnavljati sa novim identificiranim važnim 181 .3. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju» Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija.). Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam. organizaciju novih itinerera itd. treningu.

182 . Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu.3.3 Strategija komunikacije A.potroša ima. 16. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. c. viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale. Identifikacija potroša kih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka. zagovornicima prodaje. klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima. te brisanjem onih koji to više nisu. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. a. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. Oglašavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. b. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija.

a. odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. B.Stimuliranje pove anje popustima itd. novinarima. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook. pješa enje.). profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi. op e itd c. kultura. brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga. top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima. e. profesionalnih udruženja. identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. adresama. Nakon toga upravlja se bazom podataka. lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. S time u vezi. fotografije. Flickr itd. potrošnje turista (vau erima. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima e. Internet stranica prema potroša ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. predstavnika medija. d. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a 183 . turoperatore i novinare f. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. zvukovi itd. Promotivni materijali Korporativne brošure Specijalne brošure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte Mape – biciklizam. b.). Youtube. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju. specijalnim Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja.

184 . te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta. te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. profesionalnim udruženjima i klubovima. Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma. Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. još uvijek je. Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. Italija. kao i ovim dokumentom. Suveniri 16. dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija. marketinški gledano.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije. novinarima. Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije. Michelin. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa. Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama. Kvantitativno izraženo.3. te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije. otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima. h. g. novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. Sekundarna tržišta eška. Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja).Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Njema ka. Foto arhiva i. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a: Primarna tržišta Slovenija.

Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji. Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda. Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta. ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu. i osim toga. on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja. Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije. Prema tome. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka. 185 . ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. to jest Komiže i Visa. Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba). i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa. potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora. napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva.Investicijska strategija 17.17. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj. odnosno regionalna razina). sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka. Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu. tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora.

ITD. IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA VISOKA Izvor: Horwath Consulting Zagreb. jednokratne potpore. u usporedbi sa ostalim državama / regijama. start up programi. itd. 186 . Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. ) Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima). nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju. i sl. razvojne pozajmice.) OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI. ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja. koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene. POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA.) Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa.17. mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija.) Fiskalni poticaji. porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala. poticaji za marketing i promociju. ME UTIM. 2008 Op enito postoje etiri zasebne. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte. koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata. koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture. PRETJERANA IZGRADNJA. vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. itd.

Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama. a koja je sažeta u sljede oj tabeli: 187 . biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa. koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji. a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja. a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.

interpretacijski centri.Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE DRŽAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS FISKALNE SUBVENCIJE PRIJENOS GUBITAKA NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NIŽI POREZ NA UVOZ RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA društveni turisti ki objekti u hotele napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smještaj. zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. 2008 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative. 188 . a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste. Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb.

zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat. suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja. te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim 189 . Razvojne pozajmice – daju se umjesto. Mnogi turisti ki projekti. a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa. itd. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer. država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U takvim slu ajevima. jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte. iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu. prije samog po etka poslovanja. ili u. na duži rok otplate. pa se stoga privatni sektor.Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica. bez obzira na profitabilnost projekta. 2. a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele. ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju. Državne financijske subvencije Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita. one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije. ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta. Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva. Kvazi-financijske pozajmice Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja. su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata. ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. primjerice. Istovremeno. Nadalje. država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti. jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta.

3. profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti). ili odre enu vrstu razvojnog projekta.razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije. kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore. u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. 4. te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. Fiskalne subvencije. 17. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo. ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito. poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte. odnosno na privla enje stranih investicija. ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta. koja bi u protivnom bila marginalna. te drugo. važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta. jer su dio cjelokupne investicijske klime.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli: 190 . fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama.

manifestacija i udruga.Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom. regionalni razvoj. aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' . RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. ribarstva i ruralnog razvoja. Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE.MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" .„Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO . 191 .plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' .IPA) – prekograni na suradnja. obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 . razvoj ljudskih potencijala. 2008."Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva. obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima. Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" . signalizacije. pomo u tranziciji i izgradnja institucija.bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite.preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance . Splitsko-dalmatinska županija. u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima. tur. Ministarstvo poljoprivrede. obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva.Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel. izrade biciklisti kih brošura. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program . HAMAG. pansion. kao na primjer: Zadružno poduzetništvo. Ministarstvo gospodarstva. ruralni razvoj (IPARD) IPARD . itd.sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Inovacije i novi proizvodi. Izvor: Ministarstvo turizma.

17. i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu.7 g. šire podru je Visa i Komiže sva podru ja (osobito Dra evo polje. sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podru ja Vis i Komiža Plisko polje. Podselje. Dra evo polje.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješa ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis.Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 . uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja. jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. 6 . itd.Dakle. Žuzeca. razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor. Nadalje. posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane. Oklju na Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2 2 - Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini. a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.5 g. itd. iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije). Borovik. a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima. a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). oko Kostirne. te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Borova njiva. Velo polje.3 g. G. Žena glava. s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu. Podhumlje. Ston ica Marine zemlje. 192 . Vremenski prioritet 4 .) Podselje. i jedna i druga destinacija ra unaju. ajno polje / brdo. Podstražje. Usprkos tome. Podšpilje.

ovog Izvještaja. 193 . oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15.Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli. a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja.

predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu. Nadalje. a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj.destinacija otoka Visa. a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora.Zaklju ne napomene Podru je obuhvata ovog projekta . Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža. Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije. Naime.18. odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra. ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage. Uz ribarstvo. ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture. te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji. za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma. Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata. Prostor i njegova prirodna. te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva. te e u tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma. te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. vinarstvo. a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala. a vezano na implementaciju ovog programa. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita. i u malom opsegu poljoprivrede. najve e ograni enje. socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte. ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj. te njime i upravljati. pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju. pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi. 194 . Prema tome.

županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije. nevladinih udruga i fondacija. koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative.Dakle. koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih. naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar. javna poduze a. Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa. Prema tome. nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor. tako er postavlja upravlja ki okvir. Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije. kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. transfera znanja i dr. programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija. 195 . te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta. Naime. odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu. koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma. što se ovdje i uzima u obzir. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija. a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora. jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok. ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). Kona no.

Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. koji definira odgovornosti.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj.19. klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana. U tom kontekstu. razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih: 196 . a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma. održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu.

god. uz podršku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podršku županije Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok . Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaža u uvalama Revitalizacija šetnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komiža) Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava.PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Županija) Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu. lokalne i županijske TZ. lokalna samouprava Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije. lokalne turisti ke agencije. turisti ke zajednice) Lokalne i županijska TZ. god.

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. god. Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok 198 . god.

god. planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo. god. Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok Panoramska cesta Javna inicijativa Visok Ribarski muzej .Komiža Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište' Škola viške kuhinje Koncept pješa kih. lokalna samouprava) Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok .PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god.

županija) Javni sektor (lokalne i županijske TZ. god.PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET 1-2 3-5 6-10 god. Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu) Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Javni sektor (lokalne i županijske TZ. TZ županije Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok 200 . županija) Javno-privatna incijativa Županija. god.

TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007. http://www. Grad Vis. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja.ruralis. 2006. 2005. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA. STATISTI KI LJETOPIS 2007. THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL. PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE. Split.. Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije. Zagreb. Komiža. GISDATA ZAGREB. Locum Consulting. Wellington. STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI. Grad Vis. PROGRAM Grad Komiža. DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE. Državni zavod za zaštitu prirode. MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR. www.Popis korištenih izvora Državni zavod za statistiku RH. 2005. Službeni glasnik Grada Komiže 10/06. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. 2008. OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008. POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Splitsko-dalmatinska županija.20. Zagreb. USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA.Zagreb. Državni zavod za statistiku RH. Zagreb. 2001. POPIS STANOVNIŠTVA 2001. Vis. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. FINA. Splitsko-dalmatinska županija. Državni zavod za statistiku. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. GODINE. November 1997 Locum Consulting. 2008. STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007. GODINE. Split. REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. 2008. 2001. Split. Zagreb. 2006. Zagreb.mzopu. Split... Zagreb. 2008. 2008. Splitsko-dalmatinska županija. DIGITALNI MODEL RELJEFA RH . EKONOMSKI PODACI. 2005. Institut za zurizam.STANOVNIŠTVA 2003. 2008. 2001. Zagreb. Parliamentary Commissioner for the Environment.RASTER.hr 201 . Državni zavod za statistiku RH. PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije. Zagreb. 2007. CORINE LAND COVER. 2008. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre. 2008. Splitsko-dalmatinska županija. 2003. Agencija za zaštitu okoliša.

world-tourism.ruraltourisminternational.com/azores/azores.elba-agriturismo.atec.it Turisti ka stranica Sardinije. http://rural.uk/rural Organization of Tourism Education and Training.tsnsw.org.html Forestur. web: www. www.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network.gr/uk/ste_uk.hie.arcipelago.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism. EMERIT. http://woe.site. Singapore Tourism Board.1424.carnegieuktrust.com.investinitaly.it/ Biokamp .co.insula. www. awareness-activities.htm Alberta Hotel & Lodging Association.it/it/agri-campeggio. http://www.it Regija Sardinija.forestur.edu. web: www.agroturizam. http://www.org International Scientific Council For Island Development.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England.watourismawards.net/index.sg/asp/ina/ina07.belizetourism.EventID-56596 AsianInfo.EventID56596 HI~Arts.hi-arts.org/events--awards/tourism- Highlands and Islands Enterprise.htm Carnegie UK Trust Rural Programme.http://www.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization.php Azores Informacije. web: www.azores.com poticanje investicija.asianinfo.au/index.html Resource Council.aspx Belize Tourism Board. http://www.org/main.stb.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www. www.org/ 202 .toscana.com.planisfero.visitazores. www.com Talijanski web za www. http://www.uk/Eventsdetails.sardegna. Turisti ka stranica Arhipelaga Azores.emerit. http://app.bioelba. www. http://www. www.travel/index.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta.restaurants. web: www.uk/Eventsdetails.org.Toskanski arhipelag turisti ke informacije. www. www.ca/eng/index.htm.asp http://www. web: www.sapereonline.turismo.sardegnaturismo.restaurant.htm.com.co.ste.htm Agroturizam Elba.ca/ Tourism Council Western Australia.

Sadržaj priloga 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.3 Prostor.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici . razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .1 Temeljna kvalifikacija podru ja .21.

Snage i slabosti .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E.Segment Prirodnog.Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Mogu nosti i prijetnje .Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 204 . Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti . Snage i slabosti . socijalnog.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E. Snage i slabosti . Snage i slabosti . Snage i slabosti .Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje .Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 205 .

206 .

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” *** Kona ni izvještaj .PRILOZI .

.

razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina Tablica 4–16: Turisti ke zone .2 Socio – ekonomski faktori Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura Tablica 4–4: Stanovnici .lokacije Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1 4.3 Prostor.ukupno Tablica 4–17: Turisti ke zone .Dobno-spolna piramida Tablica 4–5: Stanovnici . godine Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda 4.aktivnost Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Tablica 4–7: Ku anstva Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001.Sadržaj 4 Situacijska analiza Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja .

Snage i slabosti . Snage i slabosti .Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Tablica 4–23: Zaštita prirode Tablica 4–24: Ekološka mreža Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zaštita prirode Kartogram 4 6: Kulturna baština 4. Mogu nosti i prijetnje .Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 8–6: F. Snage i slabosti . Snage i slabosti .4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogrami Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 14 14 16 16 20 8 10 15 15 19 22 22 23 8 SWOT analiza Tablice Tablica 8–1: A. i ekonomskog profila podru ja Tablica 8–2: B.Segment Okoliša Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje .Segment Turisti kog razvoja Tablica 8–8: A. Snage i slabosti .Segment Pravno-politi kog okruženja Tablica 8–11: D.Segment Konkurenata Tablica 8–10: C.Segment Tehnologije 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 . Mogu nosti i prijetnje .Segment Destinacijskog marketinga Tablica 8–4: D.Segment Trendova industrije Tablica 8–9: B.Segment Performansi destinacije Tablica 8–3: C. Snage i slabosti . Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje . Snage i slabosti .Segment Socio-kulturnog okruženja Tablica 8–12: E. socijalnog.Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 8–5: E.Segment Prirodnog. Mogu nosti i prijetnje . Mogu nosti i prijetnje .Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 8–7: G.Segment Ekonomskog okruženja Tablica 8–13: F.

10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablice Tablica 10–1: Cipar Tablica 10–2: Malta Tablica 10–3: Sardinija 37 37 40 43 .

.

Corine Land Cover. 1 . 2001.1 Temeljna kvalifikacija podru ja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta Izvor: AZO.4 Situacijska analiza 4.

8% 1.35 3.96 14.56 14.900 2.Tablica 4–1: Pokrov zemljišta Naziv razreda Umjetne (izgra ene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na šuma Crnogori na šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO Izvor: AZO. Naselja Aktivno stanovništvo Broj Broj Broj % 1981.677 10 809 48.29% 15.500 VIS 1.781 2. Broj % Broj Broj Broj KOMIŽA 1.9% 2.83% 8.04 8.34 1. Corine Land Cover.500 OTOK VIS 3.106 642 32.29 0.167 4.42% 14.230 1.11 0.1% 3.43% 13.243 488 29.43 1.trend Planirani broj stanovnika 2015.919 2.1% 1. Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333 Površina km2 1.24 12. .31% 94.130 31. varijanta 2 Izvor :DZS.28% 8.58% 0. Popis stanovništva 2001 2 .77% 12.126 5. 1991.31 4.21 8.55% 13.960 9 762 38. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015.51% 4.00% 4.226 2.39% 0.66 13.637 19 1.349 1.571 43.02 14.011 4.27% 1.53 100.2% 1.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001.37% 3.248 2.2% 4. 2001.000 Kretanje broja stanovnika Stanovnici 60 i više godina Planirani broj stanovnika 2015.

44 9% 13% 10% 45 .0% muškarci žene muškarci žene Izvor: DZS.0% -15.0% -10.0% 10.0% 0.54 18% 15% 16% 55 .0% 0.0% 5.0% 10.Dobno-spolna piramida Urbani centri Komiža i Vis Starosna struktura 2001.0% 5.0% -5.0% 15. 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 -20.0% 15.0% -15.0% -10.Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 25 15% 27% 18% 25 . 90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4 Ostala naselja Starosna struktura 2001. 3 .0% 20.34 7% 11% 8% 35 .0% -20. Popis stanovništva 2001.0% 20. Tablica 4–4: Stanovnici . Popis poljoprivrede 2003.64 21% 12% 18% preko 64 30% 21% 31% Komiža SDŽ Vis Izvor: DZS.0% -5.

3% VIS 241 648 316 48. 4 .960 1.4% Izvor: DZS.Tablica 4–5: Stanovnici .47 2.2% 43.162 % 35. Popis poljoprivrede 2003.4% 31. magisterij Izvor: DZS.63 2001.105 546 49.55 Izvor: DZS.429 broj lanova 2. Podru je Komiža Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.587 324 325 756 182 OTOK VIS 3.9% Grad Ukupno Aktivno Broj Vis Komiža Ukupno otok Vis 1.3% 24.438 440 312 561 125 VIS 1.9% Uzdržavano stanovništvo Broj 496 408 904 % 25.aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38.8% 27.62 2.61 2. i više Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša.2% Broj 702 460 1.677 3. Popis stanovništva 2001. broj ku anstava 680 749 1.637 762 809 1.9% 48.571 Izvor: DZS. Popis stanovništva 2001. Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj.3% 24.025 764 637 1.651 broj lanova 2. visoka. KOMIŽA 1. ku anstava 55 i više godina broj broj broj % KOMIŽA 180 457 230 50. Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura Podru je Stanovništvo 15 g.8% OTOK VIS 421 1.317 307 Tablica 4–7: Ku anstva 1991.65 2. ku anstava lanovi polj. Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i napušteni Stanovi za odmor Gospodarsko korištenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIŽA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja
1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIŽA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Napušteni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komiža - naselje
Biševo Borovik Duboka Oklju na Palagruža Podhumlje Podšpilje Sveti Andrija Žena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523
19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIŽA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komiža Vis - naselje
Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Roga i Rukavac

154 1677 1776
8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592
84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS
Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Komiža - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Poljoprivreda lov, šumarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007
Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladištenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja
Kartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina KOMIŽA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P Š PŠ O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIŽA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale površine UKUPNO
Izvor: PPOG Komiža i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja Izvor: PPOG Komiža i Vis 10 .

25 3.15 3.450 780 1.070 1.6 30.UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eška Vila Milna Samogor Zaravniš e Parja Grad Vis .300 Turisti ka zona Naselje Komiža Izvan naselja Grad Komiža Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS Površina ha 13.500 950 2.2 19 32.7 0.0 32.3 84.7 19.5 51.Tablica 4–16: Turisti ke zone .7 19.1 6.93 11.29 83.ukupno Broj kreveta max.lokacije Turisti ka zona Hotel Biševo Roga i Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža .99 Broj kreveta max. 1.0 Tablica 4–17: Turisti ke zone .2 21 6 3.31 1. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300 11 .35 7.5 51.UKUPNO UKUPNO otok VIS Izvor: PPOG Komiža i Vis Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H Lokacija Komiža Komiža Komiža Komiža Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Površina 1.850 4.

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža Izvor: PPOG Komiža i Vis 12 .

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis Izvor: PPOG Komiža i Vis 13 .

0 63.0 Povrtnjaci 1. Popis poljoprivrede 2003.1% 581.436 4. Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište Grad Komiža Vis Ukupno Korišteno poljoprivredno zemljište .873 2.0 36.2% Izvor: DZS.0 Pašnjaci 16.ha Oranice. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima 500 400 300 200 100 0 Oranice.939 497 Šumske površine Ostale poljoprivredne i šumske površine Izvor: PPOG Komiža i Vis 921 285 1.1 10.563 2.2 Komiža Vis 14 .5% 133.2 400.7 Povrtnjaci 1.4 Vo njaci 37.2 176.121 374 755 1.9 122.7 5.9 10.9 122.0 10.992 Poljoprivredne površine 2.5% 694.8% Neobra eno 66.4 Vinogradi 53.1 Korišteno 113.9 16.0 649.Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIŽA Oznaka P P1 P2 P3 Š Š2 Š3 PŠ ha VIS ha Otok VIS ha 941 0 223 719 2.3 1.2 Izvor: DZS.2 400.2 828.2 416. 3.1 2.445 428 2.5 Vinogradi 53. vrtovi 3.2 Vo njaci 37.3 1. Popis poljoprivrede 2003.5 80.7 5.ha Ukupno 179.0 8.9% 67.180 374 532 1.205 Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti Grad Komiža Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljište .0 Livade Pašnjaci 16.2 83.494 69 5.274 3.9 42.9 42.4 Livade 10.2 89.

Ekološka mreža 15 . Zaštita prirode baštine.Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja Izvor: PPOG Komiža i Vis Kartogram 4-5: Zaštita prirode Izvor: ZPP.

naselja posidonije. muljevite i pješ ane pli ine. vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom. bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. muljevite i pješ ane pli ine. Biševo more HR3000098 Pjeskovita morska obala. sastojine drvenaste mlje ike. morske špilje. PPUG Komiža i Vis Tablica 4–24: Ekološka mreža Podru ja Biševo kopno HR2001097 Brusni ka gušterica. šuma alepskog bora sa sominom. ista.podmorje Pjeskovita morska obala. morske špilje. naselja posidonije. Visa Naselja posidonije HR2000942 HR3000096 HR3000097 Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom. pješ ana dna. Otok Vis JI strana o. šljunkovita morska obala.Tablica 4–23: Zaštita prirode U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo oto ni arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja (geomorfološki) Modra špilja (geomorfološki) Otok Brusnik (geološki) Otok Jabuka (geološki) Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki) Uvala Stiniva (geomorfološki) Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo. 16 . Otok Vis . Plagruža i Svetac Izvor: ZPP. grebeni. šljunkovita morska obala. grebeni. pješ ana dna.

Modra špilja Morske špilje Medvidina pe ina Morske špilje Jama Supurina Morske špilje Jama (o. kraške špilje i jame.plitki Morske špilje HR3000369 HR3000370 HR3000392 17 Mala Üpilja Morske špilje Ponara ol medvida . Endemi ne svojte. Budikovac) Morske špilje Špilja na Križnom ratu Morske špilje Špilja na Bilom ratu Morske špilje Morska špilja u uvali Duboka Morske špilje Ravnik špilja Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . endemi ne svojte. kraške špilje i jame. Dugikrili pršnjak. kraške špilje i jame.špilja Kraške špilje i jame. HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367 Endemi ne svojte.duboki HR3000368 Morske špilje Prolaz na rtu Nova pošta . Endemi ne svojte. kraške špilje i jame. kraške špilje i jame.To ke Jama na Gatulijama Kraljicina špilja Špilja kod grada Visa (1) Špilja kod grada Visa (2) Špilja od Vore Ravnik . Endemi ne svojte.

Morske špilje Fumor Morske špilje HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396 Medvidine Stupiš e Morske špilje Zakamica Morske špilje Nova medvidina Morske špilje 18 .

Kartogram 4-6: Kulturna baština Izvor: Izvor: 19 .

Mihovil. Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo. Komiža Dom JNA (arh. Komiža Ku a Giaconi. Blaža. Plani ). Biševo Crkva sv. Komiža Lu ki ured. Komiža 20 . iznad Komiže Crkva sv. Komiža Zadružni dom. Komiža Crkva sv. Komiža Ku a Foreti . izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna". Borovik Zonkotova kula. Roka.Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara Grad Komiža Urbane cjeline Naselje Komiža Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podšpilje Kostirna Borovik Žena Glava Poje na Biševu Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Oto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Silvestra. Duh. Hum Crkva sv. Komiža Crkva Gospa Gusarica. Komiža Ku a Zonko. Nikole "Muster". iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice. Komiža Ku a Marinkovi . Komiža Ku a Mladineo. Komiža Crkva sv. izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši . Viti ). Komiža Ku a Molinari. Komiža Spomen dom (arh. Komiža Ku e u moru.

Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv. Host hidroarheološko nalazište Hrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište 21 . Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv.Pipitovo Gra evinski sklop . Vid Gra evinski sklop .Š uline Gra evinski sklop . Margarite Sv.Kostri i eva kula Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazišta Arheološka zona anti ke Isse O. Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv.Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstaržje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III.

4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22 .4.

i ekonomskog profila podru ja PRIRODNI.8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. 10=najbolje PRIRODNI. Snage i slabosti . 10=najlošije 23 . SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SLABOSTI: Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva za ulaganja u turisti ke aktivnosti 10 8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's 6 4 2 0 Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku Napomena: 1=najbolje. socijalnog. SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA SNAGE: Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja 10 Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam 8 6 4 Podru je sa niskim stupnjom zaga enja Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore 2 0 Kultura i tradicionalni na in života Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života Napomena: 1=najlošije.Segment Prirodnog.

Tablica 8–2: B. 10=najlošije Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti 24 .Segment Performansi destinacije PERFORMANSE DESTINACIJE SNAGE: Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu u posljednjih nekoliko godina 10 8 6 Investicijski i razvojni projekti u toku 4 2 0 Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje PERFORMANSE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrijeme putovanja do destinacije 10 8 Nedostatak turisti ke signalizacije 6 4 2 0 Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tržištu Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .

regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta.Tablica 8–3: C. distribucije i komunikacije Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikosti podru ja Napomena: 1=najbolje. Snage i slabosti .Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti na otoku 10 8 6 4 2 Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta i marketinga udruženim snagama dviju op ina 0 Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' tržišta Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava 10 Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka 8 6 4 2 0 Nizak profil u doma im. 10=najlošije 25 .

Tablica 8–4: D. 10=najbolje Standard i kvaliteta hrane i pi a TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Mala baza hotelskih kapaciteta 10 Trgova ka ponuda namijenjena turistima 8 6 4 2 Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovništvu 0 Usluga na razini internacionalnih standarda Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti 26 .Segment Turisti kih usluga destinacije TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE SNAGE: Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo 10 8 6 4 2 Otvorenost novim idejama i konceptima 0 Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajne kapacitete na otoku Napomena: 1=najlošije. Snage i slabosti .

10=najbolje Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI: Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma 10 8 Relativno slaba infrastruktura . 10=najlošije Nedostatak destinacijskog menadžment sistema 27 . i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama) Turisti ki informativni centri za posjetitelje Napomena: 1=najbolje. itd. energija. voda. profesionalni kadrovi.putevi.Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma 10 8 6 4 2 Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu 0 Napomena: 1=najlošije. kanalizacija. el. 6 4 2 0 Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge.Tablica 8–5: E. Snage i slabosti .

Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama 10 8 6 4 2 Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa 0 Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–6: F. 10=najbolje INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Stru nost lokalnih kadrova u turizmu 10 8 Destinacijski menadžment 6 4 2 0 Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka Napomena: 1=najbolje. 10=najlošije Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka 28 . Snage i slabosti .

Segment Turisti kog razvoja TURISTI KI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka 10 8 6 4 2 Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj 0 Raznolikost prirodnih.5 Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–7: G. 10=najlošije Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize 29 . 10=najbolje TURISTI KI RAZVOJ SLABOSTI: Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata 10 9.5 Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja 9 8. Snage i slabosti . kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj Napomena: 1=najlošije.

) koji žive duže.Tablica 8–8: A. a kra ih odmora 10 Stil života . osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 .Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGU NOSTI Sve više estih. 10=najbolje TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije 10 Polarizacija tržišta (niske cijene .starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama. aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu.60 god.visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi 8 6 4 2 O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac) 0 Daljnja segmentacija tržišta putovanja Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora Potreba za diferencijacijom Napomena: 1=najbolje. kulturu i doga aje Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP) 30 . 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta' 8 6 4 2 0 Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju Starost evropskog društva . Mogu nosti i prijetnje ."Status" manje važan nego prije.

Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije Diverzifikacija proizvoda 31 .globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija 0 Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–9: B. 10=najbolje Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija s otocima u Hrvatskoj 10 8 6 4 2 Elektroni ki pristup kanalima distribucije .Segment Konkurenata KONKURENTI MOGU NOSTI: Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta 10 8 6 4 2 U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma 0 Napomena: 1=najlošije.

Tablica 8–10: C.decentralizacije 10 9.5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli 8. 10=najbolje PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije .5 Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih institucija Neispunjenje uvjeta za integracije u EU Napomena: 1=najbolje. Mogu nosti i prijetnje .Segment Pravno-politi kog okruženja PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao još neizgra ene destinacije 10 8 6 Nestabilnosti na globalnom nivou. rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma 4 2 0 Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave Napredni proces pristupanja evropskim integracijama Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podršku turisti kom razvoju Visa Napomena: 1=najlošije. 10=najlošije 32 .

Mogu nosti i prijetnje .Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnog vremena 10 8 6 Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatiželja) 4 2 0 Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla Interregionalna kretanja populacije Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroša e (prijetnja od substituta) 10 8 6 4 2 0 Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme Napomena: 1=najbolje.Tablica 8–11: D. 10=najlošije 33 .

Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 34 .Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGU NOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma 10 8 6 4 2 0 Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu Napomena: 1=najlošije.Tablica 8–12: E. 10=najbolje EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti 10 8 6 4 2 0 Nekontrolirani razvoj nekretnina Napomena: 1=najbolje.

Mogu nosti i prijetnje . 10=najlošije 35 .Tablica 8–13: F.Segment Okoliša OKOLIŠ MOGU NOSTI: Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enih prirodnih i kulturnih podru ja 10 8 6 4 2 0 Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti Napomena: 1=najlošije. 10=najbolje OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa 10 8 6 4 2 0 Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem) Napomena: 1=najbolje.

Segment Tehnologije TEHNOLOGIJA MOGU NOSTI: Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama 10 8 6 Internet kao platforma za e-marketing. uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.M. 10=najbolje TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama 10 8 6 4 2 0 Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute) Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija Napomena: 1=najbolje.R. . 10=najlošije 36 .Tablica 8–14: G.Customer Relationship Management) 4 2 0 Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnoloških rješenja Napomena: 1=najlošije. Mogu nosti i prijetnje .

žitarica i suhih plodova. Uz uzgoj raznih bilja. www.proizvodnja vina.5 milijardi -2006) .com. gl.3 milijuna. Oristano.2005). mediteranska.com.planisfero. Alghero. Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh .7 milijuna.vikipedia.sardegna. što ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije. prozvodnja krumpira.com. grad Cagliari. Šumarstvo donosi prihod od € 17. www.10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Sardinija SARDINIJA lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. jaja. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda.7 milijardi (2006). do 11. a ribarstvo €162.090 km2 1.7 milijuna Podijeljen na 4 regije. ali i mesa. posebno se isti e uzgoj cvije a. povr a. vo a. 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (€1. Nalazi se u središtu Sredozemlja. ljetna sezona traje od 4. trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa PRIVREDA € 30. okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale. Sassari. mjeseca 4 aerodroma. 24.investinitaly. www.org GDP 37 . Izvor: www. mlijeka i meda. šumarstvo i ribarstvo) donose € 1.

www. individualci. mjeseca . bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima).884 smještajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva). promocija ru ne izrade predmeta.sardegnaturismo.9 milijuna no enja 10. organski uzgoj hrane i pi a. 43% boravi u hotelima 3*. agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. folklor. a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. shopping visoke mode.mj. i 5. organizirano jedrenje. Otok tišine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva. i 12. trekking. Costa Smeralda – elitni turizam. Agroturizam odn.sardegna. dok podsezona (10. razvijeno ribarstvo. b) traže aktivan odmor. mj.SARDINIJA kapacitet broj hotela ruralni smještaj SMJEŠTAJNI KAPACITET 1. do 9.691 dolazaka sa 7. arheološka nalazišta. prirodni i vjerski spomenici.investinitaly. Sportovi: bicikliranje. naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja. nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu. podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRAŽNJA (2006) dolasci 1. Green Sardinia – nagrada posebnosti za ekološki odnos prema prirodi.6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*. c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse.u enje o izradi vina.com. maksimalan komfor. najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija. c) prirodno osviješteni profil gostiju a) Žele luksuz. diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude..3 milijuna 1. uska poveznica s vinom . dostupnost najboljeg. golf teren. po obali. Ukupno 1. Organizirani izleti u morske spilje. Kultura – muzeji.lokalni festivali i vjerski doga aji . parovi bez djece.. srednjih i starijih godina.com ponuda 38 . ali skoncentriranu na održivi razvoj. oslikani zidovi (murial). apartmani.it. 4. 2.63%. Pred-sezona (3. posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju . hiking. naselja. Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1. b) obitelji s djecom. i 11. TURISTI KA PONUDA Glamurozne plaže. podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. ugoš uju 7% turista sezonalnost Izvor: www. uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam). bogata gastronomska ponuda. 7 dana (u ostalim kapacitetima . diferencirana. Porto Cervo – eltina marina. www.planisfero.com. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme. Nauti ki turizam – VIP jedrenje. www. ekskluzivnu uslugu.mj) zauzima 22%.kampovi. 68% Talijana. kvalitetnu uslugu. ture po otoku sa upoznavanjem tradicije. lokalni specijaliteti. dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci. mladi parovi u poslovnom usponu.5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7.) samo 9%.026 no enja (dok je 2005.

Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci. oazi zašti enoj od WWF. jahanje i plivanje (sezonski). Na posjedu se uzgajaju žitarice.it. Smještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. pješa enje. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. 2008 39 .turismoverde. masline.po osobi i no enju. od 20 do 45 EUR . Izvor: web stranice: www.Agriturismo Santa Maria Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Smješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. agrumi i uzgajaju se ovce. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja. ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. vino.

Agriturismo Villa degli Ulivi Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. Bave se uzgojem vina. Imanje se prostire preko više od 25 hekara.agriturismovilladegliulivi. daskarenje sa vjetrom. Izvor: www. zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova.po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. ali svejedno u blizini najlijepših plaža. od 30 do 40 EUR . kite. maslina i vo a pogotovo agruma. jahanje (4 km od imanja). golf (3 km od imanja).it/index. postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba. ture pješa enja po otoku. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na nešto višem nivou usluge. Cornus i Surachi. daskarenje. izleti i najam brodice za sportski ribolov. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros. Na imanju nude igralište za djecu.html 40 .

) Capoliveri. vožnja oko 1 sat. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas.com 41 . razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa.te pripada Toskanskom arhipelagu otoka.com. www. Porto Azzuro.infoelba. vinarstvo. Marciana. Campo nell'Elba. hidrogliserom oko 35 minuta Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. maslinarstvo. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina. mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku.Tablica 10–2: Elba ELBA OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru.istat.000 st. po završetku drugog Svjetskog rata. Izvor: www. 12. Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza. udaljenost od obale 10 km lokacija površina 224 km2 dužina obale 147 km broj stanovnika 29.

Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.624 2.Tuscany Island Bogato povijesno naslje e. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 466. 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova Rezidencije. u kampovima 14. a u ruralnom smještaju 5.istat. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom. www. individualci svjesni vrijednosti iste prirode i opuštanja. www. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezom esto osvajan.ELBA kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET ukupno 37.provincia. Vezano na poznat brend Toskane . individualci u potrazi za sportom i avanturama. ruralne ku e za odmor. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu.980. radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka.it/economia/turismo/sub.923 kreveta ukupno 210 hotela. smještaj se sastoji od hotela. koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke ostatke i vojne utvrde na otoku. apartmana. Obitelji. Njemaca (10%) i Švicaraca (5%) Izvor: www.036 kreveta. turisti kih naselja.com.infoelba.livorno.092 kreveta. agroturizmi.209 6 dana porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%). te zato postoje mnoge vojne utvrde. stanova za odmor. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka Termalno blato i vru a morska voda u S. ali velikim djelom i ruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi. zainteresrirani za povijesno naslje e.com.asp 42 . Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjih otoka. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza.

ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi. upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe. hodanje. bazen. restoran/kantina. maslinik. Jednosobni (od 62 do 158 €). vinski podrum.sapereonline. tenis. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslužne djelatnosti. kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine. a najviše u kolovozu. kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. koji kroz usluge koje pruža ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske.Sapereta opis objekta ponuda aktivnosti cijene Agroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro. Cijene su izražene po sobi i no enju. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture. Trosobni (76 do 217 €). bazen. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni. komentar Izvor: http://www. vinograd. enološke i agrikulturne ponude.it/ 43 . degustacije vina i maslinova ulja. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. Odmor. dvosobni i trosobni). Dvosobni (67 do 187 €). muzej.

ponuda smještaja. poljoprivreda. Cijene su izražene po sobi i no enju. Tu su i dvije plaže. prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. pješa ke staze. pješa enje. jedna namijenjena djeci i mladima. Apartman (38 do 113 €). ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu.Bioelba opis objekta Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana. ku a za odmor i mjesta za kampiranje.bioelba. Ku a (72 do 236 €). Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem. briga za okoliš. dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira.it 44 . Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. Plaže. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. a investicija nije prevelika. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. vegetacija.000 m2. Najniže cijene su od prosinca do svibnja. biciklizam. biciklisti ku stazu dugu 13 km. a najviše u kolovozu. 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33. unutarnje i vanjske tuševe. Vodeni sportovi. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima.

azores. te razno vo e kao banane. GDP prihod od turizma poljoprivreda PRIVREDA (2007) 2. St.gov. Picu. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. tuna i sli ne. umjerena maritimna. a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode.) Horta (najve i grad). Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata). Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta.travel/index.pt 45 . Feteria. Praia do Almoxarife.Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je) FAIAL (Azorsko oto je) op enito o oto ju Azores lokacija površina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike. Oto je je autonomna regija Portugala.500 km od Lisabona. Najve i otok je S. te ima svoj politi ki i administrativni statut. a najmanji Corvo sa 17 km2.000 stanovnika prema popisu iz 2001. udaljenih oko 1. 173 km2 14. Terceiri.php. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Flamengos. nalazi se u centralnoj grupi otoka. Maria) ili brodom. o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci. agrumi i ananas. koje je na podru ju arhipelaga u 2006.785 (2003. Izvor: www. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Miguel površinom od 747 km2. me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu. sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. Arhipelag je vulkanskog podrijetla. te su stoga esto osvajani.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag) Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. te zelenilu. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto. estatistica.000 tona. g ulovljeno preko 6.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38. Razvijeno je i sto arstvo. Populacija arhipelaga iznosi 240. Najviše se lovi plava riba. godine. pogotovo uzgoj svinja. krava i ovaca.visitazores.

gov. www. postoje vidikovci koje turisti obilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. Izvor: www.pt. Netaknuta priroda. a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku. seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka.FAIAL kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smještaja SMJEŠTAJNI KAPACITET (31. Otok poznat po ribarstvu. Razvijen ruralni smještaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. Ve inom doma i gosti iz Portugala. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta. smještaja sa doru kom. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. planinarenje.07.627 u hotelskom.turismodeportugal. te jedna od popularnijih u Portugalu. poglavito tune i sabljarke. Na dijelovima otoka. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika.2007. Otok za aktivne turiste. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika.2 dana u hotelskom. te zašti enosti marine Horta. te plavetnilo okruženja. a 4.2 dana u ruralnom smjštaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%).648 u hotelskom.750 u ruralnom smještaju 2.). te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. te ostatak u ostalim objektima. te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju. razvijena je nautika. te samo tri hotela. ribolov. a 3.php. TURISTI KA POTRAŽNJA (2007) 41.visitazores. te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima. 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela. vožnja biciklom. ruralne ku e.297 u ruralnom smještaju 91. a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a. slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%). a 13. ponuda karakteristike posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista Vulkanski otok.travel/index. jedrenje. puno aktivnosti (pješa enje. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu. TURISTI KA PONUDA Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga. Dijeli se na agroturizme. surfing. pogotovo vulkanskim brdima. itd. dobro povezan (aerodrom). Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira.) Ukupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta. nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova.Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateški dobro pozicioniran. estatistica. te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okružuju. Razvijeno ribarstvo. ronjenje.azores. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda. zelenilo unutrašnjosti otoka. Closer to nature' .pt 46 . Poznat po vjetrenja ama. Stariji parovi bez djece.

quintadasbuganvilias. u unutrašnjosti otoka. ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti. a dvokrevetna 85 EUR. komentar Izvor: www.htm 47 .). te razno cvije e. Sastoji se od tri ku e. kupaone. branje vo a i priprema. izleti po otoku. te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta života na otoku.70 EUR. etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna. itd. ali i dovoljno blizu mora. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a. Te ajevi kuhanja. Jednokrevetna soba . a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme.Quinta das Buganvílias Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti.com/en/home. kupanje. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba. Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala. te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente. sobe su smještene u dvije ku e. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a. extra krevet 35 EUR. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale. vožnja biciklom. što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži. šetnje. vo a.

ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. ronjenja. na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom. od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti. boravak. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2.html 48 . U ponudi su dvije odvojene ku e. sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. gledanja ptica.Fonta do Rego opis objekta Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. kupatilo. vrtom i roštiljem. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio.com/index.azores-nature. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja. svaka sa parkirališnim mjestom. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima. te kupatilo i wc. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja. sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. a 110 EUR za 3 ili više no enja. ponuda aktivnosti cijene komentar Izvor: www. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte.

.

Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. tvrtkama i pojedincima. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). područje uz Novigradsko i Karinsko more. Planirano trajanje projekta je 7 godina. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. poljoprivredi. (2) Vis i viški akvatorij. županijskoj i lokalnoj razini.undp.hr http://www. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. (3) šire područje ušća rijeke Krke. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). prvenstveno na području Dalmacije. izravno i kroz bankarski sektor. Dubrovačko primorje.hr/coast . Šibensko-kninske. ribarstvu i marikulturi. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. Malostonski zaljev i Mljet. kao i svih zainteresiranih strana. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. To su (1) Pelješac. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. kroz promicanje održivog razvoja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful