AI\TE STARC,\trVIC

PIt]R11I)I()

DR. BLAZ IIJRISIt]

ZAGREB

r t),1,5

1'

i\

{_

I)

1r

ii

IZDAN.IE FTR\, \]'SKOG I Z D A V A L A C K 0 G B I B L I O G R A i i S K O G Z A \ , O T }\ '

tsORtsA IRACA
S u 5 a h, 25. veljaEe lBBl. Na 8' o' mj' drZase Irci sastanak, u kojemu zaklju.i.e, da g. parnelr ima odmah i6i u Arneriku, za pribavit rrcem prikronost amerikanskoga puka i pomod irskih izserjenika. pod rB, o. mj. izdao je u parizu g. parnell svojim zemljakom proglas, vrstu programa, u ime otlgovora n,a,onaj paziv' u tezkih okornostih, u kojih j" . ; oo i njegova domovina, on kaZ6' Ircem sve, ito im kazati moEe bez pogibelji, ter oiituje, da 6e on s drugovi ostati u Irskoj i po mogu6nosti raditi u saboru. :ijafielju ne valja upotrebljivati samo i pod nidto da ne valja rabiti sretlpokoristio, g. parnell opominje, zalavlje, u anarkiju, na ustanak. Time .ari na5kodili, i izgubili priklonost i aka. :o ih frci uEine, Englezi 6e upotreljivali, proti samim frcem, p,af,e sva rametnim postupanjem fraca oprarV_lada, bilat kakova mu drago, -o" ho6e da se uzdrZi i da uziuva Eto . irna' zato, ako se rrci pametno poru.aju, englezka 6e vrada sve to tjivqti, i kaZivati 6e, da mora tako

t.

ie, da frci ustanu na oruZje. Ona rez prigovora i zaprelce proti njima Dakle neka frci osta,nu na zakonitu temelju, na kojemu 6e Engle_ zom najve6ma Skoditi' pa6e mogu 6e je, da borji Englezi i sko6ani, opaziv zakonost i svetost irskih ,^hii"o^, rz ove pristanu. Ne bucre tri toga, oncla zastalno englezki Lorenjaci, oja.eni Irci, rnogu dvrb.e i

r89

puka ne samo irskoga' n€go za to uspie6nije raditi o oh6enitu napredku i englezkoga, i skotijskoga' je nekada sfie{io O'Connell' Na taj nadin g. p""o"tt ide staizom' koju jer ne bija6e prilike Skoditi Englezkoj Ali ovaj nije mogao drugaEije, van oruZjem' a na ovom je Irska preslaba' svet' danas nije Zato progtam g. Parnella, u stanovitih obstojnostih je' da se Irci ne smidu pustit tl podpun ni uspje5an za lrce' U redu putem oiito propali' To valja smutnjd ni na oboruZan ustanak' Tim bi za svaki elabiji narod. Zastalno' ni ocl ove Ali zaSto su rse Irci upravo sada uzburkali? polakEici' a njihovo je stanje vlade ne nadaju se, s dobra, nikakovoj suBtav' svaki dan to teize, i tako mora bivati uz danaEnii jer vide, da je Englezka u nepriliki, Irci su se uznemirili samo zafo, 't Afriki' P.8 da' hez neizmjernih da je zabavljena u ,tlf"oi""oo'i Englezka je upletena i u Zrtva, ne moZe s ca56i te pogibelji odbiti' posla imati' a voiska joi ie premalena Iztoku, i moZda bude u l"iiii i preslaba. pokoristiti se.tom neprilikom S toga Irci pravo imaju 6to gledaju A moZda bi naj' rade6' Englezk6; za vrieme miruju6, pak u zgodi skoEila na pomo6 ttoi" tisu6a dobrovollaca pametnije radili, kad bi ^Bo""o*, "iif Ovo im g' Skoditi' i m.akar kamo, Saj" i" modi Englezkoj Parnell nije mogao javno svietovati' vani' najteZe kod ku6e nieDoista, Englezkoj je najlakde Skoditi nilislioYu mogudnost za uspjeh zirle' a u lrskoj, a"o"', mi ne viilimo oboruZana ustanka. kako tr6:ba? pametnu Nu strah nas je, da se Irci ne 6e odazvati' irske novine viEu na g' naputku svojega ota,Ebenika' Jer ve6 nekoie Parnellaiocrnjujuga.AzaEto?Zar'ojerje'bivSiuParizu-'pohodiogg' poboZni' bez iskre poRocheforta i Viktor"a Euga, m:u?e, koje nekoji boZnosti, Irci smatrait za neznabo7ce' nekoje stvari' koje drugi Zna se, da ova dva Franceza ne vjeruju imar i ne moZe biti; zna vjeruju; zna se) da teoretiEna neznaboi'ca le viSe manje svi' se, da smo u pona5anju, praktiEni neznaboilci mnidnje bilo Eije Nu 5to spada na Irce i na druge vjerozakonsko i onih, koji su nam upravu svoje i bilo kako vo izuzev mnienje vlastito tlu5evnosti Povjerili? nevolji' nego csloboditi Ili 6e Ircem biti bolje ostati u dosadanjoi dosada u suZanj'stvu' ne 6e mo6i di Lci, kako se pomo6u hil. Eij;;t

u slobodi slie mo6, ako nam Nije iud< bo grieBe pro vriedni. Daj Boie Boga rade san sveta, brane, r

190

)go "tl koj rije lu rljt 0ve Lnje

u slobodi sliediti svoja vjerozakonska osvjedoEenja? Ili pomo6 nije po. mo6, ako nam ju dade Eovjek ili narod, koji ne misle kako mi mislimo? Nije iudo, d,a,u suZanjstvu ostaju narodi, koji talco misle, i ,ni bo grieSe proti Bogu, proti umu, proti samim sebi, pa boljega nisu vriedni. Daj BoZe, da se nesre6ni narod ne povede za i|udi-, koji u ime Boga rade samo za se i za vraga, u ime vjere, lcojoi slohoda nror.a biti sveta, brane, uivr56uju, uvadjaju samo suZanjstvo!

liki, :nih iu
tena

(om uaimo6 ng. nJe' pjeh etnu ra g. D gg. ) po'

ilrugi iz'ra
I cr]e svoje rotliti mo6i

191

drLave, Itez ra pravih. U tom kom ne ima r

PRIZNANJE

RUMUNJSKE

KRALJEVINOM
S u 5 a k , 2 3 . o Z u j k aI 8 B l .

Ali drugo Gore ili n. p. I Portugalskerili Sto ga ima zta drZave, nego o Te je das najvi5e jednakr naslova. Tu se znana kraljevir

Nu carevi si u iasti, po,s nike od svojih tro5kovi. Tu se priznati vi5i na

prizna. j"t T"j dobitak valjda se glavno vrti oko dunajskoga pitanja' rieE, koju Ausuija-Magjarija ZeIi na dolnjem Dunaju dobiti odluEuju6u joj osobito Rumunjska ne doPudta. NuosimtogadobitkaposvojpriliciAustrija-MagjarijaZeliod kako on:r Rumunjske dobiti jo5 nekoja jemstva za svoju sigurnost' Evo

Osim troS ve6u teZko6u. A munjao, bez dv dovik-Filip pro;

Govorilo bc u Svadcarskoj,r gospodovat, t. j. Tri naju na munja, i munjske

pouzdano' Medju drZavami vlada obidaj, da ih jedna drugu pita joi poEalje kojega ho6e li da k njoj odpravi ovoga ili onoga poslanika, pa jer svaki poslanik zastupa svoorra rado prima. To biva iz ugladjeno,sti, jega vladar a, i zaio mora ga primiti drugi vladar, osim ako je s onim iz dvou neprijateljstvu. A u vrieme neprijateljstva odlaze poslanici roya, pa malCar u njih najbolje bili gledani' kako da Kail i Rumunjska slieili taj obiEaj u tih, manjih stvarih' sve neodvisne ga je prepustila u znamenitijemu pitanju? Jer, istina'

desetin tu svoju oni svo ili kralj Zvanje Aust k nami, pritegnr Njema6ke do Crr obstojao, dok se svi narodi, jedna Jer je ono z i bez prava, jer preduju kod ku6

djave proti malo kraljevinom! To Rumunjske ne str

192

tlrEave,bez razrike tra li su verike iri male, porrpu'o su jecl'ake u svih

ililt|Yj:iJi,i'"":"

medju crnom Gorom-i _"a1., n"j,i"_ i Ensrezih ob6enjih i 6astih: zastupnih Crne e rle rma, a zastupnik n. p. kraljevine alene, ima kocl rlrugih clvorova korak. ancezhe. Ta razlika ne stoji od moi.i
il

l

Te je iasti razcrielio i oclredio bedki kongres go.. r'r5., ter su one najvise jeclnake za sve carevine i kraljevine ^ iz" ,u-iu^u" , manjih

ff1"""i.il";";'j:,

StoRumunj.k*-,lobi."u,se ako '""*tr., i burre pri-

a ima s Rumunjskom joi rlrugu, svojemu vlaclaru naslov ,hralja Ru_ enja, kakovo no bijale, katl se Lu_ ezar rre Francezke.

gospoclovat, t. j. da 6e ih Franc"rLo; f.intopir. Tri clesetine Rumunja Zivu ,_, arr.trliiltagjariji, . )aiko.Rumunjska

u Svajcarskoi, ,_r.u, u savojil

,l;:*;:l il"rl _11'i:ff"_".,#i,",
radu_ stara je Zelja Ru_ de. Nu zvao se vlaclar kraljem Ru_ ri je isto. p,a Rurnu'ji

trija_Magjarija ho6e cla gradi tvr_ ruie, rnoZe Ii tu zemlju priz.nati turnaienja. Za stalno butluinost ja Austrije_Magjarije.

r93

Pade, sjetismo se sliina pojavljenja iz novije poviesti Austrije. Kadno mali Piemont jadikova nad udesom ostalih Talijana, ter im Zeli' jade ustav i pokaZiva Zelju, da si priklopi Lombardo'MletaEku, Austrija opozva svojega poslanika iz Turina. Neznalice misli6e, da 6e Viktor-Emanuel umrieti od Zalosti i od straha nad tim nezadovoljstvom Austrije. A kad on opozt'ao sv(tjega poslanika iz BeI,a, neznalice misli5eo da eto Austrije s vojskom u Pie. mont. Za neholik8 godine nestade Ausnije iz Italije. IIo6e li Rumunji, za pfiznanje Austrije-Magjarije, Stogod popu-qtit na dolnjem Dunaju? Ho6e li ona to priznanje Cati ili uzkratiti? lli ne moZemo na ta pitanja odgovorit, nego smo uvjereni, da ltumunji u nikakovu sluiaju ne 6e odstupiti od svojega narodna nastojanja. A budu6nost ima pokazati posljedice nepriznanja, koje. bez d,a uklo;ri 5tetu, samo 6e jo5 i sramotu navu6i. Ostale driave, bez dvojbe budu priznati novi naslov llumunjske. Austrija nije htjela priznati ni kneZevinu Rumunjsku, neEo je jahala na naslovu >zdruZenih kneZevina<. Pak itako, kon 5to se bez nspjeha protivila, na svoju Zalost morala je ono priznanje dati. Ako moZe i ho6e, neka pazi, da joj opet onako ne bude; glavno je naiielo drZavnidtva: dopustit 5to se nikako ne moile uzkratit, pa ne jadikovat za onim, 5to se nikako ne da povratit. Za vremena treba pazit, da se u takova stanja ne dojde.

Na rentom, Niemac, sljednos nisu za Alzaciju

>Yi Alzacije. rata ne r Tim za naval Uzn

Na nja Eurc stanja, u djutim d stvu; d,a da Franc rade6 da gladnoj r lahko bur

odr

ieni da s Stinu pril

Nao sija, Fran sie, la Fri

194

rstrije. r Zeii. rstrija iod ujega Pie, ustit li ne I nibu" l e lu . ske,
lDa iro.

N_{E]]L.{ RUSKIH

PREVR.TT.\IK
S u J a k,

{

Na g. oZujka o. r_entom? pod naslovc srJednostude6 ih nje

1?. trar.njalggl.

TluTr., vojnidki iar

lil

ilHi;"i'il"::T-ne

mosu zaboravit c svoje
- >da se nadate povratku e, cla nai slavni ;;; udu6nosti nadate """ ratu. ) pustit cla se pripravite iate.

rje ne :ba

>Vi Francezi kaZ, Alzacije-Lorene k F'a rata ne 6e pustit one 1 Time duZnost je 2s navalu. nego navali uzmite.ovo na znanJe? opomenu!< za

pa da njihovoj vojski a da tada F""o."^* Od Niernca na zlo i na s'akt teni da tl F;;#.1'ko ho6e p"d Stinu pribaviti, mi o-t:it.ako sra-motu pripravni' a osviedo'

"a.France< *;;t"";H0-.i,:x:l'"T",?i sie, France Lremagne ra i,l*,il:-*en IBBI. paris, il*'il ill. ", Dentr;. T"';;;uica
I

,;1u, F"uo#u;:'i:.

Naoaaj ""; ;;;::llTI iranak'ropustismo dobisrr

:*il il:;l-"'r"':;;;'
sludi

195

u Petroza odgovor, upravljene je na glavnog ureclnika 'La France<' >Xavier Svobodan' graclu, 11. oZujka IBBI., i podpisana Ovaj pisac ovako razumieva izraz >sila medjunarodnih dogodjaja< morati 6e g. Laurenta: Njema6ka, prije neg joj vojska pogine od gladi' Njema6ku Je upustit u rat makar kakov. Tacla 6e Francezka udarit na IB70' i izbrisat svoj izgubitak od god. ne moZe Nu Xavier Svoboda predpostavlja, da sama Francezka On uspjeti proti NjemaEkoj, nego da se zanada na izvanjsku zajednicu' tu zajednicu traZi i ocjenjuje ovako: >Radunate li na zajednicu Englezke? Dvojim' Jer i sami prizna' jete, da je Englezka prestala biti zazbiljnom vojniEkom vla56u; pa nje' zini izgr*titki u Afriki dokaZuju, da je ona nespretna za rat' i RaEunate li na Taliju, koju >irreclenta< svom silom vuEe na Tirol koja je viSe slavska nego u Trst? Ne. RaEunate li na Austriju'Ungariju, njemaEka, a viSe njemaEka nego ruska? Ne' Ra6unate li na Spanjolsku, posljednje uto6iSte Bourbona i Skropilna nice? Doista ne. RaEunate li na ratne mornarice skandina'r'ske, bullu S' Otc:r' -- na Grdku, koja se ta'zpada' sultana, koji umire, nas koji kaZe, da je uznik? Ne, tisu6e puta ne' Dakle vi radunate na Ruse. To Dopustite mi, gospodine, cl,avam kaZem, da u tom krivo imate' je pogibeljno' Ne mislite, da radim je nepametno? to je lahkoumno, to iz ilelje za pravdanjem, kacla vam razbijam te obsjene' Ja imam iskrenu priklonost za francezku demokraciiu; ali ona me ne veze u osvjedodenju, koje se oslanja na obstojnosti. Uistinu,gospodine,kojajedanasvriednostpregoYora'Stosuih drugi mogli Francezkoj ponudit, 5to su joj ih ponudili g5' Giers, Jomini i pripuzi Aleksandra II.? Po mojemu suclu oni ne vriede viSe nego vriediSe sanjanja pokojnoga kralja Ludovika god. 1792-, ili obe6anja prevri6'dnoga kralja kuEnglezke Karla I. gocl. 1648., ili bilo u koje doba davrljanja onih pape kavnih vlaclara, koji gubiSe svoja priestolja po sliede6em' od Leona XII. odredjenom postupovniku: ,Kralj poradi zla ponaSanja, poradi zla vladanja, poradi nespopesobnosti, moZe se oclpravit s priestolja; treba ga opomenut, za tirn njedepsat, i kraljevstva li5it, pa podloZnike rieSit poslu6nosti naprama mu (Rex propter malos mores, malam administrationen' insufficientiam, potest cleponi; monendus, postee puniendus, et regno privandus' - Pisac nastavlja svoje: et subcliti ab 6jus obedientia liberandi).<

Alekr II. u1
J

hlepi. se od
I

u ton

tide p

( po56
gamo

-"taja

I tvu, u razval nidenr VaSe

P na pr dobro. dosta i posv

D

jiti u r jo5 uv dan n njegov

e

nase p koji kr nosti (

Sr opusto zguS6u

A]

odjeku nadarj:

196

)
I ,l

lla

[)L'

oc-

nosti (orgie) svojih cara? Nu itako! roclilo se nad Rusijom u crno zavijenom' nad zernljom Sunce --lBtll..

lcnirs.

197

prenom ogrne, - kako i mu6anje ima svoje razloge, kada narod broji svojegrobe... Sto uEinismo dosadaoja sam priznajem, bija5e ludo, i nije bilo za ai5to; ali sad,a,kad nam je skupna Zalost stvoriia jedinstvo misli, na5a povjestniEka kukav5tina poznati 6e svoj slavni dan popravha. Naskoro, gospodine, francezka demokracija iahho 6e priznati, da riemo, Sto se rata ti6eo mi poEeti ratom proti neomedja5enoj vlasti, i u tom ne Zelimonego samo jednu zajednicu: zajednicu s nami samimi. Kada to bude, ruska 6e se demokracija bratiti s francezkom republikom. A do toga, svaka zajednica Francezke s Aleksandrom II., s posilnikom prav6 naroda, bude zajerdnicom proti nami, bude uvreda proti nami nesre6nikom. Do toga, svaka kap na5e krvi pripada samo Rusiji. -- Do toga, jer ne imate za r'as priklonosti, izkadite nam, gospodo, bar Etovanja, koje zahtieva neoskvrnjivost na5ih prava. Nami na5a neodvisnost ne vriedi li onu Alzacije? Rekoh. Sad,a, oprovrgnite me. Rusija vas slu5a. primite, i t. d.< Kako vidimo, to je pismo sloZeno dva dana prije smrti Aieksandra II. - Ime pisca, bez dvojbe, nije istinsko. Iz na5ih izvadaka, prevedenih 5to je mogu6,eblaie, svatko mora priznati, da je spis,anou velikoj strasti. Ako je od Rusa, pisac je pun ogorienosti i ljubavi naroda i slobode. Nu mi bi najlakSe vjerovali, d,a,je ono od Niemca, pa bio on u Petrograduo u Berlinu, ili gdje drugdje. Nami nije .nikakovo Eudo, da pisac, govore6 o medjunarodnih zajednicah, rrel zlna za magjarsku drZavu ni narodnost. onako misle i drugi svi, osim Magjar,a i njih sluga. Pravi Rusi, kako i drugi razumni ljudi, znadu, da je Aleksander II. lahko mogao >namjestiti se na Bosporu<. ali nije htio. Pametna Rusija ne treba Carigrada, nego treba vlasti u njemu i u , svemu Iztoku, a tu ima danas i bude ju imati, pa bio Carigrad, kako je sadao prividno turski, ili postao grdlcim, ili hulgarskim. Fravi ruslci otadbenici ne sluze se onom neistinom ni u strasti, ni proti svojemu caru, ier znada, da ju Europa rabi pod izlikom proti Rusiji, a u istinu proti narodom Iztoka. Ne moZe se pomisliti Europa van kao komad Rusije; ako se Rusija misli u Carigradu. A moZe slobodna i sredna biti Europa, i Rusija, i uza nje mogu sre6ni i slobodni biti narodi Iztoka hez da su Rusi gospodari Carigrada.

K

u ried drago, kada s svakal

B

uzeto ne mo narodE i poko A viesti r poEinil

Bi na sus koju jt u Rusi, papi, r

Pi ruskog 1613. r dorovir Ta ne mol Za bijahu mana? ,

ntKa, b skih, d Or pokolje ruskih vjera ir Da le1a, sa

*).

je svoja slar,rra. 2 ljito zva

r98

I broji ilo za i, naia rti, da ti,iu nami repuposilproti ;a, jer , koje vriedi . Prilra II. rdenih trasti. rbode. Petroih zadrugi ljudi, ro. ali ruiu rko je ruski rjemu istinu e Ruiusija, si go-

Kolika bezobrazna poruga? vjendana sa skrajnim neznanjem, leLi u riedih pisca o nekadanjih papah i njihovoj .rrrrtit Bio pisac tko m' neka pogleda poviest, pa 6e u njoj na6i ovu neoborivu istinu: od_ _drago, kada su pape izgubili onu vlast, od XvI. do danas, vide je rata i svakakovih zala medju krddani, negori ih "i"k" bija.e do onda kroz 1300 god. Bez dvojbeo ondanje stanje narodA ne bijade dobro; nu dana5nje, uzeto u cjelokupnosti, doista je jo5 gore od onoga. Nitko uman i posten, ne moze davat ni odobravat vrast na vladare papam ni ikomu osim narod6, paie i papa, i tko se god hrani k"ohorr.-ni"oda, treba da sruzi i pokorava se narodu. ali, za ne biti krividni, mi imamo ljude i njihove odno5aje u poviesti suditi po njihovih vremenih. zra, koja ro p"p" imavii onu vrast poiinili, izi,ezavaja pred njihovimi dobroEinstvi po narode. Bio pisac zasulcan kako mu drago, on se moze iz poviesti i iz crkvena sustava lahko uvjeritir o sriede6oj istini: da bi papa danas imao vrast, koju je imao do XvI. vieka, i da bi Rusija poa o1"g" spadala, za srarno u Rusiji ne bi bivale strahote, koje bivaju. Nu, kako ."r.or*o, ne trebc papi, nego narodu treba one vlasti. Pisac zove Aleksandra II. posilnikom (usurpateur) pravi naroda ruskoga. Evo kako stvari stoje: Nakon smutnja i p.&"at6, na Zl.veljaEe tr613' mnogi Rusi, plemici, vojnici, izabra.e za cara RusijE Mihajla Teo. dorovi6-Romanova. Taj izbor, neu6injen od svih, na koje spada, ni naiinom propisanim,. ne moga5e se smatrat i ne bija5e smatran zakonitim. zato na l' svibnja 1613. sastade se ruski narodni sabor. u njemrr bijahu 3 metropolite, 3 nadbiskupa, 2 bi.kupa, 16 arhimandrita, 14 igu. mana? 4 kaludjerao 3 protopop,a, 5 popa, r7 vlastelina, 48 dostojanstve_ n-rka,55 prostih plemi6a, B verika5a i"i"rrk, i 40 zastupnika gradjan. skih, dakle ukupno 216 6lanova. Ovaj sabor potvrdi izbor, odnosno izabra onoga muZa i njegovo poholjenje na rusko priestorje, i naiini sriede.e tem"erjne zahone: vrast r'skih cara ima biti samovrastna (autokratiEna) i neomedja.ena; grdka,r) vjera ima biti vjera drZave; Moskva je glavni grad Rusije. Dakle, kako do j-uder biva o ci"tofno"opi, rt" tri povia.6ena staIeza, sav pravni narod ruski izabra Rolurro"" za svoje vradare. i crade
*) Rusi zovu svoiu vjeru pravoslavnom.To je prievod rieii orthodoxie. Svakomu je svoja vjera orthodJ"u,,i". i. anuhamedovitina,i L d. pravo_ -i-1-;;';;;;;,t";, slavna. Za razliku od osiarih t "sa"".tin-rl;"arrul ."s.u vjera i cikva mogu se teneljito zvati sarno grdki ni.

199

im neomedjaSenuvlast. Narocl u svojih poslih ne ima sudca osim Boga" Da li je rqski narocl onim korakom pametno u6inio? To razsudjivat spada na sam narocl ruski? a mi spominjemo, cla je u istom vieku i dan' ski narocl odrekao se svih javnih prava i preclao ih svojemu vladaru. A tko ne zna, da je i rimski narod u svih teZkih stanjih domovine posta\'ljao si diktatore', i zato da je u znamenitijih vremenih svojega Zivota vi5e

fD

t

naroda, on ne gazi nikakov zakon, on bo je zakonit sijer- on radi vla,56u dikta tor. Dakle tko moZe Aleksandra IL ili ikojega Romanova prispodabljati s odnosnimi Bourboni, Stuarti, i t. d.? Narodi su izabrali na svoja priestolja i one dinastije, ali nisu se odrekli svojih prava' i nisu ih predali onim clinastijam ili vladarom. z; ne govoriti o clrugih, sto su raclili poimenice oni vladari, na pozivlje: Stuart Karlo I' i Bourbon Ludovik XVI? Oni koje se pis,a,c se nisu zadovoljili pr,avi, koja su im njihovi narodi povjerili, nego su si posvojili i ona prava, koja su si narodi za se pridriali, oni su vladari prii njihovi drugovi gazili zakone i prava svojih naroda, oni su krivo sizali, oni su se urodivali proti svojim narodom i proti njihovim praYomjednom riedju, oni su izstupili iz pravna i zakonita odnosaja sa svojimi narodi. jer se Jer oni vladari nisu bili zakoniti predstavnici svojih naroda, nisu zakona drZali, jer su se i nehotice svojimi djeli pokazivali protir' nici, neprijatelji svojih naroda u cjelokupnosti' i svojih pojedinih drZavljana: za sudit i ovrdit one vladare ne trebova sabori, narodnih zastupni6tva, nego ono mogaSe u prigodi uEiniti svaki Englez ili Francez. Narod u svojoj cielosti, kao oseba, mora biti svetinja svakom poje' dinom udu; tu cielost za$tupa zakonit vladar kao njezin pravan na[el' nik. Dakle u onih vladarih, ne bivSih takovimi naielnici, ne bijaSe ni javne zakonitc one svetinje; oni ni naprama pojedincilm ne staja6e kao oblasti, nego kao prosti pojedinci, koji makar i nehotice pokazivaSe se kao nepravedni napadadi na narod i na pojedince'

Od takovih drZanstvo je sv njihovom smrcr drugoga pojedir cem, a iz onak Koji sliina bijahu vladari, tko se na iine odgovara mu se IJ ruskom . vriedja onoga, t pa, ako mu se s Onojeur za volju cara Y( nitu korist, ili z ima narod razs vladaru ili njen radili svi narodi radili, danas se Ali u danai sYu vlast, pogibr i bez krivnje ca ,sti, pa Rusi ne b Steta ne samo p nisu u stanju, u imaju ni5ta za i Nu Rusom zakonita zastup Stogod luzzahtie ne htio, dati, m pokrajine petrol zahtjev i zahtjer bude narod dob postupak proti Ali nekoji j i pravedne zaht sliedi, da otaEbe za pribaviti ve6i proti caru, mora

200

a,

rt
1-

A
ie

{n

Od takovih braniti se sr-irni sredstvi, kojirni se oni sluZe, plo"to .ir, drZanstvo je svakomu; i aho nije mogu6e obranit irn se drugaiije negc, njihovorn smr6tr, to je u istinu zlo, nu nije gore negoli je ono, liad oni drugoga pojedinca ubiju. Pade, iz ovakove smrti ne moZe' van pojedin. cem, a iz onahove rnoZe po sav narocl nastati ltorist. slidna ubojstva ili umorstva odsucijuju zato, jer oni ljucli iinorra bijahu vlad,ari, moraju se zadovoljiti razlogom, koji je njihovu jednali: tko se na dine oslanja, odgovara oclgovara mu se zakonorn. U ruskom vladaru stoji dosada sve veliianstvo ruskoga naroclal tliu vriedja onoga, taj vrieclja sav narocl, kojemu samu pripacla pravo suclit. pa, ako mu se svicli, i obsudit i pogubit syojega vladara. Ono je u na6elu na mjestu, Sto pisac kaZe, cla narod ruski ne de za volju cara vojevati. Narocl ima vojevati samo za pribaviti sebi zakonitu korist, ili za odbiti ocl sebe nezakonitu irna narod razsudjivat njemu i odludivat vladaru ili i nekojim 5tetu. O njih jednoj i drugo.i nadinom. Ako li se iiamu Da bi takn zakonitirn mu se dini, a tko se drZi zaliona. i I(oji

il

L
(l

o

l-

l-

it
tr eli
IA 0r
SI

ho6e rata, neka sami vojuju.

radili svi narocli, vjeEni mir bio bi osiguran. Da budu Rusi nekacla tako radili, danas se ne bi tuZili, da ne imaju politi6ke slobode. svu vlast, pogibeljno Ali u dana5njih obstojnostih Europe i Rusije, dok car zakonito im:r je upotrebiti ono na6elo. Jer ako se Rusija, moZda i bez krivnje cara, uplete i mora za volju svoje prave' koristi u rat uple-

rl 'tn. nl

sti, pa Rusi ne buclu htjeli vojevati, odtucla bi, bez dvojbc, mogla nastati Steta ne samo po cara, nego i po Rusiju. A Rusi dobro znadu, da oni nisu u stanju, u kojemu su nekoji clrugi narocli, u stanju, u kojemu ne imaju niSta za izgabit. Nu Rusom nit treba onoga sredstva. Oni imaju pokrajinske sabore, zakonita zastupstva, rnnogo bolja nego su sabori nekojih drugih zemalia. Stogocl uzzahtievaju oni sa,bori, zemstva, ili njih reiina, to 6e car, htio ne htio, dati, morat dati. I sam pisac pozivlje se na zahtjev plemstva pokrajine petrogradske. Mi zahtjev i zahtjeve mnogih smo u 40. broju na5ega lista javili i onaj zemstva. Neka ih jo5 nekoliko pristupi, pa ili pravom, ili bude opravdan svaki

bude narod clohio, 5to zahtieva punim postupak proti caru. Ali nekoji jadikuju,

da je teZko dobiti ve6inu za or.e prem nuZdne i pravedne zahtjeve. Ako je to istina, a mogude da jest, onda odtuda sliecli, da otaibenici moraju zahonito raclit podvostru6ehom marljivos6u za pribaviti ve6inu, a pod ni5to ne sliedi, da se proti sluZiti nezakonitimi, zdvojenimi zakonitoj vlasti. proti caru, moraju sredstvi.

201

A dok se za stanovitu stvaro pa bilo i najsvetiju, ne dobije, ne zauzme ve6ina naroda, dotre manjini, makar je saEinjavari najpremenitiji muZi, najdistiji otaibenici, ne ostaje druga van iri izseriti se, ili zdu5evno pokoriti se pa nastojat zakonito dobiti ve6inu za stvar? ko3'u zastupaju i Zele da se u Zivot uvede. Nije se igrati s naEeli, ona bo, a ne ljudi vladaju narode. U javnih poslih ne im,a drugoga nadina, van da odruEujt ve6ina ili manjina. skrajnost ve6ine je sav narodo i taj nadin preporuiuju svi premeniti i razumni muzi' skrajnost manjine je jedan iovjek, jedna fizidrra oseba, i ovoga se naiela pla5e oni muZi i odsudjuju ga. Bila zemlja uredjeaa kako mu di"go, u njoj bude ljudi i nezado. voljnih, i samo 6ime takovih bude manje, time ona bude sre6nija i mirnija. Radio Eto tko ho6e, uviek budu ve6ine i manjine. Ako se dakle ne drzimo nadela, koje netom spomenusmo, koji naEelnik naroda, uob6e koji pojedinac ve6ine moile za svoj Zivot biti siguran? Pisac, o kojemu govorimo, i njegovi d"ogo.,ri vidu na despotizam, a ne vide, da upravo oni za nj rade, davaju6 manjini pravo sluZiti se sredstvi bez razbora proti ve6ini. Ako je to njima prosto proti drugim, zaSto ne bi bilo i drugim proti njima, i svakomu ol"d""o, iaEe svakomu iovjeku proti svim? Gdje nije sigurnosti osebe i imarka, tu o drzavio o ljudskom druZtvu, o slobodi, o sre6i, ne moZe ni govora biti. fz otajstvenih nasiecanja o godini lBBl. vidjetija; a" pisac zna ili bar naslu6uje hrvno djelo, koje se dva dana kasnij" aogoiito, jednom rieEju: on se izdaje za udo prevratnikA. Napokono sjetimo se opomene Niemca u >La France<, nesklads Francezke i Talije u Tunisu, spremanje Francezke na Krumire, komeSarje u Rusiji - to sve razmotrimo: po rozurnimo, na ito smjera onaj korak NjemaEke u Alzaciji-Loreni fra'cezkim iroti osiguravaju6im druZtvom. NjemaEka se pripravlj" ,, Fr".r""zku po oorr" *ili""d".

,opi:

Rusije prr dobiti po: osuda, vet >Opinion<

PiSe i ksandra II II. Mi moi Aleksandrr cara.

Bez d prelazi sva moZe biti Ijudi Zrtvo'

Ne tre 6ene, nego oprostit uv:

Uzeti i pedepse, to Zivota; ali e veselo Zrtvu razloga, a p,

Sto je p Uviek je net fI. one tisu6r One tisu6e rr kralju Umbe Ne samo nije

202

SILA
loLi rle '6e m, se m, nu vi, ili m dc eaj m

I DUH
S u 6 a k, 27. travnja 188tr.

>Opinion< od 22. o. mj. donese Elanak pocl naslovom: >Carici Rusije proSnja francezkih Eenarr.Tu lcao majke prose majku, neka gleda dobiti pomilovanje za Jesu Helfman, koja je obsudjena na vjeEara, i osuda, ve6 ovr5ena na Rysakovu i dr., ima se na njoj ovr5iti, dolc porodi. >Opinion< se nada uspjehu. PiSe i dobro obavie56enih novina, da je ruska carica prosila Areksandra III., neka pomiluje Rysakova i drugove mu, ubojice Aleksandra II' Mi moZemo to vjerovat, i sudimo, da najsvetije drzanstvo savjetniki Aleksandra III. bijade: ili ono pomilovanje izhoditi, ili ukroniri se od cara. Bez dvojb6; ubojice su ne samo smrt zasluZiri, nego njihov zlo6i' preiazi svaku pedepsu. Ali uEinjena stvar ne ima konac: zloEin ve6 ne moZe biti neuEinjen, pokojniku nije pomoZeno, makar mu se milioni ljudi Zrtvovali. Dakle treba gledat za i,ivu6e, za budu6nost. Ne treba osobite mudrosti i srdEenosti za smaknuti rjude, uhva6ene, nego ho6e se mudrosti i srddanosti za poznati obstojnosti, pa za oprostit uvrede. uzeti divot ljudem, koji za zivot mare, moZe se smatrati vrstorrr pedepse, to moZd sluZit i za prestra5it mnoge druge, kojim stoji cio zivota; ali smahnuti rnuZe, koji, bilo dobru ili zlu osviedoEerrju navlai, veselo Zrtvuju svoj Zivot, to je iin, za koji osim ta5te osvete ne irrra razloga, a proti njernu vojuju tazlozi najteZi. Sto je pomoglo rimskim carem, koji su i hr5cane i urotnike davili? uviek je netko ostao, koji je one care satrao. sto su pomogle Aleksandru II. one tisu6e muieva koje poubijanih, koje na razriine muke odsucrjenih? one tisu6e rodiSe nov6'tisuce, moZda milione osvetnika. A ito je skodilo i<ralju Umbertu, da je pornilovao Passanantaokoji ga je htio umoriti? Ne sarnonije mu Skoclilo,nego mu je neizmjerno pokoristilo.

2CI3

Fostupanje najpravednije,

u

osebnih

stvarih

naprarna

drugim

ljudem.

makar

i

uviek se pokaZuje pristranim, okrutnim, Doista, neizrnjerna je razlika medju muZem, hoji je zakonit clobroEinitelj naroda, clrZavljaninom. pa medju clrugim, recimo najzadnjim

prekomjernim. naEelnik i i najgorim

Pa itako, cla budu Rysaliov i clrugovi rnu umorili najhrcljavijega Rusa, tho ne bi odobravao, bar po zakonu nadao u reclu njihovu srnrt? Ovaho bi bilo i oncla, da buclu onoga Rusa ubili iz politi6kih razloga. A kako se sudi sacla, gclje je sin pustio smaknuti urnoritelje svojega otca, car umoritelje njega ruskoga ukrotiti budu pogubljeni njemu Skoditi? Nije mogu6e, da ne znaclu Aleksancler III. najradje posljednja molitva ga drug osveti<, i da je ta molitva Dosta, Aleksancler III. koju teZko buclu popraviti, je, ltez iznimke, I njegovi savjetnici, da svakoga umiru6ega prevratnika, >da clanas ili sutra usli5ena. pogrjeSku, cara? III. ne vje'ruje, da je u onih muZih nestalo posljedaho ne vjeruje, ni narode, smrt ne horisti ljude kojih cla tjelesna sila ne moie kako je mogao clopustiti, da nikomu, a nacla sve rnoZe preyratnika; ljudi, > Intransi 30. p. mj.: > prosio priob6iti. Kan 5to znamenrte, claclu izmisliti Ako Aleksander

cluh ni umiriti

ga, d.

pl

i njegovi savjetnici udinlSe veliku ako ju ikako popravit uzmognu.

Mladi6 k je poslan kazr Na pitanje

c:

rieEi po progl Srtlden n Fetro-Pavlovu

ne govori ni r

Ako je ta Dati ni zatvoriti u6initi

nas

morao cloci u svoje stvari i skrajna liukar srednjega, a k U istinu, clobre volje htjeti svojega stanovati,

p

gospodc neg Livota

na Karakalu,

:

204

makar njernim.

i

rielnik i rajgorim ljavijega 'u smrt? razloga. )ga otca, posljetlte moZe stiti, tla ve moi,e Inici, da ika, >da i5ena. grjeSku,

RI]SKI

CAR I NIHILIST
S u 5 a k, 11. svibnja lBB1.

>rntransigeantu<, ristu dobro ubavie.6enu, pi6u iz petrograda pocr 30' p' mi': >ovih clana pri*azao se generalo Bararro.,,u'ekoji mradic i prolio ga, da ga privede caru, kojemu da ima znamenitih stvari za priob6iti. Kan dto ne htjede te stvari kazati Bar:anovu,i tvrdija5e, da su prd_ znamenite, pustide ga precl cara, koji se ogradio svimi naiini, dto se daclu izmisliti. ;ar izvr5uju6eg oclbor.anihilista, i da ie bi nestalo neprijateljstva nihilista. mladi6 odgovori shoro od rieEi do b6ili - uredn. Slobode). SrdEen mladi6 d.obi za odgovor, cla ga je oclmah zatvorilo u tvrdjavu Petro-Pavlovu, gdje ga pitaju, zlostavljiju, muie, groze mu se; nu on ne govori ni cla bi rie6, i jo5 nisu tloznali, tko je<. A*o je ta viest istinita, ona stradno slika i odsu,juje AleksancrraIII. Dati zatvoriti mladi6a, koji nije, sto bi se znalo, nikahovo zlo udinio ni u.initi nastojao; kojega on nije uhvatio ni uhvatiti tlao; koji nije morao do6i u njegove Sake; koji se, bilo pravo ili krivo, zanio na svetost svo,e stvari i na po.tenje vradara tar<ova mladi6a zat'orit, to je skrajna kukavitina i sramota, to je zasjeda neclostojna ni zlo6inca srednjega,a lcamo vlaclara, ka-o Ro-arro.ru. u istinu' vje.ati i ljude, koje clrugi uhvate ili rroji se sami dobre volje precladu; -mu6itidrzati .,rlu.t, htjeti a ne imati srtlca br.aniti ju; htjeti gospodovat narotru, a ne us,rdjivati se u narod izi6.i niu njemu stanovati, nego traZiti samocu, pustinju, pa u njoj samo za sigurnost svojega i'ivota gracliti tvrdjave to s., iini, koji sje.aju 'a Kaligulu, na Karakalu, na Heliogabala.

205

Mi Stujemo djera Aleksandra II.; nu i oni, koji ih ne priznavajrr, izpoviedaju, da je bio muZ srd6an, da se nije narodu sakrivao, nego cla ie bez straha hodio po gradu i sa svakim ob6io. car Nikola bija.e uzor samovorje i okrutnosti u javnih posrih; ali ne bij'a'Se hrdja' I(adno se proti njemu pobunila g""d", dakle hacrno se oiito radilo ne samo o priestolju, nego i o Zivotu njegovu, car Nikoia nije se sakrivao, nego kao lav, otvorenih prsa, ."Ui;J* u ruki skodi precl gardu, pa joj zavitrta:>Na koljena!< Pa garda p"i" ,ru koljena, jer opazi, da je Nikola ne samo naslovom car? nego da je i pravi muZ. A' ako je' ona 'iest istinita, tko je, kakov ri je Aleksa nd,er rrr.? za takove vladare rnoZcla ima mjesta gd," d"ogdj"i o n,rri;i ga cloista ne ima. "

FRAIV(

eitamo r priedlog, ko zgrada, u ko,

U razlap nisu imali sv i ih pla6ati; uzeli stanove primati ni go ugled; da su gospoda; da r nestalno vrier

Da te ra tiskati i javnr blikanci takav osebna korist; ianstvo, to su

Ve6 Guiz< cija<. Na toj : nikada nije bil moZe biti samo

Nekada je aristokracije zr Svajcarskeo Am vladao u Rimu

Uviek bo s vlast na se pot slojeve, vrstne n i nadarivati.

206

J

tl,

da

a1I

se
ria rcl

er

FRANC LTZKI DIPLoIuATSKI

PRED STA\TNICI

ta

S u 5 a k, 22. lipnja tr8gtr. eitamo u >soleiru<, da je francezki ministar financija predao sabor.u p'iedlog, kojirn naknadno zahtieva 2,000.000 f"anka )"u kupova'je zgrad'a,u kojih da stanuju francezki poslanici u inostranih drZavah. u razlaganju priedroga stoji, da dosada francezki posranici . vani nisu imali svoje zgrade za stanovanje; da su si morali stanove uzimati i ih pla6ati; da u novije vrieme (za repubrike) mnogi posranici nisu si uzeli stanove, neg:o da su ostali u gostionicah; .ra takovi nisu mogri primati ni goS6enja davati; da je kriz to trpila javna sluZba i njihov ugled; da su nekada ," porl"rrik" oJpraoljana samo velika i bogata gospoda; da se oni 'anas Salju iz rarlidnih strurca sluzbe; i da im je nestalno vrieme trajanja poslanstva. Da te razloge bila sama repubrikanska vlada ulozila, dara :"..bi tiskati i javno proglasila, nitko ne bi _og"o vjerovati, da su ti republikanci takav' pravo govore6, nakot. Njima je sve samo novac, samo

r" e, du ,o"do, du ""p,rbrik"n"r; nikada nije bilo i da ne moze biti demokratiike republitrre, nego da to moZe biti samo monarkija.

ye6Guizot j"r&":T",IH;"""T,J#ffi;il1;l;f l:"*"*"" -" cijao' Na toj riedi jasu francerki

ffi:n:Jt::

tLT:l

i 1:*-""t"'' "

d"'t i sre6a Francezke, a Eovje'

Nekada je vladara u repubrikah aristokracija krvi, kasnije vlad,aju aristokracije znanja'i novca. ove dvie vladaju u danasnjih repubrirrah r onako, kako je nekada patriciat tikah. ovih druZtvenih razreda sloZe i svu lija moZe, ne paze6, na nikakove rrobirat, javnimi sluZbami odlikovat

207

Francezl su narod najaristokratiiniji; njihov ni najbjesniji demokrat nd moze roman napisati, u kojemu ,aristokrat ili aristokratica nije glavna, redovito najplemenitija, uzorna oseba. Francezi imaju samo jedno javno odlikovanje >iastne legije,<; tih odlikovanja dieli se na hrpe, 6to je u redu; ali Francezi se j,agme za te redove ve6ma, negoli se drugdje, gdje se riei >demohracija< riedko duje, ljudi jagme za sliine praporce. Francezom ih nikada nije dosta. u pogledu javnih odlikovanja francezha di,mokratiEka republika ne stoji ni malo bolje, ako ne stoji gore od nekojih nedemokratiEkih zema'lja monarkidnih, u kojih je tolika obilnost javnih odlikovanja, da se na njih nosioce protegnula starinska izreka >cave a signatis<, i kada se najde oseba neodlikovana, da se pita: kakovo je dobro ta oseba uiinila, da joj nije praporac dalo. A svi su dvori aristokratidni, kakov je i turski, u kojemu nikada nije bilo i ne moZe biti aristokracije krvi. Dakle od naroda onako aristolrratiEna, u dvore aristokratiEne, Eto znamenuje odpravljati za poslanike >ljude iz razliEnih struka sluzbe, na neizvjestno vriemeo ? Evo Fto to znamenuje: Diplomacija je najteZa znanost, ter ona sama zahti6va veliko znanje, osobito pona5gnje i poznanje ljudi, to sve troje. LI svakoj drugoj zna. nosti, sluZbi, u svakom drugom nauku rnoile neznalica i nespretnjak uz otvorenu glavu, dobru volju i vrstne vi5e usposobiti se i postati sluzbenikom na mjestu; samo u diplomaciji to nije mogu6e, nego su rieclki, I<oji uz one uvjete od djetinstva se njome bave, i mogu pod starost re6i, da su joj dorasli. znanje teoretidno mo6i je dobiti prilidno lahho; ponabanj6 dvorsko, aristokratiEno, i poznavanje ljudi, nikada i nikako, osim tko se na nje ocl djetinstva dade i marljivo nastavlja neprekidnim vjeZbanjern. 'Drugi javni sluZbenik ne mari znati kakovi su ljudi, s kojimi je u javnih poslih: on im odreZe po paragrafuo pa je gotov. Diplomat ne moZe tako, jer ne gospoduje, nego pogadja se, ugovara, gleda ljude za svoju stvar dobiti. Njemu nihakova tjelesna sila ne moze na dugo pomo6i: ne bija5e i teZko da bude jaEega vladara od Napole,ona f., pak itako njega su diplomati satrli. Nije dosta poznati stanovit dvor, naEela, kojih se drZi, svrhu, za kojom ide, sredstva, kojimi se sluZi, nego diplomat povrh toga moril poznat i gibala i ljude, koji u svakom predmetu napose odluduju. Kako nateze on na svoju, tako natezu i njegovi clrugovi, ostali diplo. mati, na svoju. Danas, kako se kaZe, na konju, on je sutra u novu svietu,

ako se promir Tako mu je i nepoznan.

Da ito, c i stvari. Ali njegova naslj stvari; ministr

Dosta, na sluZbenik nije kako valja, i r stvom, radnjor javni sluZbeni

Prava ari najmilije su jo bijade i u Frar mak6; imali sr vani predstavlj Republikar poslanikom; pr vide6 da ne slu

Republikar ljude svoje drui su ti ljudi iestr nisu ni vidjeli. Ovih ljudi, stanuju u krdm" republika, za do kupiti stanove. monarkija dtova

Kad je dipJ ljude u nju uam ne mogu ni mal, Zato, jer im hovih torba, pa r i na njihova mjr obskrbiti dok sto

2A8

lemokrat e glavna, r legije.r; lagrne za u riedko ilosta. 'epublika krati6kih
i'anja, da n, i kada ta oseba u nikada iro aristoposlanike ro 5to to lo znanje, :ugoj znaetnjak uz Lti sluZbe;u riedki, rrost re6i, I dvorsko, se na nie em. rjimi je u ,lomat ne r ljude za na dugo na L, pak svrhu, za oga mora lu. tali diplorvu svietu,

ako se promieni vlada i u nju dojdu ljudi, koje on ne pozna kako treba. Tako mu je i onda, ako ga, vjeita u jednome dvoru, premjeste u dvor nepoznan. Da dto, on dobiva ocl svojega pred5astnika ubaviesti o stanju ljndi i stvari. Ali osebni odno5aji preddastnika ne moraju se pruZat na njegova nasljednika; prornjenorr osoba mienjaju se i odno5aji i stanje stvari; ministru je lahko davati naputke, ali teZko ih je izvadjati. Dosta, najvrstniji udenjak, knjiZevnik, odvjetnik ili bilo koji javni sluZbenik nije vrstan za diplomata, ako sc. uije za to zvanje pripra'io kako valja, i to ne samo znanjem teoretiEnim, nego i vjeZbanjem, izkustvom? radnjom u toj struki. Bez ovoga nije na svom mjestu nijedan javni sluZbenih, lcakav bi dakle mogao biti diplomat? Prava aristokracija smatra svojim zvanjem: sjati oko priiistolja; najmilije su joj javne sluzbe diplomacija i vojniEtvo. Za monarkije tako bijade i u Francezkoj, medju njezinimi diplomati bijase od ku6e i siromakA; imali su pla6u, da su mogli dostojno zastupati narod, koji su vani preclstavljali. Republikanci su zr'atnol bez razloga i razbora, pove6ali pla6e poslanikom; ponosni aristokrati, iskreni otaEbenici, pravi diplomati, vide6 da ne sluZe narodu, ne 6e da sluZe onim kukavcem. Republikanci rade samo za se: tjeraju sluzbenike, koji idto vrietle, ljude svoje druZbe Salju i za, zasiupnike naroda u stranjske dvore, prem su ti ljudi 6esto diplomaciji vjeSti kako n. p. i kuharstvu ako kuhinju nisu ni vidjeli. Ovih ljudi, prem narod pla6a i za njihov dostojan stan i za go56enja, stanuju u kr6mah i ne troSe noyce u svrhu, u koju su dani. Dakle liepa republika, za doskoEiti tomu zli,ne zna drugo sredstvo,nego poslanikom kupiti stanove. Zadto te sablazni ne bija5e za monarkije? Zato, jer je monarkija Stovala sebe i narod, pa je imala diplomate. Kad je diplomacija tako teZka znanost, za5to republikanci svoje ljude u nju namje56aju samo za vrieme, da se oni ni uz najbolju voljrr ne mog:u ni malo priuEiti tomu zvanju? Zato, jer im, kako i 6ini pokaZuju, ne stoji do drugoga osim do njihovih torba t pa zato da one sluZbenike, dok se novca natrpaju, maknu i na njihova mjesta po5alju drugu bra6u, koja se takodjer moraju obskrbiti dok stoji republika.

209

kraljevir Taliji bt crkve; d dopuSten narodnja, dakle da

POKOP

PIJA

IX.
2 4 . k o l o v o z a1 8 8 1 .

Su5ak,

Pio IX. odredi, da se njegovo tielo zakopa na groblju Sv. Lovre, a ne u crkvi Sv. Petra, u kojoj su sahranjeni ostanci svih papa 'egcli od VI. vieka. Ta je naredba pokojnika na 13. o. mj. nocu izvrdena. Tom prigoclom bija5e smutnje i nerecla. Kaze se, medju ostaiimi, da je prostote htjelo pokojnika tielo, nodeno u procesiji iz crkve sv. petra nu ."i"rru gr:oblje. baciti u Tiber. Tezko je doznati Eistu istinu; nu dosta je znati, cla je u cranasnjern glavnom gradu Talije, na oEi talijanske vracle,sabrazno oskvrnjen tjelesni ostatak uprav onoga mui,a, koji je, postav glavom crkve, razprostranio. pravo reku6 stvorio pravi duh slobode u svojoj clornovini, pak je javno blagoslovio desnice onih rarijana, koji idjahu oruZjem tl"ruti tutljince iz Talije. Tko je kriv toj sramoti? Bez clvojbe, talijanska vlada. Ona bo je morala znati, i doista je znara, cla mora do sukoba do6i medju onako protivnimi zivlji: medju pukom koji izkazuje posljednje drzanstvo tieru svojega,bivSega duhovnoga pastira i dobrodinitelja, pa medju krdtenim nakotom, koji izvan sebe ne priznaje nikakovu svetinju. U tom znanj.o, rimska vlada imadija.e udiniti korake, pa zapriediti svaki sukob. Namjesto toga ona je vrada dopustila, ako ne Loztra osnovala i podjarila sablazne prizore, pa je krivnju nastojala baciti na papu. G. Mancini, ministar izvanjskih posala Talije, odpravio je o toj stvari dva dopisa na izvanjske zastupnike rrralja u-b"rtu. Iz ovih dopisa vadimo sliede6e: Da se vlacla talijanska bila clogovorila o prienosu tiela pok'jnikova s ba5tinici Pia IX.; da se prienos imadijaie obaviti ne javno; da se izvanjski zastupnici ralije s nijednom oclnosnom vraclom ne imaju ;upu56ati u razpravljanje toga preclmeta, burluc je on unutarnia stvar

Mi s u kratko njegovi b Leona Xf telji, nego

Leon sklopljeh, prava, pa ne,distu por

Mi rar i na stvari drZanje od: osim crkve: 1ift6ya _ 1 drZava pral

Mi razr duhovnidtvu bijade i jest njoj, osim k niji negoli b

Dok su drugda govo za5to nije do kojega uspon

KaZe se, se to ostalim Mi smo bezu je ona najvi5r Ali mnog one vlasti pap fz povies nije imao svje bijahu svjetsk

2t0

kraljevine Talijanske, i zato podloiena sarno njezinu suclu; tra. se u Taliji bez dopustenja vlade nikakoya pr.ocesija ne smi clrZati izvan I6e niti je clobio ni prosio ocl vlacle . papinci, pa da su im samo orlsovorili alijanskom 6u6enju i ota6beniJtvu .malo talijanska vlada ni druei tko. njegovi bastinici ni cl.rgi nitLo osim o'.rosno njezina nadernika ""kr" Leona XIII' Ne radi bo ," o tieru grofa Mastai-Feretija, dlana ove o'itelji, nego o tielu bivdega p"p", gluJ" 200,000.000 katolika. Leon XIII' nije smio pr;rtuti na onaj ugovor, ako je zb'ja tak,r sklopljeh, i to jer bi time fop.rdt"nj.m bio Einom o,t.trpio ocl svojega

u kratko opaZujemo: ;:l1if,?1,;",t1J;,1"liliJlj"fiil Natiero

|til .
,ovf e,

negdi odom htjelo oblje. injem elesni ranto. lavn() Ij i n c e bo je lnako tielu tenlm :iediti osnopapu. o toJ lopisa ikova rla se imaju stvar

lllll;tiJll
. Mi

bi takovo,potajnoprenasanje nalidilot .,i;i ili trrugorn
i priznajerno, cla drZav'a vlast ima 'rav. .a osohe na stvari vjere, t. j. na, uredjenje i redju dudom ne priznajemo nikomu ri spada onaj prienos ostatka pokoj-o koga nag_oniti u ono hocloiaX6e. ni .i one, koji su cloili u hodoEa5fe. rarod u ob6e ogorden proti svojemu rone5to plavo, ono bo cluhovnidtvo Talijana. Ali, katl mrZnja vei vl;rda. laprama mrtvacem, pa bili i neznat. teni kojekakovi sastapci, u koiih se lja clrZave, vlacle _- *i ,." ."ro*i_o. oji ho6e rla proprate ostatak muia-

razumimo

Kaze se' da su se-hocroEast'ici izjaviri za svjetov'u vrast pa'e, i cla se to ostalim gledateljeT na Zao tlalo, pa da otltuda nastacle srnutnja. lIi smo bezuvjetno proti svjetskoj vlasii pape, i osvjeclodeni srrro. cla je ona najvide Skodila l<r56anstvu i O"**. Ali mnogi katolici, i meclju n;imi ,".1u ,u" Talijani misle, cia bez one vlasti papa ne,moZe slobodrro l"rrrSi.,ruti svoiu cluhov'u vlast. fz poviesti znamo, da ta stvar upral-o protivno sto ji: clok papa nije imao svietovn' vlast, on 1" ,lnbo.lu'r, bio, i 'enralo svi pape, clok 'e bijahu svjetska gospoda, r,o.!t"ni ."-*"0i" svetce.

211

A dok pape postadoie svjetski vladari, medju njimi su preriedki svetei, i pape su u istinu podloZnici Francezke, Njemadke, Spanjolske, Austrije. Odtuda moradijade nastati petljanje drugih dri,ava oko pape, on se'moradijaSenjih nekojim zamjeriti pa time ugleda izgubiti. A puk, biv5i njemu podloZen, ne mogaSe Stovanje, koje imadijabe za duhovnoga otca? protegnuti na vladara, onaj bo blagosliva, a ovaj moradija5e drugda i vjeSati dati. Nu stavimo se za Eas na mjesto onih hodoEastnika. Kad su Piemontezi oteli i sebi podloZili puk i zemlju, na koje nisu imali i nemaju nikakovo pravo. zadto ne bi papa i papinci nastojali, da opet dobiju ono, Sto su kroz vjekove imali? Dakle mi, kako odsudjujemo tako i razumimo onu teZnju papinaca. Nu ona teZnja oEitovala se ovaj put samo u rieEih, pa nut, papincem nisu slobodne ni riedi, a republikanci, socialisti i drugi Talijani govore ,i pi5u 5to im drago, i nitko ih ne progoni. Najznatnijil su one riedi pisma g. lVlancinija,u kojih on re6eno hodo. Ea56esmatra doma6im poslom Tqlije, ter kaZe, da bi papa bio imao prositi od vlade dopu5tenje za orTopostupanje prienosa. Onimi je rieEmi sveiano izpovjedjeno, da je papa uznik talijanski, cla ga vlada talijanska smatra svojim obiEnim, nu zatvorenim biSkupom, da papa ne ima ni toliko slobode, da bi mogao obavljati svoje duhovne posle. osim na koliko mu talijanska vlada dozvoli. Zastupnik i najzadnje drZave ima pravo, da ga na prostoru njegova obitavanja nitko ne smeta - radio on tu 5to mu drago, on ne spada pod zakone ni pod oblasti drilave, u kojoj stanuje. A eto, glava 200,000.000 katolika bez dopuStenja svojih zakletih neprijate'lja ne smi obavljati posle vjere, posle, koje njemu nalaZe njegova du5evnost i koji nikomu ne 5kode.

,pays< ne republikancem. r mogu se izduditi bez okoli5anja k rmenovao naielr blune (imbecilles ih najde, makar r

Ta izjava ne Senosti misle, da teZko bija5e sluia stanu francezke v u senatu, pa traZi predsjednik repub

monarkiju. Uredn.

Treba genera zaostalu i zapusten blikanac, nekoji ka druguje, hoga pola danas izdaje se za a

Ali treba muZa kojega joj nestalo, i puSkara iz prosinca da se, tuZimo, u ier

Republika, kao ljena, primorana je onrm, sto nalazi poc nuti od smieha.

212

eriedki rjolske, ) pape, raclijaSe a ovaj )iernonnemaju .ju ono, Lpinaca. Lpincem govore o hodoio inrao Iijanski, ikupom, luhovne njegova e spada zakletih ai,e nje-

SLUZBA

DOMOVINI
S u Ea k ,

11. siednja 1882. 'Payso rre zna, bi ri se ve6ma veselio iri bi se rugao republiki i republikancem. on pi.e: >pravi republikanci, prosti od carske zduhe, ne mogu se izduditi, kako im je ministar vojni.tva rnogao onako iskreno, bez okoliSanja kazati, da je on generala Miribera (napoleonovca) zato imenovao naEelnikom glavnoga stana, jer su republi*anshi generari blune (imbecilles), i da on mora vrstne ljude tra'it i uzimat ondje, grlje ih najde, makar medju proku5animi >na.traZnjaci<. Ta izjava nemilo je uzdrmala republikance, koji u sebidnoj zaneSenostimisle, cla je u republiki svega, ,ju i g"o""ala razumnih. u istinuteZko bija5e sludati onu izjavu. Stu, ," dobiti vrstna .r"d"lrriku";il; stanu francezke vojske, morati je mimoi6i p;enerale, koji su tu dast dobiri u senatu, pa traziti i primiti pouzdanika od 16. svibnja (rradno je bivJi predsjedni' republike- Mac Mahon smjerao sabor raztjerati pa povratit monarkiju. Uredn. Slobode). Treba generala konjani.tvu, za preurediti ovu vojnu francezku, zaostalu i zapu.tenu, pa koga traile? G"rr""ala Gallifetta. Ta on je republikanac, nekoji kaZu" Gailifett republikanacr okanite se! Gleciajte,s hime druguje, hoga polazi. Ako taj stari Eastnik ruirerija, taj stari sabrjai, danasizdaje se za apodtola, to je samo za sakriti svoju igru. Ali treba muza u viiem odboru vojnidkom, za povratiti vojsrri uglethojega joj nestalo, i 6ast, hoju je rzgobilr. r nut, tamo nramjestiiestarog;r puSkara iz presings, na.ega junadkoga sabljaia canroberta. Zaito dakre cla se'tuiimo, u demu su se stvari promienile poslije padnu6a carstva? Republika, kao *rima zlo pospremljena, na zlu glasu, zro obs*r.bljena, primorana je posuditi kotru"u i kuirtice od protivnice, i sluziti se onim, 5to nalazi pod cimerom okrunjena orla (carstva). Tu je za puk. nuti od smieha.

213

Ti ljudi i sami utvrdjuju, da nesposobnost raztade republiku, da u njo;i luclost cvate na sav mah, i cla 'ako' r0 goclina, za uzpostaviti narod'u iast, za povratiti nadoj oslabljenoj vojski njezinu prvasnjri snagu? joi uvieh treba kucati na vratih carstva. Joi da bi tako bivalu s:,rno i,od r-ojniitva: ali teko jc u svemu. Pogledajte str.uku javnog potludavanja. To polje svojakala si je republika izkljuEivo. za na njemu biti gospodarom, poubijaio je takmace, okralo je njihove udionice, poru.iro jJ njihova vrata, prorjeralo je uiitelje, razprdalo je njihove tljake. Udinilo ministrom, poglavarorn sveudilidta, 6ovjeka koji iive pse rei'e' i to je sve udinjeno, za da moraju pozvati g. I)uruya za nadernika vi5emu savjetu podudavanja! ovaj stari p'ijatelj i poZrtvov'i sruga cara, muz z'aiaja i duha _ S k o l s k o g a , j i o k r u n i s v o j ' t e d ap o c l u E a v a r r j e r n *o j naiega budui:ega 'l a cl a r a kneza vilctora (starijega sina kneza J"roii-u Naporeona), sada daje nauke republiki poniZenoj, poZivindenoj, blezgavoj, nauke i savjete koje ona ne ima, ter joj on fokaZuj e stiru, Lio* mora i6i. Nije li to dudnot Imali su svakariovih repubri*anaca, pak itako uzede careva ministra, koji je novim sjajem prosravio sveudili.te. - Ari 6ekajte, jo. 'iie loniZenja toj sramotniei pod ".rn"rroL r. Pedepsa duZna njihovim smiednim ne bija5e podpuna. javno pocludavanjeu Eakah carevaca, radi da se domovina podigne u o6ih Europe, koja nas prezire' Kaclno se dipromacija potegnura izpred >r-clikoga ministarstva( kako se rjudi poteZu irp,la'.";;-j;;;] ,""0",o i" nekoga na6,iza poslanika u petrograclu, na mjestu toli teZku. Pa koga su postavili? Nisu marili van posegnuti u senat ili u sabor_ nicu zastupnika za naci lakrdijasa, sreina du -oz" u zep strpati 100.000 for' na godinu' Pa itako, traz'i su u staroj dipromaciji, mecrju muZevi carstva, koga? G. Chaudorclyja! Time je valjda closta, osim ako misle na.ernikom pariza udiniti g. Hausmanna, ministrom javnih radnja g. Rouhera. _ Republika je tlolcazala,da, utvrdila, da je o.r" ,r"plodna, cla ne raclja van proZdrlce i pijance, van ljude, kojih se neEisto salo hvata. I dime ona duglje obstoji, time manje pokaZuju se u njoj otvorene . glave, time manjd pojavljuje se uma? i ti*" ve6ura ona je primorana ohratiti se l< carstvrr s rieEmi: ,Da vidimo, posudi nam kojega-.

Neka bu r na udenih k pete republik rni ne bi poza roberta, jedno

lTu bude _ svi niste za nii ' dro smo joj da Taj je ilar Da bi mogao, ( g. Gambetta udi oba ta muZa sl 3avnu sluZbu nr &ogu, ako ho6e

Mi priob6is ima i u lfrvatskr dosiZu samo dotl misle, pade i gov Irr.otjvnici obstoie r-ladavini..ustalr zakona, i.li se za n blikance, ili samn

Ali gdje se in samo narodu, sam monarkija, predsie namje5cene, sluZit naielnikom France arugi Francez na r S t o j e s t a l oz a 1 ., nrkorn ? Oni ne pot

Samo onakov dr

214

,da rv iri
AErJ,

Lod 'r re
rACe,

ucrpire nika Iuha ega rna.1, Lke i r i6i. mii nije
3nom

ri

,5nim
Yaca, -.r o ('ln

, r'clilo je abor-

0.000 uZevi Einiti ka je idrlce orene orana

Neka bude! Uzmi, mi smo joi bogati na vojnici', na rliplo'ratih i na uienih knjiZevnicih; mi ne fosucljujemo tebi, clronjavoj, izvra6,ene pete republiki, nego posucrjujemo Francezkoj. A tebi, .r"6 ,u obliEje, rni ne bi pozajmili ni 5 for., a kamo Ii jednoga Miribela, jednoga Can_ roberta, jednoga Duruyja, jednoga Chauclordyja. Nu l_rudedo6i dan, lcada pod,.6"r" . F.urr""rLu 'urle opaziti, da vi svi niste za ni5to, pa ona 6e na6i za nudd.no, joj dademo i stvar, da kon Sto smo joj dali ljude, i da za carevci clolazi carstvo.( Taj je Elanak od g. paula .e cassagnaca, najve6ega napoleonovr:a. Da bi mogao, on bi republi*ance i 'epu,lilcu uni.tio, kako bi to istn g' Gambetta uEinio careycern i narnienjenu buducernu carstvu. pak itako, oba ta muZa slazu se u glavno.rui"l,., g. Gambetta traEi i prima u javnu sl'Zbu neprijatelje r e p u b r i k e , g . c a s s a g n a cp r i z n a j e , - c r a carevci mogu, ako ho6e, primiti sluZbu lurrrr., od vlarlavi'", t olol su protivni. Mi priob6ismo taj dranak za pokazati sramotu onih brezga, kakovih ima i u Hrvatskoj, i ho6e ,lu .e barre clriavnimi posli, a znanjem moZtla dosizu samo dotle, cla bi mogli drZavnikom lure zapaljivati. Ti kuka'ci misle, paie i govore, valja u javnu sluZbu primati liucle, koji su 1" _ou pr'tivnici obstoje6oj_vraclavini. Ti bi rjudi pravo imari, kacr bi se sruZiro 'laclavini, sustavu' vracrarom; oni zbilja imaju pravo onaje, gdje ne ima zahona, ili se za nj ne mari. pustiti samovolji carevaca repubriku i re'ublika'ce, ili samovolji ovih carevce i carstvo, to zbilja ne i,e. Ali gdje se imajt' zakoni ter se za nje rnari, tu javni sluZbenici sluZe samo narodue samo domovini, a ne praznim rieEim kao 5to su republika, rnonarkija, predsjednik repubrike, car, kralj. Napoleonovci, koje vidismo namjeS6ene' sluzit 6e u- svojoj struki uprav onako, rrako bi sruZili da je naEelnikom Francezke koji Napore'onili Bourbon, ili predsjednikom koji drugi Francez na mjestu g. Gr"vyja. sto je stalo za te prazne rieii sudcu, uditerju i tlrugim javnirn sruzbenikorn? oni ne podjerjuju pravo? 'aukc. i t. d. repubriki-ni monarkiji, nego svojim sugradjanom? nego mladosti svojega narocla, koji je 'viek isti' bio u republi*i ili- u monarkiji, pocl ovim ili onim nadelnikorn drzave;oni svoju javnu sluzbu obavljaju po stanovitu obstoje6em zakonu, nu sluZbu, koji ju ne zrta ili ne 6e

nadelnik ,fr1ave.

rkija ili republilra' ili ovaj ili onaj

T,;1"1"",1ffi: T,*iH,il: :H:

2r5

Drugo je pitanje, da li Eovjek moZe pod stanovitom vlaclavinonr, pod stanovitim naEelnikom, primiti javnu sluzbu. ru ne ima sudca osim vlastite du5evnostioosebn,aosvjedoEenja. G. Chanzy ne ce, a g. Chaudorcly ho6e da sluZi pod g. Gambettom. Oba imaju pravo. Francezki legitimiste ne priznavaju zakonitom ni jednu ustanovu, jednu promjenu, Eto su nastale ni u javnih poslih F"a.rcezk. posrije Karla X. Tako sude napoleonovci o promjenah poslije 3. rujna lBZ0. Sa svojega stajaliStao pravo imaju jddni i drugi. Nu to pravno osvjedodenje niti njima prieEi, kacl im se svidi, p"irn"t i obna5at javne sluzbeo niti prie6i republikance davati im javne sluZbc. Tako za kraljestva bijaie u javnih sruZbah naporeonovacai repubrikanaca; za carstva' kf;aljevaca i repubrikanaca, tako je danas napoleonovaca i kraljevaea,. Ali nije tako samo u Francezkoi, gdje su se vradavine i vladari mienjali, nego je tako i u starnih monarkijah. Danas su 3-4 6ista republikanca u englezkoj vlacli, i kraljica je vesela, da oni muzi ho6e obnaiati javnu sluzbu domovine. u r.nii osim repubrikanaca malo je muZcva vrstnih za jaune sluZbe. u spanjorskoj ve6ina boljih javnih sluzbenika niti priznaje zakonitimi monarkiju ni vladaju6u dinastiju. Ta razlika pravnih osvjedo.enja ni maro ne skoii pametnim i poitenim vladarom, a mnogo koristi javnoj sluZbi. Ali, mnogi krZljavci pitaju, kako da iovjek izvr.uje zakon, kojemu je protivan? u istinu, takov Eovjek ne 6e ga izvrdivati, nego de ostaviti sluzbu. .fo vidismo nedavno u Francezkoj: mnogi javni sruzbenici odstupide i ne htjedo*e izvrSiti nalog, koji je zahtievao, da protjeraju koluclre. U ob6e, da se upita, tko je za zakon tko li proti zakonu, nadlo bi se jako malo ljudi i jako malo zakona, u kojih se oni slaZu. Nu itako zive se', Ijudi i proti svojoj vorji obdrzavaju zakone iri ono Eto im za zakone izdavaju. To, kad nije mogu6e postignuti, da svatko zakon izvr5uje iz osvje. _ doienja, morati se je zadovoljiti, da ga izvr5uje makar proti osvjedo6enju. Glavna je stvar, da ga izvr5uje, i kod javnoga sluZbenika to se dade najlakde postignuti. Jer, ako javni sluzbenik nije sposoban ili voljan izvrdivati obstoje6i pripis' bez obzfta na njegova mnienja treba ga uklonit pa nadomjestiti drugimo koji 6e svoju javnu duznost i znati i htjeti izpunjavati. Izvr5uje li ovu duZnost, o1 iq na mjestu, i njegova mnienja ne spadaju na _on nikoga. Tako je u svih dri,avah., koje imaju razlog ,-.o1"..ro obstanku i napredhu.

TE]

Nedavno Magjarije nas je to razumio

Ako je t, tu zmiju pust

Na prvo bija5e u petrr Bosnu i Hercr

A na osta da mora biti rr

Te razlogr MoZda je naiv: i poradi poslje

Nami se ii da je budu6nos

Kako mi s samo buha u n postati ljuticom

Nu valjda zemalja. Naredb zahtievaju utjel<

AIi, da budr tomu danas pog< bijade? Mi o" oi,

Drugi kaZu, uvadjati. Bi reii, joi nije ni poEeo

216

sociali nauk.

So kaza ni ,social nika M zadati l

RADNIEKI

NEMIRI

U F'RANCUZKOJ
S u Ea k ' 1I' listoPada 188:l

naYali hrpa ljudr na Zupnu Na 16. kolovoza u Montceau'les-lVlines na naEel' uEionicu crkvenjaki' na Zupnika' crkvu, na Zupniko" i kasniie izpusti' ";;;; pa ova tri izprebija i zatvori' nika i na biljeZnika javna, ''"'o"i' oi""ozakonske znake i razpela i "" a kapi6 crkv" di"a'Jito'o 5to ima vriednost trZi6ta' sprave raztrupa, i odnese sve slaZu u tom' da raclnici' Republikanske Tko bijahu ti ljudi? Svi se hudu6 im t' j' niemaEki radnici' koji novine pisa6e, d" 'o to stranjski' ju Siriti propaganclu' do5li su je kod ku6e zabra"j"oo fi"iii socialnu u Francezku. Nu Eto o stranjskih u Fr^a11ezkoj' Mi smo nedavno govorili kroz propagandu? Mi razumievamo razumievaju fr".r""rki r6iubrikanci rieEiu traZit svoju misao Zivom i napisanom slobodu, da svatko moke za i skupljat sljeditelja' nego nisu iirili nikakovu propaganclu' Po tom nazoru, oni radnici Ovo osim eto nekojim naEinom su - uEinili najgnjusnije razbojniEtvo' je zakonom nigdje' a propaganda u francezko; '"poUiitti niie clopuseeno drZavi' dopuS6ena u svakoj zakonitoj Ameriki' nekacla u Englezkoj' u sjevernoj Ova propag""tt" U"'se ocl ima ovakovih razboip"op"g"itlo ne propa: biti dokle god bude slobodna

Na koji ka naprami 6ime se nad div.

Tor pobacao Bezierza znaci. D su vidjel ZaI

Uir I]vieh irr ne Stujut

Dok ne nagon djp,cu dal kr56ani n bez prest pod

mievati. Il oseblje te: vlade. Vid

j,.?T;,'l:T I:': ;:,1""ff;'1"i""'i:
tU", U" je malenkost ono razbojniEtvo' imaju drugadiju vieru neg onl' pravu znado6e ili ne htjedo5e kazati Ali republilranske novine ne i s t i n u o o n o l t u b t u ' n i ' O n o r a z b o j n i d t v o u d i n i S e s a m i f r a n c e z zar a d n i c i ' k i stranjske ne zna se' bar u javnih smutnjah' paEe ne samo u p*t""'tti

Zna s katoliEke nadbiskupr dosta, ter

Ovi re onih iznos algirslcomu franaka.

220

socialiste,nego francezki socialiste idu u Taliju i u svajcarsku siriti svoj nauk.

).r

upnuraEel' pusti, ake i anske n6 im Eiriti u ito evamo traZit , nego riinom konorn meriki, razbo ipropa' jnidtvo, in onim je, koji ;i pravu radnici, tranjske

ovi republikanci oteri su nadbi.kupom i biskupom sve, Eto je preko onih iznosa' ter su bili pustili samo parizkomu nadbiskupu 45.000, 20.000 franka. Sada su oteli od onoga 30.000, od ovoga 5.000 :]:1"*"*" tr'anaka.

221

Ako je potreba, ili se novac moZe koristnije potroSiti, pravo je po razmjerju svakomu odbiti, pa jaYnu potrebu zadepiti' Ali ovdje nije tako: ono 30.000fr. budu dati kojemu bezposlici ili, dto je jo5 gore, otrovnjaku. Time budu kvarovati siromasi, koji bi, kako se zna, sYe one noYce bili dobili od nadbiskupA, kvarovati 6e i narocl, koji bucle rnorao novce bez koristi, paEe na svoju Stetu pla6ati. Sto misle republikanci, kacla tako o6ito krividno postup'aju? Ako stezu biSkupe na pla6u, koju su imali god. 1801., za5to tako ne' steSnu ministre i sve ostale sluZbenike? Kada narod vidi, da oni crkvene po' glavare tako globe, nije li u reclu, da prostota globi koga gocl moze? Potvrclilo se ono, Eto >Bataille< kazala; na 3. rujna bijahu novi nemiri u Montluzonu i u Commentreyu. Smutljivci su navalili no6u; 'ubili s1 lopatarni nekoga mladi6a, poruSili su sve krize, koje su naSli; koji nije htio s njimi drZati. Dakle zbilja stvar izglela, kao da oni nemiri bivaju po osnovi. kao da ih netko po sustavu upravlja. Republikanci, koji su mislili ili bar govorili, da se stvar tiEe samih lclerikalaca, danas vide, cla socialisti kr6e sve s recla: drven kriZ izkrSe; a srebren uzrrrruza praktiEnu porabu svejeclno kako n. p. i srebren svietnjak republikanca, pa svakoga, tko nije iz njihove druZbe, makar bio republikanac. Mozcla najvidjeniji republikanski list ,Tempsn ovako je mudrovao o neredu u Montceau-u: ,Tamo su Zeljezne rude; vlastnik im je barun schneicler, napoleonovac; on je i klerikalac, i drzi 25.000 rudara, koji, ne mogav se osvetiti gospodaru, nisu niSta imali, i proti njemu lisu ni6ta radili<. A smutljivci od 3. rujna, u obih mjestih kova6i su, nisu iskali vecu nadnevnicu, i u ob6e u obrtnidkom pogledu nisu izrazili ni[akovu poteZEicu. D,ahle opet morati je zakljuditi, cla je nemir osnovan. Nu za5to su radnici taho uznemireni? Mi suclimo, da mnogi od nevolje, kojoj je lrriva samo republikanska vlada, a mnogi iz izopaEenosti srdca. Razmotrimo samo oYo, 5to sliedi: U Belgiji i u mnogih drugih zemljah stoji ba6va, t. j' 20 centi a u Francezkoi 25-28 franka. kamen-ugljena 10-12, Dakle u svih obrtniEkih radnjah, u kojih se uporabljuje kamen'ugljen, Belgijanac, priltecliv na njemu, moZe bolje pla6ati svoje radnike, i robu cjenije proclavati negoli to moZe Francez 6initi.
q99

Franci tidnih dok obzira na r

Dok s proti izvan ino, nego r

Ako pr zasluZbe; a zasluZbom i

Bilo ov bude iudo, obstojnosti

Jer, sla nadnevnice r robom natje nevnicami n

Veliki g bitka, ne bi prestanu rad iSto zasluZiti

Tada 6e radnika bez Jasne su posl Sudimo, burkanje i ki narod r:.azjar

Za platiti Stetu, koju su i druge sprem dug od cleset

IVu, kada francezki razh troSkova danai viSe negoli je,

I(amo idu javili smo, da 'tajnikom u mi: koji je vinom

ravo je po

poslici ili, one noYce )rao novce paju? Ako ne stegnu rkvene pogocl moZe? rijahu novi ,alili no6u; ;a mladi6a, po osnovi, r mislili ili la socialisti 6nu porabu rakoga, tko l mudrovao m je barun udara, koii, njemu nisu iskali ve6u li nikakovu r. Nu za5to lje, kojoj je irdca. j. 20 centi amen-ugljen, lnike, i robu

Francezki republikanci, Sto iz neznanja, a ve6inorn za volju prakti6nih dokaza, koje su rzvana dobili, sklopide trgovaEke ugovore bez obzira na razlike meclju cienami prirada i medju nadnevnicami radnika. Dok stanoviti francezki obrti nisu razmjerno sti6eni uvozninom proti izvanjskim obrtom iste vrste, dotle francezki obrtnici ne mogu na ino, nego svojim radnikom nadnevnicu umanjiti, ili posao obustaviti. Ako poduzetnici, glavniEari, raclnju obustave, radnici su bez svake zashibe; akoli glavniEari snize nadnevnicu, radnici ne mogu svojom zasluZbom izlaziti. Bilo ovo ili ono, nije dudo da se burkaju glavnidari i radnici, i ne bude 6udo, ako u zemlji dojde do ob6enita ustanka, a uz dana5nje obstojnosti do njega mora do6i. Jer, slabiji i srednji glavnidari moraju bezuvjetno propasti, ako nadnevnice ne obale tako, da se njihova roba u cieni moze s inostranom robom natjecati. Udine li to, oni su izgubili radnike, jer ovi timi nac[nevnicami ne mogu divjeti. veliki glavniEari, koji se mogu zaclovoljiti manjim postotkom dobitka, ne bi morali naclnevnice jako obaljivati; nu dok manji glavniEari prestanu raditi, bude se na6i radnika bez posla, pa 6e ovi navaliti, za i5to zasluZiti, k velihim glavnidarom. Tada 6e ovi mo6i nadnevnice po svojoj volji ustanovljivati, pa eto radnika bez svakoga posla, eto drugih, kojim se radnja ne izplariuje. Jasne su posljedice, koje iz ovoga stanja moraiu nastati. Sudimo, da je i sam'a ova obstojnost clovoljna za razurrrieri danadtrje burkanje i kipljenje' u Francezkoj. Nu ima i drugih obstojnosti, koje narod r,azjaruju i upravo nagone na zlo. Da napomenemo samo jednu. za platiti Njemadkoj ratni tro5ak i za naknaditi svojim drzavrjanom itetu, koju su im Niemci paljenjem i ru5enjem zad.ali,i za nabaviti oruzje i druge spreme vojnidke, koje su Niemci odnieli, Francezka je uEinila dug od desetak miliarda. To se moralo uiiniti. Nu, kada se odbiju kamate staroga i ovoga novoga duga, i sav ostari francezki razhod do gocl. l8?0., tada se izkad,uje, da povrh svih onih troEkova danadnja republikanska Francezka troJi iest sto miliona franaka vi5e negoli j6 ikada tro5ila. I(amo idu ti milioni? u Zepe kojekakovih bitanga. u svoje vrieme javili smo, da je g. Gambetta, postav ministrom, imenovao drZavnim tajnikom u ministeriju vojniEtva, sa 30 hiljada franaka pla6e, dovjeka koji je vinom trgovao. Za carstva bija5e 9 nadzornika zeljeznih cesta,

223

i govorilo se da ih je preve6. G. Gambetta imenovao je 7 novih nadzor-, nika. Razumieva se, da su to najhrdjaviji ljudi. Takovimi ljudi obtrpane su sve struke javne sluZbe; oni beru prevelike pla6eo i kroz praktidnost dobivaju jo5 vi5e" Narod pla6a, strada i uznemiruje se, od dana do dana izgledaju6 osloboditelja, koii se ne pokaZuje. Tu nije 6udo, da pojedini razredi, odjeli ili naroda na svoju ruku r,ade. Jer kada javne oblasti svojim postupanjem dokaZuju, da u zemlji ne ima zakona ni pravice, nego da jadi radi 6to ho6e a slabiji Sto moZeo tada onim, koji ne 6e da budu tudjom Zrtvom' ne ostaje druga van sloZiti se? pa kada su jaii, raditi kako rade i drugi jadi.

Tko bi r dernonstracije, smatrati prost 4 ne mogu dn

Tako su c druga6iju mo6 slpbiji negoli j

Ni mi ne na Austriju-Ma preziru i ne, rr

U Taliji se oni provale prt

U Taliji se austrijanskoga 1 koji je u opra u BeEu bio. On

Je li to ge lr tom dvozublju

Mnogi kaZu je samo 30 repr izbornici?

To je obsje sabornici 4?0 re dana5nji vrednij,

Republikana j" n. p, g. Mancir pod zapovietl Vi

224

lzorleru a6.a, koji
Ina

mlji oLe,
\AD

MAFIA

I] ITA I,IJI

S u 5a k, 12. sieirrja lg83, Tko bi vjerovao austrijanskim magjarskim novinarrr, rnorao bi demo'stracije, Eto se poslije smrti Obertlan*a po Taliji pokaZuju, smatrati prostirn djetinjehjenr: nekoliko ludjaka i zancdenjaka vide" a rre mogu drugo" i zato ih se nitlro ne boji. Tako su one novine pisare i clo sorferina, clok je Austrija imala tlrugaiiju moc negoli ju ima rranas, u Jot je onaj talijanski" Zivalj rri' slabiji negoli je sacla" Ni mi ne clrZirno, tra 6e 'tarija ,r.r'aj koji tra, bezuvjetno rravaliti na Austriju-Magjariju, nego .smo osvjedoieni, ,a one rrernonstracije ne preziru i ne rnogu prezirati muZi, koji poznatlu onaj talijanski kvas. u Taliji se r"rrilrl.vlaju veliki trogodjaji, i sar'o od zgotle, stoji, ,a oni 1-rrovale preko politiike granice a'rrr"sn;" kraljevine Talijanske. U Taliji se viie n€ sano: ,Dolje Austr.iju<,nego tahojer: i>I)olie austrijanskoga pukovnika(, ter lro,l otirn razunrievaju krar,ia urnberta, koji je u opravi austrijanskoga pukovnika, Itao vlastnik'ukovnije, u Beiu bio. Ona dva gesla u istinu samo su jetln<_r. Je li to geslo za republiku, Proti monarkiji? Jest, i nije, i upravo Q torn <lvozubliueZi mogu6nost, l r n o Z d ap o t r e b a i z v a n j s k o g a rata. Mnogi l<aZu: u zastupniEkoj sa'or'ici ima rr00 ilanor.a'rerj' rrjirni reprrblikanaca, rlakle ito 'roZe ta ruhovct sa svinri s'ojinri i;r:iilrrtt T o j e o b s j e n a ,i b i l a b i j o 5 i ontla, karl bi se kazalo. rla je u onoj sabor'ici 4?0 republikanaca; i ovako frr"^ L njih broj prer'aleian. Svi danainji vredniji ralijani otgojeni .., L"o rep'blirranci, za rr:purrlik.. Repu'likanac bijaSe n. p. Lq'rnarmora kako i Garibaltri, republikanac j" n' p' g' Mancini kako i g' Irnbriani. .a l<,rro je Garibaltli .,,n"r"ro st''io pod zapovied Viktora-Errrr.r,r.,lo, tako ie sutra g. Imbriani stupiti llotl

225

lr
;
ll

zapovied kralja Umberta; i protivno, moglo bi se tlogoditi, da ustane proti kralju. Da stvar razjasnimo. Talijani se smatraju nasljednici Rimljanao i znadu, da republike ne samo Taliju slozili, nego i sav onda5nji sviet, koji osvojili. Za monarkije, Rimljani su sve ono izgubilio ter je i raztrgana.

g. Mancini su ovi za je v'iedio, ista Talija

Kad j naroda, kr zgoda, da i vojsku.

Nato I kazalo: >M izpuni svoj

Po njihovu sudu, sva nesre6a Talije dolazijase od njezine srabo6e, a ova od njezina izudjenja i razdjeljenja medju vladare. '

Dok jt udarilo se onda stoprr se u tudjicr je mrtav u Kad su otadbeniitvr driali do or

Dakle republika je Talijanom preporuEena ne samo sa znanstvena

Nekoje nje. Posljed tamnice bac i svakako p

Svaki u oni iesto sa meti5e i odsr i smatra56'n tkobiseul zato oni udari5e raditi, da mo6 i ugred vradard sataru. u tri svrhu

Namjest prvih slova (Mazzini ovL proti neprija

trpiti' ve6 s majkinim mliekom Talijan je usisao osvjedoden-ie,da vladaru ne treba vjerovati.' Evo kako su .s tim naukom napredovali: Maksim d'Azeglio bija5e markiz, dakre ve6 time umjeren naprecrnjak. Proputovav Talije i vidiv stanje naroda i duhooa, on zaprosi i dobt audienciju kod Karla-Alberta.

Oyo stra zap:ali, toga p obsudjivale sr iinac; ako li u ob6e obsud Na vap,aj da ,javne obla za obstanak s iete ustrojiti vojevati; a i n naroda raditi

226

]Iancini I ovI zA

r vrie'dio, ta Talija madijaie, ijana. ue rc. ni za 'slalro6eo

L j e d a nn e i je lakie jer svaki zkoj" sad f l a n s t le D a ,. u kojih L j ur a t l i i e . a ukinuti u njihova orn, moZe tvari nije je slabiii, . tu svrhu ,rijateljern r ljudi ne ljurle oko i orl njih svakn zlo rienje. da

:n naltretl' tn zapro;i

IGd je kralju sve razloiio i zaprosio ga, neka se zauzrne za stl-a!. narocla, liralj mu otlg'r'ori: kaiite nasim prijateljem, kacla bude tornu zgod'a, 6u ja za Taliju dati moj zivot, moju djecu, da moj imatak i rrroju - vojsku. Nato kralj poljubi markiza, a ovaj izpovieda, cla mu je ne.to u d'Ji kazalo: >Maksime, ne vierui mulu -- Za nekoliko godina l(arlo_Albertcr izpuni svoju rieE, ustade za Taliju. Dok je sre6a sl'zila na razboju, kako tako; nu kocl prve nesrece udarilo se vikati na izdaju Karla-Alberta. - D'Azeglio ,,'o 1" vjert,r,a,r onda stoprvo, kadno je mudenik-vradar ocrrekao se priestolja i ukrcao se u tudjicu radje nego da opozove ustav. D'ugi su mu 'jerovali. r.arl je mrtav u grobnicu spravljen. Kad su Talijani tako sumnjali o muZu, koji je tolike dokaze svojega otaEbeniEtva pruZio, i sebe istoga Zrtvovao, Iahko si je misliti, Jto s' drZali do ostalih svojih vladara. Nekoje vrieme bijahu otaEbenici za usranke, ter Eesto bija.e smutnje. Posljedica bijade, cla su najbolji sinovi domovine bili davrjeni, u tamnice bacani, i da su stotine, 6esto tisu6e poitenih ijudi bile grobliene i svakako progonjene i muEene. svaki ustanak dobro dolazija5e samo vraclam i vladarom, pa su ga oni 6esto s,ami i zasnovali i izvadjali. -- vicliv to, otaibe'ici se opa. metiSei odsucli5esvaki ustanak, svaku javnu smutnju tako, cla progra-"ixe i smatrade'neprijateljem naroda, a prijateljem vlada i vracrarasvarioga. tko bi se u kakovu smutnju pustio. Namjesto ustanaka bucle 'veclena >Nlafian. To je ried sloZena iz prvih slova izrazv >Mazzini *otorizza furti, incencrii, avvelenamenti< (Mazzini ovla56uje k'asti, paliti, trovati). To bijaie i program. nu samo proti neprijateljem naroda i sjedinjenja domovine. Ovo straino drrrZtvo razgtarra se po zemlji, pa ovog umori, onoga zapali, toga ,porobi. Javne oblasti izgubise mo6 i ugrecr- one su orlpri jc ohsudjivale svalioga. tko bijaJe obtuZen; sada gledaie rra uteEe odit zloiinac; ako li to ne hijade mogu6e, one ga obsudi.e najbraze, kacr su ga u ob6e obsudile. Na vapaj sluibenoga svieta, da se prevratnici sruze poclrimi sredstvi. da javne oblasti moraju postupati po srol"zvanju, po svojoj prisegi. za obstanak svoj i svojih obitelji Mafija o.lgorru"", dopustite nam iete ustrojiti i oruZje nabaviti. pa 6emo javno, na polju proti vami vojevati; a i nas veze naxe ota6beniErro zvanje, rrusa p"isega, i obstanal< naroda ratliti za domovinu.

227

Ako javni sluZbenici misleo da oni sebi i svojim obiteljim mogu irtvovati ljude, koje njihovi vi5i ne trpe" zasto ne,bi otaibenici zrtvovali one sluibenihe sre6i svega naroda? Ako javne obrasti rabe krv i imatak naroda samo za eebi.ne probitkeo zasto ne bi otaibenici krv i imatak neprijatelji domovine, rabili za dobro ob6enito? AIco drugi ne probiru oruzje ni sretrstva proti muzem, koji traie slobodu i sre6u ne samim sebi nego syemu narotlu, zabto ovi muZi. ne bi se sluiili oruzjem jedinim koje imaju" proti javnim neprijaterjeh? Tako su jedno vrieme i moralisti jednostrani ,r"rto;rii ttrafiju sapeti i ocrniti *od narod'a' a ona im je ovako oclgovarara.N. ,ra.ko"o prepirka prrestadenarod, koje 'z osvjedodenja koje od nuZde., pristade uz Mafiju, Mafiji ne bija-e do smrti pojedinih rjudi, l<oriko tra ustrasi svoje protivnike' Kako vojvodu parme pred njegovim dvoromn tako je na trgu' medju stotinami nazoinih, po danu, ,riro"ir" t ,;;;;; peregrina Rossija. ovaj preodli.ni muz bija.e pravi otaibenik, ari on moradijase umrieti, jer se usudio rrao minista" p"pi sluziti i za ustay ratliti, kon 5to se Pio IX' izjavio proti Karlu-Arbertu, iri. kako otaEbenici stvar uzimaSe, proti sjedinjenju Talije. Bez dvojbe, stotine nazoinih vicljele su, poznale su, mo$le su uhvatiti i one umoritelje' Pak itako, umoritelji utekose .i ostadode nepoznani' zadto? zato jer su jetlni nazo.nih mislili kako i oni, a drugi su se bojali osvete njihovih drusova. Osobito djapi raz.iri.e Mafiju medju seljane, medju gracljane,medju vojnilce. Ona postade trepetom vlacla i vladara I ,rjit o"it, prijatelja. Kad je ona htjela, ovi su se svi za sre6ne drzali. da joj mogu slu.zitiu istinu' oblasti-bez vrasti i ugreda ne mogu imati iskrenih privrze. nika, nego svatko gleda, kako -lZ"o osigurati se kocl onih, kojih fe bliinja budu6nost, iri bar ne svezati .',nojoa". s onirni, koji su od dana,s clo sutra. u tom stanju duhova Talije lahko je razumjeti, za5to propado5e priestolja talijanslca bez cra ih je itko svojski branio: jedni rarijani ' njih gledaSe neprijate'lje ,r""od", drugi ne imado.e ocl njih nista dobra, tre6i, koji od njih Zivi5e, boja5e se iraniti ih. Da budu zazhilja htjele, same filjarke napuljske bile bi rnogle protjerati onu rukovet garibardijevaca, a ovarro, 200a mai*va osvoji kraljevinu od kojih 12,000.000 ctuda.

Y

i iastn bojali Mafije, I1 junaitr izvan I

I

Najsjajr Onset TalijC, r

Tal druge k svoju ob benici, i

Ona hovu gve

228

logtl

).r'ali pro' abili traLe re bi

Yojnici ne imaclo5eza Sto ako ne za svoju nesreiu vojevati, generaii i iastnici, imavdi svoje probitke, ne usudi5e se svojski raditi, i"t ,., ." bojali smrti otl svojega kojega druga, lioji bijaie ilan ili privrienik Mafije.
I garibaldijevci vojevade za narod, za dornovinu, za slobodu. Odtuda junaitvo i uspjeh ovih, a n e m a r n o s t o n i h . Tako bijaSe i po ostaloj Taliji izvan Piemonta.

?
apeti rirka euz svoJe ena grina lijaie kon stvar le su adoSe drugi nedju rtelja. IuZiti. ivrZe. iih je danas ratlose jani rr ilobra, rnogle osvoji

dati dokaze svojega otaibenidtva. svoju 6er dao za kneza Napoleone. mu Cavour kazao, tla to pita sreia Talijanil drZade i drZe tlo dinastije Savojske kao takove, koliko i do druge koje' Nu katl je viktor'Emanuer razvio zastavu ne za se? ne za svoju obitelj., ne za Piemont, 'ego za sav narod talijanski _- ovi otaibenici, i republikanci, veselo st.iife pocl onu zasravu. ona je iila za istor' svrhorn, za kojom i o'i, ona je zastupala njihovu svetinju:rsjeclinjenje Tarijc. oru iL bijaie naj'spjeinije srerstvn.

229

iivotinjao tu ro bogatstvo i moZe, da r6inu,.tu su rva moZe se rzan,ali nije njih svagdaljuju, ali ne a zaklanjati. oEeni,da je drugi, koji :ik, u istinu ivake nepripitati. Jer, ra posljedak Li je dao tu Ie vlada za koji vojujn djati, prern ne dolaze rr

NEKE

POJAVE

U FRANCUZKOJ
S u I ak,

Z. oiujka lg83. Da razgledamo nekoja pojavljenjeo Eto Ee ovo nhjnovije vrierne razvija.e u Francezkoi, ter se iz njih najlakde ^oZ" p,ornqri ,,"r,1. ,* zemlje. Razumieva se, da prijatelji narodi i slobode arrrg";ij" a nepri. jatelji drugaiije ocjenj.iu ona pojavljanja: oni ,u ,,"J njimi sablainjujuo ovi im se bar potajno vesclc. U svoje vrieme javismo, da dana5qji francezki republikancio ko+ 5t. su pokvarili sve ostare struke javne sruzbeonastoje pokvariti tarro: jer sudbenu struku. Oni zahtievusa, dh vlada rnoZe, kad ho6e, sudce odpustiti, i to su zakrjuiili, Ari jo* nijir odredjeno, da Ii sucrca ima po. stavljati vladao ili ga ima izabirati ne zne se tkoo ni kako. Nu ti ljudi jos nisu posve raztrovari sudstvo francezko: sud je proira.ao, da knez Napoleon, izdav poznani proglas,, nije radio proti zakoriu, pa je kneza pustio iz zatvora. Ukidni sud francezki jedini je tumaiitelj zakona, i samo u rom ntoji njegovo uzvi.eno zvanje: on ne izri.e osude u stvari, nego ukida osude prizivnih sudova pa im nalaZe iznova suditi, ako su oni krivo razumili, zakon, ili povriedili postupovnil<. stignuti" da zakoni i sudovi imaju

je u Francehkoi mzmierno maro patba: Ijudi se ne pravdaju o" ,"uuo1to Tu moze odvjetnik znatio kakovu parbu mora dobiti, tu moze nizi _ sudao sigurno suditi - tu moie biti pravna sigurnost. A gdje nije tako, tu bi najbolje bilo ukinuti pravni.rce Ekore" Jakorrit plri rpovnike, i sudbene oblasti, ier i pastiri mogu suditi kako im kada "" gravu puhne. u Odvjetnik kneza Napoleona pokaza sudu rjedenje ukidrroga suda o* god' lSlJ', 'u kojemu stoji, da netjelesni 6inr, kao sto su rilri i spisr,

ff;'' :,;;;,1"'":Tl"l'1,;,'n:: "u

237

ne iznaiaju biljegu, koja oznaduje napadnu6e ili atentat. Sud, po svojoj duZnosti, pokloni s6 tomu rje5enju. ono rje5enje izdao je sud Bourbona, Luclovika xvIII., pocl zastitom onoga rje5enja stoje svi Francezi. Pa tko bi rekao, da su republikanci proti onomu rjeSenju, i proti suclu, koji mu se zclusevno i po zakonu pokorava? ,R6publique franQaise< kaZe, da je sucl, drZavii se onoga rje5enja ter pustivdi kneza Napoleona, obruZio francezko sudstvo. Ako ovaj list, kao Sto se ob6enito vjeruje, jo5 zastupa misli pokojnoga Gambette, lahko je vidjeti, Sto bi danas pokojnik radio, da ne bude umrao. JoS samo jednu crtu za pokazatio u tom pogledu, znalaj clana5njih republikanaca. ,Temps<, moZda najvidjeniji republikanski list, ne na_ valjuje na sud, nego razlaZe, da Ein kneza i\apoleona, u sebi, zbilja nije niSta, nego da ga dvie okolnosti iine zloEinom.

infamira biri stitr . Ovo preVelikr razdjelji,

Dak su Sto sa Isoja su s ni glas ir ,

NiI pamet do motnu i 5 medju za

A mi mislimo, da naravu iina ne mienja dan ni no6, da stvari zle, zakonom zabranjene, nije slobodno priljepljivat ni clrugadije razglaii. vat po'danu ni po no6i; a stvari zakonom dopud6ene cla svatko moze razSirivati kada dospije i ho6e, i po danu i po no6i, i priljepljivaujem i u novinah.

MoZd niti iz do mo, Sto s da se pos iane. Dal* dvojbe svr

Dok i najjednost tu pedeps je6u vlada

u ostalom, priljepljivatelji su podranili, obavili su posla za mraka, i za sutona, i za dana, pa su po danu priljepljivali dok ih nisu protjerali ili pozatvarali. I novina je donilo onaj proglas. Dakle iin, da bi bio i zabranjen, nije obavljen potajno. Ako li su priljepljivatelji. metnuli proglasa na ku6e, u ob6e na mjesta, koja nisu odredjena z? oglase, onda su oni zbilja povriedili pravo dotiEnih vlastnika. Ali poradi toga imaju pravo tuziti se oni vlastnici, a ne ,Temps<<,osim ako oni stoje pod njegovim skrbniEtvom iti Stitnidtvom. Medju pedepsami karna zakonika francezkoga dolazi takojer izagnanstvo (bannissement). Tom pedepsom obsudjenilc je obr'zen.

Jest; r bila ustano se ne 6e to1 To 6e padaju pod movine bai Tako r na svoje im su svi ljudi U istinr Ijudem ili o maka, za sv I nut, t tivno: n. p. drZave; a ja raditi.

238

l, po svojoj od zaStitorn 'epublikanci po zakonu rga rjeienja ro ovaj list, bette, lahko rj dana5njih list, ne na, zbilja nije sta odredjerstih povrieivanja mora a stvari zle, ije razgladi;vatko moZe pljivaujem i ole nagnatr, volje, kako n priljepljea za mraka, su protjerali da bi bio i rb6ena mje:iedili pravo rni vlastnici, vom ili Stitlazi takojer j e obruZen.

Dakle knezovi Bourbona i'Bonapartea. izagnani iz domovine bez da su 5to sakrivili, bez da su t'uzeni ili obsudjeni, izgubili su ocllikovanja, koja su stekli u sluzbi domovi4e, ter kod braka svoje cljece ne bi rieE ni glas imali. Ni Bourbonom, ni Bonarpateom, nikomu Sto bi mi znali,,nije na pamet do5lo, ikoga, poradi makar zloEina politiElcoga,baciti pod tu sramotnu i gnjusnu pedepsu. Izumljenje toga junaitva i pravoljublja spacla medju zasluge danaSnjih republikanaca francezkih. MoZda 6e tko re6i, da su oni nastojali dotiEne knezove samo ukloniti iz domovine, a ne baciti ih pod posljedice izagnanstva. rlIi ne zna-

Dok se u obstojedem zahonu ima pedepsa izagnanstva, ne bijade ri najjednostavnija stvar, kad su ve6 htjeli, medju slu6aje, koji padaju pod tu pedepsu, staviti takojer Ein ili poku5ai, kojimi se napada na obstoje6u vladavinu? Jest; ali tada s3 republikanci ne bi bili pokazari ovakovi; to hi bila ustanova zakona, koja se proteze na sie Franceze, a republika'cem se ne 6e toga. oni su stvar stegnuli samo na >Elanovevladav5ih trbitelji". To 6e re6i: za onaj isti 6in ili pokudaj, za koji ostali Francezi ne padaju pod nikakovu odgovornost, Bourboni i Bonapartei moraju iz domovine baieni biti. Tako rade oni ljudi, koji kaZu, da su republikanci, pa se pozivlju na svoje imenjake iz pro5loga vieka, koji su na ielu ustava izjavili, rla su svi ljudi pred zakonom jednaki. U istinu, povlastice, te rane zakona, grade se u prilog pojedinim ljudem ili obiteljim, a teretnio stezu6i zakoni grade se bez o"sebnih irnimaka, za sve drZavljane, koji one zakone povriede. I nut, danadnji francezki republikanci izumile i rade uprar.' 1:rotivno: n. p. g. Floquet moze raditi Eto mu drago za postati naiel'ik,rm drZave; a jao Bourbonu i Bonaparteu, koji bi se usudio tak.va Fto raditi.

239.

Dosada r" drzavnici bezuvjetnim jemstvom slorro,e smatrari :"1 razdieljenu neodvisnost vlasti zakonotvorne? izvr5uju6e i suclbene. Pa nut, francezki republikanci pomie.ari su te 6ve tri vrasti: orri isti i grade zakone, sude ljude koji nisu nidta sakrivili I ter ih nitko ne tuZi i ne moie tuZiti, i tu ;voju o*au ovr5uju. Senat je sastavina zakonotvorna tiela po istom zakonu, po je to i sabor'ica zastupniki' ko;.em r nut, zastupniki grozilo se,senatu upravo i toljagamio ako ovaj sliepo ne pri.t"o" na- odnosne zaklju.ke. senat nije se dao ustraiiti; ali; po o"r""6i, ," dosta. "r1. S u 5 a k, Vriedni republikanci It. oZujka l8g3.

Uprav' zato, jer su drugi zlo rabili vlast, pravi clrzav'ici rnoraju gled'ati' 'a ju nitko ne moze zlo rabiti. Nitko nikoga 'eduZ'a ne snri progoniti' Ako se krivica opravdava krivicom, ka.la b-ud" iri,ri""r' k."1? Nije li Francezkoj ve6dosta tog" poiitifkoga proganjanja, hoje traje ve6 blizu 100 godina, i kojemu;""1rr=r,rrrog., ljudi i sre6e irtvovano? r Ludovik'Firip, i Naporeon III. progonise dotiinike samo poradi

pritiika,,"r. jT',f:,1!:*i:, o ;'"yH*.il[l' ::;ilrt;.,; "snratrati rnorali bi ga " ",:lil najve6im ,loEi.o_. "::

protivnike, ne rade ni5ta novao ,rii,"'rr"p""vedna, Takovo urnoy,

nisuresitim,,,t;;1":::illl'"f:ll;IJif, llll,'"1"","j,1'1il:*::l

fi"hlf"ffi,ttt

progonio Bonaorleanceo ia repubrikanc., njih o" da bi i sro€

kaZu, d" j., Ludovik-Filip

::?1,:"t :i":,i:' ii:,;itt"

*i""' i"t'o <ranasnji so ""o";i;;; "i pro ne

K tomu, -or,"".k"_.i*aju ;tanovite predsude, iesto -rrrl1"*r, zlo6e, kojim se ie tezko otresti j oni iivu i ."ar o" naderu; oni- sebe ve6uju s driavom' s 'oistonarodom, toko au svoje osebne protil.nike 'i neprijatelje smatraju protivnici ili o"p"ilut"lji cieloga naroda, iste driave. Progone6 Napoleor-,e, koji su radili o njegovoj propasti, LtrdovikFilip oslanjao se na dvoje: a" i"i"l"r" ,rr" Iyrpof.orr" iisit" priestolja za na vieke, i da ie ,r1.g" ,rr"n.l f"".r""rt i izabrao za svojega *ralja. uz ova dva gibara, kada se uzme u obzir jo. naravska sebi.nost v:ra. dara, Iahko ie r.azumiti ako i ne oo"".rali, ono progonstvo.

240

rde smatrali sudbene. i vlasti: oni ih nitko ne r, po ko1'em atu upravo i . Senat nije

r 1883. onio Bonaa bi i grof e i sve koji ;one6 svoje :em; svaka :publikanci ici morajrr na ne snr.i i c a mk r a j ? koje traje ovano ? no poradi i progone kojim se le porsto. ke ili ne:e drZave. Ludovikpriestolja iralja. lnost vlaSTUDIJA ZA SPOMENIK ANTI STAREEVICU ( Antun A.ugustiniicl

A Napoleon III. progone6 Orleance oslanjao se takojer na milione Franc6'za, koji su ga izabr,ali i vlast mu dali, pa je kocl njega i osvete moslo biti. Ako grof Chambord dojde na priestolje, on je osvjedoEen, da ga je Bog uEinio vladarem, pa po tom osvjedoEenju on 6e raditi naprama svakomu Francezu onaktlo kako bude sam mislio da je pravo i da Bogu za svoje Eine moZe raEun dati. Tko je dana6nju republiku uveo? Narod francezki, koji po zakonu sam, ob6enitim glasovanjem, ima odluEivati o vladavini i o svojemrr naielniku, nije u tom ni jednomu ni upitan, a kamoli cla je svoj sud izrekao, kano cla je njegova volja izvrEena. Bio Elan clinastije, bio drugi drZavljanin, svakoga treba po redovitu zakonu petlepsati, ako zakon pogazi. To zahtieva i pravica i sre6a,i isti obstanah druZtva. ZaSto dakle republikanci progone samo Elanove dinastija, prem ovi nisu ni5ta sakrivili? Zato, jer se boje, da bi ti Elanovi mogli postati predsjednici republike, pa kralji ili cari. Ali nitko, ni EIan dinastije, ne moZe postati naEelnikom Francezke proti volji naroda. Ako dakle narod nije za one Elanove, njih se nitko ne mari bojati. Je li narod za nie ili za njih kojega, onda poStenu Frarrcezu ne ostaje drugo nego ili izseliti se ili iskreno pokoriti se volji naroda. Boje li se republikancio da 6e Elanovi dinastija i neEista sredstva rabiti, da 6e po narodu splttkariti i mutiti? Ali tako su republihanr:i svoju republiku stvorili ter ju dri'e. Zaito dakle ne bi bilo dopuS6eno Bourbonu ili Bonaparteu Eto je dopuS6eno svim drugim? Pa gdje je dokazano, da Orleanac ili Bonaparte ho6e a da drugi, ponosan, svojeglav, ne 6e, postav predsjednikom republike. uEiniti se vladarem? Nije li republika, kako i monarkija, samo forma vladanja, a nije li glavn,a stvar svake vladavine - sloboda i blagostanje naroda? Jesu li Boulboni i Bonapartei, kao drugi nekoji, primili narod slobodan i prosvietljen, zemlju cvatu6u, pa jesu li narod hrporr.-'barbara, z6hrlju dolinorn suza uiinili; da li se i od njih svi zlotvori lagati i krivo prisizati uEe? Bourboni su iz razlidnih i rogobornih Zivalja jednu veliku drZavu, jedan velik i prosvietljen narod sloZili' Za toga je i trpilo i propadalo pojedinaca, takojer sjajnih; ali cjelokupna dom.ovina, ukupan narod samo dobiSe.

241

A Bonapartei su Francezku jednom od izudjenja obranili, h clvaput ju iz nizka stanja na Eelo drEavi uzvisili, Sto su iob""i iodi samo za Francezku udinili dana.nji republ'ranci, hoji progone o"t Elanove ple?nena, bez kojih ne ima poviesti Europe k"o, lrjekor."? "irr" svaki narod, u vrieme srabo6e iri pokvarenja, tih boresti ocl kojih njih nijedan nije osiguran, uzdr'ava se vi.e svojom pro.los6u .ego sadanjoS6u. Rimsko carstvo? cielo vrieme svojega obstanka, desetke vjekova, iivilo je iz poviesti, iz ugleda, iz uspomene _ iz zalihe, koju bijade republika hod ku6e i vani ostavila. Tursko carstvo ve6 tre6i viek Zive samo iz veridanstva, sto ga je prva5njih vjekova steklo. zivot mu je tim veliianstvom zadojen, tako i'ilav' cra bi tezko koja europejska clrZava prezivira budi samo dvie godine, kakovih desetak zadnjih preZivi Turska. r Francezku, za ove'republihe, i kod hu6e i kod crrugih narorla, a stekla za Bourbona i Bonapartea. et bucle zauzeti svoje mjesto medju nevaljanoga Zivlja. A mora ili osloDa 5to, i druga plemena izvan onih clinastija, i drugih ljudi .rsim _ onih dinastidkih Elanova mogu za 'omovinu zasluga ste6i. pa, kako druge ne progone clok nisu r..ioi, o"go im pruzaju priliku da narorlu sluZe, tako za5to ne rade i s Elanovi iinastija? da je rodjen od stanovitih roclitelja. nije. Republikanci mogu driati za urbone ili Bonaparte; nu oni ne bi ru rodjeni Bourboni ili Bonapartei. S u i a k, 14. oiujka lBgS

Sva uru po v negog.i

Bez niikoga valja prr cieniti.

Drul beru veli lumbarati razumniji

Dakl drZavljan ljeni za r movinul tjera iz r

Ina rala, pa j tako prol Nun zakonu, i tu radi u

Fran, Zivost bar kova su r niEkoj ste

Svaki samo nak kov koralr ni na naie

Jer se onaj priedlog senata nije' sabor'ici zastupnika Einio dosta sramotan, i jer se sramotnijemu ne bija5e nadati, vlada je morara hajku proti dinastijaim bar za das u svoje sake primiti. ona ju je po svoju za sada uti5ala.Kako? Medju v.jniikimi .astnici sruZiie tri orreanca. Dva su ih g. 1820.-r. vojevala proti Njema.koi, jedan ih je u tom ratu zasluzio i dobio red poEastne legije, tre6i, premrad, ne mogase u onom ratu udioniifvrv.ti.

Taj j, kraljestva, davina do

Nijedr a kamo da uzorni Eas

Vojvo g. Gr6.vy, z

242

,branili, h dvaput rq budi samo za nekrive dlanove ve? bolesti od kojih pro5lo56u nego lesetke vjekova, ihe, koju bija5e nstva, 5to ga je n zadojen, tako rudi samo dvie drugih narod:r, a i Bonapartea. e mjesto medju I mora ili oslogih ijudi .)sim te6i. Pa, kako iku da narorlu rvitih rociitelja. rogu driati za ; nu oni ne bi ili Bonapartei.

svaki taj mui, u izvr.ivanju vojnidkoga zvanla hoded samo jednu uru po vru6ini ili po ruznu vremenu? vide je za domovinu trpio i stradao ndgo g. Gr6vy sa svimi svojimi drugovi. Bez dvojbe, mor4i je domovini sruziti i koristiti takoj6r izvan vojniEkoga staleza, one su zasluge iesto uspjeEnije; ari nijeclnu zasrugu ne a onu, u kojoj se Zivot trtvuje, uviek treba dostojno :r1t]l,.n""rt"ati, crenrtr.

f naSao se u francezkoj vojski Eovjek, koji oskvrnju3.eime gene. rala, pa je sva tri ona orleanca iz sluzbe odpustio. I vojska"je francezka tako propala, da je to dopustila. Nu mozd'a 6e nam tko re6i, da smo u strasti, jer da vlacra radi po zakonu, i jer da se i vojska mora pokoravati zakonom i oblastim. vrada tu radi upravo proti oEitu zakonu.

rjka IB83 ka iinio dosta morala hajku ie po svoju za r ih g. 1870.-I. o i dobio red rdioni6tvovati.

Nij8dan onaj Orleanac, poracli bilo hoje one mane, nije ni tuZen, a kamo da bi obsucljenbio; paEe sva tri su priznana kao najEestitiji, kao uzorni Eastnici. Vojvodu Aumala, generala, imenovao je sam predsjednik republike, g' Gr6vy, za glavnoga nadzornika vojske; vojvodu cha"t."s, puhovnilcao

243

i vojvodu Alengona, satnika, vojniiko je povjerenidtvo, nakon prorrazivanja, predloiilo i preporudilo za promaknu6e. Takvi su to dastnici. oni su li5eni svojih vojniEkih dasri samo zato, jer su rocljeni Bourboni. Pa, kako je ovaj put zakon pogaZen proti njim poradi plemena, tako sutra on moze proti drugim pogazen biti poracli njihovih plemena, il vjera, ili politiEkih nazora, i t. cI. Gclje samovolja oEit zakon gazi, tu nitko nije sigur,an. Udes onih Orleanaca ti6e se ciele vojske francezke, i jer javne oblasti ne mare za prava ni za dast vojske, mi suclimo, cla bi bar sama olla morala na te svetinje bditi. AIi, sude6 po dosadanjern njezinu ponadanju, dini se kao da je i ona kakova je republiha. To budi dosta o groznih pojavljenjih. Sad evo jednoga, koje smatramo poslje'dicom onih. Na 14. p. mj. predalo je trgovaca i obrtnika francezkih predsjedniku republike predstavku. lz nje vaclimo: >Nestalnost ministarstvi, s kojq trpimo, odbija se i na gospodarstveno stanje domovine, vani nad se izvoz umanjuje, na5a izvanjska i naselbena radnja oslabljuje se? ter inostranstvo, koriste6 se rastu6imi zahtjevi na5ih radnika i neslogom naSom, malo po rnalo grabi obrte, koji dosada na6a svojina i naS ponos bijahu. Kod ku6e nam, lrosli se steZu i pouzdanje propada. Duboko nakloni republikanskim ureclbam, rni zrrarno takojer, da njih razvijanje i trajanje vezana su na cvatenje trgova6ko, obrtniEko, poljocljelsko i finaneijalno domovine. To cvatenje palo bi u pogibelj, ako bi Francezka opazila, da krizam nije kraja, i ako bi sabor nastavio baviti se neplodnimi i strastvenimi prepirkami, a odgadjao bi djelotvorne reforme, koje narod neuztrpljivo izdekiva. Do5lo je vrieme, da se javne oblasti sloZe, da sastave i da drZe ministarstvo trajno, koje cla uspije u odluEenju, da 6.erepubliku braniti proti svim nasiljem, dolazila ova s koje mu drago strane.( eitamo, da je i radnika i poljodjelaca clalo predstavke, g. Gr6vyju; ali ne znamo? je li to istina, i ako jest, rre zrrafi).o) Ito stoji u tih preclstar-kah.Nu closta nam je i ona, koju napomenusmo. Mi onu predstavku smatramo najznamenitijim, najzamaEnijim dogacljajem odkako clanraSnja republika stoji. Trgovci i obrtnici, glavni noviari, odluduju6i razrecl druZtva francezkoga, nakloni su republiki, ali uz uvjete, koji su posve u redu: da ona osigura slobodu, r,ecl,blagostanje naroda.

Rut izpuniti, sliedi za Iz ve6 pre makar c Ludovik

ela

sjednik stoji od Gambet 'Be

se je na ito ugra Ur i vladi, jer do j

Da ostavili, oni ne r raztjerar

AI
zauzeli

i

cezka ile

Kac 6e njem okrutnik republik

vica i 6r

Ar
naprama slugi nat

6emo se

neduZnil, koje nje

Sam

dok ga c

244

L protraiastnici. ni Bourllemena, llemena, Ies onih mate za la na te dajei rje smarbrtnika rspodaranjska i rstu6imi i obrte, nakloni i trajai finanda kriitrastve. rod neda drie braniti )r6vyju; h predjim dorni no'rliki, ali , blago-

Republika je sjajno dokazala, da ona ne moZe ni jedan onaj uvjet izpuniti; bar da clo clanas nije njih ni jeclan izpunila. Odtuda po sebi sljedi zakljuEakz za volju sre6e naroda neka republika propadne. Iz one predstavke mi ditamo ne samo da je Francezka republike ve6 presita? nego da Francezka zahtieva monarkiju, malcar diktaturu, makar despociju. Mi sudimo, da bi ona makar u vladavini, kakova bija6e Ludovika XIV., premnogo dobila? prem do onakove ne moZe do6i. elanovi predstavke, kako i drugi svatko, doista znadu, da pred. sjednik republike ne moile stvoriti ni driati trajnu vladu, budu6 ona ne stoji od njega, nego od sabora. A sabor je i najvidjenijega svojeg,amud4 Gambettu, za nekolika tjedna iz vlade protjerao. Bez upu56ati se u osobita razmatranja, svatko moie znati, Eerrru se je nadati od sabora, u lcojemu svatko glecla samo gdje 6e kako li 6e Sto ugrabiti, kako Ii 6e strmoglaviti sv,akoga, koji Eto vriedi. U onoj predstavki najsveEanije izraieno je nepovjerenje i saboru, i vladi, i na6elniku drEave,i vladavini. U njoj, Etono rieE, govori ulica, jer do javnih oblasti niSta ne drii. Da bi j,avni oblastnici bili ikakovi otaibenici, oni bi svoja mjesta ostavili, pa bi narod pozvali, ne'ka odlu6i o svojem udesu. Bez dvojbe, oni nO 6e to uEiniti, nego 6e svoje liepo djelo nastaviti, clok ne burlu raztjerani. A bude li se, kako treba, naskoro na6i muZ odludan, koji 6e se zauzeri za stvar naroda? Mi to ne zrrarno, nego smo sigurni, da ga Francezka Leljno izgleda, i da 6e uz njega svi bolji Francezi veselo pristati. Kada na to dojde, a do6i mora danas ili sutra, jer to pita i pravica i 6ovje6anstvo, kada na to dojde, pa bude krvi i progonstva, tada 6e njem,a6ke, slavosrbske, i srodne im novine bjesniti na despota, na okrutnika, koji 6e vriednim republikancem i u najgorem sludaju samo republikanaca mjerom mjeriti. A mi koji smo proti svakomu nasilju i progonstva a za pravicu naprama svakomu, mi 6emo se nad onimi prizori iskreno veseliti, jer 6emo se njimi uEvrstiti u osvjeclodenju, da svatko mora po svojpj zaslugi nadaren biti, i cla nitko nikako ne moZe sagrie5iti proti onim, koji neduZnike progone. Samo tim nadinom moZe narod francezki opet zaazeti ono miesto, koje njemu_ pita sloboda i sre6a Eovjedanstva, i koje on je zauzimao dok ga danaSnji izrocli ne izdaclo5ei porugom ne udinile.

245

osebnim ni kraj, i mogu pravog h, koje a, kada da sve rju, ako isene u svega iu kako :i, nego t, proti rgnemo.

SASTANAK

BEEKIH

DJAKA
28. oZujka lBB3.

S u 5 a k,

tseEkih djaka ocllu.ilo drzati sastanak, na kojernu cla prosrave trspomenu preminuv5ega glasbenika Vagnera. Javna oblast dopusti im. Na sastanak croSlo i uEiterja sa s'etriiliSta, i dranova rajsrata, medju ovimi glasoviti g. Siinerer. Na sastanku svicljelo se javnomu po'jereniku da zaltrani drZati go*'ore' kon dto se s tribune 6ulo neugodnih riedi. e""a.j"arrit sastanka izjavi druZtvu, da onaj povjere''r zabra'juje go\rore. Nato nastade graja, ter g. Siinerer skodi na tribunu. viSe puta iuro se s tribune iodobravaro se u druztvu, cla car Nje. maEke ima postati carem i Austrije, i sliEnih zdtavica. Rav.atelj sveud'i.ta ukorio je cijake, tliern're te demonstracije, i sve je djake opomenuo, na tabri sveuEili.ta, neka se .uvaju sri.nih izgrecla'Na to dja.ka crruztva BeEa, njih dvadeset, odgovori.e ravnaterju u spisu, * kojemu mi 'e narazirno ni iskru austrijan.ti'e, ni iskru dinastiikoga duha. On im na to odgovori_ sada u.itelji vocre aisciplinarni postupak proti djakom; a sud po. stupa proti g. Siineteru poradi ,-",rrri" jav'oga mira. Njega su njegovi clrugovi rajsrata preclali suclu. Takova sludaja mi se ne sjecamo u bivsih talijanskih drZavah: on je kao povlastica Austrije, cruarizrnom ojaEene, i zajeclnicom s NjemaEkom osigurane. Razgleclajmo tu sablazan. rravo razpustiti sastanak, ako ovaj 6,en, a ne ima pravo rie6 clavat ni ripada samu predsjeclniku sastanka. Pravi zastupnik javne oblasti mora znati, cla mlacli lju,i, u pi6u, mogu Sareno govoriti, desto kako ne misre. Tu se ho6e razbora: on

25r

mora znar\ je li bolje da dojde do sablazni, ili ja bolje ovu neugodnu rieE ne iuti, onu na dobro, tre6u na Jalu tumaditi
Samo ako takovo postupanje ne koristi, treba sastanak razpustiti. to bo je manje zlo nego dopustiti javnu sablazan. povjerenili nije udinio ovo ni ono, nego je smutnju poticao, i nije se osviestio ni oncla, liada ga je predsjeclnik polugi i mrZnji izloljo.

Jer ne sart l.)orote, nego or1 na njoj bio proti liatla nru se Je ol bio reZko pogrie

Nekoji kazu, da je g. Siinerer kad5to denjen. Tako ohiino liukarci gorrore o ljudih, kojih se boje, a ne mogu im closko6iti. Nu alio je o' Senjen, na njegove riedi ne bi se marilo mnogo paziti, ter ga sud. riao Senjenika, ne moie obsuditi. Da bude sastanak razpus6encroli se crao na izjave, za hoje nil'e dozvolu iskao ni dobio, sablazan ne bi se mogla dogoditi, iri u najgorern sluiaju bila bi ostala zakopana u dvorani sastanka.

Kad je r.ec pred porotu, gclje razlagat, dokaZiva tirne dobiti? Svat

Nekoji svjetu, n e p r e d b e d k o mp to je doista Beiar tsed Zeli pod Njem

A ova*o, evo stanja stvari: javna oblast, kroz svojega zastup.ihazametnula je smutnju; obruzila se je; pustila je, cla.".ulrl"ru' razviia i do kraja razvije, pa nakon toga postupa radi, i da st'ar dojtle u veliku javnost.

Ako vlacla pos se Fto je gore po r-lada traZila i nad stvar povjeriti, da j proglasi Ii ga . lrna porote, koja m Ve6ina zastup izruEiv g. Siinerera rna5i ljube blagoclat dobivati dok pocl n sarrra,mi bi raclo zna diti sjedinjenje njem njernaEko.

Nu nami je ovd tiEkim strankam, ak iskreno kazati svoje srguran za svoju oseb nika nitko i pod ni5tt

'

Mi sudimo, da bi g. Stinerera, tuZe'a poradi veleizclaje, rnoral,r krivirn proglasiti svaka porota, kojoj je do zako,a i clo Austrije, a rtra ga poradi smetanja javna mira ne moZe obs*diti porota. koja isto clrzi
do sebe.

Jer, svaka vlacla gleclati cla ukloni za njemu dati navesti ne sl'ojim nadinom, kao Ako taria sabor I tako i clrugi, i deseti, i svakomm; koji su izr.u

252

leugodnu azpustiti, je uiinio cla, liacla kukavci ko je on sud. kao koje nije najgo1'em rieii bio stvar od jer jerta e vjeruje, Lstupnilia. rn razvija r u veliku veuiili5ta javu svih tiji, a za NjemaEko rradi toge ostupati i tukao. one, koji [jemaEku; or-i ne bi je poclloZi e, morals :rije, a tle r iSto drii

Jer ne sarno cla je tuie' poradi rnale'kosti, koja nije vriedna ilorote, nego on u tom pogleclu nije kriv. on bo je na tribunu i5ao i na njoj bio proti volji povjerenika, na kojega te stvari ne spadaju, pa lracla rnu se Je ovaj protivio bez svakoga prava, mi ne znamo) bi li onaj bio teiko pogrieiio" kacl bi mu bio vrata pokazao. Kad je ve6 toliko pogrje'saka u6injeno, je li vriedno stvar tjerari pred porotu, gclje se g. siinerer doista ne 6e braniti, nego 6e svoju stvar razlagat, dokaZivat, utvrditi, pa tirne iz zla uEiniti jo5 gore. - Tko bude time dobiti? Svatko, Eamo ne Austrija-Magjarija. Nekoji svjetuju vladi, neka tu parbu vocli precl kojom drugom, samo ne pred beEkom porotom. Ako je komu do obstanka neoclvisneAustrije, to je doista Beianom. Dakle tim svjetom daje se razumjeti, da i isti tseEZeli pocl'Njema6ku. posluSa taj savj6,t, bio g. Siinerer obsudjen, ne bio, ne z,,a po Austriju. Jer ako bude ohsudjen, re6i 6e se, da je naSla najgoru porotu, Lojoj je samoj mogla svoju zlu da je tuZenilc ve6 un,aprieclbio obsudjen. Proglasi li ga porota nekrivim, rc6i 6e se, da u svoj Austriji ne ima porote, koja mari za Austriju. za njezine javne obrasti i njih ugled. ve6ina zastupniEke sabornice rajsrata okrunila je to liepo djero izruEiv g. siinerera, svojega druga, sudbenoj vlasti. Ako vriedni autonornaii ljube blagodati, koje su njihovi narodi dobili od Ausrrije, i budu ilr dobivati dok pocl njom budu, Ler za obstanak nje m,are vi6e neg ona sama, mi bi raclo znati, kojim pravom, kojom li snagom misle oni zapriediti sjedinjenje njemaEkih pokrajina, ako se za nj zauz..,u one i carstvo njemaEko. Nu nami je ovdje samo do naEela, koje mora biti sveto svim politiikim strankam, ako to ime zasluzuju. Zastupnik naroda ne moze iskreno kazati svoje mnienje o javnih posrih, ako nije proti svakomu siguran za svoju osebu. Dakle, dok traja njegovo javno zvanje,, u zastupnika nitko i pod ni5to ne smi dirati. .ner,svaka vlada moze imati strasti, koje ako ju obuzmu, ona moz,: gledati da ukloni zastupnika, koji joj nije po 6udi. ona moZe proti njemu dati navesti ne samo politidkih nego i drugih izgred.a, moie ga, svojim naEinom, kao dati u iinu uhvatiti. Ako tada sabor pristane uz vladu, onaj je zastupnik uklonjen, pa tako i clrugi, i deseti, i svaki - dto se clogoclijednomu, moZe se dogoditi svakornu; koji su izrudili jednoga, s EaE6une mogu clrugoga uzkratiti. Ako vlada se -xto je gore vlatla traZila i stvar povjeriti,

253

Time sabor gubi ugled i upliv, drZi tro -qe,da zastupnici ne smidu ni istinu proti vladi govoriti. A gdje je takova vjera u saboru, tu hi najboljd bilo, da ga nije, jer s njime bi nestalo samo obsjene, koja narodu viSe Skodi neg ikoja ozbiljnost. Time se ne zaklanjaju krivci. Zastupstvo traja samo nekolihe godine, dok ono mine, krivca po zakonu pred sud: kroz to vrieme 6in ne zastari: ako krivac umre, umrao bi i izruden sudu; ako ho6e, ima vremena ?a ute6i ovako i onaho; ako utede, neka mu vlad.a zai,eli sre6an put. neka mu veselo dade putni trodak i, ako treba, uzdrZavanje vani. On bo bjeZanjem dokaZuje, da se 6uti krivcem, a to kod drugih premnogo vriedi; on, ako nije vanredan muZ i znatna irnetka, vani ne moZe Skoditi koliko kod hu6e makar u zatvoru. U ob6e, rnahar svi utekli, manje je nego da sabor izgubi vriednost u javnu mnienju. Medju na5e slabo6e ne spaclaprevelika ljubav Niernaca. Nu ovaj put ustavovjerci su se ponili kako valja, i zasluZuju Stovanje. Autonoma5i pako pokazaie sve praktiEnosti: kao ljudi, koji ne znadu svoje zvanje ili za nj ne mare. Kako moZe stajati kako li napredovati zernlja, u kojoj su takove javne oblasti, takova saborslia ve6ina, i vlacla ko3'a se na nju oslanja? Sto dobra moZe uiiniti ve6ina, koja i najsvetije naielo gazi?

G. Taafe u alter opemu. U skih izvora, a r iz istih izvora r

Pripovieda jedan ih govora put jedan pogo ovdje: bilo u Ar >P. L.o je . velikodudno je : politiku. Sada jr

Zato, ,jer jt Austriju, a oyo Magjari paze na

Ali tko je br Nije Ii iudno, d trebaju desi od on duZan?

U zemlji, u ili itko uEiniti, d ve6inu, bila kako za ne re6i pravr

Ali >P. L.< odito kazati, nCg a skrajna manjinr kostruSio se kolil

On daje razu u naielu, ne gam

254

e smidr! r. tu bi Le. lioja gocline: zastari: lena za Lt. neka drugih i.ani ne lrar svi vaj put nomaiii zvanje takor.e slanj a ?

I\AEELO

VEEINE

u Austriji Sro mu a""Soi il"Sjari imaju pravo. ,P. L.< je vikao, i prietio, t ua vidio, cla g. i""f" Oi za nj ne mari, velikoduino je zagovara-o: po nekoji naiin i hvailo politiku. Sada je velikodu5je s.-r"J"" i njegovu ,r*nl;* groZnje se ponavljaju. A za5to? Zato, ,jer je g. Taafe 6"ski ,ubor, pa ho6e da poslavii ""rnorrio

dva a*-* jer ,"u,"nlo*"ulTii"ul;'#,i:"lT*"1:'; sina ," p"oroke, put jecran pogodio,.i bi br; p"";"";*::t#Jr1f1:,.il kad ovdje: bilo 1"Tj-;

j: izis izva;;,il! ;T#:"r,J,,Il :;;l tih o r ;, J*:;*il;:*i**;

:i:f ;ff::'J,l"ti".'

S u S a k, 3. lipnja 18g3. G. Taafe moZl na se uporaviti onu: >Saepepremente Deo, fert Deus p'oti

koji ";"*"1" ,*",,"" Lrovcrn, crpa istin. iz

#l-llii;i"";;

,l:j:"t*"

rvr"g;a'i' '" duditi, ,"-,""avati, it;" oilu cra

:Ttffif;'i

AIi tko je branio g. Taafe', da ve6 davno nije razpustio deski sabor? Nije Ii dudno, da j1 0n to stoprvo s,ada uiinio? za dohitive6inu, .to od

s. Taafea ".#;;";anost,

pravicu,a to nije ri im

il*ll',ff.T"-Tiil"';l:AFffi;;

AIi >P. L.< znadu6..d" u rnanjini, nije zave6inu, pa to ne smi ir oiito kazati, n'go nastoji pojm" ,"*r.ia;. O1 le, bez d,a ,ni, uumanjinu,

;'1""'"::f f:"ffii"ru:,il;'"

U zemlji, u koioj nije ve6ina Slav6, kojim raiunom moze g. Taafe ili itho udiniti, da boi" ii"* i io*o se ho6e osobite "*t", darobije. A

ri p"i""u'is'raafe, pametni, i i ..,"r.i

oiito, i" ;,-;;,; tizam, on pa

On daje razumiti, du ori, a ne broj ima vladati. proti tomu zahtjevu, u nadelu' ne samo ne ima p.igooo"n, L"r. i" ovo nadero sveto, i treba

255

raditi, da rnu se narodi dime ve6ma priblize, a izvesti ga poclpuno rre buclu mogli nikada, kako ni clrugo nikakovo na6elo. Ako makar kakova ve6ina stanovit din smatra za tlobar. a samo jedna oseba za neclobar, ona ve6ina ne bude naravu 6ina promieniti, ter on ostaje ncdobar ako je zbilja takov, pa onaj pojedinac ima pravo" i moralo bi na njegovu biti. Sve'elike misli potidu od pojedinaca, a ve6ina im se bar s podetka protivi. u stvarih zivota upravo se o tom radi: da se odkaZe, gdje je razur.. gdje li nerazum. Drugimi riedmi: u pojedinih sluEajih tko da odludi na kojoj je strani dobro, koristno, pravedno, na kojoj li zlo, dkodljivo, krividno, i t. d.? Svaka bo stranka brani svoje, a rudi protivniki rTazore stajali5ta: i kako jeclni, tako i clrugi kaZu i moZcla vjeruju, tla je kod njih razum, znanje. Kako do6i stvari rra kraj? Tu su samo dva na6i'a: ili na Eake, pa bude pravo imati onaj koji bude najjaEi, ili pristati na ono, za ito se vecina izjavi. Razumieva se, d,a to valja samo u javnih, u ob6enitih stvarih, i cla ve6ina mora biti prava. Tko je sada jaEi, do 6asa rnoZ8 biti slabiji. A i ve6ina, kada stvar bolje promisli i strasti uti5a, moze promieniti nazor, pa sutra prigrliti ono, proti Eemu je danas glasovala. Ako se ide na Sake, napokon mora sarn jecran iovjek ostati -najjadi; ili bucle viSe ljudi, i svi budu jednoga u svemu i bez prigovora slu5ati. Dakle mudrovali i radili ljudi Eto im clrago, oni moraju prigrriti naEelo ve6,ine,za uteci naEelu samovolje. za da ono na6elo u Zivotu ne bude Skodljivo, treba nastojati da broj, da mnozin,a bucle prosvietljena i oplemenjena tako, da moZe pravicu ocl krivice, koristno od skodrjiva, i t. d. razabrati, pa Sto valja, prigrliti. Fo svojoj navadi >P. L.n ne zna Eto govori, kacla nasieca, da javne posle ima razumna manjina, a ne nerazumna ve6ina obna5ati. Jer, bila razumna? bila nerazumna, uviek manjina obna5a one posle, pa se pita samo: tko da postar.lja onu manjinu? Ako se postavlja ona sama, evo nas u samovolji; ako li ju postavljaju drugi, evo nas u naEelu ve6ine. - Je li mo6i mnoZi'u, broj, stegnuti 'a bolju, razumniju kolikd6u, pa ovoj posle povjeriri, za cla se ukloni mnoiina i teZko6,akoja je s njom skopEana? To, je ne samo rno6i, nego Eesto i treba u6initi. odtuda tlolazi cliktatura, od koje u svoje vrieme stoji spas narocla. Ali i to mora mnoZina,

ve6ina udir oblast. neg

Ali )p pravo glasa ve6inu. Osir iza ]\iemaca

Nu prt razum, kadi i t. d.? Ili n I l i . m o Z c l ai o

Ako ovr koji obna5aj i misli, i rac

,p. L.i.

Zali, pa da n dobije, vlast. eehiju; Eto n gospoduju ili svojoj' domov imaju podpun

Mora da , jer udeni ljucli kakovu drZavu Istina, Ma to metafizitko bude to veselje

Bilo Sto rr boji takojer ee i najve6ma boja

256

runo ne a samo niti, ter i pravo? naca, a
j tazulTl"

ve6ina udiniti, jer drugadije ona manjina, onaj diktator, nije zakonita oblast, nego samovoljno posiljenje. AIi >P. L.(, po magjarsku, ho6e da se i u e"t iii kod izbora dacle pravo glasa samo naobraZenijim ljudem, i misli cla bi time Niemci clobili ve6inu. osim MagjaraTsav sviet zna, da eesi ni u naobraZenju ne zaostaju iza Niemaca.

dludi na rodljivo, lajaliSta:
I razum?

,naj koji rieva se, rora biti Ldastvar prigrliti ostati -" lrigovora prigrliti iivotu ne rvietljena Skodljiva, da javne Jer, bila a se pita ostavljaju :egnuti na Ioni mnololazi dik' mnoZina, Mora da ,'P. L.< govori o magjarskoj drZavi u Mjesecu ili u Saturnu, jer uEeni ljudi ne znadu, da su }lagjari na Zemlji utemeljili ili ,urror,rii kakovu drZavu. Istinai llfagjari, i njihovi vrSnjaci u znanju i u po5tenju, znada za to metafiziEko bi6e. Dobro, neka se vesele; ali neka prr", k"Lo d"go bude to veselje trajati. Bilo Sto mu drago, kobyo je pojavljenje, da se magjarska drZave boji tahojer eeha. Mozda bi M"g5a"i najborje uEinili, kacl bi se najprije i najve6ma bojali samih sebe.

257

O JAVI\OJ

UPRAVI
S u 5 a k, 1l' srPnja 1BB3'

za svoje probit Njegovi osebni Tuseonr bitke smatrati i Zeliti da i dr valjano,obnaia Dakle Eto poSteniji, vidi opazi, rnora p, poStenja.

Otrovni cluh, 5to no ga u prvaSnjem nacrtu spomenusmo, obuzme je n' pr' ne samo javne sluZbenike, nego i narod i djake' Ovi, vidiv da dobivaju nedvojben jedan cazot postao predsjeclnikom ukiclnoga suda, clokaz, cla znanje ni clobro ponadanje u javnoj sluZbi nista ne vriedeo pa se primaju sredstvi, koja su njega promaknula' Dok se tako napreduje u Eastih i pla6ah, i red iastne legije dieli - Tako se dolazi u stanje' se za 6inii Skoclljive ob6inam ili pojedincetn. kakovo drugdje vlada: kada se vidi iovjek, koji ima javno odlikovanje, - a kada se vidi pita se: za koji je zloEin taj iovjek dobio praporac? 6ovjek, koji ne ima javno odlikovanje, pita se: kakovo je dobro taj iovjek udinio, da mu nije dalo praporac? U takovih obstojnostih javni sluZbenici moraju izgubiti 6ast i upliv, javni moral mora propadati pa s vremenom i propasti: mora nastati zvjerstvo, kakovo se u svakoj pokvarenoj zemlji pokaZuje' sada mozemo i6i u skrajnost i re6i: uzmimo da su u danaSnjoj Francezkoj najsavr5eniji zakoni 6to ih um i srdce ljudsko mogu smotriti, i cla su svi javni sluZbenici u svakom pogledu najvrstniji i najvrjedniji muZi. Recimo da je tako, Pa Pitajmo: Sto mora u toj zemlji nastati, dok joj je na delu iovjek, koji potrebe ni probitke naroda rre zrra i za nje ne rnari? Odgovor je siguran: u njoj mora nastati ovo isto stanje, koje se ima uz sreclnje zakone i uz svako' vrstne javne sluZbenike. Nasiekosmo, da je zakon orudje, koje moze u miru stajatio i moie se na dobro ili na zlo naroda upotrebljivati. On je o sebi ni5to, prazna rieE, pa bio i najbolji: njegova vriednost stoji ocl uporabe, a ova o'l javnih sluZbenika. Kada postane javnim sluZbenikom, 6ovjek ne prestaje biti Eovjekom' nego priclrZi svoje slabo6e. Odprije, imao je gleclati poitenim naEinom

Ali bitang: bitangi ugodi, c 6e manje bditi najboljoj vjeri Kad mu pr i pokoristi, on r i preotmu mah. Za onim m javnih sluZbenik ne pazi jedan nr gleda za se. Kael ostali ,

. lak5e i sigurnije budu6 ga slied povjerenjem, ja,

Tako u sve Francezkoj. radi o probitcih sastavljaju se dr a naprama drug Ove druZbe na mje'sto najviS nju ili do nje, 1 Jer bitangi r stoji da vade dim pa htio po5teno njegovo mjesto u Bitanga je I najve6i lupeZ njo

258

rpnja 1883. usmo, obuzme v da je n. Pr. aju nedvojben 5ta ne vriede, ne legije dieli, lolazi u stanje, Loodlikovanje' a kada se vidi r je dobro taj iti 6ast i upliv, : mora nastati iuje. iu u danaSnjoj mogu smotriti, i i najvrjedniji :k, koji potrebe siguran: u njoj one i uz svako' stajati, i moie li ni5to, prazna rabe, a ova od e biti dovjekom, Itenim naEinom

za svoje probitke, sada ima raditi takojer o javnih, ob6enitih probitcih. Njegovi osebni probitci mogu do6i u sukob s onimi javnimi, i povratno. Tu se on moZe, i u najboljoj vjeri, prevariti, ter svoje osebne probitke smatrati ob6etritimi. Dakle i on sam mora bditi na svoje slabo6e, i zeliti da i drugi na nje bdiju. samo tako on moze svoju sluzbu valjano obnaSati. Dakle 5to mora sliecliti, kada ministar makar najvrstniji i najpo5teniji, vidi bitangu na priestolju? Ministar, i rrehotice. i bez da opazi, mora popustiti ocl cienjenj a i dtovanja znanja, marljivosti i ja. poStt:n Ali bitanga ima vlast, i nad njim Jc, s togir on ie nastojati. da bitangi ugodi, da ju nasljeduje; i dolc vldi. tla ga Ina ne nadzire" i on 6e manje bditi na svoje slabo6e, pa ric., mrZda i rrehotice, m.ida u najboljoj vjeri lahkoumno posrnuti. Kad mu prva pogrjebka ostane bez zlih posljedica, pa6e nroZda rnu i pokoristi, on 6e se na drugu jo5 lakse dati. Tada slabo6e izsube uzdu i preotmu mah. za onirn ministrom povuku se i drugi, pa naskoro u svernu rielu javnih sluzbenika nestane stegeT zanemari se znanje, marljivost, ir,ritenje, ne pazi jedan na drugoga i nijedan'a javno dobro, pa kako mdze, evaki gleda za se. Kad ostali vide, kako rade javni sluZbenici, i oni ih naslfeduju,tim lah5e i sigurnije, 5to drza da je onakovo postupanje zakonito i dobro, budu6 ga sliede ljudi, koji znadu zakone, ter su odlikovani javnim povjerenjem, javnimi sluZbami. .-

259

r se ravnati svi vi5i javni sluZbenici, Ltisav ostali narorl.

rjati, nevaljali sluZbenici odpuJ6ati, rtjecanje u znanju, u rnarljivosti,- u dohro ._ eto preporocljenja. I(ako

eime se ltoja Danas je sve uclar drZavljanin dobije naudi najpotrebitijr

Srednje i vi5e hoce i sredstva im primiti se njih or.e ili koju najpotrebiti taze? one su nidtetne, on ih se ne rm moraju razpasti, jer uz clobro ne mogu malo ilanova iz narocla lar ima toliko neprijatelja, koliko gova vrieclnost pozna se samo iz , da je vriedno napomenuti i raza potiie i kakovom se pokaZuje pokvarcnosti.

fzr.an Rusije. I .,., vrsrlr udionica po E naobraziti se, za stei svojoj okolici, za ba dobiju ovu ili onu sl Anionih5ne . Je sustar' Skola tako s njihovom strukom : utiti. pa svim ne mogr or se mogli i morali r Izmedju 5000 clja , j,.: ,id" rtolrlo, kad b rrrra clodla 1000 izmec zapeli.

Udiouice su tako . koristnih strari uauii, pohvari, da si cluh oclr Za da uiiolice toj :r

ll.l. r r r . ; e"."9r a b i t i dost osobita 260

se hoce prak

Zbenici" enici, a naroda. Li ljubi : paziti i odpumu.
) l)a -ce stanje ,ui6ati, osti, u Kako i. One sr-oje imati potaji se ne doblo 'arotla roliko no i.z

SKOLSKI

SUS

A\I
18. srpnja lBB3.

S u 5 a k,

eime se lioja raclnja bolje izpla6uje, time se viSe ljudi na nju daje. Danas je sve ud,arilo u ihole. pudke uiionice moraju biti, za da svaki drZavljanin dobije sreclstvo za naoltrazrti se. i po mogu6nosti da se naudi najpotrebitije stvari za Zivot. Srednje i vi5e u6ionice moraju biti poradi znanosti: da ljudi, koji ho6e i sredstva im dopu.6aju, mogu razabrati razli.ne grane znanja i primiti se njih ove ili orae)za koju najvise ljubavi i spJsobnosti 6ute, ili koju najpotrebitijom za Zivot smatraju. Izvan Rusije, Englezke i Turske, danas u 5000 djaha srednjih i viSilr u.ionica po Europi, teZ*o da ih je 5 koji te uiionice poraze za naobraziti se, za ste6i znanje, za 'asradjivati se njime, za koristiti njime svojoj okolici, za baviti se kojom strukom znanosti: svi ostari idu, da dobiju ovu ili onu sluZbu. A ni onih 5 ne moZe u svojih strukah napredovati kako valja, jer je sustav Skola takov, cra su oni obtrpani mnozinom predmeta, koji s njihovom strukom ne stoje u savezu, oni se moraju te sve predmete uditi, pa s'r'imne mogu odoliti, i time zaostaju i u onih pojedinih, u kojih bi se mogli i morali usavrsiti. Izmedju 5000 cljaka na vidih uEionicah mozda ih ni 500 ne bi bilo _ do tuda doprlo, kacl bi setbili izpiti pravedno obdrlavali, a moZda bi ih bila doila 1000 izmedju onih, koji s' u srednjih udionicah kroz izpite zapeli. Uiionice su tako 'reclje'e, da se mladi6 Sto je mogude manje koristnih stvari nau.i, a da se od svakoga posla odbije, cra si zdravrje pokvari, cl,asi cluh oclroni -- da u svakom pogledu okrZljavi. Za da uiionice toj svrhi odgovaraju, nije dosta sustav, koji za tim neso se ho6e prakti.nih uditelja I naielnika im najpraktidnijega. i!e, Nije dosta biti osohita neznarica, nego treba za orra svrhu racliti. Na

I faz-

a Z u je

261

srednjih i na vi5ih Skolah riedki su uEitelji, koje znanjem ne bi mogli desetnici natlomjestiti. I najslabiji pudki u6itelj, ako ga ne pokvare, vrstniji je i vredniji od njih. Ali praktidnost! Ako mladi6 ima 5 uEitelja, on mora znati koliko njih svih 5. Redovito on zna i bolje i vi5e neg svi oni; ali ovomu je svakomu dosta kazati, da on rre zrral da se njegovim odgovorom ne zaclovoljava, pa je mladi6 propao. Nu jer Skola ima mladi6a satrti, bez teZhih razloga uditelji ne upropa56uju ni najslabije cljake, nego ih pu56aju, za d.a se mekSaju, 5to ne bi bilo mogu6e, kad bi djak Skolu ostavio. Tu se mladi6 odmah nauEi, da znanje, marljivost, dobro ponadanje da prava zasluga niSta ne vriedi, nego da sve stoji od samovolje, otl milosti. _- Najslabiji, najgori djak, ako je praktiEan ili je odlidnijih roditelja, prolazi, napreduje, a najbolji moZe propasti. U takovoj Skoli desetak godina, nakon takovih izpita, bore6 se makar uza sva sredstva sa hlpom nauka, koje uditelji najmanje razt:rnej nauka razliEnih, koji se brle zaborave nego nauEe, pravo reku6 zapamte - u takovih okolnostih koliko moZe biti mladi6a. koii se otmu krZljavosti? ih se u 100 uzdrZi 10, i ovi mora da su osobito Evrsta da su u dobru krugu iivili, mora da su od roditelja dobili. oslabljen duh, pokvareno zdravlje, podivljalo srdce. Misliti, razsudjivati nisu se nauEili, nisu tomu ni vremena imali, sve bo im bija5e pamtiti tudje rieEi, Eesto prazne, desto neistinite, nikada kako treba neprosudjene, pa zato koje ne mogu bistar pojam ostaviti. Kad uteku mukam i izpitom 5kola, oni padaju pod nove izpite. I ovdje, osim praktiEnosti, redovito manje zna onaj koji pita, neg onaj kojega pita. Ali izpitatelju dosta je re6i, da nije zadovoljan, pa je izpitanik propao. Tu se ima izlika primit ili ne primit Eovjeka u javnu sluZbu, promaknut ili mimoi6i ga ako je u njoj; drugomuo koji javnu sluZbu ne t,aZi. tu je mo6i dopustit ili ne clopustit da bude svoie vrste naclnevniEarom, t. j. da odvjetnik radio ako mu tko posla dade. I ovaj, ako mu se obrt dozvoli, ostaje pod rnilo56u ili nemilo56u za njegov trad, z,a njegovo znanje, za njegovo vrieme jednomu moZe se dopitati petina ili pet puta koliko .lrugomu, svakomu se moZe, ako se ho6e, namaknuti ili naFkocliti. Mnogo je ako duha i tiela, mora osobito odgojenje A ostalim je

Oblastn govora, kaze su odobreni, onoga ne ima A oblas viSe ili manjr vanje ako ga radnju, za pr knjigu ni iit sustav, svoje Niemci, r sluZbu, dade : - naravski, r njegov udes s Dakle on i rade kako r i mirovinu. Pi udare tako rat izvjetre.

A vide6 d ste6i. Nadini s pravedniku kr niSta, pa se nr

Opet velir nauEen; on ra( zoblje trelnje krivo, clobro i je sva u tom. r

262

mogli
ivare, Recloazatr., rlacli6

uprone bi Lianje e, od rnrJllr, e6 se ,ume, 6, zaotmu

oblast'ik.r' je lahko: o ljudih, koji'isu'a i z p i t u z a c r o v o r j i l i ,n i govora, kaZe bo se i vjeruje, da su nesposobni. - Izmedju onih, koji su odobreni, oblastnici mogu probrati po svojoj volji: za ovoga ima, za onoga ne ima ovaj 6as mjesta ili pripomo6i. - odvjetnici ostaju na uzcli. A oblastnici 'e mare se bojati 'i odobrenih ni zabaienih, svi bo su viSe ili manje satrveni, zaro i prakti6ni, bez osvjedodenja, sramo za uzivanje ako ga je, i za strada'je kad se ne irna za uiivari; za ozbiljn' radnju, za pravo uienje, koja sada nastaju, oni nisu, ne mogu ozbiljnu knjigu ni Eitati, kamo li prouEiti ju, kako crakie cla prouie zarrone, sustav- svoje zvanje? Niemci, uiitelji magjaro'a i slavosrba, kazu: komu Bog claclejav'u sluzbu, dade mu i zna'je za 'ju. Tu se izpovieda, cla javnu sluZbeniku

izvjetre.
!vrsta itelja ;rdce. ve bo ikada aviti. zpite. onaj izpi-

protral,;.trom,

iu'ZeSe [o se

263

da mu je nestal odurilo; pa sada nade materijalnt prijaznija ni pr

IZJAVA LUDOVIKA

OZr-GO\;If

A

Z a g '- eb, 6. svibnja 188-1. U 91. broju ,Sloboden priob6ismo poslanicu g. Frana Folnegovi6a na g. barona Lucloviha OZegovi6a.U poslanici stoje: izjava g. OZegovi6a, pa ocjena i stanovit poziv g. Folnegovi6a. G. OZegovi6 dacle izjavu u beEkoj >Pressi<. On je tu iinom pokazao, da mu je clo tih novina i do njihova ob6instva, do lista i do Eitatelja za nas tudjih. Dakle onoj je poslanici pravo mjesto samo u beEkoj >Pressi<. Da bi g. OZegovi6u, u toj stYari, do hrvatskoga ob6instva stajalo viSe negoli ovomu do njega moZcla stoji,'on bi bio izjavu dao samo ili takojer u kojemu hrvatskomu listu. On nije to udinio. Dakle poslanica, proti volji izjavitelja, ho6e da predmet nametne ob6instvu, kojemu nije namienjen. NaSa je: koliko drugim do hrvatskog ob6instva i flo nas, tolikc nami do drugih. Onim, koji do izjave g. OZegovi6a drZe viSe ili clrugo nego rni drZimo, prosto je nju u doma6ih novinah priob6iti, prosuditi, makar pohvaliti. Ali g. Folnegovi6 ide dalje: on je u svoju poslanicu nekojim naiinom ukljuEio cielu stranku prava, i pozivlje g. OZ6govi6a, neka nastavi razpravljanje. Po onom 5to rekosmo, kod nas, to znamenuje svojemu suclu prevelik zamaUaj clavati, i narivavati se g. OZegovi6u. Pa, kad g. Folnegovi6 pozivlje, izazivlie, moli g. OZegovi6a, a ovaj se ni ne javlja, na mjestu g. Folnegovi6a mi bi drZali, da smo se sami onom poslanicom teZko ponizili ve6 i zaIo, jer smo ijli bez uspjeha racliti. Od 22. travnja do danas pro5lo je priliino vremena. Sto bi mi znali' g. OZegovi6 nije odgovorio g. Folnegovi6u. Na taj odgovor ne moierno duglje Eekati, te'r moramo i naIu o tih stvarih kazati' U onoj izjavi stoji, da je g. baron Ludovik OZegovi6 tlevet godina Zivio u politiEkoj radnji; tla satla ne ima volje kandidirati se za ttr radnju; da mu je tornu volje time ma1je, ito je mislio u drZavnoj svezi s U n g a r i j o m n a 6 i { o v o l j n a j e m s t v a z a b l a g o s t a n j es v o j e u Z e t l o m o v i n e :

Obiino se i stYom, s uZivan godina, sveza je g. OZegovi6,pre hija5e iar, koji , radjala istim pk

Kon Sto je baEkom, pedtan prostranijih ili 1 koliko pojedini odpoEinka. Vara volju, nego mu i u toliko volju.

Sje6amo se istina. U njegov dara, nego triez zaluzetru za dobr stranke Siri5epo vi6a ostade bez odurila.

RieE je, da i kako treba. G. paZljivim nepos te drZavne svez da sveza preties poznao vlade za se pokazalo, da saborenju. On st

Itako, prem jasni razlozi, s l< uZom valjda ne r prsa nosi. Ako I zajemiili materi clodekati, to je z

270

A. bnja IBB4. Folnegovi6a 5. OZegovi6a, ade izjavu u novina i do akle onoj je nstva stajalo dao samo ili le poslanica, kojemu nije lo nas,toliko rgo nego mi uditi, makar ricu nekojim 5ovi6a,neka l znamenuje . OZegovi6u. lvi6a, a ovaj e sami onorn pjeha raditi. r bi mi znali. ne moZemo levet godina rti se za tu iavnoj svezi e domovine:

da mu je nestalo 6ara, dto ga bija5e u toj svezi nasao, i time da mu se odurilo; pa sada da je Evrsto osvjedoEen, da nijedna ungarska vrada po nade materij,alne probitke ni ne govore6 o narodnih _ nB 6e biti prijaznija ui pravednija negoli dosadanje bijahu i nego je clana5nja. obiEno se Ear prima mladosti, pa ga nestaje 6 vremenom, s izku. stvom, s uzivanjem. o toj drzavnoj svezi s ungarijom radiro se vi5e godina, sveza je ve6 i stajala nekoliko godina, i ne sjil6amo se, da je g. OZegovi6? prem punodoban, raclio hudi o njoj budi na njoj. Gdje onda hijaSe iar, koji da ga je obuzeo kon Fto je ona sveza ve6 riepo i obilno radjala istim plodom, kojim i kasnije, kojim i danas radja? Kon 5to je iarom uzhi6en radio devet godina u saborih zagreba6kom, pe.tanskom, mozda i u deregiranom, na porjih ne zna se da li prostranijih ili plodnijih, kon Fto je radio i izradio ako ne viie a ono koliko pojedini njegov drug - moZda je g. ozegovi6 umor,an i treba odpodinka. varao bi se, tko bi to mislio - on nije sustao, nije izgubio volju, nego mu se rladnja odurila, on je za nju izgubio Ear i ukus, i samo u toliko volju. Sje6amo se, kako je on prije nekolfl<o godina nhbrajao groznih istina. u njegovu razlaganju bragodati one sveze n6, opazismo ni maro 6ara, nego trieznu ozbiljnost, a u goyorniku gledasmo .lrr;o podtenu, zaluzetv za dobru stvar. f onda, kako i prije i poslije, iste vlade, iste stranke Siri5e po na5oj dornovini isti blagosrov; i onaj-poku5aj g. ozego. vi6a ostade bez koristi; nu itako on je ostao u iaru, radnja mu se'nije odurila. RieE je, da se Eovjek uii do smrti i jo5 da se ne nau6i sve, Sto i kaho treba. G. je ozegovi6 rr tom sre6niji: kon Eto je devet godina bio pazljivim neposrednim svj6dokom i marljivim radnikom na bragodatih te drZavne r'veze) on je prije smrti izgubio 6ar pa dobio osvjedodenje, da sveza pretiesno veZe. On se podoiio i preobrazio sluEajem, on je poznao vlade zagrebaEku i pe5tansku vrieme u lanjskih smutnja, kadno se pokazalo, da bi tegnulo do6i do pralctiina polag"rrla raEuna i o saborenju. On se osviestio za onih smutnja, o" k"o, oj". " Itako, prem on kaZe i zna, za'to mu se vedja politika, nami nisu jasni razlozi, s kojih da mu se omrazila. on bo im, oise domovina; pod uzom valjda ne razumieva nebesku; varjda ne ni onu, koju svatko izpod prsa nosi. Ako Magjari nisu toj njegovoj uzoj domovini namaknuri ni zajemdili materijalno blagostanje, i ako ga ni u budu6e nije od njih doiekati, to je zbilja neugodno onim, koji su ga od njih izgieclali.

271

, AIi on mol'e la bar poneEto pregoriti, ako stoji, da su Magjari qno uEinili njegovoj uzkoj, ili najuZoj, ili Eirokoj, ili siroj, i-li najSiroj, dahle nekojoj domovini. Mi mislimoo da'se moZe utje5iti onaj, koji ne ima novaca u jednomu, ariina ih u drugom Zepu. Nu teZko.onomu, tko ih treba, a,ne ima u nijednom Zepu ni clrugdje. Ovako, je' i s domovinarni. Dakle lahko je g. OZegovi6lru tom pogledu: ako mu propada jedna, ostaje mu druga domovina, koja, 1vate1b4r ne propada na odigled kako ona. Dakle on ne bi morao toliko vikati na M4^gjareni na njihove vlade. Samo oqi, u koje mi spadarno, oni, koji irrtaju 4a zemlji samo jednu rlomovinu, s,amo oni moraju odsudjivati svakOga, tko u tu svetinju dira. Misli li g. O{egovi6, da Magjari ni njihove vlade ne uEiniSe i ne zajemfiSe materijalno blagostanje nijednoj njegovoj domovini, onda zbilja to nije dobro ni liepon Ali muZ pravedau, lcakov je doista on' tr-r bi ragledao, da li one druZbe ne znadoSe,ili ne mogoSe,iii ne htjedoJe onomu oEekivanju zadovoljiti. Za doznati ovo, mi suclimo, da ne treba ni dana devet, a kamo devet goclina. Da bi krivnja bila u neznanju ili u nemo6i, na mjestu g. OZegovi6a drqgi bi Magjare i njihove vlade pokuEali poduEiti i poduprieti, i s rirn poslom bili bi,u dan gotovi. Ako li zlo dolazi od njihove volje, onda bi drugi gledali te krivce ukloniti, protjerati, rnedjutim bi irn se .po mogu6nosti protivili; kvarili bi im opaka djel,a, a poel 4i5to ne |i sami umaknuli, pustiv kriycem prosto polje i proste ruker, ,Na taj'naiin o.Zimali i ciedili mi tu toEku iziave kako'nam drago, iz nje ne znamo viSe nego bez nie, za5to se g. OZegovi6u od jesenas ne raEi u sa|ore. Razlozi, koje on tomu navadja, stajali su devet $odina, kako stoje i desete. Ve6 davno se govorkalci, da je g. baron Ludovik OZeeovi6 prosio za Zupaniju, i da mu je proSnjh odbijena. Sada je ono govorkanje doSlo i u javnost, ter se pridaje, -{a jil on tu izjavu izdao, jer da nije mogao Zupanom postatil Bila ne bila ta- viest istinita? ona u na5 sud ni malo ne upliva. Mi vi5e gledamo na djelb, he$o na razloge s kojih ono biva, ter se ovdje drZimo izjave. Nu kad bi ta viest bila istinita, iz nie bi sliedilo, da je g. baronu Ludoviku ozegovi6u s Magjari i s njihovimi vladami jo5 gore negoli bijaEe patriarki Jakovu sa Labanom. Jakov bo ie za sluZbu od sedam godina dobio bar Liju, pa je za Rakel jo5 sedam godina sluZio; a g. baronu Ludoviku OZegovi6u za sluZbu ocl clevet godina ne dado5e ni Zupaniju, a kamo Ii vladu.

JoS stoj morao kand pire na5u au i da se on ni; zastupana, jr pol smatrati Ovo 6e

Kad g. nagnati da tvrdnju, po clozlogrdilo" okolnosti na Ali ako brane6u dan promieniti, r sabor ici, pa Kako m u kojoj se z narod pla6a deno zakons on, da se to clevet godina osnove pitaju Ne zna javne sluZbe Kada bi je novije On nuje drugo n zasukanici tv ni u autonon Sto misli volji sluZi m kad ih je dt godina nije r Tho prir s njome skop uzeti ju. Po

272

agJarrqno iroj, dahle ji ne ima ru, tko ih movinarni. adajedne, gled kako ove vlade. mo jednu .inju dira. ini5e i ne ini, onda ;ta on, tu , htjedo5e mo devet g. Oiegorduprieti, rve volje, bi irr se ito ne bi m drago, rgenas ne godina, L 6 prosio rje doSlo e mogao ni malo no biva, baronu rli bijaSe r godina haronu upaniju,

zastupana' jer da ona treba radikarne reforme, za cra se uzmogne i na pol smatrati strankom sposobnom za vladu. Ovo 6emo protresti drugi put. Z a g r eb, 7. svibnja 1884.

273

se bitnimi, svoje ako ih ostave ili bijahu.

iioci je, pai korienje pr.einaE njihovimi ternelj u liorienu promie
Nt'sli li g. OZegovi6, tla tlotidri ljudi zlo racle zato, jer ih Nlagjai.i

Na mjest' g. barona Lutlovika oZegovica, cl.rgi, ako rre bi o str.anlii prava govorio s hapom ' r'ki i na koljenih, cloista bi go'orio clrugaEije. On izpoviecla, tla je rlevet goclina sluZio vlarli >koja, ljegove su rieii, podupire clalnje razpaclanje a moZcla i poclpunu propast moje clomor-i'e<; on bi toj vladi mozcla i tlanas sluzio, cla se ne bude jesenas nemiri pokazalo; on sada stopryo kaze ono, Jto su i cljeca steliliil<a ve6 dav'o znala, kaZivala i sliedila. Stranka prava nije, u tom poglecl', 'i hip basara. Da bucle, tko. vrstan postati njezinim ilanom, zabasao, za osviestiti se on ne bi bio t'ebao ni tlana clevet. ona, protive6 se razloZno to j clrzavno j svezi i prije neg je ova uveclena, nije pokazala neprcseznu rnuclrost, lrego samo sebiinost; da priliEno pozna ljude i stvari; da ju ne vode strasti ne6iste ni enjusna i da ljubi clobro ob6etrito Hrvata i Magjara. Drugu polovirru

Ali rnoZda se je koji clrugi obu da treba na nj na Hrvatom, bolje g< zamjeri, 5to mu r Njcmu nekak njega. Nu kad mr je dobro za domo za vlatlu, i vlacla poslije njega? Ak ostavio takovu str su stranhe i vlade dobro.

I(rS6anstvo i na neumrlost duir suclnji clan. Tu su stvo i rnufti muha

Dol< hri6ani i cla izvan njihove , biSkupi sposobniz: mogu bi5kupa za n ruoie muftijstvo, n biti onim, tho je I

izvan

iara

g. OZegovi6a, mi

raclostno kaiemo,

cla je ova stranka

i u

Po raie'mu naiinu miiljenja, razlika ruerlj' lriljkami potir:e iz koriena tako, cla bi n. pr. hrast prestao biti hrasto'r, katl hi nru lior.ie' postao nchrastovinr. A politiilie, vjerozalionsjre, i I.. J. stranlie razl,riuiu
')n,t

Meclju pr.ogra veca je razlika i mcdstvorn. Itaho I n i j e s p o s o b n az a v postala sposobnom bi stranlie nestalo

Doh mi clrZim obstojc6i sustavni

ioiijrri I'rrhrii
I il og()

s e b i t n i m i , s v o j c v r s t e I ' o l j e n i t i n r i t e Z n j a u r i i l a i e l i . S t o i [ s l i e t l c - "t e 1 ako ih osta\re ili u kolienu prorniene? one prestaju biti strankani Jroje bijahu. je, pade treba 6istit, obrezivati, upravljati biljl,cr ari rlio i.r taj ih uniiiuje. j s tlp'avo je talio i sa stra'iia.ri" njihovinri tcr'elji.,,\ g. oZegovic haZe, r[a bi se stranka prava i'rala u Jiorienu promicniti, za rnoicra postati napol sposobnom za vlad'. ifoci lio'icnje p'ei'aEi, AIi rnoZcla se g. ozegovi6 joi nije otresao nehadanjega iara, iii ga je koji tlrugi obuzeo, rnoZtla rnisli, da steliliiki liorien moze ostati. aii da treba na nj nayrnuti ili 'aciepiti biljk', koje plod neliorrru, samo 'e Hrvatom, bolje gocli. Nli se ne bi Eudili tornu ukusu: ali .eka ,arn rlL. zamjeri" 5to mu ne bi htjeli zaclovoljiti. Njcrn.'ekalio preve6 stoji clo vlatle, svakalio viie,ego rjtij tlo njega. N' katl m* je ona tolilio blazenstvo, zadto se 'e upita: Italior,o je dobro za tlomovinu kroz devet goclina urinio i on, i stranlia spos.,6le za vlallu, i vlacla racle6 po svojoj sposobnosti, i ova tlva tiela prije i poslije njega? Ako m' je sposobrrost stranke za vladu dosta, zaito jc ostavio takovu stranku, za;to Ii se tuzi na vladu? A mi ne znarno, ierrru su stranke i vlade, i ne damo se ' nje, ako onc ne promii' obderito dobro. slaZu se u v j e r i n a j e d n o g a B o g a . na naclarja i na peclepse u buclucern iivotu, i na s u d n j i d a n . T u s u v e l i k a , b i t n a n a d e l a . V a l i d a biikupi poznarlu ll'56anstvo i mufti muhameclovStinu. na neumrlost duie, i biSkupi clrZe, cla izvan nlihove, a muharne{ovci i r11f ri vjere ne ima spasa, tlotle, svalio tliete uvidja. niti su biSkupi sposobni za muftijstvo, ni mufti za biiliupstvo. niti mr.ftar1et]or ci mogu biikupa za muftiju, ni kricani muftiju za biikupa lzeti, liti l,i-(lnp ruoie rnuftijstvo, ni rnufti biiliupstvo primiti: alio li prirni, ol Dr.cstaie biti onim, tko je bio. tla izva'njihove Medju programom strarrlie prava pa r'eclj' oLrstoie6irn susta'onr vcca je razlil<a i protimba nego 'reclju kricanstvorn pa medju rnuhametlstvorn. Itako g. oZegovi6 l<aZe kao novicu. cla ova stranlia rllrnas nijc sposobna za vlaclu. A, valjcla u iarn, kaZe, cla bi ona moztla naPol postala sposobnom za vladu, karl bi sc iz lioriena promienila, t. j. l<arl Dok liti6ani I(r5canstvo i rnuharneclovitina

risrrilr ' o s t a Jl :rrJeIu o lj l i l r 'ag ja,'i o. J{'r' go\-i(i, n ovr. ,o o\ | tranlii r al i j e . riei i. lomoemili
Lta Ifll o

r tlio. ri bio 'ezi i -ca nlo rJ llslr a
o\lltU

ldilo . lioi i
)glllil.

rkalio r i rr
fI! g il, lIonil

i a ti j i . z ltor)l'l Cll

bi stranke nestalo, Dok mi drZimo, da vlacle imaju rarliti za dobro na'ocla. i ria se uz obstojedisustay ni5ta clobra za Hrvatsliu ne moze uEiniti ni racliti
zt)
a)-

r i'rrirr

kako bi mi mogli vladu primiti? A .ok bi nam Magjari mogli vladu povjeriti?

se ,rie

o'oga sustava, kako

Mi i Magjari 'rogli bi se, u tom pogledu, sloZiti, kact bi se radilo, da se ovaj sustav ukine i nadomjesti drugim, koji ,dgovara programu stranke prava' Mozda ne bucle na to do6i. Dakle stvari buclu sliediti dana5nji teEai, dok ne propadne i sustav, joS i neito, i jo5 'etko. A Hrvatska bude ostati i napredovati. Time kazasmo, dto drZimo do izjave g. barona I-udovika ozegovi6a. G. Folnegovi6 priznaje joj veriku vaznost. Da bi o' taj sud stezao na svoju osebu, kako mi na5 na nasu stezemo, ili da bi ga p.ot"roo samo na one, koji su ga mozda na to ovlastili, mi o toj stvari ne bi ni ried pro. govorili' Po naSemu mnienju, ona ne sarno nije str-anaiko pitanje, nego je malenkost bez svake znamenitosti, a u svemu, Sto se 'rograma ne tiEe, svaki 6lan ima sloboclne ruke i sloboclan sud. Ali g. Folnegovic kai,e, t)a kako on pozclra'lja, ta*o i svaki 6lan stranke prava mora sa zadovorjstvom pozclraviti onu muzevnu rierl g' oiegovi6a, pa polaze6 s ovoga predpoloZen ja izraztje nazore, s kojimi se mi kako ni s onirni o izjavi nei,slaZemo. To 6emo razroi,itiZ a g r eb, B. svibnja l8g4. Dok g' baron Ludovik ozegovi6 izpovieda, da o'ima vi.e domovina, a mi imamo samo iednu; dok on priznaje, cla Hrvatska i'ra autonomiju i automnu vladu, a mi to ne uvicljamo; dok je njernu vlada svrhom, a nami samo sredstvomq trok on stranrri prava prigovara nesposobrrostza vladu, a mi u toj nesposobnosti trazimo i narazi*o i nadu .,rj"t o i nadu domovine -- dotle on ne samo nije se razstao ocl nagodbeni' stranka Hrvatske, nego on se nagodbe clrZi kako i najZed6i l\fagjar, magjaron, slavosrb. svi ovi kaZu is*reno i jasno isto Bto on kaZe u stvari i magleno. hazu: da sve zemlje od Adriatika do Karpata sa.injavaju samo pravu, skupnu, i to magjarsku domovirrrr, o. p;. Hrvatska, fd-"", Erdelj ili koji komad Ungarije, da nije " van uZa clomovina, sarno zaviiaj. i to onih, koji su u nje,mu ili iz njega. oni oni haZu, da Hrvatska u trih granah ima svoje neodvis'o zakonotvorstvo i u tih granah svoju odgovornu vladu, tlakle da ima autonomiju i autonomnu vladu, koje od nje stoje, i koje oclgovaraju njezinu pravu, njezinim potrebam, njezinim probitkom.

Oni kaZ sustav zakon povjere.

Dakle g. t r a Z e 6 ,n a i a o Sto ovaj niti I ili kojim clru manje clrZi sv pojedinca, ili

I(ako bi r ne samo misli bi stajala nika >Neodviir kacla im se sv su to uiinili p vjetar, po obii

A stehli5i pokazali bi se vosrba; mogli I to doclijalo, ili lja i bez razbo drugadije raditi koristi pocl olu hoja ocl oluje p

Da bude g. ne bucle izdao prava pa na nj, stranke, bili bi 1 drZimo vi5e neg porudivali, prizr

Do osvjedo ako se clobiju. I tiike stranke pr MuZ nauki, proilosti i sadan drugu, u istih ok grli ono, proti it

DrZar.nik m, doiio, da su clrug

276

i. kako radilo, )gralnu sliediti tko. A govica.
zAo lla lno na

Oni haZu, da za cloii u hrvatsliu r.latlu, treba priznati ollstojeii sustav zalionitim, i cla po njernu imaju vlaclati oni, kojim lVagj:rli r-laclu povJere. Dakle g, Folnegovid, u svojoj plcmenitosti i u ljubavi tlo6r.e stvari t r a L ' e ( ,n a i a o i e u i z j a v i i ' s a c l a n j e m a v n u j ponaianju g. ozego'i6a o'o. 5t. ovai niti kaZe niti misli. Na Zelj' 'i najsvetiju nije se zanasati. Ti*r. ili kojirn drugim putenr varati se u suclu, slaboria ;", t o;n se viie iii manje drzi svakoga 6ovjeka, i sre6a ako se poslje.ica bludnje sreie 'a pojedinca,ili na broj ljudi Eto je mogu6e manji. I(ak. bi stajala stranka prava, t"J ri svalii .jezin ilan u toj sr'a.i ne samo mislio nego i morao misliti r<a*o r.isli g. Forrr"gorrii?o.a'e bi stajala nilialto. >I\eoclvi5njaci<, koji Po svojoj 'avacli prizn:rvaju i za6acuj' ito i lrarla im se svicli, zabacili su svoju'nagodbu i sve ito iz nje sliedi. oni su to ndi'ili prije neg je g' oZegovi6 izjavu .ao. 0ni, .r.2"6 ." znlti za vjetar. po obiiaju vrtoglavaju viiu6 na svoje rljelo. A stekli5i bi se pokazali" ako je, mogu6e, jo5 _ iutlniiirni: pokazali bi se .rugovi g. oZegorri6a, isLrenih Magjara, rnagiaro.a i sla"osrba; mogli bi se naganjati s Magjari i njihovimi or"dr^i; karr rri ir. to dodiialo, ili bi se u natli pr"r.".iri, nrogli bi vii<ati 'a nje bez temelja i bez razbora, di o:ri i one uz nagocl'u moraj', i"rto .1" Ii rnog,,r d r u g a i i i e r a c l i t i : s t c k lli g i b i n a l i i i l i l j ' d e m , i koji bi r" b", potrebe i bez l < o r i s t ip o r l o l u i u d a l i n a r n o r e , p a ii korili rnornare pora.i pogibelji. koja ocl oluje prieti i njima, i -or.".o-. i broclu. Da b'de g' oZegovic izpustio onu stavk' o st'anrri praya, rraliar. cra 'e bude iz.ao izjalu, a,a bucle sveiano'otrpisao prograr'stra'r,e prava pa na niernu se liandidirao. rni ga ne bi p.iznavali ila'o'r o'e stranhe, bili bi pr.ti njegovu izrror', i 1o; rirr-,epokazali bi, da do njega tlrzimo'i.e'eg o'i, lioji'i za nj g r a s o v a r il i b i g a l i a o s t e h r i i a ' r e poruiivali. pliznavali. Do osvjetloienjii, tlo nadelii teZlio se dolazi. i jri teZe ostavljaju se. rvnimi posli, redovito proude poli_ stupe, ili se tlarlu da novu osnuju. ra Zivota, druZtvena poloZaja, mui : skaEe lahko iz jeclne skrajnosti n ras ono, demu se,juder klaniao. ne prornieniti na6ela, clok se osvieaclnija dobru ob6enitu. Zo 1r.or.,,lit

:i pro. . nego
rna oe

i ilan ,r rietl s kol.

l8+.
oYtlla,

omiju om. a ost za natln lanka jalon,

lleno. Samo atska, ,viEaj.

konoomrJu
rl'aVU.

277

i odluiiti to, ho6e se vremena. A da li je tko zbilja s kojega toga razloga ostavio jednu pa priljubio tlrugu stranku, on mola to razloZit i utvrditi EvrS6irri dokazi negoli su programi, rieEi, kojim je njesto i ciena samo onrlje, gdje se nc moZe racliti. Takojer slabo6a moZe uEiniti, da Eovjek u teZkih okolnostih zabaci svoje pa prigrli protivno na6elo. Dok je nesre6a snaSla I(arla X., legitimisti pristade uz Orleanca; dok ovaj pobjegnuo, orleanovaca postacle republikanci; kad se carstvo uvelo, republikanaca postade carevci; kad carstvo propalo, careyaca postade republikanci. I(acl se Talija sjedinila, ljudi koji su bili i radili proti sjedinjenju, hvale6 sjeclinjenje naclkrili i Garibaldija. Tako bija5e i moZe bivati svagdje. Bez dvojbe, ima ljudi, koji mogu i takovim napastim dohrvati. Ali ne valja o junadtvu suditi izvan pogibelji. Zato nitko ne moZe re'6i, cla bi sigurno odolio takovim nezgodam. Dok svatko moZe u takovu nedosljednost pasti, nitko ne smi takve nedosljednike poradi nje odsudjivati. Ali oni, koji su bore6 se za nadvladavie nadelo stalni bili, ne smidu nove pristalce primati u narudaj, ni smatrati sebi jednake? nego moraju 6ekati, dolc oni na novoj stazi,zaslugaza stvar ne steku. - U javnih odnt,Sajih Hrvatske nije nastala nikakova promjena. Kako bi se dakle, ovaj 6as, g. OZegovi6 izna5ao kao l<antlitlat stranke prava? IJ najboljem sluEaju kao politiEki pri:bjeg, kakovu se ni jedna stranka ne mari veseliti, budu6 i nju moZe ostaviti, hako je ostavio prvu; on bi se iznaiao kao Eovjek, kojega vode hiri, a s ovimi pametni ne raEunaju. G. Folnegovi6 pozivlje g. OZegovi6a, neka iziavi, kakove bi sc korjenite reforme imaleauvesti u program stranke prava, za da ona po' stane sposobnom za vlaclu, i kade, da tirn pozivom Zeli postignuti 6iij6e' nje politidkih pojma. Na prvi diel poziva kazasmo naSu govoreE o iziavi g. OZegovi6a; ovdje nam ostaje razlolili, da, i zaito, mi ili ne bi takov poziv upravili na nikoga, ili doista na nikoga tko je iz'r'an na5e stranke. Mi sudimo, da podev od Eovjeka, koji ima nekakov pojam o politiikih strankah i vladah i zna 6to govori, pa do najsvjestnijega vjedtaka n tih strukah, nitko na onaj poziv ne moZe u stvari odgovoriti van ovo: nikada i nikako stranka prava ne moZe svoj program sloZiti tako, tla postane sposobnom za vlaclu obstoje6ega sustava, kako niliacla i nikako stranka monarki6na, republikanska, liberalna, konservativna, i t. d. nc moie urediti svoj progrirt:'. za cla postane sposobnom za vlatlu protivne :tranke ili niezina sustava.

Upravo tlrugaEije, ili liina ili razli jedni ili clru zahtjevom, I n a s t a l aj e j e

Dok tog po svojemu blikansku, ni republike.

Kako da ski. I(ada ir izjavi za pop cluju6e stran ho6e, da mo ova prima u1

Tako bi' kako se des dvojbeno sa mislimo o til potluEi. A ka qrama, preur clriali, da je

I(r'56ani ljaju i krSea i postupanje tivnika, i od obstoji a sam

Ali, n. p no, nelia mu nuo, bio bi c kao n. pr. kr ovaj koji pod na, i o lieku I(ako vj, ocjenjivati sv nekako ovlai n a d l e Z n a .G r i

278

toga razloga

,zit i ut,r"diri
i ciena samo nostih zabaci rrla X., legi,'acapOStade carevci; kad ija sjedinila, ie nadkrili i ohrvati. Ali e re6i, da bi n nedosljedrdjivati. Ali smidu nove moraju 6elvnih odnol<anditlar kakovu se ti, kako ie a s ovimi ove bi sc Ia ona potruti di56ee6,o izjavi e bi takov ie stranke. rm o polia vjedtaka
LV a n o v o : tako, cla L i nikako it.d.nc protivne

nastala je jedna.

ke, Fto nekoji ljucli ho6e clrugo, ili li drugim naiinom, i t. cl. ne5to razkoji su u tom njihovi protivnici. Ako toEke u kojih se razstaju? prilagode )ni su se sjedinili, iz dviju stranaka

Dok toga nije, svaka stranka moze sposobna biti za vradu samo 'o svojemu programu. Nikada monarrcista nije vrstan za vradu repu_ ni povratno' Ako je vrstan, onaj se odrekao monarkije, ovaj iIH:||; Kako da*le biva, da se stranke mienjaju u vradah? sasvim narav.enu; ili se doma6e javno mnienje ob6.eza odno5aje koje vlatla go.1ro_ re zna) a njezina protivnica kaZe cla

ovaprimaupravu izvadjanje i 1"o,,i1,';*,:T""$;:*1j[j""#ut,

,

rdami, hoje zasluZuju ta imena. Jer.

a. postupanja, mi bi clrZali, da je to posao samo naHih drugova i nas, i nikoga drugoga. KrS6ani razpravljaju i tudje vjere. MoZda ovih vjernici razpravIjaju i kr56anstvo. I politiEke .i""rrk", i pojedinci pretresuju programe i postupanje svojih protivnika. To je pravo. pametan u6i se od proi tivnika, i od neprijatelja: ako orrj Loji-oou pokaZe manu ili pogrje.ku, koja obstoji a sama stranka nije ju ,paril", ju popravlja, uklanja. AIi, n. pr. monar:kista, koji bi liepo prosio republilcanca, ili povrat_ programa i nadin kojime bi ih uki-

po A kad se tru6i. bi .radiro,'"uff;;Ut::r:,il,JJ"J1;:i"Jil ;l'j grama, preuredi nadin, red, sredstvao mjeru i i.

"j:lffi HilT:u'J; ,iJ [ ]J ::

6anskih duZnostih, o griehih kr5i,ana, i o lieku proti gr.iehom; ili povratno. I(ako vierozakonsko tierro, tako i poriti.ka stranka moze slu.at i ocjenjivati svadije nazote, nu ne smi pozivati svoje protiv'irre, cla se 'ekako ovla56eni upli6u njezine po.l", ,r stvari u kojirr je o.a samil .u 'atllezna' Grie.e6 'roti tomu na.eru stranka bi pokazala, cla u sebi ne

LH;t*1TiThti"*# [';;

279

rma snage za zivot' u tom poglecru, stranka je prava medju svimi naj. zdravija i najjaEa. Ostaje nam i<azati na5e rnnienje o 6ii6enju politidkih pojrna. Z a g r elt, 9. svibnja lBB4. Tezko bi se naSao poijski gospodar, koji bi zemljiite svom srarg o m o b r a r . l j i v a o ,p a h i s e stoproo nuku" devet g.dina tr.ucra sluiajno opazio' rra otl zEmlji.ta ni od obradjivanja, kakova su, ne moZe biti koristi nego samo i*ode. A'o bi ." t"k,r" i 'aia,, t"zko .tu bi ga poljodjelci prosili, ne bi Ii ih pocrudio u p . r j o c l j e l s t v u .A s r e . n j i p o r j o c r j e r a c . dok bi poznao teZaj i tlo, pa ,rno3.o ,rr"g.,, moida ne bi na onom zemlji5tu ni rnotikom zakopao; uko li bi pokuJao, brzo bi se opametio. DrZavnik, koji pozna sustav. i ljucle koji ga izvadjaju, sigurni. zakljuduje 'a poslie.ice 'ego p o r j o c l j e l a cn a r u n o z e r n l j i s t a . ovdje bo je vi.e i te,ih sluiaja, i1o se rr" orogo preclvicljeti, obiii ni ukloniti ako nastanu' I)alile, h,rnu, haliove ri poritiilie pojme ,tu ri.J g baron Lutlovik ozegovid? eranouoor .trurLe prava, rrorjenite promjene 'jihov:r programa! ;to je prije neg se glavni progr.anr r njemu sadriane, u Zivot uvacljaju. ciela stranka.

kom mr nepriepo prije, i r javnih o

I

Kad, pojedina

mnienja iina za n ne mari i na svoju :

O6itc biti na di stranku. I baviti se, stvarih zar koji razpri tiinoj stra

Svaki stranka dc konaEno n ne zna bo

burkani", ,_,rtrr1","il;r; rat) za ocloliti sili strasti i sebiinih probitaka, u crrza'i mora biti nekoja stalna, neprieporna vlast. Ta vrast bucli, nepomiian vjeini vlaclar, koji. neodvisan ocl stranarra i od njihovih strasti, moZe biti ne'ristran, ugledan, jak: vidljiva proviclnost. D.ugi' onir.i puti,- clojclu do zakljuirra, da za u*lo'iti se pogibeljim, kojirn nepomidan vlaclar ,rroz" ,ruro.l izrai,ti, za dignuti clostojanst'o drzavljanina, za potaknuti *oristno ,r",1".ur.1" i za osigurati javne slo. bode' svakomu vrieclnu sinu domovirr" -o"u biti otvoren put i na najviSeclostojanstvo; la narocl c sam a ne'des inra ' o s t a v l j a t i n a j v i d e g az a s t u p n i k a n a r o d a ; i c l ao v a j mora imati vlast samo za kratko vrieme, za,a ne osnuje svoju druZbu, protivnu javnim probithom. I(alio tko dolazi do onoga Lol"gu zakljuika i prisvaja ga za javan iivot, on mu postaje naEelom, p*g:."oro_ temeljnim, glavnim, ^or-ienitirn; a lju.i. Itoii se pocr tom Lolo* zastavom riupe" zovu se srriin_

motrec i stanj:.:":1"s" ;X':L]ilffu': 6urr :.i:,"T1":;l: nekoji tbjdu clo zaklju.ka, _,,",o.Ii' da za ukloniri

Do zal jer je cloka gaiije, oni

Za iznd koji jedno program, za m6. Dok tk< bez osvjedo noj ne moZe odludio, on j

Kako? l kako pita na drugi, koji s svrhom. Razl stvo ir&=ajup

Sto je pr ljem rjeiava s svrhu drZave

280

naJ'

korn monarkiinom ili republikanskom. Gdje je ona lioja 'ladavina neprreporna' tu su stranke liberalna i konservativna: jeclni ho6e vide, ili prije, i t. cl., clrugi manje, ili kasnije, i t. cl., promjena, prpravaha ri javnih odno5ajih. Kada je koja stranka u vlasti, svaka joj je zak'nsha osnova \r'stonr pojedina programa. Tu se diste pojmi, tu se kresu protivna i protuslo'na mnienja razlidnih dlanova iste stranke: pa se napokon :raliljudi. lto .r,eijna za najbolje ili za najprikladnije najde. stranha, koja nije u vrasti, ne mari i ne moZe razvijati svoje pojedine programe, nego pobija, gleda na svoju izpraviti programe protivnice, i nastoji do6i u vlast. oEito, bez cla moZda i sanja o pojecrinih programih, svatko mora biti na distu sa korjenitim programom prije nego se zavzme za koju stranku. Ljudi, koji ne mare, za javne posle, i ne 6e ili ne mogu njirni baviti se, ne moraju potanko znati programe ni stranhe, nego sc u tih stvarih zanadaju na muid! u koje imaju povjerenje. Ari kakov bi bio muZ, koji razpravlja javne posle, a i u snu ne bi znao kazati, za5to je rr dotiinoj stranki, ili bi dopustio da to ne zna koji drug njegov? Svaki 6lan moZe imati svoje mnienje o pojedin., p"og"u*,r; ali rlok stranlra dotiian program ne pretrese, ne saslu5 razliEna a rnnie'ja, i konaino ne zakljuEi, nitko ne moze s onim programom na iiist. l:iti, ne zna bo u Eemu 6e se ve6ina sloZiti. Do zakljuEka mora biti svakakovih mni6nja. To je p'rrerra i sre6a. jer je clokazom, da ljudi neodvisno misle, cla imaju s.roiih nazora. I)rugaiije, oni ne bi bili strankom, nego krdom pred gonEinom. za izna6,i, za prosuditi, za uvidjeti, za prisvojiti uzrorre i razroge, hoji jetlno naEelo preporuduju a drugo odsucljuju, za prihvatiti tako' program, za stupiti u koju stranku, ho6e se razmi5ljanja, iiSi:enja pojrna' poL tko nije s tim poslom gotov, on nije za nikakovu stra'ri*, o', bez osvjedoienja, mora basati, u prigocli mienjati stranke, i njoj nijednoj ne moze ocl prave koristi biti. A kad je onaj trucl svlaclani ,:oyj,:li se odluiio, on je sa glavnim programom na Eistu, i glecla cla ga izvede. Kako? Tu ne ima potanha odgovora, nego u ob6e: razmiiljaniem, Itako pita narava stvari, kaho dopu56aju okornosti, l<ako s' radiri i racle drugi, koji su bili ili jesu u ovakovu stanju pa isli ili itlu za istorn svrhom. Razlidni odno5aji pitaju razlidna sredstva, koja zna'.st i izkustvo imaju pruZili, odluEna volja uporabiti. sto je program stranke pra'a? Da narod hrvatski sa svojim kraljerrr rjeEava sve svoje javne posle. Darrre ustavna monarkija. Za gravnu svrhu tl'Zave uzirnlje se: sre6a clrZavljana. Jeclni misle tu svrhu postig-

sll a:ajno , biti r po' jelac.
zelfl-

o.
lrll I

je bo i ako n Luihove
)gra nl

djaju. roslih. ovine, omaci Lekoja , koji. uglereljirn, trrstro re sioa naJga zaza da jar an liol jest r'nn-

281

I

j,

I

Oniur ljudr odbila; drugi se svojih; detvrti, : ne bude konsule nju, itako kaiu, ue bi imala tih im, drZe ih za s kako bi stranka ili nije ili one 1 kom raditi za st

Tih ljudi ra surle, preclvicljaj posljedica mora r

3e smrtno ranjena divljaci nisu sloi je razdora. yladir i vlaclu, i sustav hoce; tako i neo stekli5i krivi, da L

Sest vladinih, za u steklide, kadr udiniie zlo i kriv rrajpravednije. Iz r tr-ideset i sedam p stekli5 naliesi na n u nidernune popu clevetcleset stod ili za sto forinta.

Pa i medju se jetlan nosi bielu, d iarenn lioiulju: ov kasno ligat, tre6i, I lrredugo ne spar.ai bilo, svatko bi ves neotesanimi, prosta Takovih je ra bili bi najnesre6nij a moZda bi rnudali dogocljajem, koji mr

282

luo-

rogu biti r.O ,star'.
ernr-l alt a. rorla

I I

I Oi'A

rbliI t;"

reba pr i ilJe

r-ati radi rju rlJu. lnolza rza 'inilgorloIazl n i ti . r t oj i rde.

i

-qll

ir rir ati
IKO

o.irn ljudern p'i(lrlrzuje se hrpa trrugirr: jetrnomu je r-ratra .eito otlbiia; th-ugi se boji pcdepse, je Pr.crnaro riv: treiri je izasra' k ier ,ir svojih; detvrti, ne mogav drugdje ni5ta clobiti, nada ," bu. preturi doli 'e bu.e konsulat prazan? i t. d. ovi, 'i u stra'ki pl.a\.a, rri s'osobni za 'ju, itako haZu, cla su njezini Elanovi, ili da bi u ,rj' stupili, kacl ona rrt: 'i inrala tih i tih pogrjeEaka, rroje izbrajaju. N"r.oji stra'he vjeruju im, ir,e ih za svoje drugove, primaju ih razkriljenih .rrr', ili rnudruju, lia*o bi strarha mogla clo6i clo toga dobitka, ukloniv pog_rjeike, koji' ili nije ili one pametnu i r.rictlnu ne mogu biti ni najmanjom zallre_ liom racliti za stvar. Tih ljudi razgovore i 'icsti srulatir euri, vidjeri, ditari, oni z;r1i1a[s, :ru(lc,predvicljaju, odluEuju sve. Al<o u ltoju stranl.r rio-j4e nov,o *clo, posljeclicamora se o6utiti i u amerikanskoj politiki, izstupi Ii" strarrkr J es m r t n o r a n j e n a , a k o n e u b i j e n a . u v l a c l i n o j s t r a n i r i i r n e ' e z ' r r . v o i j n i r r ; divljaci nisu slozni; meclju neodvi5'jaci irna rogobornih; rrod stekliia j e r a z t l o r a .\ / l a t l i n i b i p r i s t u p i l i li stel,liiem, liari bi ovi poiirrlriralir,je, i vlacl', i sustav; ovo bi udiniri i clivrjaci, kacr bi stei,riili hrjeli ir. oni hocc; taho i'eoclvisnjaci, i kacl ," r." b r n a . c r a rs v o j o j r , r a r l i . s a r ' i s u i stekliii hrivi, da k njirna s.r.ine pristupc. I(ako ro? s c s t v l a d i n i h , ' c t t r i v l j a k ai t . i ' e o c l v i i ' i a r r a upravo bijahu'a puru za u stekliSe,kadno jecla' ovih sirovo kaza, cra vlaria i ,r1,,ri,,siuzbenir< uiiniSe zlo i krivo, cla kaZe pristojno, rla uriirriie rr.rjborje i ' a j p r a v e d n i j e . I z o n i-namjestor a n a L " . . r " i h triju st b i j a B e' a s t e k r i i r t o ' i r , i t l s ' a m u t . i d e s e t i s e d a m p o c l p i s a ,o s t a ] i t j r a n o v i dckaie da.. potlPii'. iiail'o se stcklii,altesi.a rnrtlre rieii r.odoljuba. T i s u l j u c l i t a k o r u , : . r o t u o r : .c,l . i u'iirr'tr re pop'i6aju. oni niti hi rel.ri z a s l o g u , r i a j c . t l e s e tr ) ' t a t l e 3 e t tle-vetdeset stodesr:t,niti bi uzeti r[evetrleset, ili rri clali storlcset fori'ta za sto forinta. Pa i mediu se su razroZni: jetan raclje jicre rtrasr-uvrr., irrugi rri'je; jr:rla''osi lriel', cl.rgi ia.e.u, t r e 6 i s i . s a s . r r o r n r r s i . g i ^ s a r rr , i e l n , - . a c r ia.err* I'oi'ljrr: 'r'aj r cli, da treba ra^o ligat i rano ustajati" drugi cla k a s n ol i g a t , t r e 6 i , p r o t i o b i r n o n i m , k a Z e d a j e : v e i e r l r - r os a n i o a h o - q e , 1 i . e t l ' g ol l r l - q p : l \ r ia a l < o, s e. a t l i . l c a r l as e ' e s p a \ r a .D a t i l r s t r a h r _ r tra e , b i r hilo' svatko bi veselo bio stckriie'r. AIi o r - a k o . t i < c d a r l r u g u , ; es t i m i neotesanimi, prostaElcimi, hiesnimi liurli? l'alio'ih je razpr.r-. i r.iesti sr',rl.i,ran. Razp.'v'rui.i i'icstrrici bili bi najnesre6niji,kad ih ne bi mogli priohciri k*rnu lk<; ih slrria, a rnoida hi rnuEali kad nitko ne bi za n j r l n a r . i o .I \ j i m a i e s r _ a l c aj c s t r dogodjajem, koji moZe izvesti propast, L;r. prer-rat u r:tra'rii. rr l-fr.r,atoon -oJ

u svenlu sunianorn sustayu. Nekoji vjer.uju to s.!e. drZe do onih ljudi i do njihova mudrovanja, o ovorn moZria i razmi5ljaju, p a n a m j e s t r , p r e z i r a l i liulcavce, uznemiruju sebe i druge, ttale6, bolest u zdravu tielu.

skoj, na zemlji, paie

NIi smo uvjereni, l<aho i g. Folnegovi6, cla je on u najboljoj vjer.i i u najbolju svrhu napisao onu poslanicu i cla je, po naiem suclu,posrn'' u najsvetijoj uzhi6enosti, protegnuv svoje mnienje na sve ilanove stra'ke. ilIi, takojer ilan stranke prava, razrolisrno, zaito smo pror.i onomu mnienju. Ako imamo krivo, na5a krivnja steZe se rra nas, ne spada na stranku. I(azasmo, da se veselimo razliinosti nazola cloh ih stranka ne sredi; nll ne veselimo se da itko, bez znanja, bez upute, bez punomor6i,govori u nade ime, gdje mi sami moZemo govoriti iii muEati" Jer je g. Folnego'i6 u ,Slobodi< izazvao g. ozegovi6a tako da ne moZemo biti dielnici izaziva ni razlogA iz kojih je potekao, i jer. ne ljubimo neplodno prepiranje, - mi napisasrno naie opazke o izja'i i o poslanici, i iehasmo da ih priobcirn'o poslije oclgovora g. OZegovi6a.pa t i m e d a s n a i e s t r a . n ez a k l j u E i m o t o r a z p r a v l j a n j e .

Fn-ainji clo5enov zal hr56anslti na r ativci, bivdi

Kod zac bijaSe;cla6e znatnu ve6inr orl nekolika 1 Konserve bijaSepromie se kri6anski r stoji svoju djt moZe biti svje ljeh po zakon najde odkazan zaclojen kr56ar bezvjerska dko

Nakon iz1 voza u sabom ne bijahu nazo glasova proti 2

\''e6 na 3l zakonu time, c ljev tlvor i po sr-oju clemonst

Na Z. rujni n e m o g o 5 et o g ralci se ni tirn r

284

s\ e. u JaJ '
-l-^. Irlr:t

\ Je!'r :l1u{)
10 \'e

)ro[1 .ne
( rl-l

USTA\iNOS'tr,
Z a gt eh , 25. studenoga i { J l J. f F r i - a i n j a , l i b e r a l a c a .s a b o r s k a v e 6 i n a r v i a c l aB e l g i j e n a i i r i i e i uve_ cloie no' zakon za niEe Errole.po tom zakonu izkrjuden je iz ovih ikora hriia'slii nank, i samo svjeto''jaci rnogu u njih biti uiitcrji. I(onset.r ativci. bir,di u mar

l:ez c:ati.
I lle

'ne io
,Pd

Moru .ru im je o'a dala 'eor.riino zrlatnu vc6i'u, koia ili na ovoj ili na protir.noj st.ari znaclij,irrle r,*rn' Jrjti orl neltoiika glasa. Konservativci u ve6ini u saboru sroziSesvoju vradu, i pr.vi inr posa' bija5epromieniti taj zakon. orri p.o*i"rrise reEene clvie toike, taho cla se kr.ianski nauk mo'a pretlavati; nu da rocriteljem, koji hoce, prosto stoji svoju diecu ocr 'a'rra oprostiti, i da u,iteljer. _toga u nizih ir<olah moZe biti svjetov'jak iri duhovnik, .r*o ako je tomu zvanj' 'sposob_ ljeir po zakon.' i arro nije sudbenom osu'orn iri.lloi"rr. At; ." ' r'jesru najcleodkaza' broj ro.itelja, koji kaZu, tra je koji predmet zadojenkricanst'om i 'redavanja cra oni t. ne <ie,to.l" ," irna 'ez.r-jetno 'oserlna, bezvjerska ikola u mjestu uvesti. Nako' izpravlja'ji i razpravlja nja, za taj je zako' 'a 30. Iioro\oza u sabomici zastupnilia gturo..,r"to 0 ilanova, proti B o.iih i.9,,lr_a ne bija'u 'azoina' Na r0' rolnu p.inrl;"' ;" taj zarton u senat' sa [0 glasor-a prot.i 25. 1''ec na 3r. kolovoza naiini.e ribdralci demo'straciju p'oti torn* zakonu time' tla ie 40--50'000 dusa i..Lr" pretl sarrornice, prerl liralje' tlvor i po gratru. Konservativ"i ui"a"s" rnir.no i javise, rra 6e o'i sr-oju rlemonstraciju za zakon izvesti u burlu6u nedjelju. Na 7' r''jna 'ailo se kojih 90.000 duia na clemo'straciji. Liberarci nt-'rnogoie to gredati, 'ego 'avariSe na mirne rjude. BijaSe i i<rvi. I-.ibc_ ralci se ni tirn ne za'o'r'oljiie, nego *ruiio poglavarstvo o.'rar.i rrraljr.r

K z jih, o,ia,r' "illll,T,frT,ff '[:il ;:il::1,1'j,."", :il t,v' Lijaie; tla ie oni taj zakon "."a ca p.o*i"r-1iti.

285

odbor, koji ga prosijaie, neka ne posvct.i taj zakon. Ii.r.alj odgovori li.lto dolilcuje razlrmnu i poitenu vlaclaru, i posveti zakon, koji izvrJenjern stupa u Zivot.

godira prot. gladuju u sr Belgiji: o zr rzrazio. Tu j

A, med br.ani ocl oni se prikaZe p. i,en za rla o plopao usup( sjednik ga pr .lvojbena, zal

pokorava i n: AIi koji ne moZe nego <lvie sabornic Ako se njih rl ontla moZe za narod glasuje, MoZda 6e ako ukupnost ustav, i sa,bor Talio se 6 stvar stoji dru pitanje, cla li b

Vladar zn; zna dto ho6e ve poreza stoji pra

Nije li sabo v.e6inom zakons istina, kacl bi s pojedini zakon. zastupala bi vec da. Dok izbornic bi se njih mnogi

Osim toga r slojeve nego na osobito na ruku stati samo Lr zem pametne primiti r

286

l. r,,
e ltt

l r( ' -

g o t l i l r al t t o L r . s t r j u i g ' a t l e z a l i " i ''ovi,ah i, sastarcilr,i sa'r, se ])r.oglaiuju . saboru. u njoj ne moze nastati nepr.ilika irairor-lr 'itrisrrro rr neg dojc[e pred sabor., jur. se rrar.oti

i. 1r
ljrl

ie.
ssrna Svajcarslia ina zalion, hoji ju

ri rr \-i.

ZA

lci
1l

\-o la. na
1(1. .t ll

,en za tla o rjer'u svi tlrZavlja'i glasuj'. Arto ga r,eci'a zarraci, orr .1.t. l)ropao usupor zaliliuik'sabora. Ako li ga vecina narocla pr._ihvati,'rctls j r ' ' l n i k g a r ) o s \ c r i . ' r ' r r r i . r r r r aj o i rig.rrrijc posve6uje:ito izrjesrrra.,r,'lvojbena, zakonita ve6ina proglasi ,oLooo-, tomu se manji'a is*r,e'o iroli.orava i rnora polioravati se. Ali lioji ic zalt..n iri prietllog korjenit? o tom, naravsrii, ustirrtrc r'oZe rrego Lr naicru oclluiiti. A u pojeclinih sluiajih odrui'j' sroz'o rivic sa'ornice: dto one predacru glasovanju naro,a, o tom o' glas'je. Alio sc njih tlvic'e sroie, ili alio *r nijcrr'a nije za glasovanjc'a.otla. clrZavljana zahtievati, da o pitanju ez pitanja, mora zadovoljiti. neoclvisno od sabora i od r.latlai.l.

s pririai predecrniku e j e s Ji :1"1" "" il.'iH:t #t::il:l ;:ii""'i;, T: ;;;

da lJ{' Je' )e)or
OJI

lu
to-

de

rcf rJa. Ile.
\L('

10..] lrl

AIi kacla se promisli zrelo, uvi'ja se, cln stvar stoji drugadiie. Ustav ho6e da ve6ina gracri zakon. pro'rrsti'r, pitanle, da li brojna ili rlr'ga ka*ova ve6i'a. Dahle, bucri ve6ina. vlaclar zna samo dto ho6e saborska ve6ina, a ocr te ve6ine o' .'rl z n a. t o h o c e v e d i n a n a r o d a , m a k a r z a k o n s k o g a ,t r . p r . Oo."rao*u, aho otl poreza stoji pravo izhora za sabor. Nije li sabor zastupni\o-m zahonskoga naroaa, nije ii saborskaveii'r zakons*oga narocla? To bi bilai' pojedinih zakonih, samo onda lelinom istina' harl 'i sv:rrri zastupniri bio izahra' rtz potrpuno paragrafiru' p o j e d i n i z a k o n . S a r ' o -t a c r a bi on zastnp.o svoje izbornike, i njirr 'e6i'a zastupala veiinu izbornika, bi dosljeclqo,*ako sc hoie,, zakonslirga naro. tla' Doli iz'ornici ne poznad' sav zakon i ' pojea.i'kostih, rnogu6e je ,le bi sc^njih mnogi izjavio proti njemu cielu, pr.em se za njizjavio u rraiel'. Osim toga moZe se clogoditi, .la ,artrrpoici vide paze na pojecline slojer-enego na ukupan na'od. ova*o, za Lucrovika-F'ipa, sabori ,r' o.sofito'a ruk' iili g'ratljanstv'. slidna i."irrica ili smutnja ne moze na. stati samo u zemlii, koja ima ustavarl licJi *ao S'ajcarsko. Iloicla 6c ga panretrle rimiti od nje, p n u Z c l am u s e p o l < a Z u i e .

t usrav, i sabor,vlaaar i proste ",u,,"o"llti;:t.,T;l:"T:.,;";":.','l:u,:.' llako se Eini na prvi mah.

287

POGREts VIKTORA

HUGOA
3. lipnja 1885.

Z a gr eb,

Ili je r vidio medju nije ku6e ru nesre6nike i nici krivi; o koji trpe, pi On je bi je prosio za Oberdanka. se iuvao zlc pomogne.

Kakov danas duh vlada u Francezkoj, na 5to li sluti? U Amielsu ravnateljica, laiEka, zlostavljala svoje u6enice tako teZko. da su ju r odi'l'uZenica telji tuZili pred sudcem-miriteljem. Ovaj sudi o prekriajihdojde, priznade uEin, kaza da, je uEinila prlstupak, dakle da r.paclapred sudbeni stol, pa izj'aviv da ne priznaje nadleZnost sudca'miritelja, ode. Ovaj priznade svoju nadleZnost, i odsudi tuierricu iz ,rgluhe rra 4 fr,anka 50 cent. globe, i na tro5ak postupha. Ona prizva rra sudheni stol, u koji se toliko nadala; nu on priznadc nadleinost sudca'rniritelja, i posve potvrdi njegovu osudu. Time je stvar sudbeno dovr5ena' Sada ustade na6elnik ob6ine, cclpravi tuzjenici [00 franka za pod,' rniriti globu i za naknadu neprilikr:, koju je imala, pa rrjoj i novinam odpravi pismo, u kojem kale, da je tu krivica, potekla od kierikarlaca i od nepravih republikanaca? nu da on, naiclrrik Amiensa, p,rcl svoju za' Stitu prima sve Zrtve svih tih zlikovaca. - - Vriecln:r republika ne po' stupa proti tomu javnomu sluZbeniku, koji tako poniZuje il<olsku i sudbenu ylss1. Viktor Hugo bijaEe 6lan [nstituta? po naiu govorec ;rkademik. Kad koji akademik umre, obidaj je, da tnu lla grobu rh'Zi govor ravnatelj odsjeka, u koji je pokojnik spadao. Akademija ne otlstulrir od tog obi' Eaja bez preteZkih razloga. Danas je ravnatelj Hugova odsjeka g. Du Camp, tntrZ 1,;eizvrstan i preplemenit. Dakle, razumieva se? on ima govor driati. Ali prostota ustade proti tomu. Zalto? Zato ier je on napisao i<njigu liroti komuni. Akademija popusti, ter imenova drugoga Eiana za govornika. Dakle i akademija, i vlada priznaje Einom, da Viktora Huga moZe slaviti samo komunard ili prijatelj komune. Ako tako, za5to progone komunarde, zaito im ne puste proste ruke, prosto polje?

f nut, s da komunarr tora Huga. J komune, rog Nije rna odobravatelj akademija Fr

Sveta G svoju crkvu i u ovoj Zupnc tljena je erkr

Ludovik sagraditi crk 1758., ter 17 zgrada Parizt

Kad umr pokapaju veli zakljuEak, zgr pis: >Aux gra r.elikim muZe

Sre6a po z a s l i e p l j e n od kako je razor bi sig-urnobil: rnenikom.

U onom r 6ine. Hram je r-lasti pleclan,

2BB

iri

IIi je rnoila \iiktor Hugo bio liomunard.) Nitlio g* rrijc i:uo 'i r.idio medju njimi, ni hvaliti ili oclobravati njihova djera. (Jrr rrc .a*o

pomogne.
ts tl

diica ecl le. /,| ol, .i
)dtm
ll

r nut, sarno liroz k'kaviti'u vlade i aliacremije stvar izgleda kao tla komunard akademik ja''o, sluzbeno, sveEano slavi komu'arcla viktora Huga. Je li iudo, da'a tako sjajan cJokaz, a'a d taho Iiepu pohr.altr komune, rogi rastu zloEincem i biesnim ljudem? Nije rnala st\-ar, u jeclnomu Yiktoru Hugu gleclati svojega rl.rgr, odobravatelja svoje tei,nje. Pa tko poclupire te'rrrive akademija Francezke. nazor-e? Evo 'larla i

s v e t a G e n o v e v a z a i t i t n i c a j e g r . a c l aF a r i z a . o n a ' i j e 'ikatla im:rla sr-oju crhvu Zup'u, nego sarno kapelicu u Zupi sv. Stefana-na-brieg', te,i u ovoj zupnoj crkvi E'vahu se njezini osta'ci. Na njezi'u grc,bu sagradjena je crkva sv. Petra i Pavla.

t,a)oI

Ludovik XV. razbolio se u Metzu 1744. i z a v j e t o v a os e s r ' . Genovcr-i sagracliti crkvu. Nareclba o tom gracljenju i z i r l c I 7 3 7 . , posao zapoi.e 1 7 5 8 . ,t e r 1 7 9 0 . j o 5 n e h i j a i e c l o v r J e n .T o j e iedna izmediu najljepiih z g r a d aP a r i z a .

acl elj
I-:

289

bilo, zakonito zastupstvo naroda mogaie ga upotrebiti za naroclnu srrr'hu' ftako je rnoglo koju naroclnu zgradu upotrebiti za svrhu clurhovnu. Ali, jer je zgracla bila namienjena slavi sv' GenoYeve, jo5 i prije neg je sagracljena,jeclni zaneSenjacizovu ju njezinom crkvom, i vi6u' da su ju neznabolci, razbojnici i t. d. oteli. A jer je zgrada visolia ter naoko priliErro okrugla, clrugi zaneSenjaci kaZu, cla se nikada nije ni sanjalo o sv, Genovevi, nego cla je hram gracljen i sagracljensamo za Pantheon, budu6 je sliEan rimskom Pantheonu, Stono ga oko 27' god' prije Isusa clovr'sio Agrippa, ter se i danas zove Rotoncla, clprgaEije 'Sr. <. Marija-kocl-muEenika ovo moraclosmo napomenuti, da ritatelji razume udes i vjedno mie' jeclninjanje te zgracle.Dok je udinjena narodnim hramom, zaneSenjaci, zaudara po vjeri' To radiSe cla iz nje i s nje uklone sve? bto izgleda i biva neprekidno. Kon 5to je sklopio konkordat i osigurao slobodu krS6anskoj vjeri, Napoleon I. uvecle gocl. 1806. kapitul sv. Genoveve, dade mu pla6u iz clrZavna proSaduna, oilrecli mu cla ima moliti za sve one, koje clrZava datle u tu zgraclu sahraniti, i predade mu tu zgraclu' To bijaSe najpametnije i najpravednije' Kocl toga je moglo na viel'e ostati: zgrada je crkvom, u raku clolaze or-ri, koje narocl spravi' Ta jer se uredba ne mogaSeza Napoleona posve izveclenabiti, osobito zato, crkveno, pa se novo uvadjalo' brisalo i rudilo sve' Sto ne smatrase za Nu crkva je odmah stupila u posjecl zgtad'e' 'I'u bijaSe ponovi onu nareclbu. Luclovik xvIII. Gocl. IB2I.-2. posla: namjesto naclpisa, koji napomenusmo, clojde ovaj: >D'O'I'I' Sutr I n v o c a t . S . G e n o v e f a e . L u c l . X Y . C o n s e c r a v i t .L u c l . x \ i l I I . R e s t i t n i t < ; ju Napokocl preizvrstne slike, koja predstavlja apotheosu svetice ter jc kuljavi Lutlor-ilt Ieon I. clao naiiliti, namjesto Napoleona stavljen XVIII., i t. d. Jedva bijase zgracla promienjena, i eto ocl Luclovika-Filipa naretlbe, koja ju pretvara u Pantheon, dakle ruSi i briEi, pa gracli i pi5i. Napoleor IIi., 1852., opet povrati zgradu kapitulu sv. Genoveve' Opet ru6i i bliSi' pa gracli i pi5i. I(aZu, cla su zaneSenjacikriomice izvadili iz Pantheona, pa prosuli pepel Voltairea i Rousseaua.Ako je istina, neka se ne 6ucle,cla im clrugi zanesenjaci njihovom mjerom mjere. Poslije zavotla sv' Sulpicija' kapii tul sv. Genoveve bijaSe najbolje sjemeniBteza cluhovne clostojalstvenike z a b o g o s l o v c e : c l a n a S n j i o d l i i n i b i 5 h u p i F r e p p e l i i ) u q u e s n a . vb i j a h u

kanonic cezke. Prije raduna Sada je zakljuda morado5 clin izasl

Na cljece Yil bar proti izrazio, a legum ve ostanaka ima prigr Pok: biti sahra hovnu vli viiu, da t jer se pol Osim znalo, a z leii ocl g nikakovu sustav naj preZirnlju. C a b a n i s ar spacla. Europ lom Viktor Shakespea krS6anstva Viktora Hr

PonaJ koj. Njih j katla talior Najbolje se

On na prrrrram mc

290

lnu svrhu, vnu. i o Ei p r i j e m, i viiu, visoka ter la nije ni no za Pangocl.prije
Crle )'J\.

jeEno mieiaci, jedni. vjeri. To skoj vjeri, u pla6u iz oje drZave o na viel.e 'f a rravi. r a t o ,j e r s e r uvacljalo. Tu bija5e ).0.I{. Sulr Reslituit< ; r ju Napori Luclovik ranaleclbe, . Napoleol ruEi i briii. pa prosuli la im clrugi r i c i j a ,k a p i tnstveniliei nay- bijahu

kanorici toga iiapitula, Bonnefoy, moira je najprvi 'ro'ovjecrniri Fr.a'cezke. Prije clvie gotline uztegnuta je i raiuna i povjerena mu je zgrad,a Sada je g. Gr6vy izclao naredbu. zakljuialc nije za vremena javljen moradode crkvene stvari sabrati i ukroniti, kad iznenada vid'i, da vladin izaslanik po zgracli krdi i mienja. Na javnom groblju, u posebnoj ralci, poEivaju ostanci roclitelja i cljece vi*tora Huga. I on je misrio i zeli podivati meclju mirimi svojimi. bar protivno nije mogu6e dokazati. Nu da bude on tu zelju i u opor'rii izraziooona ne bi mogla narocl vezati. I tu stoji ona: >Frangatur potius legum veneranda potestas(. Narod ima odkazati grob dostojan njego.r.ih ostanalca'sabor je odreclio reEenu zgracru za njegov grob. proti tomu'e ima prigovora. Pokazasmo, da je zgrada mogla ostati crkvom, i da je u njoj moglo biti sahranjeno tielo viktora H,r!". sto je dakle 'agnaro vraclu, cla crrrhovnu vlast protjera iz zgrade? zanerenjaci, o kojih govorismo. Jer or.i viiu' cla tielo viktora Huga ne zasruiuje grob u toj zgradi. za6to'r zato. nije vjerovao sve, dto oni uie. Lannes, o kojih vjeri nilta se nije .acla nisu izpovieclali, u onoj zgracli

fl:',TJ:: sustav najsirovijega materializma, "3#"JiT:":f:Jil sustav, rroji danas Biichner i drugo'i preZirnlju' Bogoslovei onoga vrcmera ne prigovara.e odluki, koja je C a b a n i s a ' o n u z g r a d a ,v e 6 c r k r r r , odpravila. Znad.o'e, a to na nje'c d spacla.
ietljen i plemenit sviet divi se clje_ avaju mjesto uz Dantea, Englezi uz cla je on tre6i pjesnik koji se za ,ci tvrde (i u >Universun), cla 6. ti >srednji pisac< (une m6cliocrit6).

nikakovu postavnlr vjeru,.1:so j"

bogoslovaca potiEe i trok ih bude poticalo. A vjera? Najbolje se pokaZuje u njegovih dobroiinstvih. On napisa u svojoj oporulci: rJa odbijam molitve svih crliva. Js priuram molitve svih clu5a. Ja vjerujem u bogan. Dakle on vjemje n

koj. je vi.ei ve6a nes ,",lXil il,,""ili":: Njih su ," *:1"1;:::;: l<atla takovih

291

Eoga, u cluSui korist molitve clrugih ljudi. I(oliko je katorika, u ob6e kr56ana, koji se s njime kroz svoja djela u tom svemu slaZu? Mi pr,avo ne razumimo razliku medju rnolitvami svih crl<va pa rnedj' molitvami svih du5a. Pokojnik prezire one, ljubi ove. Svega Zivot.rl on bijaie za slobodu i za dobra djela. Je li opazio ili samo mislio, cla za te svetinje nisu crkve kao clruztva, kao ureclje'a tiela? Je li prezir,ao ta druZtva ili njih pojedince, kojim j" ,iera na je,zilru, a u niihovih djelih nje ne ima nimalo? Bilo 5to mu drago, dini Viktora Huga spatlaju na ljude, a vjera pokojnikova spada samo na njega i 'a Boga. Njegovirni dini rjudi se mogu ponositi i imaju ih nasljedovati, a u svojoj vjeri on je cl,aoradun sudcu, kojega je priznavao i kojemu je svimi svojimi dini nastoia' ugoditi. Ziva viktora Huga mogahu i oni bogoslovci uEiti, nagovarati, proslrdjivati; tomu svemu morao bi biti kraj, rlok je on izisao iz ljudskc sudbenosti, pa cloSaopod onu, koja bez priziva oclruE.uje. Na,j'ide sto oni ljudi sada mogu, to je, da pokojnika ne broje medju svoje clrugove. Nu on se i sam izmedju njih izludio. Dakle, kada se' ti pojedinci diZu nad sabor zemlje i nad neizmjernu ve6inu svojega naroda i ostaloga prosvietljena svieta; kada ho6e cla odluEuju o stvari, koja na nje ni malo ne spada; kada tako nemilo i 'eopravdano vriedjaju narod i onako razcviljen kroz izgubitak velikoga pokojnika; kad tako r,ade,u ovo ljuto vrieme, oni zaneienjaci, je li Eudo, da im s druge stran6'i zane5enjacii razbor'i muZi nastoje na put stati, i cla iz njihovih ruku uzimlju zgradu, koja ima biti grobom \riktora H'ga? Ne opravdavaju Ii ti zane5enjacisvojom bjesno6om cielo lrrosonstvo. pod kojim je vjera u Francezkoj? Nd 6e li oni na toj stari\r^zu^ti railanje, kakovo, je ve6 bilo u Francezhoj? Ako na to dojcle, teZko cla:;e bucle na6i Napoleon, koji 6e htjeti i mo6i raZanju na kraj stati. viktoru Hugu naznaien je grob clo Rousseaua. Zivotu u riecrko, ,a poslije smrti moZda je to prvi put, da dva muZa onako vru6b ljuhir-Ea iovjeEanstvo podivaju jedan uz clrugoga.

iUedju s bijaie ona, k, cara doznala udene glave I

I cloista premalo gracl i zrrenjem ni z ienih. Da bi se tako; ali kako muZeka, svoje rma dovoljno z mogu6e od njt bezuvjetno nui,

Ovako umc savjetnici mislii ruske seljane n znadode takoier kvarilo ruske se da su nepokvare i prijetniji nego se Rusija, u toi Amerike.

I(ad podeo progl,aSuje zloiinr dobi6e: oni su zr i za motiku, i to danstvo e,to izpur

292

ob6e Fa pa Zivotr da za ezirao ho'r-ih \.Jef a rdi se ladun s t o la 0 pr()sLrudshc ie ito lgove. rjernu 6e cla nilo i likoga dudo, stati, fuga ? nstvo, azvati da ,;e ll.-o. a
Inl\-s a
l ' Y

t,oROr;\
Jl. srpnja lgi3r5. Iledju svirni refor.rnarni, Sto ih uveo Alexancler Il., najihaliljir ija bijaie ona, kojom je kriminah" ,tu""i 1.,.edao poroti. Dok se ta naka'a cara doznala' na nju graknuse pravnici, drzavnici, javni sl'zbe'ici --uiene glave Rusije i izvanjskoga svieta. I doista, taj korak ne bijade mala stvar. Rusija ima r.azrnjern,r premalo graclova i interigencije. Rusrri su seriani kroz vjekove zapuJterri, obni za sudce,u pitanjih nada sve zamr_ Zagrelt,

znanla) car i savjetnici zakljuEide, i za svatrru dobru uredbu sposobniji ija, pa izvedo5e svoju osnovu. Tirne nainaprednijim zemljam Europe i

nego vratiti se na stalu ur.etlbu.

293

Car i prijatelji naroda ter slobode dadode se iztraZivati uzroke i razloge, s kojih porota tako postupa. Najdudnije bijaSe, da ljudi, koji su obtuZenika u poroti proglasili za nekriva, izvan porote priznaSe ga za kriva. Za\to to protuslovlje? Ruska selska ob6ina ima neomedjadenu vlast, svojega ob6inara, koji je Skodljiv osebi ili imatku drugoga, iz svojega krila protjerati. Proti takovu njezinu zakljuEku ne ima priziva ni utoka - nikakova oblast, ni vlacla, ni car ne mieia se i ne ima pravo rnieSati se u taj posao ob6ine. Zato ruski seljanin Stiplje kad5to u gradu, a na selu u Rusiji je rnanje kraclje neg igdje drugdje. I nut, pred porotom je 6esto dokazano poclpuno, Eesto i sam obtuZenik prizna, da je ukrao, pak itako porota ga proglasi nelcrivim. Zlo je, ako sud obsudi nekriva 6ovjeka, 5to se svakomu suclu moZe dogoditi; job je gore ako sud, 5to 6esto biva, obsudi krivca oEtrije negoli je pravo; nu kamo 6e se do6i, ako zlo6inci budu pu5tani bez svahe p e d e p s e ?T o j e t e Z k o p i t a n j e . Kad upitali Elanove porote: >Yi, koji ne trpite tata, u ob6ini, zadto niste obsudili toga N. N., kad znate, kako i on i svatko, cla je ukrao?n dlanovi odgovoriSe: >Mi ga nismo obsudili zato, jet ga poznamo bolje neg vi, i vaSi sudci, i vaSi zakoni. Da bi on bio tat, on bi ve6 davno bio poginuo ili gdje u Ameriki, jer bi ga bila njegova ob6ina protjerala, i teZko da bi ga bila koja ruska ob6ina primila. On je do te kradje bio podten Eovjek, taj put, u zao das, planula mu krv, pruZila se napast i pligoda, smutio se razum? pa je Eovjek uEinio zlo. Nu on r6enaknaditi 5tetu, i popraviti r6ese, p,a 6e uzdrZavati svoju obitelj, uzgajati 6e svoju djecu - biti 6e opet poSten i koristan 6ovjek; a Sto bi bilo od njega i od njegove obitelji, da ga budemo predali va5im sudcem i vaSim zakonom?< Osobita sablazan bija5e za naobraiene i uEene gl,ave sliede6i sluEaj: porota odrieSila dokazana i priznana zlo6inca sa razloga? da je naskoro BoZi6, da taj dan svaka krS6anska obitelj mora biti skupa i svetkovatio cla otac obitelji mora obavljati oblede i molitve ba5tinjene od starijih, dahle da se ta sveta duZnost ne bi mogla obaviti u ku6i obtuZenika, kad bi ga porota predala sudu, koji bi ga na smrt, ili u Sibiriju, ili u tamnicu obsudio. Kroz pomnjivo izpitivanje doznalo se, da zloEinci, koje porota seljana progla5uje nekrivimi, ne ponavljaju zlodine i u ob6e dalje ne clolaze' precl sudove, da svi zadanu Btetu nadoknadjuju svojim naiinom, i cla su se zbilja svi popravili, pa bilo to sve iz clu5evnosti,ili iz osvje-

dodenja, ili nje i na njih S druge porota inteli zlo6in; da tt prekriaje, dt prekrdaji str miritelji za I svi ti sluiaji Dakle in svaki za svoj I(ada ti sluZb u'r'jerenju upr broj protuzatr A protivr nike, niti za r podetnik stan koga oni prol ne moZe niien A koga oni pr uzdrZava svojr na vrat do5la. AIi tu se naroda, tu je zakoni i javni r i brane? Pa kr din jednoga it kaZe i ne moi€ neEista strastl i drEe.

Dakle nije marljivo iznala i vladara, neh Seljani su opra nika, koji nisu a sud ga Salje seljanA molda r odsudjuje dovje osucle i suclaca

294

kei lioji ega koji )ro ti ,iast, iine. anJe porlaga noie :goii rakr: r ai t o a o? , , roije
lYIl{)

rala, adj,: rPast aditi voju lega aiim rEaj: koro vati, :ijih, kad nicrr )rota ene Iom, s v je -

cloEenja, iz sti.a i ponosa, ili iri iz straha pr.ccl sarni'ri selja'i, koji nn n;e i-rla njihor.o pona5auje osobito paze, S druge strane clokazano je, l)or.otainteligencije, dok pretrpe l zloiin; cla to stoji takojer o fl"a; prekriaje, dto ih sucle naobraZJ,r" prekrSaii straSno rastu. upravo 6itamo, tra su petrogratrski suclcimiritelji za rr'000 sluiaja la'i inrali viie'ego o'o'rra'i, i r [ : rs e n e r n a l o st-i ti sluiaji prekr'J,ajiioclnose na osebe ili na irnatali. Dakle imaju se u ob6e hrimi'alni zakoni i javni sluzbenici, lrojih je s'aki za s'oj krug djerova'ja poclpuno usposoblje' izvriivati o'e zarro'e. I(acla ti sluZbenici,'eodvis'o, ,u*o po zakonitu oortoooorriio i 1ro ,-,o1"r' ur-jerenju uporabljuju te zakone, orri ,r" imaju 'ikakov us'ieh, pade i broj protuzakonitih-Eina i opakih l3o.li nupre,lule. A protivno, gdje prosti seljani rriti znaclu one zalone 'i postupovnike' niti za nje mare, a ituko ., najzama.^ijih st'arih oclluduju. da li je podetnik st,anovita,uEina krivac, tu ie v"iik uspjeh i napreclak. Jer koga oni 'roglase krivcem, ta; ;e ,lr;i;u ir*"if*Jr, ;r;;" se clrZava re moZe nidemu nadati, a "; mora ," ,o"Etu bojati, *" ;;;", ne st.e'e. A koga oni proglase nekrivim, "f." mar<ar i bio kriv, taj se popravi, radi, i ttzrlr;ava svoju obitelj, hoja bi drugadije propala, pokvar;a se, ter. dr,avi na vrat do5la. Tu je neizmjeran aolit"t . AIi tu se zakoni ni javni sruzbenici ne slazu sa pravom dusevnosiu u kakovu itovanju mora da stoje koji od njih krivce desto zaklanjaju gdje isti sud, ovdje porota, za isti em, drugoga nekrivcem? Nitko ne

;:;::t"

j s t; a itako sue u" tras oni d -"'::',u:,;;"":t;:Ji:l'illl .J;,ll*l:

orota desto predaje ior.jeka sudu" iju, prem bi toga iovjeka porot& i povratno, porota seliana kad5to r uekrivim proglasila. Osim toEa. h oblasli Eesto sablaZnjujrr rrarotl.

295

njegova, tle mogu tg stanje trpiti' Ali Poiten i razurnarrvladar, ni vlaclar kako dokinuti ga, ih bar ublaZiti? Tu bi slavosrbi ukinuli porotu, imenovali bi pogodne sluZbenike. izclali bi nel<olike tralje novih zakona, i ni:kolil<e tralje novih naredba, i nekolike tralje tuma|enja, i nekolike tralje razjainjenja, i nekolike tralje naputaka, i t. cl., i napokon, vikali bi, cla je narocl tako pokv,areir. cla se s njime ne da ni5ta uEiniti. - Ruslca vlada uEinila je drugadije. Ona ne samo pr.ith'iava porotu? koje blagoslov uvidja, nego u travnju g. ministar pravosudja podnese vie6u carstva osnovu?po kojoj, ako se o. podpuno izvecle, porota postaje samosvojnom vla56u svoje struke. Evo kako: Pitanja o 6inu i o dinitelju ter o razlidnih okolnostih, na koja por.ota oclgovara, sada slaZu sudci. Ta pitanja znadu biti nerazgovietna. pristrana, kriva, nepoclpuna, na stvar spaclaju6a malo, ili nespadaju6a ni malo. Ako na ta pitanja odgovori sa da, porota zna. cla ona time obtuzenika obsudjuje, i da ga izruiuje uko6enim palagrafom i sudcem, koji sc paragrafA drZe. S toga ona Eesto odgovara sa ne, a da hi pitanja bila sloZena po njezinu nadinu miSljenja, i da bi ona mogla pedepsu odmjerivati, odgovarala bi sa da' Sada ruska vlada ho6e cla porota sama sla/e pitanja, na koja sar1,r i oclgovara.Odito je, ako na to clojde, da ne treba ni kriminalnih zakol,r ni sudaca - porota 6e sama sve obavljati po svojemu osvjedo6enju. Nu mi suclimo, cla ruska vlada, bar ovaj (as, za tim ne ide' Onn ho6e da kroz ona pitanja i kroz one odgovore dozna, na ito paze porotnici sude6 o 6inu i o Einitelju. Kada to doznq, ona 6e lahko duiev' nosti narocla prilagoditi zakone, i pedepse, i sudce. Nu radilo se sto mu drago, dok se porota drZi dujevnosti, koja kotl razliEnih ljudi moZe razli|na biti, clotle i osude njezine moraju biti razliEne. Jednoli6nost osuda mogla bi i morala biti samo u gradjanskih parbah, gclje se sudac ima drZati samo dokaza, a ne dulevnosti 1i uvjerenja svojega; u kriminalnih stvarih i njemu zakon clopuita kroz oteZiuju6e i ublaZuju6e okolnosti viSe ili manje Sarati. Bilo 5to mu tlrago, ruska vlada uiinila je najprva u toj grani pravosudja preznamenit korak napried, i prisvojila je osvjeclodenje onih ji Rusa, l<o se plase europejske civilizacije, ter kaZu, cla rusl<i naro'l u svojih seljanih ima kiicu za nolru i za bolju cir-ilizaciju'

SIir

Je Po\.o prilika, i izvanjr

nosti su

Tkc taj suko drh6u, j, nehotice izvanred

Por morati je nitko se bi se rno ljudem u

Oni l cla je u ni da on bez smili u m

Jer, I ran; kada naravski j svimi radr raditi pro Ovi su zni

Dakle. ve6 i kao koja 6e mr

296

rrpiti, Ali uZbenike. naredl'ranekolike rok^varen, lrugaEije. u travnju rj, ako se 'uke. Evo na koja ,govretna. ipadaju6a e obtuZen, koji sc :anja bila ;u odmjeioja satlrt ih zakon,t

tsOULANGER'
Z a gr eh , 28. travnja LEg,g. skok, ua koji se dao g. Boulanger., . sarn u sebi ne vrjecri n je povodom, iz kojega se bude, i ,,.o"a stvari razpr:il:"d;.:: prilika' da odtuda .velikih bucle sriediii r.n";".,i,a promjena u svih, rroma6'r . i izvanjskih odno.ajih Francezke, t il rnnogih drugih zemalja. nosti_sq, ne samo ljudi okolza te promjene. Tko bi vjerovao' da upravo -'tua" i predsjednik republike taj sukob, da sami izazvaie oni nagna.e ,"rr"."t". na taj posao?pre,clkojim drh6u' jer znaclu da- im sacla ," p"sif"rj""i nr"ua" oni to udiniSe, ali ne'otice' Mi ne rn,zemo sarno to kazati, osim ako se uzme, .tu--." ,rr, t;"ao izvanredni neznalice, glupani, a tako,rr;". ""1;0" Po obiinu naiinu miSljenja, nepristr.ano prosudjuju6 ljude i stvari, morati je zakljuiiti, da su uno ljodi Jto su znali ihtjeli. Jer istina, nitko se ne t.oi,i,da je.njego"" ";i"ifi Or".ril-^ n."n^ni^ preve6 malena; ali tu. 'lu

Eenju. ide. Ona ito paze ko duievkoja kod rraju biti adjanskih i ni uvjetz oledl:u;rani praenje onih ;lii naro,l

il,mm*#::

i piilu"L" t-":" o."-ruro znanja, je dto o'i,,r

i i'"'.firi, da on bez posla ne mttle i ne 6e biti. To zna,rJa6, oni ga poa ,riSro ,r;r* smili u mir staviti, Jer, kad ne moZe.i ne 6e mirovati; Icada to nije ni duZan ni prirnoran; kada se ne moze baviti stva.mi zvanja -;rimiti kojemu' je obikao ._ naravski je, nuidno j",, 6" ." ;; druge raclnje. A rnedj* svimi radnjami najpogodnija 1: mu je o.ro'- poritirri, ter ,, ovclje on mo.* raditi pr'ti onim, koii ,., g" .ro"iai*, ,"uu" i nepravedno uv*edili. Ovi su znali, kako stoje.

Oni ljudi znadu,da je general preko trideset godina sluZio . j" najljep5ojrnuZevnoj u vojski; dobi; da je zdrav i voljan jo5 1" I sluZiti

ja re 6;,,;;;;; .i:i,, "i,';:kT'ffi:lJ o e ll Tff :l:lil:: JJ*,*
297

Dakle, bez obzit ved i kao ponosan ;:r"i;1e

ostale tazloge' odito biiade, cla general,

'ar

o'orn

rnjero'r, kamate

kojorn su oni njemu mjerili, plati.

Iihvarske

i a*o je mogu6e, cla im

Akt ga bili 1 za sva;ki ne smi I elolikuju

Zna bolestnu, ne clobio potitidkih rriSta ne r

U tih _- rnr suf rlolazio iz r l o l a z e 6d a onaj. koji

Nu cl sudirno, da narocl, dor i cljeca,i m mjestu glar

Ali, sla joj to vjeru ne bijaie n, t1e mogu se ne ima pre! Boulanger u
-

Poradi r fracilo ie o vlacle on joj
J E '

Mi napo cezke republi shakanja u F smatrati i g. rocloljub.

G. Boula lraca. Taj sko je g. Boulange tre nroie kojo

298

la o'ti rJ-

\litr je istiria, cla je o' tal,, hoelao, ftez oltzirit,a s\_e ttr.up;o,uri hi g'abili pos'e p.'tjerari iz vojske. o. je gencrar, i mor.a biti priprava' za s'a;l<i s'r-oi ko.ak svojoj nadleznoj o]rlasti p' zakonu oclgovarati, o' se 'e stlli sl'Ziti, jer su ge'crala 'edostoj.e, tloskoc-:icrarni kalrr-c rrroZtla dolikuju sarno lahkoumnim rnlatli6ern, cljakom. zna se, cla je ge'e.ar, trolaze(. u pariz, polazio svoju Zer.r leZl<o . bolest'u" i s'oj' cljecu tu u lkolah. zna se, cla je ocl ministra ishao a ne' clobio tloPust. Zna se, tla mu je rninistar *zkratio 4opu:t sarrro iz politidkih'azloga. rioji or-rrjc"'i u orr6e u zcrnrji zako'itih orrnoJaja niita ne vriede. u rih o]ioln.sti'. =- sarno arro uije h.anrao'i 'osio orre'aori'jakt:, r.i surlir'.. rll bi ge'e.ar bio z,asruzio tezhu peelepsu rrad'e bi bicr dolazio izpun'jivati. u tlanih olrstojnostih, svsja naisvetija rlrZarrstya,:r r l o l a z e cr l a r i l < a k o r . r r p e d e p s u ' e zasl'z'je on.,ego rla'orl reirr'rrarra onaj. koji mu nije clopust tlao. oir to uiinio u vrieme odita iri nastajuiega rata, rni da bi ga mo'aro teZko, rnoida sm.tnorn peclepsorn 'rlariti rraroti, rlornovi'a, zva.je s'akon. moraju stajati rr"gu i i,.na" i d j e c a ,i r n n o g o s e ' e s r e 6 e c l o g o d i l o s a m o z a t o , j . r u s"ii" j i a s ' e b i j a i e vo u nrJestu glavni zapor.jednik vojne. sttli'o, Ali, slav'a reprr'liha ne vojuje i u'iek'a'ije d.aje za mir, i s'atko joj to vje.rie. slar-ni salior', od ktijega stoji rat i rnir, kako usta' haZe, ne bijaie na oliuprr, rlakle ne biiaie se nashor.o rata bojati. U 'eljali rlc mogu se voj'iilia vjezba'ja tlri,ati, ni drugatlije, general ue ima pre.na sluzbe'a posla, "u1rorri".l"1u6i ter 'e bija.e 'erike r.azrike, da Ii je g. Boulanger ' Kairu" ' 'rehcranu" ., pari".r, ili na svojoj sluZbenoj postaji. Poradi onih, b'rJi tlop'Ete'o ito .ije, prcgrjeriar<a, u tih okorrrostih, bacilo je g' Bo.langera ' razpolozivost. 'a u nrir! Na to 'ostu'arje llade on joj sarla otlgovar.a. Mi nalromcn'81,o te crte za Pokazati, liajro se'r,ratla da.ai'je fran. cezke republike i tor' prigoclom poniera, za razro'iti Zestin* rranai'jega skakania'Fra*cezl<ttji za razjas'iti, zaito i iiako r'ora sc u'riecrjenim i g. Bo*la'ger i tkogocl nijc sla'osr', ili pratrtii'a gtava. ili :lll]:-"it ro fl oIiulJ, \'tla ''de

la

iI"

u1 Ir ,li

I I

t'e

,l

ot
I ZLI

r:i.

G' IJorrla'ger ratle6 rrako, u stva'i, r'atli: sanro r-la.i pos'crje'o . t r a i a . ' I ' a j s k . h L r u c l es e ocutiti i izr-a'r-rade, u cieroj F.ancezkoj. l..ornu je e' Boula.scr sano horor-otlja. a gtlje nije svieta za koro, sam korovotlja ne uioic Lolo zaisrati. Or aj J r r r tr - a l i r l r n e l x r d e l a k o .

299

Zagrei.'^

30' tlarlja

l8fill'

lju'li' koji uisu spojeni niliako' Pornislirno na tlcsetkc sakupljenih irlt.rtro vr'ierrre objetla" alio jetlarr upita: r,irni vezi ni osebnirrri obziri. U rnoZtla r-ei je da 6e se svi sloZiti i ici' na koliko li ohjetlovati? *ug""u Eto 6emo iisti? zaprieEeni' Ako li tko upita: ni-.u zaloZili, lli za -"i"-" bo se ho6e ovakove juht:' sloZiti' Ovomu teZko ila se i dva budu u tt'"rno i svaliomu tiesta' drugomu se hoce clrugoga' pedenker ovakova umokca, moZda Stogod Posebna, razliEna' i ito irurle oni 6e jisti ono' Sto dobiju Kacla dojdu ., go'tio"i"u, neg se oiehivalo' j tu bucle sloge viBe svakomu najprili6nij"e: iz ntrilde' nego glat{ni 6e raclje 'zeti ono Sto dobiju' Jer kao pametni ljudi, svi ostati.-ovakojeirrclrugihstvarih:svatkohoceimatiodje6u.o]lu6rr. stan, pravicu, blagostanje, i t' d' eto razlidnih mnienja i nesloge' Ali dok se dojde na pojeclinkosti' initlronikornrrneimapravoprigovarati,stosetlrZisvojegulrr:r.-.e' rnoie svatko popuita' i prima ono' 3to obi6aj,a, rrazora?i t. cl.?i "upoLon imati, radje nego da bez svega ostane' mogu se ljucli siagati: u clrugiir' Samo u velikih, u bitnih p;taniih p12nss2ka je stata onahve nuZde' njihova sloga stoji od ovakve ili ocl ivelikadr?ava,ibijaleusvakompogleclu'ubitnihstvarih'clohroureo pojedinkostih' '" u njoj moglo raditi samo o cljena i obskrbljena,"'"" ranjena i poniZena' Tacla i ona sitnjarijah. Nu ona je godine 1870'-1' povrati svoje izgubljene zemlje" i clobi dva velika pitanja: cla si natrag koje joj dolikuje' da metlju drzavami opet zauzme mjesto, sre6nu rje5enju imalo re Dakle glavno na tih pitanjih, na njihovu sebe nami6ala' Ali republikaraci najmarljivije raditi, ,o ," tlogt sama od joj mjesta ni prigode: oni sve pokvariSe, oni razbiEe 'iogo, o" daclo6e zabaciSeoba'onapitanja,idadodesenamalenkosti"iltonepotrebne'ito i meclju njimi' Sliodljive, Sto nepre5ne. Ocltuda taztoilnosl ku6u punu svega i uclobnu' oni rarliSe i rade hao ljudi koji irnaju li iz triju soba nadiniti dvie pa bi se pravtlali, i tro6ili na pitanja: treba ili onako pomazati; ne hi li stol ili ili iz dviju tri; ima li se zid ovako olrrrarboljestajaonaovomilinaonommjestu:bilisenaEinilaodje6a pa kal<o Sarena' i t' d' A ne mare crna, ili siva, ili smedja, ili Sarena, tla otltrgnut kornacl zgrac.|e nije tla rru6 na i<rovu joi nije zaielrljena, plizidan. narorl -"e ne moie o ujih ni Jer ne irna govora o veiikih p i t a n j i h , jer n e m a r i " c l a l i s e o n e s i t n j a r i j e t l a n a s ' za saborsliih izllora izjaviti' a

ili sutr ovi ili zadto s eera. cl ter pre rma sal

Pr general Englez tu tajnr Norclu i t aj n u .

U1 razumili razpudti proturel ni5e, sa uzkratili konstitu dati pul, obe6iva

MoZ --ouaj

rla je zal

{ta\-rna _[

priestoljr nr o tom clomovine cla sabor. nastaviti,

Pak prar-o. ni r^kakljivo koji ho6e nicah, koj

Ali o nrjesto da iist napol

m0

r oa){) I(-JOO,

nilialio a: irlenro oZtla r ei mo ji-.ti? rve juhr:. svaliomu ito burle iekir alo. ;o gladni r. obu6u. nesloge. g ukusa. ito moie r drugih. l je stara rbro ure. kostih. ,-r da i ona zemlje. i imalo se ublikanci rode: oni 'ebne,ito r uclobnu, initi dvie li stol ili ila odje6a Ite mate rade nije o njih ni iie danas.

ili sutra, ili ikacla, or_ako ili onak, ovi ili oni rjeiavaju. _ Eto za5to zaStose ne slaZu. Eto zadto se bol; Ecra, clok je general udario u or" ,j ter preko mjere sebiEni davrljanci ima samo ono omesti i otlnieti, dto

D, ter general prilidno orlkr.iva svoju U pismu, hojime se izbornikom zahvaljuje, on kaZe i or.o: >\.i ste razumili moju misao, ter ste u isto razpuSti sabornica odsudjena na ne proturepublikanshi, nego i posilan

on rma zauzeti, koje su rnu uvielr MoZda je ta izjava prerano d"EL

;;:.i':r ::j::::.,:;'i, Tl':#'i,";'il-;.iffi ffi ""#,i;:T:::
e r s tn a ' o l e o n i z a m ' = Dakre,je li taj * " " " J r r n a p o r e o ' o v a c ,n o r - i M o n c k ?

Ali on ne mari r

30r

'fo

pitanje

o'r-cljene ima smisla, closta je rla on racli po napoleorror.sku.

pa i:e rnoZcla raclit i izracliti po Napoleone. I\e ima razloga vjerovati, cla je ovaj muZ iliacla bio ili cla je clanrs 'Jlomu je republikanac. On se izdaje za korenjaka. uzlok, cla se ta sirrr. pina joi nije obruZila ni preZivila, a on joS ne nroZe oiito pr:isiati rrz nikoje monarkiste. .- Nu bilo 5to mu clrago, cloli clojcle u vlast, on ce morat postati konservativac. Jer niti Druga mu ne ostaje. na onu republihansku skupinu, lioja je 6e se mo6i osloniti

bila proti njemu, ni na ovu, koja se njega clrZala; ona bo je preslaba, 5to je i izborom dokazano, a ova je i brojno, i u narodu dobro stojei:errr jo5 slabija. Da 5to, koje vrierne i on 6e mo6i Sarati. ali i tornu mora lirli biti. Dakle zbilja, on 6e postati raiunati. u glavnih preclsjednikom republike? stoje, po vrierne Mi to clrZimo za sigurno, ako ne bude izvanreclnih clogodjaja. s liojimi nije unapried naiem kr-ariti mnienju Ovaj das stvari i ljudi u Francezkoj crtah ovako: niSta, nego samo koje icle stvari, koju bi trebalo, r'azvicijeti ni poprar-iti. on zastlrpa. ne mogu

Pariihih d rlrugih je to isto i vi5ih udiliJtih. razumimo, nije,

DanaSnje obje Popularnost,

sabornice

zrak. One ne 6e ustav, kako koju

dobiva g. Boulanger,

a ne njemu. Dakle, ,ako vlacla njega satare ili sapne, narocl 6e sc sal<rrpljati oko drugoga vicljena gcnerala ili drugoga vojrril<a, samo vojnika koji nastavi posao g. Boulangera. Narod se clo sada nije saliupljao oho nikoga, jer nikoga takova nije bilo. Tu oclluiuje sarno sablja, nc pero. Zato tomu 6e pokretu biti konac kacla danainji sustav padne. ili

U redu je, budu6 se oni sl Zvanje je djaka njihove znalaje uletlbii, da to s iivot, katla dobi i cla se nrogu na

kada g. Roulangel ne butle imao vrstna nasljeclnilia. Dok je oprzila, kalio sc boularrgizarn iili, vlatla, republilianslia stranka imala ili uza nj pristati, ili odstupiti, ili zastupniEhu oclrnah r:azpuititi, pak, ako je moeu6e, kroz nove izbore znatnlr i stalnu ve6inu. - - I(roz nal.;.nadnc izbore nc nioZe g. ve[,inu dobiti. Ylada je propuitila to uiinitj" moZr:la bi joj bilo preliasno, Medjutim i svaki clan biti 6e to hasnije. Ako ne sabornicu naiiniti -ci Boulanger ve6 clanas

Djaci mogu ili clruge prostor volje razpravljati 5to, mogu se u st zakonitirn putem pozvani, dotle s prostorija ne bi

g. Boulanger po svoj prilici l<arrtliclilati ire l"orl ntrl<narhrih

izbora. Tirne 6e agitacija rasti. Do godine su oh6cuiti izboli.

L r u t l e k a k o v a t Y n d a .g . B o u l a n g e r b u c l e z n a t n u v e 6 i n u d o b i t i : t a 6 e u - q t a r razgledati, senat 6E joj morat popuJtiti; i cloli se narorl upita. on 6e g. Bonlang-era jzabrati za predsjetlnil<a lepnblike. Ne zna se. liaho dugo bnrle lrledsjedati, i iini Viktor. se, rla (e za njim doi'i rn.larii Napoleo;r. l.nrz

U svoje vrie republilie, najbol r:atoriju. I doti6n zasluZenuiast, o je poliojni otac strina toga mladi

I taj poliret Budu6 se o bitnih manJe govola bit. nadvlaclajurepub

302

U.

.t:

L/ c

D.l \ct

I t,f_)Lt.r.lK \
7 . a , ; r , , 1 , . i l . . r i i r i r . j . rl i ) , i l l i

ia [". I !l el'
ili

PaliZliih tljaka oiiro.r.alose i rllugih je to isto uiinilo za boulaneir i vi{ih uiiliJtih. I t,r se rrpi. Nrr rr r a z u m i m o ,n i j e . n e g o s t v a r ner.erla u re,u je, da se s'atko bavi javnimi posli, pare to je i n'irrno. buclu. se oni svakoga viie ili manje tiEu. AIi i tomu se ho6e naii'1. zvanje je djaka, cla se 'tre i cla se rrohro ponaiaj." cla poz'arru ljurle. n j i h o r . ez n a d a i i _ . , it e Z n j e , ila rnotr.e razvijanjc i poslietlice s u s t a \ _ ai rr.erllrii'rla to s'e lramte, pros.tle i zartirjere, pa kacra stn'c ' jar arr zi'ot' katla rl.biju riei, i glas, i vlasti u javni[r 'itarrji6,4a s. na r:jsru i tla sc nrogu na stanor-itprar_ac dati. Djaci rnogu ir'ati, i rrcba rla i ' r a i * s r . o j cl i a r , a r r c g o s t i o n e " , iitao'icc rju; tu oni mogu medju se clo nril,: itarrjc, mogu reietati svakoga i _svaAli doh su cljaci. dok u iavne str.ar.r

pozvani, se za njeu tih st'a'rli;:'.l,i:"t'J":il,,.t,j:.u,i" rrotrc j.:,il;
p l o s l o r . i j ir r r . l r i s r r i i l o r zrritti" U svoic vriertre napomenusrno, lialio jc rrelr'ii r'jatlii. za slar iri, repul-rlike, najboli'e izpit poloi,io za stano.,,i, -t"rtr., o'u",orr.o,' liirro_ t'atorij.. I clotiino povjc'eniltvo priznaro je to; ali na mjesto rrari r'rr zasluien' iast' o'o 'r' jc oclgc'vorilc,, rra inu jc rre moze clati, Jr*t-1.ti jc poliojni otac toga mlacriia bio rno'*rliista, i Lrrcl'6 je joI zir..i: strina toga mlacliia joJ hlcrikalna. I taj pokret niola se rlovrjiti raho, tla jerlua str.anlia natlvlacla. Bucluc se o iritnih stvarirr racli, o rrugo,ili metlju strankarrrrr ruoZe tir'c nranje govo.a biti, Jto s'stranke ogo.i"rr" clo srrrajnosti. rJarirc. ario nadr-larlaj' reilurrlilia'ci. i t o i e l i a , , 1 i r r o - , , ri" o E i t e p r o t i ' ' i l i e ? __ \ar:l-

ri , lir' a\

7

s03

vladaju li boulanger.ci, ko de irn zarnjelavat,kacla svojim protir,nikom t p o s u d j e n ov r a t e ? Dakle koje ljudsko srclcemoZe tlopu5tati, da mlaclici, u kojih je natla domovine, zapuStaju svoje nauke, pa rla se neizkusni upli6u u r-rtlog taho pogibeljan, u oEitu pogibelj? I isti majstori rcp'l:lilianaca kaiu, cla ne znadu, 5to ho6e g. Boulanger. Mogu6e je, cla i on sarn zn:r samo 5to ne 6e, a da ne zna 5to ho6e, ni 5to ce napohon iztjerati. Kacl ni isti vodje republikanaca ne znadu pravi cilj g. Boulangera, kaLo tia se za nj ili proti njernu zatrzrrrtt djaci, i tla jeclni bczuvjetrro racle proti samim sebi, i time, po nekoji naEin, i proti s'ojoj rlomovini? Djaci, ako su kakovi imaju biti, rnogu biti najbolji uditelji puka. Da 5to, uEitelji svoje vrste. Jer djaci se, redor-ito, nikomu irisu zamje?ili,'buclu6 s nikim nisu osobita posla imali. A ude se i pripravljaju z* javne posle. sluZba ih jo5 nije promienila. stanje i tezko6e ,puka clobro poznadu, budu6 iz puka nikli oni u p'ku i sa pukom joi Ziv'. Dakle oni su ijubimci puka, i puh im najradje vjeruje. Aho tljak dobrih nauka i dobra ponaEanjaEtogod haze pozrre'rr -'erljaninuili gradjaninu, koji ga Zeljni znati upitaju, onaj odgovor vrietli 'i5e negoli bi vrieclio da se iuje iz premnogih gospodskih usta, od uienih glava. S toga djaci, samo alio su vrstni, i,ako hoce, i izvan ikole, i na praznicih mogu imati dosta posla, koji je i ugoclan,i koristan, i uspje5an. Ali taj se posao ima obavljati samo ako drugi, poznani ljudi upitaju ili zadele, ima se obavljati u dednih razgovorih, u razlaganjll, a ne u prepiranju, ne u sazvanih sastancih, ne u krEmah ni u javnih dvoranah. Ali eto, francezka republiha dopu5ta da rljaci, kad su inr izpiti na \-ratu, idu pravdati se i hodkariti, pa moi-d,a krvave glave donieti, i tla i ni kroz praznike ne imaju rnira za odpoEinuti i okriepiti se. I nitk,r r.te zrra) zalto se djaci na tu nedostojnu i Skoclljivu tlaku daju. Rupublikanci bi morali uviditi, da irn taj skok ne koristi, ier ako jedni djaci rade za nje, drugi rade proti njima. Nu kako moZe biti djaka za clanaSnjuvladavinu francezku? oni lahko mogu vidjeti i ocieniti plod toga sustava, pa i prosuditi ljude, koji ga drZe i brane. To i biva, i za dana5nji su sustav samo izgubijeni djaci, kako izgubljeni radnici, i t. cl. za sve propale ljude dana6nja je republika najbolje korito, u njoj bo se ne pita, 5to znaSi Sto radii, nego jesi li republikanac, t. j. rodoljub. Ako jesi, to ti je dosta,i na konju si; ako li nisi, propao si. pa makar bio najsposohniji,najpolteniji, i najmarljiviji.

$
\.

'{qt

I

t

irlj

,i\"
,"1' {n{i!||r$r

rt)1 .s'l'l

304

r pr()ti\'nikorn ii. u kojih je usni upli6u u republilianacr
I 011sarn zrltt iz tj era ti. r. Boulangera. ui bezuvjetrro jo j rlornor.ini'i ji puka. tiiliornu riisu i pripravljaju teZko6e puka Lorn joi Zir.u.

-.rt f

'%
\
_.1,

e
/
t

# -Y
..,*t

{

?

3*l

kaZe poznllnu rtlgor o'' vrit:di skih usta- orl ru il<ole, i na al. i uspjeian. udi upitaju r,alleuprenih dvoranah. n inr izpiti na : donieti, i tla ti se. I nitkrr t l aj u . olisti, jer ako oZe biti djaka i ocieniti plod ci. kako izgu,blika najbolje republikanac, l i n i - q i .p r o p a o , j i. ili

, s ' f ( r t ) t . 1 . 2\, , \ S t ) ( ) N iNrI K t

( R t r t t o l l It';tnkttf

, \ N 1 ' t S . t . . \ l i a r\l,,,tt ( l l r
i l t1

ministar obdenja odvjetnik, ministar ranje slabe je koristi gdje se radi o o drugih cestah, i t. d. Ali dosta je; lla6u ministra, a drugi je strukovnjak iu bi ministar morao obnadati. Francezkoj vojnik, strukovnjak imao biti ministrom vojnidtva' Ari i tu se radi samo o pt"ai, o obskrbrjenju repriblikanaca' a ne o javnoj sluzbi, ui o probitku domovine: neka narod tro5i samo za azdrdavati bitange. 'Kadno bija.e Gambetta o or"do stupio, on je tarco uredio sredisnje, najviSe oblasti, da rrr. u ministeriju izvanjskih posara ne bija.e ni jednoga iinovnika, 1, koji bi bio znao najjednostavniji dipromatidki spis sloZiti __ Gambetta bijaEe u taj minietlrij namje*; I"*" novinare, odvjetnike, i t. d.' Nisu Ii ti sposobni? Mogu biti - dok se ne nauie, za diplomatiEhe a diplomacija ima po nekoji na6in 'I'o se treba nauEiti, samo kroz vj i Postolaro sedlar, i ,. a. koZu kroje i divaju, i evaki u "oLaoiEa" svojoj struki moZe izvrstan biti, ari ako se ne nau.i, svaki je u drugoj struki nesposoban i nespretan: tezko je Ei'om ili igrom, kojimi se postori ili sedla Sivaju, sa5iti rukaviee, tezko iglor; _pravo prave postole ili pravo sedlo, "ourt"i-rrditi i t. d. Kalco je u strukah, koje napomenusriro, tako je danas u svih strukah i granah javne sluzbu F""o""rrie. Dakre, u redu je da su i djaci bolji proti tomu stanju, i da su srabi ter pokvareni takojer djaci za to prokletstvo svatko traZi i brani svoj iivalj. I grof Pariza izjavio se za boura ,.gitr^, i time bi legitimisti bivsi, -mu i dana.nji orleanovci morari ,r, g"o"""r"" pristati. B'o dto drhgo, mi vjerujemo da dobri ljudi i dobia stva" moraju ranije ili kasnije nadvladati; ali tornu se ho6e posla, ne ,"Ir,o rr"u^"o".

&o5

O PREUREDJENJU

DRUZTVA
28. travnja 1890'

Zagreb,

Priob6ili smo program, 5to ga njemadki socialisti proglasiSe prije saborskog izltora, i zakljuEke konferencijil cara Vilelma o socialnih stvarih. Sada naSi Eitatelji mogu prispodabljati ta dva programa, i na6i u demu se razluEuju; nu valja znaIi, da je program socialista podpun u svih toEkah, a onaj cara vilelma u vjetar nacrtan samo o nekojih pitanjih. Kadno car vilelm dirnu u taj osinjak, socialisti moradoSe ovo jedno zakljuEiti: ili car misli samo obsjeniti nas, ili je zbilja osvjedo[en o naSemu preteZku stanju, pa je naumio pomo6i nam; a|<o je ono, mi smo ve6 dosta obsjenjivani, i ne dajmo se dalje varati; ako li car iskreno govori, mi smo duzni pomagati ga. Dakle za svaki sludaj mi imamo na na5oj stazi ostati i koliko je mogu6e na njoj napredovati' Po tom osvjedodenju i rade socialisti, osobito odkada su kod saborskih izbora pokazali svoju mo6, ter se uvjerili, da je vredniji diel naroda za njihovu stvar. - Ali ima njemadkih dohrijana, bolje reku6 sliepaca ili ulaga, koji kaZu, da je car svojom konfbrencijom ve6 rie5io dotiEna pitanja, i da mu jo5 ostaje za rieBiti samo pitanje o trajanju radnje odraslih radnika, i ono o nadnevnicah. Ovo sje6a na pripoviedku o babi, koja je naila konjski iavao, pa se dala u veselje, ier za uzjahati joE treba samo 23 Eavl'a, 4 podkove' - Ali ta prispodoba nije konjde, sedlo ili samar sa ostalom spremom' to6na, jer baba je imala bar jedan makar kakov 6avao, a u zakliu6cih one konferencije nil ima posve ni5ta. Da bi se Zeljami pitanja rjeSavala' ve6 davno ne bi bilo ni jednoga, a ima ih na milione' Ni jedna to6ka one konferencije ne da se nikako riesiti, dok na jednoj strani obstoji nuZda, potreba, siroma5tvo, a na drugoj ne ima - Ni diete, ni Zenska' ljubavi iskrnjega, pravice, ni du6evnosti: morala' ni odfaslo Eeljade ne da se na teZku i clugotrajnu radnju, ako ne mora,

a kad mora, n dade uzdrZava I dok svatko jadnici moraju romaka tare; d ne ima vjere, : nastoji uiivati popravljanje d Za poprav nastoje po pra\ jani pravo ima. konadno rie5en Jer moie Zehshe i t. d. u Ali tko moZe n vrieme, koje nt Ako oni m jer oni ne 6e ra uzaludu je svak Sudimo, da sudu dobrijana Mi drZimo, ieljade lahko m hrdjavo hranjen da ona 6eljad, r kolikoiu12ur iime se viSe na Dakle, pitanje da stanovit posa viEe ili manje ur Razumi se, djena po izlcust treba radniha iir uredih: ti morai zahtieva se, da r sluibenik 3 ili I Recimo, da nadnevnice. Ako iinio za l0 uri -

306

a kacl mora, njemu moze takovu radnju zabraniti samo onaj, tko rn' dade azdrilavanje. I dok svatko gleda da tlorriva dto viie, ne paze6. pravicu; dok na se jadnici moraju natjecati za zarogaj kruha; dol stroj ;;" sluzi a siromaka tare; clok je hrpa .i.o_uL, a razmjerno ,okor"t bogatih; tlok ne ima vjere, ni ljubavi, ni umjerenosti, nego ,ok svatko hezt:ltzirno nastoji uzivati sto vi.e raers -dotre budi kakovo razpravrjanje i popravtjanje druZtvenih odnosaja mora biti ."1-;"rr;.*. o;;r;;; Za popraviti druge, treba da svatko ."b" fopr"rri, pu i" svi sloZno nastoje po pravici popraviti rnecljusebne odnodaje. - Recimo da rlolxijani pravo imaju, t. j. da ,o odoo.r," pitanja zakljuikom konferencije konadno rieiena. Nu dto bi to dotiinim jadnikom koristilo? Jer moZe se zabraniti, da pocluzetnik u radnju ne prima djecu, zehske i t' d' u stanovito.r"i"-", i da im dopudta pripisanoidpo.ioanje. Ali tko moze njega-n-agnati,da im pla6a razmjeran triel nadnevnice z:r vrieme, koje ne rade? Tko 6e drogi jadnikom taj diel naknaditi? Ako oni mogu bez onoga iznosa zi.,r,"ti, ne treba nikakova zlko'a, jer oni ne 6e raditi vide neg im treba; ne mogu li bez onog iznosa biti, uzaludu je svaki zakon, jer oni moraju raditi iri od straclanja pogi.uri. - Sudimo, da smo timi opazkami ocienili i one dvie to.ke, koje p' sudu dobrijana jod ostaju za rieiiti. Mi drzimo, da mlado, zdravo, dobro hranjeno i u Eistu zraku ziv'6e ieljade lahko moZe u redu umjereno raditi 12 i vi.e uri; a staru, srabu. hrdjavo hranjenu, u nezdravu zraku, da je preve6 i 6 uri; mi crrZimo, da ona deljad, ako rade sa voljom, sa rjubavrju, u B uri mogu udi'iti koliko i u 12 uri; a ova, sraba, da moraju time prije sustati, iznemo6i. iime se vide napinju. Dakle' pitanje o urah radnje mi ne razumimo. gravna bo je stvar, da stanovit posao bude u dano ,,ri"-" obavljen, pa bavio se njime radnik eka upoEiva ili odlazi. a obaviti mora biti razloZna, odre_ Razrrmi se takojer, da time, rnanjc Ali nut, i tu se racli lcako i u javnih sluZbenik 3 ili l0 uri. Recimo' da je radnja ustanovlje'a na r0 uri, tu radnik dobiva r'lio naclnevnice'Ako se radnja obali na B uri, a radnik ne uEini koliko ie iinio za 10 uri -- rni ne znamo, tko moze od pocluzetnika zahtievati"

1890. i5e prije socialnih a, i na6i podpun nekojih vo jedno en o namr smo iskreno namo na kod satniji diel je reku6 e6 rie5io trajanju ao,pa se podkove, loba niie akliuicih rjeiar.ala. . cloli na j ne ima ri Zenslia, ne mora"

zahtieva rra dotiEan se, posao moraHll;"h:,,t;;,

.1"u1;'",""'";;;

307

ne a neka radniku plati naclnevnicu sd 10lro ne onu od 8/ro, razumimo, Sto je radniku time pomoZ6no, osim ako uz slto vno;. i ho6e Zivjeti kako i 117to/to.TeZko d,a ima, bar mnogo, takovih radnika. I o krzmanju se proti izkustvu i proti naravi stvari desto krivi pojnri imaju i raz5iruju: ono nije, i ne moZe radnikom trajno pomo6i. Hoclimo u nespodobu. Recimo, 5to nije mogu6e, da svi radnici Europe imaju zalihe za uzrnoti bez r.adnje 5, ako ho6e5 I0 godina Zivjeti, i da su svi obustavili radnju, recimo, 5to takojer nije mogu6e, da ne 6e raelnika do6i iz Amerike, ni iz Kine. Nu recimo. goclina? To, da 6e se radnici dati na posa',; Sto 6e biti poslije 5-I0 uz uvjete, koje poduzetnici naznade, a ovi 6e gleclati, da si pretrpljenu Svi su pocluzetnici Stetu nadnade, ter radnici stoje gore neg danas. viSe ili manje obskrbljeni, i lak5e mogu biti bez nova dobitka nego raclnici bez svagdanjega zalogaja. Do sada poduzetnici kaddto popu5taju raclnikorn ter im nadnevnice pove6avaju. Oni to rade jedno jer im se ho6e dobitka, p,a se mogu i razmjerno malim postotkom zadovoljiti, buclu6 imaju velike glavnice, a drugo zato jer su se'obvezali u stanovitu roku odredjenu koliko6u robe kupcu predati pod Zalbinomr pa kad izradunaju, opaZaju da bi plativ Zalbinu viSe izgubili nego 6e izgubiti u pove6anoj nadnevnici. Ali kroz predesto i bezoltzftno krzmanje i povisivanje nadnevnica poduzetnikom 6e, 6to ono rie6, uprieti vile u odi, pa 6e onda izrabljivanje \re6 njemaEki obrtA viSe ili manje ustaviti. Sto 6e onda radnici? jer je u Njemaiku navalilo francezko i i,eljeznari prestaju racliti, englezko, bolje i cjenije i,eljezo. - U ovih obstojnostih tako 6e morati clanas ili sutra uEiniti i ostali poduzetnici. eini se cla su njemaEki radnici osvjedodeni o tom, da im uz tlanadnji sustav nitko ne moZe pomo6i; da oni taj sustav svojom snagom ne mogu izravno promieniti ni svoje nepravedne protivnike sapeti; ali da u clanih okolnostih, neizravno, mogu to oboje postignuti. Zaro oni se ne dadu iz brazde u kojoj su; niSta ne tlrZe clo odlaza g. Bismarka, koji je vodu zamutio i socializam u Njema6koj roclio; ni clo cara, koji je taj posao za urediti i popraviti njihovo stanje u -svoie ruke primio; ni do carskih ukaza; ni do carskoga drZavna savjeta; ni clo carske konferencije; ni do toliko sladkih sluZbenih i polusluZbenih obe6ivanja, nego ostaju na svojoj stazi, krzmaju6 i radec da Eto prije tlojde clan, koji jednom mora do6i dan za korjenito preuredjenje clruZtvenih odno5aja.

pre ida pre' Dak bud

308

rzumimo? sto Zivjeti kako r krivi pojmi o6i. Hodimo Lrropeimaju i da su svi ie radnika Iti na posa'; pretrpljenu poduzetnici rbitka nego nadnevnice se mogu i e glavnice, liko6u robe a bi plativ
ll.

" """.1;i-;;;;: o"r.r-,r,i":;J;"J"''L --v *a'Lrttt' se ::;l;;:.":l: ""*".i,#J*"sr ostan i;#':: za slabo6u i6iju, neg:o gledajmo i bude dto manje.
da nje

preve6: iovjek

je,ako nisu dis,u oni na ., 1""::,li,XT:,?,T;|il1ru;:,i::Tr" i da Ii u sebi ne kako treba obaviti, bude
i-"ii il""';;il:"o*"redjenje Nu ne zamjeravajmo im ::T:1:".:'.ti'

nadnevnica rrabljivanje i njema6ki rancezko i ce morati rz danainji' n ne mogu cla u danih clo odlaza rodio; ni je u svoie ;avjeta; ni rsluZbenih 5to prije :uredjenie

3@

PADANJE BROJA PUEANSTVA
Zagr e b , 7 . s t u d e n o g a1 8 9 0 .

On razl francezkoga posta,loje obr koje se vec pohlepnijim r svrhu Zivljenj teZi, osobito

Ve6 clavno se opazilo, da puEanstvo Francezke na broju propada, i time se pitanjem ozbiljniji ljudi redovito bave samo onda, kada nije drugih zama5nih pitanja na dnevnu redu. sada se na taj posao dao i preodlidan gospodarstvenik g. Leroy-Bealieu. on se sluZi pouzdanimi, koliko je mogu6e istinitimi izkazi, stvar iztrai,uje u svih zemljah Europe, i utvrdjuje, da je Francezka zbilja rr neprekidnu padanju puka na broju. I nasploh i razmjerno, u ovom vieku broj njezinih poroda nazaduje. IJ vrieme od god. lB0l.-lBBB. on je pao od 82,3 na 23,4 po 1000. Maksimum poroda od l88l.-BB. dosize samo broj gJT,gs} (god. rBB3.); a od 186l.-70. minimum poroda bija5e 948,s00 (god. rBZ0.), a od gocll82l.-30. minimum bijade tja 963,300 (od f823.). On utvrdjuje takojer, prem tako ne pada u o6i, broj braka stoji u razmjerju sa brojem pu6anstva, i da od god. 1875. broj braka znatno nazaduje, i svake godine to ve6ma. Ali nazadovanje broja puEanstva ne steZe se na samu Francezku, nego se prt1a, vibe ili manie, na sve prosvietljene narode. U kratko vrieme od god. 1865.-83. pao je broj poroda u Tali_ janskoj od 38,3 na36,9; u Prajzkoj od 39,1 na 36,3; u Bavarskoj od 36,9 na 36,2; u Holandiji od 35,9 na 35,1; u Svajcarskoj od 35,5 na 32,5; u Bolgiji od,.31,4 na 30,5; u Englezkoj oil 35,S na 33,?; u Irskoj i u Skotskoj od 24,9 na 23,6, po 1000. Pisac nalazi uzrok tomu Eudnomu pojavljivanju u demokratiziranju na5ega yremena. eime koji narod postaje demokratidniji, dirne se vi5e pojedinac odmiie od stare vjere i od starih nazora) 6ime ga vi5e obuzimlje jednakost o uvjetih zivljenja, t. j. 6ime on vi5e bogatstvo i Easti smatra za najglavniju svrhu iivoLa, time se ve6ma umanjuje broj poroda.

Izmedju danadnjegapc odanosti, i dr prie6iti njego

Divlja r kao pohlepa r i iste kolibe. i protive se o

Jer se tu : clrZavnih ured .;e posve proti Zensku, osobitc pribavljati si s ne podraste, n,

Jer kroz t bremena i potre vjeibanja manj, ne5to, ali takov

Pisac predl svake godine l0 U drugo doba s kroz vide stolje ni to sredstvo n

Mi poznam po izvadcih, Eto padanje postaje uzrok, i uz hlao negoli 6e.se.na

ZnaEajno je, ve6ma i broj pul Bez dvojbe, bez 1

310

on razraie' tra s. se otl podetka ovoga vieka u'jeti "r;";;.,,", francezkoga puianstva u trih pogle,ih p"o'il'ir

,).
r (la-nrJe
lol

su postari ;;1"#lf'." J;-:1:l""ti"'"iliioi, *,,u,o",'i tereti znatno Izmedju jtid^'ffi'::J ,,' ;l;:l"u,", najjaiirn: prerrmeti svi c l a ' a i n j e g ap o d u i a v a n j " rrp""ini,rr,',lu
dovjeku,"'..i""'rr."'u

p repjim, u l, Jj:T "i"J oh n i " "'.lfl i,#;,r, i.:,t *T,, 1*:?;".., T:;"Tdl "l
6u6e'je

il,'J'::,""::,;:tt:i::

'1",.j".,t.,t u",,,,.oaa ckrenulo L;;; porluda'anje, ."

Zi'rje.je rrogatstvo,

*"ko,,"s.',- n, mogra i"r" ;*T.T?,:ri;"T;r::i:a''";t""'"'*"'"
IT,"r?lfil:.
Divlja zelja za izjecrnako.cu, -,,"ua 5to se u svakom pojedinorn pokaZ,je ,;J"uu",

.1",, ,rigr.

ivar all

eku )00 r.); rod.
toJr tno ne s\-e 'alii6.9

)-.5,
rll

nJu rric ,bua sti rda.

Jer kroz tu, zlohotno 'aumljenu rli_zlo rabljenu brigu, samo rastu brenrenai potreba obitelji. -- M;;;; .U i"o"- brak olahkoriri, vjeibanja manje nepr'idnimt 'i vojniika bi se mozcra irfrr. uspjerra ne5to, ali takovi 6e posljedci "ut*i,";rr"e uviek biti neznatni. Pisac predraze Fra'cezkoj >velik liek: prisvajajmo (naturalizirajmo) svake godine 100'000 inost"anaca, ,l il'rru* pokrivaju manjak poroaa. r l o b a . s v o j ep o r i e s r i rako su radiri i stari Ir] t v Rimrjani, rer.si rimc r " ol z" q :i i e s t o l j e i a p r o t l u g l j i v a t i ,r"p""Jorrlnje_i gospodovanje. nr to sredstvo ne bi Da Sto, moglo korairr,, rr"r."e,, ukloniti.n Mi poznarno djela toga pisca, a ovu razpravu sudimo samo po izvadcih, Bto ih""k:j: priob6ismo. UUr"", .i" broj tjudi trajno pada padanje postaje to i da to brzim ter se p"uza ,rJ r"" narode, *o.u iiai uzrok' i uz hladno temerjit iztrazivanje'a.r"rii glava on se bucre lakse neSolj 6e se narodi na6i pr-avoga lieka primiti. znaiajno je' da'rrancezkol;i-"-J,rgrje ova vlaclavina stoji tirne ve6ma i broj puka uada' Tezk. i" u""illje biti u ostarih strukah. Bez rlv.j'e' l'"' 1'n'ota ne rnoze Ij;;1,;.;r ali ako rjucli prebrzo umiru.

[iT: mi tjiril :r; il:ffi #,i J Y;;n:l;*:jti il'l"."i'# Tilniiru :H"ii';*":**: ;m ;:* # :' t.l

r protive ," ot;r"tl#? ],|: ;,";""1" cluhovnom 't"t'jo, koje se prima svih ,,"u";t?t"""tlJt" nazo'a,i istih

-obuzela ne dine ljude sklo,,imi za hrak"

a",rr",

je sverazrerte,

3I.I

porodi ne mogu tomu zlur doskoditi; ako su ljudi krZljavi, porodi moraju biti i riedki i slabi pa rano umirari.

Ali on o tor nego i za ob6enito i u najvi5ih stvar gdje moie; tu mo f niema Zivo nas uie riedju i ii Romula Rimljana nroz osvajanja, i g njihove zakone i I Kasnije, oni dr dakle svojim podlo t. j. on starinom n prava premnogim propali,

Otrev, kojoj po

3r2

Limoraju i na ova :rieljanje Lebelove i bez da rslije 25 rSkari iz puSkom i pudkar se, kako otvoriti odapeti, :o dakle aime n6 momci; tjelesno i obilan rlemena. moralo dasuu L iastih. r moglo rc moEe raopako uzimlje rari. On rj rogoa 6asti. ok na6i iz njega , glavna i druge

Ali on o tomu ima raditi zakonitimi sredstvi, ne samo za svoje nego i za ob',enito dobro. A gdje je svaki pojedinac o"norr"rr"rm sudcem i u najviSih stvarih, ima svoj zakon,svoj moral, -jur"r. pa ih sliedi gdje moZe; tu mora :l -slatko biti kako ;" I niema Zivotinja, i zvjerad "* radi samo za se ikako moZe, pa rlok nas ude riedju i iinom, da smo joj bra6a, i mi radimo kako ona. _ Za Romula Rimrjana bija:Ee or.o g'ob du.a i svi bijahu u ogradi Rima, kroz osvajanja, i gra-l se sirio; d"loji* orrnojenim mjestom ':'-:i. ostavrjade oii njihove zakone i obi6aje, u ou d".n"s" t; ;l;;;'"::',* dakle svojim podroznikom, "",,"u";o;;;:::17#ifllll*,r", i"z"otj"oo-l Marij bija.e municipalac, -r",r,-1"" t. j. on starinom ne l"d1o Rimljanin. NIoZda _bija.e .o orr" "":"iS" davali' prem svojim drzavijanom, Rimrjani su l[;;rr"""*nogim > doma6a, rimska, nego bija5e tudja, rzkoj i drugdje. -- f nut, namjesto Francez predlaZe, da tudjinci fransmrti!. -_ , On voli urnirati, nego

Kasnije, davaseprava oni ta

itis

PROMJENE

U RUSIJI
Zagreb, B. travnja l89l.

ovim ili pod onim ne opaze? Nu ovdje broj niitva, oruZnidtva, r II. - Ne samo nihi popudtio, nego se i nekoje godine nap obitelji, ne proti sa po naiemu suc uviek imali onako v uvedene ))po rusku< osvjedodeni o veliko samo svoje stvari ur iovjedanstvo uvesti. Ali onaj um i c melju, a mi toga ne t. j. nastojanje o silo bitnih Zivalja. -_Gg. se bojala vide nego c Oba su umrla, pa Aleksander II. bijaie narodne inreligencije. Iert uiini od njeZna bi nije na pravom mjes tudjinci na nesre6u Rr Svaki iovjek rma kod javnih sluZbenika , vlasti, pa bilo to iz nr koje druge strasti. Zat slabo6am.

kroz one promjen ,A zakon6i ob6instva? Jao

Oprave se moZtla i mienjaju i ljucli, maliar i najkoristnije bi bilo dr

314

rja 1891. su zadnjih uhu, ili po njima, paie ,bstojnostih ralo, ter se lanje proti rnja; ali to ilo kakovih no dopudta r za vrieme. tine pokrai to poradisamo sumti ga samo ri? r jest uprav rm, t. j. tla i jod vi5e, ilistih samo Francezkoj, ;a je Rusija 13 nihilista be ili podulada ne znao Rusiji, pod

ovim ili pod onim imenom, koliko pod pravimi imeni, koji rade da se ne opaze? Nu ovdje broj ne odluiuje: pun petrograd bija5e puianstva; vojniitva, oruznidtva, redarstva, kadno nekoriko zro6inacaumori Arek;an,rra II. - Ne samo nihilizam nije, kako bi bilo Zeliti, satrven, ,rij" bo,l, ,r_o popuStio, nego se 6ini, da on u zlu napreduje: sada se priznaje, da je nekoje godine napadaj kod Borki bio osnovan proti cieloj carskoj obitelji, ne proti samu caru! Po na5emu sudu, ruski cari riedko vladaju >kao Rusi<, prem bi uviek imali onako vradati, i ne mozemo se uputiti, da su one promje'e uvedene >po rusku<; ako li jesu, to je zlo znamenje,. Mi smo tvrdo osvjedoieni o velihom umu i duhu ruskoga naroda, l"1i ii mogao ne samo svoje stvari urediti kako varja, nego moZda i novu prosvjetu za iovjeEanstvo uvesti_ Ali onaj um i duh imari bi se razvijati na rusrrom narodnom te. melju' a mi toga ne vidimo u onih promjenah, nego vidimo protivno, t' j' nastojanje o silovitu poziviniivanju naroda, i o ciepanju njegovih bitnih zivalja- - Gg. Aksakov i Katkov bijahu bidi Njema.ke, koja ih se bojala vi5e nego ciele sluZbene Rusiie. su umrla, pa gdje su im nasljednici? One su ih promjene satrle! Aleksander II' bija.e sto uzgojio sto posijao i njegovao preriepo bilje narodne inteligencije, PA one promjene uiinide od njega isto sto mraz, led udini od njeZna bilja! Kadle g. Ignatijev pravi Rus, kako to, da on nije na pravom mjestu, u vlasti, kolo ,r, preveliku pla6u obna.aju tudjinci na nesre6u Rusije? svaki .ovjek ima vi.e ili manje srabo66,medju koje spada osobito kod javnih sluZbenika ona, da kadsto rade i p""ko-k"rrgr.rn'ol" rur.ooit* vlasti, pa bilo to iz ili za pok"""ii ." .,*6iiri ,r"j .,r, _neznanja, ,ti ', koje druge strasti. zato treba ih zakonom stezati i duvati proti onim slabo6am. ie vlast javnih sluZbeniLa na Stetu iemu sudovi i u gradjanskih parbah, l? ne razpravljaju i ne sude javno, , u kojemu su sudci, u ob6e javni Inju. Oni imaju za izvr5ivat, a ne Oprave se moZcla i pre'e6 Eesto rnienjaju; ali teZko da se s njimi mienjaju i ljudi, marrar bili gradjanski ili vojnidki sluzbenici. Najborje i Irajkoristniie bi bilo drzati ," o""odo" kroja; ali to se ne rnoze .ves.i

315

ni drZati kroz ukaze ni kroz zalcone, osim za vrieme, ovdje i ondje, nego se tomu ho6e azgoja, narodna ponosa? primjera u druZtvu. Nekoji 6e oni sluZbenici nositi tu opr,avu noZda proti volji, dok moraju, a clok stupe iz sluZbe, ili odu u drugu zemlju, oni 6e se obla6iti kako im se svidi; drugi 6e u toj opravi moZda mrzit ili prezirati one, koji ju ne nose; a ovi 6e se tako pona5ati napram onim moZda upravo poradi oprave. Ne valja promjena, koja nije iz naroda nikla; ne valja druZtvene razrede ciepati, van ih treba po mogu6nosti u jedno sloZno narodno tielo stopiti, i to po njihovoj Zelji. Za nas, i sudimo za cielu je poviest, i za naravu stvari, 6udna novica, da se u l0 godina igdje, a kamo u zemlji prostranoj, kakova je Rusija, moZe uzgojiti novo pokoljenje u novih mislih. Za uzgojiti iovjeka, a kamo sav velik narod, za zlo, treba vremena, a 5to za uzgojiti ga dobro? Ovomu se ho6e vjekova, i mi bi bili zadovoljni, da se u onih promje[ah bude usadilo zrnje, iz kojega bi s vremenom dobro dublje raslo i razvijalo se. TeZko da je sva mladost, sposobna za Skolu, nju polazila; da Rusija danas ima dosta uditelja sposobnih i voljnih predavati misli stare Rusije; da je mladosti predavano kako treba i da je ona usisala sve i kako je 6ula. Nu recimo, da je svemu tomu tako. Ali kako 6e se dugo to sve dfiati mladosti u Zivotu, u druZtvu, ldoje posve drugaiije misli i radi? - Jesu li zakoni i oblasti za te stare misli Rusije? - Ako jesu, one su se misli ve6 davno u6ile, ter ih narod pozna) ako nisu, 5to koristi u6it ih u 5koli, a u svemu Zivotu gaziti ih? Puike Skole i pravoslavna crkva biti 6e nasipom proti njema6koj prosvjeti! Nasipom, koji ruSe svi viSi i najviSi krugovi, svi slojevi osim seljaEkoga, pa da ga naEini i obrani ne5to djece i nedto duhovniEtva zapu5tena! Zbilja, gdje je ta crkva ikoje zlo odbila od naroda, gdje mu je ikoje dobro pribavila? Nije joj u tom zamjeravati, jer je svagdje samo orudje svjetovne vlasti, bez vlastite snage za Zivjeti. I cenzare izvr5ivanje broji se u zasluge novoga sustava? jer da je ona nagnala novine, neka razprostiru stare ruske misli, namjesto zapadnih misli, koje su odprij8 Sirile. Mi ne samo ne drZimo niSta do ljudi, koji Saraju u rieEi i u pisanju, nego ih se i pla5imo, jer ne imaju nikakovo osvjedoEenje? ovo je sve dok Eovjek ne moZe raditi, nego je a stegnut na govorenje ili na pisanje. One 6,e moi,d,a opet drugadije pisati. Cenzur.a je najjasniji dokaz, da se oblastnici smatraju za krivce, i da su preslabi; i za Eudo, nje se tlrZe, prem ona nikomu nije pomogla,

a jest nadkodila j"s,ri li misli Iztr tetneljite i horir

Koji su pri stanovite misli; Ijenje, kojd 6e t svetu ba5tinu trr dalje napredovat

Ali eto, dop a ne vidi, da Zr Rusija uz svoje, : u najgorih mislil bijahu misli upra

316

, i ondje' vu, volji, dok ie oblaEiti rirati one, ila upravo ; ne valja Ino sloZno lri, iudna kakova je ti Eovjeka, rzgojiti ga se u onih bro dublje ; da Rusija are Rusije; : i kako je u druZtvu, za te stare er ih narod n gaziti ih? njemaEkoj ilojevi osim luhovni6tva la, gdje mu ragdjesamo a, jer da je Lamjestozano niSta do jer ne imaju tliti, nego je et drugadije u za krivce, Lijepomogla,

a jest naSkodila svim, koji su se na nju zana5ali. _- DrZar.nik ne 1tazi, jesu Ii misli Iztoka ili Zapada, ovog ili onog Eovjeka, nego glecla,jesu !i tetneljite i koristne, i bi li se dale kod njega udoma6iti. Koji su prije nas Ziv'i i razmi.rjari, morali su prije nas clo6i na stanovite misli; tako mi dorazirno, na druge prije neg 6e do6i nade pokoIjenje' kojd 6e tako raditi naprama svojemu pokorjenju, i t. tl. svu ovu svetu baStinu treba r,azgredatii koriko je mogu6e usavrSiti, pa na njoj dalje napredovati. Ali eto, dopisnik na sploh odsucrjuje zapadne misri ve6 kao takove, a ne vidi, da Zapad uz te rnisli o ,rrnogih pogledih bolje stoji nego Rusija uz svoje' ne znamo kakove, i cla se ova davi upravo u gnjilih, u najgorih mislih Zayadl, koje su u njemu ve6 davno pokopane. To bijahu misli upravo trztoka.

317

s ts&&govora o, sa najzane5en

DVIE

RUSIJE
Zagreb, 4. travnja 1892.

Kralj je : Mirab6hu. _, i njegovi, t. j, Dakle ne sustavi i sve I priznava5e pra zla za \rrqmeni

PreteZko nam je iz zernlje bilo koje, o-.obiro iz Francezke ili iz Rusije javljati neugodne, zle stvari, ali ako se o njih muEi, one time ne postaju dobrimi, ugodnimi, kako ni kroz javljanje gorimi ni neugodnijimi, a kroz nejavljanje ob6instvo se ne poduEava o stanju stvari, koje se razvijaju na to gore. Mi smatramo drzanstvom nade Eitatelje izvjes6ivat o istinitu stanju; tomu moramo imati nedvojben uEin, pa o njemu suditi po naravi stvari, Sto moraju i oni raditi, ako im se ne 6e biti obsjenjenimi ter govoriti po poznanoj: tko bi rekao? ili tko bi mislio? prispodabljaju6 dobre stvari sa zlimi, mo6i je priliEno vjerojetno zakljudivati na posljedali njihove borbe; druga6ije rade6, Eovjek se i sam vara. s tih razloga moramo se vratiti k priob6enu ilanku g. Tolstoja i k crtam ,Tempsa<, ter k nekojim pojavom, koji se na nje odnose. Nesre6a, koja je Rusiju sna5la, najbolje dokaZuje, da su dvie Rusije: narodna i sluzbena; iz koriena su medju se'protivne, pa sluzbena nosi ime narodne, sablazan, koja se i drugdje kaddto pokaZuje. >Tempsov< dopisnik rede, da mu se Cg. L. Tolstoj i Solovjev 6ine slidnimi Diderotu i t. cl., muzem koji iz najdubljih temelja uzdrma{e staro druztvo francezko. Na to zareva sluzben Rus: ,Hvala bogu, u Rusiji se ne ide uzdrmati temelje njezina druZtvena stanja, i niito ne ovlas6uje prorokovati, da 6.eih ona ikada vidjeti ruditi se<. Tko se ta ne sje6a sluiaja starog:aMirabeua, otca slavno'u govor.. niku? Ako itko, onaj stari markiz bijaie proti svakomu drmanju na temeljih sustava i druztva, on, koji je svojega plemenitoga sina odbacio i dao zatvoriti upravo zaio, jer or.aj nije dobrijanski pisao ni govorio. Ali starac je motrio gospodarstveno stanje zemlje, pa je o njemu napisao 7 knjiiica (L'ami des hommes ou trait6 de la population). Dvoru, sluZbenoj Francezkoj, dobrijanom, to bijaBe sablazan. Kad starac ocliiao

Posve slal vide veliko bur kani, ako to o prepiranje slui

danjih bizantin

Oni kaZu, r da ciela stvar s se dao na brodu i pregalac koji dogmatiika, rra kr56anstvo, i os 6u6enje Rusije, , obim dopudtile, da nauk g. Tolst a dva udenjaka, na dlahu dokaz

Nu danas, r pisati o nevolji, doskoEiti tomu zl

Pa gleda i slula Fto vriedi iavrlja udaljenih od pat

Pa tho razu onaj zasluZan mr stajalo u svih zna je istina dobra, k ju je naSao ili pr Nastojati, da razviju i ojade, k

318

1892. rke ili iz

: time ne reugodni,ari, koje .u stanju; rvi stYari. : govoriti u6 clobre posljedali Tolsto.ia e oclnose. e Rusije: bena nosi 'vjev dine uzdrmaie r, u Rusiji ovlaS6uje nu goYormanju na a odbacio i govorio. ' o njemu n) . Dr.otu, rac orli-iati

oni mogu poznat i razumivati prepiranje sluZbene_ Rusije; trii Orr""au bogoslovna prepiranja nekidanjih bizantinaca ili slavosrba. Oni kaZu, 4s eg. .Iolstoj ni Solovjev >nisu pokretaEi mni

vide veriko burkanje i nuzdu o;,il:t,T::#"Tll,ri:*,,:"l,:: ,'" kani' ako to oboje ne priznavaju. " samo

priznavade pravo stanje naroda 'i zemalja, p" o"e zlu za vremena, mirnim putem a..f.";iri. Posve slabih tjelesnih i duhovnih

ss vii,,, aio uta " l;io" ti"TlT'J;": H: "JJ " F;::!T" il ",I? i'r-u|o ne "yi gredale

s razgovora od kralja, ovaj 6e tlo.avsemu dobrijanu: ,Evo se razgovarah sa najzanedenijim iovjekom kraljevine<. Kralj je nashoro mogao opaziti, tko bijase zanedenjak, on ili stari Mirabeau' _- ari i uo6i daua, t ;" na girutinu i5ao, krarj je misrio i njegovi, t. j. da je to kako "a sve Sut",'ig;. Dakle ne dud.

dogmatidka, na vjeru hr.6anstvo, i osobito

i presarac ;ff LTi"'lii,-il;,*t$,ml* r.oji s" ;::lil tf
budu6nosti, n; rus*o pravo.i";tj"; prokrditi joj put, da kleveta da je to tezho uvriecr'o iskreno drZi vjere svojih otaca; da su ruske novine onim razpravljanj"; pu da je u6ena glava dokazala, van smjesa iz Sopenhau era j iz Augusta Comte, ;^

5;:tm;r::'J;:.:'1,

ito 1" p"oiostavio izvrstne ",*"""""'J*;,l"il

n d do z se,, .j,";:"L:: r5;E,l"T"rll a raku kaa " ;: ;1":* "

,.je Ii nuZdnije pisati romane bilo kakove, ili je velih diel naroda, pd o sredstvih vrstnih za rodetka ove nesre.6e je g. Tolstoj na licu mjesta, dakle, ako ,bro5ure( toga *r;, ;;,, pouine,

ffiT:i

ucrarjenih od patnika J":T:j;"1'::il;_,:"*i".;rt

roJ f,',," .tor",

Pa tko razuman i podten zabaciva istinu zato, jer ju je onaj zasruzan muE r'.lk.io? ovaj ili I(a,r bi se-tako radilo, kako bi se danas stajalo u svih znanosrih i u svih -_ u svemu Zivotu?! Ako je istina dobra, "*i"tr.rif, koristna, nju treba upotrebiti za dohro,bez obzira tho ju je naSaoili proglasio. Nastojati' da se iz vjere uklone zle porabe ili mane, a dobre uredbe razvij* i ojade' *ocl nas ne znamenuje raditi o novoj mistiikoj vjeri,

319

nego o iz6i56enju i o usavr5ivanju obstoje6e vjer6. Ako vjera Eovjeka ne oplemenjuje i n6' prosvjetljuje, za5to narod na nju troii? pravoslavna je u ta oba pogleda daleko zaostala za drugimi. To se oiito vidi u nesre6i, od koje Rusija danas trpi. sjetimo se, kako su novine pisale o bra5nuo sto ga je petrogradsko zastupstvo kupilo za grad; na onu viku imenovano je shizbeno povjerenidtvo strukovnjaka, za da stvar iztrazi pa izviesti. povjereniEtvo se sastade i zakljuEi, da 6e analizirati potajno? zatvorenih vrata, i dlanovi si rieE zadado5e, da nikomu n6' 6e ni rieE kazivat, dok izvje56e ne predadu. To nami bija5e dosra za pogoditi, sto 6e biti. varjda je kemija jedna za sve ljude bez razlike vjere, narodnosti, politidkoga sustava?i t. d.: sastavinebra5na, 5to ih jedan kemik najde, mora svaki njegov drug na6i. - Dosljedno, u stvari tako zamabnoj ne bi smilo biti tajnosti, nego bi povjerenidtvo bilo moralo pozvati dto vi6e strukovnjaka, pa stvar javno protresati. Povjereni6pvo izviesti, da se to bradno poradi vlage, koja je u njemu, ne da dugo drZati; da u njemu ima sastayina stranjskih, nu zdravlju neSkodljivih, i da sB moze za jilo rabiti bez svake pogibelji. Novine, koje stvar iznesodeu javnost, ostaju kod svojega suda, dto im ga dadode strukovnjaci njihovi. To 6e re6i, cra sluzbeni strukovnjaci nisu pravi, ili cra nisu istinito izviestili, ili da su iztralivali drugo, ne ono braEno o kojemu je govor; ili da je netko nekoga debelo podmazao, ili da su dotidne novine klevetale zastupstvo'i trgovca. Ne zna se, Eto je gore. Ako je kleveta, trebalo bi klevetnika po zakonu preo5tro pedepsati, a ne iitamo ni o tuzbi proti njima; ako su krivi sluZbe'ni strukovnjaci, trebalo bi nje nemilo o5inuti, a ni o tom se ne pi5e. Kakova je to vlaga, koja se ne moze osu5iti? - Dolc se ne potroii, braSno se'mora drzati bilo gdje. - eemu su >stranjske< stvari u bra5nu? - Prodavat, kupovat, pla6at neEisto bra5no po cieni Eistoga, kakov je tu red, kakova sigurnost? Kad tako biva u Petrogradu, pod nosom vladi i vladaru, kako mora da biva po vani i mjestih udaljenih, gdje mozda ne ima pravih strukovnjaka? - Tu nije iudo, da sluZbeni Rusi viEu na g. Tolstoja, koji radi neodvisno od sluZbenih krugova; da ga dobrijani proglasuju >nihilistom<; da njegove >broSuren drZe po drzavan sustav pogiberjnijimi od proglasi nihilista.

To nije iudo, da posadi, moraju nos dobrotvorno ob6in kojemu je cesarev ga ima onaj odbor!

To znamenuje, morali predavati. ._ >preuredjenih<, kak sluZbenidtvo, kakov na g. Tolstoja, koji

320

i'li.riiil't:ittl,,,

r l a , , t i 1 ; r . ; 1 / : ; r 5 . , i l 1 { . ii t

liillii::r,*ttli<,r. [*il

.il

ii

i]r,irir;1.r;iti:.i.r;1

i i { r - \ : i r i i ,- n $ t ' a i r ; t , d r - \ ; l i t J i l l ) { , t r r r , , . ! ,i lirrirIol'r r)rll{i l i , r i i ' t t r t rj I (}[]{iiusr'rr'

' r . t . r l ; r ri t l l s l r i t ( l ; t , { ' i ^ i r r r r i i . i r . r s r , . . - , i , , l i lrr.ilr:rr l/rr}i.rr.i{r 1 r r , 5 1 . r . , 1 1 r, r r i , , , , , , ::ii)

z-:r vi;itrrririi.rr

t : . s i i l ' l \ , i t : l r i . r , . r i s , i . r i i i i i . . r i r .[ ) i i ilr,

rriir: rli,.t;r *iiliz,,r *ir.ir,r

sri iilli! rllra.i orlitt,r'l i'f) trtritali zfiilllttrltri,t. 1lr-t:rll-iiill. rliL l,t.irrusi k;l,ii,rii lri tlr llrii;izi, !! -rr l)t.;t\:i. r trlnr,. ji,,;irrr i,rigl;ri.,r!{\;1 ,,iiit,..{.i"ii.. ril;.iril

iri

.,, r,rl,i

*r!1i,,, ir;'

i t t r , ' t r . e l l . i e r r i t r r u -l < ; r l r r , r *

r l r l ' } r 1 , . i. t i i ' : r t * . [ ; r i r ' \ r i r

slrtijr|rriirlru. al.r,ri s.i .irrziilur k i . r - r r 1 , ir . rl i r r _ i i , , I, , l ) , , , l " r l i 'i,,i-i,,1... '':
r L,,,i , r. . , ,l r

r,.;ir'\,}

,ir\:ii.

;r, i ii:i

;: I

On 6e biti dovedemo. Vi in rnogla joi teZa bi tlr7iIe, da se kan rukom, da se hru

}IIR.KAilIEN
Z a gr eh , 28. oZujka 1BBB. j\aclamo se, da se ne 6e naci svjedol,6. koji ie i<azati, ni sutlovi, koji 6e po uvjerenju priznati, crasmo se mi, na koriko zrramoi na koriko se sje6amo, ikada razgovarali sa starim Sisifom. Ali, u crobr.ojvjeri, mi ne bi dvaput rekli, cla 6e tako i u budu6e ostati. Jer vrieme ie tako duga6ko, da nitko ne ztra, koliko lakata. Dakre mogu6e je cla ierno se mi i Sisif sastati. Sto onda? Mi smo se ve6 pripraviri, i ako ne zaboravimo, ili se ne predonrislirno, ili ne budemo imali osebna orrapanja, ne bojimo se toga sastanria. Nami je pu.enje slast, a da bi nas tko odsudio i nugorrio iuditi, nami bi pusenje postalo pokorom, mukom. Dakre, makar 1i sirir clrugaEije moida dobre volje kamen kotrljao, taj je,posao njemu peclepsom,tlok je na nj obsudjen. On 6e nam se potuZiti, bez clvojbe. A mi 6emo mu po najboljemu uvjerenju odgovoriti, da rtrr ima lcrivo, i to iz sliede6ih nepobitnih razloga. prrro, doL je pogazio zz,kon, volju bogova, on je sakrivio i zasluZio p"d"pr.r. Samr, je pir""r,i", je li on udinio prekrdaj, ili prestupak, iri zlodin, pa kako stoii sa okornostmi, koje uEin olahko6uju ili otego6uju, sa mjerom pedepse" i t. d. On ima krivo, drugo, zato jer nije proti osudi podnio utok, ili priziv, ili niStovnu zalbu, ili to sve troje, ili toga nekorirto. Na ro ie r;am se on drveho nasmijati kao nadutoj neznarici, pa 6e na' eiztlavo ,rdgo. voriti: proti osudi prve molbe, plutonovoi, ima pr*vna rieka: ali proti rje5enju ciela Olimpa, svih bogova, ne ima dalnjega puta. pa kamo? A mi 6emo mu slavodobitno odvratiti: nad svakim bozanstvorn, i nad cielim Olimpom bija5e gospodin bog Udes. On je i bogovom gospoclo_ vao' za6to se niste na tu molbu obratili? ve6 onda so b.'-,govi srabo stajali: i Zeus na prijestolju, i njegova vlada, i sustav, i ustar-, sve se rresro, i od prvog udarca bilo bi se sve srusilo, kako se sru.iro kasnije, riuk je udarac cloSao.- Pa za5to niste dali postupak obnoviti?

Mi nismo ni sto bi se moglo p u ob6e smo krota cla bi nam, napra jem; to bi nam bi na sve, i ne samo mogu6e, na gnjat odsudili.

Sisif je mudr u strasti. Dok duje opaziti 6e, kako je postati, pa 6e se 6e ga htjeti nositi,

AIi mi jod ni mudrost, i da smo voljava podpuno. clakle sviet lcoji da vore6 u ono vriem ovog-onoga svieta,

Tu 6emo Sisifi kad su bogovi mora promienili, a ovdje te muhe iz glave: Jr nik naputi, pa vas t ski rnir - odmah s Eiviti.

Prava bi vam r sru5i, naprama duZ clakle o toj muki v stvari nitko nije ni su joj se mogli ugnr

Za prikazati var dobijete ikakovu slik pazite.

374

or'i, ,liko " rni tali o
() Sg

I'ukom, da se hrust ne strovali. Mi nismo ni lonac, kamo li Korint sazidali, nisrrro uiinili 'iita;to bi se rnoglo prispodobiti va5im cljelom, nismo se sa bogovi naganjali" u ob6e smo krorak i miroljubiv; ali ta bi pokora za nas bila tal<o tezka rla bi nam, narlrama njoi, kotrljanje kamena bilo slaE6u,pravim nadarjem; to bi narn biEevanje nabrzo dodijalo, pa bi mi u nevolii zaho.a'ili rra sve) i ne samo ne bi htjeli kamen tlrEati" nego bi ga sruiili, ako .ie t*og'6e, ra gnjate svih bogova, koji sr-rnas na trr preliornjcr:rr. m*lt' ,' r l s u , l i l i . sisif je mudra glava, zna razmidljati, i obidavao je' posrnuti sar',

1i,sliDlin.
lautl

ai:ije ,k je
rtn9

kon, li on strniI prirram )clgoirloti )rn- i potloreslo, .k je

ovog-onoga svieta, i zeliti 6erno, tla takovih ljudi bucle ii*re manje. 'fu 6emo sisifu: vas ielja v.oEeza onim svietom. 'fo ste dokazali, kad su bogovi morali amo silom vas dotierati. Ne clokazaste. da ste 6url

zrlrtrPra'a bi var. razko5 LrilaEu'ati, da sc r<anre'sa iiljkasta brtla rrc sr-rtii,nalrrama duZnosti, da uztlrLavate europejslci nlir. o torn rni.'. t l : r i i l eo t o j m u k i v i n e i m a t e n i h a l < o vp o j a r n , j e r u v a i e d o b a ' r . i stvari.itlco'ije ni sanjao: ljudi nisu i sami trazili svoju nesre6., gtij. su jo.j se rnogli ugnuti. Danas je na onom svictu drugaiije. Za prikazati vam strahotu posla, o kojemu govorim, za da t, rrjc'rrr i l o b i j c t ei l < a k o v u s l i l < u- r n o r a r n s e p r i l a g o d i t i v a i e m u s h v a c a n i u . I)al<lc pazite.

Jr)

Dri,ec kamen na rtu brda, vi ste sarn -- nitko vam ne pomaire, ali nitko vam ni ne oclmaZe.Nakon vjeZbanja, promatranja i paZnje moie vatn za rukom po6i, da pogodite toEku teZine kamena, pa da hrust po.saclite stoji, bar dok vjetar ne puhne, a kada vjetar udari, dosta varlr da je cla kamen sa protivne strane podbodite. I europejski varn je mir kamen, koji stoji na Siljkastu rtu. Dok stoji. zorle se mirom, a kacla se sru5i, zove se ratom. Svatko izrnedju onih, koji su odsudjeni, ili misle da su odsudjeni taj mir drZati, kaZ6' cla je r"r miru spas, u ratu propast. Dakle drZi mir. Ali tko, pa kako? Tu vam je na kamehu desetak ruku, i ni dvie se ne slaZu. - I(ako stoji svako brdo dok ima dosta prostran i ivrst temelj, tako bi se i taj rnir-kamen mogao namjestiti kad bi se Siljku odsjeklo koliko treba, i Irarl bi kamen oklesalo. - Ali, koji bi to znali i inogli, ti ne (:e, a koii bi htjeli, ti ne znadu ili ne mogu. Medju oriimi, koji drie taj mir-kamen, ima tako jakih, da bi ga nogli jednom rukom baciti preko brila; ali, znala ih njihova, zadto ne 6e da to udine, i ti se sa kamenom prpoSe kako i oni, koje bi on smrvio. Svatko se iuva, da kamen-rat ne padne na njegove gnjate, ili na njegovo kurje oko, ili da ga drugi na nje'ga ne sruie, i svatko gleda cla ga sru5i na druge, i svaka 5u5ka moZe ga sruditi, ako drugi dopu5te. Dakle raEi li vam se u takovo clruZtvo, na takov posao? Prije nego clovr5imo, sre6na Sisifa sa njegovim hrustom nestati .6e nam iz vidika, i nitko ga ne 6e dozvati, da se amo povrati. Ali eto, opet se moZda preraEunasmo: kada se mi sa Sisifom sastanemo, oncla se po svoj prilici ne bude znati za mir europejski. Bilo zadnji put, cla se prevarismo.

376

ie. ali mo7-,: rst poa \-alil

, I ru.lr.

onih. a je i.r Kako eitaj eba. i a I'o ii hi ga ito ne nlvio. ili ua 'da cla pu5tc.

YI.

PIShflA

ati 6c . opel se po rla s.

t

I

I
a) t\AVLASifN,l I\TANU POTOENJAKU Zagr eh, 22.sr.pnja 852. 1
Mili moj prijatelju tla ste rni zclravo! Teda negda evo vam oclgovor na mnoga pisma, koja sam, clobro se sje6am, od vas primio, ali koliko ih je na br";rr, ," ,rr"*, 'en za stalno dri'im, da nije manje od pet. Zadto sam vam se tako kasno oclazvao, ^e 6u se izgovarati, nego 6u vam samo nekoriire istine kazati, koje kad iujete, BoZe daj da ne zavapite: ,Da sam ja na 'jegovu mjestu, ja bi joE viSe dugovao<. Moi Zivot nije drugo vsn vjedno Etijenje, pisanje, ljenjarenje i - odkada je Dragija doiao croipituvanj". n"ii'i" vrieme, da 6ete'mi vjer.ovati, Sto vam sada kazah. Raztre.en sam, i .azclierjen na 3-4 strane: jo. ne mogu clobiti iz Djakova evangelja i djela koja sam na censuru poslao, a prije "po.rola, negoli ih dobijem, ne imam volje da lo5 prevedem o.ro *"1o, Bto rni ostaje iz Novoga zakona- Napisao sam igrol<aza,ali jer o ,rjirn" ne pi.ern o ljubavi dana5njoj, t. j. o bluclnosti, i" ,rrogo ih izdati, jer 6e mi ih policija konfiscirati. Ethike sam ve6 blizu J0 arkA napisao, ali vidim, da mi ni ova ne ie izi6i, jer se ne drzim u stvarih raz..ma oik"k.r" autoriteta, a i bez toga stra.an sam novotar kod najznamenitijih pitanja. To mi je jedina dto 6u ovih dana Redosr.vicu mo6i pod tisak dati. Mo. .utjeha, gu6e, da 6e mi policija i nju obustaviti zbogu egzempl', u kojih Eesto dolazi ljubav domovine, sloboda i t. cl. fmam ne5to i pjesama, t. j. ne. ne smim. Ne 6u vi6e da vam iarli_ kojekakve malenkosti pu rrorrirrnh , prijatelju, da mi je ve6 pero na ako ga gdje na putu vidim, pa vo_ preko ali kraj pera i6i. Nernojte se Ijubav samo clo knjigA: sacla se za-

379

I(atl ovu proi c u J e m o ,S t o 6 e o n Iemika nije poclpu siromah kasno sjet tekar prava polem

S Dragijom se je zlo" da on ide z njoj. Dok njih dva Ivan je postaokom stanje, u sveob6em

Pozclravite sve roka, i ako me joi I su od moje strane g fir vam svakomu na Ni5ta, van primite b 22./7. 7852.

Dragi I(arlo Sto ti je zavrtilo tit, da iu sluiiti s lju

Tlak ordinskemi roclio da se skoro ne godini i,ivota mojega, Iustruma; spis, dto sar slije onoga petka dov sam prije onoga petka sestnaest strana.

380

Da rne ne burles viteZl<or.eli6anslvo, i o na zloiinca usre6i, vje; Posao, a ne tla mi se r uzrocih. Ali kad niie dr Zna6 da p""korruc stavljenje pozora, kocl r psovati zato Fto mu je zajeclniilie interese,; zni

c1\-1

d'un n o st r ezki l n se. igore tr-a r'r r-sku. icem alio 'irro'allla nle nnla

Iiatl ovu proitijete, prosirn r.as, podaljite ju rnor'r-: st.ic. rr Bag. rla iujerno. ito 6e or] lra niu r.cii. On ce puno pligor.ar.ali. ja znam. ali polemika nije podp'na, ja bo sam njega sam, marnio. a 'iclit 6ete, o' st, sirotnah irasno sjeti ua to, pa mi ostane duZan orls61,s.. iz koga 'i bila tekar pra'r'a polerrrilia iziila. ne malo ei,.lrrrror:rl'ilritujcrno. .l.o ;agrebadkom, a ja srrro i f.r.an irroti Lti 6emo vam sz,a tr.r.. pripravitc st,l ika, da ie ovclje ostati. potanje rraie

Da ietc
0go-

stanje' u sveob6ernu pismu. Poz.ravite s'e poz'anc, a osorrit. Baniia. sokorit:e" 'l\rl<o'iia. peroka' iako me joi lto pozna. Recite gg. zop,ril,,r," ri"rrt.., , ,r.t.utru". au su od r,oje strane gursuzi, hacr mi niiia ne pii'. Da 'i ja rnog^a.. 'isao bi varn sr.akomu na tlan sedam rizi papira. ali ita in. karl ne rntigu? \iita. ran primite lrlatinslti poljubac ., lrr" i o1n rlya lrrata orl 'ei.g'

2 2 . 1 .t 8 5 2 .

isl<rcrroga,,{nte

:ko. txus
lom

Ii AIt I,Tr AI(URI'I.JI i
Z a g r c I r " . l i . k o l o r - o z aI 8 6 - r . l)r'agi I(arlo. Sto ti je zavrtilo tcr mislii tla 6u se po. stare rla'e'tirizir. I otr.arri(rtit, (la iu sluZiti s ljutli hojirna bogom triri jn bi sc sridio? lfrak otiinske .ril.sti' zadinjene apodtolstr-o', r.re,c je tarro p!:.r)o. roclio tla se shoro nc poznarn. Er-o, s'di: ,o petka zarrnjega birr.,i3. godi'i iilota mojega, otl '*oga petka sam sarDo ' i3. g.orli*ri t[cv.t iga lustrurna: spis, ito sam ga prije onoga petha tlo'r'ii'ao.60 iasirr- 1ioslije onoga petha rlovrJujern u le,lno; ,rri, ,, ono isto r.r.jcme r r ! :o . i e sam ir'rJe onoga lretka Proitio sal)rr) sanr risti. snls proitijcr'iste o ri.jige iestnaest strana. T)lt rne rrc Irrrrl,,,upila,r z.t t r z t . o l ( el r o l l r r r j , . k o j i g a r r r r i r . lrjr.grir l viteZlio lr:liianstvo, i onako brzo na sve ito je clobro, cla i rnele ner.r.itr!'a zloiirrca usre6i" vjcr'j 'ri cla bi ja, sada ocl 'ru6i'e ,.,"rfnrutr-,ur, i l o s a o "g r e t l a ' r i s t : r r i s ' a ' a t i , r a r l j e ",, lovio rr'rr.,'cg. ri rrrisri.. tirr uzrocjh. Ali kad nije clrlESa. cla ti kaZem mojc rnnienje. Znai da Perkor.ac neclavno bija5e u Bedu i cla je prosjat:io zri rra_ s t a ' l j r : r r ' j eP o z o r a " h r t r , r r o g a N ' t a Z u . a n i 6 - a g c ,l r . j c g a o' r.lc llrogrric rrosti lisovati zato 5to r" jc pruZi. pririhu cla pr.arrtii'o u vuzi kapitalizir.rr z a j e t l n i r ! [ < ei ' t e ' e s e : z n a ! t:ritojer- da m. .rc s\.c lrrosjar:e'jt, o-"taro

na mo. na. o5 i . r-lja rli
-qu pa r6r .orl
a ttt

anr ne ira

s81

Ja lom zd kako sa ni5ta. Za njih ob: ieS sam LiuJ mJesto( Cujem tr sku i er. da se sv Poz pa stojte

u Zagr. 2

fim ne bi uze ne mogu ljudi, dob ponudir ii kaZem ne upra\ro ne mogu i mr clomovinu nite dastn se slogi ni bi bili izpa moraJu na S t o d a n a sI vrstan poc bolje je da

PoteZ Lajcenclorf naloZiti ne] svu kr.aljcv

382

blagoslov l: Mencelkih posala : zabranio nastojanju :dju svoje rinr da je moti. Zna rjanju njeti. Kad je ;tnije nego ,anski stol lori6i6, od rj otdinski 5ao,raiun riti drugo, rrok pomitrmoglavio :rr poEetak rdnicii t. d. Ljr ,rjegova . do r:rkve i j a n o s t ,p a ijan, ter je :ipravljajte Okrinklni u ,rtEi;rsliu r na godin, elikih prore ljudi ne tnom i rne. vragom i a pustit se r kakov je

sve prijatelje i podtenjake, Silvija, Luja, Matu pormenrce. pa stojte svi zdravo kalco vam Zeli vad u Zagr. 27. kolovoza 1865.
Antun

'Pozdravi

Zagreb, 10. rujna 1865. Dragi Karlo, Ti me pozna. i zna6 da ne ima sruzbe koju ja od narocra i dorn.vine ne bi uzeo. odtuda zna. takojer, da ja u dana.njih obstojanostih ne r:u, ne mogu nikakovu sluZbu primiti. okrenu ri se okolnostf izmiene ri se ljudi, dobijemo Ii narod i domovinu, ja 6u vesero prigrrit sve sto rni se ponudi; i6i 6u svakamo gdje me narod bude trebov"o. K",1" ti 'stmeiro kazem nekoji postupak stanovitih ljudi naprama meni, ti 6e! rel;i da upravo ne smim primiti danas biljeZniEtvo u toj Zupaniji. samoglavac, mogu i moram tako raditi, a, vi koji obitelji imate, u", g"i"rru i dtete po domovinu ne mozete me u tomu sriediti. s toga bilo bi Li z"o da nagonite .astnike neka odstupe, ako ne bi bito obnove: u tomu nije r,adati se slogi ni uspjehu. Da budete vas dva ve6 prije odstupila, zna= I;ako bi bili izpali izbori, a odtucla zna5 va5u vaznost i za budu6a -rr:emenakoja moraju nastupiti. - I.tite obnovu svom snagom, pak, ako ju dobijete, 5to danas nije mogu6e, izaberite dva podZup ^n^,'b., i"rt ti bi bio vrstan podZupan, ako Ii ne 6ete kako valja, a vi uzmite "rr1", Jungao _"k"* bolje je da on bere novce koji drugaEije idu u otEinsku torbu. PoteZdica za sabor moglo bi se toliko napisati, da ih ne bi pet Lajcendorfovih vozova krenuro, zato dosta je u naputcilr pohlisarom naloZiti neka,brane glavna nafela, a ta su: upoclpunjenje kraljevine, za svu kraljevinu podpun ustavTi ujemdenje, osiguranje ustava. sve tri ove

383

todli.e skupa valjaju, a ci'ie burii koje, bez makar Iioje tre6e, ne vriede li lulu ot6inskoga cluhar'a. velim da bi to valjalo kazati medju poklisarsliimi naputci, a za5to? odgovor ustmeno. Nemoj bubnjem zeca vabifi. Sto moZete na toj skupStini izposlovati, to je, da dopustite trgoviStem i Hreljinu izabrati poklisare, pa da i Bakar pozovete 'eka i on .ini jednoga poklisara izabere. Ako se to zbude, gledaj s JoZom da bi Kva. ternilia izabrali i on 6e biti pomilovan, po svoj prilici. pa dd otEinshu preteiemo tom liepom demonstracijom. otto i Ja6im rnoraju takojer tamo izabrani biti; ako bude mjesta i mogu6nosti, gledajte i za Pacela, koji samo zato nije dosada izabran, jer se nije usudio 'igdje prijaviti. MaZurani6 bo re6e njegovoj gospoji da 6e ga on stante pede odpusriti ako joi jednom dojde na sabor. - U ob6e, lEod izbori gledajte da budu izabrani oni koji bijahu 5. lcolovoza 61. u ve6ini, jer ako dohrvamo otiinskoj, lahko je za druge stvari. Pohotlio me je i patrijarka, jer, rede, >misli da 6emo nas dva skupa clolika<. odgovorih mu cla ja tako ne mislirn. Na svu sre6u bijaie lcocl mene Polclek i moj sinovac ter patrijarka ne moga5a- - nego sarnr) reie da >treba zube pokazati(. eini mi se da on tom prigoclom bijaHe in rnissione kako prije njega i Yarclian koji mi vatreno pripovieda da 6e me Zmaji6, na jednu rieE opet postaviti velikim biljeZnikom. Ja mu u kratko odgovorih da bi se ja praseta stidio kad bi ja bio makar ptr istom Bogu >postavljen< car FrancezA, ili vladar ciele zemlje. Ta moja nemarnost za sluZbu, vjeruj, dala je liepu dozis nujnosti luEtridimu. Jankovi6 bijade ovdje. Nekoji moj prijatelj pohodi ga. I)ojde govor i na me. Jankovi6 oclmah reEe da 6emo se nas dva sigurno sporazumjeti, jer smo oba iskrena i oba iclemo za napredkom. Moj prija,telj kaza da ia polazim sa zalrljuEaka gocl. 61. Jankovid clodacle mu da i on posue tal:o misli, i cla 6e kasrrijt-'s'akalio rlo6i 'a sal'ror.Ako se to sve zbucle,a ja se nadam cla ho6e, onda, Lrrate, eto slavoclobica kakovo proletarci niti su i k a d a i g d j e p r i j e 5 . h o l o r o z a 6 I . s v e t k o v a l i ,n i t i g a p o s l i j e o v o g a s a b o r a hrvatskoga budu iliada igdje svetkovati. Magjari se zaclnji das, bez nuZde i koristi, poniziSe i osramoti5e, sloboclnjaci talijanski i fr.ancezki, pi5e mi GenEelciz Turina, psuju ih i preziru. Time hrabrije rnorali bi se Hr'ati drZati pak je budu6nost na5a. Kako sudite o Bismarku i o snagi otiinske poslije Halbhuberovih prosvjeda i Gastajna? - Kolika je ta otEinska snaga koja se ne usudjuje zahtievati zaclovoljdtinu ni od istoga Kupe koji je ot6insku neEuvenim dosaclanadinom uvriedio, - orl je dao po5tu ausxrijanshu uhvatiti, sr,a pisnra njezina uzeti" razpeEatiti, i proStiti iste sluihAhe depede otEinske

koje idjahu n rujna o. g. I

Gjuro va Gtrini, - Ja6i Bratimski 10. rujna 65.

P. P. Mer poklisari bran 5tine kraljevin

Dlagi Nakon tri a ve6 je tjedan za da bi moglo u ku6i, ter evo To ti je ur Po mojem prosjaiiti, moi po5teno, ni uz Samo g. B stvi moZe se s stvarih,, gdje zt se hrabro, pa r su gospoda upr vami ne bi bilo

Nada sve r nikada se ne s ostati bez uspj time znate da se skup6tina pr tomu poslu, mr

Dopisnika se da 6e5 ti ud

Vidire li k, nom bradom: > Mrazovi6ev nije ver6uautonomij

384

ne Yrlefle

Jju pokli:ca vabit'i. Lte trgovia i on .inF a bi Kvai otEinshu u takojer za Pacela, prijaviti. odpustiti : da buriu dohrvamo clva skupa rijaie l<od
:€$O SAIrlt)

koje idjahu na njezine konzule. To ruglo mozed iitati u br. 244. od l. rujna o. g. Allg. Augsb. Ztga. cjuro vam zahvaljuje za prijateljstvo, - Augustinovi6 se oZenio -ur Glini, Ja6im je amo do5ao, - ja pogibam od vru6ine. Bratimski pozdrav i poljubac svima prijateljem od vasega 10. rujna 65. Antuna F. P. Medju naputke poklisarske dobro bi biro postaviti i to: neka poklisari brane inicijativu sabora, t. j. neka sabor najprije rieii potrebStine kraljevine, pak onda priedloge otEinske. Zagreb, Dragi Karlo, 2 0 . l i s t o p a d a1 8 6 5 .

om bijaHe ovieda da m. Ja mu makar p(} . Ta moja tri5imu. ,jrle govor razurnjeti, cla Liaza ia rosue tal::o de,a ja se rci niti su )gs sabora sramotiSe, psuju ih i :nost na5a. huberovih e usudjuje neduvenim Lvatiti, sca e otEinske

Dopisnika >politike< tu6i 6u, kada ga uhvatim, karro i tebe, i bojim se da 6e5 ti udarce primati takojer za njega.

385

25

Fuksu je closudjena polovica ostavStine Josipa SranEi6a, dakle ietvrtina ciele ostavStine.Trolak je prebijen. Ja sam priziv nadinio. G6,n6ek mi piSe iz Turina da je u novinah hrvatska stvar zauzela rnjesto precl onom Magjara; on mi Salje izvadaka iz oltalieo, i tu ti se goy6ri o >noble peuple Croate< i t. d. Scienih da su to dopisi, nego niou van uvoclni dlanci, a Italie list je PospanEev. Nemalo svaki broj toga lista pretresiva naEe pitanje; a sluZbene brodure francezke znadu da se >kruna KreSimirova ne da potamniti<, da >Hrvati iz Tursl<e paze na slobodoumna nastojanja svoje bra6e u Austriji<, i t. d. i t. d. jeclno ljepSe od drugoga. Dakle niSta drugo nego pokazati se jo5 samo kod budufega sabora, pa smo na konju. Ja ni sada ne vjerujern da se sabor bude sastati bez promjena u oseblju i bez prividnih koncesija. u vrbovski kotar namjeravaju Austrijanci utisnuti vrban6i6a. Pazite, za Boga! Sto muclruju gospoda Zupan i podZupan, je li zbilja patrijarka uzimlje Marietu, [to radite vi koji ne spadate u apoltolsko ftrdo? Javi ' mi sve to i opomeni Joza na GenE6ka' Jo5 sam zdrav i veseo, i smijem se kacla mi kazu da je konfuzija u BeEu i u Pelti. Biti 6e toga i vi6e, nu mi smo na Eistu. Pozdravi sve, stoj zdravo kako ti Zeli tvoj a Zagr. 20. listopada 65. Antun. Zagreb, 28. travnja 1866.

Dlagi Karlo, vidjeti je da ve6 ne ostris um kod KoEevari ni na tomboli: Bismark bi bio svojoj vojski ovaj ias oteo pulke kad je Otfinska javila da ona ne Zeli rat; afi gledaj biesa, nemalo sva vojska prajzka stoji na executii za utjerati Stibre, narod je prajzki raziaten kao lav pa 6e pojisti Bismarka i njegova nekolika druga Junkera? dok OtEinska dopusti. ProEitaj broj 107. Allgm ztga >rztr zwiilften stundeo, pa 6e5 tamo na6i nauk sto ga netlto nudi Praizom, a taj je: >Massenpetitionen an den Thronu, ,Offen' tliche Collectiverkldrungen aller angesehenenStddte, Corporationen und der Biirsen- und Geld' Gemeindschaf,ten, bindende Verpflichtungen keiner Bedingung zu Anleihen sich herbeizulassen fiit m[chte unter einen so rerwerflich en Zweckl im Hintergrund endlich drohende Steuer' verweigerung< to je sto bi Bismarka ukrotilo. Sto je crnje od toga, to je, .,la ono malo vojske 5to nije na executiah" za ovaj Eas ne ima toliko

I

preslica za ( i na nos, i Yiktor babu; Pospa Pepina se sp 6e se Zivot kvargel solit ralnoj stranl 6e se uEiti p Kakove liberalca pa pravo stanje 25 godina u restauracija pokaZe, ima 6ara<. Sada ti granidari. Tvoje n znadosmo m jer znaj da Ovdje od ur Gospoda kavanu; ja e jedan Gener BeEa za da za me suviSn s pameti stu s [aftsy11stvar tamo i. Ja vjerujem Ne zabc mogu na6i, u O Argor varanju ili u1 Znad d,a renja, kad bi sabori. Ali zl Jer, kad >bu ga bude imat

386

dakle
l.

luzela ti :e I nriu toga da se ze rta ljepie udega
lna ll

,

D-

ijarlia ' Ja'i f u z ij a : ^--^

preslica za da ih zamieni puikarni, ter Bismark gradi preslice na vrat i na nos, i dok buclu gotove, prajzka je razoruZana. Viktor je prepisao ono siromadtva, St' ga je imao, na nekakovu _ babu; Pospanac je ve6 kupio torbu za lov a pu.ku ne ima za ita kupiti. Pepina se sprema, pa 6e njih sva tri ovaj koji dan u Jamoriku, Bismarku ce se zivot veleduino pokroniti, nego 6e on do smrti morati u BeEu kvargel solit i junaEkoj vojski nosit, ter, napokon, 'aroc.rno-ribe"ig""J ralnoj stranki kurja orra rezati. To ,,'o biti srutba; u ," poko.r, morati "" 6e se uditi politiku ocl Mrazovi6-perkovac-strosmajer-D".""'Eirru. Kakove to sanjarije imad o tih graniiarih? Upitaj kojega ngrodno_ liberalca pa 6ei onda znati Sto je *. fu sam teZkom mulcom doznao pravo stanje stvari,- pak evo ga i tebi javljam: priedlog ito ga je prije 25 godina uEinio Keko ocl Moclene, ,".1* ," izvr5uje. Taj je priedlog: restauracija priestolji. I tla se Francezl<a .re6 niLacla Or"k., nru*u pokaZe, ima se duZ Raj'a naseliti ". ito je mogu6e vi.e >hrvatskih granizna. za.to bjeZi i porp"rru" i Viktor, i po ito su se krenuli f1.u-..1"a" rr granlcafr. Tvoie novosti kod nas su ve6 davno zastarile, samo s poietka ne znadosmo marcheroute, ne znamo ni sacla rramo budu ostali granidari, jer znaj cla su svi dobili zapoviecl kakovu i tamo.nji t. j" cla oc,aze. Ovdje otl urlaubada i rekruta ne moZe5 se ohrenuti. Gospoda s' natmurena i jako zabrinjena: KlobuEari6 podimlje i6i u kavanu; ja s nikim ne cl.rgujem, srnijern se nacra svime, Jucer crojde jeclan Generalstabrer hoji za 36 ura rnoradijase spremiti se i do6i iz Beia za da odmah Lrzmognevoditi operacije na jugu. On ka'e, Fto ie za me suvi.no, da u BeEu ve6 prestaju ljudi zcrvojirru,i,"" da podimrju s pameti stupljivati, da gospoda kaZu da jo' nikada Otdinska nije bila u talrovu - I(azalijevu -- r<arahra*u; d a s e ' a j d a r j e z a 4 m j e s e c am o r a st'r'artamo ili amo dovr-iiti, da je sva i jecrina nada u lunrdr.ol vojsrri. Ja vjerujem to sve? pa bilo redeno, ne bilo. Ne zaboravt O.ll:llt mi boiicu pagliano_sirupa hojega ovdje ne mogu naci, uzrni i knjiZicu naputka o upotrebljarrur.lr,,og"'.i.,rpr" O Argonautah ne iujem .l.rgo ."go cla se razgovargju, a o clogovaranju ili upravo ugovaranju cla nema ni traga. znai cla ie tor na neizvjestno vrieme zatvoren. Razrozi roga zarvorenja, ltarl hi bili istiniti, valjali bi i za pe.tanski sabor koji itako jos sabori' Ali zbilja, razlozi su istiniti, sar'o Jto nisu svakome 'azgovietni. Jer' *ad >buclu6cto'ovanje zagrebaElio stoji ponajvi.e od posljeclha ito g a b u c [ ei r ' a t i ' g o v a r a ' j e - sp e i t a n s r r i m s a b o r o m o ,o l i t o j e c r a s e t u , p o

66.
nra r it t ona ecutrl rarka broj to ga ) f{ e n r untl Gelclr fiir .euerro lc. olilio

,387

,osa zva,ii"."*';, ansjeronr, "ne ,iJHi''T ;:i:fTi",; l*: :*:* h njemu valjda poljubiti. Mene
dopuS6enja do6i.

::,tl ih je s Magjari, u kakovih ,rr"i"rri"*., *oci pust svadjajupo starinskr. To, p" *";"p"ifr"r, koji se i sam odrek"., -"..11 -"-r"l_-i:"'"-',Or;"U" Nu ja sur sve te stvari drugar;il fl1';r.sahoriti' Za5tomi ne pi5e5kako politiziraju va5i liberalci? zadtonisam onaj tor GenEek me psuje proglasioir.luji;;. Ja mu oclgovorih je da 4osta
bo.le, *""]-arir" udAre ;l"r:"__""tkoro. oa
ce on amo, i bez otEinskoga

a"tiu"g;"",i,',1'ul,1T"::.:-i:"Til

;#tltT",',il::ate

po a",a"r,iti oMa ffi :T il::,T|::L';T::'ilil",T",,;,T trebu Ak gjari nista r"ao?ir. ri"or."* neso ;-j"#:J:ffT s rirolctt-'-i"*"il"o'u,.adara ,H*,J ff,,*;::
sebude"stosod mo""rn
i s njimii sazasre.

hrvatski govore6, taie: Magjari ne 6e cla iSto imaju s bradorn Pemci, Magjari iStu -sabbritJ' Tirolci i s"oje,".r.rrj"i* oni mogu temelj i potrebu; nu jer imaju i zagrebadki tor, zjruZiv5i ,"", fi""i"i i s p"mci, ima

:",'o,u1"9,1-"i::1i"il:it;"""""',',1o",,0,*,sve ,,;,:f#.l'".,:-,fi
U Jaski, tt Zagr. ZB. IV. 66. ,4ntun '

Mene ve6 hvata o"t"to"' veseo ter gledam k",

rnoram se distiti, drugaiije zclrav sam i

Time sam p, nih, hotice nesli zatrli bistrinu un Time sam us i jer ide za ob6en Time sam p pomo6nikom u ta Steta je, da d nastojanju njezini ljuto, u zemlji ko. Te grjehote, : mogo5e s pravoga A , z a b u d u 6 er s mojimi izbornici cla 6e preteZke po naie stvari i na n. rmamo veliko nada o ,pravom clobru. U toj vjeri, prr . mo;u najtopliju zah

21.

IVAI{U LII{IEU
Vele5tovani gospodine! .tra s k a, 21. veljade 1829.

\-eleStqva.

rsti duboko me ganuo. On bo ide, m, nego mojoj osobi.

388

Lani u ovo clob njezino stanje i za tl stanje i to mnienje r r pouzdano sluda, a d Ove goclinepokaz znamenitost, osobito Osvjedoden,cla va no i javni odno5aji Hr ta pojavljenja oclnoser Za velehraclsku s sveudili5ta, nemalo svi DroJe u inteligencijrr.

1 1 Itt 1'l

sarn potrr:cljr:n rr osviedoienju. tla rr Ilrvatih ikolikr, rr,:odvis. n i h " h o t i c e r r e s l i r : p i h i n e j z B u h l i e n i h , n i s r - a n e v o l j a , n i s r . i u a r _ : i n in i s u z a t t l i h i s t r i n l l r l r n a . c l u i e r , ' r r o s tp r a v a . p l e r n e n i l o s t s r r l c a . 'fitrte,.am usldien u tlojemu javtrrr Io-"lr,r'anju, iroje rnora hiti pravo i jer ide za obcenitirn rlobrorn i ier su sa urrlom u njemu svi bolji. 'fimc s a m p l a v < : i [ u o p o z v a n n a n a - i v r u 6 u z a ] n a l n o s l r l r u g - u ro r n i pornocniliorrr u tako svctu .lroslovanju, St"ta je, da rlobra stvar ne naprerlujc" hakri bj morala i po selri, i po lasto.iarritrnjczinih Prijatelja, Ali tornu niie iurliti sc u vricnrr: or-al<o ljuto. rr zernlji koja irrra najviie neprijatelja rlornaiih. T c g r j e h o t r : . n i n i i h o v i p o i e t u i c i i b l a n i t e l j i , l r r c r r r . i a k i " r l t i , . a r l an e tnogoir: s pravoga pnta krenuti nroju voljul, A z a b u c l u 6 e t i r n e , q a r r r j a i i i t o s e r n { } p r t p o r - l u r : c n "r l : r s a n r u t l r u i t v u i nroiimi izbornir:i i -*asvirni vrierIrrirni Hrrat.i. i ito sarn tvt'rlo rrrjeren. tla ie preteZke p.rsljeclice tih grjehota darras sutra lrasti rra lrrotir.nihe rra;c st\-ali i na njihovo i t t r a n r ov e l i k o n a t l a r j e - ' o pravorrr tlobm. [ , t o j r - j e t i " ; r r o s i r n \ - a s t ] a p l i r n i t t ' i s r i r r r n a i i r r r r l l ' u g o r ' , ' r r rirz r u r i . i t e rnoju lajtopliirr zahvalrost. rrroi otarilrrrrir:l,pozrlrav i;roljrrlrar:" i [ 'l a ' li i' 2 l ' r-cliaie I tli9 ,r. srrLri.c .ir: r pokoljenje. I svriila se bor.ha li.alio hoic, rrri duJevrrosl iistu. t[a srn..l1ro mogrri'nosti larlili

'['ime

!e

li)

li )l'

-a ::l 1-

a

l

"c

(; L -q1"\ \'L- L.I\t t
7 a gr ttt. \ cleitor.ani gospr-rdinel Larti tt trr6 1f l12 potlltli-rtc -rc rlorii rr laiu (lr.,1t6r-rnu a tazt id jt.',.) e z u j e z i l o - s t a l r j e i z a r l o z n , a t i r r j e z i n o j a r - r r o n - r r r i c n i c . , J V ' a n r l i a z a L r "d a t o n s t a n j c i t o r n n i e n i c l t o i , e p o z n a t i i u i r : g o v a t i s a r r L oo r i a j , t h o i h g l e d a i p o t r z d a n o s l u i a . a < [ a u + r r n o z e v j r . : r o r . a t in i l i o r n t r . t l r ' h i i l r o y - r i s i r - a o . l
t,t

llJ" li-"tolarla lii8.-r.

r 'e

O r c g o r I i r r r .p o l i a z a l o s e k o r l l i , r s l . r o j a v l , j e n j a "i o j a z a t l t Z a v n i k a i r n a j u . l zttarttenitost,osobito rroii curopejsliih rlogoctjaja. koji se pr:ilrrar.ljaju. Osrjetloien, tIa vas zartinraju sr-e pr"avcclnr: zarna(ne styari. rlo-.ljc{i r r o i j a v r r i o r i n o i a j i F l r l a t s k e , j a 6 u \ , ' a m l i a z a t i , l i a l t r - ,s , - ,p o r n o j c r n s u r l r r ta pojavljenja orlnose napr:arna reienirn dogodjajr:m, z a v e l c h ' a t l s k * s v e rk n ' i ^ u rarliir: tri bishupa" sva tri Italtulteta s v e u i i l i i t a " u e n r a l o s r i r l u h o r n i c i z a l r a t l n r lc f k v e ) i n r n o g i l j r r r i i . k o j i s e lrloje u itrteliuerrcijrr.

..380

Ali dok je kazano, da ta svetkovina icle u prilog Austriji, nitrco iz puka, nitko izmedju vrednijih ljudi ne dade se ,, ,jrr. pa6e, pocl pritiskom javnoga mnienja od nje odstupi5e nemaro svi oni, koji su radiri za nju, ter samo nekoliko ih ode kao potajno na velehrad. Tu vidite, koliko je kod nas austrijanitine, i kakov upliv imajrr Austrijanci u narodu. Nekada Hr'ati ne bijahu takovi naprama Austriji. Odkuda ta promjena? NaEelnik vlade, kojega imenuje hralj, dao je kroz svoje navlastne, osebne sluge no6u iz javne pismarnice odnieti pa u pe5tu odpraviti mnoZinu na5ih pismenih spomenika. Javno mnienje smatra taj zlodin kradjom. I nut, taj nadelnik vlade poslije onoga zlodina pozvao je mno_ Zinu ljudi iz ciele zemlje na trosak ob6ina pred krarja u pozegu; on je kralju predstavljao te ljude kao izaslanike puka, i ti .r-, ljudi govorili kralju ono, 5to im je odredjeno. Novine su doniele kao krarjeve rieEi nekoje izraze, koji se nimaro ne slazu s dostojanstvom krune, a naS narod tezko vriedjaju. Ti izrazi nisu oprovrgnuti. Dakle je krali, za napomenuti ne.koliko primjera, u Hrvatslroj pitao za magjarske zastave; hvario je obstoje6i sustav, koji je i protuzakonit i ubitadan po Hrvate; hvalio je srdadnost nadelnika ob6ine, koji stoji pod za5titom bajuneta, i s kojim, kao pogibeljnim imutku, podteniji starjedine ne 6e da sluze; i spomenuo je terorizam, kojega, osim od kraljevih oblasti, u na5oj domovini ne ima. Taj naEelnik vlade, u saboru, kojega on nije 6lanom, o na5ih spisih, u kojih on nije sudac, i o na5em dosadanjem posjedu tih spisa, Fto na njega ne spada, za obraniti svoj zloEin, izrazio se naEinom, koji ne dolikuje ikoliko odgojenu Eovjeku. Zastupnici naroda pozva5e ga, neka opozove taj izraz. On ga je ponovio. Sad oni sudi56,,da nije vriedno na njega postaviti ruku, kako eesi postavide na slavatu, ter zaro stavide na njega nogu. Taj nadelnik vlade, takovom biljegom oznalen, i danas zastupa kralja u Hrvatskoi, ter je ob6enito odobrena izjava, koja se * saboru 6ula, izjava ila kralj ne ima tlostojnijega zastupnika od g. grofa Karla Khuena-Hedervarija. Iz Bosne i iz Hercegovine dotjeraro je takojer na storine ljudi prctr kralja u Pozegu. Ti su ljudi imari sluZiti dokazom, kako je sre6no pudanstvo oni zemalja; na temelju njihovd hvale, i na temelju njihove prodnje, koja je izostala poradi sporazumka medju Rusijom i medju Englezkom, mislilo se proglasiti utjelovljen je zauzetih zemalja. Stanje tih zemalja danas je neizmjerno gore negoli ikada bijale. samo dva primjera: Pod turskom vlacrom ne bijaEe kretve, ni brudnidtva,

a brak b iEesa dru djaju ter trgih. pod

vlastelinu dolazio je Ijetina po ostajao dr

Sada toliko heli vlastelinu tu cienu:

Porez zaostataki Stribre utj( stoji na vrr naloZenu dr

\rrednil cielo je to danas ili su na svoje tle svoju bra6u

VeleFto nja, koja u1 Ta pojavljen ne bi toliko obidno postu ih samo njift njihovu nesr

l\u kriv u veliku javr Stogod vriecl

Krunitbe p r i s i Z e ,d a 6 e titi sve, dto jr

Stajersku ovoga one su bija5e satnik I

390

iji, nitko iz , pod pritirji su radili upliv imaju ma Austriji. e navlastne, u odpraviti r taj zlodin vaoje mnorZegu;on je urli govorili ii se nimalo i:u. Ti izrazi primjera, u sustav, koji ;t na6elnika pogibeljnim e terorizam, naSih spisih, ;pisa,5to na om, koji ne aie ga, neka : vriedno na to stavi5ena ien, i danas a, koja se u od g. grofa re ljudi pred lo je sre6no relju njihove om i medju ljr. ikada bija5e. ri bludniEtva, Pod turskom vladom davali su kr5cani od priroda drZavi desetinu, vlastelinu devetinu, odnosno tre,6inu. Davalo se u naravi. Ovlai6enik dolazio je na polje i uzimao svoj diel snoplja odnosno siena. Kako je ljetina poniela, on je dobivao vi5e ili manje; nu krS6anin nije nikada ostajao duZan: Stibrena zaostatka ne bijale. sada dolazi poreznik na polje i kaze kako sam ho6e: tu 6e biti toliko hekt, iita, toliko prasta siena; drzavi rr desetini pripada toriko, vlastelinu u devetini, odnosno u tre6ini toliko; Zito je po io, sieho po tu cienu: dakle, plati u novcu drzavi toliko, vlastelin'- toliko forinta. Poreznik uviek kaZe mnogo vi5eo negoli polje dade. Tu je vjeini zaostatak Stibre. Tu kr56anin nikada ne zna) koliko je duZan. Tu se Stribre utjerivaju tako, da Eesto otca obiterji privezu za stabro, i on tu stoji na vremenu bilo kakovu, dokregod Zena mu ili tko drugi ne prati naloZenu da6u. \rrednija ve6ina puEanstva Bosne i Hercegovine hrvatske je krvi, cielo je to pudanstvo hrvatskoga jezika. To cielo puEanstvo ustati 6e danas ili sutra bez svakoga izvanjskoga poticanja oa sooju moralnu kugu, na svoje tladiterje: na Austrijance-Magjare. Misli li se, da 6emo mi tu svoju bra6u prieEiti u nastojanju, da se izhode toga stra5noga stanja? VeleStovani gospodine! ja Vam nacrtah ."-o orrogodiirrja pojavljenja, koja uplivaju na duh i na 6u6enje borjih Hrvata"napr# Austriji: Ta pojavljenja, ta neEuvena bezzakonja i ponasanja, sama o sebi mofuda ne bi toliko uplivala na Hrvate, kad one uvrecle i krivice ne bi bile obidno postupanje Austrije naprama Hrvatom ovo 360 goclina, odkada ih samo njihova neopravdana rojarnost drzi pod Austiijom samo na njihovu ne'sre6u. Nu krivice, koje trpimo, stare su, i samo u novije vrieme dolaze u veliku javnost, ter se primaju sviesti i du.evnosti svega naroda, koji Stogod vriedi. Da napomenem samo nekolike. Krunitbena diploma Hrvatske i Ungarije ista je. U njoj kralj skupni prisize, da 6e kraljevini. Hrvatskoj kako i ungariji po -og,r6oosti povratiti sve, dto je od nje odciepljeno. Stajersku, Krajinsku i Koru5ku osvojio je kralj deske Otokar; od ovoga one su zemrje' preSle na Habsburge. Ban Hrvatske, kao takav, bija.e satnik stajerske; imamo izprava, da je pred njega na sud dorazilo

391

ljudr tja iz Aclmo'ta. Ferclinand I.

Te je pokrajine

ovoj Hivatskoj

imao povratiti

vei

Za natrag dobiti Dalmaciju od MletEana, vojevasmo zadnji kralja Sigismunda. Ova pokrajina imadija5e nam se povratiti poslije mira u Campoformiu.

p:ut za odmah

Tr il

ona ga rnor.a uloiitj i htjela upotriebiti. Budi dosta sam ma ,dinastiji. Iz ovih i razjarivati narod p sluZbenici.Dobro im u Hrvatskoj, kako r Ne 6u Vam na svahi dan 6ine, ni p rodilo naravskim pl, Hrvatske, toliko je l

Kod nas su za ] oni, koji u narodu n. dva nadina: govorili moie popraviti od oclgovoreno:ako kru ona time pokazuje, c su 360 godina trli M Franjo Josip imadija je naprama Hrvaton

Hrvatskoj samo ono 1865. samo su stvoro Eunali, da ne,bi Austr mogla i htjela popra\ bi li mogla Hrvate o1 doien, da bi ona dar bila za vremena upo naroclorn bila povrati i\Iagjarom u osvjecloi

I

I

I

ll

Ja ne stojim s ni nepristrano motrim r Balkanskim, ja smatr Aust.-Magjarija svojin govine na ponudu Rur ona do5la u sukob s predati Prajskoj, t. j.

nego mnozinu neprilika tako, da je dumskih tata i zloEinaca bar triput kolilro ukupna pu6anstva. Ako rroja ob6ina crobije rtovca za svoje dume,

Hohencolerni su 1 govorila o ratu proti kostih popui6ati eeho

392

\

CL

ona ga rnola uloiiti i htjela upotriebiti.

u magj. javne papile, prern bi ga lioristnije rrroglr cluh Ht'vata lapra-

za ilah

()([fto

t 'I

Budi closta samo to navocla. Oni Varn razjainjuju

ma ,dinastiji. Iz ovih navoda uvidjatc, cla kod nas nitho ne mali agitirati i razjarivati narod proti Austriji: to najbolje iini tlinastija i njezini javni s l u Z b e n i c i .D o b r o i m i e p o S l o z a r u k o m : g o s p o d u j u c a d i n a s t i j a t l a n a s s t o j i u Hrvatslioj, kako su napuljski Bourboni stajali uoii }farsalc. Ne 6u Vam napominjati bezzakonja, krivice, 5to ih javne ohlasti su svi bolji Hrvati. llio je sve ploclom: koliko tlinastija llolcazuje, da joj jc rlo pravii Hrvatske, tolil<o je i Hrvatom tlo dinastije. svaki clan iine, ni progJonstva pocl kojimi rodilo naravskim Kocl nas su za Austriju samo oni ljutli, koji Zivu iz zlopolaba, tlalile oni, koji u naroclu niSta ne vriede.'I'i su pokuSali tlinastiju zagorot'iti tra dva naEina: govorili su, tla liluna moZe popraviti ocl prejakih rrc pozna naiega stanja. iii da ga ne ilIagjara. Nikoga nisu uputili, jcr im je

im.r )na porl norrnl rako naltl arll 1r \ eli-

odgovoleno: ako kruna ni iz sahorsliih govora ne pozna stanje Hlr.atske, ona tirne pokazuje, cla ne mari za ovu zemlju. Neka joj butlc. '\ Hn-ati su 360 godina trli bunah; poimence Nj. \relii. Franjo Josip imadija5e proste ruke i ocl Nlagjara poslije g. 1849., -- pa je naprama Hrvatom ratlio kako i stariji njegovi. Nlagjali irrraju i u Magjare u svih njihovih Hrvatskoj samo ono? 6to im je Franjo .Iosip tlao. NaEi saboti od g. 1865. samo su stvorovi njegovih stvorova. NIi bi s N{agjari lahlio obra-

.4.
ina retliro r i . ]Iap r av hricg
le oll tna l-l

mogla i htjela

iunali, rla ne bi Austrije. Dalile od uje dolazi sve naie zlo. Bi li tlinustija popraviti krivice. Sto ih je zatlala naiernu naroclu i time

bi li mogla Hrvate opet za se clohiti? Ja toga ne znarn, nego sarn osvjedoiiln, da bi ona danas pouzt{anije gleclala razvijanje zarrrriaji katla hi bila za vrernena upodpunila naroclorn bila povratila eesku i Hrr.atsku, i hatla bi or-im prava. Ali ona je sr-e dala Nierncem i llagjarorn u osvjecloEenju, da 6e ju oni sami uzdrZati. Budi volja njezine. krunc njihova Ja ne stojim s nikim u dopisivanju ni u politiikom nepristrano Balkanskin, motrim clogodjaje, koji se razvijaju. ja smatram austrijsl<irn-magjarsliim. odnoiaju, uego uiinila prozvano je Pitanje,

rugih i nj a c i e. Do rkor';r a v n ij i b6ine rr'-.hih hr'pe, oristi. tlipu i inmc.

To pitanjc

Aust.-Magjarija svojim onaj 6as, l<ada nije htjela uzeti Bosne i Hcrcegovine na ponuclu Rusije, nego ju je iSla zauzeti na tuclju liei. Tine je ona doila u sukob s Rusijom, a tirne se morala predati Prajskoj, t. j. Njemaikoj. na milost i nemilost

Hohencolelni su povjestniiki neprijatelji Habsbulgorn: Njernailia ie govorila o latu proti Rusiji; za taj sluiaj Austrija ie moraia u rnalenI t o s t i h p o p u i 6 a t i e e h o n r i P o l j a l i o m , l i o j i s u p r r - i n a u < . l a r u .: r B e l l i n j e

393

razjarivao Niemce, osobito eeske. Kada se prajdtina razkvasila u cislajtaniji, NjemaEka je proglasila, da se sporazumjela s Rusijom. Tim Aust.Magjarija ostade kod NjemaEke na cjedilu, a na Balkanih i u Galiciji u sukobu s Rusijom. Stranka prajzevaca ne moZe biti primljena u vladu Cislajtanije; dana5nja vlacla ne rnoZe se dugo drZati proti njihovim navalam; tu nije druga, nego da dojde vlada centralista, austrijancA; ova ne moie prajzevcerrr zadovoljiti. a mora sve neniemce ozlovoljiti. To_ i samo to je htjela Prajsha, koja rnoZe svaki dan zapaliti n. pr. eesku. Posljedak ;e oiit. Namjesto irnati samosvojnu krunu 6esku, krunu hrvatsku, krun,r austrijansku i t. d. - krune, na koje osim njihovih naroda i vladar.rr nitlio ne ima niliakova prava, krune, koje bi s6,mogle i htjele braniti, ter bi upotrebi na5le i pomo6nikfr - namjesto toga, Habsburgi su proglasili i kraljevinu eesku, i kraljevinA hrvatskih >nasljednimi pokraji. nami njemadkimi<. Carstvo njemadko ima pravo zahtievati svoje pokrajine. Tko 6e mu ga odbiti? Kada se budu preuredjivale stvari u Cislajtaniji, ja ne vjerujem, da 6e ostati u dana5njem stanju u Translajtaniji. Tako stoji Aust.-Magjarija na toj strani. Ja clrZim, da je neznatno pitanje: koliko, kakovih li 6e se cirZavica zasnovati na Balkanih i u susjedstvu. Za me je glavno pitanje: je li Rusija odluiila zanzeti Carigrad? Ako j8st, ona 6e NjemaEkoj dati naknadu u >nasljednih njem. pokrajinah<, ili u kraljevini Poljadkoj gdje bude NjemaEka htjela. I tu bi se morala ciela Aust.-Magjarija preurediti. Ako li Rusija ovaj 6as ne ide za Carigradom, najmanje, Eto 6e uEiniti, to je: da 6e Austr.-Magjariju iztisnuti s Balkana. Taj udarac o6utiti 6e se u svoj Aust.-Magjariji, ona se mora ciela preurediti onako, kako to budu htjele NjemaEka i Rusija. Ja ne znaml Sto 6e ova koja uzeti od Aust.-[{aejarije, nu ne vjerujem, da 6e ju ostaviti cielu. Da5to, ovo stoji samo onda, ako Niemci i Magjari ne bran6, AustrijuMagjariju i dinastiju, koja im je Zrtvovala sve narode. Vele5tovani gospodine! teZko da sam joS ikada napisao ovolik list. Mnogimi stv,armi prekidan, ja ne mogoh sustavno slagati ni crtati mislio nego ih biljeZih, kako mi je koja do5la. Zadovoljan sam, ako sam razgovjetan. Ako budete sudio da je vriedno, kazati 6ete mi svoje mnienje o tih nazorih. Nu, po mojemu sudu, ve6 danas mnienja malo vriede, budu6 prave mo6i, nairne moralna i tjelesna, same odluEuju, a ta je jedna i druga preslaba u Austriji-Magjariji.

Bilo i izraz isl Zagr

Odn takojer i r broje. Na poznati. U jav tih poslih dotidnika : riediti po Ijubav. Ov negoli na r

Ja sud sebi najo5t s l a b o 6 e ,s t r razmjerna s AIi drugo j pade nepra

Prosud nuZdnimi ui vine napran clobroj vjeri.

Jer iz n neka se iuv: nadzornilca, iz stranputic clobru stvar. Ali ja gt neopravclano Eina, riedju, ; radnike zauz

Ako ho6 natezati ? eitr

394

L Cislajr Aust.rliciji u jtanije; tu nrJe e moie amo tC} sljedak

Bijo- ito mu drago, ia \,-as prosirn, tla pr.inite I tzraz rskrena Etovanja, koje za \ras gojirn. Zagreb., lB. X" lgg5.

r r o j - s 1 { 3 i s 1 rp o z t l r a v

.1. Sturi.et,iI

Dnr. .]OSIPt.t R A N K I I F
S i s a li, i>. kolor.oza 189ll.

lirun,r ula clar': br a r r i t i " su pror o k r aj i pokraC i s l aj j t a n ij i .

kaclSto rlitam. cla ua rras lar.aljuje spadaju, i onih, Loji se rrrcrliu uas r r . i ej r r j i l r o r n s \ r . h u r r r i . r i , , , , , . a i i uilac klub strarke; t[alilc, al<o tko u

rZarrca :jeii rj d a t i koj-' la Irre,:to 6e uclarac onako, a koja 'lu. rstriju-

ili lis t, misli, taz\.onlenJe r-ried e, to i" Ako ho6e5, ie teZnje. na ]ioliko znanr, rio sacla lrazborno turuaienje vaIiL tieii i ;hiljnih, za ,q\.etu stval i ztr t.t1<,zine

nateza ;n a h r ti? e;n; ::"1,:H'T':,1il, I, .:; ;;,il;; li;*:l:., ", "oL*",,1'.lo;"
39s

sud ljutli, a teZnje, nakane, samo pocl sud Boga i cluievnosti. DuZnost nam je reietati javne 6ine i rieEi, i njih poi'etnike; ali duZnost nam je takodjer ni5ta ne izopativat, ni za istinu dr1ati, a kamo kao istinu razna5ati ono, Bto nije dovoljno dokazano. Yikalo se na vas, jer cla ste proti uzajemnosti. Ne vjerovah, i r\e zln.alrrr kako bi dovjek razuman i poSten mogao proti njoj biti. Ona ima vladati meclju svimi narodi i ljudi. Ali ko5ulja je bliZa od haljine, a koZa jE bliZa i ocl koSulje. Po tom treba najprije raditi za se, jer clok sami ne imamo, mi ne moZemo ni drugim pomagati. Uviek treba i trr gleclati, kako clrugi rade za nasl pa se po tomu ravnati naprama njima. Govorilo se, cla ste vi krivi, ako Hrvata ne bude na crnogorskoj svetkovini. Ne znam, kako bi vi mogli, kad bi i htjeli, komu zabraniti i6i kamo mu je volja. I(ad sam o tomu pohodu Euo govoriti, kao o stvari na5e stranke, ja kazah, da bi samo klub mogao o tom odrediti; da bi se klub teZko mogao za vremena sastati; kad bi se sastao, da bi ja bio proti zastupanju str:anke kod toga pohocla, nego tko ho6e, da rnoi,e i(,i za se) ne za stranku. Hrvatska je imala izloZba i drugih svetkovina, pa koja stranka ili shupina, koje druZtvo iz Crne Gore ili iz Srbije bijaSe na njih zastupano? A zna se', kako se drZa5e navlastnici, koji iz tih zemalja kao Srbi na one svetkovine clojdoie. Evangelje kaZe: ljubi iskrnjega kako i tebe, clakle ne vi5e nego tebe. Znate, da ne trpim nikakovo prepiranje, jer ono narod razjaruje i odbija od ozbiljnih stvari; vidimo, kakovo je ono kroz preko 50 godina Hrvatskoj obcinstvo uzgojilo. Moja je stara, da svatko kade svoje mnienje o stvari koliko je mogu6e razloilno, a ob6instvo, ako ho6e, neka sucli, tko govori temeljitije. Treba narod podudavati o stvarih nuZdnih, o koristnih, o liepih, ne male6 za hvaljenje ni za kudjenje, Sto se proteZu na osebe, na koliko ove svojimi 6ini ne uplivaju na udes naroda. Osebnosti su mi uviek mrzhe, i drZim se one: Nr,n quis, sed quid, tr:r. ne dokuiuiem, kako se nekoji uvriedjenimi smatraju ako im tko kaZe cla su magarci, ne 6ute se uvriedjenimi ako im kaZu da su pametne glave, prem im moZda naslov pametnjaka ne pripacla kako ni onaj rnagaraca.Na takovc slabi6e, upravo hrdje, ja ne pazim. Ako me tko razloZno grdi, ja nastojim popraviti se; grdi lj hez razloga, ja se uteiem k o'oj: Conscia mens r:ecti famae menclacia ridet,

i dime se tal Tu ne cede r osebnosti, ier vremena pok rienit, i za br Sto si ga je r

Jedni vel zlo, pa krivnj ter se odtuda da u dosada bilo ni biti n

Roj vladi uvr:o i branio pretiovanje str za opoziciju, < drugovi, pa ka biv5e stajaliSte

Nitko nijr nije ni5ta ni u moZe kroz to odsudio svu sv prava; tu znam

ske; vide radnili

Nu ho6e li s nami i kako prigovora odgo zna, 5to sve on r On je radio sva sada rede, da pr ovakov, lcakov s

Ja sam vec tomu vrieme tak promiSljen, temc koje moie tako pita: kad je on je ono prvo pita

Tko moie je ovaj put, nego p

396

rZnost am ie istinu

ah, i Ona ljine. :, jer treba ramS rslto j 'aniti aoo :diti: la bi :, da ra ili a st u kao lio i

a drugor i ostar_Jilrri u onoj slr.arrf.i, roiaje naje tlornotirre, za prieiili nanjivati narod, rlzdao se horl prostote u svemu sloZan sa starirni svojimi roc u naroclu, ostavio je, I < a Z u .s v o j e .anke prava. 1 njemu to zabraniti; naia strapka 6e popu5titi" nije niita izguhila i ne rla je onaj roj, bilo s cesa, javno rtlarr irn pr.izrrao stajaliite stranke

r r u Je dina voje neka r. lte ,liko viek o se cute >i,cla ri6e. samo jasnije stavl; Tko moZe jemditi,,g: ," o, ;.t ."r;;" ovaj put" nego'r'iie torik'.'ta;,1";;r";" Je ono prvo pitanje,

bez. r c l e. t

i ozbilj'ije ie s'oj.

ottrekao s'.je staze stazu i ja''o na_sra_

,797

viti, ako bucle mogao; cla nije sjedinjenje s nami izjavio samo u nadi, da 6emo ga ozivjeti i dati mu snage u naroclu, a proti narodu nademu; da nije to udininr raEunaju6, da 6eobroje6 se medju nas, uspjeEnije mo6i raditi proti narodu i proti naSoj stranki? sudim, da su te dvojbe i sumnje pro5loS6utoga roja opravdane. Dakle. opet iehati odgovor od budu6nosti, a medjutim evo lrako sudim: ' Mogu vjerovati, cla 6e se ljudi, koji su bilo s 6esa basali a u ostalom po5teni, kacl ugledaju pravi put, na nj dati i po njemu uztrajno hoditi; to mogu vjerovati i nadati se tomu. Ali sto 6itmo s onimi, hoji su okorjeli u protunarodnoj radnji i 6udi? uzmimo 6ovjeka, koji se svega zivota podavao stanovitoj grje5ki; ako mi danas reEe, da se nje odrekao, ja ga na tu rieE ne bi clrZao za boljega neg je do sada bio; a kad bi on u prigodi propustio racliti po nekadanju i uclario raditi protivno, ja bi nastojao to sa svih strana prosuditi, pa ga mozda u tomu 6inu za poprarl ljena, za promienjena drZati. Eto, rieii kod mene mogu Stogod vriediti samo dok ih dini mogu potvrditi, ovi bo odluduju. Dakle, kako , rekoh, sumnjaju6 i o meni, prem sam uviek stalnom stazom k istomu cilju teZio, ia moram jod vi5e sumnjati o ljudih, koji se po svojoj naravi ne mogu do naEela dignuti, koji nikacla nisu sustavan program imali, i koji su i5li svimi puti i stranputicami, na koje se namjefiie. Ali sumnjaju6 o svakomu, ja ne iu sumnju trubiti o nikomu, dok ju moZda kroz svoje dine ne odkrije. Nekoji se pozivlju na primjer Saula-Paula,koji iz najlju6ega neprijatelja postacle rrajvatreniji prijatelj, i takovim clo smrti ostade. Ali clanas ne bivaju dudesa, Sto bi ja znao; ono je prva i do sada zadnja promjena svoje struke; ja i,eliw,, da bi ih, osobito kod nas u ovom sluEaju, vi5e bivalo. Nu smatraju6 stvar samo sa ljudskoga gledi5ta, ia sudim, da oni, k'ji se na taj primjer pozivlju, ili su neznalice ili '.eznalicam, prostoti to kaZuju. Jer Saul je uzgojen i poduEen u stanovitu pravcu, za drugi pravac ili nauk nije znao ni uz uditelje, koje imadijade, znati mogao; dakle on udari na drugi, novi nauk svom Zestinom plemenita mladi6a, pa kacl opazi, cla je novi nauk bolji, on ga prigrli i ostade mu vjera,n. A kod . nas se radi o ljudih, koji su mogli znati, bar mnogi i znali program stranke prava, pak itaho uviek su proti njemu radili, a danas da su ga iskreno prihvatili! - Ja 6u vjerovati, kad me Eini upute. Po mojemu sudu, stranka kako i cr.kva ima svakomu otvorena biti, dok se tko ne pokaZe, da nije vriedan njih koje Elanom biti; kacla

taj sluiaj nastan iz svojega krila. J, bez prebjega ili b stranka prebjegon

Uz stanje stv u druga, koji stvr zaEto? Oni odgova i narod mute i osl koji ju drZi, kako

zato, a ne poradi r njegovu svetinju; r oslabiti, nego mogl uspjeh, ja ne znan ilanova javno bav

Nad je narod poduiiti se u javnil ni obsjeniti u tih r Dok bude ludjaka :

Tko ne razmiil staaovito osvjedoie mnienja, i svako pr ne imati. Na takov bude ito manje, a r ide ovako.

Medju onimi zi srdno zauzeti za nr vapiju, da je tu pogi I i k a p o k a Z e .J a r e l i r bili jod miliji, kad n

Evo kako mi je ali sam iesto opazio mene i od mnogih d samo iz ruZna obiEa {<letvi kaZu. eini mi desto izu56enih bez s

I(ad se ne bi da rnedju onimi naglimi

398

I nadi. aiemu: e rno6i i sumbuducrstalorn hoditi; korjeli Zivota < a o .j a ,ionu ja iri ropra\ moEu rneni, oi viSe ignuti. nuti i
NE CLl

taj sluEaj nastane, njih svaha moie, paie ima, 'edostojno urlo baciti iz svojegakrila' Ja ne poznarn crkvu bez inor.jeraca ni poritiiku stranku bcz prebjega ili bez hinaca; ari prava crrrva trohr.va inovjercern. prava stranka prebje,gom i hincem. uz stanje stvari i odnoiaja tarro jasno,'ek.ji itario zagrizaj* u ras, u druga, koji stvari naroda sruiite moZcla vi5e neg oni svi sri'pal ,\ zadto?oni oclgovaraju,da zato, jer da se odnosnimi rieEmi i iini strarrrra i narod mute i c'slabljuju. N. .arorni,'r. NaIa je stranha nihla iz nar.otla, lroji ju drzi, hako se i ona njega clrZi; znajmo, da je on uz ,as samo z,aIor ne poradi naiih oseba, a pa da 6e nas svahoga ostaviti" lioii ostavi njegovu svetinju; nasu stranrru ne rnoze ni jeclan 'ojerlinac, 'i h.pa niih oslabiti, nego mogu sebi naikoditi; u dana5njih orrstojnrstih, glerlaju. 'a uspjeh' ja ne znam' kolika je razlika, cla li se rnnogo ili maro rriezinih dlanova javno bavi javnimi posli. Nai ie narod imao i irna pririku , i kt:oz iitanje i l,roz izliustr.rr poduditi se u javnih poslih; ako sam ne i:e, njega 'irlo ne moie zarrr'titi ni obsjeniti u tih stvarih; ho6e li on, pravo mu je cra butre lr.evar-eir. Dok bude ludja*a ili lahr<oumniha, biti ce i mutitelja i o'sjc'jir.arerja. Tho ne razmiilia o svojih stvarih i tirne na.inorn o njih ne crorrije stanovito osvjedoEenj raj moi,e e, o njih na cla' duti tleset r.azliinih m n i e n j a ,i s v a k o p r i z n a t i , i l i n e p r i z r r o t i , p, rr:rr.cier'roZrla ni jedno ne imati. lrla takove

le. neprrle. Ali zadnja ovorn ita. ja nezna-

ide ovako.

bude^u,,1", :"?::":'J",'T,,fi:,";j'i* sto ; ;J;[ LX;fTi;l

pIaYac kle on ra kad A kod 'ogrel11 rla su

Meclju o.inii zagrizaii ima najp.ite'ijih otaibeniha, Jioji s, svesrdno zauzeti za naro_clnusvetinju, pa prenjeZni hako jesu, orlrnah vapiju, .a je tu pogibelj. .orr se koja rnarrar prir-iclna 'i neznat'a 'epri_ lika pokaze' Ja le rjubim viSe'eg o.e, Loji sn ncrnarni,prer'bi r'i oni bili joS miliji, kad ne bi bili prenagli. Evo haho mi je s timi: me'i je preneugotl'o, oclur'o sr*iati liletve; ali sam iesto opazio, tla su oni, Loji rtunu, u m'ogom clrugonr 'olji o. mene i orl mnogih drugih, *oji ne *unu, i da o'i grjeir.i"i tur.o grieie samo iz ruZ'a obiiaia, a ne hao cla 'i htjeli .lu ," iogodi ono, sto ' Jiletvi kaZr' iini rni se da oni zagrizai:ipreve6 rlrze .o pr.az'ih riedi, icsto izuidenih hez sviesti, Ire, volje i vjere. "l"e I(ad sc nc lii dalo tlrZati pravu *1"..r, nego bi se mor.aro 'r.obrati mcclj, onimi'aglimi pa rnerlju i l " , r g i , , r i "l t o j i s e z o ' r r ' n r j c r r : ' i r r r i . j a hi

\-orena : kada

,3q9

i

ii iii
probrao nagle, jer me u dobrih stvarih vodi ona Pavlova: >Melius est abundare, quam deficeren. Tako bi ja radio, kad se ne bi moglo do nuZdne mjere do6i, a clrugadije treba se nje drZati, jer moZe Skodit i ono, Sto je preve6. O zagizanju moja je stara: tko u druge pecka, neka bude pripravan posudjeno sa lihvarskimi interesi primiti. Ali ima zagrizaEa, i u stvari o kojoj govorim, koji peckaju makar se u nje ne, peckalo. Tu su ljudi nizki, koji ne mogu6 ili ne htiju6 izjedaaditi se viSim, gledaju ove sebi izjedna6iti; tu ljudi, kojim je spletkarenje kao obrtom i Zivljem; tu ljudi, koji rado prigovaraju a nerado rade; tu ljudi, koji, bilo s desa i bilo Eijom zduhom, rade proti stvari, za koju vele da sv zauzeli, jer broje6 se rnedju nas rnisle, cla 6e uspjeSnije mo6i proti nami raditi; tu ima i druge primjese. l{i nismo te ljude stvorili, ne moZemo ih ni pretvoriti, ni zabranit im tako raditi; a kad ne imaju pravo? moZemo i imamo za nje ni za one, koji ih sluEaju, ne mariti. Kad ,vas ne bi drZali za preodliEno udo stranke, ne vjerujern, cla bi na vas navaljivali. Pa kad tako rade sada, promislimo, gdje je Elanovom stranke samo raditi, trpiti, Zrtvovati kako bi oni postupali, kad bi se radilo o Eastih, o vlastih, o dobitcih. K tomu protivnici oditi i okrinkani! Ja sam ve6 preZivio dva medjunarodna komeSanja, u $ojih se radilo, cla se Hrvati Zrtvuju zarsvoje neprijatelje; tu se obiinjalo sa vi6e strana? razliEnimi nadini i sredstvi, i kroz desete ruke. eini mi se, da je nastalo tre6e onakovo kome5anje. Tu jeo sudim, po narod i po njegove prave sinove najpametnijS: duvati se svakogao koga dobro ne poznaS; sliepo ne vjerovati nikomu; za rieEi davati ako najviSe samo rieEi; na obe6anje pitati, zaSto ono ve6 nije izpunjeno; raEunati, 6to bi Hrvatska kroz to dobila; poznane zlotvore smatrati takovimi, dok se' kroz svoje 6ine ne pokaZu, da su otadbenici; i sa svih strana prosudjivati rieEi i 6ine, Sto zasiecaju u dobro ob6enito. Znam, veleEtovani, da od mene ne trebate nikakove poduke; nu sudim, da je na mjestu i za budu6nost kazati vam moje mnienje o tih stvarih. Primite, vele5tovani prijatelju, iskren izraz duboka Stovanja od S i s a k ,5 . k o l o v o z a 1 8 9 3 , A. Stariecita

Pres

east mi j dopis, kojim o. mj. na prij Taj mi je vjeri i za dob kako bi trebal va5e i moje; r ukloniti.

Smatrate ako se uzme, i syemu nasilju mi u dvorani z branimo i zas hrvatsko naro

U cienjen kroz 800 godin S ovimi ze nalazim, a ne z na dolnju Posa alpinske, pokra fmena Un Galije Fr.ance stranjskih pisa zade.Hrvatska nu ime >Magja vieka Andrije I Ungarce i Hrvr On pjeVa i ust njegovoj vojski ter pravednoj s Istina je, d bolc o bok bori drZave u dana5 razretle koje, br n jiva nijednostr

404

:lius est oglo do lkodit i :a. neka L makar t izjed.spletkanerado st'r ari, uspje!;abranit eniza no udo .e sada" rislimo, obitcih. ojih se sa viie :. cla ie
lJegove poznaS; e6i; na rvatska z svoje rie6i i

RART/NU BANFI,'YJU
I)rcsviel li gospocline preclsjedniie,

5 i s a k, 12. svibnja Ig94.

cast rni je javiti vam, da sam primio vai i gg. drugova vam srtraian dopis' kojim izkazaste mi osobito odlikovanje pozivlju6 me za tg. -'20. o. mj. na prijateljski pohod u Butlim-pedtu. Taj mi je poziv ugodan, na k< vjeri i za dobru svrhu, a neusodar kako bi rrebalo i kako Zelirn. Sudin vaie i moje, nesporazumaka, koje ukloniti. Smatrate me zastupnikom narc ako se uzme., ,l.a je meni i drugovor svemu nasilju i proti ,ui* ,,"dirroo

onda, kad za Stjepana V. izgubisrno rrnena ungarac i U'garija Galije rrancczu; pocl ouinri io s\.eta su flrvatu, i-".ri lot"rijarru kako Hrvati, i ona Gala i lird

osobito

ke; nu eotih rnja od zt'i6a n;egovoj vojski, u kojoj, po narorlnor

;r'ari i sa drugimi narodi Ulgarije nalo za narode, za narodnosti, za nego se znalo samo za povlaiicne sti, u skupnih javnih poslih sietli_ u mjestnih, u navlastnih stvarih

401

'I'u svatko se mogao sluZiti svojim jezikom. ne bijade poddinjenosti ni premo6i jezika, narodnosti. fma se iz XVI. vieka, prije Muhada, osuda sudca Kisega u hrvatskom jeziku i hrvatskimi slovi. Doista, to ne bija5e jedini spis onoga vremena u hrvatskom ni u drugom kojem jeziku Ungarije, na koliko jezik bija5e dosta razvijen za dotidne posle. Danas nije tako u Ungariji, ,jer tako ne smi bivati. PaEe, danas se iz Hrvatske odnose spisi, koji na nju epadaju, odnose se na6inom . . . . . . kod naroda ikoliko prosvietljenih, ako irn'i5to stoji do prava ili bar do vlastite Easti. eini mi se, da teZko se varamo, ako rnislirno, da Zrinski, Kri:lci, Korvini i t. d. bijahu Hrvati, Magjari, i t. d. viSe negfo druge koje doma6e narodnosti u danaSnjem smislu. Onr bijahu vlastelini, i kao takovi, na svojemu tlu, svojim podloZnikom podpuui vladari; oni prizna. vahu skupna vladar,a samo kao naEelnika medjrr ;et'lnakinri, za zastuprrika njih ukupnosti napiam inostranstvu i za sudca u njihovih :nedjusehnih prieporih ter odnosnih zakonih. Za narodnost oni znadoSe samo na koliko se u kojoj rodiEd ili u kojoj Zivi6e. A jer svi, bez obzira na narodnosti, u pravih bijahu jednaki, oni svi, brane6 svoj imetak i svoja prava? braniSe svoju skupnu domovinu, i u zajedniEkih stvarih vodila ih je sloga, 6esto i nuZdna. Sudim, da je najviSe to hroz vjekove uzdrZalo LTngariju. A kad se poielo iz obiesti ili iz nedistih dr:rgih -strasti raditi o prerno6i bilo kakovoj, Ungarija bijaBe propala, i sva Europa, najvi5e Hrvatska, imadija5e posla za izbaviti ju. Danas o jednakosti narodnosti i pr,avd u Ungariji ne ztra se, za ne govoriti o jednakosti u javnih pravih Hrvatske sa Ungarijom, koju rrekoji rade poistovjetit i rriinitr ,\[agjarijom. Tko ne ima svoju domovinu i u njoj ikai<ovo pravo? on ih ne mote, ako nije lud, ni htjet braniti od bilo koga, ter kroz nikakovu promjenu ni5ta ne gubi, a kad5to dobiva. Presvietli gospodine, vi moZete znati bolje nego ja, kako se je ono blagoslovljeno stanje u Ungariji i u susjedstvu promienilo, zato rni j6'dosta samo neSto nasje6i. Turska jod bijade jaka i boina, Frarrcezka prietijaSe, Prajska radija5e o naEelniEtvu u NjemaEkoj, izjaviv se za napredak, Rusija se o6uti u Europi. Tu Austrija opazi, da svaki njezin narod lahko moZe osvojen hiti, ili u prigodi amo ili tamo, osim samih Magjara, koji u susjedstvu ne imaju rodjaka. To opaziv, ona se izjavi za Magjare, u nadi, da 6.e j..lj oni vjerno sluZiti, i u osvjedo6enju, da su oni najnezndtnija pasrnina, koja 6e joj pomagati druge narodnosti gnjetriti, a Austrija 6e, karJ joj

se svidi, pon mogla sve p, uhvatiSe,na

Onda se uvidilo, da j njemu nezna do god. I84B plemi6a, prer magjarsku.

Tako je a ne razvijen Ungariji, koja Austriju, pa s a neopravdan loZnom sebiin njega, ima se

Sjetimo s Rakociju kaza obrekao pomo Danas Magjar i proti njoj, } doma6e i susje ne moZe izosta

Uz ono s nego brane6 s iinom izgubila sada5njost,ne nevoljom i sra

Ja ne pozn na slogu i na z i kod Ungarije ne mogu slogu i za pravednu o kojih se radi

Po mojemr staru prosvjetu da ga prosvietl druge prosvjete

402

)sti ni tskonr
3mcna

;'"lTr:::J;:

se svidi, pomo6u tih rraroclnosti, do stanovite mJere trti, -i dok ne bude ,"".,T"J,: svojimi

smatrati.Na nesriu

,"o;u, Masjari se

bijaie tako I spar. alio iri'ki, koje i Lao
rtzna-

j,.jt*:i1l":**Tjlji{"-*_4;rT:i,{T*:m*"
magjarsku. rm zvane inteligencije, ni d.Ea nije ,nala 'i tla bi riei a neopravclana mora mode. nepraveclna i nasilna lriti, o.otriio ir,rn j" loZnom sebiinoi6u zasliepljena. neraz_ O ,J. 'arodi, i o posljerlicah njega, ima se i o"l;a" bude se u"k""u":;;anju sjetimo se' nresvietri gospodine,''da je ruski car petar I. k'ezu

Magjare' t';'.;" ;,"#'"*j;,0"""za iffit'; iJ;1"ili:,:luil:fi::

Onda se drialo, da plernstvo zastr

prrika ehnih ona , oni vinu, da je o Ljvije 1105ti 'avih agja'
I l1e i()vrl

" ""lXll,rl;"':;::""" unrii,-' ";; gj a : :JJ,:,T;" ; ffiffi : :,:,,"} A u s t r i j u , p a s e p r1i1- ::*:'il d?,""T uZa i { Hrvatsku. p."moi i u i z a s l u Z e n aj, r a z l o i , n a ,

premoc'arorl'ostimasjarske, velinr stvorena,

H:?:'l"Jffi:'

jl" "' M"gi""iutekavdi robovi Rusije, claje knezu i

iti

i p i "j;-,., ro, ;
::T;t,;::,r::T"

DanasMasjari ."jl':i:

"llij,lt,' J:f,II". JH J. i":i: .r""j" posljerlak, J# iT:1,":: t:: r"g" narocle. muru. r"a",
sucrim da

i'-i

i"

f]lj'

Tem u nuZdi,nije htio primiti.

uz ono staianje bok o bok, Hrvatska ne samo nije nista dobila. nego brane6 svoje neprijateljer pr€ft nikada ,r"rruarrt"Jur.a, itako je dinom izgubila sve, Eto narod l*itit--" i,e. zato ona proslost, sada5njost, ne mogu karro ni ugrijati srdce Hrr ata? nego napunjuju ga tugonr. nevoljom i ,"u-ot-u-

eje zalo

ezka
?za

hiti, tne , j,lj rina, jnj

i kocl IJngarije; nu Magjari a"i"z'"i","aa su protivna osvjecrodenja. ne mogu srogu ni zajednidtvo .Ja oo-i.r,i ,'ego medju pra'etrnimi lj'rri a ne viclim takove ljurle ni ,r""",^"r"'oje stra,rc : flrfi"::'lj'u}r]t'"''
Po moierlu sudu' motar je gravna sastavina staru prosvjetu svoje Plosvjete: vrste i iurli, i moral: Iztok inra

j, ill;uf; t;" li,,:g1 ";;;;il:;';i::.lfil:, ;:li;,fJ,l ;*:Ti:

Ja ne poznam cl

cra prosvierre, sa ."1o ;; druge prosvjete" volja -k..u." l"r,d:H."j'l?j",;:"iJ,t#;: mlr Je? a ja Zelirn,
bez vanjskoga

rrepoz\_anr

403

fvata. svojim prijateljem i ljubljenim ja, dina, prigode, u kojih se pagjar prijateljemo najnepravedniiim,i naj.atimstvu, u Hrvatskoj rastu tuilbe" ,svih ti, budu6 sa etrana iuje,m, da ade Fto i kako ho6e, a javni sluZbeorasli svojemu zvanju, Sto boje6 se : kako ovi ho6e i ono dto zakonom rstaje drugo, nego da nekrivi trpe. ;namenuje oEevidno dokazati, koliko boje pogibelji, pa makar oni ta sva o t?pili. - AIi vi moZda tu razpnite jedne pasmine, kakovih je svagdje, r njoj, pa proti njoj rade, ter nisu pravo imate, i neka vam budu. r,a razloliti, da kad bi i mogao, ja tu bilo samo hinjenje, prenavljanje, a sigurno mnogi 6e vam ih donieti. i razlozi pred oEima lebditi i onim nosti i duboka dtovanja.

Gospoclin

^. _Imadoh prilikt >Jlobodi<. Lahho rn uputiti tazgovornike i odno5aji, ter da j, Razlagah, da lir . r za neodvisnost, ima se pravilne, razumat ,Sloboden, koji teZi koji jesu ili hoie da

primire, presvietri sospodine ,::ilff;"

il'Til:ne

zahval.

Sisak, 12. svibnja 1894. A. StarEeui|

Kad mi kazade, dr . . 3a rm odgovorih: da i rrode; da oni, hoji se i

404

Pod rbe. nim )j i
u5t-

vati nim Iiar najrl.^ cla ibeSC

b) JAVNA
LTREDNIKLT ,SLOBODEu
Cosp or-line urcrlnir:c. l

J a s k a , 9 . k o l o v oz a lgg0.

om 'pe. iko
SYA

; "- -u,r, :n:r n{:i#:{::::i},;ffi"1,i" *:x jn:m, H:i Ra,rusar,, Hlf',*, .r"
.so a",' ";# ;:' ::rl J i o'" i; "j ffi: ; T:, "_:# **; ;r#il iil:;,;, budu6 lJ"fff",fl,ilr"J"ffi , ;";";;#i,,"d"3., u" |lli::',1 Ij je
:ffHli:'i:;til'"
odnodajih za onakove ljude najve ," ,rr"r. Ijudi

pr.iliku duti razliine ^, .Imadoh na o postupanju oblasti > S l o b o c l i <L u l k o . pr.oii il;r..'1."::;:,':,,,'o"o''e. ",i

rite Ij",
Lisu ja
Il€t

i::"il.,u::Lo.,,, 11,i, upliv; tla"r'iedi ,.o,, prevelik

tahova rista,i ne ii'ire m,,

,,".,,r,is''r

jari o sa:, 3n ; dasunevar o,rn ;;;il; ;l"l,ToTr"i,.:;,,r :i;,

eti.
|lm

.-t

nje izstupiti lahtro, kako se

zahtieva :,H#;l*n:,:t __ .'"n"i"''; *#,H?J i*:J* ;f::; dakle' tkogo'l nije takav, ,r" ;j;'

;;,;" "i';;; ii, o ,";-stranki; srraniia il"i:;i: fij"-,Ti: i'Trui'
,*oii^ nc rnoze spadati i da (e " iz ," nruZi. koje vodi ",r;..';;;;1, osvjcdo_ " ;;:";'l'"

n. tido Jr:#;tlJ:varih, a ":r1"",,, osebnost,., lianro ti ' st.r,ari Kacl mi l<aza5e, ," d1 izmiiu, yii ." u stranhu ja im odgovorih: i:k:ji pr.ava da lj"di k"ji"J.Urr" politi61e.t""rrk" broji5e, ima ka*o i

""] odvisni, gospocrar sdje poi",,", il;;;;J:il:,*J.:X:,,1: ; *oje se

:"i :li;

;:HJl":ilr,T,"",1,:T,""

uslobotla rraZe6 kojel'akove .;';r;,;il""

neso inr ";1",:;,:: ,,.o,,,,tizaprekam, cra p i;; , oko,,; . .N, JT': #:Til;,Tfil T"" il'li
i porrro6nikc promairrie iri

405

proma5iva program stranke prava' ja opazih, da bi takov prigovor, kad bi se i na istinu oslanjao, dolikovao samo djeci ili oclraslim rrezrra-

Izraz >prvaka mieva se tako, da godinah i u javnu ostalom, nas svaki radnji.

niEtuu i drugi saatho, rnozemo se aarati u squeznicih i u sred,stuih. nu

Zao mi je, da s Po mojemu osvjedo hvale i lahkoumno l i gube samostalnos

U istinu, ne mogu dokuditi, zabto bi Hrvati imali naprama drugim obzire, koje drugi naprama Hrvatom ne imaju.

Ziva dovjeka, k dosta ne grditi ga, . je o njegovih djalih 'koliko moZe, samo s hvale, on je ueiist se Skodljiv, pogibeljan I puna takovih primje

Ove nazore priob6iv5i mnogim, eVo priob6ujem Vami, i dalju6 Vam svesrdan otaEbeniiki pozdrav. Jaska, 9. kolovoza IbBO. A, StarEeai1 S u 5 a ko 15. lipnja lBB3. Veledtovani g. uredniie! Prosim vas da sliede6e redke priob6ite u >Slobodi<: Za moi imendan i za Bestdesetgodi5njicu, koju navr5ih, primio sam odliEnih darova, vru6ih destitaka i srdaEnih pouzdanica oil mnogih, i osebno i u druZtvih, i u pismih i u brzojavkah. Ta osobita priklonost zivo me se prima, i na koliko ide mojoj osebi, zasluZuje moju svesrdnu zahvarnost, koju svim onim iestitarom ovime iskreno izrailujemi a na koliko se tiie misli, koju s njimi i ostarimi sinovi Hrvatske po mogu6nosti zastupam? ona mi prikronost zadaje osobito veselje i pove6ava, ako je mogur6e, vjeru i nadu na uspjeh dobre stvari. Meni zapadaju samo oni dobrohotni i premili inrazi, kojimi se hvali moja SestdesetgodiSnjica; jer doista, moja je mozda najve6a vrrina, da sam znao i htio, u teZkih okolnostih bore6 se, priliEno Eilo o*r starost doEekati.

Nije dosta, drup ih treba i nasljedov je gotovu stedevinu r

Mi smo Hrvati hvala, ostavimo ih ocjenjivatio a mi se r preka, dto ih ima svl odgojivanjem, gdje tr i mladji izmedju nas pravedno slaviti.

U tom traZimo, pravo i trajno nadarj i svetinje, o kojoj rar

Ovimi najtoplijim prijateljem, znanc6tn i se i na ovaj imendan

Na Su5aku, 15. lip

406

rl

rigovor? neznarL-atslre; , podlo'ljujemo t drZauh;ih, nu e doiao fli. Jer, rcmisliti ielta uz drugim ,i imaiu preltatn, tjelesno, iu6 Vam 'ieui6

Izraz >prvaka stranke prava<, koji mi se daje, bez dvojbe, razumieva se tako, tla sam medju jednakimi d"rgo.rri -oia" najstariji u godinah i u javnu posrovanju. zato mi godi i ova East; a u svemu

fif,l|l'

'as svaki jest i ima biti prvak ,ru ..,o1"-o -j"rr", u svojoi

I

1883.

mio sam Lnogih,i oj osebi, m ovime ni sinovi osobito :e stvari. se hvali rlina, da tr starost

zao mi je, da se uznose i uzveliiavaju moje zasruge za domovinu. Po mojemu osvjedodenju, to je gq"rr" mana Hrva ta, dlalahkoum'o hvale i lahkoumno kude; u pr;o; J";";" povjeravaju se preko mjere i gube samostalnost, u drugim .o ,"l""redni, u obih samo si Skodc. nimi p_osli, ne valja slaviti, nego je kriv. Samo po njegovoj smrti mo6i rti. Svatko, rade6 za ob6enito dobro izvr5uje; ako za to treba ili primir ie jo5 gorega, ili doista slabi6, j mole i se na njega zanada.Nada je poviest u -budu6e! Nije dosta, drugih dobra djela samo priznavat i odobravat, nego ih treba i nasljedovati. eime j" ovo t"Z", ri^"je ve6a zasluga. Lahko je gotovu steievinu ui,ivat i razmicat, a mu6no je do nje do6i. r. Dakle okanimo se medjusebnih ljenjem, koja 6e ih nepristraniie u, koja neka raste u razmjerju za_ nas moZe, perom, rie6ju, naukom, t, drtvom, nastojmo izraditi Sto 6e nja uiivati, pa 6.e nas za blaeodati U tom traZimo, i samo u tom i ' na5oj dudevnosti moZemo na6i pravo i trajno nadarje_. Svako drugo samo je obsjena, nedostojna i nas i svetinje, o kojoj radimo. ovimi najtoplijimi rieEmi sudim da sam najdostojnije zahvalio svim prijateljem' znanceyn' i drugovom za Hrvatsku, svim koji su me se i na ovaj imendan " ""arr'ii dobrohotrro ,j"tiii. Na Su5aku, lS. lipnja tBB3. A. Starieoi|

407

p. ly. cospoDr rzBgRNrKoMDELNTCKOG IZBORNIdTVA
Mili moji! Zagrslt, 15.. svibnja 1892.

",, ,";:j:,1;#

,;:,li:il,

zerji srabrjina ne dopudra mi cro6i mecrju

posle dadosmo r .blagoslovio.Da ako se posao svo

trZim r punim pr.avom i sa ponosom oju smo i po tom mojimi osobitimi ie strane odgovara d.rboL" zahvalnost ci, u Ijubavi na5e hrvatske clomovine r izkustvu, u razmi5ljanju i u radnji najmarl jivijimi.

Ja ve6 ne drianstvom smat orugi sviet odnie naroda, koji u lju Mojudeser , z K a_ e o s e b i o i a l c Primite moj srda

Zagreb, 15. sr

UR

Hvala.vamza ) . r pod uredjivanjem

j""::

I fr""': JJ::il,;:ill J# #:

radnju, kod koje ielim rlo

I I

f'

't*tt e, .trelta nju izkrditi, l"T" sjemenjem im posijati. Na te 408

Zagreb, 14. lo.

94.

p o s l e d a t l o s n l os e m o j i - r l r u g o v i i ja, pa je Bog pravednu radnju Iiepo b l a g o s l o v i oD a ' u ' r ' t a k o ' radili ,r"sr ,,r.i;i, mi bi ve6 mogli plocrbrati; ako se posao svojski ne nastavrja, ni nade porroljenje ne butre ga crobivati. rlju kamc koDIn

mi
lt5L

tr

lloja 6e se najvru6a zerja i molitva izpurriti, ako nas ito viSe ro kaZc o sebi' i ako cljeca na.a o nami tako govoriti budu mogra. u to i:rre prirnite moj srdaian otadbenidlii pozclrav i poljubac. Z a g r e l : , 1 : 5 .s v i b n j a 1 8 9 2 . A. Starictit

i ni stradati; ali svetim i slavnim oj stazi. Tako du i uiiniti, pa 6u na -_ da sam bio medju onimi sinovi ) pravu, o zasluZenojsreii Hrvatske.

nc nji ol1al(r, it,t 1

UR1tDNII(U ,HRVA.|A,,

U GOSPICU

l{).

tjrr
ja lu. rlo
ta ft {_)

Hvala yam za >Hrvata<. On me vei jer je iz toga rtraja i pocr uretrjiour[* vaii'r i vrietrnih uj;:""J"r"1i, za moje rnlarrosti, tko bi bio rerrao, da 6e Gospic imati tisltar'u i list, bilo bi ga proglasilo buntovnL"- ii ludjahorn. Ali narod se orirnao i doiao je do stanja, u hojemrr r. -o]" osvje56ivat, i pr<isvjetljivari: i tomu je dobio priliino sreclstvd. Uspjeh stoji najviie ocl volje narotla. Jer ltez iitanja, ltez razmi5ljanja, bez pam6enja ne, moZe biti znanja ni naprccll<a. Hrvatsrro je ob6instvo rnoztreno i nt-,rorrrro, sanro a*o i ho6e" lahr,io m o Z ep a m e t n o b i t i ; n e 6e li, 'itho r'u ne moZe pomo6i, i neka se 0.() na nikoga ne tuZi za svoje stanie. Ja sarn si6i.r.an. ,a ce mu va. list za u6enje, koli*o stoji od 'as i ocl d.ugova, trosta prilike clati, i zato vam unaprietl Eestitam, zarrr.aljujem, pa uztrajnost, uztr.pljenje i svarto dobro Zerim. rnili moj tlragane, i pr.ijateljem izru<:ite najtopliji poljubac .,,:n;iltr", ",,
A. Stariet:ifa

Z a g r e b, 14. listopada 1tJ9 . t

ko Iir la.
tct

lt.

Z a g t ' e b ,l z t . 1 0 . 9 4 .

le

,l0g

PREDSJEDNIETVU KLUBA STRANKE PRAVA
Z a g r eb, 22. listopacla ,1895. Slavnom.predsjedni6tvu kluba stranke prava u Zagrebu. ' u p.osljefile dofa biyaju u stranki prava stvari, koje ne odobravasmo niti odobriti rnozemo, koje smatrasino za skodrjive svetoj stvari, za koju r,adismo i raditi ho6e-o. trt tlu;ivati naistarije, radine i vjerne drugove od znanja vaZnih razprava sredi5njega odbora i njegovih : , zirkljudaka; proglaSiv,ati biskupa strosmajera za protektora nase siranke te rnu izvje56ivati o,njezinu radu, sve to bez njezina znanja,jest din, koji ruii ugled, jakost stranke, i za koji mi odgovornost preuzeti ne moZemo r ne ceElo; kon Sto je' predsjednik kluba stranke prava u Zagrebu g. Fran Folnego'i' u posljednjoj skupstini zagrebq.koga gradskoga zastupstva u ime stranke prava o-dsutlio djelo zagrebadkih soeudilistnii gradjana na Jeladi6evom trgu, makar oni nisu niita uzradili proti posve6enoj osobi vladara, dinqstiji ili monarkiji, i priclruZio se u tome protivnoj poriti6koj stranki, koja radi proti neodvisnosti i cjelokupnosti Hrvatske - to -i podpisani ovime izstupamo iz rcruba stranke'pr,ava u zagreba te izjavlj'jemo, da se ujedno ustrojavamo kao posebni krub Eistl stranke prava. U Zagrebu, 22. listopada lB9S. Ante Starieui6. Eugenij KumiEi|. Dr. Jos. Franh. Dr. Mile Star\eoi|. '

410

).

ifa-

arl,

;liih

tnll |Lii )lno

r all ;tva r lla -iob; 1koj Inl

wr" ISKRICE

ljua\ a"

(

r. NAROD
Narod je ae6i od pojed.inca Bez dvojbeo jedan muZ mofuer"":lo premnogo udiniti. AIi jeclan muZ uviek ostaje samo jedan muZ, i bio vetik f."i. ,"'arago, koji gqrie rodio i velikim. narod u;i"i,l"S'i" ve6i od njega. A narod, pao samo na jednoga koji je muia, vriedno ju i _oru da propaclne. Snaga poaiesti U poviesti, bez clvojbe, nema sanjarija, nego ima ljucli, koji narodom podme6u sanjarije za poviest. To j" najpog:ibeljntji narod, koji ga se drzi' mora zagraviti. prava .r;-; porri"ri a"1""a;; o""oa,, naj.vrScu polugu za velike iine' Jer ;i* rru. .e brize tiie onai, koji je .to budi dobro budi zlo udinio, r";;;"" pr'ika .,r"6m" hvata. uzclrEava sve stareze, 1tl 1ru Taj duh gdje ih 10s imal Firaret i mnogi njegovi drugovi smatraju se apoStori, i to mod"ilimi oa svetoga pavra. pi",,'ia, je prije nekoliko "i"jt kojemu rt::ii" -*,2"*, godina muz stekao premstvo, smatra ""tt

uarodih: svi su narodi .arrro ljodi, ;;;'r" Julij Cezar ili i;t o"g Kre5imirom i Porinom, ili.kako a""*"rij", rril"iori po naroclnosti ja ih smatram rir r- dragoo i dtujem ,"_o"Luo ;;ili", zaslu'ne muieve. Hruatska proilost . . . nijeclan, pamtite, nijedan clanas

uuuo:l'""* .il:i:",1;"ii:i[rur ;ruf,yi;li J**
t*" f:J"",:;r.""

:",il"T?J:',f"il]*t*

i"l;;"

bijade kojega ime onaj, on

u svojojp"o.rosti o"6e,r"ridar.r", ,,"r.}

;X;::::

Narodno ime

"

."*{:iT#JJTr::'

tmeza pravo,za narodno, kojim

se samnarocl

418

Nego, sudim na temelju onih podataka i po naravi stvari, pudanstvo ima prehnogo posla dok dobije narodno ime; ja bi rekao, da mu je po razmjerju najveliianstveniji onaj Ein, koji mu dade i posveti narodno ime. A jo5 mnogo viEe ho6e se za da narod dobije naroclan jezik, okretan, s t a l a n ,v r s t a n z a p o j m o v e . Hruatski jezih Spomenik ovaj nije samo zato zlamenit, 6to se iz njega jasno vidi, da je kod otaca na5ih jezik hrvatski bio sasvim sruzben. a ne samo sluzben nego i diplomatiiki, - joi ondao kad mnogi zapaclni narodi nisu ni mislili, da bi svoj na to veliianstveno mjesto uznieri, premda, velim, on dokazuje, koliki j6r bio kod otaca na5ih h rv a t ski narodni ponos, kome kod nas ni traga ne ima; itako, on je najzlamenitiji s toga,?Sto nas spominje na mnoga, jo5 puno starija, diplomatidka pisma, sastavljena u hrvatskom jeziku, kako se iz ovoga vicli, puno Eistijem, negoli su pisma mnogih nadih dana5njih pisaca. Hruatska hru Svaki je narod smjesa razlidnih narocla, razliEne krvi. o nijednom Hrvatu ne moze se re6i, da ne ima krvi n. pr. rimske, ili grEke, ili koje barbarske, a moZe se re6i, da danas ne ima nigdje same i Eiste krvi

nosti. Onoga puie primljeno pod uv i sdmo, zvalo Alba Primiv krs6ansku hrvatskoga, ono se tako pohrvatilo, d: vjere, bez da moie Pudanstvo izto a i ostalo pretoiilo

Mi Hrvati ima: nesre6a:mi svakomu krivice, koje nam dr AIi mi bat za E krivicu za pravo, tL dana5nju do sutra za cemo se kao da nism bilo i kao cla ih ve6 r zlo i dok nove prazne

Hraati izto\ne crhue

tiviim

se amo iz Turske. !-

Oko polovice XIY. vieka i nadalje opaziti je, da se nekakovo nestalno puianstvo carstva turskoga povla6i po hrvatskih pokrajinah Turske. Toga je puEa'stva prebjegnulo izpod rurdina, i nastanilo se na dana5nje na5e medje naprama Turskoj, u dolnjem Savo-Dravlju i u susjednoj Ungariji. Onoga puEanstva bijaEe osobito rumuniske narod-

414

rstvo epo rdno )tan.

vidi, amo nisu :lim, nos, 5to jena isma

>F

' t *::T;;**::

;:-;"ri;:ljm

je starinsko pudanstvo hrvatsko,

Hroatske narodne rnane l€ rl€rnor iz kojih izvire sva nada a promi5ljamo, i lahke zaboravljamo , ne-primamo pljuske za poljubce, .; mi 6emo dana5nje zlo i krivicu

nom koje krvi oba. rste, stvu

jimi rtide
lada

'kla-

iovo inah ena iu rod-

415

Uz samosta izvanjskih pitanj radi o souverens naroda. A bez so rje5avati makar r o!rsjenjivat.

2. DRZAVA a) sLoBoDA
a) Dr.Zavna samostalnost

u istinu, bez samostalnosti i neodvisnosti narod 'e moze biti narodom, osebom; nego je samo puk, mnoZina deljadi.
t<

Jedino uz samostalnost mogu cvasti narocli, zemlje i gradovi.
;F

Ako je tko i na5ih susjeda n ose'bane moZe u potalijanEit ili p temeljito zabacit sluZi. Takova mu naEinom dotle, d, k nami pristupio pa ne raditi po nr

Bez dvojbe, politiEka sloboda jedini je naEin, lcojim si moZe zasuZnjen narod pomo6i. Dok njegovo cielo gospodarstvo stoji u Eakah drugoga, dok on ne moZe svoje cjelokupno stanje urediti po svojoj volji i po svojih probitcih, dotle on ne moZe nego siromah, nego pokvaren, nego suZanj biti.
)k

Slavosrbe na i magjarone, nek i htjela biti tudj( Narod, koji

. . . narod hrvatski treba i ho6e da bude slobodan i srerian, on na to oboje' ima prdvo kao i svaki drugi narod; narod hrvatski ima za se radit. Tu vide iitatelji, da na5 program nij6'osnovan na kakove uvjere. koji od nas ne stoje, on je bezuvjetan. ovakovo ili onakovo razvijanje stanja kod nalih susjeda i drugdje moZe nademu programu koristno ili Skodljivo biti, moie njegovo izvrsenje unapredjivat ili uzbijat, nu lrromieniti na5 program, zatrti ga, dati mu protivan sadrZaj ili protivnu teznju, to, dok je naroda koji za se mari, dok je naroda hrvatslcoga, ne moZe nitko, ne rnoZe niito udiniti. .,. ' . . dok narod ho6e da brrd" ,.u'rodom, dotre 6e narod biti za svoju samostalnost i neodvisnost. ovo je uvjet njegova obstanka, ovo je cluh i srnjer na5ega programa. Samo onda, kacla se onaj obstanak osigura, moZe nastati temeljito pitanje o rje5avanju drzavnih struka unutarniega narodna Zivota.

A kacl Hrvat ni jetlnoga, koji sebe.Kada pojed njcrnu valja prol

Koja narocln obastati, ona pok: ju driat o iivotu

Ja ne mogu razumku osim u c Jer 41io su zbilja, za koje se kao ta narocli pokazali d

415

TJz sanrostalnost neodvisnost rraroda, u rjeiavanju i doma6ih i izvanjskih pitanja rnoZe biti razliEnih mnienja, stranaka; nu kad se

*
Ako je tko nakon razmi5ljavanja o stanju i snagi nadega narotla i naiih susjeda na zakljudak clo6ao,cla se nar'd hrvatski kao na'ocrna ose'bane tno:zeuzdri'ati, nego da se mora pomagjarit ili poniemdit ili potalijandit ili poskipetarit, i t. cl., onda takov muz moie iskreno i temeljito zahacit na6 pr'gram, kojemu narotrna osebnostllr'ata za svrh*

ie ah

lji
n,

Slavosrbe na stranu, pa u svemu narodu hrvatskomu, broje6 a'no magjarone, neka nam na5i 6itaterji pokaZu lcoju hrdju, koja bi ieliia htjela biti tudjorn slugom raclje nego svojim gospodarom.
>l<

Iarod, lcoji uviek traZi za5titnika, nije vriedan slobocle. x
la ae

ie
II

u u e

x Koja naroclnost ne moZe u slobocli i jednakosti s drugimi sestrarni oirastati,ona pokazuje slabu zivotn'snagu, pa bi Lrio grieh uzaluclu htjeti ju rlrZat o Zivotu. *

u h
l.

a

4t7

Hraatska moie biti samostalna Onda ja: Mi bi vam ne samo davali pravo? nego bi i pristali uz vas i radili bi s vami, da ne bi bilo velike, bitne razlike, koja nas razstavlja. Vi drZite Hrvate za narod Bog zna kakov, Hrvatsku za, zernlja zrrarnenitu? a ne vidite, da je Hrvata 5aka, da su preslabi, da je Hrvatska premalenao rieEju, ne vidite, da Hrvati ne mogu o sebi stajati. A mi se drZimo Slovjena, Slavjana, Slavije, Jugoslavije, Sveslavij6; ono Eu nam mnogobrojna bra6a, ovo nam je velika domovina. Mi radimo o velikom slavjanstvu, ai vi o kukavnom hrvatstvu. Vi se ne moZete dignuti na naSu visinu, mi se ne damo u va5u nizinu. Dok to govorih, gosti se zgledavahu i mrmljahu. Sudih, da sam ih ovom opazkom skadio. Ali to ne bijaSe,.nego se ljutiSe, kako se usudjujem takove ludorije kaZivati pred razurnnimi ljudi. Da baba ne uze rieE, bojim se, da bi bilo batina. Onda baba: Razgovarati se s takovimi ljudi naltela je pokora, i ta bez svake zaduibine. Moja ku6ica, moja njivica _- nisu kolik dvor, kolik imanje nadbiskupa zagrebaEkoga. Ali itako ja ho6u da budem u mojemu sre6na, i volim biti moja gospodarica u mojoj ku6ici, nego dekla u tudjem dvoru. Ili 6u upalit moju ku6icu, produndrat moju njivicu, jer nisu dvor ni imanje? Nlogu6e je da se iz mala, rade6 i Stede6, steie mnogo; a nije mogu6e, da se do ve6,ega dojde luduju6,, zarernarivaju6 ono, 5to se ima. Makar llrvatska bila samo uru dugaEka i uru Biroka, makar bilo samo pet Hrvata: neka ih to pet bude slobodno i sre6no. Ili su Hrvati sami na svietu, koji za tudjince znadu i mogu sve, a za .e no znadu, ne mogu nista? Ne znam, Sto su te vade Slavije, 5to li Slavjani, nego znam, da ti Slavjani za Hrvate nisu niSta dobra uEinili, ter ue dokuiujem, zaito bi se Hrvati, sve kad bi i bili u svojoj domovini gotovie morali brinuti zq tu vaSu bra6u. Ako li vam stoji do te va5e mnogobrojne bra6e, do te velike domovine: odnaSajte se za vremena iz Hrvatske, jer u istinu ona 6e biti malena i nesre6na, dok ju budu takova stvorenja oskvrnjivala. x Slavosrbi trube neprestance, da narod hrvatski moZe braniti i drZati Austriju, nu sama sebe cla ne moZe uzdri,avati, nego da se rnora podlagati slabijemu od sebe, da mora sluZiti i Austriju i Magjara. Tu oditu neistinu, tu sablazan trubiti, drugo ne moEe znarnenovati nego hrvatski narod sramotit i posv6'tit danaSnje stanje, u kojem on nepravedno pogiba.

Hrvatr i sretan. T Slavosrbi i znanje diZe dostojno s Narod, i sadiru, pi ne bi znac kesom svo Narod mu nosi ob diel muke Zavna upra Nqrod uredile, on prejeftini I Narod Iztoka. Mo Mletci, kak IJ nart s umom. Sr tu istinu.

Nekoji zemlju nak u njoj tolil I bez sudimo. U moZe boga njeg4 nitko Zivjeti, ona li te snage

Dosta, panj bijaSe Kod G: Aristotel, r,

418

uz vas ; t a v l ia . znamevatska mi se u nam elikom a naSu ;am ih ljujem : riei,

a,ita , kolil< Lojemu :kla u cu, jer steie :ivajuc iiroka, ire6no. rzale avjani, ter ne 5otovi, brojne ratskt:, orenja

Hrvatski narod kroz stotine godina bijaSe mogu6an, sloboclan,slavan i sretan, Tu istirru znacle svatko, tko pozna proSlost naroda hrvatskoga, Slavosrbi 5to ne znatlu a 5to sakrivaju slavnu proilost Hrvata, jer to znanje diZe u naroclu ponos, sviest i ZivL volju naroda, cla povrati sr.oje dostojno stanje. Narod, koji za druge toliko u6ini, s lcojega tolike milijune saderaSe i sadiru, pa da ne bi znao i mogao svoj Zivot :uzdrl,ati i unapri6diti, da ne bi znao i mogao svojom mi5icom svoju domovinu braniti, svojom kesom svoje potrebe urediti. Narod hrvatshi imadle domovinu najpogodniju u Europi. Zernlja mu, nosi obilno svih clarova naravi, kad ne bi dera6ina otimala prevcliki diel muke njegove; kad bi se blaga pociiglo, koje zatrla nerazloEna drZavna uprava; kad ne bi Sume tamanila sliepa sebiEnosttudjinstva. Narod hrvatski ima u svojoj zemlji toliko rieka. Kad bi se te rieke uredile, onimi novci hrvatskimi lcoje tudjinac troSi za se, koliki bi se prejeftini putevi trgovini otvorili! Narod hrvatski imade more! More' Jadransko, tako ve6 na vratih Iztoka. More je vez i put trgovine sa cielim svietom. Kako cvatijahu Mletci, kako Dubrovnik, ma slobodu imaju6, i brode6 i trguju6! U naroda hrvatskog, Sto je drugclje preriedko, vjehdalo se junaEtvo s umom. Srclcejako, um bistar. eini Hrvata u pro6losti prejasno pokazuju tu istinu. Snaga slobode Nekoji vidjen Englez, poznav5i turshu Bulgariju, povrati se u tu zemlju nakon 5to je ona nekolike godine oslobocljena,i izpovjedi, da je u njoj tolik napredak, cla nije mogu6e prepoznati nju ni njezin puk. I bez ov8 svjedo6be mi smo o snagi slobode sudili kako i danas sudimo. U slobodi glup narod moZe se prosvietliti, siroma5an narod moie bogatim postati. Naroclnost je svetinja, i dok je nje ikoji Eovjek, njeg4 nitko ne smi poradi nje progoniti. Ako naroclnost ima snage za iivjeti, ona 6e se uz jednakost sa drugimi narodnostmi uzclrZati; ne ima li te snage, nju nitko ne moZe otl izginu6a obraniti. Suianjstuo Dosta, kocl Rirnljana imaclija5e pedepse osam stupnja, seclmi stupanj bijaSe smrt, osmi stupanj suZanjstvo. Kocl Grka, EovjeEnijih, 5to mi znarno? najblaZe nacrta stanje suZanja Aristotel, rekav, cla je siromahu suZanj namjesto vola.

aniti i ) rnora a. :novati em on

419

I pojedincu, i narodu kao politiEkom tielu, dani su pobrojeni; ali nitko ne' zna, koliko ih je komu za Eivot dopitano; i suclimo, da je bolje nekoje vrieme zivjeti slobodno i sre6no, nego kao rob roditi se i zivjeti dugo vremena, pa umrieti. Bio u tamnici ti sam, bi" , d;;g"vi,
Praao . . . znamo? da je malim obstanka: pravo. naroclom u naie doba p o n a j d v r d c a p o l u g a

ti si sve jedno suZanj.

Ako je prosto jademu daviti zato, jer je ja6i, mi bi rado znati, kacla bude davljenju kraj; uviek bo bude jaiih i slabijih. Zakon Jer Sto je u ustavu, u zakonu bitno, bto ponajglavnije? po mom mnienju sve! veliki Montesquieu rugao se Rusom vapiv5im, da im petar I. slobodu vriedja, kad no onaj petqr bijade zapovjedio, da Rusi moraju brade brijati. east veleumu, nu ja se u tom srazem s Rusi, ja sudim, cla onai, koji meni bradu silom skida, moie mi onim istim pravom i glavu oclrezati. Nekoje mudraEine rugaju se Englezom, kod tojih, vele, da sudac oprosti obtuZenika, koji dokaZe, da je ukrao gusaka, a bija5e ta7en, da je gusku ukrao. Ja se u tom s Englezi slaZem, jer se bojim, da kako bi se Sqralo kod guske i gusaka, tako bi se Earalo i kod rroribe i palade, kod sloga zemlje i kod imanja, i tako darje bez lcraja i konca, u svemu' Dakle samovolji, bilo rcrarja bilo naroda, ne dajmo ni6ta; nego za mjerilo svih gradjanskih Eina i odnodenja postavimo kogo "aLon, narod s kraljem smotri i izda. Nu ne ima dobra po narod, dok budu gospodovali seljani, gradjani, plemstvo, duhovni6tvo - itko osim zakona, Eto ga naEine svi, na koje on spada, Poalastica Ovdje se radi dakle o nekoj povlastici, a ja sam proti povlastici, jer svaku smatram ranom zakona. svakoj

Daklt a svakako vriednostil je za prvr uvjet za s Zivot iovj, nego ju je bitnijih dr neosudjen takvih zat iovjek, na biti i tu i zatvora izl gg. od str to stanje,

Ja, go koje su pc u tarnnici propada.

Danas roda iii njr razjarena, i teZko da s pomo6i.

IziSav i za vladu g poslie blagd izborna zak

Ne zne pomirio s g nusmo, joS sastanak. Tr

420

L:ali bolje vjeti

,6) Gradjanska

slobocla

Osobna sloboda

luga

laIt,

loln eI a i :'aju cla avL.t cla iaie
ilTt,

)k

Ja, gospodo, ne mogu pomisliti tezu krivicu, negoli je o.a, ir.rvour koje su postali necluZni ljucri, koji s', bez cla im je crokazanarrri''ja, u tarnnici g'bili zdravlje i vrieme, clok im gospoclarst'o i ohiterj propada.
-!_

ihe rca. ego )ga

Politiiku progonsLl)a
InI,

oje

(oJ

12r

zvalo ju >podruZinEenimi demagogi<, izpoiitavalo joj samovolju i nesposobnost u upravi, razsipanje drzavna novca? protuzakonito pove6anje zemljarine, i t. d.

I nut" u drZ 5aji, koje su iko ubija, poradi mr proti zakonu, obdriava obstoj

Kad su novi njihovih udenika torn i ob6instvo upravljaju ga. P oteti, sve kad bi

Kad vlada tako radi kralju na odi, u glavnu gradu, proti zastup_ nikom naroda i proti gradjanom priestorna grada, sio ue 6e ona raditi

Mi smatrau ubavjeS6ivati vjer godi. Tko pozna za druge, strane?r mogu6e viSe razl sludaj ,pripravi.

Ima se samo drlati u javnih pr ili da je prosto n da rade proti zal tani, treba pedep Hrvatska je ; U zemlji, u lcojoj bitiivladaisvak vlada pla6a n. pr. ona ho6e. U takovoj ze medju natiskanom sebna za govorenje noj vlasti. Svagdj Bulgari misle, da r *

Napokon, bez mora biti svrdio bi

422

volju i akonito u kojoj a ih sa, navali r silnih rstanka voreno rdovito )tose sdje li liraju? ugi na li svi, rkonit jedini astupraditi nom? kove, ;ukob Dnom re6i: bave. lkom lobro sYeiernu

I nut' u clrzavah koje su za divot, u kojih su ikoliko zakoniti odn,iaji' koje su ikoriko prosvietljene nitko ,rikogu kamo Ii .a o*r", ubija, poracli mnienj6, teZnja "" ili r"go ;"-. urrru koji su ;o";;i "i"Ei,proti zakon Ovdje se ne pazi tko k.j" ;;;;", le .r"go ,1" li nbdrZava obstoje6e uredbe. Noaine Kacl su novine vrsta uEionice, novinari vrsta uiiterja, Eitatelji vrsta njihovih uienika - kada se novine u ne6emu sloze, odito je, da se u tom i ob6instvo sloiilo. Tu novine vjerno izrai,uju ,urr.,o _r.i"nje, i upravljaju ga' Pravomu, iskrenornu javnu mnienju ne moie se ni car oteti, svs kad bi i htio, ito, u ostalom oo o" 6". rr Mi smatramo najsvetijom duZnod6u ob6instvo po mogudnosti ubavjeS6ivati vjerno o javnih stvarih, Itez oLtzira da,ri nami ovo ili ono godi' Tko pozna samo jednu Etranu stvari i kod toga ostaje ne mare6 za druge',strane,taj je iznenadjivan i varan; a tko nastoji poznati dto je mogu6e viSe razriinih, mozda protivnih strana, taj greda da se za svaki sluiaj ,pripravi. Sloboda tiska rojime se javni sluZbenici mosu m i z a k o n a . T o j e s r e d s t v o :j a v n o s t . na vidjelo iznadati. Ako se dokaZe, depsati; dokaZe Ii se, da su kler.e_

u kojoj je. slobocla tiska, pa .I] lemlli, Ou^"r"r, i podten vladar, r'ora biti i vlada i svaka javna oblast.uro*.ro i'oJte'a. f'u se ne kaze, cla vlada pla6a n' pr. su.ce, pa zato .a o'i moraju misliti i sucliti r<ar<,r ona hor6e. u takovoi zemrji' a*o se narazi ka*ova razrika medju zivom pa rnedju natiskanom riedju, i ako se ho6e posebna zakona ,a tisak a po_ tehna za govorenje, rno6i je porru.ati priepore te strulce povjeriti suclbenoj vlasti. Svagclje drugdje moZe biii jemstva samo u poroti, Srecni tsulgari misle, da ne trebaju porote. Napokon, bez svakoga temelia zahtieva se, da iztlavatelj novini rnora biti svr5io har sreclnje uiionice. iemu zahtjev kotl novini. a ne

Hrvatska posrovica:- .,ff;: #.j: je kar,ov

lt:::#:l]ti

povratno.

ojar-i nije onoj dij e,

42.?

kod knjiga ni kod brodura? Kakovo jemstvo moZe biti u broju gvrienih uEionica? IIi se ne moze zabotaviti onoo Sto se nauEilo i znalo? Ili se ne moZe marljiv bovjek i izvan udionica nauditi vide i bolje, nego mnogi u udionicah?

n'Ii sudimo, da je u toj hrpi nesre6e bar neito srerle, i to je, da se javnih stvarih moZe slobodno, javno govorit i pisat. Dok se ro moze? o nije nada izgubljena: narod se moZe podudit, osviestit, pa na pravi put stupiti. Nu kako je onim zemljam, u kojih biva joi gore, pa se nikakovo zlo ne smi u javnost iznasati, jer ga dine ili su njega dielnici upravo oni, koji su pla6ani samo za, to, da zlo odklone od naroda? Ne dati narodu, da pozna zlo, koje ga ,ubija, znamenuje narod svom silom rr zlu drZati. Sre6om, takovo je stanje samo za vrieme, razmjerno kratko, jer je zbilja i 6as stradanja jako duga6ak i teiak,, h kamo da ne butlu godine. Nu svaki narod, koji se ne moie oteti tla6e'ju, itako ima mo6, cla ne brani svoje tlaEitelje, da ne u6vr66uje svoje tlaienje. Dok mu se ta prilika pruzi, i on ju upotrebi, on je oslobodjen, ili si je bar orak5ao s t a n je .
>k

A za rata ni slobodne. Jer or moZe razabirati njoj svidi, ob6i stvari stoje gore tomu nastojanju vidjelo. Oncla je da joj se ne vje

Daklem i kod nas je vrieme, da se kod nas sloboda rie6i isto tako, kao sloboda tiska, 5to je meni, kako kazah, svejedno, u podpunoj mjeri bez granice uvede; jer bez razlidnih mnienja nema prispodobljenja ni napredka. Ja mislim, da 6ete opaziti iz poEetka mog govora, da proti toj slobodi samo oni ljudi rade, koji ho6e da odrasre pametne ljude pla6e sa )>pec<i sa uba<. Ne vidimo li razum'e ljude, da znadu i da rad6, * stvari sasvime kako su radili od prije dok su se bojari >ba< i ))pec(, one ljude, koje vodi um i izkustvo a ne prazne rieEi? Jod ho6e da slobodu tiska zabrane oni, koji ho6e da se neznanjem naroda samo na svoju korist sluze. Dok ljudi ne znada, dotle ne imadu snase i dotle

*

Kad bi on8 na5koditi nikakc kovi ne koriste li Ovo je prvi progone izvanjs kad5to prekoraii ske ljude nikada talijanskoj politi rimskoga dopisn Onda se g. bijade proti vlad bi bile, da ih ne bijahu! Pa kako Dopisnik >( sa poslanikom F tiina dopisnika zlostavljali, dok O stanju du cezkih novina or stranost prigovar koji izlazi a zem pomoZeno, ako tJ Nijedna vlas koji joj je posibt govora biti. Ali l stija, drZava, koj jo5 nikoga progo z a i a s m o Z d aS k o Ako novinar razgledati i kolil

,124

enih ene nogl

[a ie ny',e.. )rn vt

A za rata najbolje je i po vlacle najpar'etnije je, da su novine posve slobodne. Jer ovako pi5u se i bore se istine s neistinami, pa ob6instvo moze razabjrati i sucliti. Ako li vlada dopusta tiskati samo ono, Ito se njoj svidi, ob6instvo misli, cla mu se ne kaZe sva istina, vjeruje cla stvari stoje gore negoli moZda zbilja stoje, pa je uznemireno. U supor tomu nastojanju vlade istina itako, samo koji dan kasnije, clojde na vidjelo. Onda je vlacla dobila to, cla je izgubila od svojega ugleda, pa da joj se ne vjeruje ni onda, hada kaie. *istinu Kad hi one stvari clobro stajal ,, Toiij"nskoi, njinra ne bi rnogli 'aikoditi nikakovi pisci, ni dopisnici, ni govornici, kako im evo nikakovi ne koriste kad ih hvale, a zna se da one prezlo stoje. Ovo je prvi put u sjedinjenoj i parlamentarnoj Talijanskoj, da se progone izvanjski 'ovinari. Za vladanja istih desnidara mogu6e cla se kadito prekoradila granica naprama pojeclincern cloma6im, ali * iz'anjske ljude 'ikacla se nije diralo. A kaho je pisao n. pr. >unir.ers< proti talijanskoj politiki, i vladi nikada ne patle na um, da iztjera njegova rimskoga dopisnika, koji bijade najZeici! Onda se g. Crispi izdavao za lilreralca, upravo za korenjaka, i bijaie proti vladi' - A evo 5to ratli kacl je u vlasti, u okornostih koje bi bile, cla ih ne bude on pokvario, neizmjer:no bolje i lalcj. neg o'cla bijahul Pa kako radi? Dopisnik ,coresp. Havasan zalttieva, tla se sastane i da go.r-or"i sa poslaniliom Fra'cezke. To rnu nije dopuiteno: u sobe svahoga dotiina dopisnika bijahu namjei6cni reclarstvenici, ter su g^ strazili i zlostavljali, dok nije stupio u vagon Zeljezne ceste. o stanju duha g. crispija rnoZesc sudiri i po tom:'a vapaj francezhih novina on odgovori, da ne i'raju pravo tuziti se ni njemu pris t r a n o s tp r i g o v a r a t i , j e r d a j e i z t j e r a o i d o p i s n i k a r F r a n k f . Z t e a < , l i s t a koji izlazi u zemlji, s koiorn ie Talijansl(a u savezu. l(ao tla ie komu pornoZeno,ako tlio vriedja ne samo njega, nego i druge! l\ijedna vlast nije cl'zna ni drZana u svojoj zemlji trpiti t'rrji'ca, hoji joj je pogibeljan. Dakle, u naEelu, o pravu g. Crispija ne moZe ni g o v o r a b i t i . A l i b o j a t i s e n o v i n a r a m o z e s a m o p o j e c l i n a c ,v l a d a , d i ' a stija, drZava, koji su slabi, znadu da su krivi, pa se i osinja boje. I joi nikoga prop;onstvo te vrste nije obranilo, nego je sarno pojetlincem za ia-" rnoZcla kodilo,a svirn progonitcljcrr pronast usl<orilo. S Alio novinari istinu pii', ili cln'gi govore, treba ih puititi, stvar razgledatii l<oliko ie moguie racliti cla se pogreike po mogu6nosri
t9<

io\-o rav {) ria ti tn Il

)I. Je

line. ane
c l-a

k ia.,.,

akr.r. olerr enja lr0 ir rlaie de ,r )ec.,.'-, sl,rlotle
Irlll

cli<rr. Inirn 'inti.

u p.ogor.r.r,rpililTit mogu osviestiti, nego Jr""i se mor4jq to vecma razjarivati.
Hodkari mogu6e zabraniti mu r.acliti. Tka ne jno. potajna raclnja, hotlkarenje, ne nagu.

poprave. Govore Ii ili pidu neistinu, treba pu5tit ih i njihovoobr4instvo,

dok se ,." o..,ri".t". A

Sve drugo Sto ne uii

U nijr vlade, govr

Zahtie da se u6i t nijednoj ne tu je jedna ...poti

ar-enju?o doma6oj pogibelji, tu se oborle. mini, t. j. u suianjstvu. Ono je jade biva od potlebe, javna od volje.

Od sto ja bi rekao, mom mnienj bunu ne gu prosto, hodu ja sudim, da

krStenoj, pro nom nespod sam mnienja,

Ne s,am rnan jest i mr i sva je prilik tu ide nepra\ noga radja se njih novih desetak.

Knez Ga zemlja ne pri paEe nju deka tem ili krvlju ukinu6em limr Ali onaj sveti trebu ili zatrti ili joj zadovoljiti. Zapad je i'e biti rata ili

426

nJe i ene

S'r'edrugo ostaje bez svake koristi, bez svakoga uspjeha. Jer hodkarenje 5to ne uEini danas uEini sutra. -!U nijednoj zernlji, nikakovi noatu.i ne mogu ni5ta udiniti, ako im vlacle, govorile 5to ho6e, svojimi 6ini ne pleporu6uju radnju.

_, lte

-ne

Slobod.a nwrod.nosti zahtievatr da se tko silom udi tudji jezik isto je Bto zahtievati ela se uE.i tudju vjeru: naroclnost je stvar du5evnosti kako i vjera, u nijednoj ne' smi biti sile, u nijednoj ve6ina ne odluiuje proti manjini, tu je jedna oseba jeclnaka milionom oseba. x . . . potiSten narod ne moZe biti prijatelj svojemu tlaEitelju . . . Bune Od stotine buna je'dva cla jedna izpadne dobro po narod, s toga ja bi rekao, cla su one po narode ubitaEnije negoli po priestolja. po 'rom mnienju veoma je pogibeljno ono naielo, koje uEi, da narod kroz bunu ne gubi svoja prava. Jer ako taj narod stoji, ako je svakomu prosto' hocu da reEem bez straha zlih posljedica, slobodno buniti se, ja sudim, cla bi ljep5e bilo medju divljaci, l3ep6e i u paklu negoli u kr5tenoj, prosvietljenoj Europi. B'du6 clakle taj nauk o buni pogibeljnom nespodnbom, premda to nadelo amo u aclresu na5u ne spada, ja sam mnienja, da narocl kroz bunu pravedno gubi svoj usta\,, s'oja prava. Ne samo katolicizam, r"*,, ,rroUn *jera, sval<acrkva, svatko razuman jest i mora biti proti prevratu; pak iraho, tim svim u prkos, bija5e i sva je prilika da 6e jo5 biti krvavih prevrata, jer gdje ne ide pravnim, tu ide nepravnim putem.
:F

da.ie igurrju i
,. tla

Jer usu nnJu nego use jaie 'olje. nom rbiti. nosti ragu? dniu eniti. la ni njih stvu, j"drriva, LaroJ Ako stoji hodiljiti.

Knez Gagarin pretlvidi ve6 god. 1856. u Rusiji prevrat,. ako ova zemlja ne prizna papu. Udinila ona to, ne udinila, nju 6eka prevrat? paEe nju dekaju tri prer.rata, i samo je pitanje, budu Ii se mirnim putem ili krvlju izvesti, i kakovo 6e lice Rusiji dati. Aleksander II. ukinu6er' limetije izveo je najve6i prevrat za koji se zna . narodih. Ali onaj sveti prevrat otvorio je vrata novim prevratom. Zapad je prer.alio prevrate vjerski i politidki: u njemu teZko ila i e L i t i r a t a i l i p r e v r a t a p o r a c l i v j e r e i i i p o r - a d ip o l i t i d k e s l o b o d e , n e g o

427

samo poradi vladavina, dinastija, osvajanja, i poradi socijalnih odno5aja, ter su u ovom prevratu i ona dva nekako, u posljedicah ukljuEena. - A Rusija ima provesti i vjerski, i poritiEki, i socijarni prevrat, i sva tti moie mirnim putem ohaviti. Ali ona se ne rnoze na taj ni jedan prevrat ni na ikoju zamasnu reformu dati dok ne uredi odnod,aje susjedstva, dok se izvana ue osigura. - A sva tri njezina prevrata primiiu se. * je buna: braniti svoja prava, oeim slavosrbi sav je Ako sviet jedan veliki buntovnik. Mi spadamo u te buntovnikeo i zelimo u njih ostati.

b) HRVATSKA

ZEMLJA

P ouiestna kraljeaina Hraatska Kralji Hrvatske i ungarije prigodom krunjenja prihva6aju kru. nitbenu diplomu, skupnu obim kraljevinam, i prisiZu, da 6e po mogu6nosti kraljevini povratiti sve, ito je od rije odciepljeno. Po tom zakonu, pocl prisegom, bez iEijega pitanja, povra6eno je Ungariji ono, Sto bijade TurEin osvojio, i Sipudlco od poljaike? povra. 6ena je rrrvatskoj Rieka primorskao i komad Hrvatshe ocl mora do Save, komacl 5to no ga bijaie Francezka osvojila. Po istorn zakonu imadijahu se Hrvatsr(oj povratiti njezine pokrajine stajerska' I(rajinska, Koru5ka, ve6 prije kojih 850 godina, a Dalmacijao poslije rnira Campo-Formija. To nije uEinjeno, to Hrvatom rnnogo 5kodi, a mi surlimo, da ikodi i da bucle jod ve6ma Ekocliti onim, koji su krivio da nije udinjeno. udes Bosne i Irercegovine danas, u istinu, stoii rr iakah samih podpisatelja berlinskog ugovora. Nu rri emo jesenas r'zlodili i dokazali, da ove pokrajine nisu morale u to stanie doci, nego da ih je Nj. veli6anstvo Franio Josip lcao kralj Hrvatske Hrvatslcoj mogao dobiti, i da bi ih bio dobio, kad ne bi bili magjarski drZavnici stvar pokvarili. Jedinstoo Hruatske Zemtja medju DraEem, SoEom, Rabicom i Dunajem bija5e kroz vjekove jed*a clria.r'a,jedna kraljevina l{rvatska. pohrva6enjem puEanstva drugih narodnosti postade i narod ove zemlje jedan, hrvatski. s vremenom odtrgne se od ove cielosti pokrajina za pokrajinom, kus za kusom. Tako irnarno povjestniEku knezevinuo drzavu Albanezku, povjestniEke kraljevine Rasije i Bosne i t. d. Nu to je udjetrje driavno;

narodno jedir biva, u obse slavosrbi zorr bilo bi isto St stvom. Da tu uzdriati to rr to se dade ra: Hrvatskoj i hr BoSnjak, Koru duZnost ishat je on sinom, pravom, i pov. Hrvatska, i sv

Bodnjaci s ako se budete clomovine; ako uputite da Bor hrvatske slave mi na5e izob6il tko radi ili bi : njom budete da Zivili; ako se nr rabiti; ako ne budete za se sv

Hoie li da Turske? To bi t dilo? Kadno je mjesta, 5to no i prigrli tu prilikr ske. To bija5e p razvile, plakala se 6ini, da 6e sr i Hercegovine. p ih u njoj ne dob Ali, gospod ostane i to. Tak

'1.28

'droklju\-rat, ainu osi-

sviet njih

narodno jedi'stvo stoji i tlanas. Nasrov p'avi krarjevine Hrvatske izgubiva, u obsegu, onim dieljenjem, ter smatrati ovaj kus zemlje, bto ga slavosrbi zovu kraljevinom flrvatskom, p'ayom kralje'i*om Hrvatske, 'ilo bi isto bto n. pr. smatrati Bizanc XIII. vieka prooi* Rimskim carstvom' Da tudiinci, da o6iti neprijaterji narocla hr.r,atskoga nastoje uzdtEati to razdjeljenje, da gledajr razdieliti na.e narotlno jeclinstvo, to se dade razumjeti. Ali za5to tako racre i oni ljucri, koji su rotrjehi u Hrvatskoj i hrane se hrvatskim liruhom? u isti'u, s"*r.i ,r. irr. Alba'ez, BoSnjak, Koru5ac, i t. d. kako i sutlo-savo-f)ravac ili Darmatinac, ima duZnost iskat i radit, cla se ucla njegove clornovine, cla se narod, kojega je on sinom' da se Hrvatska i rlrvati sjecline. To traZiti ovla56ena je pravom' i povie56u i naroclnodiu, i drZavnidtvom samo jecl'a l<raljevina Hrvatska, i svaki njezin sin. Bosna Boi'iaci svih triju vjera, znajte da za vas ne irna'ucluinosti, nego ako se budete priznavari i smatrari bra6om jednoga narocra i jedne domovine; ako vas jedan drugoga bude bratirnski po_**"o, ako se up'tite da Bosna i Darmacija bijahu i da opet *o"i., bi"ti ognjiitem hrvatske slave i veridine; ako va5e slavosrbe onako izob6ite kaho srno mi nade izob6ili; ako trudete izclajicom i neprijaterjem srnatrari svakoga, tko radi ili bi radio da Bosna dojde pod n,rdi t"og"; ako se svom pom_ 'jom butlete dali na koristne nauke; ako budete rnarrjivo ratlili i triezno Zivili; ako se ne pustite ocl nikoga za sredstvo bodi iile i kakove svrhe rabiti; ako ne buclete poku5avali bez kril6 letiti; ako u pravo vrieme buclete za se svojski radili. >k Hoce li dakle Austrija-Magjatija ove zernrje pridrZati kao clier od To hi bio prvi korak za razciieriti rursku. A Eto bi odtuda srieTyr:l(e? dilo? Kadno je *larija Terezija bez octrup'ine dara posjesti sipuika mjesta, .to no ih bija.e kralj sigismund zarozio porjaEkoj, Friderik II prigrli tu priliku i nagovori Rusiju, cla ona i on pograb" di"r" od poijske' To bijaie povod razcljeljenju ove krarjevine. Kasnije, kad se stvari razvile, plakala je Marija Terezija nad ovim svojim korakorn, a meni se dini' da 6e svi Habsburgi jod groznije plakati nad zatzecem Bosne i Hercegovine' Pak ne 6e Ii i druge drZave iskati cliele o, Turske, i rcoje ih u njoj ne clobiju, ne 6e li naknadu ocl Austrije najprije iskatii, Ali, gospodo, pustimo to sve, pa vz tolike druge petljanije r:eka ostane i to. Tal(o, gospodo, ja smatram taj korak ,-kol"g^ :nrr clra,go

krurgurio.le )vI'ardo ,lira Dal:tom nim, r ocl, tla E a nri ih

iroz

i.s
sza pot-no;

429

stanovi5ta protuzalconitim, i on zbilja nikakova dobra ne obeciva niti dinastiji niti narodu. Jer doh je Turska tako slaba, ja ne znam, tko moZe pomisliti, da 6e Crna Gora i Srbija pod ovim uplivom, p.d krjim suo ikada dopustiti, da itko drugi ove zemlje dobije. Da bude na onu mojih prijatelja, iri na moju, dakako tla rri srvari posve drugEije stajale. Dok je bilo vre'mena, mi smo gledali, da se u naSoj domovini zakonito stanje povrati, i samo kraljevina Hrvatska ima

Ja sam siguran, cla te za to biti jo5 ialije dinastiji, nego Hrvatorn i meni. Hraatslti muslimani

Na' nita, pra naiod uo Isti ne ima t nekojim su sva tr: svako, tir Kadr nam; kac nam; kad im i lahli Uto rukomo iz primaju.

Ada mora dav Stetu; cla on ima i bilo bi u vodu bacati novac i praznu slamu mlatiti. .* Muhamedovci Bosne i Hercegovine, s turskom, s muhamecranskorn pasminom ne imaju ni5ta; oni su hrvatshe pasmine, oni su najstarije i najdistije plemstvo, Sto ga Europa ima. * __ Kakovi Turci, vlastelini u Bosni? ono je hrvatsko, najstarije i najdistije plemstvo sablje u svoj Europi. x Muhamedovci Bosne, izuzev pojedine dodlace, nisu tursi<e pasrni'e; oni su pravi hrvatski plemi6i; oni eu najstarije i najiistije plemsrvo Europe; medju njimi su nedki, lcojim mnoge europejske dinastije nisu premlade; proslavljeni na sablji, samo ako im se prilika pruzi, oni 6e se proslaviti u svakoj grani znanja i umie6e,; ne bude li te prilike, i oni moraju postati pripuzi, kako su drugi hotice postali i ostali.

Ako koji 6e s osigurati tiika mni sluZbenike tveno i sl trati zaslu izlegli. za uiionica, I znanosti i kada kaZe posegnuti

ob6ine pa budete vic
zna, ne ml

430

va

lllli

c) NAEELA

UNUTRASNJE Znkonitu driara

UPRAVE

n.

tko

: kojinr s tva ri aseu ka ima tva. llz Ine po. vatske, '\.atorn

i r na l a . Je ollo Tive i barern rr.rgoga 3rns[Yo rkuiati t r oiiti

Na ovakove opazke dolaze sarno oni, koji ne zrad:u, Sto je zako'ita, pravilna tlrZava. Drzava nije drugo 'ego ukupnost drZavljana, narod uosebljen, kao jedinac naprama inostrancem. Isti ljucli sa6injavaju i uzclrZavaju ob6inu, Zupaniju i drZavu. Tu ne ima tudjih, protivnih, neprijateljshih zivalja: tu postupa sav narocl nekojim naEinom kao pojedinac, koji ima trostruko gospodarstvo; jery su sva tri njegova, on za njih svako mari, pa Eime bolje napreduje njih svako, time je holje njernu i njima. Kada rlrZava dobro stoji, ona moZe pomagati Zupanijam i obiinam; kacla je Zupaniji dobro, ona ne napastuje clrZavu i pomaZe obcinam; kad,a je ob6ina sre6na, ona ne trebuje ni5ta od onih dviju, nego im i lahko i veselo pomaZe. U tom svakom sluEaju isti ljudi davaju samo sebi sa'rim: jetln,,,n rukom, iz jednoga svojega Zepa vade, a drugom rukom u drugi svoj iep pri'raju. Gdje je tako, tu ne mo;e biti nediste sebidnosti ni hinjc'ia. A daito, drugaEije mora bivati, gdje dovjek ne zna, komu, ni zaito rnora davati, nego zna, da iz svojega davanja ne, ima koristi, nego sarno Stetu; da njemu nitko ne da; i cla oni, koji od njega i5tu, ne paze, je li on ima i moZe imati. Uujeti dobre upraue Ako ukaze austrijanske nadomjestite zakoni; ako nadinite zakon, koji 6e sluZbenike ne samo branit proti samovolji poglavari, .ego i osigurati napredak sluzhenika stalnim, zakonitim naiinom; ako politiiha mnienja ili osvjedoEenja ne budete smatrali krjepod6u ni zlo6om sluzbenika; ako marljivost, znanje, napretlak u sluZbi, ponadanje tlruztveno i sluZbeno, i broj obiteljskih dlanova u sluzbenirra budete smatrati zaslugom i preporukom; ako tudjince opravite onamo gdje su se izlegli. za da ih hrani onaj komu sluzise i siuZe; ako okrenete s'stav uiionica, rer za uiitelje postavite dorrra6emuze koje vodi ljubav naroda, znanosti i napredka; u kratko: ako niste slavosrbi, vi ne imate pravo, hada kaZete, da ne imate vrstne sluZbenike. Jer danas imenujte, za ne posegnuti clalje, makar tlesetnike graniEarske za sluibenike poEev orl ob6ine pa do najvi5ih dasti, i za Granicu i za danainji pr'vincial. i budete vidjeti, da ne izuzev ni Engleze, ni jedan narocl europt:i.;ki ne zna) ne moZe se ljep5e upravljati nego narocl hrvatski.

nsi(orn arije i

arrle r

srnrlle: )mstvo c niEu i ce ..e ,ioni

431

Temelji driaue Diplomacija, politika, znanosti su kako i rnat6matika? tu su dosho6ice samo za Eas,i uviek Skode onim, koji ih rabe. * Jer i na dvrstu temelju moZe se sagraditi slaba zgrada, a na slallu ne moZe se nego slaba naEiniti. x DrZave grade i razgradjuju ljudi, a ljude vodi sloboda, blagostanje sre6a. Gdje ne ima ove, ni drZavi ne ima obstanka, pa bila kako rnu drago stara i priznana. .4, drZavu utemeljiti, ili drZati na nesre6i drZavljana, jo6 nikome nije poSlo za rukom, ter aho se nekoje vrieme 5to takova pridinja, prvom zgodom nestaje obsjene i s njom drZave. t<

Nikakav zlolin, nikakva okrutnost vladara ne primide drZavu 'drZavljana k ponoru kako ju primiEe nemarnost za nja a ne mari se za orro, 5to nije dobro i koristno. Zna se, da 6im je drZava slabija i bliZe propasti, tim su nuZdnije velike Stibre, a 6im su narodu teZe, tirn su njoj pogibeljnije.
t<

A svaki obstoje6i sustav, bio on kakav mu drago i bio gdjegod, ja sudim po njegovu -plodu, a taj se najjasnije pokazuje u moralu i blagostanju naroda. j< Ja ne gledam, koliko je du5a u narodu ili u drZavi, nego gledam, jesu li one sve du5e sre6ne; da ih koja nepravedno ne trpi. Mi drZimo da je bolje o obeiri*i-ati barem nekolika bogatca, nego li same prosjake; da je u drZavi bolje imati barem nekoliko slobodnih muZeva, negoli same robove. To sve mi drZimo bez povrede nasega na6ela, koje nastoji, da u ob6ini ne bude nijednoga prosjaka, da u drZavi ne bude ni jednoga roba. * A bez rnaterijalna blagostanja i morala ne moZe biti ni intirlektual. ne snage,pa gradile se 5kole, i namjedtali se uiitelji kakove tko ho6e. *

432

rir

Iir;' l.1i

r r . rr i : r i r t :

rl:;-'>i-:it:jrt r l\ rl;.-.i, )r- i-,.

,i

uilr-orrri

lla" iri'i'1lrri

,: t

rii'irir i; ii)iil't -t i

, iiii;i-];r i :it;.

li 11'

,l l;:1-t-.i-i" 1;t ,r I lrlirgir

,

l ' . a t ) ' , tt t !

rilj:1,

jii'?i_r

- j ' - i' i r , r l r I i i i ir. traii-:,t:t r;l- lir ir

I
r. l,.rkuai i
It

I !

I

I
. \ \ ' l ' 1 , . . S ' l ' ,t\t a : l '\.' I ( . '
( lJ:tktrtltis ,lttlt' K t t r t u t r r :)r

.Ter u politici srdcu. dosljedno i strasti, ne irna mjesta, ali u njoj nada sve mora vladati praviea i razhor.
i<

sigurnost. razstavljaju ljude i narode.

Slobotla,

pravica,

blagostanje

sjedinjuju"

a

protivna

Cranicu kr.iepostt Mi ne poznarno znaiaje narorlii osim iz poviesti: s.r,eto ne zaboje ravljati dobra- koja si prirnio; blagosti je. dobroti i poirtvovnosti mjera: r' granica: preblage i predobr.e svatko irre?ire i perula. M jera Na uluhe ne utiara se iz lurnbarada. Cirti Nikakov zakon" nikakovo znanie, nii<ako.r-o rrrnovanje ne rlolcaZuje koliltc ui,in. posljedak stalan. * Ovdje se ne radi o vjeri, o mistri,nego o uEinu. O vjeri suditi spada na Boga. a o .dinih suditi spada na narod, rrojega ," or,i ti6u" i kojemu j e s t a l o d o v l a s t i t e i r a s t i i s r e e e .K a t r a se ne moze uEiniti dobro. dosta ie da se ne uiini zlo.
jokost driar c

4.]3

:znadu, da je duZan viSe neg ima, ili da je propao ako kojim izprjeEanim putem ne dojde do novaca. Ovako je i u pitanju o velilcih vlastih. Ni tu ne koriste rieEio ni 'kostruEenjao ni novine. Koja je vlast velika, to se vidi iz njezina izvanj' skoga upliva, i iz njezina cjelokupnao osobito moralnoga doma6ega stanja. Moralno bo stanie drZave vriedi viSe neg ikoie drugo' U nutarn ii nepri i ateli i Plopale su sve vlasti koje preziraEe svoie nemo6ne doma6e nepri' jatelje ili samo protivnike, jer u potrebi ne imado5e braniteljA proti izvanjskoj navali. NajEe56e, slabo doma6e stanje jedne vlasti navlaEi na nju napa.daje susjeda, ter pametni drZavnici raEunaju sa unutrnjimi neprijatelji bar kolilco i s izvanjskimi. I u ob6eo bolje je svakoga imati za prijatelja nego ikoga za neprijatelia, jer u prigodi svatko moZe 6koditi, ,a riedki pomo6i. Bud,udnost Budu6nost stoji u rukuh boZjih, nju 6e krojiti mnoge okolnostio se danae ne vide; ja nisam prorok, tel takove stvari pitajte koga ,drugoga. * 'koje Najsigurniji je onaj, koji je na sve pripravan.
:F

Glavno ere rnajviEe 6asti, u i najnesposobni .dovati, pripravr A drugi, kr nego da su zal osebna sre6a str mnogi se dadu 'omlitave.

Nihakova v 'samo dto ju ie izkustva upozn ,popustiti ili pro

U svakom poslu, a osobito u ratu' glavna je stvar da se pripraviS za najgori, za najtei;i sluiaj. Samo ako si tako pripravljen, prosto ti stoji nadati se na druge povoljne okolnosti. Ako tada te okolnosti ne nastupe, one ti ne 6kode; Dastupe li, one ti pomagaju: svakako si osiguran. t Dok stoji elobodna volja iovjeka; dok se volja giblje, kako umom tako i strastmi; dok se Eovjek i sam moZe prevariti; dok uspjeh dobar ili zao mienja prva5nje odluhe, dok rat zamr'lu oni, koji se ne tuku: .dotle o budu6ih Einih ljudi, vlada i naroda modi je samo nagadjati. S izvanrednimi dogodjaji ili okolnostmi ne moZe raEunati onajo tko migli o danih predmetih i obstojnostih. Ali ima stvario koje motritelj scieni neznatnimi, pak upravo one drugda odlu[uju; ima drugih stvari, koje se njemu Eine preznamenite, a.one su ni5tetne.

Kada je n ,naEin, da ih po razuzdane; kad; .odlikuju, promi Od ovakov 'svako zlo napra ljivosti, ni prav 'zanemaruju seb

,ali samo do prv

Jer tkp je da je proSundrr posluZio mudrac ,nadjadao jaEega tirn nespodobam

U ob6e, sla 'u vrieme, ili da Sve ovo prc steZe na njegovu

134

ZIa politiha Glavno sredstvo, upravo na6elo zle politike stoji u tom, da se na ,najviSe iasti, u najviSe vlasti postavljaju ljudi Bto je mogu6e najhrdjaviji i najnesposobniji. Tu su dva dobitka: ovi ljudi, za.ozdrZati se i za napre,dovati, pripravni su i brzi na svako zlo, na svaku krivicu. A drugi, kad vide d,a znanje, marljivost, podtenje, ni5ta ne koriste, nego da su zaprekom napredku, Eesto i obstanku, i da javna dast i 'osebna sre6a stoje od potiEtenosti i od nimalovriednosti -to gledaju6 mnogi se dadu ra zlole, koje koriste za Eas, mnogi klonu duhom i omlitave. *
t-

a

t3

ri
e

Nikakova vlada ne moic puku odoljeti; puk je uviek za dobru stvar, samo Eto ju Eesto ne pozna? a kada ,ju kroz vlastito razpravljanje i izkustva upozna, ona ga obuzme svega, i tada mora svaka vlada ili popustiti ili propasti. * Kada je narodu naciepljena hrpa potreba bez da mu je pruZen nadin, da ih poEtenim naEinom podmiri; kada eu mu najprostije strasti razazd,ane; kada mu se ne 6e raditi a ho6e uzivati, tada se probiru, odlikuju, promiEu najhrdjaviji, najpokvareniji, najnesposobniji ljudi. Od ovakovih ljudi moZe gospodar ito ho6e r,aditi; oni su brzi na svako zlo naprama drugim; ostali, gledaju6 da ne treba znanja, ni marljivosti, ni prave zaelage, za uznapredovati ili se povadjaju za onirni ili zanemaruju sebe i ob6enito dobro. Tako se taj sustav drZi i napreduje, .ali samo do prvog udarca. Nespod,obe Jer tkp je vidio, da je ljenjak izradio vi5e nego radi' 6ovjek, ili je pro5undravac pri5tedio vi5e nego muz stedan, ili da se ludjak da posluzio mudracem na svoju korist a na njegovu Ftetu, ili da je slabiji nadjadao jaEega od sebe. Nisu li to same nespodobe, a stavke protivne tim nespodobam nisu li nedvojbene istine? Istina i jaanost U ob6e, slavosrbstvo je blejati da istina nije na mjestu, ili da nije u vrieme, ili da 5kodi. sve ovo prosuditi stoji od sama onoga tlco istinu kaZe, i sve se zro steze na njegovu osebuoa dobro se pruza i na druge. Tko one opazke

ri

m lr

[:
(o

,lj ri,

435

jer je kriv" i priznaje da se nje boji proti istini stavlja, taj dokaZuje uviek u ako im je do napredka' ona bo je za ob6int;t;-;; 1"4-1qt' Skodi' ooi"k t,u mjestu, i nikada ne ";*-", ni kad se ne moZe stanje promieniti Nekoji kaZu, da treba mudati' o zlu znadu' da su krivi' i da oni' narodu pomo6i. Tako govore .koii A ia je na| natod u danaEnie stanie' rade. Kroz takovo -o;"uo1" doiao koriste oni i za se zauzet) da mu mnogo sudim, ako je narod pametan Ijutle kojf njegove neprijatelje i zlotvore' koji mu odkrivaju i pokaZuju drugu'

Na6in r posljedice, I naiin radje Skodljivu ab

t";-;t;i;" fr'u"."1., u nesre6u

ai'

'loL ga ne mogurinuti u

Nami I 'za ve6u nes istinu, pa u dan ili b.ar r

Skoditi' Eovjeku moZe kroz neistine Razumi se takojer, da Eovjek

za na1tlrZimo takovo progonjenje ias i kratka Zivota' kad gleda za jasniji znako da se vladla 6uti slabom kada se ne moZe' i da se smatra krivom' sakriti ono, 5to se sutra sakriti boji iavna suda. I ei"t Posao ne boji se svietloeti' Osueta jedinaca, ne naroda slobodnih' ne Osveta je slabo6a, koja se drZi despot ili Zu or""to vojevati moZe samo drZava jakih, ne vlada Pravih' ludjak. Obsiena ustaanosti i d'a je su tuZbe narodA temeljite' A sudimo da pokazasmo, da iskrena sebiinjaki, rnnogo gora i od obsjena ustavnosti, osobito u 6akah despotizrna' * ime-'zakone na onoga' kad on vjeruje' da Po narod ne ima zla od 'otl okrinkanom samovoljom' ito ga svimi naEini brani nekolicina svih rporaba, iz nesre6e i na- nesre6u vladari' ' nesre6u takojer *

Tu vam radi 5to hot na6elo, vi n drugo naie nije mogu6 smi biti, dru

Navlast i njemu do rnora zakon povratiti. N pravo prokl

Za d.at i reda, sam 'bio on sluZ

DrLava treba ter il onih koji r imaju i pr

Ye6 sr preve6 troi Pak itako broj i trod

436

:rtY,

ku

ini zlu tja oni koji

Naiin vladanja nam mnogo vriedi, ali sama stvar, vladanje i njega posljedice, vriedi nam jo5 viSe; ter, ako se ne moZe oboje spojiti, mi bi naiin radje stvari neg ovu onomu zrtvovali: mi volimo iskrenu, manje Ekodljivu absolutizmu nego ubitaEnoj obsjeni ustavnosti. Ishrenpst Nami bo je svaka iskrenost milija od ikoje obsjene, i ne znao,o za ve6u nesre6u po narod od one, po hojoj on golu obmanu prima za 'istinu, pa u najteZem i najpogibeljnijem suZanjstvu misli, da je slobodan ili blar da ima sredstvo za ste6i slobodu. Jaani sluEbenici Tu vam ne ima drugoga izbora, nego ili dopustiti da javni sluzbenik radi 5to ho6e, ili ga stegnuti da se to6no drzi zakona. Ako primate onrr naEelo, vi ne mozete prigovarati,onomu glavaru, i t. d. Ako li sliedite drugo naEelo, mienjajte obstoje6e zakone,: jer, dok su dobri zakoni, nije mogu6e da budu zli sluZbenici, i uzvratno. Javni bo sluZbenik ne ,smi biti drugo nego Ziv zakon. o Navlastan dovjek drZi se zakona, kada ga ne gazi, i to je od njega i njemu dosta. A javni sluzbenik mora ne samo zakon ne gaziti, nego mora zakonu, ako ga drugi pogaze, zadovoljdtinu pribaviti, mo6 i ugled povratiti. Nije li tako, onda su javni sluzbenici po narode samo nesre6a, pravo prokletstvo. >K za d,a so nitko ne' tuzi na javne sluzbenike, i da se oni drZe zakona i redao samo je jedno sredstvo: dopudtati svahomu, da ih tuzi, pa krivca, bio on sluZbenik ili sam tuZitelj, po zakonu odtro pedepsati. Troikoui za \inooniEtao

iliti, rcie inih ojer najias ase

,De

,t ili

je rena

lina svih

4:n

Ako zaostane,nije druga van dati mu pomo6nika ili pustiti da javna sluzba zapn-d. Ako 6es onoo treba5 tro5rra,ho6e6ri ovo, ti stvaraj, nered.

On bo ima koristitio drZan ji dobru; i bolje je PaEe ono je zna, d,a u obstojr svojom sluZbom r Svaki sustiv vrstni za drugi su u sluibu, ni uz : promienit.

Razumieva s obna6ati svoje zve koji nisu u javno.

Jer ako se , primiv javnu sluiJ se viSim svidi; da E6uje i raz5iruje samovolji vidih, a ukloniti se svakoj

*

Jer povriediti narodu ne pomo6i 6e uEiniti. Ako Ii treba; nu ne 6e s Kakovo li je dobitak glavnom e koje bi uvadjali, J naielih s,amo dok programa? Kakorr popravi?

DuEnost sluEiti naradu Za etalno svaki sin domovine duzan je sluziti svojemu narodu, primiti svako hjesto? koje odgovara njegovoj sposobnosti, i na kojemu moZe dorhovini kakovo dobro izka:zati. U tom ga ne smi prieEiti njegovo makar,temeljito osvjedoEenje, da obstoje6isustav ne valja, ili da se ne slaZe,s njegovimi nriieli.

Kada se r,adi treba, ve6 se ho6e gleda da upravljaju

koji su im stvar po A kako da sv i ob6ina, i iupanija potrebe svega naro

iQke odnoEaje pa,rd

1138

aoze
9me, Kroz ida araj tne emu ena )nJe? zme lako Zd.a, cai anje aza amo

on bo ima sluZiti narodu, i samo ako mu moZe svojom sluZbom koristiti, drzan je primiti ju. osebni nazori imaju se podroZiti ob6enitu dobru; i bolje je ikoliko dobra 6initi, nego udiniti ga nimalo. Pade ono je drzanstvo tako sveto da otaibenika" veEe i onda. kada zna, d'a u obstoie6em sustavu ne moze ni maro dobra u6initi, nego da svojom sluZbom moZe pripomo6i, da se sustav na bolje okrene. Svaki sustav ima svoje ljude, koji ga brane i irZe, i riedki su, vrstni za drugi sustav. Dakle ako se clr vjeiti i vriedni ljudi ne dadu u sluzbuo ni uz najbolju volju nije mogu6e nevarjar s.,stao ukinut ni promienit. Razumieva se samo po sebi, da javni sluibenik mora po zakonu obnasati svoje zvanje? a u svemu ostarom da ostaje srobodan,kako i oni. koji nisu u javnoj sluZbi. Jer ako se od njega zahtieva. da zahaci svoje osvjetloEenje; da primiv javnu sluzbu postane suznjem; da radi o" po ,"k"o", nego kako se viSirn svidi; da dobrom i zrom smatra? Eto mu oni odkazu; da uEvr. E6uje i razSiruje nevaljar sustav; da svoj obstanak i napredak trazi u samovolji vi5ih, a ne u zakonu ni u svojennu ponaSanju: tada je drZan ukloniti se svakoj javnoj sluZbi. Jer povriediti svoju du.evnost, pogaziti svoje osvjedoEenje,,pa time narodu ne pomo6i, nego samo naSkoditi, to ne smi nitko, a otaEbenircne 6e Ako li ga bilo dto urene, ' sluZbuo on 6e ju _uEiniti. obnadati, kako treba; nu ne 6e se kostru5it ni izdavati za drZavnika. Kakovo Ii je dakle stanje u Austriji, gdje je javna sluZba, osebni dobitak glavnoro svrhom; gdje se Ijudi izvan sluZba protive ustanovam, hoje bi uvadjali, kad bi im sluZbe dalo; gdje se jade na programih i naielih samo dok se osebna korist ne pokaze iz protivnih naEera i programa? Kakovu budu6nost moze takova driava imati, ako se ne popravi? Aristohracij a i demolcracija Kada se radi o odnoiajih budi dviju ob6ina, za rie.iti ih kako treba, ve6 se ho6e vrstnijih ljudi, t. j. svi ng mogu ni upravljati, nego se gleda da upravljaju najbolji, vrsta aristokracije. ovi, sporazumno s onimi koji su im stvar povjerili, mogu dobro upravljati. A kako da svi vladaju, t. j. da znadu i da nadziru sve odno5aje i ob6ina, i Zupanija; da ih drZe u skladu i u napredovanju; da poznadu potrebe svega naroda i sredstva za podmiriti ih; da poznadu sve izvanjske odno5aje pq,da.,i1pq njih ,"roi;l, ravnaju?! Tonne ss ho6e mnoEo

uhi, :eba
ima mu niz )mu

pri9mu ,du

,.439

znanjal postenja i marljivosti, a ta ne imaju svi, nego sarno nekoji, dakle opet vrsta aristokracije. Ovi, dogovorno s ostalirni koji su im vlast dali, mogu dobro vladati. * Neizravne Stibre nose najviSe, ter jednu, neizmjerno ve6u polovicu davaju siromasi, drugu, razmjerno neznatnu? rukovet bogatih ljudi. I to stoji u naravi sustava' 5to ga gr,adei drZe bogati gradjani' ovi su skovali i r,azSirili, po nekoji naEin narodu naciepili nauk o >demokracijio t. j., kako oni kazu, >o vladanju svih bez razlike<. Redovito svaki pojedinac, svaka obitelj, svako selo, svaka ob6ina, svaka Zupa' nija, zna i rnole upravljati sebe i svoje posle; ali iime je tih pos'ala vi5e, time su im rjedji ljudi dorasli. Pohlonstoa eemu putovati i troiiti, 6emu ilcoga polaziti, ikomu se klanjati, ikoga prositi? Gdje je zakona i oblasti, tu svatko dobije pravicu bez onih obreda. ve6 danas ne ima redovito ni u srediSnjoj Aziji deputacija ni pohoda: razumni i posteni javni sluZbenici smatraju ta hodoEaS6auvredom, sramotom. Jer ako koriste pohodi i pro5nje, to je dokaz, da ne koriste zakoni, pa teZko onimo koji ne imaju trolka za putovati ni za odpravljati proinje. Ne koriste li ona sredstva, onda za5to se trpe? Doiauliiaatelii Sto da rede 6ovjek? Za carstva rimskoga velidanstvo bijaSe u caru, ne u narodu; samo za najhrdjavijih cara bijaEe dojavljivatelja; to bijahu samo ljudi izgubljeni, prosti, sebiEni; pak i oni dojavljivaSe samo ljudir bogate, kojih dobivale diel imatka; dojavljivaEe ih samo kao neprijatelje cara; kroz dojavljivanje dolazi5e u milost cara' rB Gdje takovi ljudi postaju na6elnici pa tako rade, lahko ;ie pogoditi, kakovi su lto li rade podEinjeni sluZbenici. A zna se, da dojavljivatelji, najhrdjaviji i najzlobniji ljudi, niti su pomogli vladarem, koji su ih slu5alio niti su obranili sustav, kojemu su sluZili, nego su onih propast" ovoga razsu6e uskorili. Sigurno, u Pe5ti je stanova za svakoga tko plati, g. Nikoli6 moZe pla6ati. Nu jB li mogu6e, da on tre zrra) da ie dojavljivatelj kako i tat

izkljuEen iz koji ih pozr razredi i sL

Znamo, tazvio za h. jednu 6etvr

imetka ned one care i , i drugdje sr on najjasnij Tom or viSih proti r cvate gdje r ili rnjestomo Ztva i za nj

Bez pa drZava. Jer, cete u posl marite za ve naop,akopo pa 6ete i pr ako li ne id umno kako t ter pomo6 d

Kada se ono, 5to vas i lumbarde biva sasvim navlastnim, I narodnim joi s kim i prot pazd, rado b pomaZe.

444

lakle d at i .

\ l{li.:

il

izklju6en iz boijih druztva" ter cia se,tarcovi rjudi sarcrivaju pred ,r'*ri koji ih poznadu' on doista ne ide u pedtu da ob6i sa gorok.aci, sa ,oir:rru tazredi i slojevi druztva. nego da se lcrede u odriinijirr *rugovira. rf znamo, da se gnjusni obrt prijavljivanja kocr irnijarra izres";roi .azvio za hrdjavih vladara" 3'er su prijaviterji dobi'ali jednu osrninrr il, jednu 6etvrtinu irnetka onih, koje su prijavrjivari, dakie uvieri trieN imetka neduZnih Ertava, najpoitenijih ljudi. Ali taj orrrt nije ohranio one care r ono carstvo, pade on inn je propast uskorio. To se clo:{orli{o i drugdje svagdje" gdje su taj obrt trpili, i moze se sigurno reci- ria .ie on'najjasnijim dohazom slabo.e i straha, prvom prigodom srnrti. Tom osnovom utvrdjuje se i raziiruje sliepa, strastrrenasarnrvoljn vi.ih proti niiim, i svadije neodgovorno prijavljivanje. ovaj mrzki orrr.r cvate gdje se napraiuje, ili novcern. ili milod6u viiih. iri ndr'cove.njo_"r*. ili rnjestom, koje hudobnik ne zasluZuje. Taj je obrt rnonaina kus:r n:lru. i,tva i za nj se ne zna gdje irna pravice i snagc,za iivot. Patnet

rko ed,.rupa' rsala

latr, cnih anl :Vre-

.on!" rroi -

aru. jahu iude telje

Bez pameti, snage i koristi po druge ne moZe obastati 3'edi*ac *i drd'ava-Jer, ako ne obradjivate i ne iur.ate ono ito irnate; ako se *p[iiete u posle drugih; ako traZite pravde i smutnje; ako ni sanri ne marite za vas ni za vabe: ako ste tahov. da do vas nitrro niita ne drzi: naop,ako po vas, vi cete biti sironrah i bijen. kraj svih oblasti i .,utlo.r_ir. pa 6ete i propasri. U svakoj tuinji- alio ste siabiji. mtoi,ete zasiayiti; ako li ne idete u tu6nju, nitrro vas u tuEnji ne moZe ubiti. Ako iivete umno kako treba, vi modete s vadim i u vasetnu slobodan i sre6an hiti. ter porno6 dobiti proti onomu, tko bi vas nepravedno uznemiriva,r. Kada se s pojedincem iakate, obrast su vami i njemu samo Jaiie, ter ono, Sto vas koii dobije, ne ce mo6i nikakova oblast shinuti. Bajunete i lumbarde Sake su cielih naroda, driava, kojim, ako nisu par;rotne, biva sasvim kako i pojedincem nepametnim. u supor svim zariEr'or^ navlastnim, joS ima 5akanja, i proti svim zakono- i medjri"go_rorom narodnim jo. ima rat6. fqo i pojedinci i drZava rr"k" pJr", zadto. liahrr s kim i proti komu ho6e da se Balcaju.Oni. koji ,u ,n""-"r" nd ro ne paze', rado bi pazili i htjeli pametni lriti onda. kad im parnet 'e[ ne pomaZe.

diti, elji, rih )ast. rcie
L tat

tMl

UmiEljena jakost Kod solferina ugleda5e i sliepci hrdju Austrije. Nije sramota od jaEega biti bijen, nego je i sramota i grjehota upu66ati ee bez potrebe s jadim u tuinju; grjehota, sramota i Eteta je zana5ati se na umidrjenu jakost. Narod.no zastupst\o Zastupnik naroda mora znati i drzati se onoga? dto voli narod. * Zastupnik naroda ako i nije kroz mnoge udionice pro5ao, samo ako ga vodi sre'6a ciele domovine, moze lahko i slavno izpuniti svoje zvanje. Nitko ne zna sve?nego svatko zna ne5to; u saboru se razpravljal tu, samo tko ho6eo lahko m.oze razabrati, Eto je za narod Eto li proti narodu, pa vriedan zastupnik zauzirnlje se za stvar naroda, i time je po mogu6nosti svoju duZnost izpunio. * A broj zastupnika, zakonotvoraca, u naEelu stvar je sasvim nez'oarna. Tu bo je glavna stvar, da li je narod, da li su podloznici zakona, ovlastili zakouotvorca graditi zakoni? Tu je, u stvari, sve isto, da li je zakonotvorac sado jedna oseba ili je na tisu6e oseba. uporabljivaju6 to nadelo, naravska je stvar, da zakonotvorac mora biti duhovno time ve6i, dime tezi ili ve6i posao ima obna5ati. To 6e re6i, da zastupnika mora biti vi5e, kada se imaju graditi mnogi i vetiki zakoni. Tako bo se posao razdieli i uspje5nije obavi. Drugadije, dosta ih je i malo, ako su na mjestu. * svaka vlada mora nastojati iznali pravu ve6inu, to 6e re6i onu ve6inu, koja zastupa sav narod, sve njegove probitke. Ta ve6ina uviek zastupa ve6 time svi! prave probitke i vladara. Ja ne mogu pomisliti sre6na vladara, bez sre6na naroda. * u zastupnicih naroda, bili oni osebno kakovi ho6eo ne treba smatrati ljude, njihove osebe, nego samo narodo koji im je svoje posle povjerio. osebe ljudi mogu biti svakakove, nu narod je svetinja, kojoj se treba klanjati. Ako narod izabire nevriedne ljude, time narod samu sebi Ekodi, i nitko ne ima pravo protiviti se njegovu izboru. *

Obcenito obsjena je.

Izbor, ak

U drZava a rjeSavaju se treb,a, svatko . moZe svojim 1 na svoje izbor

Tako bivr ,pravcu bude s razloga, koji r za izbora nije

Ali moZe poslije izbora. izbornici razg< ili tumarato ili

f doista, ; sabor razpusti i po5tenaomor

Taj korak Taj je priziv r narod sa svojir moZe sigurno I

JoE nikom pravu i proti v moZe ni za Eas

Ne daj na pristao uz na5 program, mi sr duha, iz koristi. narod za evoje.

4ln

je'glasovanje svetinja;
aod irebe ljenu

svaki izbor, ako nije tajan, rugro je,

"orj":"oi::tto * rzbor' ako nije tajan, nije nikakovo van je rugro i trov'o Volja naroda

narocra.

ako rnje. j tu' odu, ga6'

na svoje izbornike, na narod zanie: Tatrcobiva 6esro, da se odmah po dovrdenih izborih zna) t).kojemu pravcu'ude sabor rieSiti koje pitanje. Teiko bo je da ," o rubo"o ould" razloga' koji ve6 prije nisu ,,"oud"oi i ocienjeni, razroga na koje se v36 za izbora nije obzir uzeo. rgadja se, da se javno pitanje pokaZe risu se mogli zastupnici sa svojimi zumiti. Sto sada? NiEta drugo iego r doista' u takovu sruEaju sam narod obidava krunu prositi, nerca sabor razpusti ter nove izbore odredi. ,4, i sama kruna, ako je pametna i poStena, mora to udiniti vei od s"oj" do_i.li, i po svojemu pravu. Taj korak krune nije_ drugo nego priziv od zastupnilca na narod. Taj je pfiziv u ovakovu srudaju ooziuo, budu6 nije izvjestno, da li se narod sa svojimi zastuonici u dotidnu piiarrj" slaZe, dosljedno, kruna ne moZe siguruo ni zanieti se na sabor, ni protiviti mu se.

neona, li je 6to i'e6i, 10ra 0sao na

onu riek sliti

:r JoB nikomu nije poiro za rukom sroziti iri uzduvati drzavu proti pr'avu i proti volji ljudi, koji bi imali biti njeziui a"z"rrtiuoi. O tom ne moie ni za Eassanjati onaj, ho3.i je bez svake snaEe.
:F

rmaosle jse sebi

Ne daj nam, BoZe, pasti u ludost, u kojoj bismo rekli, da je narod pristao uz na5 program? uz na5u politiku. To ne, nego mi smo na* program? mi smo naSu poritiku izcrp'i i sroziri iz prava, iz 6ucri, iz duha, iz koristi, iz potrebe naroda h*"irkog", ter nije 6udo, dto je sav narod za svoje,

443

R.azm.illianie Najstrasnije su vam rie6i, da 6ete mene >sliediti<. Toga ne bude. Ako trebate gonEina, traZite si ga drugdje: ja niti koga vodim, niti gonim. To je glavna nesre6a llrvata, da se drZe ljudi, a ne naEela' p"ogr"-". S toga je ovaj narod tako desto izdan i prevaren, i vazda mu stvari drugaEije izpadaju, nego li je on oEekivao' Tko sam za se ne mari, Eemu da se nada od drugih? Koga nose tudje noge, neka se ne 6udi, ako opadne. GonEin 6e vas tim ve6ma prezirati, 6irne mu se ve6ma podate. Nas 6e jedan za drugim u zemlju, a program, kako i narodo ima Zivjeti. Ja ne drZim ni izdaleka do mojih rrazota koliko vi, nego razmiSljavam kako mogu, p'a kaZem iskreno kako mogu' Tako treba da svi radimo. Kad se mnie:rja prokreSu i izbistre: drzimo se onoga, koje ja s vami kako ih je najbolje i naipogodnije po sav narod' Tako 6u biti i u i vi sa mnom: svi 6emo biti jedinac za dobro domovine' Dr'ite se' tomu: ,non quis sed quid<. Tu vidite, da ja ne zrianr za >noli me tangere(' ni za >strah<' ter za u tomu pogledu da ne imate pravo, kada me bratinski zagovarate Ameriki, da muEanje u dotidnih stvarih. Da budeui pisao u sjevernoj ja, u stvari, niti bi mi tko bude davao za svaku rie6 punu 6aku zlata: ja i bio pisao vi6e ni drugaEije negoli pisah u >>Hervatu< >Ilervatskoj<: javnu ne 6u hotice nikomu krivicu Einit, ne 6u za osebu budl, Eiju, u stvari, koja su svezane zivotu, ni malo marit, ne 6u protresivati o sebi na svoje uzroke, ter moraju biti ovakove kakovu jesu, dok im uzroci me i u obstoje. Takova me mogoste dosada poznati, takova 6ete budu6e na6i. {< jest Jedno izmedju sredstva, kojimi se narodi drZe u suZanjstvu, nevolji, too da se narodu ne dade Eas mira, za da razmi5ljava o svojoj kojekakvimi obm.amami i obsjenami, ter tim nego se radi, da se zabavlja da pogiba, bez da bol 6uti. ,< za Po navadi i po naEelu mi priob6ujemo i te u6ine i obstojnosti razmiSljanje onim naSim Eitateljem, koji u ovih tezkih i ozbiljnih okolnego nostih flrvatske ne traze pikanterije, prepirke ni nadmudrivanja, stvari ozbiljne i zama5ne. svi Mi pamtimo mnoge javne dogodjaje, koje su bistro predvidjali se ob6in" ljuiti, koji ikoliko motre i razmi5ljavaju. Pak itako, hrvatsko dogodjaji iznenada do6li i da su ga st"o s"aki put tuzilo, da su oni nepripravna zatekli.

To je jr mogao na s! stranu, pa s kojoj si je c Dokle p odludivao, dr iskreno, da ,

Kako na

Nami je I vlade br oni protivno stvaraju sam

Na taj r djelovanju, o djelovanja, v, protive, da se

Dakle na kao Eovjeka, . sluZbe, javna razsudjivati.

Sustav je vrelo, takov i Za najdis dosljedno, poj U ovomu znamo i moier pravih, o svo svojega narodr Ako na to A bez onoga r prostaiinu obr Eto u iem A naSa vj kojom idemo, snagi volje i pr

4,14

I

To je iedini uzrok. *a se nad narod nijednom zgodom nije znao ni mogao na s'r'oju korist posluZiti, nego se sliepo bacio na ovu iii na onu stranu' pa se tuzio" tla su ga prevar'i, i jadikovao je nad nesre,6om- --v rv kojoj si je on sam kriv. Dokle god ne bude on sam o svojih stvarih razrni.rjao i u njih odludivao' dotle mu mora bivati, kako mu je dosada bivaro, i mi kazemo iskreno. da 6e mu to pravo biti. * Kako narod razmiElja, tako mu ide. Suslo.c, Narni je sust'avsve, a lj*tri vrade p.sve su'arn kako i cirugi rjutri. I vlade bo ljudi imaju se clrzati olstoje.ih zakona, sustava. Ako li onr protivno rade' gazec one zakone, pa biro na crobro ili na zlo, oni st'varaju samovolju, despotizam. Na taj naiin ljudi- ,_iud", i u najboljem slu6aju, u svojemu javnu djelovanju" onakovi su kakovi ,o ,"koiri, kakov 1" *.turr. A izvan javna djelovanja' van sruzbe, oni su dob"i, ,ru koriko rade ili se barem ne a se uvede bolji sustar.. vladi tko mu drago: niti ierno Ea. :rno i njegova, i ljudi izvan vlade-ili r narocla, po rnogu6nosti pravici i sustav je skra' zakona izviru6ih iz jednoga vrera. Dakie kako'o r takova. konr

,"":il:jilillfi
koristih, t"f;u

pravih,

znamo oZem rra im o, hrvatski r[rffiT';#;:"j:::r; _narod o svojih d'Znosti|,
o svojih Zivota.

i. ":H:rarocra
illj" : ::::T

svojega narodna i driavna

o svrh odnodajih

snagi r-olje i pra'a

Hrvata.

ie sr.e ostalo samo od sebe sliediti. dre nego po slavosrbsku vrtoslavat" raroriu. raditi samo za svoj,.l.rL. nada i trjuliar_. osvjedodenju o sl,etosti svrhe, za zimo' ter u jalcosti okolnosti, i u

445

Stran'ka i narod je stranka Tu se d.aje stranki prava preve6 zasluge i slave' Ova na koliko itr iz naroda nikla i njega se drZi; ovo joj je duZnosto i samo duZnost zanemare' njeizpqnjava, ona ima *"i"do"rt u narodu; ako tu i slavosrba' Ta zini ilanovi postaju slavosrbi ter im je vriednost koja narodu niSta stranka, govore6 o svojemu programu? ne preporuEuje) zastupa i brani program narod'a; poeebna, lego dokaZuje da ona sliedio pazi na svoje korahe' to je njoj dosta - oo" ti-" narod opominje, neka neka se ne da nikomu za sredstvo, neka radi za se' * jide svoj kruh; tkogod Tkogod svojimi Zulji sluZi i svojimi zubi imausrdcumjestazaljuba'slave,sre6eiveliEanetvanarodna,uduhu temeljem i mjerom boZanstvenu iskru uma; tkogod zaslugu smatra narodu i domonadarja; tkogod zaslugom ,-ut"u dobro, koje tko Eini dobro: tko je god vini; tkogod Zrtvuje svoju sebiEnost na ob6enito A takovi su' osim takova duha i takove 6ud1, tal spada u naEu stranku' pasmin3 slavosrba, svi Hrvati' d< BijaSeborbaoukojihnaBpojedanilidvaetajaSeprotisloZnim Eastio vlasti, sve osim stotinam urotnika. U ojiU bija5e rnnoZinar novac? je: sviest da imamo 'pravo i da smo onoga Sto bijaEe kod nas, a ovo poklonismo ni s cielim narodom. Za tih borba niti se urotnikom uklonismo. *

Za da se ut vodi ljubav istir 6e biti ugodan,

ho6'ete' samo ne Pripravan Eam na sve: zoYite me imenom kojim ja ne znarie nesre6nika onim izdajice, to bo je ime etra5noo do izdajice ni prokletca. StranaEki od'nosi program podpuno izvestio ona Kada politidka stranka ne'moZe svoj programu rade o dobru ima pristat i tz maile, koji makar po drugom domovine ili od nje zlo odbijaju' na uZu dovukao u stranku Sto bi ia znao,nas nijedno*" i'tto nije kakvu bi osobitu vjernost mogao prava, u njoj nas ne drZi; ne razumim' svi bi imali biti vjerni na5emu imati nas jedan naprama drugomu' nu ja ne razumim ni slogu ni programu i narodu, ter gdje toga nije' sporazumak'

Ako narod 6udi ne bilo, u raditi na teme proti volji nart aakonite obram Daklii kak, se, po njih, i 1 ni uvjeta osim seunjojiZir obstanku, drug narod Zive, do Ne ljubiB, aarod pripravl. ga, razvij,aj mr Taho rade6, n slobodu i napr Danas ti jr ili onom stupn bude ono pitar Dakle, naravsk 'mora5 tvoj naz nr tomrr vlastito i drZanstvo i s je i nedostojn 'nazor bez razl'

Svako diet mnienja - Bo mnienje. Svaki dok najde bolj

Ali g. Anr je za nj. Mi m

/M6

nka ,ju rje' Ta iSta ,da; tke,

Za da se uzmognu dva muZa zazbllja razgovarati, ho6e se da ih oba vodi ljubav istine i napredka. Ako su u nami takova dva muiao razgovor 6e biti ugodan, istina 6e se nar6i, napredak mora sliediti. Mienjanje nezora Ako narod stupi na nekoje stajalibte, otaEbeniku, bilo mu to po 6udi ne bilo, u dnevnoj politiki ne ostaje druga nego ili mirovati, ili taditi na temelju koji je tu. Jer proti odlulci naroda ne ima priziva, proti volji naroda, bila ona kakova ho6e, u njegovoj domovini ne ima aakonite obrambe, nigdje ne ima blagoslovljena uspjeha. Dakle kako se potrebe, koristi, iste hiri i volja naroda mogu, tako se? po njih, i politika mora mienjati. Tim promjenam ne ima granice ni uvjeta osim - Zivot, sre6a naroda. Ne moZe se re6i samo sre6a, prem se u njoj i Zivot sadrZava. Dogadja bo se, da narod svojemu Zivotu, obstanku, drugda mora Zrtvovati svoju sre6u. To je u redu _- dok narod Zive, dotle on moZe sre6u ste6i, povratiti, uZivati. Ne ljubiS, ne vodi6 politiku danaSnju, na danainjem temelju, nego ,narod pripravljad za kakov nov pravac? Dobro, pripravljaj narod, udi ga, razij,aj rnu potrebu, korist, veliEanstvo, sre6u, slavu toga pravca. Tako racle6, muZevi XVIII. vieka pripravi5e, kao stvoride narode za slobodu i napredak XIX. vieka. Danas ti je stanovito pitanje razjaSnjenos ove, s one strane, u ovonl ili onom stupnju bistrine, ter o njemu imaS stanovit nekoji nazor. sutra bude ono pitanje s viSe strana? u viSe pogleda, jo5 bistrije razja5njeno. Dakle, nar:avska je stvar, ako si dovjek uman, ako te razlog vodi, i ti moraS tvoj nazor ob onomu pitanju promieniti. U tomu stoji napredak, u tomu vlastitost umnih tri6a. To 6,e re6i ne samo nije sramota, nego je i drzanstvo i slava, iz val3anih razloga 'oazore mietrjati. Nego i sramota je i nedostojno, ne im,ati, ne gledati da dobije5 trrilo kakov nazor, ili nazor ktez razloga imati, i bez razloga mienjati.
x

god uhu :om mogod sim

nlm rSlm 5mo nl

Ine

rika

ona rbru

Lnku )gao emu nni

Svako diete ljudskih nnoZdjana zna, da sarno Bog ni ludjak ne mienjaju rrnienja - Bog, jer ima podpuno znanje, a ludjak, ier ne ima nikakovo mnienje. svaki Eovjek mora se do smrti uEiti i time mienjati mnienJe dok najde bolje, za oh6enitost koristnije. x Ali g. Andra5io d.o za:oze6,a bija5e bar javno proti zauze6u, a sada je za nj. Mi mu to ne zamjeramo: osim Boga i lucljaka svatko rnniehja

447

mnienja; Bog ih ne mienja, jer zna sve? a ludjak ih ne mienja, jer ih ne irna, nego sliepo srne, kamo navre. Ostali ljudi, medju koje valjda spada i g. AndraSi, drZe se mnienja dok ne vide, da ono ne valja ili da ne stoji. A jer je riedko, d.a itko ilto nalavsLa je stvar, da se mnienja iesto pozna posve, sa svih strana rnienjaju, i eto sre6e, ako idu na bolje. Je li tako kod g. Andrasija? Nem,iri Mi smo ve6 u nadelu proti svakoj demonstraciji. Jer, po nasemu sudu, njome se ne moZe nikakovo dobro udiniti; i nikakovo zlo odbiti. A misli i radnje, koje se tro6e na njm, mogle bi se uspjeSnije upotriebiti .[<oristne stvari. za * Dok se narod uznemiruje, dotle ima vjeru i nadu, da si time moZe olakdati, dotle, kroz svoje ustanke, tz nnnogo zla mo|e Stogod i dobra naEiniti, a svakako on daje najviSoj javnoj oblasti priliku i vremena, da se ozbiijiro sklone i za:uzrneza nuidne popravke' A kada se narodu, vise ili manje razlodno nezadovoljna, ne 6e nemira, ili kad on ne moZe uznemirivati se, to je znak, da je zdvojen' u tom stanju naroda, najviSa javna ohlast redovito ve6 ne moZe, i ne njoj ne ostaje drugo? nego Eekati svoj mari niSta uspjesna raditi kraj u prvoj nezgodi. s takovim narodom niti je mo6i na koga udariti, ni i6iji udarac preZiviti. svatko zna, da s te bolesti,propade prekojuEer Mleta6ka, ju6er Napuljska; obje ove drzave podl6go6e razmjerno nezrratnoj izvanjskoj navali glavno zato" ier ih njihovi drZavljani ne htjedole svojski braniti. MoZda je, u ob6e" viSe drzava propalo tako, nego pod pravorn izvanjskorn silom. d) vLADAVINA Republika ili mon,arhiia Sto ie republika, dto li monarkija? Jedna i druga samo je rieE, samo forma. A fto je stvar? To, da svi drzavljani budu, koliko je najviSe rnogu6e, slobodni i srecni. SuZnjem i nesre6nikom moZe Eovjek biti u republiki kako i u monarkiji, slobodan i srerlan moZe biti u ovoj kako i u onoj. Nu koja daje ve6e jemstvo sre6i i siobodi? U naEelu, znanstveno stoji istina, da nii ima razlike medju republikom i monarkijom,

osim 5to u repu najviSe dostoja nikom svega na blaZenstva,5to

Ali na vrhr stanovitom toE mnogo stupnja se ima taj pos moZe znanost r drZavljana. Tko za dovjeka? To ne moZe nitko, i druge okolno koji pita hranu

Ima okolno u kojih je bolje evo kako stoji vladare, sva je postali tudjim 1 sva je prilika, d

U istinuo k i medju englezl distijom demok francezkim? Nil Dok je narod s okolnostih, kakr publika. Jer, do i znadaja ojednal nije ,sigurna, do1 narodi veselo pr Kako u zlih se o monarkiji. I i nije buntovnihe

Oporavljer Franceza. Nije in ojabe i vani, koc najve6ma stoji oc

4/t8

)r ih renja iSto !esto iija ?

emu brtr. :biti

tohe rbra ena. 'ce j".r. ne !vol lrac ika, anJjski -om

l ec ,'iie biti ,rko an' )m"

osim .to u republiki svaki clrZavljanin rnoZe zauzerjnajuzvi.e'ije mjesto. najviSe clostojanstvo svoje domovine, da moie biti .,rl"du.o*, zastupnikom svega narocla. To je, croista, vrhunac savrsenstva dr2avervrhunac blaZenstva, ito ga dovjek rnoZe na zemlji dodekati i uZivati. Ali na vrhunac ne moZe se skoiiti, nego se je morat penjati; medjrr stanovitom todkom i medju vrrruncem savrSenst'a i braZenstva irna mnogo stupnja. Te stupnje tre6a prcvaliti, za clo6i na vrhunac. Kako se ima taj posao obavljati, i kada se je cloprro na vrhunac? o tomu moze znanost razpravijati; ali sudca bezpr:igovoma ni tu ne ima osim drzavljana' Tko moie bezuvjetno kazati n. pr. riar<o'a je hrana najbolja za dovjeka? To moZe znanost kazati u naielu; a za pojecline sruEaje ne moZe 'itko" osim ako mu kaie5 'obu, stanj" poslovanje i drrge oliol*osti iovjeka. u driavn' ".l.urrliu, zivotu c'{avljani su taj dovjek, koji pita hranu, i sebe i svoje okolnosti najbolje pozna. fma okolnosti, u kojih je bolje u kojih je bolje da on bucle stalan. evo kako stoji u tomu pogledu. I vladare, sva je prilika, da bi bili p postali tudjim plienom. A da ne budu poljaci izabirali svo;e vla,lare, sva je prilika, da bi poljaika i danas stajala. u istinu, koja je raziika meclju rrucri kojom republihorn n'vdara i rnedju englezkom kraljevinom, monarkijom; koja .azlika medju naj. cistijom demokrati.kom repubrikom i medju danaEnjim cesarstvom francezkim? Nikakova nije razlika, izuzev onu u pogreau na vladare. Dok je narod suclac i ravnatelj svojega stanja, prava je monarkija ' oholnostih, kakove su danas ., Eo.op"i, sig'rnija i prijatnja ,.ego rep'blika' Jer, dok svi drZavrja'i nisu na znatnu stupnju prosvjetrjenja i znaEajaojednaki, i dok je u susjeclsrvu protivnih Zivalja, clotlc :-eprblika nije sigurna, dotle izabiranje vlaclara zadaje nepririka, kojim za ute6i narodi veselo pristaju na vjeEnost vlaciara. Kako u zlih monarkijah o republiki, tako ' zlih republikah racri se o monarkiji' sre6an i srobodan narocr zado'oljan je s'r,ojim stanjem, i nije buntovnika. koji bi ga krenuo.
>3

oporavljenje l'rancezke stoji samo od parneti, od mudrosti Franceza' Nije im closta, da se oporave kod ku6e, nego treba im da se ojaie i vani, *od drugih naprednih, slobodoumnih 'arotla. ovo oboje najrrsfrns stoji od butlu6e vlacle francezke.

449

U danasnjemu stanju svoje domovine, Francezi bi morali, po na' Eemu suduo uvesti pravu 6istu republikansku vladu. sanoo ova vlada moze oko sebe skupiti i sloziti sve, 5to je najboljega i najplemenitijega u narodu. samo ovoj vladi nE moZe nahuditi rukovet kraljevaca ni rukovet carevaca. samo ova vlada moZe pravom, tako reku6 svom sna' gom naroda raditi kod ku6e i vaui' Nikakova monarkidna vlada ne moZe nikoje to dobro uEiniti. Jer, bio monarka tko mu drago, on r6e proti sebi imati ne samo druge monarkiste, nego i republikance, a danas je u republikancih sav 'i,ivot, sva snaga Franceza. svaka monarkija -oo" ."'na uStrb jednakosti drzavljana ponaj' ver6ma osloniti na koji staleZ ili, gdje staleZa ne ima, kao u Francezkoj, :na stanovit razred, die'l puianstva. Kako se oslanjahu Bourboni na crkvenjake i makar samo naslovno plemstvo, Orleanac na gradjanstvo, Na' poleon na seljane: tako 6e opet sutra novi mor:larka raditi, pa bio tai monarka sasvim nove krvi, bio isti plemeniti Jules Favre ili Garnbetta .To je zlo naravski priraslo svakoj rnonaririji' IJ svakoj monarkiji kote se naravskim uadinom ulage, licumjerci. Bio Jer svaki je monarka 6ovjek, a svaki Eoviek irna svoiih slabo6a. njegove volje, od njegove monarka zakonom vezan kako ti drago, od priklonosti i naklonosti premnogo stoji 6to pojedince usreciti ili unesre6iti moZe. Dakld pojedinci, za pribaviti si koristo za odtisnuti od sebe 5tetu, drZe se monarke, i to svaki ga Ekaklje na onomu mjestuo gdje ,monarki najve6ma godi. A doista, lakEe je umiliti se makar kako nego narodu' -jednomu iovjeku, monarki, nego milionom du5a, svaki ulaga, vi5e manje, veZe svoju budu6nost, sa budu6noS6u monarke. Time ulaga ostavlja narod i domovinu, paEe postaje im pro' tivan, i dime je viSe takovih ljudi, time gore po narod, po domovinu' po svako ob6enito dobro. svaki monarka ima obzira napram izvanjskim monarkam, naprama svojoj obitelji, svojoj osebnoj budu6noeti. Kada ti obziri dojdu u sukob s ob6enitim dobrom narodao tada sasvim lahko Zrtvuje se dobro naroda " onim obzirom. Nijednoga ovoga zla ne irna u PreYoj republiki' Tomu je uzrok' da se ona zla, ni njih nijeduo, ne moze u republiki ni zale6i, a hamo .odrasti. ovdje bo danasnji vladar juEer bijase: i opet 6e sutra biti prost drZavljanin. Njegova obitelj, njegov rod, njegovi prijatelji pomieEani ,,su u ostalih drzavljanih. Ako on nevriednu Stogod narnakne, sutra 6e

,oevriednu dru ne ima vremer raditi.

Relcosmo da predsjednil biti ni jedan i .bez dvojbe, pr 'ne bi bilo drug

dignu svoje kr Mogu6e jt ni Orleanac ni da od njih sva Ali okolnr njega. Malo pri hrpu svojih str ona do5la na i smotali bi i kr, stija im,a prijat i trovanje naro A Sto je si predsjedirika iz narod bez mira ter bi iz njega p se ne bi mogla prije 100 godin Samo kada kad'svojakari s bez straha i Ete Bonapartei.

U nasljedn nekoji naEin rac regencija. Pod t ili drugaEije ne ieljadi. I ra Eel

Odita je stv jedni na raiun, voran za tudje i vladara i rade ne

450

o navlada tijega ca ni I Snala ne

'nevriednu drugi oteti. on ima snagu samo na koliko sruia narod. on ne ima vremena' ni sredstva, ni jakosti, a time ni vorje za svoju osebu raditi. Rekosmo, da je' za Franceze prava, dista republika. Time verimo, da predsjednikom repubrike, barem dok se ona ne ojadi, ne bi snnio biti ni jedan 6lan iz biviih dinasti bez dvojbe, povjeriti republiku B ne bi bilo drugo nego dati irn prilihr dignu svoje hral.ievsko ili carsko n Mogu6e je, barem mi moZe-o ponisiiti, da ovaj ias ni Bour'on ni orleanac ni Bonaparte osebno ne bi radio o ,ooo""Li'i. sudimo bo. da od svakoga moZemo toliko otadberridtva _njih o6ekiv,ati. AIi okolnosti, u kojih dovjek Zive, prejake su, desto su jade o,l njega' Malo prije napomenusmo ulage. svaka dinastija, i francezrra, ima hrpu svojih starinsrcih uraga, i 3os ii dob'a na rojeve drugih, dok bi ona do.Ia na delo makar kao predsjednik republri.". Ool ,rtu*" smotali bi i krenulif1Z-ave, predsjednil bi toga a na zlo. Svaka francezka dinastija ima prijatelja i izvan F""o""Lk", i predosta novaca za hodkarenje i trovanje naroda, i mnoZinu glupu i nezauzdanu. koja se dade meEiti. A 5to je sigurno, ovo je: narod se ne bi uzd,ao iskrenost nijednoga u predsjednika iz dinasrija' Time bi predsjednik stajao bez snage prave, narod bez mira: time bi se danadnje stanje samo to ve6ma pogordavalo, ter bi iz njega preveliko zro nastati mogro, a na nikakov uadin Francezka se ne bi mogla oporaviti van po.ev ooi5" i onako, gdje i ka*o je poiera prije 100 godina. kada njezin duh obuzme sav narod, dkari svu snagu izgubeo samo tada dnici republika Bourboni" Orleanci.
+

samo h sav ronajezkoi', ni na o, Naio taj betta

ljercr. r. Bio egove I unei sebe , gdje hako

no56u l proovinu, prama sukob raroda

uzrok, kamo prost Liedani tra r6e

ieljadi. I ta ieljad zove se regencijom. odita je stvar, da je to veZ u i na.eru najgora vrada. u njoj bo rade jedni na radun, u ime drugoga; onaj, koji ne radi, o" -oi"" biti odgovoran za tudje iine; oni, koji rade, zakranjaju se pod svetost zakonita vladara i rade na svoju; ovi, koji ."i", o" drZe se o prisegom ;"t ""r"o"

'151

ni zakoni. U tomu stanju stvari nije mogu6e, da dobro ob6enito ne' kvaruje, da ne bude smutnje, da narod kroz nekoliko godina n3 nazaduje. Ta je neprilika prirasla nasljednoj monarkiji. Jer smrt nije s nikim. uEinila ugovor. K tomu, praktiEnost dopu56a, da se vladar moZe odretir vladanja. To je kako najpogibeljnije tako i najbezumnije naEelo. U despocijah bo vladari kaZu, da su vladari po milosti boZjoj, dakle orri mogu prestati vladati samo po milosti boZjoj, a ne po svojih hirih. U drZavah zakonitih nitko, dakle ni vladar, ne moZe se svojevoljno ukloniti duZnostim naprama dr1avi, naprama narodu i domovini. Ovdje,. kako se svojevoljno ne postaje, tako se svojevoljno ne rnoile ni prestati biti vladarom. I u despocijah i u zakonitih drZavah odre6i se vladanja u istinu znamenuje cielo vladanje dati drugomu, koji na to ne imadijade pravo. Tko moZe dati cielu haljinu, taj ju moZe i razkomadati, p,a na komade' razdavati: tko se svojevoljno odride vladanja, taj moZe, istim pravom, vladanje razdieliti i drugim povjeriti, on moZe to isto, i tim istim pravom, tako uEiniti i cielom drZavom, Napokon, priznati ono naielo znamenuje dopustiti, da se javni posli i odnoEaji zamrse, i da se razmrSivanju ugxru upravo oni, koji su zamrdenjel uveli. Razumieva se samo od sebe, da vladar bolestan ili druga6ije nemo6,anne mora vladati. To on niti ne moZe, niti ne smi. Ali tu nije odreknu6e, nego je moralna smrtr nevrstnost za vladanje. Nu o toj nevrstnosti ima narod suditi, ter do njegove osude ne ima nevrstnosti. ni prodke od drZavnih duZnosti. * Mi ne moZemo promisliti razumna i poStena Eovjeka, koji u naEelu nije za republiku. Ali kada dojde nadelo do upor,abe, do izvr56nja, onda moZe nastati razlika, i za republiku ho6e se republikanaca? dakle ako ih nije, razuman i polten iovjek ostavlja tu vladavinu za vrieme i hvata se druge, koja je u danih obstojnostih bolja. * Vladavina je hako i hrana i odje6a: uviek Eovjek treba biti hranjen i obuien; ali po razliEnu stanju zdravlja i godiEbina, 5to mu je danas koristno, sutra moZe Skodljivo biti. Ima okolnosti, u kojih je republika bolja od monarkije, ima ih, u kojih je monarkija bolja od republike. Glavna drzavni[ka mudrost stoji u poznanju tih okolnosti, a ota6beniEtvo stoji p ,tom, d4 se' probere vladavina, koja okolnostim najbolje odgova4a. u svakom teZku stanju Rimljani su uveli diktaturu, ter su'

'u neugodnih ol zaltoni. Nisu se Razumi se se vladar smatr pokoljenju, on proSlost, sadaE Svi ovi ljur taka, i iz slabo probitkom. Ti I

to ikako mogu6 U republik .odredi. Tu ne ir ili prvi, ti se su tebe. Vladar ne ,za se dobiti. T ne bi smilo, kao :morali ljude vo U svakoj v da ih bude dimr da im na put st 'mjer. I u mouar 'nalaze ljudi na Ali u mona rekosmo, vladar negoli komu dac i bezuvjetno slu5 'se drZati svojih it.d.

Monarkija i jedna, ima ih u I 'koja najpodpunij pravici, slobodi, i on uviek pravo, prevari, on se la

Za nas su vl odgovara potreba

452

one duje. rikinr dretlr r.U e orri oljno )vdje. estatl istinu )ravo. 'macle avom, l praa6 e i o
e taz-

gadije u nije o toj inosti-

ioji

u

t izvranaca.
4\

\I

Za

ranlen danas rublika ike. otadb6ajbolje ter su

>:<

Za nas su vladavine kako oclgovara potrebam naroda.

i odje6e: najbolja

je ona lioja najbolje

453

Regenciia Nu, kaZe se, sre6a je monarkijA, da su vladari po nekoji naiin' vjeEni: dok jedan umre' drugi dolazi na njegovo mjesto, bez priepora' i bez komeSanja. u naEelu, to stoji; ali 5to, ako je malodoban vladar kojemu priestoljil pripada, ili vladaju6i monarka ode u izvanjski rato ili na putovanje, ili je malcar samo za vrieme bolestan? Tko 6e tada vl,adati? To je preteZko pitanje, pa bilo da regenciju, imenuje sam vladaju6i vladar, ili da je ona zakonom ovako ili onako uredjena. Jer tu lahko moze na vladarstvo do6i oseba, koja nije za ova' zvanje uzgojena ni poduEena, dakle nije mu doraslao i uviek tu vladarstvo radi samo na raEun budu6ega vladara. Tu ne moZe biti bez spletaka i bez vraZtva: regencija je uvielc najgora vladavina. Zato je, samo iz prieke nuZde, uvedeno, da vladari oko 18. godine postaju punodobni, za da se trvenjem i smutnjam 5to prije na put stane? vladar bo i osrednji ima ve6u veliEajnost neg ikoja regencija. Despocija Gospodo, u najprostijih crtah razloLih, za5to mnogi ZeIe namjesto' ovog ustava iskrenu despociju. Ja mrzim nju i njega: nu kad bi doSlo do probiranja, ja bi nju kao manje zlo odabrao. Zivio sam pod njomo zivim pocl njim, dakle oboje priliEno poznam iz vlastitog izkastv,a. za iskrene despocije bija5e pravica, sigurnosto blagostanje, moralnost neizmjerno vi5a, nego se ima za ovog ustava, koji narode, uz manji prihodo stoji viSe nego Eetverostruko napram onda. za iskrene despocije, kod javnih sluZbenika gledalo se na znanje, na marljivost, na ponasanje ja ne vidim oni imadijahu samo zakon izvr5ivati, i pazilo se na to. Danas nijedno to naEelo u Zivotu. * despotizam, ustav i ustavnost rieii su; a stvar ieo da Diispocija i narod napreduji:, u prosvjeti, u blagostanju, u moralnosti. Po razliinih obstojnostih imaju se vladavine uvadjati, mienjati i popravljati; a uviek je najbolja ona vladavina, koja najbolje odgovara svrsi, 5to ju napo' menuh. Rimljani su Eesto bili pod vrstom despota, t. zv. diktatorom, i onda su bili najsre6niji i napredovali su' * Stara je istina, da je najgora vl,adavina? najteZe stanje vladara ondje, gdje on ne stoji ili ne moZe stajati nad strankamio nad staleZi' nad pasminami, u ob6e - nad skupinami, kojim se ho6e gospodovati'

nego stoji ili koji nije mog jer naSa krur stoji pod upli nad ostalimi,

U iskren jer im je jed izgovorom il potrebam ili Vladar lakSe podloZnika c

Mnogo j, zakona, gdje ima; da ima: rivati potreb, njihove rodb mnoZine strir druZbe moZe i htjela, ne n pine nateZu s jednake joj.

Ako se oiitovane, u : nikakov poje zadirkivati, z pedepse. U z

Ako li s drZi nadela: (a Deo rex, a i daje, a tzva ako se u javn:

i krivo prisiza naEini on uzi

454

rir ra ar
tto

ju
io

r'o

nego stoji ili rnora stajati pod njiho'im uprivom; ili gdje vratra vladar. koji nije mogao izvesti, Ito je kanio. po nesre6i, to obojl;"; ;" jer naia kruna pokuiara je "*; vradati absorutisti.ki, ali se o4" a"ro, i orru stoji pod uplivom dviju narodnosti, koje se ne odrikuju nircakvim dobrom nad ostalimi, koje su im Zrtvovane, IJ iskrenoj despociji ne moze se driavljanin na drzavljanina tuZiti, 'er im je jednako; jer jedan drugoga ne rnoze pod ovim 'i pod onirn izgovorom ili povodom izrabrjivati. Narod rakie moze zadovorjavati potrebam ili pozudam vradara i njegove razrnjerno rnalene okorine" vladar lakde rnoze. biti nepristran, i""" -o stoji do uzcrrzanja svih podloZnika ciele drZave. Mnogo je gora, pade najgora despocija druZbe, okrinkana obsjenom zakona, gdje narod misli 1"" *,, se kaZe _ da ima prava" kojih ne ima; da ima zakona, za koje se u Zivotu ne zna. To o""od mor,a podmi_ rivati potrebe i hire ne samo onih. koji imaju diel u vladanju, nego i njihove rodbine, i prijatelja, i sljediteija, i istomi5ljenika, i ciele ove rrnoZine strina, i *uma, i tetka, i ujna, i svih njihovih. Svatko iz te druZbe moze nekrivu dovjeku rkodiii" *rivu porno6i. Druzba, kad bi i htjela' ne nnoze nepristrana biti, jer greda i radi samo za se. Nje skupine nateZu se za viast, i crok se jeclna iz nje makne, eto druge u stvari jednake joj.

:k ri
Io

ia

lo lo
a)

ia zJ

d m

e) \TLADAR Vlast od naroda Ako se vladar clrZi zakona, t. j. voije naroda zakonitim putem oEitovane, u njemu je veliEanst,ro,r""".1r, ter je vladar svetinja, u koju nikalcov pojedinac ne ima pravo nikalco dirati, i ako se tko podstupi zadirkivati' za takova ne ima dosta o.tra suda ni podpune, razmjerne pedepse. U zakonitu bo vladaru povriedjen je sav naroc.l. Ako li se vladar, po onu, nekaclanjih Stuar.ta i Bourbona, i t. d.. daje zakon, puk je kraljevo krclo is grex); ako vladar u nuZdi obe6iva obe6anja i, dto bija5e dao, otimlje; da,se opaki ljudi od njega uEe lagat rnje stoji u tom, da se bilo kakovimi norn rie6ju: ako vladar nije najdo_
+.)J

a

h )I

a
t I

,stojniji, najprvi sluZbeniko usre6itelj naroda, onrJ.a za rj"go,r,lob""oo ne treba nikakova zakona, i na dugo nikakov zakon i nitko ne moZe mu pomo6i.
{<

ako pokaZe, vladar bojna

U clrZavi ustavnoj niti smije kralj imati kakovo pravo, koje rnu narod ne ustupi, ni narod, u koje kralj ne privoli; u prvom bo sluEaju leZe se despocija, u drugom nered: u obih skupa nesre6a za narod i za priestolje. * Mnogi se EudiSeLjudevitu XIV., te ga osudjuju poradi izreke: >Ja sam drZava!< On imadijade krivo, u koliko je to u nepravom smislu govorio, izdavaju6 sam sebe za svu driavu i sav narod. Ali u pravom smislu izraza svaki drzavljanin svih ikoliho prosvietljenih, slobodnih i sre6nih naroda onako 6uti i govori. Njih svaki smatra se udom drzave. od koje dobiva slobodu, pravicu, sjegurnostoblagostanje, prosvjetu, i sve blagodati, koje bi gubili, kad u njoj ne bi bili ili kad bi iz nje izstupili. Ako je jedno udo ranjeno, onda cielo tielo boli. Ako ih vide boluje, tielo je tim slabije i nemo6nije? te mora propasti sa udi, ako se ova za vrieme ne izlieEe i ne zaklone od rana i ocl vriedjanjA. Vladarske orline Hrvatska je stara: ,Boj ne bije sablja ni lumbarcla, Ve6 ga bije srdce u junaka<. Tako eto misli i g. Dragomirov: jedan Eovjek osvjedoEen o svetosti stvari i voljan braniti ju, pa slobodna kretanja, vrierli vi6e nego pet Zivih klada ili robova pocl toljagom. Kad g. Gurko ne Stedi svoj Zivot, razumi se, da ne Stedi ni onaj drugih. Kada se pokaZe prilika znatnu dobi6u, ili nuZda narene, svaki pravi vodja radi kako i g. Gurlio: on udara, pa tko propao tko ostao, samo kad je uz taj uvjet osiguran velik, moZda odluEan uspjeh. x Ako se car poistovjeti sa narodom pa se svojski zauzme za njegovu iast i sre6uoneka se nikoga ne boji, a u protivnu sluiaju nitko mu ne bude pomo6i, ter ne 6e biti dudo, ako ga narod svojoj sre6i Zrtvuje. Jer koliko je vladaru do naroda, toliko je i ima hiti narodu do vladara. * Strah ne stoji od niEije volje, on je svakom Eovjeku vi5e manje prirodjen. ugledu vlaclara nitko niiim ne moZe na5koditi koliko on sarn.

Riedho . turski. Ali u diti drZavi, a vrline.

Navlasta njegov bija5e vladaru ne sl veselo prihva Cezara nego n slab vladar. N je pod njim r Od slabo wrieme, ovo jr koji bi uz Na 'sultane oni ne

Puk Jtuje Puli ljubi

Nu zname ,s onim u >Jou t. j. da narod r biti po Aleksa stvar, da bi rur vjeruje vladaru 'osviestio,da ra svojega.

Gdje god b mjeste bitange,i i u sabor namje

Nasiekosmo ni varati u javn

456

)ranu e lnu

)mu r6aju iza

vrllne.

ako pokaZe, da se boji. To je najteZi uclarac njegovoj dasti, ako je on vladar bojna naroda, naEelnik vojske, koja nije samo za svedanosti. * Rieclko je na6i osebno plenenitijih i podtenijih vraclara negoli srl turski' Ali u vladaru nisu dosta osebnl krjeposti, paie one mogu i ikoditi driavi, ako s njimi nisu zdrazene i drZavniike, i orr6e vladarsrie

: ,JA mislu avom nih i iave. r sve upili. rluje, va za

Navlastan znaEaj n. pr. Cezara ne bijaie najboiji; ali javan znaiaj njegov bijaSe veliEanstven. svaki pametan narocl, ako oba znadaja u vladaru ne skladaju, ostavljaju6 osebne vrrine i mane osebi njegovoj-, veselo prihva6a njegov javan znaiai, i radje gleda na svojem priestolju 'c-ezara nego n' pr. Te'odozija,koji osebno bija.e plemenit muZ, ali dosta slab vladar. Ni veliki MiloB obrenovi6 ne bija5e osebno s'etac; ari srbija j" pod njim drugaEije stajala nego pod >po5tenjaci<. Od slabo6e javna znaEaja sultan6 dolazi sve zlo Turske. I u novije, -vrieme, ovo je ca'stvo pokazaro Re5ida, Fuarla, Alia, Midhata, ministre koji bi uz Napoleorre, ttz Viktora Emanuela, bili .udesa poEinili, a uz 'sultane oni ne mogo5e nego samo ocl danas do sutra zapetljavati. * Puk Stuie osebne zasluge, i meclju njimi nada sve junadtvo. x Puk ljubi u vlaclaru stalnost, ivrsto6u, odrielehost, ponos. ".lopirrrit N* znarnenito je, da se ovaj u pogleclu poljadke slaZe s onim u ,Journalu de G6n6ve<. Ako je istina, ito onaj dopisnili kaie" t' j' da narocl ne vjeruje caru ni njegovoj vlacri, to 1" ,r"1go." ito rnoze biti po Aleksandra III., a najbolje o""od. Do sada bilade neEur,",ru fo stvar, da bi ruski car lagao iri zaclanu rie6 pogazio. A taaa narotr ne vjeruje vladaru, tu je clokaz ne samo cla je narocl varan? nego i rla se osviestio, da razsudjuje i da sam radi za se ne zana5aju6 se na vratrara svojega. Zli t;ladari i narod Gdje gocl bitange, clojclu clo vlasti, oni u v l a d u i na priestolje namjeste bitange, i drZe ih, i gclje god je bitanga na priestoliu. on u vladu i u sabor namieS6a bitange pa ih dri,i.
Nasiekosmo, da u drZavi prava nitko ne ima razrog ni 'uZdu lagati ni varati u javnih poslih; ono povjerenidtvo. cla bi i htjelo. ne rnoze

r bije )svJ e , r'ierli onaJ svaki DStao.

lgovu lU ne tvuje. Lclara.

nanje r Sam.

457

to nijedno uspjeEno raditi. Javnost. sloboda tiska, osiguravaju svakoga proti pokuEajem one struke. A i bez onih straZara, gdje je na priestolju muZ razuman i po5ten' njih tu su ocl vladara do poljara svi javni sluzbenici kakovi imaju biti, tu svakoga ima neograniEeno povjerenje' jedan u drugogao'a narod u njih tlok se ne dokaZe, da ih ga koji ne zasluZuje'

Akr vikati pla6u, i

svake dvojbe, i to je -

nesre6a naroda'

proti volji drZavljana' ter' . . . Nijedan vladar ne moZe i" ""aiti jaEa strana drZavlj'ana' ako ga radi, to je tlokaz, da je zla
,<

izvanjskom nap,adadulahko.

Nai fazumnI iskrenos noviti s naiin va kojega s Evo natjecati savjetnil da dto na dom to zakonit prevrata i Ungari Prol u svoj sr dja5e sar mogao?z to uvred nekoliko iezne i r jednoga I da je prr on je po Isto takovimi volio bit: danas se ili propar svjetovan

korist radnje, on 6e samo hvaliti'

Ako izvan Un1 podpuno r

458

n

h
e"

Ako li se ne radi o njegovu dobru, ili mu se ne dopud6a po volji vikati - neka se radnici priprave kotr prve nezgode primiti zasruzenu pla6u. i rnoZda preho nje. N.adin, kojim govorite, oi ,r"f-uo;e ne dolikuje 'ladaru ikoliko razumnu i vriednu, ni tieru, koje se bar samo 5tuje. Tu ne ima muZevne iskrenosti, koja je vazda na mjestu, nego je tu ona poniznost, koje stanoviti stupanj znanost zove potidtenod6u, narod pako hrdjorn. Takov nadin vazda Skodi i vladaru, naprama kojemu se upotrebrjuje, i narodu, kojega se zastupstvo njim sluZi. Evo: po srnrti Josipa II. uclariie se municipija hrvatska i ungarska natjecati u prituzbah proti onda5njemu stanju. Leopold II. imadjaue savjetnike, koji bijahu muZevi i razumni i po5teni; oni mu razloZi5e, da 5to najZeS6a municipija govor:e? sav narod misli, i da 6e prvom prigoto dom to i u6initi. Leopord II. opazi temeljitost te predstavr.e i stupi nu zakonit temelj. To je uzrok, da se je dinastija otela za onih vetikih prevrata? a da toga ne bude, za oslobodit se, narodi, poimence Hrvatske i ungarije, ne bi bili dekali na progras Napoleona i. i, s"naobrunna. Protivno, za Karla X., nekoliko zastupnik a ka?,e u adresi, dakako u svoj smjernosti, da sigurnost domovine nije ujemEena. Karlo X. imadjaxe savjetnike, koji se takojer, kako sam i iz ovoga reskripta opaziti mogao, zvahu mudri, obzirni, ponizni, prikloni i t. i. Oni kaza5e, da je to uvreda velidanstva, da je to znak prevrata; da tako misli samo nekoliko razuzdanih ljudi, da tomu treba na put stati, da sav narod iezne i umire za Njegovim VeliEanstvom. I(arlo X. povjerova, pade iz iednoga bezzakonja u drugo, te opazi istom kad bija.e izvan Francezke, da je prevaren. u nadi, da r6ese narod oko njega skupiti i azdr?at ga, on je polahko putovao, nu uzalucl je pomo6 naroda izgledao. rsto ta*o posljednji hralj napuljski, odgojen po takovih vjernicih, takovimi mazoti zadojen, koji su proti narodu i srobodi, govora5e, da bi -onaj volio biti austrijski desetnik, negoli ustavan krarj, nu nesretnirc danas se sakriva tucljirn redarstvenikom. u ob6e, ja bi rado znati prevr,at ili propast dinastije, koje ne osnova5e i ne izvetro.e zli savjetnici i zlo svjetovani vlaclari. Krclj i Hruati izvan ungarije, koii su pod njim: arro krarj toj kraljevini povrati njezin podpun' ug:ovoran, prisegami potvrcrjen ustav; ako krarj tu kraljevin*

ru
tl

a.
t

je

tu
aa

ili n, ..
ih
1

tn

459

Hrvatsku kao kraljevinu samosvojnu uvede u medjunarodno pravo; ako kralj izpravi krivice, naknadi 5tete, 5to 6u na5emu narodu pod gospod' stvom Habsburga kroz vjekove uiinjene: onda, mi svjetujemo, mi zaklinj6mo narod hrvatski, neka pristane rrz svojega kralja, i neka ga brani proti njegovim neprijateljem onako, kako kralj pokaZe da brani narod i pravo kraljevine Hrvatske. Mi se rtadamo, da se praznimi riedmi, sladkimi obe6ivanji ne 6e pustiti narod hrvatski ve6 nikada i za nikoga upotrebiti proti samu sebi, proti svojoj sre6i. Ali, re6i 6e nam se: to kralj ne 6e, to kralj ne moZe uEiniti. Na to mi ne imamo drugo nego ovaj oclgovor: dakle dogodjaji budu sudili narod i kralja. Mi smo osvjedodeni, da bi kralj prije 23 gocline sve ovo bio Hrvatom povratio radje negoli bi bio pretrpio Zrtve', koje pretrpi. Nakon nove 23 godine, mi smo jo5 tvrdje osvjedodeni, kralj bi Hrvatom veselo nudio jod viSe negoli je ovo, 5to od njega jo5 danas pita narod hrvatski i njegovo pravo, ter duZnost i prava korist kralja i obitelji Habsburga. Po nas, sigurni smo, ne bude clo6i vrieme kajanja. Ne do5lo ni po druge.

Vlad ,jakan, n da se boji natrpa Ze irEkanja,

Ure pravicu, r pa ih zatr volji, tko kad ho6e

Tu ni paze bulgr potopa n€

Bio u uvesti bilo iim vi5e d nika, moZc

f) vLADA
Pametna i poEtena ola.da Napomenusmo razliku medju jedincem i vladom ili drZavom' Onaj, stegnut na sama sebe, moZe kako ho6lv sre6u pokudavat' Vlada ne gmi na sre6u radit, ona, osobito kacla nije primorana, ima se drZati onoga, 6to sigurno posjeduje, radje negoli se upu!6at u nesigurne posle. * Ikoliko pametne i poStene vltade duvaju narocle ocl pokvarenja kako i od kuge. U pokvarenu bo narodu ne ima duga[ak obstanak nikakova vlada. * Nitko ne zna sve, nitko ne moZe sve. U 6ovjeku, koji je na vladi, najmanje je zlo da ovo ili ono rre zrla ili ne moZe udiniti, a najve6e je u njemu dobro ona vlastitost, kojom znanje i snagu drugdje najde i za dobru stvar upotrebi.

Ako s protivnika,

ako si ih j, Dok je izva to bo ima 1 a dok stup rabiti, nu p ne one, koj: stvar? na u(

NuI ako je svoj u monarkiji, drugoga bar

Tako m vladati prot g., Rouher r ustavna, slo despociji, pr

460

o; ako o6podo, mi rka ga brani ne 6e u sebi.

Jaka olada Vlada, koja radi kako eto i >jaka<, nego posve slaba, upravo da se boji jer je kriva, ter se drZi natrpa Zepe dto vi5e moZe. Jaka v irikanja, nego Etuje i drZi slobod

budu ro bio retrpi. 'vatom narod )bitelji rSlo ni Tu nije dudo, da mir vrada; ari kakav i kako dugo? Na to neka paze burgarski i srodni im obrastnici, a nami je dosta Sto moZda u o6i potopa nacrtasmo stanie te zemlje po sliki nlezinih rtitoit ". Ministar roban i vrstan? namjeravao u Zivot osnove? uviek mu je dobro da ima rda mu nije koristno da ima protiv_

Zavom, Ylada drZati r posle. Nu bio ministar kakav ho6e , i namjeravao raditi Sto mu drago, ako'je svojevoljan, on se ne mora na sabor, na narod obazirati samo u *onarkiji' i samo ako je vr,adar za istu stvat zauzetr pa n€ moZe rahko drugoga bar onakova ministra na6i. najslobodnijoj zemlji, s manjinorn i ne bude imao ve6inu, bio bi :ona Itrf., prem Francezka bijaEe ; danas g. Bismark, u okrinkanoj a gospodovati.

a kako kakova

r vladi, ve6e je deiza

461

vriedno govoriti' O despocijio bilo otvorenoj ili okrinkanoj' nije saboru sjede u njoj bo je vladar sve, narod nije niSta' Da li u njemadlcom auo"fo;io;"gotiilanovi,ilidrugimakarlcakovi'ilinanjihovihmjestih je sve isto: 6to i kako car ho6eo leZi onoliko gnjilih krumpira, u stvari traili Livo orudje' koie to i tako mora biti. U takovih drZavah samo se 6e najpodpunije izvr5ivati volju gospodara' Upravihmonarkijahvladaruprostostojiizalriratirninistre;onih moieuzetinesamoizmanjinesaborske,6tonebivabezpriekenuZdeo negoiizvansabora.ovdjapametnirninistrineveZusvojobstanaku a za takove redovito vladi na malenkost, nego- samo na velike stvari' uzimlju orre) za koje su skoro sigurni' saborom' tu ima raz' Ako se dogodi sukob medju vladom i medju razpusti se jabnjenja, koja obiEno priepor poravnanju; ako aztreba' sluEaju' vlaa' u najgorem sabor, pa se gleda au doitl" pogodo" ve6ina; ministra, i'ako iu primi' on opet zovne d.ar ne prima ostavku bar svih u vladu glavnoga ministra' on makar kako proti Kad sabor opazi to postupanje krune' bio ili prevrat ili s 6aE6u oo od*ih uvidi, da tu nije druga' nego -ioirt"o, u zakonitoj drZavi' sabor boriti se po mogu6nosti. Bez skrajne nuZde' ni narod ne dadu se na Prevrat' vladaru i njegoNe samo od prevrata ih odbija Stovanje naprama probitak skop6ano voj obitelji, s kojimi je poviest narod'a i njih mnogih -znada, trpe kratko dt bi p".*"at bio ve6e zlo od onoga' koje o"go ooi naroda nijedan pravi vladar ne 6e i vrieme, slidno bo .rurrridoo stanie ne moZe dugo trPiti. zahtieva' sabor to Ako se izvadja velika stvar, koja duglje vre'mena sredstvo' ako ga tu.ztteuvidi pa pristane uz vladu; a prevrat' to skrajno ba. uviek ima u 5akah. on nikako'ne Ali to utoEi5te', koje miuistar moZe imati u monarkiji' nije svezana pro' moZe na6i u republiki. Ovilje bo s naEelnikom drZave ne stoji ve6ma nego od Slost naroda; ni budu6nost naroda od njega braniti ministra' proti drugoga; zato tainaEelnik, da bi i htio, ne moZe - dolc ministar zahtieva pa ne do' se narod kroz sabor iziavt koj"-o ministrom' Brane6 bije povjerenje sabora, ori je bezuvjetno prestao biti sama sebe uprot"to"" ministra makar kako, predsjednik bi republike pastio.

France prije nego j igra je napr

S ove proraduna: r toire); tu vl

U drugt Zlll;a;r ndinit 'doteie.

Polag sr udini i izvan jesu, u zakon Francez ako ne ima zakona, koji .on ne pazi n

podZupani i : Gdje je svojemu vi5e pusti, tet jar ,pitaju svoje r

"A.ko su s .mu pristrano biju pohvalu, Bez dvoj pripravni svo ali malo ih je gledom vide, i

Ovakovi : sebe i druge de'sto ni5ta, mr

Nadelnici fzmedju Zupa oseblja, ako jr uviek biva na r

Jer muZ i je samo za rje6

M2

iti, :de tih 6e, oje ih de, iu 'ito

Zupan Francezi irnaju poslovicu" koja ka.ie. r{a:e 1l;11i11 etrerala g rodi prije nego jedan zupan. sluZba sudca, mi'istrao istoga vradara Jaia jc. igra je naprama sluZbi Zupana.

taz6e vlavne

Folag svega toga, mnogi Zupan ne u6ini ni polovicu prvoga. mnogi udini i izvan drugoga'proraEuna. oni, iroji zaostaju, mogu Liti, i re.roviro jesu, u zahonu vjestiji, i rnarljir.iji ocl ovih, koji napreduju i iudesa dine.

roti r66u rbor egodan, atko rie i )r to
zlte-

:o ne proood proti l do:ane6 upro-

ovakovi moZda uviek svrhu podpuno postignu; a oni rl'*gi muie sebe i druge drZe6 se umovanja i mrtvih p"""g""f", pa oprave nraro, de"stoni5ta, moZda naopako.

Jer rnuZ i najvjestiji u zakonih, i najmarljiviji, i najpoiteniji, vrstan ie samo za rjedavanje priepori, a za podzupana ili za Eupana on !e moZda

463

ga treba na djelu vidjeti' i suditi najnesposobniji. Zupana i podZupana ni po rje5avanju piskaranju ne samo po njegovoj javnoj up'aoi, a lo je sluZbenika' a za javnu upravu prepriepord. Za ove posld predosta malo ih je' lgranie na burzi igraju ljudi' kojirn je to obrt' Nitko ne moi,e zarnietiti, du na burzi

talijanska poslov objeSen. IJ ovom skom: najbolje je ne slaZe, manjim dobra a na zlu gl

A l i s v a t k o p o S t e n i r a z u m a n d r Z i i m o r a d r Z a t i z a n a j v e l u l u p e Zpoznavajrr6 tinuocla. rjudi vlade, Ijudi, koji, najprvo se u te spekulacije *t"u"i" Eakah imaju teEaj burze' pa javno stanje domace i i'vaojsko' u svojih i uviek samo na Stetu' nepravednu zato uviek mogu na njoj tlobivat' rade' neljucli vlade mogu' 6to drugda i Stetu ostalih ,p"f.of"oi""Pade, koristit na burzi' istinite viesti raznadati, i njimi se 'Iunizki javni dug siuEaj' o kojem je govor' Uzmimo o" n"ffi' po 500 franaka' Recimo"da su t' Jo""oi""h iznaSa 125,000.000 f'""Ift", muEilo po 300 fran. Koliko je siromaka nekada te obveznic;;;;;""" Kad je druiba Gambettina se i Stedilo, za kupiti i"kuto obvezoieu?! udarila na te obveznice, u strahu tj prodavali Po 125 fr' Koliko su ti piosi oUt""nice Po 125 franka Pa da svak .lobi.raju bez svake radnje, bez papirih burze. na igraju na sigurno' i zato uviek Ljudi vlade na burzi uviek kra':lju i raz' javuo mnienje smatra Stetu ob6in stva. Zalot, nepokvareno ljudi obrti naprama takovu igranju bojniEtvo post"rri*i] loai '"f"oo' vlade, od toga nadzor' ne mrtie ljude -vlade Ali nikakov zakon' nikakov s r a m o t n o g a i g r a n j a o d b i t i ' T o b i m o g a o u i l i n i t i s a u ' r n o r a l ' s a m osveevlade os bno *-"-1'i*ro uoluo' Danas "t:: osvjedoEenje, da je ;;;;tut"" igranjem" po'""ano bave se tim sramotnirn i njihovi tisi o"po"Jaoo-ili rade' a milioni ljudi' koji niSta dobra ne Tdko postaju milionari liudi; koli ilbbro rade, postaju prosjaci' Dobar os Izr'eka, da inirna'duEevnosto jedinceno ne drZavaD glas, dollkuie dok je sa sobom zado' ili *,*"nro, i nesre6a snadje, ona so'drZi-sami :drugri' i to ve6: vlada pi:uia'sea i 'na podlagati ob6en osvjedoEenie'mora

Machiaveli iz koji ne ima orui

Vojaici, kak narod, ,a ne pojt mienjati i mienja

NaSe jd nait Samo ovdje ona moEe, a njih svak Slaba je nac Dok se ne ima t samo ne tem6ljitr nego drZati se pr

Zna se, da j mistik. Nedavno da je izvanjski p nadvladati van n

Nitko, reie < Dakle vi, rede car gospodaru, imat6 Spasitelju. Ako igdje, t moicla nijedan c

464

la

iu
e-

talija's*a poslovica, koja haZe: craje onai, trro je na zru grasu,naporl objeien. IJ or-ornu pogleclu rni bi rekli, da jer s vladom kako r sa ien_ skorn: najbolje je, cla je i dobra i na'obru glasu; a grije se to cboje ne slaZe' manjirn se zlom smatra, ako na crob.r glasu nego ako je 3e clobra a na zlu slasu.

t.. tL6

g) \'OJSKA Potreba oruijo
J l a c h i a r - e li z r a r l i i z p o v i e s t i p r e z n a m e r r i t o n a E e l o : ; r r o p a d ep r o r o k : , koji ne ima oruZja.

d

i_t

Vojnic.i i zahon. Vojnici" kako i svi ostali javni sluZbenici, imaju sludati zal<on i trarod, a ne pojecline ljude, ni vlade, ni sustave?ovi bo se svi moErr mienjati i mienjaju se. a ostajenar.orl, koji ih sve uzdrZava. Polu-ala xojske

a
I ll t.

i

I

\ti

liase ie nadelo:'i jednu vojsku ne hvariti'i'e r r u c r i t ip r i j e b o j a . samo o'dje ona clokazuje, koliko vrierli, i tu njih svaka udini korirr' mo'e' a njih svake mo6 stoji od tjeresne, od duhovne i od moralne snage. slaba je nacla dobiti junaka iz iovjeka krZljava, neuka, zlo.esta. Dok se ne irna onaj prorraz o redenih s'osobnostih, mo6i je svakak', E a m on e t e m e l j i t o i s i g u r n o s u c l i t i , t e r j e najpametnije n" ro.riri'iriaLo" nego clrZati se proilosti, clok se protivno ne clokaZe. Kriianin i aojnlk

e

zna se, tla je car \tilelm 'e6 i poraai svoje boresti protestanti.ki mistik' Neclavno, kad mu novaci gar.re prisegu poroZi.e, on irn kaza. da je izvanjski polozaj mirovan; du se doma6i neprijatetj ne 'rozr: "ii nadvladati van na polju krSrianstva.
I

Nitko, reie car, ne moze biti clorrar vojnik, ako 'ije clobar krica'in. * D a k l e v i ' r e i e c a r n o v a r r o m ,k o j i p o r o z i s t e p r i s e g um e ' i k a o z e m a l j s k o m ' gospodaru, imate iu.r.ati nacla sve vaiu vjernost naprams nebeskorn Spasitelju. Ako igdje, tu stoji ona Horacijeva: >Miscet quadrata rotundis<, i moirla nijedan cviet slavosrhske inieligencije ne bi u tom govornika

)
a

165

nadkrilio. car je zaboravio, cla je obrekao >sagnjeEiti sve svoje protivnike<, osobito doma6e. Neka bude. Ali demu vjeru upli6ati u ljudske petljanije? I car vilelm mogao hi znati, d,a bijaSe i da ima dobrih vojnika, koji ne bijahu i nisu krF6ani. Pak, ako 6e5 na rieEi, svi smo kr56ani; pazi5 li na 6u6enja i na iine, moZda ni jed,an nas nije krd6anin. ovo valja osobito u protestantizrnu, kojemu je car vilerm vrstom najvi5ega naEelnika; tu svatko razumi kr56anstvo kako sam ho6e. upravo kod samih, budi redeno, krd6ana razvio se socializam; ali ne kao da bi to zlo lezalo u krS6anstvu, nego jer nam je krs6anstvo samo na jeziku. Duh u uojsci Tu se francezke vojske dnh ne pr.edstavlja u liepoj sliki, pa nakon toliko godina i tro5kova! Nadi Eitatelji mogu se sje6ati suda, sto ga udinismo, kadno g. Freycinet postade ministrom vojnidtva. l\Ii rekosmo, da on, kao izuEen mjernik, u tehniikoj struki, kod mostova, kod cesta. kod oruZja i t. d., moz6 generala 4adomjed6at, moZclai nadkriliti. Ali u strukovnih vojnidkih stvarih, u steg.i, u znanju, u sluZbi, u vje5tini, u ocjenjivanju zasluga, ministrom vojniEtva mora biti vojnik, general. Dakle, zakljudismo, g. Freycinet moze svoje liepe sposobnosti upotrebiti i kao minister gradjevina, a za ministra vojniEtva on nije. Pa evo, uz samovolju, on je krivo rabio nadelo starosti, i time je podsjekao korien svakomu natjecanju, dosljedno napredku. Jer svatko, ako prije ne umre? mora ostariti, ter u tomu nije vojniike zasluge. cldje su mladji i stariji osim u godinah jeclnaki, tu je pravo pronraknuti starijega; a glje je mladji sposobniji, marljiviji i r. d. ocl starijega, tu rreba mladjega promaknuti. A gosp. F-reycinet gledao je samo na starost Prestradno je oditovanje, da je u vojski pouzdanje uzclrmano. --. Kad je uzdrmano u njoj, mora biti i u nju. - I\e pu5tajud priduvnike same, nego mieSaju6 medju nje stajnih vojnika, za da se oni ne drie kao narodni straZari, republikanci odliride, kako ie narocln mnlo stalo do te vl,adavine. Danadnji priEuvnik juder je bio stajan vojirili, danalnji stajni vojnik sutra 6e biti priduvnik. I\arodni su -straZari najviie uc:inili, da je Ludovilc-Filip utekao i da je s njime pala vladavina, ter repnblilianci pravo imaju, kacl Zeleoda se clana6nji priEuvnici onako ne drZe.

Ka o povje
glavnim

vio ga , hovi vjt

kom tr<

rabu no

Iiz bito g. r piljarke a drugo Ovr

Pa pozn mora gli

Sten 6ov

Au viSih,izr

to ne ,st Jer onda ne dopar

Izh

ne mora a tobib kazati o1 priedlog njemu ka u saboru Dakl vojska 6u razjareno vojnike, r o svojih 1 svojemu 1

U sv pa iztjera minister r mu posli n

466

,'e svoje protiv: \rilelm mogao r i nisu !<rF6ani. :enja i na 6ine, ' Yilelm Yrstom m ho6e.Upravo rli ne kao da bi samo na jeziku.

Generali i politiha Kaclno se zirnus o tom trodku razpravljalo, stavljen je r priedlog o povjerenju u vladu; proti pouzdanju glasova i nekoji general, koji je glavnim nadlornikom artilerije, i zastupnikom naroda. Poradi toga stavio ga je minister vojnidtva u razpoloZivost, pa minister, i vlada, i nji. hovi vjerni kazu, da je to zato uEinjeno jer se general pokazao protivnikom tro5ku o kojemu je govor, ter da ne bi htio osigurati pravu uporabu novca, koji 6e zapasti artileriji. I iz toga uEina vidi se 6ud i sposobnost ciele vlade, vladara, i osobito g. Crispija, koji je tu sablazan, kaiu, i nadahnuo i zahtievao. .ler i piljarke talijanske znad.oda je drugo general u svojoj vojnidkoj sluzbi, a drugo u zastupstvu naroda, u saboru. Ovdje on mora slu5ati razloge koji su za priedlog i proti priedlogu, pa poznavaju6 i stvar? i nadin kojime se bude provadjati, i poslledice, mora glasovati proti zloj, Skodljivoj stvari. Dmgadije on ne bi bio poSten dovjek ni dostojan zastupnik naroda. A u vojniikoj sluzbi on mora sliepo pokoravati se rral.gorn svojih viBih, izvr5ivati zakon obstojeci, prem mu ovaj moZda nije po 6udi. Ako to ne stoji, u vojski ne moZe se ni govoriti o redu, o stegi, o poslu5nosti. Jer onda svaki vojnik moze raditi ili n8 raditi sto se njemu dopada ili ne dopada, 'a ne ono Sto mu njegova oblast zapovieda. I zbilja, ni u talijanskom vojnidkom zakoniku ne stoji, da vojnik ne mora, ili cla nije sposoban izvr5ivati van one zakone, koji mu gode, a to bi bezuvjetno moralo biti u onom zakoniku, ako se kani ikomu prikazati opravclanim onaj postupak proti reEenu generalu. Ako onaj priedlog postane zakonom, njega 6e se drzati general glasovavdi proti njemu kako i onaj koji je glasovao ili bi bio glasovao za nj kad bi bio u saboru. Dakle nije 6udo da se onom bezumnom lcrivicom ve6,iz na.Eelasva vojska 6uti tezko uvriedjenom, i cla je cielo bolje javno mnienje teZko razjareno. svatko tazuman i poSten mora se pitati: Eemu pustati u sabor vojnike, u ob6e javne sluZbenike, ako im nije slobodno o svojih poslih, o svojih poglavarih, dakle o osebah i o stvarih koje najbolje znadu, po svojemu podpunu i sigurnu znanju ishreno govorit i glasovati? U svojoj osobitoj muclrosti vlada je i tu, Eto no rie6, tjerala z6ba, pa iztjerala vuka. Nekoji ne dokuduju, kako je kralj umberto, kako ri minister vojniEtva mogao tu strahotu uiiniti. osobito ovaj kacl zna, da mu posli nisu u reclu, i cla to zna sva vojska i premnogo ost,alogob6instva.

sliki, pa nakon rti suda, 5to ga va. lli rekosmo, itova,kod cesta, nadkriliti. nju, u sluZbi, u rora biti vojnik, iepe sposobnosti ,jniEtva on nije. arosti, i time je dku. Jer svatho, ke zasluge.C:dje pronlaknuti stalarijega,tu treba ) na starost. -" ie uzdrmano. tajue priEuvnike r se oni ne d.rile rrodu mllo stalo nainji stajni voji5e uiinili, ria je ter republikanci ne rirZe,

467

Namiseinjihovo,kakoiostalihrninistraivjernikapostupanje posve razumljivim' Jer 5to i u tomu ruglu 6ini posve nar3vskom stvarju' zna ni5ta dobra ni pametna ne se umberta 1id", o njemu se joS do sada Kaligula bija5e sin velikoga Germanika' .1" 'i*'ki po narod, a znamo rimskiKomodsinvelikogaMa"ka-Ao'"la'DaklesliEnanesrecadopala djeca ne uvrgavaju je i uspomeni velikoga v"iLtora-E.oanuela. eesto se joj rieiju i Zivljenjem bili uEitelji u svoje plemenite ,oii,"15", pa makar rritko ne u6ini ni naihrdjavijega Germanik i Marko-Aurel: iz vrane sokola, iz slavosrba ni najzadnjega dovjeka' nego njegova uhuprta Vladar ne moZe i ne mora znati sve' ni vi5e strukami' a on bi se vlada ili pojedini ljucli koji se bave pojedinimi je dosta da ima zdrav morao sve struke poclpuno nauEiti; nego njemu mole razluiiti dobro od razum? po5teno srdce, i qseban ponos? za da dopu5titi da drugi bilo zla, odabrati .ono dto je koristno narodu' i ne druga zla Eine' koji u njegovo i*e i na njegov radun krivice i razliEnih, rieclko iskrenih savjetnika' a On bo ima i rnora ilati glavna odgovornost' .- Na itako na njega i na nje'govo pokoljenje pada vladara, ter ve6 mnogo svu nesre6u ni Talijanska danas ne ima takova ne svaki dan to gore' Dakle godina vlade se mienjaju, i uviek su iste, ako za dobro ob6enito' i to *irrirt"i i njihovi '"t1" sa-o za s6', ne mare6 je bez razbora nekojemu Nekoji zamjeravaju onomu generalu da u cjelokupnoj upravi novinaru Eto o6ito oik.io, Sto nasjekao rnane zaslugu' Jer minister voj' vojske, a mi to njemu upisujemokao osobitu one mane jo5 boljb nego oi;t"", kralj i ostala vlada moraju znati sve je duZnost da javno mnienje general, pa katl ih ne ukidaju, generalu upozori.
i

nr za ata

bez 1

mrzil noi, bar r

clju s nepri naro(

i nikr

l mnon time jednc

h) u MEDJUNARODNOJ
Preporulta za narod

OBITELJI

l nitelj ravlj: iste 1 zati,

osobito mora Narod, koji stupa kao 6lan u medjunaroclnu obitelj' svoju East' ter irna paziti na svaku svoju rieE, na svaki svoj korak' na zakonoS6u drugim svom pomnjom nastojati, da se svojim podtenjem i preporuEi. Vaniska Politiha Tko se ne moZe Izvanjska politika posve stoji ocl unutarnje politike' tko u ku6i nenra u ku6i ni maknuti, taj se ne moze nivani uskakivati;

l napr€ prest

l svaki

tttoze ostale

468

ostupanje m. Jer 5to i pametna ermanika, ia dopala uvrgavaju ili uEitelji rdjavijega a ukupna on bi se lma zdrav dobro od drugi bilo jetnika, a lst. - Na e6 mnogo ore.Dakle 6enito. nekojemu roj upravi ister vojrolje nego o mnienje

ni za najisti se, taj se ni vani ne moZe gostiti, osim ako m' tko daruje, a ta je krjepost riedka medju narodi. Probitak bez svakoga ugovora ivr56e veZe nego najsvedaniji ugovor bez probitka. To je kod svih vlada. Bez dvojbe, mogu6e je da narod ima razlog ne ljubit, rnoZda upravo mrzit drugi na'rod. Nu kada se radi o slobodi, o najve6oj svctinji drZavnoj, tu bi morala prestatirona mrznja, i njezino mjesto imala bi zauzeti bar nijednostranost.
>F

Mi vjerujemo, da bi narodi morali biti bra6a, a ne neprijatelji meclju se. Nu clok nije bratinstvai samo bi ludjak htio trpiti za svojega neprijatelja, i ako je to r.r;pu5teno pojedincem, to je uviek grieh po narod.
)<

Do sada clrZade Hrvati pravna nadela: >Na, pa daju, uviek davahu se i nikad ne dobivahu. Mi okriiuusmo ovo na6elo i rekosmo: >Daj, pa na<. x Neprijatelj mojega neprijatelja moj je prijatelj, pa stajao onaj sa mnom u odnoSaju bilo kakovu; on oslabljuje mojega neprijatelja, i ve6 time nekako mi pomaZe, mskar je i meni neprijatelj: bolje je imati jednoga jaka i jednoga slaba neprijatelja, nego oba jaka. Narod moZe do6i u stanje, u kojemu ne moZe svojemu dobro6initelju zahvalnost izkazatii ali narod nikada ne smi dobrodinstva zaboravljati, ter jao onomu? koji ho6e da sE nezahvalno56u odlikuje. Tu su iste posljedice po narode, po dinastije, posljedice, koje se mogu zatezati, ali ne mogu izostati. + RazloZna je medjunarodna, i .l"u osim za vrieme onih roditelja naprama djeci, ljubav samo uzajemna: ako Zeli5 ljubljen biti, ljubi, pa prestani dok vidiS da ti se ljubavlju ne odgovara. Narod 6e hrvatski Stovati slobodu svakoga narocla onako, kakc svaki narod bude Stovao njegovu slobodu. samo sloboda, jeclnakost i bratinstvo, samo sveta zajednica riaroda rnoZe od propasti, i 5to je gore, od suZanjStr'aobraniti Magjare i we ostale narode',

bito mora t, ter irna 3u drugim

ie ne moze ku6i nema

469

Koga se treba d'rEati Bog nas oslobocli drZati se u svemu jednoga, pa uarocla. x 'makar kojega

to se, oko zajedni sloZna,jaka snaga

s toga sudim, d,a se mali narodi najmanje mogu nauEiti od velikih naroda kao takovih, paEe ja ne znam za ve6n ni za sigurniju propast maleha naroda, negoli bi bila ona, koju bi si on sam stvorio time, aho bi htio nasljedovati velike narode' Lahko je biti velikim o"rodorl, lahko upravljati gotov imetak, a teZko je postati velikim'naroclom, teZko je do6i do imetka. Nego stoji naEelo: cla se svaki narod ima Stogod za uEiti od svakog drugog naroda, a najsigurnije je uEiti se od onoga, koji je iinom pokazag, tla zna ono, 5to ti ho6e5 da se nauEiS. Ne gutati,aiie neg se moEe probaoiti U vrieme onako kratko, proti onolikim'i onakovim ni:prijateljem, nijeclan narod ne uEini Eudesa koja udini narod turski. Kakovih 250 godina tu ne bijaEe nego samo napredovanje. Sto moradijase odtuda naravski sliediti? $to biva jedincu, koji si svaiim Zeludac pretrpa, to isto biva i drZavi, naroclu koji zauzme narodA i zemalja vi$e negoli ih moZe svojim duhom, svojim sustavom vladati; narodu koji proguta viSe negoli moZe svojom clrZavnom snagom probaviti. Tu nije drugo nego ili povratiti lto je suvi6no, ili propasti. Ta se je istina pokazala ve6 kod Macedonaca po smrti Aleksandra Velikoga, kod Rimljana po smrti Ce' zara, i bucle se pokazati, moZda na prvi udarac, u Rusiji' Br atsta o med iu nar od.irna Svi su narodi bra6a i imaju se pobratiti. Krvnici narodA zavadiSe narode,. Neprijateljstvom narodi koriste se samo krvnici njihovi. Mu' Zevi napredka neka uEe narode na dobro, pa 6e narodi slieiliti nauk i stazu k dobru mnogo lakse, negoli dosada sliede narrk i stazu na zlo. Diplomaciia Ali prava je diplomacija u svoje vrieme jaEa oil oruZja, paie ona stvara oruZje. Takova ie diplomacija koja zna svoju korist i Stettr spojiti s koriS6u i Stetom clrugih drZavah, pak to i tlokazati ovim drZavam' Na

t*'*

:
I

Nekada je di ljudi; ali skrhao ilr u ob6enju, tako da zanatu. Oni obavl koje ne vriede ni5

Nijedan naro drZava. Svaki naro za da i ovi njemu

Do onoga be one ne moradijahr gibelji. Jer liad bi stati uz ovoga ili mogahu postati nj male, slabe drLave jednice, to 6e rer hvalito nu ne moi drZava, nego i jed

bi se dva i najbol jemEiti, da njih sr ne ima Euda: u tak duhovnom, nad ur U medjunarodnu i on moZe svaki svo mora biti vlastiti r

Kad su mnog gi narodi nadaju, t ne najdu? A staln bodu, dok oni i sa po stekliBkumo6i r po slavosrbsku, ne

470

)lega

to se, oko zajedniEke koristi ili stete, gratle zajeclnice, ter time nastaje sloina, jaka snaga.
>k

tikih )past ro bi
lI edjunar odna ouisnost
tk, a stoji :ocla, ono,

Nijedan narocl ne rnoze biti posve neodvisan ocl ostalih narocla i drzava. s'aki narorl mora u nekojih stvarih popustati clrugim narotrom. za ,Ja i oti njemu popuitaju u clrugih stvarih.

ijem, 250 tuda
l, to

li ib
viSe ;o ili kocl i Ce-

rdiSe Muuki

Sauezi za slobodu.

ona rojiti L .N a

,!-

471

Mi bo Zelirno da imaju 5to viSe i ]\{agjari, i Rusi, i Kinezi, i'svi ostali narodi; ali mi Zelimo takojer, da Hrvati budu meclju onimi, koji najviSe imaju. O tomu i radimo. iIIi bo smo osvjedodepi, da niti 6e jedinac sebi sagraditi ku6u ru5e6 ku6e drugih, ni narod ste6i slobodu svoju ubijaju6 slobodu drugih naroda. Nego se i ku6a gradi i sloboda dobiva rade6 o svojoj ku6i i slobodi.
x

Da budu Ta kar kojega vlada Ein obsudili, kak Jer Sto je dr pomozi im - al pomo6 zapitaju. maju6 nasilnik.

Mi marimo za sre|u i nesre6u Austrije samo na koliko ona sluZi Hrvatskoj. S toga mi bi volili, da stoji Austrija uz srerinu Hrvatsku' nego da Austrija propadne bez da se Hrvatska pomogni:'. * Mi sudimo, da sre6a i nesre6a svakoga naroda na iztoku Europe stoje bezuvjetno od sre6e i nesre6e susjednih mu naroda' * U stvarih slobocle mi vjerujemo u zajedniEtvo narodA, teko, da njih nijedan ne mode biti sigurno slobodan, alio nije slobodap i slsjetl njegov. Osaajania i nasilia je silom'osvojiti, podloiiti si budi jednu du5u, a karno ilrzavu, to grieh, zloEin, od kojega ne moZe biti ve6ega. Takov Ein ne moZe se opravdati niEim i nikada za natorl, ho, sakrivio on drugomu narodu makar kako, ima dosta drugih ped6psa, i rikada ne treba da se-on zasuZnji, da se kao oseba zatare' Ako se ne Stuje dostojanstvo Eovjeka, naro'la, drZave, rr svakom 6ovjeku, u svakom narodu, u svakoj drZavi, tarla ne ima nikakovrr dodostojanstva, nikakove svetinje, tada ljude i narode u mecljusobnih odnolajih drZi samo Zivinska lukavost" tada je dobro i pgSteno sve.,lto tko moze. Ako ovo bir,zzakonje podpisuju zli vladari, zle vlade, nijedan muZ plemenit, nijedan narod ne moie nego odsuditi, prokleti ono na6elo. Nadelo narodnosti, sveto jer izvire iz volje narotia lioji je sveto dopuS6a da se uda jednoga narod.a, ako ona ho6e, mogu u jeclno medjunarodno tielo zdruZiti. Nu ni tu ne smi biti sile proii volji naroda ili puEanstva osebna. Rim i rimski papa bijahu kroz vjekove osehnom drZavorn' u doma6e poslove nijedne drzave nitko n3 ima pravo da se nepozvan upli6e. Ne priznaje li se to nadelo, onda slabijemu prol-i jaiemu ne ima sigurnosti, ne ima obstanka: kako Talijani po,ltoZi(e si Pija lX. 'l'alijane. i njegovu drzavu, tako sutra moze svatko ja6i poclloziti si

Dok stoji p: Dok narod, na br za svoju muku i

Mi nismo za upu5ta u ratel nr njegovi susjedi pr nB 6e odre6i se s po kojem se sus odito i navla5 sm i savezniki. Ne u

Razumieva sr kakoo samo ne s samostalnostoteti ne povrati. Vi ste izdaje ne bijaSe r Ona bo je,.do vas

Upitajte teiak im se rata. Oni 6e treba za dati ga r koju ljube, imatka Ima takojer 6 pladu i mole. Ali brate, i ve6 unapri i po svoj prilici on

472

il, I .svl

ni, koji niti 6e ilobodu slobocla

Da budu Talijani za mjesto pija IX. dali Rimljaoom ,irugoga2 Erakar kojega vladara, da im budu daji makar kakorne sl,rbocle, mi 'i taj din obsudili, kako obsudjujemo onaj. Jer Eto je drugim koristno ili potrebito, to znadu clrugi, ne ti, i zato pomozi im ako moZe5 i ho6e5 _ ontla i onako, f."i" i kako oni porn-o6zapitaju. Ne 6e5 tako, ti si davaju6 nasilnik. kako je drugi otimaju6 nasilnik. Prauo jaiega Dok stoji pravo jadega, nitko nije siguran ni za ko5urju svoju. Dok narod, na broju velik, ho6e da iive, iz otim"rrl", .rn*Lo je u brigi za svoju muku i za Zivot svoj. Rat

ra sluZi u?nego

Europe

da njih njegov.

r? to Je ho, saa, i riivakom rv;r dorsobnih r.re., 5to nijedan naielo. e sYet, medjuoda ili
J

Mi nismo za to, da se narod lahkoumno iri samo za trojnu slavr-l upu.ta u rate; nu narod, bio za mir kako mu drago, kala vidi, da se njegovi susjedi proti njemu oja6uju i cla mu o glavi rade, mora, ako ne 6e odre6i se svojega narod.a olstanka, ili ojaEivati se po razmjerj' po kojem se susjedi ojaiuju, ili protiviti se njihovu ojaEivanju koje oiito i navla. smjera na njegovu Stetu, ili, ,r"pokorr, traZltl prijatelji i saveznikd. Ne u6ini li to koje, takov narod hotice hrli u propast. Razumieva se samo od sebe do* ,""od, koji je oruZje?n ili makar kako, samo ne svojom voljom, izgubio svoju sarnostalnost, mora tu samostalnost oteti bajunetami rumtarcrami, i ako mu ju otimaE s crobra ne povrati. vi ste sravosrbi izclali sarnostalnosrhr.ratsr.u, koju c{o vade izdaje ne bija.e treba branit ni povra6ati bajunetami ni rurnbardami. -' Ona bo je, do vas, pravno stajala i", ,rr"kog" i"ig.ro*.--Upitajt e teZaka, gra,janina, a"jorr.", vlastelina, duhovnika, ho6e li . im se rata. Oni 6e vam svi odgovoriti, da ho6e mir _ duhovnik, jer ga treba za dati ga drugim; vlastelin, trgovac, seljanin, jer imaju djece lcoju ljube, imatka za duvati ili za crobiti, stvari, robe, prirada za prodati. koje ne 6,e rata, one ve6 unapried rici, Iioji se igraju Zivotom svoje plieniti, ti 6e ljudi nagoniti na r.at. Zda na svu Europu.
J-

se nejaEemu ija iX.
le.

i

1tr73

narod dobiva svoju slobodu' a Samo je onaj rat napla6en' kojim rat 5to mu clrago' on samo gubi' tlruga6ije vazda, narod clobio kroz kvaruje. !'{ijednostran'ost miruje nallrama tlrZavam' koje Neutralna tlrZava zove se ona' koja su medju se u ratu' nije mogrrie podpuno obdrZavati' OEito je, da tu neutralnost skoro i odnoiajih ovu ili onu drZavu' PreteZko bo je, da u razliEnih okolnostih ili ne' uvriediE' ili da se njoj kojoj rnakar i nehotice, o" Oo-oroeE ili narnaknuo' a njezinoj protivnici obim ne u6ini, cla si tloj oJt'g"oo' se hvata neutralnosti' Drilave A uviek je Skodljivo po clrZavu' koja je ob6enje fazgranano i olakdano, kao bo su osobito u naBe cloba, gclje : PriteEe u Pomo6 ovomu ni onomu' tom naplate ga kako je zasluZio' 5t<r ioji ne bijahu u pogibelji' a nikoga je ne' r prijatelja' Napokon' svatko ji ne PomaZe' NekadasamoonedrZavemogahukakotako,nusvakakonaStetu koje bijahu znatno claleko od razbarem ugleda .""i";;; biti neutralne' jt boja i vojuju6ih drZavah, ili tako nimi, ili u takovu stanju, tla na njil I tada, kroz sPletlce, kraz razvija znadijaEe neutralne clrZave neposr ostaviSe neutralca' clrugda rrepri' Dmgda bo bivSi prijatelji i saveznici jatetji se sloZiSe,ter ga satr5e' zna vrieme uhvatit'i i saveznika Protivno, i maleEna tlriava' ako u druZtvu s ovom ili s onom probrati, mnogo si Pokoristi ako uclari vojuju6om drZavom.
niieclponaianje''Ier-vlast Nijeclnostranost je uviek najpogibeljnije vojuju'a p'ijutell a" a zamietava se obim nostrana ne clobiva "ittor" Stetu' na njezinu 6im strankam, ter se oYe mogu pomiriti
>i<

trIi sudimo iesto i moraju

ne tlolaze u ja. nastane sluEaj, Paie mi dr 5tenje zahtieva s ie'sa mu drag Vlade i vlr nici naroda i u nicih budu mui A kada se clrugi narod zar povjerenje, koj uztreba pedeps Razumieva rnena ne dozna ne zanada,rlakle Ako se to rnogli izvrSivati bi svaki novi r s druge strane svojega vlaclar probitkom. To :

mala' u sluEajrr rala NaEa je stara pj6'sma' c1a se drlava' osobito jet ilrugaiiije zamjerava medju susjedi, rnora svezati s ovim ili s onirn' se obim, i tegnuli bi ju medju se razdieliti'

Kraljevina tlri,ava. Po izur Ijom za kr,alja Ungariji nije zr Onajein za sr.oje kralje je to kraljevina Ona se nije pune samostojn sa s'r'ojimi kral ona ju je sr-oje prilog iJlo.

474

[rfl

ub;,

I,I ed jun ar o d ni u go uor i

roje 'ati. tvu, ili

ave hao mu, rto )ga ne'

etu :azlathu. :ca, rii. rri-

ika
0tn

Hroatsha prerrltt Austri.ji i IJgtu,shoj nidija pokrajina, nego samosvoina vske,obitelji, ona je slobodno_ no_ Ungarije u ono vrieme, kada se u arsko. rsku krv obitelji Habsburga izabrala za s'oje l<ralje neodvis'o bucri ocl koga, i rresetak godina prije negori je to kraljevina Ungarija uEinila. o'a se 'ije tom nijerl'orn prigodom, 'i ,rugtla, otlrehla s'oje poJpune sanostoj'osti, nego ju je u svih strukah crr-Eavna zi.r,otaizvr5iva]a sa s'ojimi *ralji, pa zele6 j' udvrstiri u zajc.nici s narocli u'garije, otra j' je sr-ojeslobodner-olje izvrii'ala s * j i m i " ' i i ' i o r i k o j o _ ij e , t o u prilog iilo.
'I/:>

efl. tIl -

I

lla

Kako je onaj oclnoiaj samo njezinom voljom nastao' onako je mo' gao i prestati. Nu on je prestao ratom 1848. A[o ove dvie kraljevine sude, da njihova skupna korist zahtieva stanovit savez meclju njimi, one ga mogu sklopiti medju se, kako i njih svalia sa clrugom svakom drZavom.
t;

Aho se Njegovo Veliianstvo kralj na5 ne 6uti drzanim, povr,atiti ali podieliti ustav ostalim narodorn Austrije, mi ne moZemo nego Zaliti nad zavremenom nesre6om onih naroda i nad udesom oEinskoga njihova priestolja; nu mi izpoviedamo, da kraljevinu Hrvatsku nikakov zakon u onaj skup ne zove: cla oYa kraljevina, osim sa svojim zakonitim kraljem, s austrij,anskimi kako i bito s kojimi drugimi narodi hude samo oncla drZana o dobru drlavnom svoga naroda vie6ati, kada se ona na to ugovori obvei,e, a do toga da slobodno sklopljenimi medjunarodnimi poslove smatra za nasilje sliepe samo' ona svako uticanje u njezine volje, za bezzakonje, proti homu pred Bogom i iovjeEanstvom naj' sveEanije prosvjedujemo; mi izpoviedamo, da ne 6emo nikakovu pri' liku propustiti, za na kraj stati sliEnirn samosiljem i za prava naje kraljevine u cielosti saEuvati, ali kad ih sila pogazi, za povratiti ih svimi onimi srldstvi, koja nam Bog i narod pruZe; mi izpoviedarno, da svetost ugovora samo dotle stoji, doh ga obje ugovarajuie stranke sveto obdrZavaju, a dok ga jedna ih pogazi, druga je, ako ne 6e biti Zrtvom vjerolomlja, drzana, ugovor i od svoje strane proglasiti za razvrien, pogotovu kail joj vlastita korist obstanak ngovora ne preporuiuje; mi izpoviedamo, da je proti nezakonitoj sili nzboj sredstvo posveieno precl licem Boga i u duievnosti narodA'
>ii

da narod hrlr dobru rade. Narod h: Austriju budi nego drugi itk nego svi osta Dok Aus po Austriji bi Sadaje r vjestniEkomu

Mi ne zn uzimlju i izvr nesre6i Austr Austrija uprol svakomu odm

Dakle u Rusija, i Prajs raztrgana naro Medjutim koliko je mog stojmo, da se

je u spisu >Hervatska,, u Elanku oFecleracija Austrije< pokazana osobita narava Austrije kao drZave. Onoj razpravi ne imamo 1i5ta doclati ni uzeti. AIi moramo poftazati dala6nje stanje Austrije napralna najnovijirn dogodjaj6m Europe. Bilo s Austrijom kako rnu drago, mi Hrvati imamo raditi za' .-t{r' vatsku, i za Austriju i druge samo na koliko to ide u korist Hrvatske' ProSla su vremena, i cla se ve6 nikada ne povratila vremena' kadno Hrvati slavijahu junake Austrije, Magjara, Mletaka, junake rodjene u Hrvatskoj, nu radivie samo za tucljince. Nastalo je vrieme, koje i ostalo,

475

LO-

VI

ih

iti iti
1'a 0n :ano to da
IO-

ajriLie ih da )to )m
)flt

tla narod hr'atski siavi samo one, koji su njemu sluZili, tei o njeg.vrr dobru rade. I{arod hrvatski bijade 'elik, slavan i sredan prije 'egr,,r se i za Austriju budi po imenu znalo. Narod hrvatski branijade Austriju ve6ma nego drugi itko ikoga, i zato jer. Austrija unesre6ila narocl hrvatski ve6mrr nego svi ostali neprijatelji njegovi. Dok Austrija, kroz narod hrvatski, bija5e sre6na, narocl hrvatski po Austriji bija5e u to dublju nesredu turkan i izclavan. Sada je nesre6a uhvatila Austriju, ter je clo5ao dan naplate i povjestnidkomu neprijatelju narocla hrvatskoga. Mi ne zlnarnol Eto je osveta; tni taj gnjusni pojam, kaho ga drugi uzimlju i izvrSivaju, proklinjemo i odsudjujemo: mi se ne veserirno nesre6i Austrije, kako ni bilo koga drugoga. Nu mi Zalimo. ito je Austrija upropastila narocl hr'atski, mi se clrzimo nadela, koje uii. tla svakomu odmjerimo onom mjerom, kojom on nami mjifri. Dakle u nami ima prijatelja i Austrija, i Turska, i Franceak:r. i Rusij,a, i Prajska, i Ciganin, i bio tko mu clrago, ako skupi i sloZi uda t aztr gana naroda hrvatskoga. Medjutim gledajmo, cla nesredu Austrije na nas ne navudemo, nego koliko je mogu6e, da se njome pokoristimo. Ako to nije mogu6e, na_ stojmo, cla se sami jo5 ve6ma, moZcla konadno, ne upropastimo.

mi ed

Je 5ta

tm {rKe. Iro rU

rlo,tni

al

I

3. DRUZTYO
A) POJEDINAC I SKUPNOST

Nami je na6ela, napra da li se ta, _u vukovom kod I ovo su naprama kriv koji zlo bran krivaju, ne bi

biti' kada se u obiinih stvarih Razumnu Eovjeku mora uviek Zao closta On mora Zaliti i da sam nije bio Zivotau drugom iovjeku prevari' Eovjeka Vjera' pouzdanje pamet,an, i da ima fjucli kojim nije vjerovati' iz one pogrje5ke ne moraju d'uiiou' Ali u 6ovjeka, glavni i" t"*ai moZe i dohrirn plodom posljedice nastati' paEe pogrje5ka svaki put zle je pa' pak u buclu6e bolje pazi: bolje roditi, ako se prevareni opameti ostati' met i drago kupiti, nego bez nje ao Zivota nego do dastna rnJesta Samo slabi, obi6ni ljudi viSe a'U" s kojega usre6uju narode'

Sumnia
Dugaika na poletku, i ako je liratka' Sumnja je dobra, ali to samo traii i najcle' istinu Ako Eovjeka ne potal<ne cla sumnja ubija duh' sumnja je najZe66i duhovni otrov' N aglost taj Llzo i izgori i tko se brzo naudi' Sto god naglo plane, to brzo vrenrellorn djela i one zgrade' koii: su zaboravi, a vrieme Stuje samo ona i trudom sagradjene' Riei Eouieka liei ui koZa ni meso' Ako mu tlakle Zna se, da od iovjekal ne valja u naravi. ne valja, on je najzadnji stvor

Svatko p se one steZu ljudi naravsk niji, drugi gh Ali, po : djenih, da zd nego protivnr n6sre6nike, k sebi izjednaE Gdje ovr okrenuti, pa Skodi ob6eni u prigodi sv zna ni5ta tra. Ovo je Renan mogao li on kroz vi priznaje vi5e imatka. Prva mo Senstvo, najvr zahtieva povJ snagu, pa po Ona zna Aurela; ona i nidtv,a. Dakle van pametno

4lo

,40

Tolstojizam Nami je najstraSniji nauk o neoclporu proti zlu, trpno clrianje, iz nadela, naprama zlu. To je nauk i s. L. Tolstoja. NIi bi ratro znali, da Ii se ta, u ostalom odlilna gLava, ne odapire i ne da tdapirati a. pr. vukovom kod stada, zareznikom u ku6i, gnjusnu skotu u odjeiri, t. d. i I ovo su vrste zla; ali Sto su naprama tlaEenju, naprama samovolji, naprama krivicam, i t. d.? I(ad bi koristilo, trebalo bi zestiti se na ljude, koji zlo brane i time raz5iruju ga, vi5e nego na one, koji ga istinito od. krivaju, ne bi li se proti njemu liek bar traiio. Aristoltracija i clemokracija
rih rsa t
-l--

aJu
oDi

pa-

Lika jrie,

Svatko priznaje, ako i ne kaZe, >naravshe vi6ine<.,i ne znarno, kako se one steZu na jednu, na onu >porocla<. Svatko priznaje, da su jedni ljudi naravski zdraviji, drugi boleZljiviji, ovi slabiji, oni jaEi, ij razumniji, drugi gluplji, i t. d. Ali, po nademu sudu, one vrline ne davaju pravo u zer'ljah 'redjenih, da zdravi, jaki, razamni tla6e ili izrabljuju bolesrne, slabe, glupe. nego protivno? one im nalaZu drzanstva, pa6e duZnosti, da zaosrale, nEsre6nike, holiko je mogu6e, brane i nastoje podig'uti, ako se dade, sebi izjednaEiti. Gdje ovako ne biva, tu se s vremenom bezuvjetno mo.a l.;ocka okrenuti, pa tko bija5e gore? eto ga clolje. Svaka taliova pro*r.iena samo Skodi ob6enitosti, ukupnosti druZtva, jer biesna prostota? a taliova je u prigodi svaka, moZe i zna sarno ru5iti bez razhora, a ne moze i ne zna niSta trajna sagraditi. Ovo je glas ciele poviesti, ovo stoji u naravi stvar.ir ov() $e g. Renan mogao nauEiti bar iz nedavne proslosti svoje domovine. Misli li on kroz r.iSinu poroda koju aristokruciju? T'ri su i F)oznayre. svatk' priznaje vi5e ili manjer svaku: aristokraciju krvi, i orru znanja, i o'* imatka. Prva moze i ostale dvie u sebi sjediniti; grlje to utini. ona je savrSenstvo,najveta blagodat za druztvo; ali ona se lahko izrodi i pokvari. zahtieva povlastice, ne mari za znanje, izgubi otaibeni6tr-o i mcr:alnu snagu, pa postaje sebi i clruZtvu prokletstvom. Ona znanja, ne da se ba5tiniti: I(omod bijaSe sin jednoga }{arhaAurela; ona imatka, najgora je, jer je uviek sebiEna i Eesto bez otaibeniEtrra.Dakle svalia je uz uvjet dobra, a drugcla zla. ter ne t,staje rlruea van pametno probirati iz svake, dto je najbolje.

ZDL tl.)IIt

r ' 1 c!

479

Prazne su rieEi aristokracija i demokracija, jer jedna i clruga, tloh

svimi mar5ali Napoleona I. sam Marmont bija5e stari plemi6, i.taj se je prvi iznevjerio. - tiok je Pariz imao pravo gradjanstvo, njegovi >pri' Eetci< bijahu spasom Francezke i Europe, g ka4 -se puEanstvo pokva' rilo, njegovi >priEetci< i sve ostalo moraju biti Skodljivi' Potrebe i bogatstuo Razbojnika, ubojicu, tata i njihove zlo6e ne trpi nitko. Ali o dobru moZe biti i zbilja biva razliina mnienja. Mi, n. pr. smatrarno lukavice, kada je toplo, za suviEan troEak, dakld za zlo; mnogi smatraju ih za dobro. Mi smatramo duhan u lulu i u nos za dobro; mnogi to smatraju suviSnim tro5kom, i s toga zlom. Tko ima pravo? Svi, i oni r mi. Spartanac, opaziv persijanski sag, upita Persijanca: Boga ti, na kakovu drvetu raste to li56e? Da bi nam tko na odabir dao, ho6emo li biti onaj Spartanac ili onaj Persijanac, mi bi voljeli biti Spartanac. Isto tako mi bi voljeli biti Rimljaninom za Cipcinatova oranja, nego za Lukulovih objetla. Mnogi hi probrao nami protivno. Razlogom toga na5ega probiranja bilo bi ovo naEe mnienje' eovjek dotle nijb siromasano dok se i sam ne smatra siroma5nim? a to jeo doi< ne ima viSe redovitih potreba negoli imetka zg podmiriti te: potrebe' Ne treb,aSli viSe nego imaS? Bogat si, pa makar malo imao. TrebaS Ii vi5e neg imaS? Siromah si, pa makar na'milione prihoda imao' S jednom jistvinom moZe$ biti sit i sre6an; a i q desetimi jistvinami moZeB biti gladan i nesre6an. IIo6e5 li dakle iovjeka uEiniti ne-.re6na? Po naSemu mnienju ne maris drugo nego dati, navalitio navrnuti mu potreba. Jero one 6e se le6i jedne iz drugih; imati nezaEepljenu potrebu, znamenuje stradati; stradanje je nesre6a; ne'sre6i se svatko ugiblje; i ako nije m9gu6e ukloniti joj se pravim putem? udara se i drugimi, malcar kakovimi puti. odtuds eto zlo6a i s njimi svega zla. Kako se nismo nauEili nositi rukavice po vru6ini, da se tako ne budemo nauEili na duhan, mi bi danas i duhan smatrali ludorijom, kako smatramo one rukavice. Ovako 6e i rukaviEari suditi o sebi, samo Sto 6e njih biti koji r6e se zagovarati iavnom ob6enitom pristojnoS6u. A mi sudimo, da nad

dobro, nad potre Redovito, pristoji ianosti su i riedk, iskreni ter recimr Kako su Zivjeli s duhan? Bolje i s evo mi imamo. P trahu se nesre6ne volih smatrahu se ili onomu uZivan

Kad pojedinc milioni du5a, ciel i radnja suviSnih, radnja za pokriti ljudi priraditi. Ak dosta plemenitijit suviSne potrebe n mi sudimo, da je nikakovo izobilje sve nesre6e? sveg imatka, svi ho6en

U Hrvata je ju razumimo ne sre6u pripisuju us

Svaki javni i proglasiti u novina jao onomu javnom jao klevetniku. Tu

A drZavljanin blagostanje prima, Stetu nanieti. On r ona mora doznati, drugih drZavljana

480

ro tlok rc; ali moZe racije. :eitaumedju iseje i >pripokva-

dobro, nacl potrebito, nad koristno, nad pogodno ne ima pristojnosti. Redovito, pristoji se raditi? a tu nije mjesto rukavicam ni duhanu; sve. ianosti su i riedke i kratke; i nut, rukavice, i duhan trebaju, ali budimo iskreni ter recimo: trebamo najve6ma mi dokonjaci i za dokonjadtvo. Kako su Zivjeli stariji na5i, koji nisu znali za te ljetne rukavice ni za duhan? Bolje i sre6nije nego mi, jer oni nisu imali te potrebe, koje evo mi imamo. Persijanac bez saga, Lukul bez razkodnih objeda smatrahu se nesre6nel Spartanac u svojernu pokudtvu, Cincinat oru6 na svojih volih smatrahu se sre6ne. Tako je I narni, kao Eto smo se priuEili ovomu ili onomu uZivanju i Zivljenju. Kad pojedinci teZko podmi'uju svoje potrebe, kako da ih podmire milioni du5a, cieli narodi? Kaze se, da treba raditi. To varja; ari ima i radnja suviSnih, nepotrebnih, Skodljivih; milionom tlu5a ne dosize sva radnja za pokriti potrehe; jedan Eovjek rnoile vide potro5iti nego milioni ljudi priraditi. Ako li raclnjom i premnogo steEemo, za stalno mi imamo dosta plemenitijih svrha negoli je ona, da zadovoljavamo izmi5ljene i suviSne potrebe na5e civilizacije. Bez dvojbe, dobro jd mnogo imati; nu mi sudimo, da je jo5 bolje malo trebati. Jer raztzdane potrebe ne moZe nikakovo izobilje zado'oljiti. ova' tazazd.anost potreba pravo je vrelo sve nesre6e?svega klanja europejskoga: svi imamo vise potreba nego imatka, svi ho6emo da potrebe izpunimo. Kako? onako kako se dacle. Pamet i srefa

dobru kavice, ih za ratraju ti, na iemo li rtanac. rcgo za eovjek je, dok otrebe. :ebai li S jedmoZeJ na? Po mu porotrebu, ;iblje; i , mahar : nismo rEili na mo one riti koji da nad

U H r v a t a j e p o s l o v i c a : g d j e j e m a n j 6 , p a r n e t i , t u j e . r , i 5 e s r e 6 e .M i ju razumimo ne da su nepametni sre6niji od parnetnih, nego da oni sre6u pripisuju uspjehu, a ovi razumu i r,aclnji. Rad i dobitah Svaki javni din svakoga javnoga sluZlienilia slobodno je svakomu proglasiti u novinah. ,A.koonaj 6in nije u rectru,pa se dokaze da je istinito jao onornu javnomu sluzbeniku. Ne dokaZe li se da je 6in proti zakonu, jao klevetniku. Tu se svatko 6uva, i drZi se zakona. A drZavljanin, koji vidi, da od drZave sigurnost, pravicu, sloboclu, blagostanje prima, za najve6i grieh smatra nju prevaliti ili joj ikakovu Stetu nanieti. On zna, cla s prievarom ne moZe daleko do6i, nego da se ona mora cloznati, pa da 6e si on njome i tr:o5ka,i neprilike, i preziranje elrugih clrZavljana prihaviti.

481

Drugo je k radnje stroja ili radnika braniti 6irne tko bez os Ako se ova do6i na onaj stu Ne bi li Bulga sjenoko6ei na v

Da seljani' niiar koji man dobije, za drila prima, to je izv
i zemljarina Time dielila, bi razliEna. se marljivost olnud;"lu' Ni ubijala, pedepsavalo, milost privredjivapje jo5 ne ima u buigarskom te znanosti

nepravica

zakonotvorstvu. ljubavlju ve6i GlavnajeduZnostdrZavne'vlasti'dqdrZavljanenadahnevoljom' van ako im osigura 6im za radnju. To nije mogu6e postignuti cielo drZavno gospodarstvo dobitak iz njihove radnje. u tom stoji

DrZava pla druZtvo; ona u kod Zeljezne ce kvariti, i t. d.

Bila vlada I Zepa ne pla6a r n neposredno e' i dobitak izravr pod uspjeSnim

Obrtni6tvo drh6e. Za taj ili i uz dobre urec se u njih ne b nego vladati ga dopudtaju6 da r on moZepoiten nije, rukodjelce nika na svoju ru
clade' svoje muke, nego da mu se i nadarje

482

ivojbe' i kao morat d njih benik, epouz;ari se r, koji kar ih rlo, da it.d. dmjeri milost rrskom 'oljom, ra 6im larstvo vrieda onaj i. ane ili m viSe on za iljuje i lgrada, trpiti prelazi d, koji Ld n<lsi ) nepo'a plod Razmjerno oporeziuanje

DrEaana poduzeda Drzava pla6a svako poduze6e draie nego navlastnik iri navlastno druztvo; ona uviek losije gospodari nego pojedinac ili druZtvo; ona i kod zeljezne ceste dobiva priliku dieliti milost i nemilost, i time narod kvariti, i t. d.

RadniEhi proletarijat

nije, rukodjelce. ovo se dalo postignuti ra'omnim omedjadenjem obrtnika na svoju ruku, ovo pravednom, razmjernom dtibrom.
>k

483

seljanin, koji se podao stanovitu zanatu ili obrtu, koji je nerrorikir godina Zivio u gradu, za ne govorit o Eovjeku, koji je u gradu rodjen i odgojen, talcav iovjeJ<,nije za poljocljelstvo, p" _rk"r i htio biti, nego on moZe cielo selo, cie,lu okolicu pokvariti. Dakle treba odnodaje tako urediti, cla ljudi, koji od pluga idu u -i obrte, iz ovih Zivu_i svoje pokoljenje odgoj" origo;;u; da onih ljudi ne bude vi.e negoli mogu po.reio izlariti i svoju djecu obskrbiti; i da jednom odi5li od pluga, k njemu se ve6 ne povrate. Treba takojer gradskomu pu.anstvu radnidkomu osigurati radnj' i priliian dobitak, i duvati ga od popr"ve raclnika iz sera, koji bi natjecanjem dobitak samo umanjivali. einoaniEki proletarijat

1

zemlje uajbrie djetinstva, i ka koristne stvari, iovjek ljubi i b ugled, dast i vla priznanje svojih kakova Zeli da g onimi razliinimi i pomiriti.

Prekomjerni javni sluzbenici takojer su vrero proretariata, i ovaj je mnogi gori od obrtniEkoga. Njihov bo pcirod, redovito, pripra'lja se samo za javne sluzbe,. a riedko se za nje; izu6i kako treba, *" ...r" ostara zvqnja zanernari' Koji dobivaju javne sruZbe, oni ih slabo obna.aju i time Skode narodu; koji su b", ,lozb", oni preEesto neposredno narod kvare' Dakle javnih sruzbenika 6im vrstnijih,.'6im po.tenijih, iim marrjivijih, iim bolje pla6anih, - iim manji broj. Razsipnih Po danaSnjem nadinu midljenja to je sablaZnjivo, jer se drili za naielo: kako tko gospodari i iivi, to je njegova stvar? samo neka ne dira u me' Ali onda se druga.ije ,,rdilo. Razsipnik, razuzdanik kvari svoje] zdravlje i duh, pak ne moze po svojoj duznosti sluziti domovini, niti obavljati koristne poslove. Orrf ako poZivi, i njegova obiteli, ako ju ima, s vremenom moraju se upud6ati u zlo i tim na.inom bez koristi i bez potrebe pasti na vrat drZavi; on svojim primjerom kvari mladost, jer ju na zlo uii i potide * Jer ako je svakornu prosto da se upro'asti, n'romu ne smi prosto biti cla upropasti druge, koji ho6e da po5teno Ziou. Vlastnidtao zemlje sviest o vlasniEtvu zemrje daje dovjeku ponos i clostojanstvo; vrastelin rlrugadije 6o suditi o vrastniku t. ii" negori moZe sucliti o dovjeku, koji uz sve zlo6e ne'ima nepokretna, i ,ri" 'a 'i.ta vez,a.n; vrasni.tva iz

Zemlja je tt vanjem.

Dakle svaki izkrdi, ne izsu5i, drugaiije ne ods bez svake na,kna koji su vriedni i

To bi bila vr bi kvarovao, a sav gojitbu tlo, koje dakle cieloj okolir

Posljedak moi pokvari, uajve6a jt se polivari, ona je samo na nesre6u,z

Danas su selja imaju, ni drugi nt mogu uzdrZati.

484

God. t5?8. U s metnu Matiju Gubc i kraljem proglasi. ( skoj razprostranjena

zemlje naibrZe se radja ljubav dornovi'e i pravice; d.ugova'je od djetinstva, i kasnije clrEi veze ljubavi, prijateljstva, Stovanja; uie6 se koristne stvari, ne rrrari se za metafizike; saznav cla je crrugdje gore, iovjek ljubi i brani ono Jto ima; opaziv da ocr ."*" i"g" stoji dobiti ugled, iast i vlast, dovjek 6e paziti nu s.,oj" lrorake i gieJati cra zasluzi priznanje svojih sugradjana, i cla svojimi djeli 'okaZe se onakova, za lrakova zeli da ga tlfi'.; kroz prosvjetljenje moraju nastati Zenitbe medju onimi.razliinimi vjerami i pasminami; time se moraju pasmine pribriziri r Domlrltr. DuZnost obradjiuanja zemlje zemlja je tu, rla rjutle htani; nje vrastnidtvo izvrJava se obracriivanjem. Dakle sva*i vlastni* onakova tra, ako ga u naznadeno vrieme ne rod obracljivanje, ili ga ne proda ili i 6e ga obcljelavati, rnorao bi to tlo se ono irnalo bezplatno clati onim. To bi bila vrsta izvlas tbe za",rial"rro crobro, tu prvainji vrastnik ne bi kvarovao, a sa.. bi 'arocl, ciera bi zemlja ciobila.pro.,r"tr.r, u koristnu gojitbu tlo, koje d,anaszrak rrvari ili divljoj zvjeradi za'toiiJte sluii, dakle cieloj okolici samo Jkodi na zclravlju i imatku. Zi.uot u zadrugamcr Fosljerlak mojega izrrustva i razmidljanja ovaj je: zadruga, crok se ne , pokvari, naj've6a je blagodat, lahrro i se clrii, i r;i.o ,r"o"J,loj", a kada se pokvari, ona ie najve6e prokletstvo, i nitrio 1,. ." ,roz* uzrrrZati, r.an s a m o n a n e s r e 6 u ,z a p r o p a s t s v i h n j e z i n i h EIarrova. Seljaci Danas su seljani gl,avni stup koji rlrii narode i clrZave,ako oni n e irnaju, ni clrugi nc ruogu imati, ako oni propaciaju, ni cirugi se n e mogu uzclrZati. Matija Gu.bec God' L573' u sjevernoj Hrvatsrroj uroti se puk, pa ,a ielo poi;*ne rrretnu Matiju Gubca, seijaka iz Stubice u zagrebadrrornZagorju, lioga i hraljern proglasi. ova urota bijale na cralelropo ungariji i po stajerslioj razprostranje*a; ari irije rr"glu osol-iti se: Gubac b*rie s'rajen. a

485

puk joS 6vr56e sapet, jer ne samo da mu je oruZje zabranjeno, nego prepovjedjeno mu je i pjevati, - reklo bo se, da je seljak najbolji kada plaEe. Kroz to propadoSe pudke pjesme u sjeVernoj Hrvatskoj. Kada na5 :(pone6to,i ungarski) seljak u poslovici veli, da je smr6u kralia Matiie i pravica propala, tada se razumieva taj selj,q6ki krali Matiia Gubac. O njemu stoji i ona pu6ka pri6ica, u kojoj se veli, da kralj Matija nije umrao? nego da su se nad njime i nad vojskom mu dva briega sastala, te ga pokrila. On sa svojimi ponajprvimi vodjami sjedi kod kamenita stola, na kome su pune EaEevina. Brada mu se oko stola vije, pa kafla ga devet puta omota, tada se budu brda iznad njih opet razstaviti, pa bucle on i vojskal mu k sebi do6i. Odgoi Kod odgojivanja djece glavna je stvaro da im se srdce oplemeni, da se zadoje ljubavlju svojega naroda, svoje domovine, ljubavlju svega Sto jo dobro i plemenito. Kod toga posla mo6i je koje vrieme um i njegovo razvijanje s mirom pustiti. Um bo ka'da se napne?brzo napreduje, a srclce otrovano nije mogu6e podpuno izliediti. * Najve6a nesre6a, u koju moZe narod do6i, jest ona, cla mu tudjinac djecu odgojiva. A dopu5cati, da ti se djeca u tudjinstvu odgojivaju, znamenuje iz svoje djece' sebi neprijatelje odgojivati. Diete odgojeno u tudjini, postaje tudjindetom, i odbija se od svoje domovine, od svojega naroda, od svojih roditelja, od sve doma6e svetinje. Tako odgojen dovjek nije zadovoljan s nikakovim stanjem svoje domovine, i svakom prigodom gleda samo za se. DrLet se za boljega i pametnijega od svih drugih, on ho6e cla njemu dop,adne sve 5to je najboljega u narodu. Skole Bez clvojbe, nitko niil iz Skole donio znanie' To nije ni mog'u6e. skola ima u um i srdca mladi6a usaditi bistre pojme, zdravu klicu znanja i ljubav do znanj,a. Znanie se razvija i savr6uje s vremenom, uz nasto' janje i priliku. >? Mi sudimo, da klasidke gimnazije nisu svakomu nuZdne, a da je svakomu nuZdno znati stvari, koje treba u svojem obrtu, pa zato viSe clrZimo clo politehnidkih gimnaziia, na koliko odgovaraju toj potrebi.

Napo rie5enou imaju se 6 se da mog djeci ima U vi5 a clobrim natjecati, ; , Djaci, u kojih bi se provukr svakil nepr A otv se uspjedn kako i kol volju i ljul Jer gl 6asti, vlast trpe progo Tu izr dohrvati sv tu riedki n

MuZi, J vladi, nego od vlade st zanemarit; neistinom u

Sokrat nik plati gI Plato r egipatska vJ taj nauk slu nim narodo Mirabe driavnu gos

485

o, nego lji kada .ada na5 L Matiie Guboc. tija nije sastala, .amenita pa kapla aviti, pa

Stipendiji Napokon, 5to se tide stipendi1a za cljake, to je pitanje ve6 davno rie5eno u svih drZavah, koje su za Livjeti. U puEkih udionicah sva djeca imaju se podu6iti u svemu? Sto joj treba za svagdanji Eivot, i pripraviti se cla mogu 6itaju6 dobre knjige' napredovat i usavr5ivati se. Siromadnoj djeci ima pripomo6i ob6ina ili drZavna viast. U viSe nauke ne puS6ati slabe djake, pa ma,kar oni bili i bogati, a rlobrim nu siromaSnim djakom dati stipendije, za koje se imaju natjecati, pa koji najbolje uspije i nzdrili se, taj imaj i uzclrti stipendij. , Djaci, s]abi ,u naucih, u njih ne mogu uspiti, a zanemaruju struke, u kojih bi mogli napredovati. Takovi, i za provu6i se kroz 5kole, i kada se provuku za ugrabiti koru kruha, i kada ju ugrabe za uzdrtati ju, rade svaktl nepostenu stvar. A otvorene glave, bez sredstva, niti rnogu nauke svrSiti, ni podati se uspje5no clrugomu zvanju. Odtuda biva, da u javnih sluZbah ne ima, kako i koliko bi trebalo, vrstnih i poBt6rrih muZeva, i da mladost gubi volju i ljubav za nauke i znanosti. Jer gledajui kakove blezge, ka,kovi otrovnjaci clobivaju i imaju 6asti, vlasti i pla6e, a kako najsposobniji, najplemenitiji mladi6i i muZi trpe progonstva?ta gleclaju6,mladost ne moEe nego clati se u praktidnost. Tu iznimke moraju biti preriedhe: njeZna rnladost teZko moZe dohrvati svagdanjim zlim primjerom, ter gdje su u 6asti hrdja i zlo6y tu riedki mogu za vrlinu mariti. Znanost u sluEbi istine MuZi, koji ,se dadu na znanosti, neka nC racle ni za vladu ni proti vladi, nego neka iztraZivaju, razja5njuju i razSiruju istine znanosti. A ocl vlade stoji, da li 6e se ona timi istinarni koristit ili 6e ih popustit, zanernaritq nu ona ne moZe nikako, niEijom pomo6u istinu zatrt ili neistinom uEinit. Sokrat udija5e jeclinost Boga. To bijade proti atenskoj vladi; razum. nik plati glavom. Danas nemalo sav sviet drZi se onoga nauka. Plato uiijaSe neumrlost clu5e. Ima se svjedoEanstvo, da taj nauk egipatska 'r'lada smatra pogibeljnim, dkodljivim, ter ga zabrani. Danas taj nauk sluZi temeljem dinorednosti ili ethike svim, ikoliko prosvietljenirn narodom. Mirabeau, gospodarstvenik, razgovara se s l<raljem Francuzke o tlrZavnu gospodarstvur. Nakon razgovora kralj kaZe uclvoricam, da se je

meni, da rvega 5to njegovo r, a srclce

tud jinac lgojivaju' lgojeno u il svojega em svoje boljega i re 5to je

i mogu6e. .cu znanja uz nasto'

:, a tla je zato viSe rj potrebi.

487

JoB i jedan Napoleon f. smatra ludjaliom razumnika, koji mu g:I::i " -.i"gi i uporabljenju pare. A, danas Sto racle parobrodi, Sto
zer;ezne ce'stel

Dvie ob6enitu, drugqrice trpiti, i p stanje jo5

Zastu o stvarih r moraju im i da svak

Javni, razlidnih v podudavan sluiba boir Smrt za domouinu east i slava rnuiu, koji je n4 polju bilo kojernu za domovinu i za pravo pokazao strukovno znanje i pripravnost na smrt; um'o ovclje ili ondje, ovom ili onom smrdu, u stvari 1" isto, sarno kacr si umrao srdadno izvr5uju6 svetu cluinost.
;l

Tu se svako zagr tu nije mo

il
I

Azas izuzev po troSka, i ra razstavljala

Spomenici zasluinih ljudi Da napomenemo samo jod jedan troiqk francezkih ob6ina. l{a koliko dr'ava ne gradi ili ne pomaze graditi spomen'ie ne za tudjince, nego za Francezh' zasluznirn,svaka ih ob6ina gratli za svoie pr.osravljene i zasluZne sinove. Osirn roditeljsirog odgojenja, ovi spomenici prinadaju k odgojenju, k oplernenjenju, h uzvidenim mislim i raclnjam, vi5e nego svi uEitelji i sve udionice, i sve pla6e,, i sva nadalrja, i sve p".I"p... Ve6 djetetu razl.oEese zasluge muia, koje$a spomenik ono giecla; to djeluje na duh i na 6u6enje cljeteta; odevidan primjer nadarja za dobra cljela, za napod,,za domovinu, za obiinu, r^ rouno"t, i t . d . p r a t i ga ocl mlaciosti, a to ne moZe ostati bez velikog upliva.

DaSto, onaj neskla drZave tako budu.

Sadanji i danas brar djetetu mor: >podudavan

Belgijan Eavanje vjert ovaj austrijar

488

azumrzkoj:
iadno

b) vJERA

r MORAT,

V jera i d,rEaaa Dvie vlasti, svjetovna i duhovna, imale bi slozno raditi o dobru ob6enitu, i ako se obje u jednoj osebi sastanu, ili se jedna mie5a u posle drug'qricil svoje, to ie zlo, to je nered, to stanje moze se samo za vrieme trpiti, i ponedto opravdanim smatrati, na koliko bi bez onoga upli6anja stanje jo5 gore bilo. >k Zastupnici javne vlasti mogu biti razlidnih vjera, njihovi bo nazori o stvarih vjere imaju se stezati nq njihove osebe, a sve vjere clrzavliana moraju im jednake biti tako, cla ih svaku proti svakomu nasilju brane i cla svakoj dadu Jto joj icle. Javni, obceniti probitci zahtievaju udionice. Gdje je u z6rnrji razlid'ih vjer,q, kako u Bosni i u Hercegovini, tu je najbolje povjeriti podudavanje nauha vjere duhovnikom u zgradah, u kojih se obclrzava sluZba boEja, a u Skolah predavati nauke, u lioje vjera ne upliva. Tu se mogu sastajati i u6iti djaci bilo koje vjere, tu je izkljudeno svako zagrizanje. Ako li se u takovih ikorah predavaju i nauci vjera,, tu nije mogu6e ukloniti hrpu neprilika i razjarivanja. A za sljeclitelje svake vjere graditi i uzdriavati posebnu uiionicu, izttzev po jednu uEionicu za, duhovnike, pitalo bi preve,6 nepotrebna trodka, i razliEna podu6avanja u istih preclmetih samo bi puir to ve6ma razstavljala i clrZala u neskladu. Dadto, ima drZavnih vlasti, koje uprav o traZe, u'adjaju i drie onaj nesklacl u puEanstvu, i time misle svoj obstanak osigurati. AIi drlave takovih ljudi ili su ve6 pokopane, ili su na putu da pokopane budu. V jeru i rnoral

sdje
ranost

tmu i, 5to

re, ili rogiaZnju? jrr :rpa inja u iojega :prija-

aiza dje ili 'dadno

a. Na ljince, vljene rjenju, rEitelji gieda; rja za . prati

Sadanji zahon za puEke dkoie nadinili su ljeviEari, pa ga toboZe i danas brane. u tom zakonu stoji, cla >pu6ko poduEavanje rnora clati djetetu moralno-vjerozakonsko oclgojenje<; novi priedlog glasi, cra ono >poduEavanje rnora, cljetetu dati vjerozakonsko-moralno odgojenje<. Belgijanci i Francezi izhljuEili s' iz puEkih uiionica svako porluiavanje vjerozalionsko. Dakle, s toga stajali5ta, oni bi mogli vikati na ovaj austrijarrski priedlog.

489

Nu 5to imaju proti njemu austrijanski ljeviiari? Oni pridrZavaju izraz >>rnoralno-vjerozakonsko odgojenje<, a odbijaju izraz >>vjerozakonsko-moralno odgojenjen! Prvi izraz predpostavlja moral kao svrhu? vjerozakonu kao sredstvu; clrugi predpostavlja vjerozakon kao u vremenu prvi, kao sredstvo, moralu kao svrhi. Ovo je dosljednije. 'lak5e :MoZe li diete umovati o naEelih ob6enita morala, ili na temelju vjere biljeZiti naravu i ocjenu 6ina? Nespodoba je i stavljati to pitanjil. Vjera je temelj svakomu znanju. Ako diete sliepo ne vjeruje uEitelju, kad rnu ovaj kaZe, da je ta kvaka a, ona, b, i t. d., diete nikada ne bude znalo iitatio i t. d. Tako je i s moralom. Diete se giblje nadarjem i pedep'som, vjera 6e timi obimi sluZi. Kasnije, kroz umovanje i kroz izkustvo, bivSe diete postalo Eovjekom, moZe se potvrditi u onom moralu vjere, Eovjek prosvietljean moZe dobro uiiniti bez nadarja, od, zla biel,ati bez straha pedepse. Ali i tu moral ostaje isti, svrha je postignuta, prem je moZda posveta, ili razlog ponaSanja promienjen. U stvari i druZtvu bi dosta bilo, da ljudi zla 5to je mogu6e manje, a dobra 5to je mogu6e viSe Eine, pa, ponaSali se oni tako od straha pakla, ili za volju raja, ili poradi druZtvene svoje iasti, ili poradi svoje osebne koristi, ili iz ljubavi dobra a mrZnje zla, ili poradi tih svih razlbga. Posvete moralu mogu, paEe da budu ja6e, i moraju biti mnoge; ali svakq ih mora biti prilagodjena umnom razvitku 6ovjeka' Za die:ca je posveta vjere najprikladnija. Sarno treba paziti, da se kriva vjera ni krivi moral ne predavaju, i da se dobar moral rieEmi ne uEi a iini ne gazi, Eini u6itelja i okoliEa, u kojemu je uEenik. Ako drZavne uredbe nada tim ne bdiju, izgubljen je sav nauk te struke; dini bo su jaii od rieEi. A kad i po dosadanjeur zakonu uEitelj mora djetetu dati takojer vjerozakonski nauk, nije li naravska stvar, da taj uEitelj mora biti one vjere, koje i bar ve6ina njegovih u6enika? Ili Zid moZe krS6anski, kr56anin Zidovski vjerozakon predavati? x Puk bez svakog morala ne moZe pod nikakvom vladorn, u nika' kovom druZtvu sretan biti.

Sarna zapad ima razlagati za dalje od nje i p s njome ne slai opravdati; a pitr

Za azmoli I svoje svjetovno , celibat uvesti; r knjigu, i za izkr izob6enje protep it.d.,it.d.Nr ristne i danas, g uredbe uvedene

KaZe se, da istinit. Nikad u l ali naEin, i obse vjernika i okoh i moral,a; Te su moral koji ljude vrata srerie,

Ali po doba i t. d. ljudi treb Svako jilo moie naiin pripravlja ljude odje6u dje uEiti onako, kak Doista, New od svojeg uiitelj drugo b, i t. d., c se ne bi bio mo6 prvomu uEitelju za dalnje napred onbiseiuma uditelj,4. S vremenom i onda neprekidn da ih treba ovako

490

avaju akonrvrhu, menu li

Zapadna crk."^a Sama zapadna crkva moZe i mora bogoslovlje imati, jer ona sama ima razlagati zadto je isra dalje od iztoEne, zasto su protestanti i5ri clatrjeocl nje i proti njoi, i za.to je uvela uredb" o kolih se one clr.ie s njome ne slaZu. za sv.o pro5rost ona lahko -oz" ...uki svoj korek opravdati; a pitanje je, cla li i za sadanjost i za budu6nost. za uz''oti boriti se proti hrpi tazuzdanih vlastelina, ona je morala svoje svjetovno duhovniEtvo posve neodvisnim i oa orit"t;i udiniti, t. i. celibat uvesti; morala jd uvadjati mnoZinu koludra, i za borbu , i za hnjigu, i za izkrEit ili izsu.iti, pa ploclnom uEiniti zemlju; morara je izob6enje protegnuti i na gratljanske Eine koji poda nj ne spadaju; i t' d', i t. d. Nu nije dokazano cr,a su te i sliine uredbe nuzdne ili koristne i clanas, gdje je nestalo one borb6, i okolnosti onih, u kojih su ureclbe uvedene. Kaze se, da ona ne moie svoj nauk mienjati jer je svet i nedvojbeno istinit. Nikad u bolje, i ne dai, BoZe, da po6me mienjati nauk u stvari; ali nadin, i obseg, i posveta pocluiavanja mogra bi .se priragocliti stanju vjernika i okolnostim. Dok bude ljudi, oni 6e trebati hrane, odje6e i moralai, Te su istine nedvojbene i svete. svrha je crkve gravna; dizati moral koji ljude na ovom svietu 6ini sre6ne, i u budu6em otvara im vrata sre6e. Ali po dobah, po razliinu stanju zdravlja i Zivljenja, po godidbinah, r. d. ljudi trebaju u stvari jednu, a u ostalom razlidnu hranu i t. cl, 1 svako jilo moZe se na vi5e naEina pripraviti, i rnora se zajisti ako se na.in pripravljanja ne mienja. _ Dakle, Eto zn,am6huje na odrasle Ijutle oclje6u cljece navladiti, ili rjude vi5e ili manje prosvietrjene danas uiiti onako, kako ih se moralo uditi n. pr. u X. vieku? Doista, Newto-n, kad se udio 6itat, pisat i radunati, znao je manje od svojeg uditelja i morao mu je vjerovati da je jedlo znamenje a, clrugo b, i t. d., ovo znamenje 1, ono 2, i t. cl.Da ne bude vjerovao, on se ne bi bio mogao ono ni jeclno nauditi, i bez dvojbe, o'l. ,rroj"rrr,, Irrvomu uditelju do smrti bio zahvaran, jer je od njega, aobio temerj za dalnje napredovanj", pu rra se ne rrucre u visih skolah usavrdavao, on hi se i u malenkostih bio drZao nauka Sto ga je dobio ocl prvog uEiteljal. S vremenom je Newton nadkrilio onog uEitelja. Da bude mu ovaj i onrla neprekidno bajao cla je ovaj znak i ,a,, t. cl., ova brojka l, i t. d., tla ih treba ovako pisati, rla se'x mora na ovo ili na ono mjesto stavrjati,

na

ranju. iYaka vjera diete ovjek traha

roZcla Lanje, ,akla, ;ebne a, loge; iljetu vaju, oli5a, bljen rojer one nski,

niiia -

491

i t. d., da bude Newtona i sadla drEao za svojega uieni[<a - doista bi onaj uditelj Newtonu bio postao nepriliinim? upravo mrzkim Eovjekon. Svi su ljudi viSe ili manje u moralu uienici crkve, i neuki kada dolaze u njezinu 5kolu. I taj uEitelj mora sluZiti se najlak5im i najuspjeSnijim nadinom predavanj,a, mora svoj nauk prilagodjivat shva6anju uEenika, a oni mu moraju vjerovati. Nekoji uEenici ostaju clo smrti u toj 5koli, nekoji clalje idu, i moZda se nau6e viSe neg zna njihov prvi uEitelj. Ovaj je uditelj postavio vjeru, Evrst temelj za razvijanjS morala, pa je i njemu kako i Nervtonovu i svakom drugom uditelju kojega udenici usavr5uju se izvan njegove Slrole. Svi u6itelji imaju se veseliti napredku svojih uEenika, i koliko mogu, raditi o njemu. U obih crkvah vidi se 5to biva gdje bogoslovci, u ob6e cluhovnici, svoje danaSnje, i bivSe pa napredovavSe udenike uviek isto i istim nadinom podudavaju; Cdje svoj nauk ne za6injaju, ne osladjuju, ne podupiru razlidnirni razlozio dokazi, sredstvi i posvetami Sto ih znanosti pruZaju; gdje svojim naEino'm Zivljenja, ftale| samo dobra ovoga iivota drugim preporuEuju dobr,a, budu6ega Eivota, najsjajnije clokaZuju cla ni sami ne vjeruju 5to druge uEe; gdje se nad njihovim naukom i naEinom podudavanja 6esto i seljani sablaZnjuju - gdje, kao slavosrbski, svoju crkvu i njezina naEelnika predstavljaju kako nekada Tyfon niie bio predstavljan. Sliede6 naEelo Sto ga u prvorn nacrtu izpovjedismo, mi po mogu6nosti ocienismo tri jubileja, vjerska ravno? nu koja zasiia i u javne posle naroda. Mi to uEinisrno jer ima ljudi koji.govore da kane druge na svoju vjeru dobiti, i ima ih koji se toga boje. Ovi ni:'irnaju ni pojarn o vjeri, oni ga moZda imaju, ali ne znadu da vjera samo Ziva, samo dobrimi djeli izraZena i pr,a6ena, rnoile ljude osvajati. Tako ih je nekacla kr56anska osvajala i osvojila. Danas je, viSe ili manje, nestalo onoga Zivota i pratnje one. Na prvi pogled iini se da su tomu krivi sami duhovnici, a oni su zbilja krivi najmanje. Jer viSe krivnje pada.na one koji duhovnike slabo, nepodpuno ili naopako uzgojivaju i poduEavaju, a najvi5e krivnje pada na one? koji duhovnike namjeS6aju pa ih ne nadziru i polag njihovih zasluga ne prorniEu, a polag njihovih pogrjedaka ne pedepsavaju. Dok tako biva u duhovniEtvu i u njegovu oholi6u, clok taj cjeiokupan sustav vlada, ni jedna crkva ne mari se nadati ni bojati da 6e ona, drugu ili nju druga pozobati, a svaka bi morala ozbiljno paziti na stanje duhova i na pojavljivanja 5to se uviek pokaZuju prije teZlie oluje

kroz koju najr i napredka, jet se to utoii5te p

Sto se nas i presveto zvar slaiu, oplemeni

U tom pos ono to drZanst joj je ljude sp

i koristno ukup A duhovnil drugi, druZtvo, i to bez odgovo uredbe narod kr svatko gleda i r U prvomu r clovati u svakon propasti. Tu dul da se one uredl kada svi drugi rr u onaj brlog, ne makar se svi i s

Dok se svje cla saveznice svo vlast. Ovdje je L Talijani zamrzi5e avoje postupanje

Propu5tamo r duhovne, Leo XII pravi crkve, treba biti podloZan van Ijudi<.

Mnogi Talijar kaie, cla je svaka

492

ta bi ,kom. kada najcanju rti u prvi lrala. uieseliti '-nici. istim
Lr ne nosti ir-ota Lr tla r na-

kroz koju najvi.e trpe crxrva i duhovni.tvo. DrZati se vjere, naroda, i napredka. jedino je sigurno utoiilte 'roti onoj pogibelji. Ne traziro se to utodi5te prekasno. Uloga sae1enstua sto se nas tide, mi sutrimo ovako: duhovnidt'o im,a, neposredno i presveto zvanj6' cra puk kroz dobar nauk, s kojim se dini uditelja slaiu, oplemeni i od zla odvrati ,r" .lob"o nakrene. " U tom poslu tlrZavna vlast ima mu u svemu na ruku ici, jer ako ono to drZanstvo izpuni, izkazaro joj je neizmj"rr,. a"n"r;instvo, traro joj je ljude sposobne za ,rrut o aon.o, vorjne na sve dto je uzvide'o i lioristno ukupnosti drZavljana, i svakomu napose. A duhovnik uzaludu uEi ako sam ne radi po svojemu nauku; ako drugi' druztvo, vi.i razredi, i rie.mi i iini u6e p"oriorro oro,oo nauku, i to bez odgovorno.sti, bez straha pedepse; aLo d"zaona vlast kroz svoje uredbe narod kvari cra on ne *oz" *"riti za nikoga i ,u ,rigro, nego cra svatko gleda i racli samo za se. nlja, i drZavna vlast moraju napreu moraju propaelati, i s vremenorn.

'bski, niie rgu6avne lruge ojam
lalno kada noga

makar se svi i sve drugo fromienilo.

u onaj brlos, u"r,::_r" i Jffi:",f'HT"#fii ff1*i: puka. ""
KrE6anshi odgoj

:l*'';:":l:,ff ;:;:':;ff::li

ri su labo. pada Lorih :jelola ce li na cluje

grizu medju se i sumnju bacaju na je izdao okruZnicu, kao moralna put uclario a Zicu, poradi koje osobito i bez dvojbe, satla 6e, kcliko je mr,gu6e, EvoJepostupanje naprama cluhovnidtvu jo5 ve6ma zao5triti. Propu.tarno stavku o svjeto'noj vlasti koju cla *e'l,ta za izvriivanje duhovne' Leo XIII' ka,ar ,Kad" *r"*"no sukobi rneclj* ,I";unr,rr'i medju pravi erkl-e' treba sruSati radje Boga nego ljudeo, i: >KrSianim ire moze

frt*fl:u'tu"n

\.a'n svak"rlobroi1"lo,"r"Lu,, za bo

ie boiji .,ls*,r"s o"":

u'ogi ralija'i ne 6e iri ne mogu te izraze sroziti s ,'rirne, 'oji Iiaie' cla je svaka vrast od Boga i tra"joj se irna i lcr.6anin pokoravati.

493

oni pitaju: po sustavu zapa,dnecrkve 5to 6e vjernici raditi, ako im njihovi biskupi kazu, da ovaj ili onaj zakon drzavi: nije dobar, da nije ," dob"o djelo? - Oni zakljuEuju, da bi po tom drZavna vlast rnorala biti pod skrbnidtvom crkve. Nu mi sudimo, da svrSetak okruznice oclobrava, tla mtt se klanja svako ljudsko srclce, kao dostojnu glave crkve' Papa kaie: "Narodi ne budu jaki osim ako u zivot povrate izvrSivanje kr56anskih krjeposti; spas naroda stoji od izvr5ivanja krS6anskih krjeposti na ku6nom ognjiStu<. ' za ocieniti kako treba tu spasonosnu opomenu.'promislim,r tla su

Ako se ne inovjeraca, pa p r o p a d o S e ;a d r i danas poticalo nisu slobodne. Ako se vjer sumnjiva, upra, svjedoEi da joj

Tu ne moZ znadu, 5to je n da to s vreme oslanja. OZivljujte r

pravlja za tamniie i da za nje dozrijav4, glavnim je uzrokomo 5to se Lr56anske ni druge krjeposti ne izvrSuju na ku6nih ognjiStih ni u Skolah, nego se zvjerska narava mladi6a podudava i pripr,a.vlja samo za zadovoljavati kako kad tnoile, tjelesnim, zvjerskim pohotnostirn' Viera i znanost je Katolici francezki drZaSe sastanak u Nantesu; predsjedao mu godine mjestni biSkup. Tu je javljeno, da 6e se pa I' travnja budu6e je namienien za dokau Parizu drzati znanstven sastanak katolika,, koji da zati, da znanstven pokret ne samo ne Skodi vjerskim mislim, nego

vanje; zatim nastavi5e prouEavanje druZtvenih pitanja' tomu duhu francezkih katolika, on jii Mi se svesrdno ""doj"lno posve protivan onom, sto ga nekoje godine oEitova.seda katolici 5pa' struke preurediti njol.ki, koji se plaSe znanstvena pokreta i htjeli bi sve po svoju. treba dati Dok je ljucli, bit 6e i mnienja razliEnih; svakomu njih klijaju podpunu sloboclu razvijanja; ako nie nije, ona podmuklo koje nije i raz6iruju se; u slobodi, ona se prepiru, pa propada svako' za LivoI.

494

lm

rije 'ela
nJa ne poom

Ako se ne lr'aramo?sv. frene inovjeraca, pa njegova vjera osta, PropadoSe; a da njih svaki ne bud i poticalo, kalco i potide sta .danas nisu slobodne. rnosti, ona ve6 time dokaZuje, cla je

podpisuje, iti 1"0,"*ilil"il,,i'"u"
rvih, ni trajna obstanka. -France,zi od zadtite svje,tovne vlasti, znadu, svaku, koja se na onu podporu * OZivljujte rnoral dobrimi djeli za ovaj i onaj sviet.

su rdi,
a,line. rri-' se ah, do-

je ine kada
vol

idu na ia-

le paliti
ati aju rije

495

POPRSJE ANTD STAR'TI]VICA
(Vanja Radau5l

bude 5to je Cirila panje oviest 'ebalo 6e ga !nosti

POGOVOR

STAREEVIE
LIK Misao narod'nosti nije nikta istom_iz uerikoga rrancuzrtog preurato. Kao osje'aj jade poaezanosti izmed.u rjud.i iste hrai i jeziha raza,o se nadelo narodnosti ae6 u praoj mladosti doajedanstua. .iamaEno BioloEhi temelj toga razaoja '" u ,iornoji, d.a u ot*"i -narazi *""zemo d.ozoati nam.je bri,i i tko nas )azumije. Aho ,oo riziha ima saoj izaor ?"-"!"'tho t' uaor u metarizici, ne. ytoie_se ni pojarn narodnosf ioaruno izaesti bez metalizidkog gornjaka. Tako d.otazimo d.o srort.irrioe tord.nje: 'ft::!;':r::o:j-Eedo

BoEie't

"*i"s

zna, sto ie on leoiemu sao,n'

Daleko prije lrancuzkog pr"rrato postojao je i hraatshi narod, hraatsha drEaoa' Dapade, i nij. Eirjero samo rcaogora -hrJairrro Ei.njenica, nego i hao izgrad'ena suiest. sietirno se na pr. kako petar zorani. u 76. aielru, i to pod ,:d"? otoSiu,,-"pi"oa o sladhosti bai,ine i o aili Hruatici' Ari ipak sae d'o rroo"urk:o,g'ii"rroro nije jo1naEero nqrod.nosti bilo arhoanim ookrytyEem rjud'sltigo jorrog djeloaanja. Do poloaice 'J, *J',!irY;:'

rrancuzkog;;";;;:"'#;:;:Tf,";:"tT"[I"'Ji:,J":,i,:t;"i,L;,i
prearat nosioca d,oma,ega i med,r,. narodnog praaa' pohreti nyyo'ilaa"iiii" oorod.nor preporoda suagdie u Earopi, pa i "uitjeiie u -Hraatshoi. I'mi imarno saoi noridni pokret: no taj narodni polaret u Hraatskoj' nije hraarrnt, l"irrt;t Ziaot ne pod.nosinesklad.a. ".iL nrrorrii narod nije mogao pod, ilirskim imenorn na6i sebe' oni, koji ti""r'ii najdublji uzrolt, propasti ,irizma' mislili su' da se nmodima "x" mogu br*oti i daaati i*"oo satnouotjoo, bez obzira na Eirot, misriti su, d.a* nirir"* moEenaprosto jugoslaaenstaom. nadomiestiti spoznaia te ,obrud. iorodi stardeui,a d.o postaaljanja protiune tardnje' IJ star6eai6""i^ i"aanorraanim rieEirna,da narad >i.ma uzdigao narodnost kao izkrjudhtog

;.i'""

;';i' y oui i * * i o s rsa'n': i i a t ane i !{.'::: : :; " "' "' "

5r7

premnogp posla doh d.obije narod,no ime<, i d.a je saakorn narodu >>nai' ueli\anstoeniji onaj Ein koji mu dade i posaeti narodno imer, - kriie se tajna njegoaa uspjeha. Tu ie IiljuE za razumieuanie iitauog Stardeai6a. Odatle niegoaa aeliEina. Ta ga spoznaia aodi u borbu za tisto hroatstuo. Spasiti ime znaEilo ie koliko i spasiti narodnost. Radi toga hroatstaa<<,Eto ograda od, nasloaa >>otac nije bila opraad.ana >>Obzoroaar< joi prije njegoae snrti daaali oboiaaatelii. Obrazlasu ga StarEeaihu ganje, da bi to bilo filius ante pdtretr, sasDim ie prorna\eno, ier i ako je postojalo hraatstao priie StarEeaida kao tinienica, pa Eak i lcao saiest, nije postojalo haa jasan cilj, Icao id.eal, ltao program s odred,enitn zadatkorn, ito je pojmu narod.nosti postaalien nakon trancuzhoga prearata. U ouorn smislu Ante StarEeoi| ie d'oista otac rnodernoga hroatstaa. Bez Stardeaida ne bi d'anas mo\d.a. aiie ni bilo hraatsusa. On ga ie spasio u najhfitiEniie arieme, u arietne kud su se mod'erne narodnosti, upra'uo oblikoaale. Stoga, d,olt drugi narodi kite grob neznanog iunaka, koii ie oruZjem spasio obstanak naroda i drEaae, sasaitn ie logiEno, da mi Hroati kitimo niegou grob u Sestinama. KumiEii u suoioi posveti '>>UroteZrinsko-Franltopanske* dru. Anti S.tarEeoi4ukao otcu dornoaine predteEa je sluEbenoga naziaa, kojim ga ie poEastila Nezaoisna Driaaa Hraatska. Kao mladi6 Stardeai| se ohupao u preporod'nonl zanosu, koiemu je godina 1848. predstaoljala arhunac. Gledaiudi sa hraatshoga staialiita, god,ini 1848. poEetalt je narodna teinja za nezauisno\tu, a posliedah po' saemaEnje ugu\htanje i zadniih ostataka d'rEaonog obilieEia Hraatsk'e pod teZkim pritiskom Bqchoaa sustaaa, Pred tom ie godinom StarEetti' 6eao Skoloaanje, za njom pod.puno dizrieaanie i izgradnja nqzora, uz koje 6e Earsto stajati do ltonca Eiaota. Na tim se ie osnooama oblikoaala najaeia hroatsha liEnost 79. vielta - Ante StarEeai€. Odmah na podetku t. zu. ustaane ere poiaaliuie se StarEeui6 na pozornici hraatskoga iaanog Eiaota oe6 kao do kraia izgrad'en znaEai. Dok w noDorn, narodnom glasilu >rPozoru<,god. 1860. piiu ponaiaiie zanosno i deklqmatorno Eah i hladnije glaoe, kao Eto su bili RaEki i Sulek, da o joi mlailem pjesnihu Senoi i ne goaorimo, - dotle StarEeai4 u to doba piEe lilozofshi promiSlieno i triezno, odaaiaiuti se titne orl saih d.rugih. Nail druge se izili1e i saojim bogatim znaniem, zbog koiega ie uZiaao ugled i priznanje i kod saoiih protianika kroz Eitau Eiaot- Sticanje znanja bilo mu je olaklano poznaaaniern stranih iezika: StarEeai| je dobro znao latinshi, njemaEki, rnailarslii i francuzhi. Moie se mirne duie reti, da tako golemu, Xiroku i soestranu politiEhu i pouiestnu iztt'

\

brazbu s d.u shi politiEar darstoii uz aeliEina ond dinjenica, dt aanja u md skoj, u kojoj 19. aieha. ffe stoji Eersnimsaojs odaaja naEin priznaje uzo miiljanje sm Suuremeno n s njegoaim u obara nu ne strdiniie $u traEite si ga nesreta Hrot narod talto E negoli je on drugih? Kogt uas tirn uedn drugim u zet izdaleka do t haZem ishren prohreEu i iz po saa narod jedinac za d.o 6oajeka, koji netolerantan njih uujerenj izpao bi prer, u onda\njoj kao praaa sa Tahuo sl njegoaa unut njegoao oilric, Ziuio je ur:ie

518

odu >rnaj- krije ,g Starieza disto laili toga ttoa<<, Eto Obrazlaier i ako ,k i hao lreilenhn toga pre7a hraat0n ga je rrodnosti ' junakq, 'idno, da posDeti omotsine Driaoa hojernu njaliEta, ilak polruatslte itarEeuiiofQ, UZ

se ne Eudi, also opadne. Gondin ie se aedtna podate. Nas 6.e je,ilan za ,, narod., ima Eiajeti. Ja ne drZirn ni

lihoaale i na poznaiaj. tnajai.6e. Raihi i 'arEeai6 ime orl hojega 'ot. StiarEetsi6 mirne nu izo-

n!.esoaaunutraEn ja,duhoanar"r"rrll!r"T:0";Tt";:;r'""ir'J:ri?;0",
njegooo odricanie od' izuanjskin ptrr"-i","lroje je weo nooijmoniu m'eru. Ziaio je uaielt, priprosto, iednostoono, u ,tonu oslaud.na namje'taja, bez

519

bez birane od'ie6e' Bio ie neienia' stalnih prihod.a, bez obiln'q kruha' u stariie d'ane Pokazioao mnogo filozo!-ne1enia Spencer' Ianta6no sigurne egzistenciie' a htio ie "mao Tu borbu ie StarEeai| posta' narod'. Eiaota' nego uoble kao iidini zadatak saoga aio ne samo kao glaani, namiere' d'a se posoeti sueteZbog toga ie po saoi prilici-oilustao i od' na tu, da postane duhooni pastir nidkorn staleEu. Nii; ;" htio ograniliti aalid'a nestsiestno - pozits jed.ne m,ale iupe, kad' i" u 'iUi osietio z& niegoao osloboilenie' d,a bude uEiteli litaaog narod'a i praoborac i niegoaa izstupa iz- klerikata ouila Oko te Starteuiieae oilluhe sepoznatalegend,aosusretusgraniEars|eirnpoilEastnikomBariEeaifem Eastnici oilsiehti obie ruhe braniteliice izpod. otefua, koiemu su austiisii snxrti ond,a\nji East. no,odnrh p,o,o'. Premila su prigoilom Star\etli,eae s poilpu2im praaonu nici od.ldonili moguinost te pripouiesti, aleroiatno iloista niie bilo talsaih postupaha, jer u austrijsko! aoisici onogo oi.^"no saoi prilici aierna rnotiaaciia ipah ie u iezgri te pripoaiesti saEuaana-po otonstar1eai6eao*-I,orokunaoilsud,nomraz|rE6unjegouaZiaota. IahojeStarEeai|'izabraosajetoanozaanje,ipakjeostaodobar Tho proEita loniiEicu' Eto iu ie o aiernih i uztraian propouied'nik morala' zagrebaEki hanont-h i nastaaliai StarEeaiiu napisao Fionif'no laekoait' iloti ilo zakliuEha' hao d'a ie Brozoaa Hraatskog rieEnika, nt'ogao bi uierooao u napultania klerihata rt torne' ito niie uzrolr Starieai\eaa ili ie Eak bio i praui hrttanstao i lto ie p"i'toioo uz muhamed'oustao' slihu starEeai6a' poganin. citaa star6eai6ea zivot d.emantira laeleorti^eau Istinaie,d'aieStarEeai|pohaziaaoEestopoliti\kesimpatiiezaTursku' polslaniao naroEitu poiniu' da d.a le muslimanshim H'aitima u Bosni d'a ie Eak pisao i je u sao'ioi kniiEnici imao lrancuzki tekst Korana' haEe, zbog Eega to Eini: >Dakle ,lanak o Muhamed.u, ali on sarn izrilito upoznarno barem poneEto s Muharnedom ie na saorne miestu, d'a Stioce koSa d'uh iz trih i aierozahono* n!"'gooim, ila ih upoznaml : -*yx"^, i s rtierozakonom' koga nekad.a glasoaitih io'staa ieilno carstao sloii' bra6e d.rEi<. starEeai' ie se aeliki d.iel na1e po lrroi i iezilru nailistiie Bachots absolutizarn bio ioi tt' to pisao priie Solferina, u iloba ilok -ie raEuna o dielouima punoi snazi, d'oh u H':oot'l'oi iol nitko niie aoilio hraatstaauTurskomca']st|)u.Njegoubistaridalekoaiilanutnoe6oruta pogled'i n"*o h,riotske ilrEaae. Niegoai >turslei<< irr*, ,lai,-aa bez Bosne u ondaEnioi Hruatshoi' proiiruiu hrttatske horizonte' I u tom ie osimlien hraatshe inteligencije, hoja Staalja se u opreku s onofn, orijentacijom

je nahlasi Eanje tur ciozno izt Iogiji, a t

oilrekao d.a je on i crhau t Oda kao rtrh< d.u\eane se niie a njegoaa zataja ot sooi Eiuo lwantite' Drug mt losti dut Sna Kantoas d.rianstr kad. prit izraiaoa nego nx Ko' sarham sobnost

ieanim Za Bac je Star toj knjt slanicat nacttao IiIa aa zaostait hroatsL akualn poltolit i ilana

520

neienja, o n'tnogo Jamaino a htio je fi6 postaia iiuota. eti soetemi pastir - poziu enje, ata ouila riEeai6em 'aniteljice inji East, praaon-r,, ostupaka, totiaacija iiaota. ao d.obar tojujeo ustauljai ,ao d.a ie eroaao u o i praui tarEeai6a. r Turshu, ainju, da 'c pisao i i: >>Dahle hamedom rh iz trih om, hoga rEeui| je bio joi u dielouima uet onrla t,< pogledi Iraatskoi. cije, hoja

ie naklasiEniji izraz dobila u Maiurani6eau Smail-agi. Starieaiteuo .t^eliEanje turslte zemlje, Turaha liudi i turske ujere tako se tendenciozno izraiaua loeltoai| - itna ltorien u politiEhoj i nacionalnoj itleologiji, a ne u ajershorn naziranju. Ne samo da se StarEeuit nije nil+ada odrekao saoje ujere, nego se iz njegooih jaunih spisa moie ilokazati, d.a je on snlatrao katolicizam jedinim praaitn kr\danstaom i da je ajeru, i crhuu uzirnao u obranu s Eitaaom sndgom suojega uajerenja. odabrauri nakon zrela razrniiljanja put borbe za narodnu slobodu Itao arhoani zadatah saoga Eioota, StarEeoi| mu posae|uie sae saoje duieane i tielesne sile, bez ilcakaa ostailta. Jedina njegoaa strast, hoje se nije od,rehao ni na srnrtnoj postelji, bilo je puEenje cigare. InaEe je njegoaa irtua za hrudtstao podpuna. Tal+o duga i tako uztraina satnozataja ostaje bez primjera u \itaaoj hraatskoj politi\hoj poaiesti. Dati saoj iiaot joi je aeta Ertoa, ali je krada - u njoj intenziteta nadomieEta huantitetu. Tahua je razlika izmed,u Ertoe Koaternikoae i StarEeaileae. Drug mu Koaternik pada u Eestini borbe, a on u. zatiiju narod,ne klonuIosti doadeset i pet godina poslije njega. Snagu za prinoienje trajne 1rtoe moEe dati sano jako razoijena, Kantocslta suiest o duEnosti. Kod StarEeaita je osje1aj duEnosti iti drianstaa toliko iztonEan, d.a je smatrao potrebom izarEiti je i onda, had priaidno ostaje bezplodna, ili kako se on san,n jednoj zgodi u izraZaaa: ,rJa se od oae moje interpelacije nikakoau uspjehu, ne nad.am,, nego mislim, da mi je duZnost iznieti na aid,jelo i oao bezakonjeu. Kod Star6eai|a je preaaga na eti\koj strani d.uha, i niezinirn su surhama staaljene nq sluzbu sue njegoue intelekt:ualne i esteti\ke sposobnosti. Soa djela njegoaa urna namienjena su postizaaanju istoga cilja narodne slobode i drZ,aane nezaaisnosti. Ved u ntojim praim hnjiieanirn pohuiajima, u mlad,enaEhin stihooima StarEeai| je politiEar. za Bachoaa absolutizma, kad je soahi javni glas rnorao utihnuti, naiao je starEeai| arlo uspjeino oporbeno sredstao politiEku satiru. I tt. toj knjiEernoj arsti stqrEeui6 je Isod nas hr\itelj putoaa. u saojim >poslanicama pobratimu D. M. u B.rr, koje su izlazile u >>Neoenu^, lgSZ., nacrtao je on prije Augusta Senoe sliku hagrebo, preko hojega se razhrilila aoet noaoga poredka. Iza starEeaiteaih ,rPisama magjarolacan zaostaju i u koliko|i i u arstnodi sui ltasniji proizaodi politiEke satire u hraatsltoj lcnjiEeanosti. ohrenuta prema dnersnim pojaoarna ond.afinje aktualne politike, >>Pismamagjarolaca< ostaju danainjemu hraatskom poholjeniu d'osta 'daleka, ali u st..ojearieme ona su ja6e od saih goaora i Elanaha izuodila preohret u hraatshom jaanom miitjenju. ona su utlar,

52r

Galoai|

i t, il. I
I

l,

Glaano bort prauo, po iemu stranka praua. I narod,ne politih' leudalnoi Haba stice, ugooore i hraatshog d.rE utnoaanjem: Hroati su osnaoali hruatsl su sklopili uga s Ugarshom. Pt

dieli od StarEeuidu

POLITIEKA

GLEDISTA

odbija ih od posla istom smrt. posae oil praoga Easasaog nastupa u iaonom Eiaotu ide starEeait (to mu ga pohazuie rnisao hraat' ,o*ortol7,o i bezobzirno onim putefn, ske d'rZaanosti. Saa niegoo potritiEhi progratn i Eitauo niegoao *ideset reEenici' i petgod,iinie d,ieloaanie sailrEan'o ie u aaoi iednoi iedinoi pra'Da na narod goil' 7BB1': nBez razlihe iziailinoi iz proglasa stranke irhena, bez razlike uiere, budirno sai graditelii d'rZaue Hraatslte<'

i s Habsburgoa . hraatshu dtEaot pragmatiEhom Habsburgooaca drEaae i Habsb Hruati nisu ni Hroati se nisu gouci ne d'rEe hruatska orhoo osloboilenima a ima pooratiti poilpunost, ili p ne oriedi ugout Habsburgo nog zemlii\ta d sprjeEaaaiu da macija s Hraat Zbog stan d.osljed,nosau gouori tahohn Stardeoi6a, Uzmimo st gouora i replilr . grada Riehe. I] ulast na Rieci, u hraatshi sab Starieai| hifie:

522

tpltd noDl

dilo aje gusf 4.nte irun.

IL"ITN,

wim nica Nj"' otl zaoese nas

deii lari iorn oho oj;lt' I nrt sjaa tnu. jshi 'UErI
d.a

lsue
1:QL.

es9!

zici. !il:c

Glauno borbeno oruEje bilo je starieai\u poaiestno hruatsho drEaono preDo, po iemu je i politiElea stranha, koju je on osnonao, dobila ime stranha praDa. Izticanje hraatshoga d.rzaunog praaa hao temelja hractshe narodne politilte imalo je osobito znaienje i auinost u tada joi napola leudalnoj Habsburiltoj monarhiji, gdje su se utsieh poziaali na poulastice, ugooore i stare pooelje. Poaezanost i nepretrgnutost pooiestnoga hruatskog drEaanog praaa izaodio je Star\eaii od pritihe oaakuinr, umouanjem: Hraati su u 7. uieku zouzeli starinshu lliriju i Panoniju i ond,je osnoaali hroatsku dlEaau. Po izumrdu, domafe narodne dinastije Hraati su sklopili ugouor s Arpailoui1ima i tako do\li u personalnu uniju s ugarslt'om. Prigodorn izbora na cetinu goil. 1522. naiinili su Hruati i s Habsburgoocima ugoDor, kojim su se Habsburgouci ob..-ezali braniti hraatshu drzaou i Euoati njezinu zemljiEtnu cjelinu. I{asnije su Hraati pragmatiEhom sanltcijorn god. 1712. proiirili izbor i na Eenshi rod Habsburgoaaca u.z posebne uojete. Med,usobne obaeze izmed,u hructtshe driaae i Habsbu'rEke dinastije prauno joi stoje (u doba Star6eui6.eao)" Hruati nisu ni s kojega praDnog nasloaa izgubiti saoja ugoaorna prana, Hruati se nisu niltad odrehli suoje driaanosti, a u holiko se Habsburgouci ne drie saojih ugoDoronr. preuzetih obueza, u koliko okrnjuju hruatsh.a orhouniEka drEauna prana, u toliho se i Hruati imaju smatrati oslobod'enima od suojih obueza pretna Habsburikoj dinastiji. zato hralj ima pooratiti lrraatshoj njezin starinski drEaani ustao i zemljiEtnu podpunost, ili prestaje biti hraatshim hraljern - ie, ako za jednu stranhu ne triedi ugoao!', ne ariedi ni za drugu. Habsburgoaci wzprkos sooje prisege o cjelouitosti hruatskoga i!,rEauttog zemljiito drie razparEane hruatshe zernlje pod razliEnim uprapanra, sprjeEaaaju da se pod jedinstaenom banslt,ont, olaE6u.sttoie Eosna i Dttimacija s Hruatshom. Zbog stanja, u kojemu, se tr,alazi hrztatski narod, baca Star6eui6 d.osljed,no suu odgouornost wr dinastiju i na ltalja, o kojemu. jauna goaori talt,Dim ionorn.. lt,ahuim niie n.itlrc got:orio rti prije ni poslije Starleuiia. uzrmi*to scLmalxro bliedi primjer neholiho reEeni,caiz Starieui{et;a gor)ora i replil;e nrigodom njegoue interpelacije a nebirnnjw zastu,pnika graric Riehe. Mrdiuri sw {alsifikat om. nagotlbenog zaltama biti, ytosxojili, rrlcsi rrn Rir:r:i. re sl; slojinz spletlmma Ttostigli, dtt RieEa.ni ne biroju rc /irt"{rrs/rr. sabo., st'oir-ttlt"tt zttstupnilta. koia sw po za'hanu, irnoli, bi.rati. Srl:'ieri,{ kuie:
<n.l

budu izotii' se graile za 'ila naEe ilont'ottine tiela >Saagd'le izaan :::-::t i zahonotrsorrla tu sarhu oo'od'iJ'oZoju So*o-' aani, obiltiaoani' panilura' od rslad'atapa il'o i laane sluEbenilte' o';;"; i'to sae zakone r;;t'on'o 6";" mo| t"Ai"o't'u ila 6e sau srsoiu

ni k'rali. Nag Pr StarEeuiC PolitiEk

Iiloista,ni"uo'oopoito,sho"::yi';:"::::;::'"f tu"to to'n";;.'";;"-t""
upotrebliioat'

;:#::';"f;:

i d'a sae on'e zskone

stuarnost fn mari, oiili s rtaroilu uaie u sitnice ilr

**'r'l'*'!,t;:;;;,*"iL:",rok:::i::r*::';:::t;,h!:':!
6to smiera na nesre[u' so staa ni naEini' neSo

ni izrailio 1 - pa niego sloboilu, ka

S isto niie izrailit program, lr

Aitakoneizur\ujeseaa|ikralia'za|t'on,holiuoaajsaborzove zastuPnike rieEke<'' replicira StarEeui|: na tu interpelac-iiu Nakon oilgouora u od'govora pteuzo' is'tina''koiu imamo rtiti >>A ilruga o''")'"*"*Oa ier niti i'zuri;uie i i'i'""'

p,.i'"lsf s. bana,ta ie: d'a;;;;;";;;";oiu Prlses' 7"i" ita ie niesovo ultiEans'Iuo y::,':: :';;::;,::';::;;*:::; nulo,ilateiono-"it'"-'uirl'atsat'iii"iiEinitd'aseobilri'at:aiu;

hao i socia slouu PiSe ,rprauo ilie gospoilshe odieoaniu tako ie bi -kaou

ni.preuzai'""u'Jii';"";;;;;;;'::::rf;r;;'::r:*Y:'it:#"::'l::;
*:i,::::n!:oo;,"o1:":iTi1t"'i'7';;su'taizahonus"porprisesi
izatsili' Za tai siaini ilokt niel ljujem i kraliu i it tom iloleazu narod n' onim, hoii se tako Starleuil se osut ne Priznaie nihakaih zahaa" aasa ilotnortino' ia .euzuiienom,u g, barut. U ttttprdtn t ffeba ponainti

oa Austriisloo carsttto, iet i aeza izrned,u tlruutshe

StarEeui6 rna: ,PaiI svoie to? maika, dt ie sau sa jatim,nel Aak i ilot i iar;no i tiiu tuPl priie no

Doh

h

"::T bilo ltr Praane oeze' PoEetha t' z'D' ustaal 'obliku' Ako Hruatsl on meilusobni savez' ';;;;;'' od'nosanetna pr IJ ured'icanie niihortih 524

"'! :

:":":;";'" iii"';,,

"

2 : st{rre d't a';o' ske urro i e i eitnosta,Qn

StarEeo prema d

za StaiE oholi Ri krltonsl

',u izuriirna tiela Eano, la 'at' nego zskone i, hod nas e uuada, tgo satno ', nesreiu
I ne9o sll.

ni hralj. Nagod.bi skloplienoi god.. 186B. izmedu Hruatslte i ugarshe niie StarEeai6 priznaa ao zakonito st. Politilhi progranT, Starteaileu prlo ie iasan i ietlnostavan Ziaotna stuarnost m.nogo je zapleteniia. Po torne, Eto Startetti| za niu mato mari, aidi se d,a je smatrao naittaZniiirn zadatkorn raditi tt to'me, d'a riarodu uaieh lebdi pred oEirna konaEni cili, bistar i nepomuten. Zato u sitnice dneane politihe StarEeai| uob6e niie ulazio. Zato niie nihad ni izrsdio podpuni politiEki progrant, u saim poied.inostima. Tome 6e - po njegoou rni\tieniu - ilodi praao orierne onda, kail narod postigne slobodu, kad ostaari saoiu d'riaau. DRUZTVENI NAZOITI

bor zoue

I preuzo. r"sujeniti )o itrisegdrZar:aju; poturden, t prea.ziir prlsegi ja zahaabarut.. U i nopram, rstt,o, ier ruatske i 'e d,riatostogfl na n lnkuom potreban ilunarod,ni i Austrii,t

S istoga razloga o'dpada kao neurniestan i prigo.uor, da StarEeui6 nije izrad.io socialni progranx. On niie rieEima koiliticitao ni politiiki progranrl, koji je bio ipah kristalno iasan iz niegoua jaanog dielouania, ftao i socialni iz njegopa prioatnog Eialienia i nazirania. U posmrtnom sloau pifie d.r. Ante Tresi6-PaaiEii posoe izpraano, ila ie StarEeai| >>prol)odjeaiEansko diete prirode, piatti seliak, hoii niie 6utio nihahooe gospodshe potrebe. Bio ie u snenxu iednostauan', i u ielu i u pilu, u odieaanju i pona\anju; ali kao ito ie iednostdDna bila niegoua uani\tina. taho je bila i njegoaa duia. Nikaila aete harmoniie aani\tine i nutrine - kao u dra. A. StarEeai6a". A ,,Obzorrr, koii ie inaEe uaiek pobiiao Star\eai1euu politiku, poEinie sp6i nekrolog o StarEeui4u ouim rieiima: >rPad.a grob, u hladnu hraatsku zemliu EeIiEan muE, Itoii iu ie na u saoje tople grudi prioiiao. Onai, komu ie ona za Zio^ota bila i otac i majka, daje mu u hrilu sttojem, aieEnoga poEinha, onornu iunaku, koii je sat-tsaoj Eioot staiao u borbi za nju, sau suoi iioot bio opasan nuij aEim, nep obj edioim, tr o struhim oldopom r odoliubli a, znaiaia, priegor a <. ealt i domooinaEi, s kojima se StarEeai| Itratko ariente priie srnrti razi\ao i jaano ih osudio, pi-su: ,rSad su na aieEni sanak shlopliene one rult'e, Eiju toplotu ioi i sada osjetanno, kad' nam ih ie pruZao kao otac sinouorn' prije no ga je teEka bolest shraalao.

i
I

;
i

)

Dolt talto i pristaie i protiunici s naidubliim ptiznanietn Sooore o StarEeai1euoj liubaai prema narodu i o niegoaim toplim osie6aiirna premd drugoaima u borbi, god. 1909. tlr. Ante Radi6 u >rDontu< kaZe za StarEeai|a, da ie bio ,rEoujeh po naraoi su,roD,po Sholama hladni,, oholi Rim.ljanin, bez trunlsa Euostaa uobte; posebice bez traga temeline skladu krEtanshe crte: Iiubaoi i sutu.ti preme malenimq i slabiman. "U
.),4:,

s tim< - nastaolja Ante Radi6 - >>iznioje prokletu naultu o slobodnoj d.omoaini - bez slobodna naroda<r. ,rA on je u politici bio poganin: bez trunka rrlora za narod, s ajeEnim nagla\iaanjerrl >>praaa<<, star o ga p r a a a , t . , j . p r a a a z q ,o n e , k o j i g a - i m a j u . A z a o n e , k o j i Sa ne. m a ju? Ta zar niste joi prozreli, da je u njegoau nagla\iaanju staroga, zajamEenoga praoa - sDa niegoaa politidka mudrost? No to je politika priuilegoaanih, blaEenih posjedujufiih, sasaim u sklad.u s rimskim pravom (stranha praaa!). I naia poluinteligeneija, paEe i na\e sue6enstoo prisiEe na to! A med,utim je baE krE6anstao staorilo sasoim noai saiet i staorilo nonu borbu za sticanje i staaran.je praDa onima, hoji, ga nem,a ju<. Ante Radi6 zaor\aaa sooj \Ianak rieiima: >>Treba obraEundti sa starEeai1anstaorn, ledenim, sa suhim, suroairn, grubim, ukoEenim i bezl*ajno ograni\enim starEeoi6,anstaom! << ODakqa priltaz StarEeai6.eae liinosti iz temelja je pogrje\an, te je sasairn neshaatljia, ako ga ne soedemo na obiEnu stranaEko-korteiktt inaelttiau, iza koje ne stoji unutrainje uojercnje. IJ ostalom, Antu Radiia izpraaio je sam Stjepan Radi6, koji je kao predsjed,nik hraatslce republiItanshe seljadke stanlee i pred,sjed,nik hraatskoga blolta oilrEao dne ll. Iipnja 1922. goaor na Eestinskom grobliu. Goaor Stjepana Radi6a oriedno je i danas proEitati, te zasluZuje, da ga oadje priobdimo u cjelili. Taj gooor Stj. Radi6a glasi: >>Hraatshi narade! Na saetorn smo mjestu, koje ie kao praai hram. Saaki je oaaj humak kao mali Ertaenik, u aelilci ouaj grob, oho kojega strlo se danas okupili kao ljudi i kao Hraati, aeliki ie irtaenile one bezsn'Lrtne i aeliEanstaene id,eje, koja ilaje praai sadrEai i prauu ariednost naiernu hraatstuu. To je ideja pr aD a, Icoje je jaEe od saake sile, ideja narodnoga samoodredenja proti saalcoj tiraniji. Kod nas Hraata uaiek prealadaaa u politici..ooa ideja pra.-a kao opreha suroaoj sili. Ante StarEeai| je na oaoj ideji osnooao s t r a n lc u p r a a a, stranku narodnoga sarnoadred,enja u doba, Itad su se po sooj Et:ropi osnioale stranke liberalne i klerikalne, radikalne i konzeraatiane. Praai sin saoga naroda i praai njegoo predstaanik, iznio je Ante Star6eai6 na prao rniesto narodni zahtjea, da hroatski narod gopori sa saojim kraliern bez posredniloa, jer si ie toga uaieh sam izabirao, a nije nihada ni jednoj dinastiji pripao ni lcao ratni plien ni kao nxrtaa pr|ija. To je poEetak narodnoga samoodred,enia, a nastaaah je u tom, da si Hraat sam bira - ili barem od.reiluje bana; d.a je taj ban odgoaoran hraatskomrt saboru; da je taj suaereni sabor odgoooran hraatshomu narodu i da se

taj suuereni naro, aladi i ni jednoj

Oao tisudljett jako i onda, kad Prushu - pohlol

pamtirno i znamo saam arhuncu, sprieEila pozioom hraatsho soeuiilii Banty-a, da narot kao hroatsho

Danas tu nije Eetiri milijuna prl ,tosnih hruatskih g, miiica.

Ne za naoalu hraatski pacitizam,

Ona je Eooje jasna i iiaa Eoaje i prai dlanooi narr

Oao je n:ojot zaEelio, da poEiaa ma. Tu je Ante S da saa hraatslri nc u politici temelj r

Veliki, nepopt melje stranci naror je sue Taoje prista Sljemena. A gle: da samoodredenja i st i rada. I sada isto Krapinshim Toplicr

Cornja torda i politidka, nikad ot spojila se i stopila hane piesme, spojil. a u tom hraatshon gora, nego i Triglu

526

;lobod.noj unin: bez taroga ga ne. , starogd, politiha rimshim > i naEe o sasoint tr an je j dlanak ledenim, ,tim n, te je tortelku, ',Ratliia republidne 11. Radi6a '.cjelini. 'i hrant,, hojega ne bez'iednost e, ideja r,tt kao anhu po saoj )atiune. :e Staranjim nihad.a .To je Hroat lshomrt i, da se

tqi suaereni narod na sootrl d,rEaanom teritoriju ne pokoraaa ni jed.noj alad.i i ni jednoj alasti izaan Zagreba mimo bana. ooo tisu'rjetno prdao samood.redenja hraatsrcoga narod.a b,o je tatto jaloo i ond'a, kad je saemolna peftta - osranjaju,i se na m,itaristi,hu Pruslcu pohrop,a Hraatsltu zlograrnom nagod.bom. Mi mnogi sarni pamtimo i znamo, kait je zloglarni nogodbeni ,eZim bio na !:^,: "\d* saarn arhuncu, - 18g5. Eaka probudene hrautshe sreudili1tne omrad.ine sprieEila poziaom na praao i zarcon, da pohojni rr*rio iorip I. nije na hraatsho saeuE,i*te d.o'ao i protoii rnadarskoga ministra pred.sjednika Banfy-a, da narodno leazalifiie nije otaorio leao zenla.ljsho, nego hao hraatsko narodno kazalifite. Danas tu nije ai'e sano saeu,ili,tna hraatska omradina, nego je tu 'etiri milijuna probud,enih hraatsltih d.u,a, ,u ,u *fffi, bfrrrih f ,o_ no.slih hraatshih grara, tu su d,o potrebe - i niiijuni tard,ih hraatshirt. miEica. Ne za naaaluo ne za napadaj, nego za obranu, za staaranje. Ali hr uat ski p aci f izam ni e d e e tizi*, i ir r orih o mir ol j ubia o ; ; ! ; truh arEtin a. Ona je Eoaje\nost. I to ne magloaita "; " 6ouje6nost u teoriji, nego jasna i ziaa do'jednost u prarcsi, hojz aeh: serjarc i radnik i graani su, i proi dlanoai naroda. , i Ante StarEeai|, harl je urniruci bliu i d,a bude sahranjen u opanci.e6a onoga, Eto sada proEiuljaaamo: eliadki' \oaietanski temeli' a to le

temeli republihanski. velihi, nepopustljiai sine marene lcr,ne Like! Kad. si ti ud.arao temelje stranci narodnoga samood.rede je_ sae Taoje pristaile rno6i u jednom Sljemena. A gle: d.anas smo sai mi Hr samoodred.enja i soi sm,o seljaci t. i. p i rada' I sada istom Ttoje ,ukouoniz i bezsmrtnim sffossmayeror,. u Krapinshim Toplicana dobiaa sau sa-oju oried,nost. Hraatska, Hraatsha u praom redu

u politici

";:;;!.;:J::; J:Ty"::. ;:!:
i;:::;;
" i bez-

gora, nego i Triglao, Dinara i sae tamo d.atje. I Too,joi.'J)ut

a u totn hroatshom bro.ru d.ana, *iii"Hr:;:*;h:;;,*tr:ol;
527

srnrtna zasluga, ito srno mi Hrtsati d.anas iznutra, d'uieuno oaalto sloini i u toj unutra\nioi slozi oaqho iahi i nepobied'ioi' Slaaa Anti StarEeui6u! Ziaila Hroatska! Ziaila republika!< IJ tom ie goaoru Stiepan Radi6 naiao sretnu aizu izmedu Starte' ai,eaa naEela hraatskoga d.riaonog praaa i modernog naEela narotlnog e ed.enja. star Eeai,eoo shaa6ani e hru at shoga drEaanog pr aoa nii saruood.r waaia' nikad.a bilo lruto formalistilno, naprotio on ide taho daleko u prisilno spaianie u iednu' aanju narodne uolie, da izriEito odklania onih zemalia, koie su po historiisk'orn drEaanorn prauu neprie' "jeliou porno hraatske, ako ie naroil u niima protioan takuom sied'iniiaaniu' praznoln ba je StarEeai1 daaao pruen,stao upraao slobodi naroda, a ne citil'ane niegoue reEenictt.: ohairu d,riaanog praaq aid'i se i iz mnogo ,rMakar Hraatsha bila samo uru dugaEha i utu Eiroka, makar bilo samo pet Hraata - neka ih to pet bude slobodno i sre6no<. Nigd.ie nema ni traga starleaileuoi toboz,nioi nauci o slobodnoi domoaini bez slobodna narod.a. star\eai1eao shaa^anie prat)a niie samo d,rEaaoprauno' neSo kaEe ort': i sociialno. Na iednome miestu u >'Pisrnima madarolac'"' >>Praao d'uEad'ruEtaena Eiaota. SiIa moZe pra'uo gaziti' ali st'aha liudsha ie nego sila ima iaEu sestru si. IJ nsoi poaiesti ne itma liep\ega prizora koii prarsa ilrugih gaze' Sto ie ime' gled.ati, -pI"*", kako i suoia praaa gube oni, baitina poied.incu, to ie poaiest narod'u' ZapraEene papirine mrze ili preziru samo oni, koii ih ne ilnaiu, ili koie one grizu' To ie odtrgnu baika o lisici, koia izgubio rep saietuie drugarice si, da i one saoje repooer<. Da ie Starleail imao liubaai i samilosti prerna malenirn'a i slabitna' 16 - iTrns' d.ohazornie i niegoaa nauka i niegoa naEin Eixota' Pou;rdu 7s u ;lu ostalaga - ialazimo i u saobdenju, Eto ga d,aie pisac nelrologa Eupmiie ,Hraatslaoj Do,rnoainir<o starEeai^u kao aelikom bilieEniku med'u rieEke: >rSau pla6u, koiu ie primao na tan'' miestu' razdielio ie i hranu' siromahe a priilriao satno toliko, koliho ie trebao za stan koii su ga doEehali' da pritne Praoga su siaiali pred' ured'om siromasi, daroae. Tu ie bilo aihe: >,Gospodine, meni nisu d'ali!n mogao zasie' starEeoil je izabrao siromaian i osltuilan iiaot, i alto ie i iirto sti na bogate poloEaie. Za railniEke potrebe imao ie razurnieaania praaeilno uredenie s" uologoo za poboljilanle niihoaa stania zagooaraiu'i postati suaiini radni\ki pohreti. RadniEho dru^taenih odnosa,u koiima 6e

se pitanje i zahtjeuima >Socializa

da nije bio golokrakd, da Eitaa n doba bilo a i danas t alada radn; uefini nara se doista t probitcirna dieliti po z Kao s prema .selu stirna selja iestdeset g stranke brt k a E e : 'd . a t druEtoa, ila mjestu has koji drii n aho oni prc b "Seljaike toplu biljeE Stardeoi6a. leiati. Prije rila: >Neiilr Uobte se m koja se je Radi6a. Bra priedili, nai

u StardeaiA u njegoaoj r izuzea\i doq jedan pozna iitaaoj Eura

Suoj so s istog razlol

528

uako sloini

se pitanje ne moie rieiiti nasiljima, nego ud,oooljenjem njihoaint. iiaotnim zahtjeaima. o socializmu haEe star6eai6 u jed,nom uoodnom Eranrau.: 'socializam je iedo nuEd'e, i dok ooa stoji, tnora i on stajatio. Dahako da nije bio za diktaturu proletarijata iti - harso bi on hazao za aladu

eilw Starte' a narodnog praaa niie bo u uoala' je u jed.nu' aau neprie' edinjiuaniu. ne ptaznofn rc reEenice: r bilo saio d.jenema ni ,ez slobod'na taaflo, nego rc haie ort: uaka liud.slt'a rizora nego ,, Sto je ime, me papirine griru. To ie one od'trgnu na i slabirna, .s 1s - iTmsneltotr'oga u ihu Zuprniie elio ie med'u s t u ni h r a n u . ali, da prime , mogao zasie' ',ieuaniai iiao zilno ured.enie reti. RailniEho

probitcima pojedinih druitaenih dieliti po zaslugama.

sltupina, a 6nsti i poloEaji d,a se imaju

Kao seljaEko diete starieai| je ponio sa sobont. u i,it:ot ljubau prenle.se!u,i.seljattpu,, a.kao zreo mui doiao je do spoznaje o pred,no_ stima seljadkoga staleia pred saim ostalim staleEima u ntarod.u. pred,

Su;oi socialni progrgm nije S.tar.Eqai6 izradio potonho i sustaano s istog razloga, s kojega nije ni politiiki. Bio je urj"r"o, da nije potreb,o

529

ono glattno' od' 6ega zauisi gllbiti se u sitnicama, d'oh se ne posti1ne d'ok se ne izaoilti - dtEauna i mogutnost proaed'be suahog programa' sloboda. VANJSKA UPORISTA

graciii. I StarEe Deze s Kuatern i jed.ino o uarL je kasniie poa

Hroatska d'obiti slobodu? Kaho, odkud'a i s pomotu koga moEe u ohuiru koie se ie Hruatska Od' iinbenika one 'iJ'l'o'o" tuorbe' Austriia ie sama i skrioila nalazila, niie bito Oo*"'oo niita oEekiaati' teZhostanieh,,at'kogonarod'a'MadarihocedasarnozarnieneAustriiu utladenjuHrottta.Vlastitomsnagon.,.sehruatslt,inaroduonimprili. 'dakle d'ntgo) nego oktenuti kama niie bio l+ailar osloboditi' Ne ostaie za saae:znikom i pomo6nihom tt sooi pogleil pretla rtani, ogledati se inozenlstDu. iziaaliuie, tla od' k'oloaozn IJ starirn d'nima (goit. 1891.) StarEeai| Ne prati d'omate nooine' ier mu f861. ne Eita >nifuta slauosrbskogau' nijepo6ud'injihoaarazinaijernjihoaea|astnikeinadahnjioateljt Elancima prad Statteai| lro= smairtt izd'aiicama. U suoiim uaodnim d.ogad.aie. Lekciia, ito iu ie kroz d.esetljefua sano 1)wtiske potitiEke 1884' odli'oo Folnegoai|u i Lwdouihu neholiho broieaa 'itoboitn OEegoai1u,6iniizuzetak'Opitaniimaunutrainiehraatshepolitike sabotu' fJ nouinama nikad ne goaori Starfteai| ied'ino u htuatslcom razpraalia' Za obruEu' polemizira s protil)nicirna, niti s niima ozbilino - politiEkom satirorn u naoanie s niima sluli se literarnim sredstaom ,,Pismima magi ar olaca"' Od'gottornapitanie,za1toseStarEeui|obaziresan'lonaaanisku politil+u,nalazimouoainnie|ortimrieEima:>'NaEiEitateliiznadu'dase stua'zni u uaodnih Elancih' ni i zaEto se ne moEerno bartiti d'ornaiimi posliCislaitaniienionimiTranslaitaniie:lsakobitrebalonemoiem'o' kal+o i soi nasi razwnni Eita' a kalro moEerno ne trebr,<<''Nli, u'pu6eni telji,d'aud'anasnjihobstojnostihnetnoEernonistailobrauEinitnirad'it pratimo izuaniska poiaolieniu' za nalu d.ornoainu, osobitom pomniom bo u d'anih ok'olnostih koia slute na med'unarod'ne 'ihobn' Stnatram'o kaho nastadoie sui dosanaiaelom zaslugom nastoiati, 'd'a oni sukobi' daLnji'po Hradte fle nastanu t"-y!i"'*oznaja, koja je kod' starEeai6a e propasti ilirizma i posliie lelaEi6eatt ozorila u desetlietu posliie uuailania pogibiie' Drug mu Kaaternih proZiaio :i, dok ie mu1eano iloba proueo u emi'

O ertropsh Ieon I. Niegoa nalton izmiene On pomaie Ct on je ied'ina n i naEem Kuate

Hraatshi i nati jed.ino u Itoja je zaltrii jedinsno Nien

ondalniu Nien njernaEltom sa saega zla u Ht prigooara, da d.o San Stelan izneajerila je iloh je stenial

Francuzh StarEeai6eudl pad.a Napoleo Hraatshu. Fra u ntoiim EIan AIi je pri to oblastnike; al u jednorn EIa narodi liube . nila<. Posebi stoga, ito je ' Elutak, da se rrDarDaturkatt

Bilo ie p objainjenja b Bez Eeai6euo. napoleonskoj

'- ')

#a

a zaatst drZaona

graciji. I StarEeoic i,iai cluhom zapraao u emigraciji,' najprije podri,aaaju1i aeze s l(aaternikom, a onda obaujeEtujuti hruatsku jaunost uztraino i jed.ino o aanjskim dogadajim.a. To je onaj isti emigrantski duh, koji je kasnije poaeo u inozernstuo Tntmbi1a, Supila, Radila i paaeli1a. O earopshoj sudbini na poEetku 19. uieka irna odluEnu rieE Napoleon I. Njegouim padom opada ugled Francuzke i njezina mo6, ali ju nakon izmiene carst,)a i druge republike ponouno diie Napoleon III. on pomaEe caaouru i viktoru Emanuelu stuardti jedinstuenu ltaliju, on je jedina nada emigracijama potlaEenih naroda Enrope, medu njima i naiem l(aaternilru. Hraatski rodoljubi, traie1i oslona u inozemstau, mogli su ga d,ahle nati jedino u on'daEnjoj Francuzkoj. onda jor nije postojala ltalija. Itoja je zaar\ila suoje u.jedinjenje tek lBT0. zauzimanjem. Rima, a i iedinstoo NjemaEhoga carstDd proglaieno je tek r821. u ver.sailleu. Na ondaEnju NjemaEku nije se star\eai| tnogcto osloniti ni stoga, Eto je u njemaEhom saaezu. bila i Austrija, a Austriju je on stna.trao uzroEnikom saega zla u Hraatshoj. Englezha je bila d.aleko, na strani, njoj Star\eni| prigoaara, da izrabljuje druge narode. Tirska, prerna. hojoj je star6eai4 do san stetanshog mira pok:aziaao shlonost oEehuju\i njezin preporod,, izneaierila je nade u o'zdraaljenje. za Rusiju nije se nLogao zagrijati, d.ok je stenjala pod carshorn hnutom. Francuzha je ne samo politiElci, nego i kulturno zad.oaoliaaala StarEeai6ea duh, pa su stoga njegoae sirnpatije za nju ostale jake i nalton pada Napoleona III., had tiie nije oEekiaao od nje nihakae pomo1i za Hraatslcu. Francuzka tre6a republiha nije se Star\eai\u widala, i on se u wojim Elancima 6esto i Eestoko obara na truli republikanski reEim.. AIi je pri tom luEio narod od alade: >Ni mi ne haalimo lrancezhe oblastnike; ali mi Etujemo i ljubimo narod francezki<< - haEe starEeu,i u jednom Elanku; na drugom mjestu opet oeli: >>sai praai prosaietljen,i narodi ljube Francezku, jer je ona za prosaietu i slobodu najoiie uEi. nila<<. Posebice je starEeai| izkaziaao aelilco priznanje Napoleonu III. stoga, Eto je on >>ukinuo praao osoajanja i uaeo u rnedunarodno prauo 6lanak, d'a se narodi, puEanstaa, bez saoje priaole ne smidu kao niema m,arDa turlcati iz jedne driaae u d.rugu<<. BiIo je potrebno zadrEati se na oaon pitanju, jer bi bez njegoun objainjenja bilo nerazumljiuo potiiiEko djeloaanje Kaaternihooo i star. ieai6eao. Bez toga bi ostala uob6e sasaim nejasna praoailoa priurEenost napoleonskoj ideji. upraao klasi\no objainjaaa narn tu sl,ar sa.nt.

lobodu? Iruatska shriuila Austriju m prilithrenuti ihom u 'coloooztt jer rnu iioateljt fi6 kro: je kroz ,udouihu politike ,ikad. ne obraEu.flirorn u aanjsku lu, da se ncih, ni moiemo, nni Eitani rud.it iaulienia, bolnostih sai dosatarEeui6a elaEitetu uuailani,t proZioio
to u eml-

I

l

/

53r

StarEeai| u kratkom Elanlru, Eto je priob6en na ielu >Slobode., dne 25. Iipnja 1879. pod nasloaorn >Princ Luis Napoleon<<, a glasi u cielosti: ,rMi ne d.riimo nijedan naEin oladaaine absolutno d,obrin i spasonosnirn. U liberalnoj tormi moEe biti sadrEurt.najokrutniji despotizam. U MletaEkoj, prem republici, aladaEe absolutizam, a Veliku Britaniju, prem monarhija, drie najslobo'd.nijom drEaaom. Kako je u Hroatskoj, znamo. I one sjene kukauna ustaDa, u Eijen nam je hladu po rnilosti Austrije i Magjara dozaoljeno Ziaiti, ne otutismo nihada, jer je ne mogosnto otutiti, jer je niltada ni bilo nije. Nad narod.om ne ima su,Derena.U njegouih je rulruh sudbina nje. goaa. Ne d.opada m.u li se kapa njegoaa hralja, mole ga surgnuti, jer nije narod, radi kralja, nego ltralj radi nardda. Za to IeEi duboha istina u mudroj rieEi, d.a saaki narod, imade onakoou aladaoinu, onahoau aladu, halnu zasluEuje. Mi se ldanjamo aeliltomu narodu francezhomu, kail je snrgao Napol6ona III., mi bi mu se bili hlanjali, da je proglasio njegoaa sina carem. U jednom i d,rugom sluEaju njegoai Eini ne bi bili drugo, aan izljea njegooe suoerene uolje. Zalimo smrt Ljud.eaita Napol4ona, ne za to) jer je lrancuzka pre.tendenta, nego jer je u njem plemenita staar za\titnika izgubila. DoEao on ne doiao na priestolje, bio bi si oe6 u nastojanju, da bude ariednim nasljednikom tradiciji; saoje obitelji, za slobodu narodA, aelikih zasluga stictto. Ooe tradicije sadrEane su u jednoj od najspasonosnijih po narotle ideja, Eto ih je poaiest Broizoela, ter ltoja, Italto je iz san'r.e narone Ijud.ske crpljena, poujestnicom bududih o^jekoua zaaladati bude: u ideji narodnosti. Sto je po naraai spojeno istim poriehlom, istim jezih,om, istimi obi6aji, istimi interesi, mora da se sljubi u jednu drEaonu cjelinu, pak ako nije bila proilost, n1,ora da im je bud.udnost zajed,ni6ka. Iz misli, Eto ih je na Sa. Heleni dihtirao grolu Las Cases, aidi se, haho je aelike osnoae u tonl pogledu gojio Napol4on I. Pa hako je o'n htio osloboditi i ujediniti Hraate i Poljake, talto je njegoa sinbuac pripo. mngao ujedinjenju ltalije. . Mi Hroati od one kukatsice, koja nam sooj obstanah zaht;aliti imade, razudjeni, raznarodjeni, raztroaani, ne nalazimo spasa u nitem, nego u oruoj napoleonshoj ideji. Napoleonska ideja p,aha nije dluga, nego ideja st'anke praaa.<<

\ Postije I tehao dalie i jaEe posizanjt zaititnica hri kako se je 1 ohriljem mal driaaice. Sto trgnuta Bosn Hraatsku rna StardeoiAeaat ce proaod.io t noau nadu. O >>terje Rusija d.riaae, a Eet Itaie Star\eai, oid.Iiiacm pro priznati sai o d.okoza mi sm Iiubimo onom i aodi san1,o t

Rusija je je car Alehs m,ilijune ruskt airan prema zaalad.a hod p padaju BarEii doblje, hada l kada se preaa Alehsandra II brzo ohlad.i, j, prati i dalje, Europe<<,ali nade ne aeEu buduti el)rops jednome uoodt

>AIi oed maEkom oet 2 nauieiien.

532

lne 25. ielosti:
spQso,tizam. Brita-

i ct,lein

utism,o
ta njetti, jer istina aladu, surgao ,a sine a) aan ta preDo\ao i,ednim rasluga tarode aaraae n ideji

ljubimo onotn snagonr, i nadamo se u iiu. i oodi samo razlog ob1enita d.obra<.

' p_ratis, o ho sud izn i ni, ji l: :!i:",,f ; i "*l,ili .on:da';::i;naiega ! "lf,iJ;., dokaza nti srno Rusiju mnil 1.,ro* ,oogo*

razd,obrje StarEeai'eaa Eiaota, Eto ga ie nakon katastrole hod. Sed.anai ltod. Rakoaice protsodio u iashanskoi osami, upad.a saietla zraka i unosi rnu u duiu noou nadu- on opaia, d.a je rusho-turskim ratonl zakopana stara Rusiiq. fiinila soojom desnicorn tri neodaisne ndaisnosti. U\ine je moii suditi< _ ,t6e zatajiti: Rusija je postala nad,orn.

d.rEauice. Staorena- je Bugarsia, Srbija, Rurnunjska, a od. Turshe odtrgnuta Bosna do1la_ ie u sklop Habsburikog carstaa. Ne bi li se i za Hruatsku

hako se je pohazaro Berrinskom' na hongresu, ipah ,u oi|'""iZr"ii" ohriljem male kr''anske srcupinena Barcanu iobite sioje slobodne mogro odatnresro zan;roiiz u rcEho i mroEno

\ \ Poslije Sedanq potonule su hroatslee nade u Frqncuzltu. Ziuot je tehao dalje i donosio noue d.ogodaje. Medu njima je ,"ir"rrri, -_ sue jaEe posizanje Rusije za turskom bo,tino* u Europi. Rusija nastupa hao za|titnica hri1ana T_urskoga carsauq, pa i aho joj Earopa kuari osnoae.

,id"o, od. onda mi jrt No, i", po mogu1nosti, uodi,t

Rusija je sarat,a na sebe pcdnju starieai,etu ae6 god.. rg6r., ttacr je car Aleksandar II. urtinuo neaoljni,tao i oslobod.ii na taj na6in rnilijune ruskih seljaha, ali je stard"rie io' dugo ostao oor:nro, i rezerairan pretna Rusiji. Istotn od, ru,sko-turshog rata goit. rgzz.--r'Z..

istimi u, palt idi se, ie on pripoimade, nego

Alelesandra II. ponada se starEeai6 iz poEetha u areksandra III., ali x, brzo ohladi' ier uuida, da ne 6e biti *sro , te strane. Rusrced.ogodaie glaanim \initeljem mira i nemira odanle aiEe ne raEuna. Njegoae se tpshu alast posebice, nego oEehuje

ae6 dauno sudismo, d.a je rat m.edu Francezkorn i metlu NjemaEltorn oed god' rBZr., meilu Njema,kotn i medu Rusijom god. 1BTB. naaie\den.

t aatsh (r e' j ednorneua dnont.Er o anrcu oit b aj ;,:tt:i ;tr: o; p "'!!!i;t",H.r >rAli

s33

To su nsoje orste dani poroda; a kad'a 6e lurnbarde zagrmiti, t. i. saoje arste smrt nastati, to ne znamo i ne ntarirno zndti. Ako ie istina, 'ila je dugaEka bolest znak skore stnrti, ni to rdtno stanie ne moie d.ugo bez rata trajati<. Ta su se predaid'ania uskoro izpunila. Od Star\eai\eae smrti proilo ie samo petnaest god'ina, had' planuJe ratooi na Ballcanu; na njih se nddonezao earopshi rat, iz koiega se razoio sajetsld poEar. Proi sajetski rat, i niegou nastqaak sudbinom Hraatske. drugi wietshi rat odluEiSe

njegooa jaon a to razna p su Strossmay su bili predot narod, u prol naEela, Eto gt okrioljiaati Ij i onima, koji

StarEeaiceuo od,xracanie od domate politike i budno promatranie aanjshih dogodaja bilo ie opraadano. Kasniia zbioania bila su ponrda d.alehortidnosti nj egooa'd.u\eonog olt'a.

Da se ra Strossmayerot da je Stariet

UNUTRASNJE

BORBE

naroda a njih nja i namjera ali kad je te probitaka s t.

Po 6isto6i i iasnoti suoie nauhe, po od'lutnosti, Earsto6i i nepoko' lebiaosti u 2astupanju saoga uaierenia pr,iEinia se StarEeai' ltao naihraatski politiEki douiek. StarEersi| ne uhoieniji i najnepomirljiuiji poput Rad.i6a.Prema brzom i ohretnorn Stiepantt pozna naglih shohoaa Radi6u, koji je sarn sebe naziaao politiEkitn aaiatiEarom, StarEeai6 ie spori pjeEak. Uztraian ie na putu, ito ga ie izabrao nakon dugog i zrelog razmiEljanja. Mienjati oprezno izabrani praaac n'iie mogao bez dubokog aagania razloga. Zato ie StarEeai| izgleilao nepopustliia- Uistinu on ie arlo tolerantan i liberalan. PoEtouao ie d.o lerainosti saatiie miElienie, ako je dolazilo iz pofitenog uajerenia, a obarao se Eestoho na protianiEkD rniEljenje samo onda, kad rnu se iza liepih rieEi cerila rugoba proraEunanog obsjenjiaanja. Sarno u talwim sluEaieaima bio ie nesmilien. InaEe ie bio urlo Eirok. Vlastitim pristaiama dopu\tao ie hrupna od,aaiania u. st)erlltr, Eto nije najbitniie. Danas se upraao Eudimo, kako su mogle u praua\kom glasilu, u Eijem je uredniEtau sied.io i StarEeai|, izlaziti nehe stoqri, s kojima se on nikalto niie slagao. On ie ostaiao ko'd. saoga uojerenja Eesto osamlien. Zanimliio ie sluiai i s niegoaim praaopisom'. Osim StarEeaileoa tlanlta, Eitaa broj stanaEltog lista tiskan ie drugatiie, sui oboiaaatelji Staroga pifiu drugaEiie, a on desetlie|ima, sae do smrti pifie po stsoju. Kao Eto ne 6e da Ertauie saoie uoierenie, talto ne traii ni od d.rugoga, d.a Ertauie saoie. Tako se ie ponaiao i prema saaltonte politiEhom protianihu. ako ga ie srnatrao osobno po\tenim. Niie se prepirao, nije nikoga liEno napadaoo pretnda ie u dugom razdobliu

s njima zauui ma, mameluc deai6eoim pri su Stardeai\u ni lupeEi hao slaaosrb sabra suianjstuo, ho da njihoau su latinslte rieEi t pasmina, sltot nenla<<opisuje

>A tho su

Tko pozn koja se mogu t i Austiju, t:Ia arsta lju"di hojt hupcu daju Ht ne da ai\e, hu, stidio osim Aus bi dobili od prt naraai proti sa zahleli narod h slaaosrbi, to sn

534

:, /.
ina, ugo

use
L^lo

njegoua jaunog djelouanja bilo ilosta poaoda zu to: _ alto nilta d,rugo. a to razna preuiranja i razkoli u samoj stran,ci pral)(r. Ieduti izuzetah su strossmayer i Maiurani'. Njih je daojicu nem,o napadao zato, ito su bili preduodnici proL)ca, o ho'jemu je star,eai, d,rEaodu uodi hraatsrti, t nikada nikoga poimence, drEe1i se "istaiama god. lg7 I. u toilti 25.: >[ie de ulade. nego soe pripisittati srrslat)rt
le <<.

:ls{)

nje rd.a

kotal' ne tnlL le

log 'tog le rje, llto ttLrce nit gle
zt!!

? ;; r:,' :; ";f; :, ",\i"i probitaka s Austrijom, StarEeui| oi i"ao posied,i pr"lro noi, , prelticlo s njirna zauuiek- Nji.houe prista'e prograiuje on madarorcima, srauosrbinta, mamelucima i janjiEarima, tu ih pobija sa iestino,tn, Itoja je Stardeui'eaim pristaiama pribat:ila nazia stehliiu (pobjeinjehil. sraaosrbi su Star'eai'u neizmierno gori i ocl mad,arona, jer >rmatlaroni nisu nrar'-tt mo ludi sebiEnjacin. U pojmu rieii yora soojstua i:oujeka, u pruom redu. ie. Izrazorn sluaosrb ho6e Star6et:i[ ao pojadarut na drugu potenciju, jer rob i sluga. Slaaosrbi su.>rsttianjsktt pasmina, skot gnjusniji od. ikojega drugogan. fl >Neltoliltim ttspotrrcnemu< opisuje StarEeui| slauosrbe oxim rieiimtt: ,A tko su slauosrbi?
rao poznati i slaaosrbe, stuorenjtt nta slaaosrbe, taj bi mor(to poznuti stajati. Sla.-_osrbi strtete nan.od.a, su ,u tko i po ito ilt, ho6e, i suttkomtt rsta ljudi, hoje 6e sxarho, ako se tira; Ijudi, hoje imati sutttko bi se ulada; ljudi, hojih najarstniji rnoiclrt

ut kadj e rc godinc nj ih^on,, i ai

;:;j:'

:' :,f:T

:

)8a
tm,.

,j" rti ai,i
IILE

se
I LI L I

.dobro, zakleli narorl hr,--atski zbristtti s lica zemlje. tcr o tomu i rad,e. To -,rt daaosrbi. t() snagaAustt.ije tt Hruatskoi<.
JJ,)

rtaraai proti s*eml, i." i,r:

,r"tlj!,0';"lr7i:rtr:r::"t,"itl,,rt::"::,tl::

I)aa najznamenitila Eoujeha hraatskoga 19. aieka, starEeri| i srrossmqyer' raziEli su se .L gledi\tima s obzirom na putooe i sredstaa, hojirna se moEe dodi do slobode. stardeai| je izabrao izrauniii, zato trnouitiji put, strossn'Layer ide zaobilazno, ud,obnije: prosajetom k srobod.i! Podizanjem aisokih znansttsenih zaao,da ho6e sirossn.ayer d.a priskrbi narodu izkaznicu, hojom se moEe pred prosaietrjenom. Eoropo* izkazati Itojom se moEe dokaziaati, d.a je hraitski narod pod.pun narod., da je na d'ostojnoi kuhurnoj aisini, te 'd'a mu stoga pripad.a praao na jednak* politiEltu slobodu kao i drugim.a. osin toga razlihuju se oni i po 6ud.i, i po Earsto6i spojnica, hoje ih aeEu s narod.orn i sa zemljom. starleuii je duboko ukorienjen u hraatskoj zemlji, doh strossmayer, koji ne potjeEe iz hraatsltog sela i ne nosi hraatsko ime, rnogao bi se presaditi i u drugu kulturnu sredinu. Strossmayer je mogao iiajeti i dieloaati jednaho u N jem.a\koj ili Francuzkoj, Engrezkoj iti Rusiji - bio ie ho:. mopoliti\hi tip. stardeai| je bio mogu6 sanr.o u saojoj Hrratsrtoj. on je podpuno naE, izkljuEiao hraatshi 6oojek, hoji bi oitao uaieh na| i razpoznaaao se od suakoga i onda, kad bi se ,nalazio na bilo kojoi to6ki lrugle zernaljske. oprehu izrnedu stardeai1a i strossmayera ho6e nekoji da iztahnu tardnjom, da je strossntayerooa politika nastaaak preporodne politihc ilirizrna, sarno pod jugoslauenshirn imenom. s jo5 ae6im se pr(raoor, moie redi, da je star\eai| nastarljaE ilirinna, ali pod hraatshim imenom. Tu se starEeuid nalazi u pred.nosti pred stross^iy"ro*, koji nije osjetio narodnog imena, hao Eto nije shaatio i uaqiio potrebu :nagu tarctihe legitimiteta u legitimisti\koj Austriji. zemljiEtti obseg Hrratslte, kako ga je StarEeui| izuodio iz poaiestnoga d,rEarnog pr:oro, nije uEi od obsega, Eto ga je nacrtao Ljudeait Gaj kao aod,a ilirizma. Dosta je pro. Eitati samo Gajeuu pjesmu >>IoEHraatska ni propalao, d.a se o tome uajerimo. Pod' honac stardeai'eaa jaanog d.jeloaanja osjetila se potreba zauzim'anja noaih postaaa. Khuenoao desetgodifinje nasilno otiilanje izaziaa kod hraatshog naroda aapaj za slogorn. Dolazi do susreta izmeilu srrossmayera i star\eoi6a u Krapinsltim Toplicarna i honaino d.o zajed.niEhoga progranxa od god. 7894, strossmayerooi pristaile prihaalaju nozi, ,tronke praaa i starEeoiAeao naEelo drEaanoga praaa, uz narod.no naEelo, a starEeai|, koji je Eitaairn saojim dotidoEriim d.jeloaaniem teEio izaan oleaira HabsburEke monarhije, pod,pisuje taj program, u kojemu se goaori o sjedinjenju u jedno samostarno drEaano tiero onih hraatskih zemalja, koje se nalaze u oleairu HabsburEke monarhiie.

Ooaj zem enoga, u ltojei Macedonijom, nosti. Starieair i sloaensha) pa cjeline, koje n StarEeoi| bio t drugo, nego 7894. ostao je

Vjera u o, stranke prana I

,rSretni ont stoa, na\e drEa Nu sretnij saojim poErtuo aelidanstueni tt StarEeui| j ni Uzkrs, koji t ba3i6 u ouirn sl

Zrtae za hr d.uge pouorke jt praaa, a sada sI

536

iTt

\,y

Ooaj zemlji\tni obseg u programu od god. 1894. mnogo je uii od 'onoga, u kojemu je bilo obuhaa6.eno sue >puEanstoo medu Tirolom i Macedonijom, rnedu Dunajem i Adriatikom<<. lJii, ali bliEi noaoj staarnosti- starEeoi| je aid,io, da su se susjed,nemale narod.ne shupine (srbsha i sloaenska) podpuno i ltonaino oblikooale u zasebne osaie\tene narodne cjeline, koje ne 6e da se stope s hroatskom narodnom suieE6u. Ifuko je StarEeai| bio odluEan protionik prisilnoga sjedinjiuanja, nije mu ost(ila drugo, nego - priznati obstojnosti. Zemlji\tni obseg iz programt od 1894. ostao je ob6im hroatskim narodnim zahtieaorn sxe do daruus.

NA

CILJU

Vjera u ostDarenie hraatske narodne driaae upisala je u proglasw stranke praua god. 1887. oae riedi: >>Sretnioni, kojima je sudeno doEiajeti zoru naiega narod.noga jed,instaa, naie driaane sam,osaojnosti. Nu sretniji oni' koji soojom samosuiesti, saojim otaEbenidtuom. saojirn pozrtuoaaniem, saojim aeleurnom, saojirn imetkom pripraaljaju peliEanstaeni taj d,an<. starEe,id je bio pred.aod.nik dugog niza irtaua, prinesenih za narodni uzkrs, koii duhoano prozialjaoa i bard stranhe praaa augtrst HarambaEi6 u oaim stihoaima: tI had s tobom razblaEena stiie Golgoti do najaiEeg arhunca, Sinu genij saetoga hraatstva, Sinu i ti poput Earskog sunca! I to diano saietlo preobrazi Slaane Ertae hroatslcog narn roda, A tri sestre ogrli\e tebe: amosuojnost, sre6a i sloboda. zrtae za hraatski drzaani uzkrs poEiaaju u sraai. Na EeIu njihoae d'uge pouorhe je Ante star6eai6, za Eiaota shr.omni - praak stranhe prava, a sada slauni - Otac Domouine.

Dr. BL,4Z IARIS]C

JJ(

PODATCI

IZ ZIVOTA

ANTE

STAREEVIEA

Ove sam podatke u glavnom preuzeo iz poznatih Zivotopisa Ante Starievi6a, jer ih zbog sadalnjih prilika nisam mogao kontrolirati na izvoru. Stoga se ograniiujern na suhi kro,nolo5ki kostur u najgru,bljim crtama. Starievi6ev je Zivot izvana vrlo jednostavan. Rodio se 23. svirbnja 1823. u liikom selu Zitniku od otca Jakova i majhe Ane. U svim iivotopisima nazivaju mu majku Milicom, ali sarn vidio kod sadaEnjeg rninistra prosvjete dra. Mile Sta,rievi6a priepi:s ga je poslao tarno6nji Zupni ured, i tu nema kr5tenih upisano je, da se je Ante Starievi6 ne piSe), i da je sin Jakova i Ane. Kod dra. iz matice kr5tenih Zupe Klanac, 5to mu ni traga irnenu Milica. U latinskoj matici krstio 30. svibnja 1823. (kad se je rodio,

M. Starievica nalazi se i rodoslov obitelji Starievi6eve, 5to ga1je takotler irzradio Zupni ured, pa se i gatom spijsu I/vodi, da je 'yo Antina majka Ana, ali u zagradi je .dodano ime Milica. dv'/t'l' je u Klancu. Puiku Skolu uiio Gradu za prva dva razreda gimnazije izuiio je privatno u Smiljanu kod iupnika ga je povjerio hrvatstric Sime, iupniik u Karlobagu, kojemu Jose Ylatkovi6a, shi pisac. 1839.-1845. 7. i B. razred. f845.-1848. t svr5io u Zagrebu 3. 6. razr. girnnaziie i filozofiju, u j' kasniji

uii u Pe5ti bogoslovne nauke i ujedno poloZi doktorat filozofife. OstavivSi bogoslovlje i ne dof,riv6i rnje-sto profesorarfna pravoslovnoj akademiji pisarnu dra. L. Srarna, u kojoj je radio do goal. 1861. Zagrebt, utle u odvjetniiku God. 186l. izabran je za velikog biljeZnika iupanije rieike, ali zbog protuau-

duha u njegovim predstavkama Zupanije rieEke odsjedi god. 1863. mjesec dana zatvora, poslije 6ega se vra6a ponovno u Sramovu pisarnu" gdje ostaie do ll. listopada 1871., kad je bio uhi6en prigodom rakoviike bune. Iz zatvora je pu5ten strijskog 24. prosinca iste godine. pisarni svoga sinovca dra. Davida Star' Od 1B?3. do l8?8. radi u odvjetnidkoj

Ievi6a u Jaski. God. lB?9. odlazi na Su5ak, gdje pi5e uvodne ilanke u >Slobodi<<. Kad je od. nove godine 1884. pre6la >>Sloboda<< Zagreb, i Starievi6 se preseli u U -" njom. OrI l. veljaie 1886. uzima list irne >>Hrvatska<<. njoj Starievi6 pi5e do s' 1894. Umro je u Zagrebu na 28. veljaie 1896. Uz svoje redovito gradansko zanimanje Starievi6 je u doba Bachova absolutizma radio uredniitr,'u Kao knjiievno narodni god. 1852. i 1853. u odboru Matice ilirskq g iasopisa >>Nevena<<. zastupnik sudjoluje u hrvatskom u historiikom druitvu i u

saboru g o d . 1 8 6 1 .-

l B 7 l , .i

rB7B.

]896.

5:J9

POPIS
-

DJELA

ANTE

STAREEVIEA

TISKANI
a) U dasopisima:

SASTAVCI

Batka uila. Novi Sad 1845., pjesma LiEko gatanje, str. 5. Dunica. Zagreh 1845., pjesme s potpiso,m A. V. Rastevii6: San i istina, str. 57.; V6rni podloZnici premilostivomu svomu kralju Ferdinandu V. na 19. Travnja 1845., str.6l.; Dva sunca, str.101.; TuZba, str. lB9.; ilanak: N65to o pirnih obidajih u Lici, str. MA., I42., I45" God. 1848., pjesma Odziv Zora dalmatinska. Zadar od Velebita (u slavu hana Jeladi6a), etr. 81. Lidanin Zori dalma,tinskoj, str. 2.; pobratimu D. M. u B., I-V,

1846., pjesme: pisma

Podertini Solina, 16. , Neven. Zagreb 1852., satiriika str. 140., 155.,327., 342., 395. -

Poslanica

Gorl. 1853., pjesniiki prievodi Anakreonove zaiinke, str. 689., 705.,721.,737., B0l.; pripov. Prizor iz Zivota, str. 694.,711.; - feljtoni u rubrici Tobolac i mnogo dru. goga nepodpisanog gradiva od 2?. listopada do konca prosinca. Arkio za pot jestnicu jugoslatsensku, knj. II. razdjel II., f 852., str. 227.-275.: istlianski latinicu i popratio

od god. 1325. (Stardevid je stari glagoljski spomenik prenio u ga uvodom i tumaEenjem). Zaekan. Zagreb 1867., mnogo satiriikih stihova i proze, sve nepodpisano. EIensut. Zagreb 1868.-1869., nepodpisani StarEeviievi prilozi: Pro,gram, 1 str. l; Il oii pre'uredjenja Europe,3; Spanjolska 12; Stranke u Hervatskoj,19,99; Pisma ilfagjarolacah, 42, 154, 186, 271, 326, 383; Zajeil,nica Rusko-Amerikanska, 95; Razvod Clanak 42 :1861., 134; Posledice boja kod Sadove, 194; Jugoslavenska Akademija, 254; Zajednice u budu6emu_ rqtuo 279; Razjasnenje, 341. Zagreb.!869-l6jD podpisan V- Bach, a napisao StarEevi6: GospoU6@br) dine, str. l; nepodpisani, Starievi6evi prilozi: Turska,52; Pisrna Magjarolacah, 91, l8l,283; Kotor, ugovori godine l8l5. i Napoleon III.,105; Ukinutje granice, 16?; starine, 262; Austrianske diple, 32S; >Federacia<< Austrie, 3?l; Odgovor, 392; Na6im iitateljem 400. 219; Nove b) U novinama: Ilirske narodne noaine. Zagreb 1851,, prikazi u podlistku: (ured. I(olo vIII. A. T. Brli6) t:r.227.; Dubrovnik II. (uretl. M. Bam) br. 230"; Doma6e knjiiestvo. br. 298., 299.; Gusle, b+ 224.; polemitki ilanci: Odgovor na poslanicu gospodina A- T. Brli6a, lo. 239.,242.; Nekoje historiike neistine oil g. A. T" Brli6a, br. 2i6., Beiki

.-l

260.

541

God. 1852., polemiiki Dnevniku i beogradskim

ilanci: novinam,

Odgovor na oiitovanje, bt. 221'

br' 24'; Odgovor Srbskome

Goaor tt s Gooor tt t Goaori Dr lB. studena 189 Goaori o

Goaor o a

br.2l Pozor. zagreb 1860., biljezka: Molba radi pisamah pokoj. Jelaii6a bana, Protivnik Diplomacija, l?; Zsjednica,33; Zajedniiari,3g; ilanci: Politika, br.6; prikaz: Riei jednoga otaibenika, 73' i diel-uici,,-44; dcnosi rnno go poli tiikih ilanaha Starievi6evih, t=q"bjq?1.,,ii&glB :Wy::d: pod nasl. Jezik i pismo Hervatah, sa iistak---starievi6ev i"-"il]. ".po-ap[t"iti.-11 S. Sifrom A. Iz poletka Slobod.a. Susak lB?8.-1883., mnoitvo Starievi6evih priloga razne vrste. su izlazili naslove, kasnije dlanci imali su mu uvodni pitanja<<, i napokon bez naslova, samo s nadnevkom >Su6ak " '< Zagreb 1B84.-1886., preteZno uvodni ilanci pod nadnevkom >>Zagteh' "<< Hntatska. Zagreb 1886.- 1894", uvodni 6lanei; do kraja 1893. redoviti, od 1894. rieclki; u god.1895. nema ni jednog ilanka StarEevi6eva, samo 1. kolovoza njegova darove, i 19. kolovoza piomo dru Josipu Ftanku' zahvala za primljene Hrud/tsko prauo: zagreb 1895., donosi samo na ielu l. broja od 2. studenoga Starievi6, i njegovo kluba stranke prava, Eto ga je diktirao ilopis predsjedniEtvl pismo dru J. Franku. o zadnjim 1896. biljeike da,nima starievideva iivota i njegova oporuka. pod naslovorn ;zDnevnn

Im.e Serb. Iztodno pi,

Iubilei. Zt Na Eemu Nagodbe. Najnoaija Nopwak Neholike Pisma Ruski Sekki rodenja Zagreh

z

t

Pasmina s oiln prot

ma1

Ante 1923.

i

U zbornicima: ") V-eii6, Ob6i zagrtzbadhi koleilar za godinu 1850.,. 5to ga je uredivao Vladislav rnuievnosti, mladosti, stao >Djetinistvu, se filozofira clonosi dva ilanka, u kojima (vodnik) pripisuje rosri<< i jo5 posebno o >starosti<<- Te ilanke dr. Branko Drechsler Horvat u svojoj knjizi 1912,., str. 36?.), a Josip (Hrvatsko KoIo YII., starEeviiu (Ante Star6evi6, str" l0?) misli, da su u zabavnom dielu kalendara pretezno prilozi iz Star,Eevi6eva pera. Ja se o torme nisa,rn mogao uvjeriti' Starievid' Dr. Antun godimu 1858. Ureditelj: za prostu Hroatslsi halendar je taj kalendar djelo Starievi6evo. Uz svaki dan Citav Izdatelj Karlo Albrecht. podpisom u godini tiskan je po jedan a{orizam. Iza kalendarija nalaze se prilozi s bez podpisa su: (Sta'rievi6): O kalenilaru; Uputa; Pomirerrje; Muhamed; S-i.6 (>>Iz francezkoga<), Vek XVI. po Hervate (u glaignom po Vitezovi6u); Ljudsko serce Znalai blz francezko'ga<<) ; Dosetke. zapisnici hrvatskoga sabora od god. stenogralski odnosno saborski ilneonik 1861. do 1892. sadrZe Starievi6eve saborske govore. il) u posebnim Bili Djela vo ri. u k, slaustuu dra Ante ili knjigama: ha hrtsatstuu' lzdaie Zagreb odbor 1867' kluba stranke prava. I(njiga Knj. III': I': Go' e . z a g r e b 1 8 9 4 .1894' (nedovrieno)' Znan-

Ustaai Fn Woran

aoi

starievila.

Z a g r e b 1 8 9 3 .III. knjizi

Knj. II.: Predstavk

s t v e n o-p o I i t i 6 k e Ime Serb;

Bi li k slavstvu ili ka hrvatstvu?; Turska; Pasmina slavoserbska po Hervatskoj; stranke u Hervatskoj; o voinilkoj uspomene; granice; elanak 42 :1861.; Nagodbe; Nekolike ukinutje poslu5nosti; Na iemu smo; I(neZevina Serbia; Rusi'a; Spanjolska' Gorsor rt sjednici sabora hrvatskoga na 26. lipnja 1861. Zagre.b 1861. sadrZane,su

r a z'p r a v e. Zagreb ove, razprave:

I za iivo napadan. Novir donose ilanke i Nekrologe prigo pravo(, >Hrvats U ovom p Ane Snri Ante Stari Dr. Ante i (Uredio dr. Blr U spomcn dra BoZidar Mu i e v i 6 , R a di Starievi6we ne g e r, Mentalitet Starievicu i pra' citata). Dr. Ante .t 1900. Svezak III Bogdanou Bogilanolt

542

Srbskome na, br.2: Protivnik 'ievi6evih, rvatah, sa .z poietka ;Dnevna I . ..<< od 1894. r nJegova rtudenoga njegov,t
(4.

sabora hrvatskoga na 27. seinja 1866. Zagreh 1866. ve6ine i nacrt adrese posebn e. Zagreb IBZB". Goaor u razpravi o predlogu g. Tudkana i dr. (od g. Iistopada lBB5.). Gouori Dr' Ante starievi6a i grofa Khuen-Hedervarija u sjednici saborskoj ori 18. studena 1890. o komasaciji. Zagreb 1890. Gouori o zakonskoj osnovi o zadrugah u saborskoj sjednici od 20. stud. lgg6. Ime Serb. Zagreb lg6g. IztoEno pitanje. Zagreb 1899. Drugo izdanje: Sarajevo 1936. Iubilei. Zagreb lBBg. Na Eetnu sma. Zagreb lg7l, Nagodbe. Suiak 1880. Gouor o adresi Najnouija Naptatak Nekolike Pasmina Pisma dauorija. za pristaie uspornene. slaaoserbslu Zagreb stranke Zagreb 1893. pratsa. Zagreh !900. 1870.

Gouor

n sjednici

po Heruatskoj. Zagreb 1876. Su5ak lg79. Rushi odnoEaji (Rusia u Iztohu). SuEak 18i9. Selski prorok, predstava u tri iina iz hrvatskog iivota. prigodorn l00-godiinjice .odenja Ante starievi6a priop6io i uvodom popratio prof. Ljubomir Maitrovi.. Zagr& !92J. magjarolacalr. Ustatsi Francezke. Woran wir sind? Zagreb lhg9. Agrarn lg?g.

v Yei,ii, Losti, stapripisuje oj knjizi o prilozi Stardevid. vaki dan rodpisom lpisa su: ga<<), ezko od god.

KJIZEVNOST
_l napadan. za iivata i poslije Novinske

O STARCEVIEU

smrti Srar6evi6 je bio bezkrajno oboZavan i ilanke nije mogu6e izbro;lti. prigodom njegovih i donose ilanke i pjeeme o njemu pravaEki listovi, osobito >Sftiboda<< i >[I Nekrologe--prigodom ,njegove smrti donose ,sve novine, kroz vi.e dana, v. >>rrrvatsko pravo<<r >>Hrvatska domovina<<, >>Obzor<<. (J ovom popisu literature donosim samo

Ante starEeoidzasrebre00. (pjesma J"1L,ll"uH,::;:** Ante Starieai|. Zagreb 1942. Naklada " ghirrog
usta5kog

pri ruci'

stana, sv. 7.

I.:

G o. g e r, Mentalitet prvih hrvatskih starievicu i prava.tvu; Dr' Ante ilanak ,r*O.OJ;.1^i_terstarieoi6, Bogdanou Bogdanoo V., V., revoluci sta"u"rri6, u >Albumu o samostalnosti Hrvatske (nekoriko XIX. stoljeda<<. Zasreb

Zn an/atstvu?; Turska; ojni6koj

zasluZnih Ifrvata

Ante Srarievi6 i hrvatska politika. Ante Starievi6 i .o"i3uirru-i"avda.

Zagreb 1957. Zagreb 193?.

543

Deren'din Marijan dr., Birokratiike uspo,rnene. (>obzor<< od 24. XII. 1g94. br. 294., BoZi6ni broj). Drechsler Branko dr., Dr. .ante starieviid. Knjizevna studija iz doba apsotrutizma Bachova. (;Hrvatoko Kolo< vII., 1912.). Folnegouit Fran, Otvorite oii! Zagreb 1g96. Eoraat Josip, Ante Starievid. Kurturno.povjesna slika. zagreb 1940. Horuat Ruiloll dr', D* Ante starievi6. prigodo,m 80. godi.njice smrti njegove(>Obzor<< od, 27. IL 1927).

Nehajeo M., Temelji ideologije Ante Starievi6a. (>Jutarnji list< od ZZ. V. lg2l.). Nehajeu M., Iz biljeitaka o Anti Starievi6u. Starievi6ev >legitirnizam<<. (>>Jutarnji list<<od U. VI. f922.). P^oli,teo Dr. Ante Starievi6. (>>Vienac<< 1896., nesvr5eno). .Dinko, Radii Ante dr., Obraiunajmo! (>Dom<< od f0. XI. 1909.). Rathoaii Milan' croatica iz pra.kih arhiva. (pos. ot. iz Grade za povijest knjiierrrosti hrvateke). Zae;reb l9}g. Skql,ii J. dr., Eseji o srpsko.hrvatskom pitanju .,Zagreb, l9ll. skua arui starier.,iiu. spornen-ristak pornodoodkri6a njegovog nadgrobnog spomenika u Sestinah. Za$eb 190J. Starieuit Mile dr., Ante Starievi6 i Srbi. Zagteh 19J6. starieui' Mire dr., Ekavica dra Ante starievi.a. (>Hrvatski rist<<, osijek l. I.1941.).

Svaka je bi

sastavljai i namjene knjig,

6e biti izkazar za sebe na6i k TraZedi v je uZe vezano

ne zanima kolil polemika i nap se politici odn madarone. Dana

Starievi6 je pre mjenom prilika

danas Zivimo b Iako sam prosu promjenu,

Djela dra. ali ih nije dovri hrvatsko poholje

ni do kakve knji nije moglo odga

Odbor klul u pet knjiga, i razprave; IV. pie dvije knjige Meni i di

je sta je trebalo ipak r unose6i u nju or najbolje, obaziru6

DrZim, da t predstavljen u .sva knjiievnosti nije

544

t894. br. olutizma

njegove.

O OV OM TZDANJU
)orsnJrce

IZBOR
'Selskom subjektivna. fzmetlu Starievi6eva du5evnog stvaranja drugi druge priloge. Izbor je stvar ukusa. Ali izbor zavisi i od, namjene knjige. Ova je knjiga zami5ljena kao sveEano izdanje, kao knjiga kojonr 6.e biti izirazana Otcu Dornovirne podast i zahvalnost, i u kojoj 6e hrvatski narod bi sastavljai izabrao za sebe nafi koristnih pouka. Svaka je antologija

,.1923.).
>Jutarnji

est knji-

TraZe6i vjeEnog Stardevi6a nastojao sam min:,oi6i ono ito je prolazno, ono 5to je uZe vezano s njegovim vrernenom i ono 5to nas danas u promienjenim prilikama ne zanima koliko njegove suvremenike.' Izostavljao sam one dlanke, u koji,ma preteZe polemika i napadaj na podruiju bilo unutrainje bilo vanjske politike. U unutra5njoj se politici odnose njegovi napadaji rra Strossmayera i ilfaZuraniria, na slavosrbe i madarone. Danas je to pro5lost, o kojoj govori poviest. Sto se tiEe vanjske politike, mjenom lako StarEevid je prate6i dogadaje izricao svoje stajali5re Eesto s o6trom kritikom. S pro-prilika mienjale su se i njegove vanjske simpatije i antipatije. Osobiro mi danas iivimo brzo, a vremena Stardevi6eva daleko su iza nas. Dana5nji 6e iitatelj gdje je u Starievi6evim ocjenama priliki na5e vrieme donielo r. kluba stranke prava, do6i uob6e

lgrobnog

lsijek l

eb 1911. Berlin,

sam prosuditi, promlenu.

Djela dra. Ante Starievi6a poieo je 1893. izdavati odbor ali ih nije dovrlio. No ni toga krnjeg izdanja ve6 davno nema hrvatsko pokoljenje Easti Starievi6a naslovom otca Domovine, a ni do kakve knjige, koja bi ga upoznala s nje,govim stvaranjem. nije moglo Odbor u pet knjiga, razprave; tlvije IV. knjige odgadati, prernda kluba i to: I. sadaEnje vrieme imao je nije stranke prava Govori;

na trZistu. Danadnje ne moie zato se ovo izdanje

zgodno za ovakav posao.

u narni,sli, da izdade Stardevi6eva djela If.,Predstavke i adrese; III. Znansweno-politiike v. Iskrice, iz taznih spisa i ilanaka- Izidle su pn,c dok je [ervrta i peta sasvim izostala.

Pisma madarolaca; i dio tre6e knjige,

Meni je stajala na razpolaganju samo jedna knjiga odredena obsega. U njoj je trebalo ipak dati po mogu6nosti ito podpuniju sliku starievi6eva duha i djela unose6i u nju ono, 5to je za njega i njegovo mi5ljenje najvaZnije, najznaEajfiije i najbolje, obaziru6i se pri tom na sve vrste njegova duEevnog rada. DrZim, da 6e ovim izborom biti danaEnjoj hrvatskoj javnosti starEevi6 dobro predstavljen u svakorn pogledu. Jedino Zalim, da Starievi6evo stvaranje na polju 6iste knjizevnosti nije dodlo do jo6 jaieg izrailaja. Njegov pjesniEki i dramski radl

545

nije uvriten stoga, 5to bi se time naru6ilo jedinstvo ove zbirke, koja ho6e da bude politiiki, a ne literarni zbornik. Zato nerka bude ovdje barem spomenuta njegur r pjesnidki snaina oNajnovija davorija<< i drama >>Selski prorok<<.

Govor u (Djela I, 74-81 Govor 14. dnevnik 1878.-l

TEI(ST
Staricvi6ev prornjene, koje s kakvih ono, Sto nije tekst u ovoj 6e se kasnije antologiji nije nigdje mienjan, izuzev5i pravopisne rnavesti. fzostaviti pojedinu riei ili reienicu bilo Starievi6a, te sam stoga radije sasvim izostavio u cielosti.

Covor B. I

lB?8-1881, l4B5 dnevnik lBB?-9

Govor i. -

obzira znaiilo bilo

bi krivotvoriti

zgodno donieti

Na dva mjesta skratio sam tekst: iz ove6.e razprave >>Federacia Austrie<<, koja jc izi5la u ;Hervatskoj< god. 1869., izvadio sam ulomak i dao mu naslov >>Pojedinac i drZava< (str. 169.); a u XI. pismu madarolaca (..:tr. 357.) izostavio sam svrieral: radi toga, 5to ovako djeluje jade. Poglavlje VII. (Iskrice) donosi, dakako, samo izvadlie iz ve6ih cjelina. U onim sastavcima, koji su izlazili na viie mjesta, ne slaZu se tel<stovi. Na rrr saborski govor starievi6ev drukdiji je u saborskom dnevniku, drukiiji u >slobodi< i drukiiji u Djelima, ito ih je izdao odbor kluba stranke prava. Katlkada su odvajanja izmedu stenografskog zapisnika saborskih sjednica i stranaikog glasila tako velika, da je ne samo svaka reienica razliino slozena, nego i red misli nije isti. To je valjda zato, ito je starievi6 po svoj prilici govor napisao i predao uredniitvu lista, a nije ga toino na pamet nauEio, pa je u saboru i drukiije izgovoren. vile puta je bolji te,kst ovai, vi5e puta onaj. Ja sam ovdje uzimao redovito kao temelj jedan tekst, a po dr,ugom ili trecem izdanju izvrEio sam tek gdjehoju pronrjenu, hoja je bila najnuidnija. Izuzetak sam naiinio u saborskom govoru orl 5. studr:noga 1889. (str.122.), i novinskog. izdanju trebalo bi sve te promjene navcstil praktiina namjena to ne dopu5ta. ovdje samo biljeZim, odakle su uzeti rekstovi za ovu l<njigu. Najprije navodim temeljni teist, a u zagradi jod i druga izdanja, s kojir'a sarn ga izporedio. 've knjige I. Preclstavke. l.: II, Djela, knj. 19-33 If., str. 3-9 (Hervatska cod. lB?1.. u kritidkom koji sam radi jasno6e kombinirao od oba teksta. saborsko:r

III. Razl

Politika, D 6, l; Uoii Y, l; 32 preur

Beiki

ugor

Pojedinac O vojniiko pitanja<< (Djela IY. e lan

Svi su ovi i konaino

u >>I{ ikakve oznake, s

Svih trideset nas V. Satir

Poslanica p Pisma mac lacah, I, 26-32) VII.: XI.:

Herv,

Hervat

XXVII.: I
Mir-karnen:

nadnevka >>Zagre VI. Pism Karlu o adresi veci.t, Akur

Predstavke Zupanije rieike, br. 14.. str. 4.) IV. Predstavka: Djela

(Hervatska

Ivanu Potoi lB?1., lB, 3-4) Govor

Nacrt adrese god. l8?8.,: Djela II, 35-?I (A. starievi6, i nacrt adrese posebne. Zagreb lB?8.. str. 14-49) II. Govori.

skorn drZavnom r Ivanu Lini6 li4-179,

Govor 26. vI. 1861.': A. stardevi6, Govor u sjeclnici sabora hr:rvatskosa. str. 3-40 (Djela I, 8-30) Govor 2?. I. 1866.: Djela r,54-?r (A. Srarievi6, Govor u sjednici sab. Zagreb 1866.; Dnevnik sabora 1865./?.. 142-147\ Govor 29. I. 1866.: Djela I, ?l-72 (Dnevnik Odgovor ahad. mladeZi: Djela I. 4JB--442 sabora 1865./7.. 162\

Gustavu Eir (pos. ot

Dru. Josipu Barunu Ban Izbornikom

Uredniku >>

U,redniku >>

Predsjedni6t

546

rde da bude tuta njegova (Djela

Govor

u ,I(rapinskim )

Toplicama:

Hervatska

I, i4-Br

1871, 22, 2-3,

ilanak >Izbori<<

pravopisne denicu bilo im izostavio strie<<, koja >Pojedinac m svrietal: jelina" rvi. Na pr ,Slobodi< r su odvalasila tako r nije isti. uredniiwu oren. Viie :ao temelj pronrjenu, 5. studt:saborsko3 namjena i za ovu s kojirna

Govor 14. VL tB?9.: Djela tr, 93_99 (Sloboda 1879., ,t2, 2_3; _ Saborski dnevnik 1878.-81., 254-257) Govor B. VII. 1881.:Djela I, l?2_180 (Sloboda l88l., g4, l_2; Saborskidnevnik t87B-tB8t, r4B5_l4BB) Govor 5. XI. 1889.: Djela I, Ji9_JM; _ Hrvatska lg89, 230,1 _ Saborski ; dnevnik 7BB7-.92,IlI, 256-259. (Tekst je kombiniran). III. Razprave. Politika, Dilplomacija, zajednica, Zajedniiari, protivnik i dielnici: pozor rB60, 6, l; 17, l; J2, l----2; J9, l; 44, l_2 UoEi preuredjenja Europe: Hervat lg68. 3_? Beiki ugovori: Hervarska 1g69, l05_ll8 Pojedinac i driava: Herva;tska rg70, 37r-r74, iz Elanka >Federacia Austrie<< O vojniikoj poslu5nosri: Sloboda lgBl,. ll5, l_2, uv. dlan. pod nasl. >>Dnevna pitanja<<(Djela III, J77-Jg}) IV. e lanci' svi su ovi ilanci b'i uvodnici u >Srobodi<<, najprije su.a.koi, pa zagrerraikoj, i-konaino u >>r{rvatskoj<<. rzraziri su'pod starnirn naslovom >>Dnevna pitanja<< bez ili ikakve oznake' samo s nadnevkorn.po tom nadnevku vidi se, iz kojeg su broja uzeti. Svih trideset naslova dao sam im ja.
V. Satire.

Poslanica pobratinu D. M. u B.; Neven 1852, br. 9, 10, 21, 22. ZS Pisma mailarolaca, IV.: Hervat 1868, 186---188(A. Starievi6, pisma Magjarolacah, I, 26-J2\

)d. 1871.,

si veiine

VI. Pisma. Ivanu Poro,injaku: Hrvatsko pravo 1g96., br. 220, srr. l. priloga Ka'lu Akurtiju, ietiri pisma: nisu ,'os nigdje objelodanjena, ioo-u;o." u rrrvarskom driavnom arhil,u u Zagrebu. Ivanu Lini6u: Sloboda l}7g, 28, !

koga Zagreh

547

VII.

Iskrice,

bi bilo, da se izpod svakog izvadka'od,mah naznai'o, odakre je uzetKada to s estetskih razloga ni;e uiin;eno ,:zabiljei,1t 6u ovdje redom svakome vrelo. Najprije dolazi broj strane u ovoj knjizi, omda posebni ,raslo' irv"dka, ako ga imegdje ga nema, poietne rieii; a iza dvotoija je oznaka vrera. I(od novina prva br.ojka znaii godinu, druga broj, tre6a stranu rr oo"irru_u, 413, Narod je ve6i od pojedinca: Nekolike u,sp., Djela III,2SB; _ Snaga po_ viesti: Bi li k slav., Djela IIr, 26-27; - rrrvatska proSlost: ib.28; _ Narodno ime: ib.

Najzgodnije

430, Hrvatski Bosne i Hercegov Muhamedovci Bosn

t2

414, Nego sudim:

iztoine crkve: Iztodno pitanje i Rusia, HervatslegTl ,,47, J; -. Oko polovice: Stranke u lfrv., Djela III, ll5 415, Pu6anstvoizto6ne: ib. 116; _ Hrvatske narodne mane, Sloboda 1g8l., ?1, I 416, U istinu: Strankeu H., Djela III, f05; _ Jedino uz: Slobodalg8l,6. V., l; - Bez dvojbe: Sloboda lgg1., 126, l; _ ... ,r""oa hrvatski: Stranke u H., Djela III, 120; - ... dok narod: ib, 129 ' 477, Uz sarnosralnost: ib.; Ako je: ib. 130; _ Slavo,srbe na: ib. 135; _ A kad Hrvati: Nagodbe, Djela III, 311 ko;" ,ru"oanrost:ib. 308; Ja ne mogu: ; uvu' Jd rrc rr tsi Ii k slav., Djela III, lr-12 4lB, Hrvatska mode,biti magj., Hervatska 1869.,l9l-'192; _ _samostalna:..-(isma Slavosrbi trube: Slavoserbi, II_ervatsku fSZl) ;g, s 479, Snaga slobode: H;;tiFd - lgg?., lL47 l; o Suianjstvo: Ime Serb, Djela III, 6I 420, I pojedincu: Ifrvatska 1890.,296, l; _ Bio u tamnici: Turska, Djela III, 247; - Pravo: Stranke u H., Djela III, 94; Ako je prosro: Sfoloau fg8f., l3l, l; - Zakon: Govor 19. IX. lg6l., Djela I, +Z; _ tVo,," i_u, Sloboda rSrr., ae,,, _ Povlastica: Govor 14. VII. lg84., Djela I, 2SS 421, Osobna slobod_a:Govor 25. XI. l8g5., Djela I, 300; _ Ja gospodo: Govor 3- II" 1886., Djela I,302; _ Danas neduZna: Hrvarska lggl., l07, l; _ politiika progonsrva: Sloboda lg84L., l8l, | +" 422, A temeljem: Sloboda lgBl., 60, I 423, f nut: Hrvarska lgB9., 140, I; _ Novine: Hrvatska lgB?, 113, l; _ Mi smatramo: Hrvatska lBgO., 94, l; _ Sloboda tiska: Slobo.da lSSl", LS, t

pov. jug. 1I,2,227_228; _ Hrvatska krv: Bi

ib.;

_

Hrvatski

jezik:

predgovor

Razvodu

ist., Arkiv

za

O;a" iif, is__a0; _ Hrvati

431, Zakonita Granice, Djela III, 432, Temelji r Djela III, 15; - D VIII. 1892.,Djela I gledam: Bi Ii k sla A bez materijalna: 433, Jer u polj iI. Hrvatska 1890,2 333; - eini: il. SI driave: il. Hrvatsk 434, Unutarnji k slavsrvu,Djela III lona III, Hervatska 1868., 284 435, Zla politi Serbia, Djela III, 4. Sloboda 1BBl.,23, tr 436, Nekoji ka se: il. Hrvatska lg9 Zajednica Rusko-Am Djela III, 282; - p

o:t"11''o#jr"ruirno:

slotroda lBB2"38, l; _

Daklem kod: Govorr. vI. r'z9., i
I(ad bi one: Hrvatska 1890.,103, I

ska: Sloboda IBBB.,l& l; _ Jedinstrro-H"rr"rrk", elanak 42:186l., Djela III,26g 429, Hote li dakle: Govor 14. X. tgZB., Djela I. 9l

.

;lTjlT:T",1;:'if i;ll; AzB,Akobuna: je Stranke_".p o;","tlu "T,':i ,3li"T;;l;"1t1.,u k.ul;",,i,u ","u,1
548

; ;,

432, Naiin vlad 44, l; - Javni sluib Govor sab., Djela I, . niitvo: Hrvatska lgg 438, Jer svaki: l 67, ! 439, Aristokracij 440, NeizravneS vatelji: Hrvatska lg86 441, Znamo dal7869., 186 442, Umiiljena jr stvo: Sloboda1888., 4 Svaka vlada: Govor s odgodjenje sa,bora, He 443, Obdenitoje: - Joi nikomu: Slobo lB?0.,325 444,Razmiiljanje Djela I, ?3; - po nu

430, Hrvatski rnuslimani: I(neZevina Serbia, Djela IIl, lJosne i Hercegovine: Sloboda 1882., 30, 2; - I(akovi Turci: uze t relo. 1ma, ojka polnle l

419; l[uharnedovci Iztoino pitanje 16; dobre uprave: Ukinu6e

Muhamedovci

Bosne izuzev: driava: 253

437, Zakonita Granice, Djela III, Djela III,15;

Sloboda 1886., 21, I Sloboda 1883., 73, 1; -

Uvjeti

432, Ternelji drZave: Hrvatska 1890.,253, l; Je. i na ivrstu: Bi li k slav., DrZave grade: Sloboda lBB3.,132,1; - Nikakav zloiin: Govor 17. VIII. 1892., Djela I, 427; A svaki: Govor 14. VI. lBB4., Djela I, 244; Ja ne gledan: Bi li k slav., Djela IlI,23; Mi drZimo: Stranke u H., Djela III, 9t; A bez materijalna: Nagodbe, Djela III, 291 433, Jer u politici: Govor sab.28. XI. lBB7., Djela I,333; - Sloboda, pravica: tl. Hrvatska 7890,224, l; Granica krjeposti: ib.; - Mjera: Govor sab., Djela I, 333; Ovdje se: Hrvatska 1886,43,1; eini: il. Sloboda 1883,75, l; Jakost driave: il. Hrvatsl<a 1887., 175, I 434, Unutarnji lona III, k slavstvu, Djela III, neprijatelji: il. Hrvatska 1889., 273, l; Budu6nost: Bi li 15; - Najsigurniji je: ib.5; U svakom: Zadnji rat NapoHervatska 18?1,4,3; Dok stoji: Zajednice u budu6em ratu, Hervat politika:

fza rvatl anke

;1,I
'I . LIIl. karl li li

r868..284
dl. Hrvatska 1887", 32, 1; Nikakova vlada: I(neZevina III, 417; I(ada je: il. Sloboda lBB4,, 286, I; Nespodobe: 61. Sloboda 1881.,23,1; Istina i javnost: il. Hrvatska 1889.,1:i3, t ,tr36, ehoji kaZu: Govor sab., Hrvatska 1889.,248, (Djela I,388); N Razumi 'se: tll. Ilrvatska 1892., B, 1; Cist posao: Govor sab., Djela I, 276; Osveta: 435, Zla Serbia, Djela Zajednica Djela III, Rusko-Arnerikanska, Hervat 1868., 9"i; 282; Po narod: il. Sloboda 1883., 61, I Obsjena ustavnosri: Nagodbe,

,:
i",.i.

III, 1 ,1 ;

:
,oYcr tidka

437, Nadin vladanja: il. Sloboda 1883.,145,1; Ishrenost: il. Sloboda 1BBl., Javni sluibenici: Nove starine, Hervatska 7869., 264; Navlastan iovjek: Govor sab., Djela I, I53; Za da se:. Hrvatska 1894.,240, l; - TroSkovi za iinovniitvo: Hrvatsha 1890., 94, 7; Ve6 sada: Sloboda 1882., 70, l-2 44, l; 438, Jer svaki: Hrvatska 1890.,98, l; 57, I i demokracija: Ustavi Francezke 1B? i 1 4 0 ,N e i z r a v n e S t i b r e : i b . 1 B 6 ; - P o h l o n s t v a : S l o b o d a 1 8 8 4 . , 6 ; , 1 ; vatelji : Hrvatska 1886., 140, I ; Gdje takovi: ib. 441, Znamo da: Govor sab., Djela 1,399; 1869., 186 442, Umiiljena jakost: Nove starine, Hervatska 1869.,264; Narodno zastupstr-o: Sloboda 1883., 42, 2; L broj: Austrianske diple, Hervatska lBT0., 331; Svalra vlada: ()ovor sab., Djela I, 224 (Sloboda 1882., t37,2); U zastupnicih: Oper odgodjenje sabora, Hcrvatska 1871., 40, I Jni nikomu: 1870.,325 443, Ob6enito je: Ustavi Francezhe lB0; - Volja naroda: Sloboda 1883.,123 l; Sloboda 1884.,26, 1; Ne daj nam: Austrianske diple, IJervatska jednr izmedj': Govor sab., 439, Aristokracija DojavljiDrrZnost sluZiti narodu: Sloboda IBBI.,

- lli t8i9., I t890., |861.. rvat, 263

Pamet: Pisma }Iagj., Hr.vatska

44{, Razrniiljanjc: Odgovor, Hervatska 18?0.,395; Djcla I, ?3; Po navadi: Sloboda 1882..117. 2

5,49

445, I(ako vere, Hervatska

narod: l87l.,

Govor, Djela

I,

409; -

Sustav: Ljudi

verc, a lj'di

l.rez

4, 2-3

446, Stranka i narod: Hr.vatska 1886., 108, l; Thogod svojimi: Stranke'H., Djela III, 135; - Bijaie borba: ib. 136; Pripravan sam: Bi li k slav., Djela III, 5; - Stranadki odnosi: Nagodbe, Djcla III,310; - Sto bi ja: Hrvatsko pravo 1g96., 231, I 447, Za da se: Bir Ii k slav., Djela III, 5; - Mienjanje nazora: Nekolike uspomene, Djela III, 369-370; - Svako diete: Hrvatska 1890., 156, l; - Ali g. Andra5i: Sloboda 1882., 142, I 448, Nemiri: Sloboda 1882.,6, 1; - Dok se: Hrvatska 1886,35, l; - Ilepublika ili monarhija: Federacia Austrie, Francezke: Hrvatska 449, Oporavljenje lB?0., 3TB-3?9 Najnovie primirje, Hervatska IB7l., lL, 2 i. 13, l

-

470, I(og Lako je bl

Ecr'-yer'Ls

471, Neka

l?9, l; Do slobodu: Pisrn 4i2, Mi I lli sudimo:

S Osvajanja i na

----6{,

P,*,

451, U nasljednih: Stanje Ungarie, Hervatska l87l., 13, 2 452, Mi ne moierno: Hrvatska 1888.,4, l; Vladavina je: 453, Monarkija i republika: i. 127, I

mieva se: Pism 47a,Nijed t8BB.,17, l; -

454, Regencija: Hrvatska I89I.,209, l; Despocija: Go.r,or sab., Djela I,42i; Despocija i despotizam: ib. 428; Stara je: ib. 424 455, Vlast od naroda: Sloboda lBBl., 23, 1 456, U drZavi: Govor, Djela I,42; Mogi se iudi5e: ib. 4Ii; _ Vlaclarske vrline: Hrvatska 1890., 212, l.; Ako se car: ib.; strah ne stoji: Sloboda lBEl., r10, I 457' Riedko je: Hrvatska lBBz., 14r, r; -. puk Etuje: Knezevina serbia, Djela lII,AIa; Puk ljubi: ib.; Nu znamenito: Sloboda l88l., 156, l; _ Zl1 vladari i narod: i. 1884., 78, I; Nasiekosmo da: i. IBB3., ?7, I 458, Nijedan vladar: stranke u H., Djela III, l0J; svarri je: Sloboda 1883. 8r. I 459' Nadin kojirn: Govor sab., Djela r, 82; Itrarj i Hrvati: Najnoviji korah Austrije, Hervatska l97l., g, 2 III. Ikoliko 460, Pametna i po6tena vlada: Posledice boja kod -Sadove, Her.vat lg6B., 2r3; pametne: Sloboda 1882.,63,2; Nitko rc zna: Neholike usp., Djela 344 461, Jaka vlada: Hrvatska 1890., 24J, l; 463,Zlupan:. Sloboda lBB3., ?9, I Ministar: Sloboda 1g82., 16, I

4?5, Nletlu i [garskoj: i. , 476, A1ro

478, Razu III, 340; - Na 2. XI" 1895., 2

464,Igramje na burzi: Sloboda lBBl., l3l, l; Dobar glas vlade: posledice boja kod Sadove, Hervat 1868., 201 465, Potreba oruzja: Pasmina srav., Djera III, 2lr; vojnici i zakon: Hrvatska 1886., 170, l; Pohvala vojske: Hrvatska ]r}g7., Zgg, l; _ I(rI6anin i vojnik: I{rvatska 1890, 286, I 466, Duh u vojsci: Hrvatska l8g3., 256, I 46?, Generali i politika: Hrivatska 1g89., 103, I 468, Prcporuka za narod: Hrvatska 1886., 42, l; _ Vanjska politika: Sloboda rBB1., 142, I 469, Bez dvojbe: Sloboda IBB2, lB, I; Mi vjerujemo: ib.; _ f)o sada: Na iemu smo, Djela III, 404; Neprijatelj mojega: Slobocla lBB5., 20g, l; _ Naro n r o i e : S l o b o d a -1 8 8 4 . , 2 9 6 , l ; Razloi,na je: Hrvatska lg90 ,52, l; _ Narocl 6e: Hervatska(I8?r.)t3,8

479, Tolst 298, I 480, Potre 481, Pame 483. Razm Radniiki prolet 484, einov - Razsipnik: ( 360; - Vlastni 485, DuZno gama: Govor l8l tB5B., 19-20 rtr86, Odgoj Skole: Hervatsk

487, Stipen akad., Hervat lB 488, Smrt z Sloboda 1883.,7l 489, Vjera j i moral: i. 1883 490, Puk be 491, Zapadn 493, Uloga 494, Vjera i 495. Oiivlju;

s50

judi bez

ke u H.. tjela III, ro 1896., Ke trspoAndraEi: epublikrr 2

470, I(oga se treba drZati: Bi li k slav., Djela III, 24; - S toga sudim: ib. 25; Lako je biti: ib.; - Ne gutati viSe: Turska, Djela III,227; -.P-fpJ_gf1r1"ijl:

471, Nekada je: Hrvatska 1892-, 237, l; Medunarodna ovisnost: i. 1886., f.i9, l; Do onoga: Posledice boja kod Sadove, Hcrvat 1868., 19i; Savezi za slobodu: Pisma magj.o Ilrvatska f869., 187 -bo Zelimo: ib. lB9; Mi mari.mo: Nekolike usp., Djela TII,342; Stranke u H., Djela lIl, 124; .U stvarih: Sloboda 1382, 6, l; Osvajanja i nasilja: Hervatska 8. I. l8?1., 2-3-\ - ---Tf{:f;;A-jadJ,eai Ilrvatska 1887.,47,1; - Rat: Sloboda t880, 33, 2; - Razurrrieva se: Pisma magj., Hervatska 1869., 186; - Upitajte teiaka: Sloboda 1882.,25,2 -\; aI , {ijgdnol:t119-1tt Hrvatska 187f ., 3, Nijednostranost je: Hrvatska I888., 17, l: N a i a j e : i . 1 8 9 1 . ,6 3 , I 472, Mi Mi sudimo: 475, Nledunarodni ugovori: Sloboda 1883., l, II, 14; 1-2; Hrvateka prema AustriJi i fTgarskoj: i. 42, I 476, Ako se: Predstavke il. r.o Djela U spisu: Hervarskaflt4., Sumnjai Riei iGfain.-ip., iovjeka: 12, I 4?8, Razumnu dovjek,u: Hrvatska IBBB.,77,l; III,340; - Naglost: Govor u Bakru, Djela I,431 ; 2. XL 1895., 2 479, Tolstojizarn: Hrvatska !894., 229, 1; III, 298, I 480, Potrebe i bo,gatstvo: Turska, Djela Z2Z-LZJ 481, Pamet i sre6a: Hrvarska 1890., l0l, l; - Rad i dobitak: Sloboda lgg3., l3l, l 483. Raznjero oporezivanje: i.77, l; DrZavna poduze6a: i. 1884., ll0, l; Radniiki proletariat: Nagodbe, Djela III, 296-297 484, Cinovniiki proletariat: ib.297; Seljanin koji: Slo,boda lBB2., 106, l; Razsipnik: Govor'22. XII. 1891., Djela I, 417; Jer ako: Govor l8BB., Djela I, 360; Vlastniitvo zemlje: Na 6emu smo, Djela III, 401 485, DuZnost obradivanja zemlje: Govor 1890., Djela I, 410; Zivor u zadrugama: Govor IBBB',Djela I,351 ; - Seljaci: ib.366; - Matija Gubec: Hrv. lc.alentlar lB5B., 79-20 486, Odgoj: _ I(neievina Serbia, Djela III,420; Najve6a nesreca: ib. 415; Skole:.Hervatska 7871.,9,3; Mi sudimo: Hrvatska l89l., f, I 487, stipendiji: sloboda 7882.,107, r; -

4svgtrLg-1gl1-l3: D

I, 12i;

ladarske la 18E1., a, Djela vladari da i883. ji korak 8., 2I3; r., Djela I 'osledice

Djela Hrvarsko pravo i. 1890.,

Aristokracija

i demokracija:

: Hrvatvojnik:

znanost u sruzbi istine: Jusoslavenska

Sloboda ada: Na - NaroC rroti 6e:

akad., Hervat tB6B., 260 4BB,Smrt za domovinu: Hrvatska 1893., 139, l ; - S p o m e n i c i z a s l u i n i h l j u d i : Sloboda lBB3., 75, I 489, Vjera i drZava: Jubilei 9; - Zastupnici: S l o b o d a 1 8 8 2 . , l O i , I ; - V j e r a i rnoral: i. 1883..56. f
490, Puk bez: Iztoino pit. 3Z 491, Zapadna crkva: Jubilei 55 493' Uloga sve6enstva: ib. 45-46; 494, Yjeta i znanost: i. 2Bg, I 495. OZivljujte moral: Hrvatsko

-

I(r66anski

odgoj:

Hrvatska

1890., 53, l

Pravo

1896.. ?9. 2

551

VIII. Programi. Program >>Hervata<< 1868.: Hervat 1868., l_Z (letak oprogram<<) Naiim prijateljem (Naputak fS?l.): Hervarska !871., 27,4 (Nuprrtuk za pristaic. Zagreb 1900.) Izjava kl,uba stra,nkeprava lg80.: Sloboda lgg0.. l0B. l_2 IX. Oporuka. Ovo je moja oporuka: Hrvatsko ptavo 1896.. 99. 2 r

temelju rijih

ob6en

Va6ega \ 'l stariji Va6eg te Monarkije< svojataju; ili: tada puianstvo

zauze dio Srbi svojorn Zlicom< nitih kad5to uiiniti, t, j. koji od ro

glediSta<

JEZIK

opazili, neki o r i c a . . . < <( 2 0 3 ) , piSu, i t. d.

Mjesto im >>Nu kad i osta naroda, stupi u

i udesom narod u povoJu, prava prijatelj

bo, za zgodom< (158),

fz kongrur predikat dolazi roda; na pr.: > ljana s onimi k ljani;

ili: >>uh mj. obavili su s da njih razvijar

sko i financijalr subjekta razliina Vilelm

i nasljed i Stuju zakone 6tuju sada.

Mjesto gla; s povr. zamjenicr rakona, Smeta kod ovakvim

reienice carevini, kojoj I kojim VaSe Yelii gdje da znaii to' Dielni vidi (partitivni) primjera: genitiv iz ovakvih dolazi lcod starievi6a gdje mu nije mjesto, kako se >>hrvatskoga zastupstva iz sedmih iupanija sastade se na

toboZe Promislon se i sumnju bacaj svoje dornovine.

552

'istaic,

udesiti lizirati. bila bi Lakiano

osobimatraJu s inf.,; amo na razliine iuilima; ljudih; nasta,lu >ono j,: rtleno I rdikali), se iini.< rv posv. :ainje ankcija; pouzdeih sluga zaslugc 6e tlodi; podloZio eto je i j. metlu, mj. na kako se le se na svoje domovine. ,ituju sada. MjestoglagolaimrltiuegzistencialrromznaienjuSgen.part''dolazitajglagol se imaju zakoni< (215)' rnj. gclje ime s povr. zamjenicom se i s nom., na pr.: >>gdje zakona, Smetakodiitanjaiupotrebarieiidauznaienjunadinskogpriloga'kaou

553

PRAVOPIS \fislio sam dati Starievi6a u izvornorn pravopisu, ali kad je douesena odluka, da se ima plila,goditi pravopisu, koji je sada prdpisan, treba da ovdje spornenem bar neke prornjene u vezi s tim poslom. Najkrupnije su ove tri: uvjet; l. sta'Eevidev ekavski e zarnienjen jc sa ie od'osno je. i; dcliti -hteo - htio. U njegovc ikaviznrc nisanr dirao. slovo e izprid sarnoglasnog r..kerv krv; dieliti; uvet

2. Izostavljeno je drianstvo.

clerianstvo okol Ovaj uile samo

3. Ilrisano je slovo h u gen. rnnoZ,: derZavah 40str.

drZar.a; okolnostil' -

Druge prornjene manje su vaZne, ali na nekoje ipak upozoravam: Mjesto rj uzeo sarn 6, izpred kojega sam oznaiio i ncbianu asirnilaciju: stoletje stoljcfe; ludostju Iudoi6u. Tu sam asimilaciju proveo i inade: pasde - pasie; sablaz'juju sablaznjuju: pazljiv - pailjiv; i,eleznjala ZeljeZnjaia. glagola IrI. i IV. vrste u partic. pas. i u inrenicama od njega nadinjenima sarn pogrjeEno naiinjene oblike: sjedinenje sjedinjenje; izpunenje izpunjenje; krunenje krunjenje; uZivotenje uZivo6elje; hulenje huljenje; prkosenje prkoSenje;dutenje 6u6enje; rnitenje mi6enje; oparnetenje izmienio i t. d. Izmedu ia, ie i ii urnetnuo sam j: iupania Austrie Austrije; biaie - bija5e; najpreiiih opame6cnje; mislenje mi5ljenje, iupanija; najjasnie najjasnijc: I(od

devi6ev lje poznate, al kra jevima.

nli, u s ciene I jeftin tastn.itk iastnik, iinitelj,

carexac

najpr.eriijih. reZe; gorjr.

-

Negacije sam razstavio od gla,gola: nezna se - ne zna seIza nebianih sugl. prekriZio sam j u hornpar. i instr. jedn.: teZje gore; pomo6ju - pomo6u.

iinored; da. tob

Nekoliko rieii preudesio sarn na danainju: pogibel pogibr:li; pogibelnie pogibeljnije; dozvolja dozvola; dozvriljiti dozvoliti; privoljiti privoliti; nihanje njihanje; orgule orgulje; srnehati se smijati se; letnji ljetni; veinji vjeini; Stefan Stjepan; koj koji. Poradi jasnoi:c mienjao sam, gdje je trebalo, interpunkciju. Pisanje velikog slova takoder sarn nlienjao: bog providnost; Bog; providnost njegovo velidanst'o - Njegovo veliianstvo; vojniika I(rajina vojniika I(rajina; vojniika granica vojniika Granica; boi,i6 BoZi6; rnonarkia (kad se misli na Monarkija Austlo-Ugarsku). f)ahaho, izpravio sanr i oditc tisharskc pogrjeike. U pravopisnoj neujednaienosti ove knjigr: ogledaju se razmaci vren)ena, iarenilo izvorai-brzinarada.

dekla- : dielnitt niin'c dogoilaj

desetniA

ilojata, do ja,"Ijit dokonja dokonja ilolpitut druitxen drian, drianstu, Dunaj, I duioslox dxozub. dxozublj lrajt. ra

drag, sk

d

RED
Poglavlja reda nisan' se rnogao dritati zLtog praktiine namjcne ove knjige. sanr poredao po srnislu i unutraEnjem savezu, a unutar svakoga pogl:rvlja proveo sa.r kronoloZki rcd, izuzevdi poglavlje VII. (rskrice), gdje je najvazniji sadrZaj. KronoloZkog

duojstrut

554

uka, bar lvet

rol

POPI,S RIEEI
ovaj popis sluii sar'o za lakle razumievanje starievi6eva teksta. stoga su u nj uSle samo one rieii, koje dolaze u ovoj knjizi, a nije uzet u obzir ostali bogati star. devi6ev rje6nik" uvrstio sam i neke rieii, koje su kod nas danas uobiiajene ili dobro poznate' ali bi mogle Lriti nerazumljive ditateljima izvan Hrvatske ili u Etokavskinr krajevima. I(od tumaienja obiino uzimam najpoznatiju stranu rie6. ali, u starijim spisima zna|i ili careuac, prista6a carev ciene biti, jeftin; najcjeniji jeftiniji iastn.iEki, dinitelj, oficirski faktor etika (u neliinr reienicanta) Geniek, Eugen (I(vaternik) gibalo, motiv glaanitar, kapitalist gojitba, golohrak, kultura (tla) proleter ekono,m

stoLJU:

ma rje ;

naj-

Je;

Eastnik, oticir
rrJf.

goriuo, ono Sto gori gospodarstuenilc, nacionalni Itodkar, hodkariti, hrust, uiestvovanje, udictajni agenl agitirati

iinorednost, da. tobole dekla,

shfikinja

iti; ni; )va [vo na

d.esetnik, kapral d.ielniftro, uie56e, niEtvovanje

podudar.anje istoprdal j e, ravnopravnost isto pr avn o st, ravnopravnost izhoditi, izhoditi izposlovati, dobiti

stiena istomiiljenost,

u

mislima

dogoilajnica,

povjestnica

dojaua, denunciacijr do jaul jiu atel j, denuncianr dokon ja.in o, bezposlidarenje d.okonjak, bezposliiar, nezaposlcn (Saljiva riei), doipituaati disputirati drag, drian, skup socialni (blaZa) d.ruitt:eni,

se, izbaviti se, osloboditi izfta=, indeks (zabr. knjiga) izobt enj e, ekskomunika<:i ja izpitanik, kandidat na izpitu raztrgati ; izuilen, razrrgan izustiti se, izjaviti se za Sto jedinac, pojedinac izuditi, jedinost, jedinstvo jemstuo, janstvo jur, vet karni, kazneni, kriviini fratar. holudar, redovnik, po5to (Boga)

se

lo

dtian d,rianstao, duZnost Dunaj, lja iji Dwav

duiosloulje, psiholo gija da oj struino st, dualizam duozub, dvojak frajt, duozublje, dilema, alternariva (u vojsci) razvodnik

/ron, nakon,

korenjaiki, radikalski korenjafu, radikal

JJ)

korjenit, Krajinska, krinka,

radikalan Kranjska rnaska

(zakljuiak)

oblustrtik, novnik

koji

je

na

vlasti,

viii

ii.

posljedat postaual

obnoua, restauracija hoji je poOborac, obrtnost, Avar obe6anje zanati obreknute,

(Zupanijska)

krioorotnik, krivokletnik, gazio prisegu krzmanje, krzmati, kuhti6, itrajk Strajkovati koji

postav

postaano

postupah

postupor, stanje urediti; pokazari, iii

pomaZe u kuhinii

obstojnost, prilike, adkuzttti, odrediti, dokazati oclhoiiuati,

posDetd, vor)

Icus, komad kaas, vrenje kuasati, vreti Lipska, mnnjak, milionac, mjenrik, moinja, Leipzig deficit milioner geometar (o duhovirua)

posuetiti, potiiteno pouzdani

odred.i,va,ti

(zajkonom

drugiije) odpis, reskript (kraljev) oclsjek, sekcija (u saboru) okolnost, prilika oltozuati, pore6i, pov'u6i, ukinuti (ustav) opraurgrtuti, desavuirati, demantirati o s e Z r n ,o s o b a osnutak, osnoval ostarl, rlagon ozbiljnost, zbilja paiiti, smetati, spreiavati puika. zapreka, smetnja pal, naglost, sriba, strast papinac, pristaia papin pasmlrta, tasa peclepsa, kazna penezje, financije pismarnica, pitati, poielo, vaEiti, athiv zahtievati plan

mu p( predrag, predpola, predpolo predpolo' pregleilat 1tret,id, r preL)t.at, prga, prijaxljio, prinesak, prirad, priraditi, prisluikiu p

poL)t'attn

kesa (za novce) mu.d,ro sloa ac, filozof mudrosloulje, filozofija iovjek naieltik, 5ef (drZave, vlade, ureda) rniinJti se, pogoditi se, sporazumjeti se nad.arbina, beneficij nadarje, beneficij, dohodak prebenda, nagrada. rzzzi, podpun

prediastn

pretad., r

jelt

nadleEan, kompetentan nadleinost, kompetencija nsdneunica, nadneuniiar, nahrupitelj, naotnjaci, napad.nu6e, dnevnica dnevniiar. napadai oEali atentat

prlpls, pr

nad,zornik, inspehtor.

rtttpitnica, napojnica, trinkgeld, bak5iE ndpoleonoaac, pristaia Napoleonov rlardDa, narav, priroda naselbeni, kolonizacioni nasploh, uob6e; absolutno naulastan., privatan, posebniiki ndalastnik, nijednostran, privatnik, neutralan posebnik nespodoba. absurd, neslnisao nij ed,no stranost, neutralno st niitetan, nevaljan niit Ptnost, siabost, ncvaljanost tegrut obtenje, prornet, saobradai nouak,

elemenat podslupiti se, usuditi se pogoditi, biti po volji, svidati se poklisar, nar.odni zastupnik, poslanik pokoljenje, potomstvo poldgod,iti, liku), poljodjelac, izravnati, ratar ukloniti (nepri-

prispodab prisuajati,

prispod,ob

priziu, ap priziuni, t probitalt, prokuiaj, promaknui, (iinorrri promicati,

polj oclj elstx o, ratarstvo poreznik, koji ubire porez porezounik, koji ima platiti posilan, uzurpiran posiliii, uzurpirati, prisvojiti posilnik, uzurpator poslanstuo, misija poslaoEiti, poslaveniti posluhdk, iastniiki sluga porez

propulica, propalost, protuslodjr

prosujed.iti,

prouidba, 1 pui, g. sg. puii6, nar<

556

posljedek, rezulrat postaDan, pozitivan

(postavno

pravo.

postavne vjere) postautlost, pozitivnost postupak, proces (sudski) postupot:nik, postupnik (procesni) posaetu, sankcija (zakona) posxetiti, sankcionirati (zakon,

puiku', prost vojnik rabriti. upotr.ebljavati rujhsrut, carevinsko vie6e lnjsrat, (parlamenat u Beiu) Ruki6hi. rutnatelj, Rakoci direktor, rektor (sveudiliita) ruzglednti, revidirati (rrstar.) r n:razalr srrrisao r uzttttutik. mislilac r qzuzd.totost. rtriije r r t z o - i d j e t i , r . e r . i d i r a t i ( u : r a r ,l t aztod. ntetla r a . i r u nc . k l a n . i c l raiuti. klati t ecl, ordett redarsh,enik, slr.lZar..rcrler. Iolicaiac rontik, polagatcl j prise u-c rukrn,iiar. koji no-.i nrkavice rukoLxorac, ohr.tnik, rrranufahtur-ist runo, plod (zerlljiita) .tutrogluruC. sarnae. nelerrja s u n t o s i l j e , a b s o l u t n a v l a s t , s u r - c r c r r iv l t r . i r sntlaolast, autonomija s u m . oI n s t a n , a u t o k r a t i i a n t sanlo uolju, ilespoti zarr salnilc, kapetan seJ, ovo seljnnirr, scljak s r i e i . g . s g . . s i e r : i .p a s u s " o d l o m a l r sltludati. biri u skladu. slagati sc skrbrtiEtxo, kuratcla Slau. gl2ysn slobodotmrnik, liberalac slog. stil sluibenik, sluibouttik, iinovnih, nanrjeitcnik u kojoj su pr.avila knjiga shribe (vojniiki)

ugovor) potiitenost, poniznost, puza\ 0sr pouzdanica, spis kojiru sc izkaztrir: l<o. mu povjerenje fJour'fttno, obratno, predrug, preskup predpohtguti, predpoloienje, obrnuto

predpostavljati preclpostavha

predltoloiit i. predposrar.iri prcdiustnik, predhodnik, prcrl pr egle,futti, revidirati (ustar,) pronrd. olrrt i indrr.tr.ija lrotid. revizija (sudb. procrsa) pre,L)ratr revolucija prgu. jelo od prZena sirha pri j at;ljioatelj, denunciant prinesak, prinos, doprinos prupis. propis proizvorl proizvoditi, producirari prisluikiualo, koji prisluikujr: priraditi, p r i sl t o d u b l j a t i , i z p o r e r l i r a l i prispocloba, porerlba prisx aj ati, naturalizirati priziu, apelacija (sudbena) priziutti, probileh, prokuiuj. apelacioni (sud) korist, profit p r o b a ( p r i j e s v i r . u r r j rI promnknu6.e, avanzl)lillr, unapr.crlenjr (iinovnika) pt'omicttti, unapretlivati (ob6e dobr.o ) propalicu, bankrorer, koji je banhrotir.ao propulost. bankrot, .tcr:aj profi jediti, protestirari p r o t u s lo r l j e . k o n t r a d i k c i j a prouidbu, provizija pui, puii6., g. sg. pttii, pukotina narodil (ua krovu) prirud, prodtkcija,

sljedbu. sekta (vjcrsl<a) snLotku, cigareta spored.ut, rrzporedan, paralclan sporediti. i6i uporeclo, ne zaostajati spraxiite, skulritina, sastanah (..abora) sta_ian,alitivan srega, disciplina stoprro, i-"tonr, tek st&pir;, otupiti. udiniti tupinr (vojnik)

,.,;,r'

alltunstao,

bitnost, bit saho, hopno (>>nasuhu i na rnoru<<) sultorttik, protivnik (u prepirci)

uprava, administracija; ttsposobiti se, postati kvalifikaciju usrtJiiti. ohrabriti zrsta2i, konstitucija ustaxoajerac, ilan konr saboru

vlada sposolan, steii

szrsratl,,sistem sarl3alc, suficit suianj, rob suianjstao, robstvo sueslaa, panslaven sx eslau ski, panslavenski _svojata sxojakati, svojatati, traZiti za se Senjen, ienut Senjenik, koji Sprzllja, lnotha Stibra, porez ititniituo, Stitnih, taltojer, tanka krvi<) reciro, teku6ina nto6,i tisalc, itampa, novinstvo tminar, mrainjak for, sabor (ironiino) tralje, tratiao, trciti uiin, nosila municija se, dodirnuti industrija iinjenica, se tegnuti, Swnbiieg, krt, tutorstvo tttor Zumberak Zenska strana, (>po trnko; takoder je poreme6ena uma streto Lujstao, sakratlenat sxojakar, pretendent, koji

njem. stranke u bed_

zlslLpoi', uzprkos uteEaxati, uvaZivati utj elouljenje, aneksija uzbijati, uzbiti, uiittotitti, suzbijati, suzbit| odbijati odbiti

I. PR
Pre

atztratno, obratno, obrnuto oZivotvoriti, ostvariti oerlati se, biti mrzak, dozlogrditi aeliianstxo, stva) uend,ar, ipak ojetranjak, xlodarstteni, fanatik (vl. prava) uladar-stxo, suverenitet suverenost ulustitost, svojstvo, osobina suvereni vrludati sfvaratelj legislafantast; suverenitet (pravo veliian-

I I

Nacr

II. GO
(lov, (lovr Govt Odgt (iovc

arto'glauati, glavinjati,

zakonarstuo, legislatura zakonotzLorac, nar. zastupnik, zakona zakonotaorstuo, tiva, sa,bot zamotaj, ourot, kuverta zarob, zarobljenik zagraela zataorilo, (pisma) zakonodavstvo,

(lovo (lovo Gor.o

tu orniitxo, ukidni, ukaasiti, ulaga, ulagati umaliti,

iin kasacioni (sud) uzavreti,

zauzete, okupacija (Bosne) zuar etneni, privremeni zlatoltoplje, zlatni rudnik zujezdarsta o, astronomija se ialbina, ieljehtjaia, iiaalj, iupan, penale (u trgovini) 2apanje, skrupula L,eljeznica bit departrnana)

III. RA'
politi,

uzburhati :ulizica, Iaskavac, se, ulagivati se, ulaskati

DipIor

Zajedt

z
Uoii Beilii Pojedi

urnanjiti, umokac, vrsta jela umuEkati, uosebiti uiutkati se, postati svoj, o sebi, nezirvi-.an, osamostaliti se

Pr

;

elemenat, uvjet, prefekt (franc.

O vojr

IV. ELA]
Borba Naiela

Priznan,

Sila i c

558

l,

ste6i

u bei-

SADRZAJ
T. P R E D S T A V I ( , E
Predstavke Zupanije rieike Predstavka
Strana

L
1

lIV. Nacrt

-

veliian.

adrese godine

1878.

t3 26

lI.
L)

)st

1861. 1866. lB66

6t itl 9i 99 l0l

varatelj Iegisla'

Govor u I(rapinskim,*rr:;#t'

ou"i*'

tB67'

Govor u hrvatskom saboru dne Govor u hrvatskom saboru dne

Govorhrvatskom 11"" u ."0*" ii.

'il:;j"

i:ii.

S, ,rprrlu lBB1. S. stutlenoga lAgl.

r0B
114 122

III.

RAZPRAVE
Politika Diplomacija Zajednica Zajedniiari Protivnik i dielnici

prerrredjenja Europe ![or1i_ Bedki ugorori godine lgl5, i Napoleon III.
Pojedinac ra) i drZava O vojni6koj posluinosti

129 133 138 t40 143 149 154 769
l / J

IV. E L A N C I
Borba Iraca Priznanje Rumunjske hraljevinom Naiela ruskih prevratnika ..__.

SiIa i duh

l89 192 19; 203

559

Strana

Ruski car i nihilist Francuaki diplomatski predstavnici Pokop Pija IX.
SIuZba domovini Ternelj zadovoljstva u Bo."ni nemiri u Francuzkoj Radniiki

I'Iafia u Italiji
PlaE nad propadanjem seljaka .

Mito
Neke pojave u Slovenci i Srbi Flancuzkoi

Sastanak beikih djaka Naielo ve6ine O javnoj upravi Skolski Index trzjar.a Luclovika Ustavnost Pogreb Viktola Forota Boulan ger Djaci i politika druitva O preuredjenju Padanie broja Puianstva Promjene u Rusiji Dvie Rusije OZegovi6a Hugoa sustav

205 207 2r0 2t3 217 220 225 230 233 237 246 25r 255 258 261 264 270 285 288 293 297 303 306 3r0 314 3r8

b) JAVNA

Uredniku F. n. gosp Uredniku Prcdsjedni

VII. ISKRICI
1. NAROD

Narod je v pro5losr,4ll krv, 414. -

2.DRZAVT

a) Slobo a) Dri Hrvat SuZa 0) Grat Osobn
I ct

rrosti, b) Hrvatr Poviestna

Bosna, 42

V. SATIRE
Poslanica pobratirnu Fisma magjarolaca D. M. u B.

c) NadeIa Zakonita r 132. - Gt

32;
J4)

IV. \TI. XXVIII.

drZave,4J politika, 4 , 1 3 6 ._ 0 1

xr.

Mir - karncn

349 357 366 374

nici, 43?. rodu" 438 440. Dr ,1.12._ N

VI. PISMA
a) NAVLASTNA h'anu Potodnjaku Iiarlu Akurtiju h'anu Lini6u Gustavu Eirnu
I)rrr. Josipu Franku Barunu Banffyju

miiljanje, naiki odnc d) \i ladav Republika

379 3Bl, 383, 385, 386 388 389 395 40n

e) Vladar.

Vlast od na rod, 457. -

f) Vlada Panretna i ; Ztpan, 46J

560

Strana

205 207 210 213 217 220 225 230 233 237 246 251 255 258 261 zffi 270 285 288 293 297 303 306 310 314 slB

b) JAVNA
Uredniku >>Slobode< P. n-. gospodi izbornilcom i"f"roll_ >,Hrvara<< Gospi6u u Y."{itU." Prcdsjedniitvu
kluba stianke

Strana

izborniitva

405, 405 408
409 410

pr.ava

WI. ISKRICE
1 .N A R O D Narodje ve6i od;;j;;;;;;ir.,_;; -]rT pro.ror. sr,t o ;;'",';;; ;iffi,i:",'"";,ti. _ff,,# ktv, 414. .- l_y. ,r"" Hrvati iztodne .----i-) "ri:..fil 413

2. DRZAyA
a) Sloboda u) Dri,avna

Hrvatskenarodnemane, 415 476 476 416 420 421

.;;;.;; Hrvatska moie biti sa,m SuZanjstvo, 419. .- prav 1 3 )G r a d j a n s k a sIob.o Osobna sloboda, 421" _ AZJ. _ Sloboda tiska. 42 nosti, 422. _ Bune, 421.

b)Jlrvatska zemlja Poviestna krarjevina ;;;. :;;;;.;;;,H;;;;;i;, ]r1utrku, Bosna, 429. .- Hrvatski ,"u.li"r;;i; 130. e) NaieIa u n u t r i s n r. e up r a ve Zakonita;"r;;,;i:

428 dae.._

d) Vladavina 379 385, 386 3BB 389 395 401
e) Vladar

misrjsnje, _il,,il";;r:-1 ;""u".*tj",":::*: 444. lfi:": *ll naiki odnosi, 446. _ Mienjanje _
... ""r""1,?r. Nemiri, 44g.

_ tfr. _R:,":rt#"::T:,440 #,;"ili

ro<ru.- il.,Ji"i.llj'TTllllA, 438 ;1"$'

Iskrenost,437. nici, 432. -- r"out o,llo-ttt' .!tu' .

l*]'Y'#,t;;

43r r^r_?. r;*: 1"!;;H%: .;,1;ff1,: _ ";""i."'u.iil",,l drzave,433. _ Unutarnji_neprijatelji "r"rl iin."_ T Budu6nost, 4J4. _ Zla
.1il T.",:1.:1'1"' :i;;; ; javnosr, - osvera, 43s.
r"t"i .r*lJ-'

_ umidrjena "*fi':;J jakost,

Republika -o,,""hij",'iii. _'p|r;.'.";i^ili iia. _ ;;;;;,.;;: vrastod naroda, _ vi;;;;.k;';"1;;;,' 4ss. 4.s;,.'_ ;;;;;;; z; rod, 457. - Kralj i
Hrvati, 459.

448 4ss ;;460 ;h:

f) Vl a d a

Panretnapostena i "r;;;,;;;. Zupan, 46J. Igranje

_ i^u^ di,.
464. _

na burzi,

dci._.M#,;;,

;obar

glas vlade, 464.

561

Strana

s) Vojska Potreha oruZja, 465. Vojnici i zahon, 465. Pohvala vojske, 46;. - I(ri6anin i vojnih, 465. Duh u vojsci,466. Generali i politika, 467. h) U medjunarodnoj obirelji Preporuka za narod, 468. - Vanjsha politika, 468. Koga se treba dri:ati, 470. - Ne gutati viSe neg se moZe probaviti, 420. - Bratstvo narodima. 470. Diplomacija, 170. Medjunarodna o v i s n o s t , 4 ' 1 7 .- S a v e z i z a s l o b o d u . 4 ? 1 . - O s v a j a n j a i n a s i l j a , 4 i 2 . Pravo jaEega, 473. - Rat. 473. Nijednostranost, 474. Medjunarodni ugovori, 475. Hrvatsha prcrna Austr:iji i Ugarskoj, 4TS. nredju

46)

P F
l

(
46g

,P P 4iB

S

3.DRUZTVO
a) I'ojeclinac i skupnost Sumnja, 478. - Naglost, 478. - Riei Eovjeka. 478. - Tolstojizam, 4i9. Aristokracija i demokracija, 479. Potrebe i bogatstvo, 480. Pamet i sre6a, 481. Rad i doLitak, 4Bl. Razrujernu oporezivanje, 483. DrZavna poduze6a, 48.3. RadniEki proletalijat, 483. einovnidhi proletarijat, 484_ Razsipnik, 484. Vlastnidtvo zemlje, ,484. -- DuZnost obradiivanja zemlje, 48S. Zivol u zadrugama. 485. Seljaci, 485^ Matija Gubec, 485. Odgoj,486. Skole, 486. Stipendiji, 487. Znanost u sluZbi istine, 487. Smrt za dornovinu, 4BB. Spomenici zasluZnih ljudi, 4BB. b) Vjera Vjera i rnoral

Dr. Ante Stari Iiukopis dta.

h'an Rendi6: I Rudolf Ivanko' Fran lir5ini6: Antt' liuman:

Antun Augustit

Yanja RirdauF

489

i driava, 489. - Vjera i moral, 489. T,apadna crkva, 491. Uloga sve6enstva,493. -- I(r56anski odgoj,493. Vjera i znanost, 494.

\TIII. PROGRAMI
Program

NiBi,,. prlj"t"ljein (Naputak 18?1.) Izjava kluba stranke plava 1880.

"Hrvata<< 1868. . .

4gS

501 50;

IX. OPORUI(A
Ovo je rnoja oporuka
) t)

POGOVOR
Dr. Bla)i Juriiid: Starievi6 Lik Politiika
Druitveni
)ti )l i

glediSta
nazoli

522
52; 530 531 i3:

Vanjska upotiSta Unutra5nje borbe Na cilju

562

Strana +o.)

vojske, Generali

f 468

Podatci iz Zivota Ante Stardevi6a Popis djela Anre Starier.i6" KnjiZevnost o Starievi6u O ovom izdanju

Strana

.1 539 54I 54:l
J{,)

se treba Bratstvo narodna |ja,472. Medjuoj, 475.

Izbor Tehst Jezih
Pravopis

4iB 4i8
tjizam, iatstvo, xuerno roleta84. loJ,

Red Popis rieii SadrZaj
Popis slika

545 546 552 554 55,tr

s55
559 563 POPIS SLTKA

,

sluibi uZnih 489 ,491. zna-

.. ::":::,*,,u x::,:.,::::: xi:".HTff;o i,*" vanja
A.nte Kuman:

,"" " "! ePU''eurK.'Intr Staraevidu ....... fr:::1,a n k o v i 6 : S m,T.t';";;;;*"o.ii'!",,.u""idu R u d o l f i::,:ly:,"f ., Iv dil
; il;;;;;

Ivan Rendi6: Spomenik,nad grobor' ;";;

S;;";;;;

I 2
J n

Radaui, ";";;i";i'J

Ante Star,

#:[:*'

5 6 7 I

.. 5t7 ,, )rr .. 52; .. 530 ,. 531

563

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful