1.1. OSNOVE GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA 1.1.1.

O graĎanskom procesnom pravu
GraĎansko procesno pravo je sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zaštite prava koja proistječu iz odreĎenih graĎanskopravnih odnosa. Njima se regulira: struktura graĎanskog sudskog postupka te poloţaj, aktivnosti i uzajamni odnosi procesnih subjekata. GraĎansko procesno pravo se dijeli na: parnično i izvanparnično. GraĎanski parnični postupak je opća, redovna i osnovna metoda zaštite ugroţenih ili povrijeĎenih subjektivnih graĎanskih prava, koju pruţa drţavno pravosuĎe. Ako zakon koji regulira graĎanskopravnu materiju ništa ne propisuje, primjenjuje se parnična metoda, a neka od izvanparničnih metoda primjenjivat će se samo ako je tako izričito propisano. Ovdje treba spomenuti i odredbu članka 1. Zakona o parničnom postupku1 (dalje: ZPP) prema kojoj se tim zakonom ureĎuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i graĎanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graĎana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim graĎanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreĎeno da u njima sud rješava po pravilima kojega drugog postupka. Cilj. Priznavanje prava implicira i priznavanje prava na njihovu zaštitu. Prava čiju zaštitu ne bismo mogli ostvariti ne bismo uopće mogli nazvati pravima. Zaštita graĎanskih prava ostvaruje se u parničnom postupku.

1.1.2. Samopomoć
Pravosudni aparat mora raspraviti svačiji zahtjev za pruţanje pravne zaštite, kako bi se spriječila samopomoć. Sudu se ne moţe dopustiti da, kada neka stvar nije činjenično ili pravno jasna, od sebe otkloni duţnost pruţanja pravne zaštite. To nalazi izričit izraz i u ZPP-u: “Sud ne moţe odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadleţan” (2/2).2 Samopomoć je u pravilu zabranjena. Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada kaznit će se za kazneno djelo “samovlasti” (329 KZ3). Samopomoć je ipak izuzetno dopuštena u granicama zakona i to u sljedećim slučajevima: - Djelo učinjeno u nuţnoj obrani nije kazneno djelo (29 KZ). Tko u nuţnoj obrani uzrokuje štetu napadaču nije duţan naknaditi je, osim u slučaju prekoračenja (161/1 ZOO4).

1

Zakon o parničnom postupku objavljen je u Sl. l. SFRJ br. 4/77, izmjene i dopune: Sl. l. SFRJ br. 36/77, 4/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 35/91, preuzimanje za Republiku Hrvatsku: Narodne novine br. 53/91, izmjene i dopune: Narodne novine br. 91/92, 112/99 88/01 i 117/03.
2

Kada se nastavku teksta navode u zagradama brojevi članaka / stavaka bez naznake koji je zakon u pitanju, radi se o odredbama Zakona o parničnom postupku.
3 4

Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98, Zakon o obveznim odnosima

Građansko procesno pravo

2

- Djelo učinjeno u krajnjoj nuţdi nije kazneno djelo (30 KZ). Ako netko uzrokuje štetu u stanju nuţde, oštećenik moţe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti ili od osoba od kojih je opasnost otklonjena, ali od ovih posljednjih, ne više od koristi što su je od toga imale (161/2 ZOO). - Pravo subjekta da sam primjerenom silom brani svoj posjed (27 ZV5).

1.1.3. Izvori graĎanskog procesnog prava
Ustav RH. Kao akt najviše pravne snage, on je temeljni izvor graĎanskog procesnog prava. On se ne bavi graĎanskoprocesnom problematikom, ali sadrţi neka temeljna načela koja sluţe zakonodavcu kada donosi zakon i onome tko primjenjuje taj zakon (napr. načelo javnosti, jednakosti, ravnoprvnosti stranaka, itd.). Zakon. Najvaţniji meĎu zakonima je Zakon o parničnom postupku od 24. prosinca 1976., stupio na snagu 1. srpnja 1977.6 Treba naglasiti da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2003. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (dalje: ZIDZPP/03), objavljen u Narodnim novinama br. 117/03, a stupio je na snagu 1. prosinca 2003. Taj propis unosi mnoge bitne novote i promjene u parnični postupak, a promjene su obuhvatile više od polovine odredaba aktualnog propisa. Ove izmjene teţe k tome da svi sudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjem doprinesu da se sporne činjenice što prije rasprave, te da se jednako tako efikasno donese odluka u sporu. Zakoni koji reguliraju pojedina procesna pitanja su: Zakon o radu, Zakon o sudovima, Zakon o drţavnom odvjetništvu, Obiteljski zakon. U izvanparničnim stvarima: Zakon o nasljeĎivanju, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, u ovršnim stvarima: Ovršni zakon, za pitanja stečaja: Stečajni zakon. Običaj. Običaji nisu izvor, ako zakon na njih ne upućuje, što nije slučaj sa Zakonom o parničnom postupku. Izvjestan izuzetak je pravilo da u pogledu nadleţnosti sudova za suĎenje strancima koji uţivaju imunitet vaţe pravila meĎunarodnog prava (26/1), koje je nekad običajno. Sudska praksa. Nije izvor, osim za stranke na koje se presude odnose. Značajnu ulogu ona ima pri interpretaciji pravnih pravila. Pravna znanost. Nije izvor ali moţe utjecati na rješenja zakonodavca snagom svoje uvjerljivosti.

1.1.4. Procesne pretpostavke
Definicija. To su okolnosti od čijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parničnog postupka, raspravljanje u parnici i donošenje meritorne odluke o osnovanosti tuţbenog zahtjeva.

5 6

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brojne izmjene i dopune koje je pretrpio ovaj zakon navedene su u fusnoti 1.

Građansko procesno pravo

3

Kada se ispituje njihovo postojanje? Do zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi uspostavljanjem kontakta izmeĎu suda i stranaka, neovisno o tome da li su procesne pretpostavke ispunjene. Dakle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog procesnopravnog odnosa, nego dopuštenost odnosa koji je već nastao. Budući da pokretanju parnice ne prethodi nekakav poseban postupak za utvrĎivanje postojanja procesnih pretpostavki, niti izvan parnice ima organa koji bi o tome odlučivao, moţemo zaključiti da se postojanje procesnih pretpostavaka moţe ispitivati jedino u parnici. Klasifikacija: Pretpostavke koje se tiĉu suda
Sudska nadleţnost Stvarna i mjesna nadleţnost Pravilan sastav suda Objektivnost sudaca -

Pretpostavke koje se tiĉu stranaka
Postojanje stranaka i njihova stranačka sposobnost Parnična sposobnost stranaka Uredno zastupanje stranaka Procesno ovlaštenje za voĎenje parnice Pravni interes (za traţenje odreĎene pravne zaštite) -

Pretpostavke koje se tiĉu predmeta spora
Formalna pravilnost zahtjeva kojim se traţi pravna zaštita Nedostatak dvostruke litispendencije Nedostatak postojanja sudske nagodbe Nedostatak pravomoćno presuĎene stvari

 Opće: one od čijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice. Posebne: one od čijeg postojanja zavisi dopustivost odreĎenih vrsta parnica ili rješavanje nekih incidentalnih pitanja u toku parnice (npr. polaganje aktorske kaucije, vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga).  Apsolutne: o kojima sud vodi računa po sluţbenoj duţnosti (to je u pravilu tako). Relativne: o kojima sud vodi računa samo na prigovor stranke (npr. aktorska kaucija).  Pozitivne: one bez čijeg postojanja, voĎenje parnice i donošenje meritorne odluke nije dopušteno. Negativne: one čije postojanje sprječava voĎenje parnice i donošenje meritorne odluke. ZPP ih naziva smetnje za voĎenje postupka, a to su: a) litispendencija, b) sudska nagodba (res iudicaliter transacta), c) pravomoćno presuĎena stvar (res iuducata), d) ugovor o prorogaciji nadleţnosti, e) arbitraţni ugovor. Odlučivanje. O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi računa po sluţbenoj duţnosti. Prije povlačenja krajnjih konzekvenci koje proizlaze iz nedostatka procesnih pretpostavki, sud je duţan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Zbog nedostatka pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuţba se mora kao nedopuštena odbaciti.

1.2. GRAĐANSKO PARNIĈNO PRAVOSUĐE U HRVATSKOJ 1.2.1. Parnični, izvanparnični i ovršni postupak

jer se.radi boljeg prilagoĎavanja specifičnim materijama o kojima se odlučuje Mnogi se pokreću po sluţbenoj duţnosti Rasprava je samo izuzetno propisana Pravni ljekovi mogu biti devolutivnoremonstrativne prirode Dispozitivna ovlaštenja stranaka su ograničena Inkvizitorna ovlaštenja suda su ojačana Postupanje je moguće i samo s jednom strankom. jer ovršne isprave ne moraju potjecati od parničnog suda. primjenjuje se legalni kriterij.Građansko procesno pravo 4 Razgraničenje parničnog i izvanparničnog postupka.ima jače procesne garancije za pravilno utvrĎivanje činjenica Nikad se ne pokreće po sluţbenoj duţnosti Glavna rasprava je centralni stadij Pravni ljekovi su u pravilu devolutivni Dominantno je raspravno načelo Inkvizitorna ovlaštenja suda su ograničena Mogu sudjelovati samo dvije stranke - Izvanparniĉni postupak Heterogen . U nedostatku suštinskog kriterija za razgraničenje parničnog od izvanparničnog postupka.odlučuje se o raznovrsnim materijama Moţemo imati sporne činjenice. uniforman . Treba reći da ni svakom ovršnom postupku ne prethodi parnični postupak. Naime. Parnični postupak i stečajni postupak. Postupak će se nakon pravnomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadleţnim sudom (19/1). tuţeniku se ostavlja paricijski rok (rok za dobrovoljno ispunjenje). da li će neka stvar spadati u jedan ili drugi postupak. pa čak i prije nje (privremene mjere). Ipak. u ovršnom postupku se provodi individualno izvršenje odreĎenog potraţivanja na odreĎenoj imovini duţnika. Parnični postupak i ovršni postupak. što znači da se u posljednjem moţe kao stranka pojaviti neka osoba koja to ne moţe u parničnom postupku. ali isto tako i s većim brojem njih - - Pravila o paničnoj sposobnosti stranaka su u parničnom postupku uţa nego li u izvanparničnom. vještačenje. saslušavanje svjedoka i dr. Prema tome. samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kad vjerovnik to zahtijeva. Ako on dobrovoljno ne postupi po presudi u tome roku. ali ne spor Elastičnost procesnih instituta .) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vaţnosti samo zato što su poduzete u parničnom postupku (19/2). na svaki parnični postupak ne nadovezuje ovršni. Izvanparnični postupak se negativno definira . Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka. dakle. u korist svih stečajnih vjerovnika. u ovršnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda. slijedi ovrha. Osnovne razlike su sljedeće: Parniĉni postupak Jednoobrazan . pravila parničnog procesnog prava sluţe kao supsidijarni pravni izvor u svim izvanpraničnim stvarima. Dakle.kao postupak koji nije parnični. Sve ovo govori u prilog samostalnosti ovršnog prava. . ovisi o tome na koju će se od te dvije varijante odlučiti zakonodavac. U stečajnom postupku se provodi generalna egzekucija na cjelokupnoj imovini stečajnog duţnika. U tome se postupku primjenjuju bitno drukčiji principi namirenja vjerovnika od onih koji vaţe u ovršnom postupku.pravila postupanja su jednaka za sve vrste sporova Uvijek imamo spor Rigorozan. Neke mjere ovršnog postupka mogu se provesti i u toku parnice. Nakon što sud donese kondemnatornu presudu. Radnje što ih je proveo parnični sud (uviĎaj. Ni ovršno pravo nije homogeno.

Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti. a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost. odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom (37/1 UZUSRH7). 1. Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti. Dodirne točke su sljedeće: 1. odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Parnični postupak i kazneni postupak Podjela funkcija ovih dvaju vrsta postupaka zasniva se na različitosti predmeta zadataka i metoda u suĎenju. a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona. U graĎanskim stvarima sudovi odlučuju u graĎanskopravnim sporovima. ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne odluke kojom joj je povrijeĎeno pravo.Građansko procesno pravo 5 1. odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom. odnosno nezakonitost ne postoji.2. . a u kaznenim stvarima ispituje se je li počinjeno kazneno djelo. zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona. svatko kome je povrijeĎeno neko pravo moţe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke9 (60 UZUSRH). odnosno odredbu drugog propisa.3. odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (37/2 UZUSRH). a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa. Parnični postupak i postupak pred Ustavnim sudom Postupak. a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe. O podnijetim zahtjevima u prethodna dva slučaja Ustavni sud će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske (37/3 UZUSRH). Svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom. odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom.2. na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon. Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeĎeno pravo pravomoćnom odlukom donesenom na temelju poništene odredbe drugog propisa (ne i zakona). Isti činjenični supstrat moţe biti predmet razmatranja u oba postupka 7 8 Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske U prethodna dva slučaja prijedlog se moţe podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« (58/4 UZUSRH). Posljedice. ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke8 (58/3 UZUSRH). 9 U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH).2. Dakle granice su odreĎene relativno jasno. neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti. Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti. odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom. tko ga je počinio i da li počinitelju treba izreći sankciju.

(2) povrat stvari ili (3) poništaj odreĎenoga pravnog posla10. a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoĎer samo u osuĎujućoj presudi)  uputiti oštećenika da zahtjev u cijelosti moţe ostvariti u parnici (u oslobaĎajućoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuĎivanje)12 Dok teče parnica o imovinskopravnokm zahtjevu. Parnični sud samostalno rješava sva pitanja o kojima zavisi njegova odluka o glavnoj stvari. kao o glavnom. Ako ga postavi. a) ADHEZIJSKI POSTUPAK Sudovi koji sude u kaznenom postupku ovlašteni su. kazneni sud nije duţan riješiti to pitanje ako smatra da bi se time znatno odugovlačio postupak11. Zakona o kaznenom postupku čl. b) PREJUDICIJELNA PITANJA Prejudicijelno pitanje ima sljedeće osobine: a) To je pitanje koje nije neposredan predmet spora. U brakorazvodnoj parnici prejudicijelno je pitanje drţavljanstvo bračnih drugova. Parnični sud tada ne mora čekati da kazneni sud riješi kaznenopravno pitanje koje je od prejudicijelnog značenja u parnici. st. da u adhezijskom (pridruţenom) postupku odlučuju i o graĎanskopravnim sporovima koji su nastali zbog izvršenja kaznenog djela.13 Slučaj kad parnični sud sam rješava prethodno pitanje. on moţe:  zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuĎujućoj presudi)  zahtjev usvojiti djelomično. 127. prilikom voĎenja kaznenog postupka. 10 11 12 13 čl. Adhezijski postupak u suštini predstavlja parnicu u okviru kaznenog postupka. Imovinskopravni zahtjev moţe se odnositi na (1) naknadu štete. 127. ali pod uvjetom da kazneni sud još nije riješio o takvom kaznenopravnom pitanju (12/1). 132. Osoba koja postavlja takav imovinskopravni zahtjev je oštećenik. ali se bez prethodnog rješenja tog pitanja ne moţe odlučivati o osnovanosti tuţbenog zahtjeva. Ukoliko kazneni sud ipak riješi o imovinskopravnom zahtjevu. Ako odluči da ne raspravlja o imovinskopravnom zahtjevu. b) To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rješavati kao o glavnom pitanju pred nadleţnim sudom ili drugim organom. 1. Kazneni sud je ovlašten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odlučiti o imovinskopravnom zahtjevu oštećenog kaznenim djelom). Zakona o kaznenom postupku. Oštećenik nije duţan postaviti imovniskopravni zahtjev u kaznenom postupku. .Građansko procesno pravo 6 2. nije dopušteno pokretanje adhezijskog postupka. Zakona o kaznenom postupku čl. c) To je pitanje pravne prirode (a ne činjenične). pa i kaznenopravna. i obrnuto). 3. Primjeri: u parnici za naknadu štete prejudicijelno je pitanje da li je počinjeno kazneno djelo iz kojeg je proizašla šteta. uputit će oštećenika na parnicu. i obrnuto. odlučuju kazneni sudovi. Rješavanje prejudicijelnih pitanja (odlučivanje u parnici moţe zavisiti od rješenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem.

ne veţe parnični sud ako graĎansko pravo propisuje objektivnu odgovornost 16 Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreĎenim odnosima . Objekt ovog postupka mogu biti i presude i rješenja (deklaratorne. Za odlučivanje o priznanju i ovrsi primarno se primjenjuju meĎunarodni ugovori. Parnični sud je vezan i za oslobaĎajuću i osuĎujuću presudu kaznenog suda. taj stav ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno (12/2).Građansko procesno pravo 7 Kad parnični sud sam zauzme stav o prejudicijelnom pitanju. a) PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA Priznata strana sudska odluka izjednačuje se s domaćom pravomoćnom sudskom odlukom. 1. ne predstavlja i njegovu duţnost. iz 12/3). kad se tom presudom odlučuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju. ne čekajući rješenje nadleţnog organa. pitanju. jer ako naknadna odluka nadleţnog organa bude drukčija od incidentalne odluke parničnog suda. to predstavlja osnovu za ponavljanje pravomoćno završenog postupka (421/8).15 Parnični sud je vezan samo za osuĎujuću presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog značenja za parnicu. jer niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne stavove parničnog suda (12/2). a tek supsidijarno domaće procesno pravo (3 ZRSZ). kondemnatorne i konstitutivne) i sudske nagodbe. 14 Odlučujući se da zauzme ovakav stav. Stoga nema zapreke da nadleţni organ o ovom pitanju samostalno rješava kao o glavnom. oslobaĎajuća presuda u kojoj se konstatira da se okrivljeniku ne moţe pripisati nehaj. pa ta presuda bude kasnije ukinuta. Ako se odluka u parnici zasniva na kaznenoj presudi.2. kao jedan od razloga na kojima sud temelji svoju odluku o glavnom pitanju. parnični sud ne moţe biti vezan za shvaćanja oslobaĎajuće kaznene presude. Ona nije sastavni dio dispozitiva. kada je opseg kaznene odgovornosti uţi od graĎanske.4. parnični sud se izlaţe riziku. O priznanju strane sudske odluke moţe se odlučiti ili u posebnom delibacijskom postupku ili kao o prejudic. Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna učinak domaće sudske odluke i da se dozvoli njeno prisilno izvršenje – naziva se delibacijski postupak. već ulazi u obrazloţenje. 15 Napr. Slučaj kad parnični sud ne rješava sam prethodno pitanje. to moţe predstavljati osnovu za traţenje ponavljavnja postupka (421/8). No pravo organa. parnični sud će za nju biti vezan u granicama njene pravomoćnosti. Kod nas je prihvaćena liberalna varijanta ovog sustava u kojoj se ispituje a) da li se strani sud pridrţavao osnovnih procesnih odredbi i b) da li ta odluka vrijeĎa domaći javni poredak. On uvijek moţe prekinuti postupak (213/1) i sačekati da nadleţni organ o tome meritorno odluči. Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka Ova pitanja regulira ZRSZ16. ali se odnosi na činjenični kompleks koji je predmet obaju postupaka (arg. Kad kazneni sud donese svoju odluku. ali samo s učinkom u parnici u kojoj je rješavano. MeĎutim. da o njemu odlučuje.14 Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi. pred kojim se pojavilo prejudicijelno pitanje.

21 17 18 Jer joj napr. sud ima ovlast iz čl. Izuzetak: ako u bračnom sporu priznanje sudske odluke traţi tuţenik. ako ne postoji opasnost od odgode. ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meĎu istim strankama.5. Pravna pomoć OdreĎeni parnični sud moţe poduzimati parnične radnje samo na svome području.19 5. ZRSZ. Sud će zastati s priznanjem.2. Da bi se dobilo rješnje o ovrsi. 1. ako strano pravo na temelju kojeg je donesena. Da bi se dobila dozvola za ovrhu. već će zatraţiti pružanje pravne pomoći. 87. do njene pravomoćnosti (90 ZRSZ). ZRSZ Kod delegacije odreĎeni se predmet oduzima od nadleţnog suda i u cijelosti povjerava na odlučivanje nekom drugom sudu. 20 21 čl. a od zamoljenog suda traţi poduzimanje samo odreĎenih parničnih radnji. priznat će se strana odluka. – 92. Da ne postoji uzajamnost. nuţno je da se ispune uvjeti iz čl. sud neće moći sam poduzeti takve radnje na području drugog suda. Da je u postupku postojala isključiva nadleţnost suda RH18 3. 96. Da je u istoj stvari sud RH donio pravomoćnu odluku. MeĎutim. s tim što podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovršnosti odluke20. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku17 2. ne odstupa bitno od prava RH (93 ZRSZ). . b) POSTUPAK RADI OVRHE STRANE ODLUKE Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vrši se u posebnom postupku egzekvature. onda ovo nije smetnja (92 ZRSZ). Ako postoji opasnost od odgode.Građansko procesno pravo 8 Pozitvna pretpostavka: podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomoćna (87 ZRSZ). ili tuţitelj (a tuţenik se ne protivi) onda isključiva nadleţnost nije smetnja. Da je strana odluka u suprotnosti s javnim poretkom (91 ZRSZ) Ako se odluka tiče osobnog statusa drţavljanina RH. Negativne pretpostavke: 1. 19 Izuzetak: ako u bračnom ili paternitetskom sporu priznanje traţi drţavljanin RH. Ali u ţivotu su česte situacije kada je nuţno poduzeti neke parnične radnje na području drugog suda (jer se dokazi nalaze na tom području). ZPP-a da sam poduzme pojedine parnične radnje na području susjednog suda (uz obvezu da o tome obavijesti sud na čijem području je radnja poduzeta). nije bio uredno dostavljen poziv ili dostava nije ni bila pokušana. nuţno je da je strana odluka (na koju se ovrha odnosi) već priznata. Pruţanje pravne pomoći ujedno i predstavlja iznimku od načela neposrednosti. 4. a) UNUTRAŠNJA PRAVNA POMOĆ Pravnu pomoć treba razlikovati od delegacije nadleţnosti. 25. Kod pravne pomoći nadleţni sud zadrţava predmet.

b) MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ Sudovi su duţni pruţiti pravnu pomoć i stranim sudovima u slučajevima predviĎenim meĎunarodnim ugovorom i kada postoji uzajamnost. Ako mu nadleţni sud nije poznat. Iznimno. vratit će molbu. Sudovi pruţaju pravnu pomoć stranim sudovima na način predviĎen domaćim zakonom (lex fori. Vaţenje parničnog procesnog prava s obzirom na prostor Načelo teritorijalnosti. Ako zamoljeni sud nije nadleţan. Isto tako se ni strano graĎansko procesno pravo ne proteţe na strance na našem teritoriju. . Sudovi će uzimati u postupak molbe stranih sudova ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su sastavljane na hrvatskom jeziku ili je priloţen ovjeren prijevod (183). te ako se traţi izvršenje radnje koja nije protivna javnom poretku (181). Zakon propisuje da je sud RH nadleţan 22 Sudovi su duţni jedan drugome pruţati pravnu pomoć (179/1). U slučaju da sud koji je zamoljen nije nadleţan za zamoljenu radnju. Nadležnost. a i ostali drţavni organi su duţni pruţati pravnu pomoć sudovima (11ZS) 23 Izuzetak: domaći sudovi mogu postupati po pravilima stranog graĎanskog procesnog prava kad udovoljavaju zamolnicama inozemnih sudova.6. Razgraničenje nadleţnosti izmeĎu stranih i domaćih sudova.225). obraća se ovome pismom – zamolnicom.23 MeĎunarodna sudska nadležnost. Lex fori. kao i kad o osnovanosti tuţbenog zahtjeva treba odlučiti na temelju stranog materijalnog prava. Ako se pokaţe potreba za poduzimanjem nekih nekih radnji u inozemstvu sud mora zatraţiti meĎunarodnu pravnu pomoć od stranog suda.2. locus regit actum). Zamolnica. Naše graĎansko procesno pravo vaţi samo unutar granica Republike Hrvatske i ne proteţe se na naše drţavljane u inozemstvu.Građansko procesno pravo 9 Zamolnica. Sud kome je potrebna pravna pomoć drugog suda. Isto vrijedi i u slučaju kada se domaći sudovi obraćaju za pomoć stranim sudovima (184). Lex fori. ako to nije protivno javnom poretku (182). Naše graĎansko procesno pravo se uvijek primjenjuje u parničnom postupku pred domaćim sudovima (lex fori. ako se opravdano smatra da će se pozvana osoba dobrovoljno odazvati. jer za njih vaţi naše graĎansko procesno pravo. Zamoljeni sud nije ovlašten ocjenjivati svrsishodnost zamolnice. ako se od njega traţi spis ili obaviještenje iz spisa koji se kod njega nalaze. Zamolnica se moţe uputiti i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu RH u stranoj zemlji. pa čak i kad su stranke inozemci.22 Zamoljeni sud je ovlašten izvesti i druge dokaze ako to smatra svrsishodnim (kod zamolnice za izvoĎenje dokaza . locus regit actum). radnja se moţe izvršiti i na način koji traţi inozemni sud. već je duţan provesti zamoljenu radnju. ustupit će molbu nadleţnom i o tome obavijestiti sud od kojega je primio molbu. Za poslove pravne pomoći stvarno su nadleţni općinski sudovi (34/4). Nadležnost. 1. a nekad i viši sud. vrši se po pravilima o meĎunarodnoj sudskoj nadleţnosti unutrašnjeg prava drţave pred čijim se sudom pojavi ovakav problem razgraničenja. shodno se primjenjuju pravila o nenadleţnosti kod unutarnje pravne pomoći.

Od ovoga pravila izuzete su osobe koje uţivaju imunitet po meĎunaronom pravu (šefovi stranih drţava koji se nalaze kod nas.2 ZRSZ). Vaţenje parničnog procesnog prava s obzirom na vrijeme Opće pravilo graĎanskog procesnog prava jest da se pretpostavke za poduzimanje odreĎene procesne radnje prosuĎuju po zakonu koji vaţi u vrijeme njenoga poduzimanja (tempus regit actum). Aktorska kaucija. jer bi po njemu imao praničnu sposobnost (79/1. Jezik. U slučaju kad novi procesni zakon stupi na snagu dok parnica teče. . Ako je za našeg drţavljanina u stranoj drţavi nadleţan sud koji ne ne bi bio nadleţan po našem pravu. na njegov zahtjev. One pod uvjetom uzajamnosti imaju istu dokaznu snagu kao i domaće (231). Pod uvjetom uzajamnosti.2.7.8. Mjerodavno je pravo one drţave čiji je drţavljanin (79/1 ZRSZ). Inozemne javne isprave. njihove obitelji.). ali ako je po tom pravu nema. u pravilu jednak pravni tretman pred našim sudovima kao i drţavljani RH. ako je naš sud u tom sporu naleţan prema pravilima o meĎunarodnoj sudskoj nadleţnosti. Ovo načelo znači da se pred našim sudom mogu pojaviti sve osobe bez obzira na drţavljanstvo. novi procesni zakon ne vaţi za procesne radnje pduzete prije njegovog stupanja na snagu.2. Stranačka sposobnost. konzuli. Dakle. 1. rigorozna primjena ovih pravila dovodi do teškoća. Poloţaj stranaca u parničnom postupku Stranci koji ne uţivaju imunitet imaju. Parnična sposobnost. moţe izabrati da se na njega primjenjuje naše pravo. Uzajamna nadležnost. diplomati. stranci se mogu osloboditi od duţnosti prethodnog snošenja parničnih troškova. ali se u načelu primjenjuje na sve radnje poduzete nakon stupanja na snagu. pod uvjetom uzajamnosti.9. Pri pismenim radnjama duţni su se sluţiti hrvatskim jezikom. Troškovi. Stranac kao tuţitelj duţan je tuţeniku. tada će i za stranog drţavljanina biti u Hrvatskoj nadleţan taj sud (48 ZRSZ). po pravilima koja vaţe za domaće drţavljane (85/1 ZRSZ). 1. Vaţenje parničnog procesnog prava s obzirom na osobe Načelo univerzalnosti.Građansko procesno pravo 10 suditi u sporu s meĎunarodnim elementom.2. Pri usmenom poduzimanju parničnih radnji pred domaćim sudom stranci se mogu sluţiti svojim jezikom (102/1). 1. ili (b) kad ona proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadleţnosti hrvatskih sudova (27). itd. kad je njegova nadleţnost u takvom sporu (a) izričito odreĎena zakonom ili meĎunarodnim ugovorom. Mjerodavno je pravo drţave čiji je drţavljanin. osigurati parnične troškove (82/1 ZRSZ).

Sud nije ovlašten postupak voditi po načelima pravičnosti – ex aequo et bono. prilikom voĎenja parničnog postupka. 37. pa se novi zakon primjenjuje na onaj stadij koji će započeti nakon njegovog stupanja na sangu – no i ovdje dolazi do poteškoća jer se nekad podjela na stadije neće sadrţajno podudarati u tim dvama zakonima. 2. temeljem ovlasti iz čl. meĎu kojima je ponekad i nesklad. Načelo ustavnosti i zakonitosti Prema čl. postupit će prema čl. 115.3.3. Ako sud smatra da neki propis nije u skladu s Ustavom.25 Osim suda i stranke se moraju strogo pridrţavati normi o parničnom postupku. (2) na sve radnje poduzete u već započetom postupku treba primijeniti novi zakon – neprihvatljivo jer bi morali negirati pravni značaj radnjama koje su po prijašnjem zakonu bile dozvoljene ali ih novi zakon zabranjuje. ZOO – odgovornost po osnovi pravičnosti). Sud se.1. 1. i 3. smanjen broj pravnih ljekova). uvode se neka pravila kojima se daje ovlaštenje sudu da u konkretnoj stvari primjeni metodu za koju naĎe da je in concreto najsvsishodnija – sudsko 24 25 V.2. nemoćan da načelno riješi ovo pitanje. Zato.24 Zaklonitost. da bi se omogućila prilagodba općih pravila prilikama odreĎene parnice. a ako nešto u zakonu nije predviĎeno treba uzeti da to onda ni u parničnom postupku nije dopušteno (u pravilu). Ovako postavljen princip strogog legaliteta nije konzekventno proveden. duţan rukovoditi pravilima Ustava i ostalih propisa koji svoju snagu izvode iz Ustava. On je ovlašten poduzimati samo one radnje koje su zakonom predviĎene. Zakonodavac. Sud se prilikom voĎenja parničnog postupka mora strogo pridrţavati normi o parničnom postupku. Iznimno će sud moću primjeniti to načelo napr. . one su za njega ius cogens. U našem graĎanskom procesnom pravu postoji 13 načela. 169. dok takva mogućnost iznimno postoji u sferi primjene materijalnog prava. UZUSRH. poglavlje 1. obično pribjegava donošenju posebnih pravila (u prijelaznim odredbama ili uvodnom zakonu). Dakle u sferi procesnog prava Zakon o parničnom postupku je jedini izvor i nema mogućnosti suĎenja po pravičnosti. No sva načela zajedno postoje i na sudu je da odrţi ravnoteţu i postigne kompromis. jer bi se time sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretan slučaj.2. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. 1. TEMELJNA NAĈELA Načela su značajna zbog tumačenja pravnih normi i zbog postojanja zakonskih praznina. st. Ustava RH sudbena je vlast samostalna i neovisna. Ustavnost.Građansko procesno pravo 11 Dvije neprihvatljive solucije: (1) već započete postupke treba dovršiti po bivšem zakonu – neprihvatljivo kad novi zakon dovodi do bitnih strukturalnih promjena u pravosuĎu (napr. jer ove i za njih predstavljaju ius cogens. Kompromisna rješenja pokušavaju se nači tako da se postupak podijeli na više stadija.

Sud odlučuje samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (2/1) . sud utvrĎuje pravna shvaćanja radi osiguranja jedinstvne primjene zakona.ne eat iudex ultra et extra petitia partium. Zato pravila graĎanskog procesnog prava moraju osigurati jednistvenu primjenu pravnih pravila na čitavom području njihovog vaţenja. Jedinstvena primjena zakona se osigurava: . Jednom pokrenut postupak vodi se po sluţebnoj duţnosti do donošenja konačne odluke u pravostupanjskom postupku. prijedlog stranaka za izuzeće suca). ni nešto drugo od onoga što je traţio. Materijalne procesne dispozicije su takve parnične radnje stranaka kojima se utječe na sudbinu tuţbenog zahtjeva.2. (2) priznanje tuţbenog zahtjeva i (3) sudska nagodba. Zbog toga se sazivaju sjednice odjela. Načelo dispozicije i oficioznosti Definicija: ovo načelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje. Pokretanje. Načelo dispozitivnosti je prihvaćeno u parničnom postupku jer taj postupak sluţi zaštiti graĎanskopravnoh donosa. korigirano nekim mjerama koje su izraz načela oficijelnosti (koje je inače karakteristično za kazneni postupak). Pravno su relevantne dok parnica traje (napr. a odjele sačinjavaju vijeća odnosno suci. Pravno relevantne su i izvan parnice. ne procedat iudex ex officio). ovlašten je i jednostranom parničnom radnjom dovesti do njegove obustave. Ukoliko parnica nije ovako obustavljena. 27 Njih sačinjavaju svi suci Vrhovnog suda. Ostvarenje načelâ promatrano šire. Prekoračenje tuţbenog zahtjeva 26 Veliki sudovi se dijele na odjele.Općim sjednicama Vrhovnog suda27 . Ta vijeća ili sucu mogu na različit način primjenjivati pravila. traţi da se pravno pravilo primjenjuje na isti način u istim slučajevima prema svim subjektima. te se uvode pravni standardi koji procesnim pravilima daju elasticitet. U parničnom postupku dominantno je načelo dispozitivnosti. Tuţitelj. Sud nije ovlašten tuţitelju dosuditi ni više od onoga što je traţio. Tako naprimjer na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom u nekim situacijama zakon prepušta sudu slobodan izbor radnih metoda. O obvezatnosti pravnih shvaćanja prihavćenih na tim sjednicama vidjeti čl. koji je ovlašten pokrenuti postupak. Granice odlučivanja. izvan granica konkretnog spora. 36 ZS. 1. Jednistvena primjena pravnih pravila.Objavljivanjem odluka Vrhovnog suda . održavanje i obustava postupka. To su: (1) odricanje od tuţbenog zahtjeva.Evidencijom sudske prakse.3. 30 ZS. dalji procesni stadiji (ţalba. a ako ovisi o incijativni suda radit će se o načelu oficijelnosti. Na njima Vrh. . O obvezatnosti pravnih shvaćanja prihavćenih na sjednicama odjela vidjeti čl.Građansko procesno pravo 12 upravljanje postupkom. Parnica se pokreće tuţbom tuţitelja (185). koji su regulirani pravilima dispozitvne prirode. izvanredni pravni lijekovi) opet zavise od inicijative stranaka. Sud nije ovlašten pokrenuti parnicu po sluţbenoj duţnosti (nemo iudex sine actore. odrţavanje i prestanak parnice. Čiste procesne dispozicije su takve parnične radnje stranaka kojima se ostvaruje neko pravo procesne naravi. Stranke imaju materijalne i procesne dispozicije.Sjednicama sudskih odjela 26 . Ako to ovisi o inicijativi stranaka radit će se o načelu dispozitivnosti.

jer on. tuţenika. pa ako stranke propuste pobijati presudu. budući da se one sankcioniraju pravomoćnošću. postoji mogućnost da tuţitelj precijeni opasnost od povrede.takav da se moţe ostvariti jedino sudskim putem (nema pravnog interesa ako je očekivanu korist moguće ostvariti na neki drugi svrsishodniji način bez intervencije suda) Tuţitelj ne mora dokazivati da mu odreĎeno pravo pripada. jer ove dispozicije mogu biti opasnije od izvansudskih. da razvedu ili ponište brak . Ova kontrola mora biti preventivna. Načelo pravnog interesa Definicija: pravni interes je korist koju tuţitelj očekuje od angaţiranja suda njegovoj pravnoj stvari. podnositelja kondemnatorne tuţbe. podnostielja konstitutivne tuţbe. On mora učiniti vjerojatnim da će. jer strankama nije dopušteno da svojim dispozicijama preinačuju sadrţaj pravnih donosa29 4. 1. Kad sud konstatira nedostatak pravnog interesa. ako njegov tuţbeni zahtjev bude usvojen. Pravni interes mora biti: . On uvijek mora postojati. umješač (206/1) 2. Zato tuţitelj mora sud uvjreriti u ozbiljnost svog zahtjeva. jer kod pravnih odnosa kod kojih prijeti opasnost od povrede. Pravni interes mora dokazivati: 1. stranka koja podnosi pravni lijek (358/3) 3. zbog zabrane samopomoći. time saniraju ovaj nedostatak i takva će odluka postati pravomoćna. makar se iz objektivnih okolnosti ne moţe reći da prijeti takva opasnost. razlika je u tome što se nekad presumira. 28 Npr.socijalno jači od javnog interesa pravosuĎa da se bez potrebe ne angaţira . već da (pod pretpostavkom da mu to pravo pripada) ima razloga da se za ostvarenje toga prava obrati sudu. Pravni interes je opća pravna pretpostavka. jer poduzimanje defenzivnih parničnih radnji predstavlja jedini dopušteni način obrane od tuţitelja. Pravni interes se presumira kod: 1. O njegovom postojanju sud vodi računa po sluţbenoj duţnosti. a nekad se mora dokazivati.pravni i konkretan (treba se ogledati u odreĎenoj sferi tuţiteljevih prava) . stranka koja posnosi deklaratornu tuţbu (187/2). Posljedice nepostojanja pravnog interesa. ne mora dokazivati pravni interes onaj kojega zakon ovlašćuje na isticanje deklaratornih zahtjeva za utvrĎivanje ili osporavanje očinstva 29 Npr.3. nema drugog načina da zaštiti svoja povrijeĎena prava. 3. Zakon nalaţe sudu da ne uvaţi raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima morala (3/3).Građansko procesno pravo 13 razlog je apsolutne ništavosti No o ovoj povredi sud je ovlašten voditi računa samo na zahtjev stranke. duţan je odbaciti tuţbu (288/2). osobe koju zakon ovlašćuje da traţi odreĎenu deklaratornu zaštitu28 2. Dispozicije koje sud neće uvažiti.3. to za njega predstavljati neku pravnu korist.

. To je načelo bis dat.3.4. Iako se ovaj postulat ne moţe primijeniti u smislu da bi u tom slučaju sud mogao otkloniti pruţanje pravne zaštite. Postavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranaka? Postoje 3 rješenja ovog problema. Iz šutnje stranke se ne moţe izvesti nikakv zaključak o njenoj volji.Građansko procesno pravo 14 1. i sa što manje troškova (10/1).5.reţim rokova i ročišta treba biti strog .  Sisetem afirmativne litiskontestacije (Qui tacet consentire videtur). Stranka koja šuti smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Radi se o sljedećim zakonskim odredbama: . po mogućnosti.3. (5) vaţnosti predmeta za posnositelja zahtjeva. te (6) posebnih okolnosti koje mogu opravdati produţenje postupka. 30 Je li u konkretnom slučaju povrijeĎen pravni standard «razumni rok» trebalo bi zasnivati na utvrĎenju: (1) ukupnog trajanja postupka. Načelo saslušanja stranaka Definicija: sud je duţan svakoj stranci pruţiti mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke (5/1). Danas je stranci dovoljno omogućiti sudjelovanje u postupku. prednost treba dati brţoj i jeftinijoj metodi . u razumnom roku.raspravu treba. ali je isto tako i u interesu drţave.svrsishodna delegacija.30 Odlučivanje u razumnom roku u interesu je ponajprije onoga tko zahtjeva pravnu zaštitu. Metode za ostvarenje ovog načela. ipak taj postulat treba biti glavna rukovodna misao pri izboru raspravnih metoda u sporu. Načelo ekonomičnosti Definicija: sud je duţan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja. ona ne znači ni priznanje ni poricanje. Parnica bi se trebala voditi tako da njeni troškovi ne nadmaše vrijednost predmeta spora. (2) sloţenosti predmeta. jer je saslušanje stranaka njihovo ovlaštenje. atrakcija nadleţnosti 1. ZIDZPP/03 po prvi puta izričito propisuje obvezu suda da parnični postupak provede u razumnom roku.nepriznavanje nesvrsishodnih troškova . dovršiti na jednom ročištu (koncentracija postupka) . a ne više obveza kao u prošlosti. To je klasični procesni princip audiatur et altera pars.pri mogućnosti izbora izmeĎu više metoda.ograničavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi . (4) ponašanja podnositelja zahtjeva koje je moglo pridonijeti produţivanju postupka. qui cito dat.  Sisetem negativne litiskontestacije (Qui tacet consentire non videtur). jer bi kraće trajanje postupaka značilo za nju i manje financijske obveze (budući da ona financira rad sudstva). pravo. (3) načina postupanja sudova. Stranka koja šuti smatra se da poriče protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost. jer postoji strah od pogrešnog zaključka suda.kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac (ovim se donekle daje izraz načelu de minimis non curat praetor) .  Sistem neopredjeljenog stava. (Qui tacet nihil dicet). Ovaj sistem je najlošiji za motiviranje jer potiče pasivnost parnične stranke.

Platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuţitelja (ali tuţenik moţe dati prigovor . Bitna novina je izričito propisana obveza suda da u takvim situacijama strankama iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način nastojat će da se tijekom rasprave iznesu sve odlučne činjenice. a zatim tuţenik odgovara na tuţbu . Dakle. u skladu s načelom otvorenog pravosuĎenja. upozoriti stranke na njihovu duţnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno (219/2).U postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreĎuju bez saslušanja protivnika (442) . Propisi ZPP-a kojima se osigurava ostvarenje ovog načela: .Građansko procesno pravo 15 Naše procesno pravo prihvaća neopredijeljen stav. zahvaljujući primjeni načela usmenosti i neposrednosti. .Samo kad je to ZPP-om odreĎeno. ali sada na način da tijekom postupka potiče stranke na iznošenje činjenica i predlaganje dokaza. traţi da stranke budu upoznate i sa stavovima suda o njima. nije dovoljno jednu stranku štititi samo s obzirom na procesna djelovanja druge. sud je ovlašten donijeti presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe. kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora.pripremno ročište i glavna rasprava počinju izlaganjem tuţbe.pravila o dostavljanju . u slučaju potpune pasivnosti tuţenika. jer je u parnici aktivan i sud. U ostalim slučajevima sud je duţan rapravljati i bez sudjelovanja jedne od stranaka. kojima usvaja tuţbeni zahtjev. cijeneći stav aktivne strane i procjenjujući što znači pasivnost druge strane. Izuzetno.450) . Prema noveliranim odredbama ZPP-a. sud moţe tijekom postupka. Ovdje je prihvaćen sistem afirmativne litiskontestacije. sud je ovlašten odličivati o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni (5/2). da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vaţnim . No ipak je uloga suda u funciji pravilnog presuĎenja i nadalje ostala aktivna.ročišta se odreĎuju tako da stranakama ostane dovoljno vremena da se priprememe za raspravljanje . Kontradiktornost je najizaţenija za glavne rasprave.o troškovima sud odlučuje bez prethodnog raspravljanja (164/1) Kontradiktorno raspravljanje je aktivna realizacija ovog načela.Sud moţe odrediti osiguranje dokaza bez omogućavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu (ali sud mu treba imenovati privremenog zastupnika). te da sud zajedno sa strankama otvoreno razmotri sporna pitanja u parnici. . Nadalje.stranka moţe sudjelovati u izvoĎenju dokaza .osvrati se na rezultate dokazivanja Propisi ZPP-a kojima se odstupa od ovog načela: . Stranke iznose svoje stavove protiv stavova protivnika i suda (contra dicere). sud. a) NAĈELO OTVORENOG PRAVOSUĐENJA MeĎutim. više nije u mogućnosti neovisno o strankama prikupljati dokaze i tako osigurati siguran temelj za utvrĎenje materijalne istine. imajući na umu prihvaćeno raspravno načelo. Stoga se.

da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i. Time je istaknuta duţnost suca da. Ovom je odredbom i izričito uvedeno načelo otvorenog pravosuĎenja. jer su objekt istraţivanja prošli dogaĎaji.31 Ozbiljnost kritika dovodi do nekih korektura i ograničenja: sučevo zaključivanje mora odgovarati zaključivanju razumnog i razboritog čovjeka. svjedoka i vještaka itd. psihologije i iskustva uopće. dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na način da je upravo na sud bila prevaljena takva duţnost kroz prikupljanje dokaznog materijala. ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. to je razlog apsolutne ništavosti (354/2/6). ispitujući konkretan slučaj.6. nego i da sa strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Ovdje je karakterističan nedostatak zakonskih pravila o izboru. prije zadnje novele ZPP-a. 2. Na to sud ne pazi ex offo. Sud odlučuje tako da. Njegov zadatak svodi se na utvrĎivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti odreĎenih činjeničnih navoda. formalne istine).3. postoje dva oprečna sistema izbora. . Načelo traţenja istine Mogućnost spoznaje istine u postupku je ograničena. sudac je vezan općim zakonima logike. zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu. Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 situacija se značajno mijenja. Prema izmijenjenom članku 7. Oslanjajući se na tipična pravila iskustva stečena kroz generacije. a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8). 31 Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briţljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno. Sud je duţan uzeti da je odreĎena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti. ispitivanje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Kod nas je. Sistem legalne ocjene dokaza (sistem tražena tzv. Posljedice povrede ovih pravila: ako je kojoj stranci nezakonitim postupkom (a naročito propuštanjem dostave) uskraćena mogućnost raspravljanja pred sudom. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traženja materijalne istine). napušteno je načelo istraţivanja materijalne istine po sluţbenoj duţnosti. uopće. Pritom se sud često oslanja na nepouzdane dokaze – izjave stranaka. sudac svoje mišljenje mora obrazloţiti.Građansko procesno pravo 16 činjenicama. Dakle. Dvije su metode utvrĎivanja istine. 1. kroz odredbu 7/1 bilo je izraţeno naĉelo materijalne istine nalaţući sudu duţnost potpuno i istinito utvrditi činjenice o kojima ovisi utemeljnenost zahtjeva stranaka. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja. da se dadu sva razjašnjenja potrebna da bi se utvrdilo činjenično stanje vaţno za odluku. sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora (298). formira zaključke induktivnom metodom. ne samo potiče stranke na iznošenje svih odlučnih činjenica. 1. ZPP-a. Ovdje procesno pravo odreĎuje pretpostavke za izbor.

I dokazi su činjenice.33 Ona se u pravilu ne dokazuju (ona su za su praemisse maior kao i 32 33 Dakle. aktivnosti. pravne norme . Raspravno i istraţno načelo Ova načela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tuţbenom zahtjevu.Dokazi su sve ono temeljem čega se moţe zaključivati o postojanju pravnorelvantnih činjenica. o duţnosti stranaka u postupku da govore istinu. već takve da se pomoću njih izvodi zaključak o postojanju onoga što treba biti podloga sučeve odluke.Građansko procesno pravo 17 Prednost je sada dana izričito raspravnom načelu.7. Procesni materijal sačinjavaju: 1) činjenice. dokazna snaga javnih isprava) .praemissa maior.pravila o saslušanju stranaka.Sud ne smije ispitivati svjedoke i vještake o onome što predstavlja sluţbenu ili vojnu tajnu .o načelu otvorenog pravosuĎenja Pravila koja ne idu u prilog načela traženja istine: . pa su odluke suda zapravo rezultat stranaĉke istine. stanja.3. izjave volje) što ulazi u sastav praemisse minor logičkog silogizma iz kojeg nastaje sudska odluka. Ad 1) .o izuzeću sudaca u čiju se objektivnost sumnja . o duţnosti graĎana da svjedoče i vještače pred sudom . činjenice su praemissa minor. za koje se osnovano moţe pretpostaviti da vaţe i za buduće slučajeve. .32 Ad 2) . o obrazloţenju sudske odluke .raspravno načelo 1.sud mora uzeti da postoje činjenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. 4) pravna pravila. jer su stranke duţne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloţiti dokaze kojima se utvrĎuju te činjenice (7/1). Zakon prepušta inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama.pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrĎenog činjeničnog stanja u sporovima male vrijednosti .o načelu neposrednosti.conclusio. o punomoći o izbranom sudu .Činjenice su sve ono konkretno iz prošlosti ili sadašnjosti (zbivanja. a sudska odluka . ali ne takve činjenice na kojim se gradi sučeva odluka.o slobodnoj ocjeni dokaza. Pravila koja idu u prilog načela traženja istine: .Zakon dopušta samo odreĎeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji. javnosti. 3) pravila iskustva. Svoje zaključke sud moţe u pravilu donositi samo na temelju procesne graĎe koju su mu predočile stranke.zabrana reformatio in peius .Pravila iskustva su apstraktni sudovi činjnične (ne pravne) naravi. usmenosti i pismenosti . zasnovani na dugotrajnom promatranju pojava ili eksperimentu. pravilo da odreĎen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost voţnje. Ad 3) . 2) dokazi. Npr.

Svim ovim izmjenama te su odredbe usklaĎene s prihvaćenim načelom da sud pribavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predloţile. Dakle. jer je u tim parnicama sud ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloţile. novelirani ZPP prihvaća raspravno naĉelo kao dominantno i u odnosu na dokaze (na isti način kako je to već u ranijoj odredbi bilo predviĎeno u odnosu na činjenice).34 Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog načela. Sada je izjednačeno inkvizitorno ovlaštenje suda u donosu na činjenice i dokaze. moţe se obratiti posebnoj sluţbi pri ministarstvu pravosuĎa (13/2 ZRSZ) moţe se obratiti institutu za meĎunarodno pravo ili institutu Max Planck u Hamburgu koji da je informacije o stranom pravu S obzirom na prihvaćeno raspravno načelo u čl. prednost je dana izričito raspravnom naĉelu. Istraţno načelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa. i to na način da je sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloţile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolaţu zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2).8. To je i učinjeno izmjenom članaka 220/2.Pravna pravila sud mora poznavati (iura novit curia). MeĎutim. bilo je potrebno s tim uskladiti i ostale odredbe toga zakona. Kod nas je. MeĎutim sud nije takvim shvaćanjima vezan ni u kom pogledu (186/3). pa ih zato ne treba dokazivati. inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. prije novele ZPP-a iz 2003..Građansko procesno pravo 18 pravna pravila). u odnosu na utvrĎivanje činjenica prevladavalo kao dominanatno raspravno naĉelo. Stranke nisu ovlaštene da svojim dispozcijama utječu na prikupljanje procesnog materijala. 7. 286. Sud je ovdje pasivni promatrač. Sud je ovlašten da o njima stječe znanja izvan postupka. uz samo uţa istraţna ovlaštenja. privatno. ZPP-a. . No ni u takvim slučajevima sud ne moţe svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne (7/3). 289 i 290. za razliku od činjenica kod kojih to nipošto nije dozvoljeno. inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama (da mihi factum. Da bi se upoznao sa stranim pravom sudac moţe: 35 zatraţiti od stranaka da mu podnesu javne isprave izdane od nadleţnog inozemnog organa kojima se potvrĎuje koje pravo vaţi u stranoj drţavi (13/3 ZRSZ) ako ne uspije sa prethodnim. u odnosu na dokaze sudu su bila dana značajna istraţna ovlaštenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo prihvaćeno istraţno naĉelo.35 1. ali ako neko pravilo iskustva nije poznato sudu. S druge strane. 225. Tuţitelj nije duţan u tuţbi navesti pravnu normu koju bi sud trebao primijeniti. ako su ti dokazi značajni za odlučivanje (435/2). No stranke su ovlaštene da u parnici iznose svoja pravna shvaćanja o predmetu spora. pa slijedom toga on više ne sadrţi odredbu o ovlaštenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloţile. jer su stranke duţne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloţiti dokaze kojima se utvrĎuju te činjenice (7/1).3. on ga moţe dokazivati korištenjem vještaka. Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istražnog načela. dabo tibi ius). Ad 4) . Načelo neposrednosti 34 Sud bi morao poznavati strano pravo jednako kao i domaće (13/1 ZRSZ).

presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja gl. rasprave (335/3) Propisi kojima se zaobilazi ovo načelo . Ovime se omogućuje da se ostvare prednosti načela slobodne ocjene dokaza. Propisi kojima se osigurava ovo načelo . sudac pojedinac. posebno pravilo o načinu izvoĎenja dokaza. Posljedice. Dakle. a to ne mora biti parnični sud (273/2) . ţalbeni sud moţe ne moţe preinačiti utvrĎeno činjenično stanje.ako se ročište drţi pred sudom u izmijenjenom sastavu. nakon što se strankama omogući da se o tome izjasne. direktiva o metodi ispitivanja procesnog materijala radi utvrĎivanja relevantnih činjenica. Ali ako je prvostupanjski sud zasnovao svoju odluku isključivo na posredno izvedenim dokazima ili na ispravama.u sloţenijim predmetima sud moţe odgoditi donošenje presude za petnaest dana od dana zaključenja glavne rasprave (335/4) .sud odlučuje u pravilu na temelju neposrednog raspravljanja (4) . te se takoĎer omogućuje ostvarivanje načela ekonomičnosti i usmenosti i saslušanja stranaka. na prvom ročištu za glavnu raspravu predsjednik vijeća samo upoznaje članove vijeća s rezultatima pripremnog ročišta (297/2) Žalba. Ako je odrţano pripremno ročište. budući da je institut rasprave pred drugostupanjskim sudom ukinut. odnosno vijeće moţe. izmeĎu suda i izvora informacija ne smije biti posrednika. (c) da taj sud donese odluku odmah nakon zaključivanja raspravnog ročišta. Povreda ovih pravila načelno moţe biti samo uzrok relativne ništavosti. Ovo načelo se odnosi na metodu sučeva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava.sud se zadovoljava i prijepisima isprava (108/1) . ţalbeni sud moţe preinačiti utvrĎeno činjenično stanje. Ako su dokazi izvedeni pred prvostupanjskim sudom na neposredan način. pored logičkih kriterija primjenjuje i psihološke – geste svjedoka. glavna rasprava mora početi iznova (315/3) . dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi pred nadleţnim vijećem (224/1) . odlučiti da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviĎaj. itd. već da se pročitaju zapisnici o izvoĎenju tih dokaza (315/3) .sud moţe traţiti da se vaţne isprave podnesu i u izvorniku (108/1) . (b) da sud koji tako neposredno zapaţa procesni materijal bude onaj isti koji odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava. (ne)odlučnost. Prednost je ovog načela u tome što sudac. (ne)sigurnost.presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena (335/2) .u odsutnosti stranke sud će raspravljati oslanjajući se na njezine pismeno poduzete radnje . Ovo načelo zahtjeva: (a) da sud svojim čulima zapaţa sadrţaj dokaznih sredstava.ako se ročište drţi pred sudom u izmijenjenom sastavu.u stadiju pripremnog ročišta predsjednik vijeća ovlašten je da izvrši uviĎaj izvan suda (290/3). prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti tih informacija. spoznaje postaju intentzivnije i točnije. .u sporovima koje sudi vijeće.u sporovima koje sudi vijeće vijeće moţe iz vaţnih razloga odlučiti da se odreĎeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda (224/1) .kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na čijme se području dokaz nalazi.Građansko procesno pravo 19 Definicija: ovo načelo je radni princip parničnog postupka.

10. dok kod usmenosti imamo kao nedostatke improvizaciju. izvan ročišta parnične radnje se poduzimaju pismeno.3.platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuţitelja (446/1) Posljedice. Povreda pravila o formi postupanja je razlog relativne ništavosti. Metoda strogog zakonskog reda.svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno. ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlači.vještaka sud moţe pozvati da prije ročišta podnese svoj pismeni nalaz i mišljenje (260/1) . spontanost. propuštanje bitnog. nepreciznost. Usmeno izlaţu: svjedok. vještak. iscrpnost.36 Ekstremno ostvareno načelo pismenosti traţi da se sve parnične radnje poduzimaju u pismenom obliku. ako je nijem pozvat će se da pismeno odogovara (245/2).37 ZPP načelno odreĎuje: ako za pojedine radnje nije predviĎeno u kojem se obliku poduzimaju. neposrednosti. Da bi se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva načina.9. 37 Prednosti načela pismenosti su sreĎenost.isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza čitaju se na raspravi . kondradiktornosti. a na ročištu usmeno (14). 1.punomoć se u pravilu izdaje pismeno (97/1) .presuda i rješenje moraju se pismeno izraditi (337/1) . te nema opterećenja teretom pamćenja. Postupak je bio podijeljen u niz meĎusobno strogo odijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u odreĎenom stadiju mogu obavljati 36 Prednosti načela usmenosti su demokratičnost (jer je pristupačna nepismenima).Građansko procesno pravo 20 1.sud moţe donijeti presudu na osnovi pismenih podnesaka bez odrţavanja rasprave (332a) . zaboravljanja. . Pismena stranaka imaju samo značaj prethodnog obaviještavanja o radnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: quod est in actis non est in mundo.3.sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog raspravljanja (4). cilj kojemu sudac treba stremiti. te da se rasprava po mogućnosti dovrši na jednom ročištu. i više sluţi kao jedna smjernica. sugestivnost. one još usmeno izlaţu tuţbu i odgovor na tuţbu (287/1) . Načelo koncentracije postupka Prema ZPP-u (311/2) duţnost je suca brinuti se da se o predmetu spora svestrano raspravi.punomoć se moţe izdati i u usmeno (97/1) . Načelo usmenosti i pismenosti U svome ekstrenmom obliku načelo usmenosti traţi da se sve parnične radnje poduzimaju govorom.sud usmeno proglašava presudu i njene razloge Propisi koji odreĎuju pismenu formu: . mogućnost. stranke. omogućuje ostvarenje načela: javnosti. Sve ove kvalitete ne mogu se ostvariti kod načela pismenosti.sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda (106/5) . Propisi koji odreĎuju usmenu formu: . inače nemaju značaja: quod non est in actis non est in mundo. preciznost. . Ovo je u praksi neostvarivo. ekonomičnost (brza i jeftina).

na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije odrţano) iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve. manifestira još i u pravu graĎana da objavljuju svoja zapaţanja s rasprave.glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom (306/1) .Građansko procesno pravo 21 i kojim redom.Sud se moţe. Zakonodavac je ovime htio postići dva cilja: (a) kontrola graĎana – oni svojom prisutnošću trebaju spriječiti arbitrarnost suda.11. do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (17/2. u povodu prigovora tuţenika.tuţitelj je ograničen u svom pravu na jednostrano preinačenje tuţbe (190/1) . proglasiti stvarno ili mjesno nenadleţnim. te da razmatraju i prepisuju sudske spise (150/1). Primjeri za prekluziju procesnih ovlaštenja: . Metoda arbitrarnog. Sudu se prepušta da po svome nahoĎenju odredi onaj procesni red za koji smatra da je najprikladniji. ali ga korigira pravilima o stroţem reţimu dopustivosti i redosljeda odreĎenih radnji. Samo u nekim slučajevima propuštanje nekih djelatnosti stranaka u odreĎenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlaštenja. uz samo blagu sankciju . diskrecijskog ili svrsisihodnog reda. 38 Postupanje stranaka sukladno ovako naloţenoj obvezi omogućilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. MeĎutim. Propuštanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlaštenja. . Načelo javnosti Definicija: ovo načelo traţi da se svakome (neograničenom broju osoba koje nisu unaprijed individualno odreĎene) osigura nesmetana mogućnost prisustvovanja sudskoj raspravi. ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili.stranke su ograničene u pravu na traţenje izuzeća suca (73/2) 1. Kod nas zakon prihvaća svrsishodni zakonski red. a sud će odlučiti hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). Ni sud ni stranke nemaju mogućnost utjecati na promjenu ovog rasporeda.stranke su duţne već u tuţbi i odgovoru na tuţbu. i predloţiti dokaze (299/1). te utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu. 20/1) . ali granice meĎu njima nisu više tako oštre. Ovo načelo se. TakoĎer je postupak podijeljen na stadije. što je sada nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03 još izraţenije. Zakonom je redosljed raspravaljanja odreĎen samo okvirno. Ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena izreka presude uvijek će se javno pročitati.38 .duţnost naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci (299/2).ročište koje se odrţava pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sucem (310) .3. stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. Načelo javnosti se odnosi samo na one procesne radnje koje sud poduzima uz sudjelovanje stranaka na slijedećim ročištima: . odnosno predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti ukratko razloge presude (336/1).pripremno ročište (310) . ako ono nije odrţano. osim u pravu graĎana da prisustvuju sudskoj raspravi. (b) generalna i specijalna prevencija.kad se presuda objavljuje sudac pojedinac.

odnosno radi zaštite privatnog ţivota stranaka.40 No ako je javnost protivno zakonu bila isključena s glavne rasprave. Isključenje se ne odnosi na na stranke. Isključenje javnosti po zakonu. pravni lijek. sluţbene ili poslovne tajne. prigovor zastare. pa se problem svodi na pronalaţenje prave mjere u pruţanju pomoći neukima. javnog reda ili drţavne sigurnosti. a materijalno npr. . potreba promjene odvjetnika.Građansko procesno pravo 22 Ograničenje načela javnosti. te znanstveni i javni radnici ako je to od interesa za njihovu sluţbu tj. Ostvarenje ovog zadatka moglo bi ugroziti objektivnost suda. Posljedice. Na koga se isključenje ne odnosi. ili radi čuvanja vojne.12.41 MeĎutim. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde (307/1). punomoćnike i umješače (308/1). 41 Procesno pravo je npr. Sud moţe dopustiti da na raspravi s isključenom javnošću prisustvuju sluţbene osobe. osim čuvara sudionika u postupku. Raspravljanju mogu prisustvovati samo punoljetne osobe (306/2).falsa nominatio non nocet: pogrešno nazivanje procesnih radnji ne moţe štetiti stranci 39 40 To se ne odnosi na stranke. Sud moţe isključiti javnost i kada se mjerama za odrţavanje reda predviĎenim u ZPP-u ne bi moglo osigurati nesmetano odrţavanje rasprave (307/2). osiguravajući prednost onome tko prvi doĎe. Ta obavještenja moraju biti opće prirode bez ulaţenja u detalje.3. Isključenje javnosti po odluci suda. Moţe se reći da je u ovakvim situacijama sud duţan stranci dati obavještenja o materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. vrlo je teško obavijestiti stranku o njezinim procesnim pravima i pritom izbjeći davanje informacija o materijalnopravnim ovlaštenjima. a ne u pogledu materijalnih prava stranke. Propisi kojima se osigurava ostvarenje ovog načela: . Sve takve osobe upozorit će se da kao tajnu moraju sačuvati sve što su na raspravi saznale (308/4). Primjer za relativnu ništavost: stranka nije htjela zbog nazočnosti javnosti iznijeti neku bitnu činjenicu koja bi za nju dovela do povoljnije presude. njihove zakonske zastupnike. (306/3. djelatnost (308/2). stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (106/4) . Po zakonu je javnost isključena u statusnim stvrima fizičkih osoba (271 ObZ). Sud moţe isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala. 1. to je razlog apsolutne ništavosti (354/2/10). Iz zakonskog teksta zaključuje se da duţnost poučavanja postoji samo u pogledu procesnih. Na zahtjev stranke sud moţe dopustiti da raspravi prisustvuju do dvije osobe koje ona odredi (308/3). Povreda ovih pravila u načelu je razlog relativne ništavosti.4) Prisutnost će biti dozvoljena samo onolikom broju osoba koliko to dozvoljavaju prostorne mogućnosti sudnice. Načelo pruţanja pomoći neukim strankama Prema ZPP-u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema ovom zakonu sud će upozoriti koje parnične radnje moţe poduzeti (11).umjesto podneskom.39 One ne smiju nositi ni oruţje ni opasno oruĎe.

Načelo savjesnog korištenja procesnih ovlaštenja Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su doduše u formalnom skladu sa zakonom. sud je duţan o tome obavijestiti organ starteljstva (81/3) Posljedice. Izvan ročišta za glavnu raspravu kaznu izriče sudac pojedinac. spomenuta odredba čl. ali ako taj sud posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku teţe zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku.kako je tuţitelj ovlašten kod podizanja tuţbe protiv dvojice iz različitih mjesta odabrati mjesno nadleţan sud. Obvezu savjesnog korištenja procesnih ovlaštenja sadrţi i odredba čl.45 Izrečena novčana kazna prisilno se naplaćuje po sluţbenoj duţnosti kao 42 43 Budući da se tuţba upućena nenadleţnom ne odbacuje nego prosljeĎuje nadleţnom. No sada sud ima mogućnost kazniti novčanom kaznom od 500.stranka je ovlaštena da u ţalbi iznosi novote. jer bi se time vršila zloupotreba prava. onda valja imati na umu i odredbe Statuta Htvarske odvjetničke komore i Kodeksa odvjetničke etike. Do novele iz 2003. pa to radi i s onim činjenicama i dokazima koji su joj bili poznati u početku raspravljanja . te dolazi na ročište i predlaţe donošenje presude zbog izostanka 44 Kad je riječ o izricanju ovakve kazne zastupniku stranke koji je odvjetnik. ZPP-a bila je uglavnom dekleratorne prirode. Prema čl.500. 10. st. ZPP-a prema kojoj su stranke i umješači duţni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskoga suda izreći će novčanu kaznu ili će rješenjem utvrditi da nije počinjena teţa zlouporaba prava. Povreda ovih pravila povlači relativnu ništavost.000.13.00 do 10. Zloupotreba prava je korištenje ovlaštenja s ciljem da se drugome nanese šteta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i poštenju. Ta novčana kazna moţe se izreći stranci i umješaču. 1.tuţitelj iznevjerava izvanprocesni dogovor s tuţenikom da će obostranim izostankom provocirati mirovanje postupka. ZPP-a sud je duţan onemoućiti svaku zloupotrebu prava koja stranke imaju u parnici. ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija? Odgovor je negativan.00 kuna pravnu osobu koja teţe zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku (10/2).3. Primjeri zloupotrebe prava: . a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava (10/3). 1. st.43 Sankcije za zloupotrebu ovlaštenja.44 Novčanu kaznu izriče prvostupanjski sud. Prijepis svoje odluke prvostupanjski će sud uvijek dostaviti sudu koji odlučuje o pravnom lijeku (10/6). U tom slučaju sudac pojedinac. odnosno od 2. 10. odnosno predsjednik vijeća (10/4).42 uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreška moţe pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnositelja (113/7). Ova zabrana je zasnovana na tezi: non omne quod licet honestum est.000. . pravila o minimalnim rekvizitima ţalbe omogućuju da je koristi i nestručnjak u prijepisu odluke kojeg dobiva stranka mora biti i pouka o pravnom lijeku (337/3) kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu paţnju u zastupanju stranke.00 do 50. Primjeri ovakvih postupaka brojni su u praksi. 1. 45 Sud koji odlučuje o pravnom lijeku nije ovlašten izreći novčanu kaznu. neki tuţitelji izmišljaju tuţenike (u dogovoru) kako bi im mjesto suĎenja bilo bliţe . naloţit će prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba počinjena (10/5).00 kuna fizičku osobu. 9. sud će podnositelja poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi ilii dopuni (109/1) ako je podnesak pravodobno predan nenadleţnom sudu.Građansko procesno pravo 23 - - ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun. a stigne nadeleţnom nakon proteka roka.

nego da ţrtvuje pravnu sigurnost pa da se presude donesene prije mnogo godina počnu obarati. SUBJEKTI PARNIĈNOG POSTUPKA 2.odredbe o naknadi parničnih toškova po načelu culpae (156/3) . Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom i ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraţeno mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke (121 URH).odredbe o postupku izuzeća (73. 46 Ustav Republike Hrvatske . S obzirom da je zloupotreba prava protupravna. . budući da bi se pravomoćne odluke mogle rušiti. zbog toga što je nastala kao posljedica zloupotrebe prava? Odgovor je negativan.ovlašten je odbaciti tuţbu kad stranka nema pravnog interesa (288/2).sud nije duţan uvaţiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima (3/3). jer bi tada došlo do velike pravne nesigurnosti. stranci koja je time pretprjela štetu treba priznati ovlaštenje da u posebnoj parnici ostvaruje zahtjev za naknadu štete.1. Postavlja se pitanje da li se sudska odluka koja je postala pravomoćna moţe ospotavati u redovnoj graĎanskoj parnici (actio doli). Sudu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzbijanje zloupotrebe prava: . Ustrojstvo načela i djelovanje sudova u Republici Hrvatskoj Načela.1. . Zakonodavac raĎe trpi da presuda zasnovana na zloupotrebi prava postane pravomoćna. SUDOVI 2. 75/2 i 5) Utjecaj zloupotrebe na pravomoćnu odluku.1. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona (117 URH46) i na temelju meĎunarodnih ugovora koji su dio pavnog poretka Republike Hrvatske (5/2 ZS). . Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime Republike Hrvatske (119 URH). Sudovi obavljaju sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna.Građansko procesno pravo 24 novčana traţbina prema pravilima ovršnoga postupka (10/7).sud raspolaţe efikasnim mjerama protiv stranke koja sprječava da joj se obavi dostava (133-150). 2.

te (2) sudove specijalizirane nadležnosti (trgovački sudovi. Prvostupanjski postupak. Suce imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Drţavno sudbeno vijeće (123 URH). zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. Sudačka duţnost je stalna. Unutar ove podjele prema vrsti lako je uočiti i rang pojedinih sudova (13 ZS). Kad u prvom stupnju sudi vijeće. ZPP-a rješava 47 Dakle. pa i onih kojima se odlučuje o meritumu stvari (kao što je rješenje o smetanju posjeda). . ako zakonom nije drugačije odreĎeno (42). No i u drugostupanjskom postupku uvedeno je naĉelo monokracije. radno iskustvo na odreĎenim pravnim poslovima. ţupanijski sudovi i Vrhovni sud). (b) ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju duţnost. jer u suĎenju više ne sudjeluju suci porotnici.1. ZPP-a uvodi se naĉelo monokracije: u parničnom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac. 1. Drugostupanjski postupak. tako odluči Drţavno sudbeno vijeće. stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti (49 ZS). Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju duţnost stalno (122 URH). svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. prekršajni sudovi. protiv svih prvostupanjskih rješenja. st. U drugom stupnju sudovi sude u vijeću sastavljenom od trojice profesionalnih sudaca. 1. Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke duţnosti nanese sudac graĎaninu ili pravnoj osobi. prigodom prvog stupanja na sudačku duţnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. st. 44/1). 41. Za suca moţe biti imenovan drţavljanin Republike Hrvatske koji ima završen pravni fakultet i poloţen pravosudni ispit. 23. što znači da je uvedeno načelo profesionalnosti. Prema vrsti se dijele na (1) sudove opće nadležnosti (općinski sudovi. Iznimno. Izmjenom čl. ako zakonom nije drukčije odreĎeno (41/2.Građansko procesno pravo 25 Izbor i razrješenje sudaca. Visoki prekršajni sud i Upravni sud). (c) ako bude osuĎen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke duţnosti. ukinut je institut sudaca porotnika. (e) kad navrši sedamdeset godina (122/3 URH). TakoĎer. Dakle. te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suĎenju i samostalnost sudbene vlasti (58 ZS). Sudac se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti.2. Sastav suda Donošenjem ZIDZPP/03 radikalno su izmijenjene odredbe o sastavu suda. Sudac će biti razriješen sudačke duţnosti: (a) ako to sam zatraţi. i 2. Tako je propisano da o ţalbi protiv rješenja47 odlučuje sudac pojedinac višeg suda. (d) ako u skladu sa zakonom. 2. Sudovi se dijele prema kriteriju vrste i ranga. ako posebnim zakonom nije odreĎeno da sudi vijeće. ali samo kao iznimka. u pravilu ovdje imamo naĉelo zbornosti i profesionalnosti. Republika Hrvatska moţe od suca zatraţiti naknadu isplaćene svote samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepaţnje. Tom odredbom je uvedeno naĉelo profesionalnosti u kolegijalnom sastavu suda prvog stupnja. Materijalnopravna odgovornost sudaca. Stupanjem na znagu ZIDZPP/03-a. ako zakonom nije drugačije odreĎeno (44/2). ono je sastavljeno od trojice sudaca. Takav zahtjev zastarijeva za šest mjeseci od dana isplate naknade oštećeniku (67 ZS). sukob nadleţnosti iz čl. Visoki trgovački sud.

ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud. a o drugima pojedinac. a kad se radi o trgovačkim sudovima . Ako o nekim od kumuliranih zahtjeva treba suditi vijeće. ako ZPP nije drukčije odredio (44/3). po pravomoćnosti rješenja kojim se to utvrĎuje. . stavka 2. Vijeće će suditi samo kad je to posebnm zakonom propisano. Vijeće nije vezano za ovo rješenje suca pojedinca. ZPP-a: nepravodobnu. U kolegijalnim sudovima radi rasterećenja kolegija od odlučivanja u pitanjima koja se ne odnose na meritum spora. Iznimno i o ţlabi protiv presude odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Povreda pravila o sastavu suda. Kad odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka. protiv kojega je nije dopuštena ţalba (18/5). U obrnutom slučaju. 392. i 2. Kad vijeće prvostupanjskog suda donese odluku o sporu koji je trebao suditi sudac pojedinac. Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz članka 382. postupak će se nastaviti pred vijećem. a kad bilo koji od sudionika u postupku izrazi protivljenje postupku predsjednika vijeća. Vrhovni sud RH sudi u vijeću sastavljenom od pet sudaca. Postupak za svrhovitu delegaciju. Sudsko vijeće – sudac pojedinac: Kad vijeće u tijeku postupka utvrdi da se radi o sporu kojeg treba suditi sudac pojedinac. odlučivanje o gotovo svim pitanjima procesne naravi povjereno je predsjedniku vijeća. kao pravilo.48 Kad odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih rješenja koje je donio sudac pojedinac suda niţeg stupnja. Najviši sud odreĎene vrste je Vrhovni sud RH. uvedeno načelo monokracije i profesionalnosti. nedopuštenu ili neobrazloţenu reviziju odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda. Kad predsjednik vijeća kao primus inter pares rukovodi tijekom postupka. kada sudac pojedinac utvrdi da je za suĎenje nadleţno vijeće. postupak će se. Postupak izuzezća. ZPP-a odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj ako utvrdi da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je dopuštena. 1. sudit će vijeće (188/4). njegove odluke nisu definitivne. to ne moţe biti razlog za pobijanje (18/4). st. budući da je tom novelom.1. Predsjednik vijeća Odredbe o predsjedniku vijeća gube na značaju nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a. nastaviti pred sucem pojedincem (18/1).Građansko procesno pravo 26 sudac pojedinac nadleţnog suda. protiv kojega nije dopuštena ţalba (18/2). Postupak po reviziji. Sudac pojedinac vezan je za ovo rješenje. Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeću sastavljenom od trojice sudaca (44/4).3. O zahtjevu stranaka za izuzeće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje vijeće sastavljeno od pet sudaca toga suda (74/3).Visoki trgovački sud RH. I u ovom slučaju uvedeno je načelo monokracije: o zahtjevu prvostupanjskog suda za svhrovitu delegaciju odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda odreĎene vrste (68/3). 48 Takvu drukčiju odredbu nalazimo u čl. nepotpunu. kad je riječ o sporovima male vrijednosti (467/6). 2. konačnu doluku donjet će vijeće (311/3).

ocjenjivati dokaze i utvrĎivati činjenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda. Takav samostalni rad sudskuih savjetnika ograničen je na provoĎenje postupka i predlaganje sucu odluka u sporovima za isplatu novčane traţbine. a ako se traţi izuzeće predsjednika suda. te vlastoručni potpis sudskog savjetnika. ispituje stranke i izvodi dokaze. Ograničenja. Predsjednik suda Predsjednik suda je sudac koji. Dakle. ocijeniti dokaze. nadleţni sudac će sam provesti postupak (13/2). U parničnom postupku on: . . Sudski savjetnici ovlašteni su u prvom stupnju provoditi parnični postupak. Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik. . Pisani prijedlog sudskog savjetnika trebao bi obvezno sadrţavati prijedlog izreke odluke. pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. Nekad predsjednik vijeća poduzima radnje kao odreĎeni sudac: . raspravu na kojoj će strankama priopćiti svoju odluku da sam provede postupak.pomoćnici suca.4.daje dozvolu trećima za razmatranje i prepisivanje spisa kad je postupak završen (150/2) 2. ZPP-a sudski savjetnici su stekli zapravo satus pomoćnika suca.Građansko procesno pravo 27 Tako predsjednik vijeća: rukovodi glavnom raspravom.vijeće moţe ovlastiti predsjednika vijeća da obavi uviĎaj (228/1) .vijeće moţe iz vaţnih razloga odlučiti da se odreĎeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća (224/1) 2.odlučuje o izuzeću. (13/1). ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50. a korisno bi bilo i prijedlog obrazloţenja. tj. U uvodu odluke navest će se da je odluka donesena temeljem prijedloga sudskog savjetnika (13/1). utvrditi činjenice i donijeti odluku. koja je osloboĎena od prethodnog plaćanja parničnih troškova. odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda.00 kuna (13/3).000. 13. Predsjednik suda moţe ovlastiti jednog ili više sudaca koji će donositi odluke na temelju prijedloga sudskih savjetnika. Novom odredbom čl.postavlja stranci.000. odnosno u trgovačkim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.5. Takav prijedlog treba uvezati i čuvati u spisu predmeta. Funkcija suĎenja pridržana je za suca.1. uz tu duţnost.00 kuna. Sudski savjetnici kao pomoćnici sudaca Sudski savjetnici .1. funkcija suĎenja pridrţana je za suca. besplatnog punomoćnika iz reda odvjetnika (174/4) . daje riječ članovima vijeća te objavljuje odluke vijeća (311/1). Imenuje se na vrijeme od 4 godine (73a ZS). U tom slučaju sudac ne mora o tome donijeti posebno rješenje. ali sve pripremne radnje obavlja savjetnik. već će odrediti gl. obavlja još i poslove sudske uprave.

njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika. usvojitelj ili usvojenik stranke. ili da bi istu odluku donio i drugi sudac.Građansko procesno pravo 28 U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka (13/4). nepristrano i samostalno obavljanje sudačke duţnosti štiti se i odredbana Zakona o sudovima kojma se odreĎuju načini i kriteriji rasporeĎivanja predmeta (56. onih koji samim postojanjem opravdavaju sumnju u nepristranost. bez obzira na to je li brak prestao ili nije. dioničara) za ishod spora nije ništa manja od one kada radi u pravnoj osobi. jer zainteresiranost suca kao člana trgovačkog društva (npr. Terminologija nije usklaĎena s ObZ-om pa bi trebalo stajati "skrbnik. uz uvjet da je to članstvo izvan granica citiranih zabrana. Kad ta nepristranost doĎe u pitanje. izvanbraĉni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. sudac ne moţe obavljati sudačku duţnost: 1) ako je sam stranka. bez obzira što je izvanbračna zajednica prestala. ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika. 4) ako je staratelj.49 S obzirom na vrstu mogućih uzroka neprostranosti. Ti su razlozi u zakonu taksativno navedeni (71/1-6). Izuzeće sudaca Nepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i meĎu drugim strankama. razlikujemo isključenje suca ili apsolutno izuzeće (iudex inhabilis) i izuzeće u uţem smislu ili relativno izuzeće (iudex suspectus). 2. 57 ZS). sucu nije zabranjeno biti članom odreĎenog društva.6. Zato se smatra u teoriji da bi zakonom trebalo na odgovarajući način regulrati ovo pitanje. te kojma se ureĎena zabrana obavljanja sluţbe i poslova koji bi mogli utjecati na samostalnost i nepristranost suca (61 ZS).3 ZS). a u poboĉnoj liniji do ĉetvrtog stupnja ili mu je braĉni drug. 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku. Dakle. posvojitelj i posvojenik" 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niţim sudom ili pred kojim drugim tijelom. prema stajalištu teorije. moţe se traţiti izuzeće suca. Prema Zakonu o sudovima. sudac ne smije obavljati poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je osnovana radi stjecanja dobiti (61/2. Dakle. ZIDZPP/03 dodao je i izvanbračnog druga i to. 49 Osim institutom izuzeća. a) RAZLOZI ZA IZUZEĆE 1) Isključenje (apsolutno izuzeće) Traţi se iz apsolutnih razloga.1. suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak. pa nema potrebe dokazivati postoji li kauzalna veza izmeĎu tog razloga i nepristranosti. zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke. 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja. tj. .

do donošenja odluke. već generalno: razlogom za izuzeće ima se smatrati i svaka druga okolnost ako je takve naravi da dovodi u sumnju nepristranost suca u konkretnoj stvari50 (71/7). . c) POSTUPANJE SUCA ĈIJE SE IZUZEĆE TRAŢI 1) Zbog apsolutnih razloga 50 Takvi razlozi su naprimjer: sudac je vjerovnik ili duţnik stranke ili njenog zastupnika. a ako nije bilo rasprave. ako se radi o predmetu u kojem se pojavljuje pravno pitanje identično s pitanjem koje se javlja u nekom drugom predmetu u kojem je taj sudac izravno zainteresiran. Stranka je duţna podnijeti zahtjev za izuzeće suca čim sazna da postoji razlog za izuzeće. hranitelj. Ako stranka ne podnese zahtjev odmah nakon što je saznala za razlog.53 Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka moţe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek (73/6.  u kojem nije naveden obrazloţeni razlog zbog kojeg se traţi izuzeće. i sl. 52 No dopušten je zahtjev u kojemu bi za svakog suca nadleţnog suda bile navedene konkretne okolnosti zbog kojih postoji sumnja u nepristranost svakog od nijh. ako je član trgovačkog društva koje je stranka u postupku. 2) Izuzeće u užem smislu (relativno izuzeće) Traţi se iz relativnih razloga tj. zbog toga što je već odbio zahtjev za izuzeće u nekom drugom predmetu. već i u slučaju ako je na bilokoji način sudjelovao u postupku pred takvim sudom ili tijelom. ne samo u slučaju ako je sudjelovao u donošenju odluke niţeg suda ili drugog tijela. 51 Ne moţe se zahtijevati izuzeće predsjednika suda nevezano za njegov rad u konkretnom predmetu (npr. 10/2) i obvezati stranku na snošenje troškova postupka (sukladno čl. itd.Građansko procesno pravo 29 Dakle. a najkasnije do završetka rasprave pred prvostupanjskim sudom. b) ZAHTJEV ZA IZUZEĆE Stranke mogu traţiti izuzeće samo suca koji sudjeluje u odreĎenom postupku.).  o kojem je već odlučeno.51 Nije dopušten zahtjev za izuzeće (73/2):  kojim se uopćeno traţi izuzeće svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu52. 6) ako je u steĉajnom postupku u povodu kojega je došlo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steĉajni sudac ili ĉlan steĉajnog vijeća. 7). već bi se radilo o zloporabi prava i sud bi trebao izreći novčanu kaznu (sukladno čl. 53 Vremensko ograničenje ovlaštenja stranke na podnošenje zahtjeva "čim sazna" za razlog za izuzeće odnosi se samo na relativno izuzeće. srodnik u daljem stupnju srodstva. odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzeće treba odlučiti. vjerenik. onih kod kojih je potreban ne samo dokaz o postojanju odreĎenog svojstva. već i tome da to svojstvo in concreto ugroţava sučevu neprostranost (kauzlani neksus). sudac je isključen od obavljanja sudačke duţnosti. zakonom nije predviĎena mogućnost odbacivanja takvog zahtjeva. 156). Ti razlozi nisu u zakonu taksativno navedeni. u odnosu intimnog prijateljstva ili neprijateljstva.

treba biti primarno jesu li okolnosti. e) ODLUĈIVANJE O IZUZEĆU 54 Sud će novčano kazniti (uz odgovarajuću primjenu odredaba čl. obustaviti svaki rad na tome predmetu. čim sazna da je takav zahtjev stavljen. postupit će po pravilima o nuţnoj delegaciji. 10. sudac moţe rješenjem (protiv kojega nije dopuštena ţalba) odlučiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzeće očito neosnovan i da je postavljen radi sprječavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreĎenih radnji. Ako je prihvaćen zahtjev za izuzeće zbog apsolutnih razloga. radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene ukinut će sudac koji će preuzeti voĎenje postupka (75/2 4).Građansko procesno pravo 30 Inicijativa suca. te prekinuti svaki rad u predmetu. Ako je prihvaćen zahtjev za izuzeće zbog relativnih razloga. a na temelju njega ovrha se moţe traţiti i prije njegove pravomoćnosti (75/6). U oba slučaja predsjenik suda će sucu odnosno sebi odrediti zamjenika. zbog čega bi se ocjeni o tome trebalo pristupiti suzdrţano. odnosno radi odugovlačenja postupka. Ako zahtjev za izuzeće bude prihvaćen. sudac moţe poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. . zamjenik će ukinuti sve radnje koje je poduzeo isključeni sudac. Protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. čim sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzeće. duţan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda. Neovisno o tome je li zahtjev za izuzeće stavio sudac ili stranka. Samo pitanje sumnje u nepristranost je subjektivne naravi. d) NASTAVAK POSTUPKA PRIJE DONOŠENJA ODLUKE O IZUZEĆU Iznimno. Inicijativa stranke. sudac će o tome odmah obavijestiti predsjednika suda. koje se u zahtjevu ističu kao razlog za sumnju u nepristranost suca. odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzeće očito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili spriječilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlačenja postupka (75/5). Na zahtjev protivne stranke sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi troškova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzeće.54 Pri ocjeni je li zahtjev očito neosnovan. Kada stranka podnese zahtjev za izuzeće. istinite. Inicijativa stranke. zamjenik će ukinuti samo one radnje koje je izuzeti sudac poduzeo od dana saznanja da je zahtjev za njegovo izuzeće podnesen. Na isti način će postupiti i predsjednik suda ako u predmetu u kojem sudjeluje postoji razlog za njegovo isključenje. sudac će. U tom slučaju sudac će odrediti da se spis predmeta umnoţi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzeće proslijedi na odlučivanje. Sudac. Ako smatra da postoji neki od relativnih razloga za izuzeće. 2) Zbog relativnih razloga Inicijativa suca. Sudac odnosno predsjednik suda će odmah prekinuti rad na predmetu i u slučaju da je inicijativa za izuzeće potekla od stranke. a ako to nije moguće. ZPP-a) stranku i umješača.

Odluka.2. . Žalba. g) OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJU PRAVILA O IZUZEĆU Odredbe o izuzeću primjenju se i na zapisničare i sudske savjetnike. Povreda izvršena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzeće. odnosno izvješća o obavljenim izviĎajima predsjednik suda dostavit će strankama. dakle sudac (254/4). predstavlja relativno bitnu povredu. O izuzeću sudskih savjetnika i zapisničara odlučuje sudac pojedinac ili predsjednik vijeća (76/2). jer u odnosu na njega postoje razlozi za apsolutno izuzeće. Postupak.3)  izuzeću sudskih savjetnika i zapisničara odlučuje sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji vode postupak (76/2). Nedopuštene zahtjeve odbacit će sudac pred kojim teče postupak u povodu kojeg je izuzeće zatraţeno. OSTALI ORGANI KOJI SUDJELUJU U VRŠENJU PRAVOSUĐA 55 56 Ako je takav zahtjev za izuzeće istaknut u pravnom lijeku. predsjednik suda rješenjem odlučuje o zahtjevu za izuzeće na način da ga prihvaća i izuzima suca te mu odreĎuje zamjenika ili ga odbija. 2. Primjerak izjave suca čije se izuzeće traţi. Ta su rješenja deklaratorne naravi jer se njima samo utvrĎuje postojanje razloga za izuzeće.predsjednik suda  za predsjednika suda – predsjednik neposredno višeg suda56  za predsjednika Vrhovnog suda – vijeće sastavljeno od 5 sudaca toga suda (74/1 .Građansko procesno pravo 31 Nadležnost. a preama potrebi obavit će se i drugi izviĎaji (74/4). Osim kada predsjednik suda odredi sebi zamjenika iz reda sudaca. f) POSLJEDICE POVREDE PRAVILA O IZUZEĆU Povrede propisa o obje vrste izuzeća koje se sastoje u tome što je u suĎenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet. predsjednik suda rješenjem utvrĎuje postojanje razloga za izuzeće i odreĎuje sucu ili sebi zamjenika. a protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija te rješenja kojim je sudac odlučio nataviti s radom nije dopuštena posebna ţalba (74/5). U slučaju apsolutnog izuzeća. Prije donošenja odluke uzet će se izjava suca čije se izuzeće traţi. iz oodredaba ZPP-a o izuzeću izostavljeni su suci porotnici (76/1). koje mogu u roku od tri dana dati svoje očitovanje (74/5). Protiv rješenja kojim se zahtjev usvaja nije dopuštena ţalba. U slučaju relativnog izuzeća. TakoĎer. a koji nije uvaţen. predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka (354/2/1). Ta su rješenja konstitutivne naravi. odbacit će ga predsjednik prvostupanjskog suda. Protiv tog rješenja posebna ţalba nije dopuštena55 (73). S obzirom da je u parničnom postupku napušten sustav porotnog suĎenja. apsolutno bitna povreda je ostvarena ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzeće.  zahtjevu za izuzeće vještaka odlučuje parnični sud. O dopuštenom zahtjevu stranke za izuzeće odlučuje:  za suca .

2. Drţavno odvjetništvo u parničnom postupku nije ovlašteno na odlučivanje. ţupanijski d.-a.58 ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe čl.-a. Prema novom ZDO-u.Građansko procesno pravo 32 2..1.R. poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske. Odvjetništvo je neovisna i samostalna sluţba koja osigurava pruţanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa (1 ZO59).). te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona (2/1 ZDO57).Supstitucije.o. nakon preuzimanja predmeta prema prethodnom načelu. . taj predmet ustupiti drugom zamjeniku ili drugom niţem d. drţavno odvjetništvo je preuzelo ulogu koju je prije imalo drţavno pravobraniteljstvo. a tek posredno interesa drţave (ako se pokaţe da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima čiji bi krajnji sljednik bila drţava). odluka o obustavi se dostavlja drţavnom odvjetništvu (215b/4). ZPP-a prema kojima je drţavni odvjetnik. 57 58 Zakon o drţavnom odvjetništvu (NN 51/01). i to na temelju posebne punomoći (16/1/1).2. 59 Zakon o odvjetništvu . MeĎu pojedinim drţavnim odvjetništvima postoji podreĎenost odnosno nadreĎenost. kao zastupnik ex lege. moţe niţem davati obvezne upute za rad (26/1 ZDO). odvjetništvo ima status intervenijenta sui generis. kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano.Hijerarhije. već ono sudjeluje u postupku kao stranka ili kao sudionik. Njegova zadaća je zaštita objektivne zakonitosti. Drţavno odvjetništvo Drţavno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i duţno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kaţnjivih djela. On je ovlašten davati obvezne upute za rad svim svojim zamjenicima.2.  zastupa pravne osobe u vlasništvu ili preteţitom vlasništvu Republike Hrvatske.o. dakle. Odvjetništvo Pojam. .o. ili Glavni d. ono tada nije zastupnik drţave jer ne nastupa u njeno već u svoje ime.o. Naime. te jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.  u incidentanom postupku radi provjere zakonitosti odluke o obustavi postupka u kojem pravna osoba nema sljednika ili se on ne moţe utvrditi.o. Tako nadleţno drţavno odvjetništvo u graĎanskom i upravnom postupku:  zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO).Monokratskog ureĊenja. 2. Načela ustrojstva drţavnog odvjetništva su: . 205. Tada drţ. kao umješač sui generis. Jedna je osoba nositelj funkcije progona koja sama poduzima sve radnje (ovisno o rangu to je općinski d.o.o. je ovlašten preuzeti predmet zamjenika ili niţeg d. D. Viši d. . D. Mogu ga zastupati zamjenici d.o.o moţe.-u (26/2 ZDO). Državno odvjetništvo u parničnom postupku.H.Devolucije. imao pravo intervenirati u parnici u zaštiti javnog interesa.

Nadleţnost u subjektivnom smislu je pravo i duţnost odreĎenog suda (ili drugog organa) da postupa u odreĎenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreĎenu radnju. Način pružanja pravne pomoći. Nadleţnost u objektivnom smislu je djelokrug poslova odreĎenog organa. zahtjeva i drugih podnesaka. 7/96 i 112/99) . Imunitet. Duţnost pruţanja pravne pomoći – odvjetnik je duţan pruţiti pravnu pomoć stranci koja to od njega zatraţi. Mogu poduzimati sve ono što smatraju korisnim za stranke. osim u slučajevima kad je to izričito propisano zakonom (tako on mora uskratiti pravnu pomoć ako je u istoj pravnoj stvari zastupao protivnu stranku ili je u toj stvari prije radio kao sudac ili druga sluţbena osoba. ţalbi. a odvjetnik s priznatom specijalizacijom moţe uskratiti pravnu pomoć koja ne spada u njegovu specijalnost). Odvjetnici su duţni pruţati pravnu pomoć savjesno. Zabrana pactum de quota litis. zakonima. te na naknadu troškova za obavljen rad sukladno tarifi koju utvrĎuje HOK. ili što je u zastupanju stranke saznao na bilo koji način. 73/91. Nadleţnost predstavlja pozitivnu procesnu pretpostavku. zastupanje stranaka (3 ZO). statutu i drugim općim aktima HOK te kodeksu odvjetničke etike. Sve što mu je stranka povjerila. da ima tri godine prakse na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima ili u odvjetničkom uredu. ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuĎenog njegovom nalogodavcu (461/2 ZOO60). Pružanje pravne pomoći uz nagradu. Ništav je ugovor kojim bi odvjetnik kupio sporno pravo čije mu je ostvarenje povjereno. Obvezatnost udruživanja u HOK (Hrvatsku odvjetničku komoru). Neovisnost i samostalnost – očituje se u tome što su odvjetnici nezavisni od bilo kakvih organa i što su organizirani u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu organizaciju.3. a nakon dane svečane prisege. 2. Dužnost čuvanja odvjetničke tajne. oporuka). Načela. sastavljanje tuţbi. NADLEŽNOST SUDOVA U PARNIĈNOM POSTUPKU 2. koji je završio pravni fakultet i poloţio pravosudni ispit. Stjecanje prava na obavljanje odvjetništva. To pravo se stječe upisom u Imenik odvjetnika. Uvjeti za upis su slijedeći: da se radi o poslovno i zdravstveno sposobnom drţavljaninu Republike Hrvatske. Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad. Ne moţe biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mišljenje izraţeno u pruţanju pravne pomoći niti smije biti pritvoren. bez odobrenja sudskog vijeća zbog kaznenog djela počinjenog u pruţanju pravne pomoći. 60 Zakon o obveznim odnosima (NN 53/91.3.Građansko procesno pravo 33 Pravna pomoć obuhvaća: davanje pravnih savjeta. Odvjetnici se obvezno udruţuju u HOK. koja predstavlja odvjetništvo RH kao cjelinu. O nadleţnosti Definicija. 3/94. odvjetnik je duţan čuvati kao tajnu. sastavljanje isprava (ugovora. te da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. sukladno Ustavu.1.

Takva pravila sadrţana su u ZRSZ. Kriteriji za razgraničenje stvarne nadleţnosti su različiti: . 2. funkcionalna i mjesna nadleţnost. Stvarna nadleţnost Pojam. MeĎunarodna sudska nadležnost. Stvarna nadleţnost razgraničuje djelokrug poslova izmeĎu različitih vrsta sudova jedinstvenog domaćeg sudskog sistema. 27. 2. jurisdikcija) i relativna (nadleţnost u uţem smislu. Sudska (apsolutna) nadleţnost Pravila o sudskoj nadleţnosti domaćih sudova sadrţana su ili izričito u zakonu ili se izvode posredno i to:  u odnosu na domaće nesudske organe . te izmeĎu sudova različitog ranga u okviru te iste vrste. kad ta nadleţnost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadleţnosti suda u RH. te izmeĎu sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova. Pravilima o stvarnoj i mjesnoj nadleţnosti odreĎuje se koji će sud biti nadleţan u prvostupanjskom postupku. a s obzirom na to koji sud je nadleţan odlučivati o odreĎenom predmetu u prvom stupnju.s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni kriterij) . u ZPP. . sudbenost.s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) .3. uz odreĎene izmjene i dopune.Građansko procesno pravo 34 Podjela. Pravila o funkcionalnoj ili instancijskoj nadleţnosti odreĎuju kompetenciju sudova za rješavanje o pravnim lijekovima ili nekim drugim pitanjima. preuzete su. Obuhvaća pravila o razgraničenju sudske nadleţnosti izmeĎu domaćih i inozemnih sudova (i drugih organa).3. Pravilima o mjesnoj nadleţnosti razgraničuje se teritorijalna nadleţnost izmeĎu stvarno nadleţnih sudova iste vrste i istog ranga. Nadleţnost moţe biti apsolutna (sudska nadleţnost. kompetencija). a druga su rezultat kombinirane primjene više njih.iz pravila o mjesnoj nadleţnosti. Pravila o apsolutnoj nadleţnosti razgraničavaju nadleţnost domaćih sudova od nadleţnosti ostalih domaćih upravnih i drugih organa te od nadleţnosti inozemnih organa.nadleţnost odreĎenog suda se zasniva na činjenici da se kod tog suda već vodi neki drugi postupak (atrakcijski kriterij) Neka pravila o stvarnoj nadleţnosti rezultat su primjene samo jednog od ovih kriterija. Pravila o stvarnoj nadleţnost razgraničavaju djelokrug poslova izmeĎu sudova različite vrste. ZPP-a.3. Pravila o relativnoj nadleţnosti razgraničavaju djelokrug poslova u okviru domaćeg sudskog sistema.iz pravila o stvarnoj nadleţnosti. Prema čl. Novelom ZPP-a od 2003. Ovim pravilima se odreĎuje stvarna. odredbe o stvarnoj nadleţnosti sudova iz Zakona o sudovima. sud RH je nadleţan za suĎenje u sporu s meĎunarodnim elementom kad je njegova nadleţnost izričito odreĎena zakonom ili meĎunarodnim ugovorom. Stvarna nadležnost sudova u RH.  u odnosu na inozemne sudove i druge organe .s obzirom na procesne subjekte (personalni kriterij) . a ako nema takve izričite odredbe.2.

u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi). 10. 6. Općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima (34): 1. 5. o poništenju i rastavi braka.). obavljaju poslove pravne pomoći. uzdrţavanju. tome s kojim će roditeljem dijete ţivjeti i o roditeljskoj skrbi. postojanju ili nepostojanju braka.Građansko procesno pravo 35 Općinski sudovi. sude u prvom stupnju u sporovima predviĎenim zakonom61. osim sporova o prijevozu putnika. rješavaju o sukobu nadleţnosti izmeĎu općinskih sudova kojima su neposredno viši sudovi. stvarnim i osobnim sluţnostima. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak. rada i prestanka trgovačkoga društva kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu. odlučuju o ţalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju.b točke 1. odnosno isključenje s rada. iz radnih odnosa koje pokreće radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu 11. Ako štrajk. 2. zbog smetanja posjeda. 6. sporove izmeĎu predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo. odnosno isključenja s rada. Općinski sudovi rješavaju o svim sporovima iz čl. za zaštitu od nezakonite radnje. 1. ako se istodobno odlučuje o rastavi braka. ako štrajk. ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreĎeno da su za njih uvijek stvarno nadleţni sudovi druge vrste (članak 34. u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja proizlazi iz tih ugovora izmeĎu osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. 9. 2. u prvom stupnju odlučuje nadleţni ţupanijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca (217/1 ZR). 7. člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva. o zabrani štrajka. 61 Prema Zakonu o radu. obuhvaća područje dviju ili više ţupanija. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo. ZPP-a koji nisu koji nisu u prvostupanjskoj nadleţnosti trgovačkih ili kojih drugih sudova (34/2). o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Ţupanijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca (217/2 ZR). obavljaju druge poslove predviĎene zakonom. 7.). 8. . 3. sporove izmeĎu članova trgovačkoga društva meĎusobno te izmeĎu članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i voĎenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji proizlaze iz njihova poloţaja u društvu. iz najamnih. zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz članka 34. 3. 2. sporove u povodu osnivanja. postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva. 4. stavak 1. (34 a) Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude: 1. utvrĎivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. 4. obuhvaća podrućje samo jedne ţupanije. 5. za ispravak informacije i za naknadu štete nastale objavom informacije. bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu stečaja. odnosno isključenje s rada. osim sporova o prijevozu putnika. 4. 3. ako zakonom nije drugačije odreĎeno (34/4) Županijski sudovi u parničnom postupku: 1.

9. Zakonima o područjima i sjedištima sudova). 2. . odlučuje o ţalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju. trgovački sud u Splitu je nadleţan rješavati plovidbene sporove za područje trgovačkih sudova u Dubrovniku. (34 b) 8. Vrhovni sud Republike Hrvatske u parničnom postupku: 1. 8. 3. 2. Zaključno se moţe kazati da navedeni izmijenjeni procesni tretman stvarne nadleţnosti u bitnome se pribliţio onome koji je i prije ZIDZPP/03 vrijedio za mjesnu nadleţnost. odlučuje o sukobu mjesne nadleţnosti izmeĎu trgovačkih sudova. Ratio legis za ovakvo rješenje je u tome što su pred tim sudovima ti sporovi češći. 3. Funkcionalna nadleţnost Pojam. 4. Generalna delegacija. već i remonstra-tivne prirode. Pravila o funkcionalnoj nadleţnosti nisu samo devolutivne. pa se na taj način sudovima omogućuje specijalizacija. 10. na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unaprjeĎenja te tvrtke.4. (34 d) Povreda ovih pravila. Zbog povrede pravila o stvarnoj nadleţnosti ţalba se moţe izjaviti samo ako je sud u povodu pravodobno podnesenih prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno nadleţan (345/1/3). ako posebnim zakonom nije drugačije odreĎeno. obavlja druge poslove odreĎene zakonom. rješava sukob o nadleţnosti izmeĎu sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud. ako zakonom nije drugačije odreĎeno. Šibeniku i Zadru (čl. 2. točke 1. a ne svima koji postoje. stavka 1. Npr. monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom trţištu Republike Hrvatske. U povodu ţalbe drugostupanjski sud na tu povredu ne pazi po sluţbenoj duţnosti. obavlja druge poslove odreĎene zakonom (34 c). Posljedica toga je da u okviru sudova iste vrste i istog ranga postoje sudovi različite stvarne nadleţnosti – proširene i suţene. u sporovima izmeĎu osoba iz točke 1. Stranke ne mogu svojim sporazumom isključiti primjenu pravila o funkcionalnoj nadleţnosti. ovoga članka u kojima kao suparničari iz članka 196. odlučuje o ţalbama protiv prvostupanjskih odluka ţupanijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka. autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u parničnom postupku: 1. u sporovima u povodu djela nelojalne trţišne utakmice. Funkcionalna nadleţnost za postupanje u odreĎenom stadiju parnice ili za odlučivanje o odreĎenom pitanju utvrĎuje se s obzirom na sud koji je u konkretnom slučaju odlučivao u prvostupanjskom postupku. odlučuje o reviziji. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizičke ili pravne osobe. To je poseban vid odreĎivanja stvarne nadleţnosti kod kojeg se suĎenje u sporovima odreĎene vrste povjerava samo nekim od sudova odreĎene vrste i ranga.3.Građansko procesno pravo 36 u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva. 4. sudi u prvom stupnju u slučajevima predviĎenim zakonom. a revizija zbog te povrede nije dopuštena.

a) OPĆA MJESNA NADLEŢNOST . 2. a u drugom stanujem) kada bi za njih. iz okolnosti konkretnog slučaja. u nekom drugom mjestu boravište trajnije naravi. Mjesna nadleţnost Povjeravanje odreĎenog predmeta teritorijalno odreĎenom sudu opravdava se specifičnom vezom izmeĎu spora i područja nadleţnosti odreĎenog suda. Uobičajeno boravište je mjesto u kojem graĎanin trajnije boravi bez namjere da se u njemu naseli (5/2 ZPBG). pored prebivališta. zato jer ono mora u pravilu biti formalno registrirano (6/1 ZPBG). po nekim autorima. pored suda njihova prebivališta. Sud opće mjesne nadleţnosti je sud kod kojega se protiv tuţenika mogu pokretati u pravilu sve parnice. uvjetuje pravila po kojima se mjesna nadleţnost utvrĎuje u prvom redu tako da se tuţeniku olakša obrana.64 62 Prema čl. Ta veza moţe biti subjektivna (veza stranaka s područjem suda) i objektivna (veza predmeta koji je objekt spora s područjem suda).63 Za ove je osobe opće mjesno nadleţan. sporno je u teoriji mogu li neki subjekti imati više prebivališta (npr.62 Neki subjekti imaju.forum generale Sporovi protiv fizičkih osoba.Građansko procesno pravo 37 Općinski i trgovački sudovi nadleţni su za postupanje u povodu remonstrativnih pravnih lijekova (ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga). sudova donesenih u prvom stupnju. 2. trajnim boravištem u smislu ZPP-a treba smatrati tzv. Okolnost da se netko udaljio iz mjesta svog prebivališta ne dovodi do njegovog prestanka. . NN 53/91. uobiĉajeno boravište prema ZPBG-u.3. studenti u mjestu studija. UtvrĎivanje takvog prebivališta ne predstavlja problem. Zakona o prebivalištu i boravištu graĎana. Budući da ZPBG razlikuje uobičajeno i privremeno boravište.5. I jedni i drugi odlučuju o sukobu mjesne nadleţnosti sudova sa svog područja. a Visoki trgovački sud odlučuje o ţalbama protiv prvostupanjskih odluka trgovačkih sudova. o sukobu nadleţnosti i o svrsishodnoj delegaciji. time što će za suĎenje biti nadleţan sud koji je za tuţenika najpristupačniji (actor sequitur forum rei). 63 64 Npr.forum domicilii (47/1). Ţupanijski sudovi odlučuju o ţalbama protiv odluka opć. Takav sud koji je za tuţenika najpristupačniji bit će sud njegova prebivališta . opće mjesno nadleţni bili svi sudovi njihovih prebivališta. zatim o reviziji. Inače. Vrhovni sud odlučuje o odlučuje o ţalbama protiv prvostupanjskih odluka ţupanijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka. a to je mjesto za koje se. (dalje: ZPBG). i sud na čijem području trajnije borave. bolesnici u liječilištima. u jednom mjestu radim. prebivalište je mjesto u kojem se graĎanin nastanio (corpus) sa namjerom da u njemu stalno ţivi (animus). moţe pretpostaviti da će se odreĎeni subjekt u njemu duţe zadrţavati (47/3). te o nuţnoj delegaciji. Potreba da se tuţeniku pruţi kompenzacija za neprilike u koje ga dovodi parnica.

još i sud na čijem području tuţitelj koji traţi uzdrţavanje ima prebivalište. Ako tuţitelj nema prebivalište.65 pa je za njih opće mjesno nadleţan sud njihova boravišta (47/2). pored suda općemjesne nadleţnosti nadleţan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi (59).forum speciale Ovo su posebna pravila prema kojima se tuţba u nekim vrstama sporova moţe podnijeti nekom drugom sudu umjesto opće mjesno nadleţnom ili nekom drugom sudu pored opće mjesno nadleţnog.u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete. . odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj za suĎenje u sporovima protiv Republike Hrvatske općemjesno je nadleţan sud na čijem se području nalazi Hrvatski sabor (48/3). Pravo izbora tuţitelja traje do podnošenja tuţbe. odnosno. b) POSEBNA MJESNA NADLEŢNOST . Za suĎenje u sporovima protiv ţupanija. Za suĎenje u sporovima protiv Republike Hrvatske općemjesno je nadleţan sud na čijem području tuţitelj ima prebivalište. još je nadleţan: . 66 U smislu ZPB-a. Ovo pravilo odnosi se na sve kategorije pravnih osoba. još i sud na čijem području je štetna radnja počinjena (forum delicti comissi) ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila (52/1) 65 Problem osoba koje nemaju prebivallište mogao bi se javiti samo glede stranih drţavljana. U sporovima protiv Republike Hrvatske iz odnosa s vojnim postrojbama isključivo je nadleţan sud na čijem se području nalazi sjedište zapovjedništva vojne postrojbe (61). Izberiva mjesna nadležnost (forum electivum). ali samo prije nego tuţba bude dostavljena tuţeniku. pa tako i na drţavu.Građansko procesno pravo 38 Neki subjekti nemaju ni prebivalište ni trajnije boravište (ili im se ono ne moţe utvrditi). gradova i općina općemjesno je nadleţan sud na čijem se području nalazi njihovo predstavničko tijelo (48/2). ţupanije. U doktrini se smatra da bi pravo na izbor tuţitelj mogao realizirati i povlačenjem tuţbe i ponovnim podnošenjem iste tuţbe drugom sudu. gradove i općine. Osim suda opće mjesne nadleţnosti. privremeno boravište. Sporovi protiv pravnih osoba. Grada Zagreba. Grad Zagreb. tuţitelj ima pravo izabrati konkretno mjesno nadleţan sud.u sporovima o zakonskom uzdrţavanju. to bi bilo tzv. budući da je hrvatskom drţavljaninu koji nema prebivalište u RH nadleţno policijsko tijelo duţno utvrditi prebivalište prema kriterijim odreĎenim u ZPBG-u. boravište (51/1) . odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj. dakle mjesto u kojem se graĎanin zadrţava do 30 dana (5/3 ZPB).66 Kad tuţenik ima više područja opće mjesne nadleţnosti. Za suĎenje u sporovima protiv pravnih osoba općemjesno je nadleţan sud na čijem se području nalazi njihovo registrirano sjedište (48/1). Tuţitelju se omogućuje da bira izmeĎu suda koji je opće mjesno nadleţan i još nekog drugog suda kojeg zakon odreĎuje (46/2). ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice. Za suĎenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta.

u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima mjesno je nadleţan. još i sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ostavinski postupak (62).za subjekte koji imaju. u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini . boravišta (55/1) . ako nekretnina leţi na području više sudova. . pored suda na čijem se području vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan.u bračnim sporovima. . dok ostavinski postupak nije pravomoćno završen. pored prebivališta. odnosno zrakoplov upisan (57).Građansko procesno pravo 39 .u paternitetskim i maternitetskim sporovima. elektivno su mjesno nadleţni sudovi koji su mjesno nadleţni za svaki od tih zahtjeva (arg.sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ovršni ili stečajni postupak odnosno sud na čijem se području provodi upravna ovrha (63).kod objektivne kumulacije. još i sud na čijem su području bračni drugovi imali svoje posljednje zajedničko prebivalište (54/1) . ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice. .u sporovima o nekretninama. opće mjesno je nadleţan.o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu. još i sud na čijem se području dogodilo smetanje – forum turbationis (56/3) . . .sud na čijem se području nalazi nekretnina (56).u sporovima protiv proizvoĎača za zaštitu prava na temelju njegovog jamstva. Isključivo je mjesno nadleţan u sporovima: .koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovršnog postupka odnosno u tijeku i u povodu stečajnog postupka . još i sud gdje se ta jedinica nalazi (59) . pored suda njihova prebivališta. kad je za suĎenje nadleţan sud u Republici Hrvatskoj sud na čijem se području vodi upisnik u kojem je brod. 188/1). bira se izmeĎu više isključivo nadleţnih.u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta.protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama . i sud na čijem području trajnije borave (47/3). . još i sud mjesta plaćanja – forum solutionis (64). nadleţan je svaki od tih sudova (56/2) tj.u sporovima imatelja mjenice ili čeka protiv potpisnika. . Ova pravila eliminiraju opću i svaku drugu mjesnu nadleţnost. .o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nekretnini. u nekom drugom mjestu boravište trajnije naravi.u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama. odnosno. . osim one koja je propisana zakonom.sud na čijem se području nalazi sjedište zapovjedništva vojne postrojbe (61) . Ova se pravila ne mogu otkloniti ni prorogacijom. i sud na čijem se području dogodilo smetanje (57/2). Isključiva mjesna nadležnost (forum exsclusive). maloljetno dijete moţe podići tuţbu još i pred sudom svog prebivališta. još i sud općemjesne nadleţnosti za prodavača koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pismeno jamstvo proizvoĎača (53).u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraţivanjima vjerovnika prema ostaviocu.

(vidjeti poglavlje 2. lijekovi nisu dopušteni.6. tada će nadleţnost suda pred kojim se vodi spor. Forum delegatum. mjesno je nadleţan sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište odnosno sud na čijem području tuţitelj ima prebivalište (54/2). a izv. To bi pravo iznova oţivjelo ako bi povukao tuţbu.Građansko procesno pravo 40 Pomoćna mjesna nadležnost (forum subsidiale). te pravna sigurnost. Razlozi za primjenu pravila o atrakciji su procesna ekonomija i efikasnost. . elektivno ili supsidijarno nadleţan. Po pravilima o atrakciji (forum atractionis). . Slučajevi potpune atrakcije su rijetki: . U slučaju nemogućnosti primjene primarnog pravila o mjesnoj nadleţnosti. zakon predviĎa da će mjesno nadleţan biti neki drugi sud.3. 67 U teoriji ima i drugačijih podjela koje se ovdje ne navode. Na tu povredu drugostupanjski sud ne pazi po sluţbenoj duţnosti (365/2). Zakon nekad dopušta strankama da svojim sporazumom odrede koji će sud biti mjesno nadleţan.) Forum prorogatum. privući ovaj drugi spor. bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu stečaja. Npr. pr. Mjesnu nadleţnost u odreĎenim situacijama odreĎuje viši sud (vidjeti poglavlje 2.) Povreda. . ako se pred jednim sudom vodi odreĎeni spor. pomćno su mjesno nadleţni: .8. makar taj sud ne bi bio nadleţan po pravilima o općoj mjesnoj nadleţnosti.boravište tuţenika. stvarne i mjesne nadleţnosti) i relativna ili nepotpuna (atrakcija samo stvarne i mjesne ili samo mjesne nadleţnosti).3. 2.u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak. forum ordinatum. Atrakcija moţe biti apsolutna ili potpuna (atrakcija jurisdikcije.67 Sud na koji upućuju pravila o atrakciji moţe biti isključivo. a pojavi se potreba da se pokrene i drugi spor koji je u izvjesnoj vezi s ovim koji se već vodi. ako on nigdje nema prebivalište ili trajnije boravište (47/2).u bračnim sporovima kada je sud u Republici Hrvatskoj nadleţan zato što su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj odnosno zato što tuţitelj ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. . Kod elektivne posebne mjesne nadleţnosti tuţitelj konzumira svoje pravo izbora podnošenjem tuţbe. Ako nadleţnost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato što je obveza nastala za vrijeme boravka tuţenika u Republici Hrvatskoj sud na čijem je području obveza nastala (58/2). kad je sud u Republici Hrvatskoj nadleţan zato što tuţitelj ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.7. Zbog povrede pravila o mjesnoj nadleţnosti tuţenik moţe izjaviti ţalbu samo ako je pravodobno podnio prigovor (354/2/3).3.o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema općemjesnu nadleţnost u Republici Hrvatskoj .u patrenitetskim i matrnitetskim sporovima. jer se u tom slučaju smatra kao da tuţba nije ni bila podnesena. Atrakcija nadleţnosti Pojam.svaki sud u Republici Hrvatskoj na čijem se području nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tuţbom traţi (58/1). mjesno je nadleţan sud na čijem području tuţitelj ima prebivalište (55/2).

u sporovima protiv materijalnih usparničara atrahira se samo mjesna nadleţnost (50). . glavnog miješanja: osoba koja u cijelosti ili djelomično traţi stvar ili pravo o kojem izmeĎu drugih osoba već teče parnica moţe pred sudom pred kojim ta parnica teče tuţiti obje stranke jednom tuţbom.u sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren stečajni postupak. a) DELEGACIJA (forum delegatum) Delegacija nadleţnosti znači da će odlukom višeg suda za postupanje biti nadleţan mjesno nenadleţan. Slučajevi nepotpune atrakcije: . Ta atrakcija je elektivna. Ako nadleţni sud zbog izuzeća svih sudaca ili iz drugih razloga ne moţe postupati u konkretnoj stvari. . ako je očigledno da bi se tako lakše proveo . on će po sluţbenoj duţnosti o tome obavijestiti neposredno viši sud koji će odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadleţni sud s njegovog područja (67). . odnosno sud na čijem se području provodi upravna ovrha.Građansko procesno pravo 41 ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreĎeno da su za njih uvijek stvarno nadleţni sudovi druge vrste (34b/5). Ordinirati se moţe samo nadleţnost prvostupanjskog suda. Protiv rješenja o delegaciji i ordinaciji ţalba nije dopuštena. ali stvarno nadleţan sud.u sporovima iz nasljednopravnh odnosa: dok traje ostavinska rasprava za suĎenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te iz potraţivanja vjerovnika prema ostavitelju. OdreĎivanje nadleţnosti od strane višeg suda Viši sudovi na dva načina mogu odrediti mjesnu nadleţnost niţeg suda: po pravilima o delegaciji i ordinaciji. mjesno je nadleţan sud na čijem se području nalazi sjedište stečajnoga duţnika (63a/2). Iznimno.kod kvalificirane objektivne kumulacije dolazi do atrakcije stvarne te mjesne nadleţnosti .kod tuţbe tzv. ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa. ali i drugostupanjskog suda. o postojanju obveza stečajne mase te o pobijanju pravnih radnji stečajnoga duţnika. Delegirati se moţe mjesna nadleţnost prvostupanjskog. Nužna delegacija. a u sporovima u povodu upravne ovrhe utemeljuje se i jurisdikcija. mjesno je nadleţan sud pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren stečajni postupak (63a/1). u sporovima o izlučnim i razlučnim pravima. dakle. . sve dok se postupak pravomoćno ne završi (198). osim suda opće mjesne nadleţnosti. . Svrsishodna delegacija.kod obične objektivne kumulacije moţe doći samo do atrakcije mjesne nadleţnosti 2. mjesno je nadleţan i sud na čijem se području nalazi i ostavinski sud (62).3. Takva je atrakcija i isključiva.u sporovima u ovršnom postupku: za suĎenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovršnog postupka mjesno je isključivo nadleţan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ovršni ili stečajni postupak. Ta atrakcija je elektivna i tiče se samo mjesne nadleţnosti. o postojanju ili nepostojanju traţbina prema stečajnom duţniku. Za sporove u vezi sa sudskom ovrhom atrakcija se tiče mjesne nadleţnosti. Ako nadleţni sud moţe postupati u konkretnoj stvari.7.

odredit će koji će stvarno nadleţni sud biti mjesno nadleţan (69). O prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odlučuje prvostupanjski sud rješenjem protiv kojeg ţalba nije dopuštena (68/2).70 prije podnošenja tuţbe sudu (70/3) 68 Najčešći razlog za ovakvu delegaciju je kada se dokazna sredstva nalaze na području drugog suda. da je zaključen pismeno. ovdje se tuţitelj mora obratiti Vrhovnom sudu prije podnošenja tuţbe.8. Generalna delegacija. reformiran je institut svrsishodne delegacije u smislu da je strankama oduzeto pravo da neposredno predlaţu najvišem sudu odreĎene vrste takvu delegaciju. Zakon dopušta strankama da mijenjaju samo mjesnu nadleţnost (a ne stvarnu ili funkcionalnu) samo prvostupanjskog suda.3. ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadleţan zbog broja predmeta o kojima mora odlučivati. O zahtjevu prvostupanjskog suda odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda odreĎene vrste (68/3). Za generalnu delegaciju temeljem zakona vidjeti poglavlje 2. a postoji jurisdikcija sudova RH. 2. Naime. na prijedlog stranke. Ugovor o prorogaciji ujedno je i ugovor o derogaciji jer se njime isključuje zakonom odreĎena mjesna nadleţnost. Visoki trgovački sud. Za razliku od delegacije.prorogatio expressa Prorogacija je sporazum stranaka o tome da za rješavanje spora bude mjesno nadleţan ugovoreni sud. Vrhovni sud. 69 70 Najviši sud u drţavi je Vrhovni sud. teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogućavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru (70/4). Stranka moţe predloţiti svrsishodnu delegaciju tek nakon podnošenja tuţbe. odnosno. Uvjeti za valjanost ugovora o prorogaciji: 1. b) ORDINACIJA (forum ordinatum) Ako se po odredbama zakona ne moţe utvrditi koji je sud mjesno nadleţan. prema novom ureĎenju svrsishodnu delegaciju moţe od najvišeg suda odreĎene vrste zatraţiti nadleţni sud prvog stupnja sam ili na prijedlog stranke (68/1). Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moţe uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta. odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno nadleţni sud s područja neposredno višeg suda. Sporazum stranaka o nadleţnosti a) IZRIĈITA PROROGACIJA . .Građansko procesno pravo 42 postupak ili postoje drugi vaţni razlozi68 najviši sud odreĎene vrste u RH69 moţe odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleţni sud s njegovog područja (68/1). ne moţe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku (10/2 ZS). brzojava. (a time posredno i drugostupanjskog) i to samo ako nije isključiva. Sporazum o mjesnoj nadleţnosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama. što je stranka ili njen srodnik bivši ili sadašnji sudac parničnog suda. Ta odluka Predsjednika Vrhovnog suda RH ima značenja akta o svojevrsnoj generalnoj delegaciji.3. a ne sud koji je po zakonu mjesno nadleţan (70/1).3. Novelom ZPP-a iz 2003. a njihovo dovoĎenje pred nadleţni sud bilo bi nemoguće ili skopčano s nerazmjernim troškovima ili npr. jer da bi se tuţba mogla podnijeti mora se znati kojem će se sudu to moći učiniti.

Moţe biti ugovoren za spor koji je već nastao. .ako tuţenik ne istakne prigovor mjesne nenadleţnosti na pripremnom ročištu ili. do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (20/2). sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i u sporovima o uzdrţavanju (49/3). ako ono nije odrţano. Moţe biti zaključen kao samostalan ugovor ili kao prorogacijska klauzula. koja se dodaje graĎanskopravnom ugovoru odreĎujući neki sud da bude mjesno nadleţan za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom. b) PREŠUTNA PROROGACIJA (prorogatio tacita) To je procesna situacija u kojoj sud. takav se sporazum tretira kao vjerodostojan dok se ne dokaţe suprotno. bit će nadleţan onaj sud koji je nadleţan po zakonu. te zbog propuštanja stranaka da u odreĎenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadleţnost suda kome je tuţba podesena. domaći sudovi će poštivati sporazume o sudskoj nadleţnosti sudova RH kad oni inače ne bi bili nadleţni ako je ispunjen prvi gore navedeni uvjet (49/2). Način ugovaranja. ipak postaje nadleţan za rješavanje konkretnog spora zbog propuštanja suda da u odreĎenom prekluzivnom stadiju po sluţbenoj duţnosti utvrdi svoju nenadleţnost. ako ono nije odrţano. Stranke mogu ugovoriti nadleţnost stranog suda derogirajući time sudsku nadleţnost domaćih sudova pod uvjetom (1) da je barem jedna od stranaka strani drţavljanin ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu i (2) da se ne radi o sporu za koji postoji isključiva nadleţnost sudova Republike Hrvatske (49/1 ZRSZ). .ako tuţenik ne istakne prigovor stvarne nenadleţnosti na pripremnom ročištu ili. Nijedna od ovih odredbi neće se primjenjivati u bračnim. u odnosu na mjesnu nadležnost: . a ne po ugovoru. da je isprava o ugovoru priloţena uz tuţbu (70/4) da je ugovorni sud stvarno nadleţan (70/1) da se ugovor odnosi na mjesnu nadleţnost (70/1) da sud čija se nadleţnost derogira nije isključivo nadleţan za suĎenje (70/1) Prema sudskoj praksi. koji po zakonu ne bi bio nadleţan. Do ovakve procesne situacije moţe doći u slijedećim slučajevima: 1.u slučaju kad postoji isključiva mjesna nadleţnost nekoga drugog suda. sud vodi računa samo na prigovor tuţenika koji uz prigovor mora priloţiti i ugovor. 4. Ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira drugi za kojeg nema takvog ugovora.ako se sud po sluţbenoj duţnosti ne proglasi stvarno nenadleţnim najkasnije na pripremnom ročištu ili. u odnosu na stvarnu nadležnost: . ako ono nije odrţano. do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (17/2). do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (20/1). 3. 5.Građansko procesno pravo 43 2. do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (17/1). . 2. Nakon što je tuţba podnesena. o prigovoru nenadleţnosti zbog ugovora o prorogaciji. ali i tako da se ugovori nadleţnost za sve buduće sporove iz odreĎenog pravnog odnosa (70/3). ako se sud po sluţbenoj duţnosti ne proglasi mjesno nenadleţnim najkasnije na pripremnom ročištu ili. paternitetskim i maternitetskim sporovima. U obrnutom slučaju. Prorogacija o nadležnosti stranog suda. ako ono nije odrţano.

Iznimke: pravilo o ustaljivanju nadleţnosti ne djeluje ako naknadne promjene relevantnih okolnosti utječu na zasnivanje nadleţnosti a) nekog redovnog suda druge vrste nego što je prvobitno nadleţni sud. sud je duţan po sluţbenoj duţnosti ocijeniti je li nadleţan (15/1). Sud koji je bio nadleţan u vrijeme podnošenja tuţbe. iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadleţnost (15/3) – to je pravilo o ustaljivanju nadleţnosti (perpetuatio fori). .3. ne mora izvoditi dokaze radi utvrĎivanja činjenica od kojih zavisi njegova nadleţnost. Ti razlozi vrijede i kad je u pitanju promjena nadleţnosti i zbog promjene propisa. a prešutna prorogacija je usputni rezultat prekluzije ovlaštenja suda i stranaka da vode računa o odreĎenoj vrsti nadleţnosti koja je propisana zakonom. a do prešutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadleţnost.3). ukidaju sve parnične radnje i odbacuje tuţba (16/2. Sud. jednom utemeljena nadleţnost nekog suda odrţi do okončanja predmeta. Odmah poslije primitka tuţbe. osim kad postoji isključiva mjsena nadleţnost nekog drugog suda. Naime. te na osnovi činjenica koje su sudu poznate (15/2). Sud ispituje nadleţnost s obzirom na činjenično stanje u vrijeme podnošenja tuţbe sudu. a ne sud ili strani organ. bez obzira na to u kojem stadiju ispituje nadleţnost. samo izuzetno moraju biti podneseni neki dokazi (npr. b) nekog inozemnog suda.Građansko procesno pravo 44 Razlika izmeĎu izričite i prešutne prorogacije. a kasnije promjene tih okolnosti su irelevantne. Nadleţnost se ocjenjuje na temelju navoda sadrţanih u tuţbi. ostat će i dalje nadleţan. U ovom slučaju sud će donijeti rješenje kojim se oglašava nenadleţnim. upravnog. Ustaljivanje nadležnosti. Sud na ovu vrstu nadleţnosti pazi po sluţbenoj duţnosti (16/1). isprava o ugovoru o prorogaciji). zbog pravne sigurnosti i procesne efikasnosti. U teoriji se čak smatra da bi terbalo preispitati prikladnost pravila da procesni zakoni djeluju odmah. već je spomenuto pravilo prema kojem su za utvrĎivanje nadleţnosti mjerodavne okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja tuţbe sudu. bile irelevantne i jedne i druge promjene. Izričita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog ugovora meĎu strankama. na svoju mjesnu nenadleţnost sud u pravilu ne pazi po sluţbenoj duţnosti. c) nekog domaćeg ili inozemnog nepravosudnog organa. npr. Nenadleţnost Apsolutna nenadležnost. pravo na pravne lijekove). 2. Izloţeno pravilo o ustaljivanju nadleţnosti motivirano je potrebom da se.3.71 2. slijedom navedenoga. No ovaj se stav često u teoriji osporava. jer treba uvaţiti okolnost da stranke imaju odreĎena stečena prava u postupku (npr. Povreda ovih pravila razlog je apsolutne ništavosti na koju sud u stadiju ţalbe pazi po sluţbenoj duţnosti (354/2/2). 71 Naime. pa bi. Ovo pravilo se tiče jurisdikcije.10. Zato pri odreĎivanju vremenskih granica u vaţenju procesnih zakona treba početi voditi računa o doktrini stčenih prava. Cilj toga pravila je spriječavanje šikanoznog postupanja stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti mogle prouzročiti odugovlačenje parnice jer bi tada postojala duţnost ustupanja predmeta nadleţnom sudu.9. U teoriji se smatra da iz tog pravila treba zaključiti da pojam "promjene okolnosti" obuhvaća promjene kako činjenične tako i pravne naravi. Nadleţnost suda se ocjenjuje prema propisima koji vaţe u vrijeme odlučivanja o nadležnosti. Do izričite prorogacije moţe doći samo u odnosu na mjesnu nadleţnost. dakle. Ispitivanje nadleţnosti Nadleţnost je procesna pretpostavka. Postoji onda kad sud utvrdi da je za rješavanje predmeta nadleţan drugi organ. stvarne nadleţnosti i ograničeno mjesne nadleţnosti.

sud svoje rješenje o tome mora donijeti do okončanja navedenih stadija.2). mjesno nenadleţnim samo kad postoji isključiva mjesna. ako ono nije odrţano. nadleţnost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom ročištu ili. O toj povredi sud vodi računa samo u povodu ţalbe izjavljene zbog te povrede. Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne ništavosti ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno nadleţan (354/2/3). do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (20/1).Građansko procesno pravo 45 Relativna nenadležnost. Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne ništavosti ako je sud u povodu pravodobnog prigovora stranaka pogrešno odlučio da je mjesno nadleţan (354/2/3). ako ono nije odrţano. općinski sudovi oglašavaju stvarno nenadleţnima i nakon tih pripremnih stadija parnice u povodu naknadno otvorenih stečajnih postupaka nad kojom od stranaka (34. Tuţitelj svoju pogrešku moţe korigirati do upuštanja tuţenika u raspravljanje jednostranim povlačenjem tuţbe i podnošenjem tuţbe sudu za koji smatra da je nadleţan. . u povodu prigovora tuţenika. do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (17/1). Poduzete radnje nisu bez vaţnosti samo zato što ih je poduzeo nenadleţan sud.74 Sud koji se oglasio mjesno nenadleţnim mora o tome donijeti rješenje i tek nakon pravomoćnosti toga rješenja ustupiti predmet sudu za kojeg smatra da je nadleţan. ako ono nije odrţano. Mjesna nenadležnost. pa će ih nadleţni sud moći koristiti. ako ono nije odrţano.72 Protiv rješenja višeg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadleţnim te protiv rješenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadleţnim i predmet ustupio niţem sudu prvog stupnja iste vrste nije dopuštena ţalba (17/3). U povodu prigovora tuţenika o stvarnoj nenadleţnosti sud se moţe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuţenik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom ročištu ili. Stvarna nenadležnost. dok u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka moţe odlučiti sve dok ne donese odluku kojom se končava prvostupanjski postupak. kad se oglašava stv. Pritom. sud jedne vrste moţe se po sluţbenoj duţnosti ili u povodu prigovora tuţenika oglasiti stvarno nenadleţnim za predmete iz nadleţnosti suda druge vrste i nakon navedenih stadija. Iznimno. nego će nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio nenadleţnim ustupiti predmet nadleţnom sudu (454).73 proglasiti mjesno nenadleţnim.b/5) 73 Tuţitelj nema pravo podnoešenja prigovora jer se smatra da je on podnošenjem tuţbe pristao na mjesnu nadleţnost. neće ukinuti platni nalog. Sud se moţe. U ovom slučaju nenadleţan sud ustupa predmet nadleţnome sudu koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio i pokrenut (21/1. 72 Ovim je izuzetkom omogućeno da se npr. Postoji onda kad se utvrdi da je za rješavanje predmeta nadleţan neki drugi domaći sud. Tuţenik moţe istaći prigovor stvarne i mjesne nenadleţnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). do upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu (20/1). ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili. 74 U postupku za izdavanje platnog naloga. na prvom ročištu za glavnu raspravu do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari (17/2). Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadleţan. po sluţbenoj duţnosti. Izmijenjeni procesni tretman stvarne nadleţnosti u bitnome se pribliţio onome koji je prije ZIDZPP/03 vrijedio za mjesnu nadleţnost. ali samo kada je to zakonom izrijekom odreĎeno (17/4). Sud se moţe proglasiti. Bitna novina je da se sud moţe po sluţbenoj duţnosti oglasiti stvarno nenadleţnim najkasnije na pripremnom ročištu ili. nenadleţnim po sluţbenoj duţnosti. sud se moţe po sluţbenoj duţnosti oglasiti mjesno nenadleţnim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1).

Ako je odluka o nenadleţnosti donesena na gl. stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak. sud kojem je predmet ustupljen neće pokrenuti postupak za rješavanje sukoba nadleţnosti ako naĎe da mu je predmet ustupljen zbog očite pogreške. u kom će slučaju taj sud predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio (22/1).3. zbog pravila o litispendenciji i pravomoćnosti. a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu. 2. sud kome je predmet ustupljen duţan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgode (24/2). a o njemu rješava Ustavni sud RH (81. . Ako ne prihvati prigovor. a sukob o apsolutnoj nadleţnosti (jurisdikciji) je izmeĎu domaćih sudova i drugih organa.Građansko procesno pravo 46 Posebno rješenje sud donosi samo kad se oglašava nenadleţnim. sud kojem je predmet ustupljen duţan je zakazati gl. Postupak za rješavanje sukoba pokreće sud kojem je predmet ustupljen kao nadleţnom. raspravi. Sukob o relativnoj nadležnosti. Ako stranka prigovori nenadleţnost. Dok se sukob ne riješi. Moţe biti samo negativan. kad je u povodu ţalbe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadleţnim odluku donio drugostupanjski sud. Sukob o apsolutnoj nadležnosti. Sukob izmeĎu sudova iste vrste rješava zajednički neposredno viši sud (23/1). Sukob o nadleţnosti To je razmimoilaţenje u shvaćanjima izmeĎu više organa o tome koji je od njih nadleţan za postupanje u konkretnoj stvari. ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadleţan za rješavanje sukoba nadleţnosti izmeĎu tih sudova (22/3). Moţe biti pozitivan i negativan. Dakle.11. za tu je odluku vezan u vezi s nadleţnošću i sud kome je predmet ustupljen. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nije dopuštena ţalba (24/3). rješenje o prigovoru unosi se u odluku o glavnoj stvari. Zakon predviĎa poseban incidentalni postupak za rješavanje sukoba o nadleţnosti. O sukobu nadleţnosti moţe se odlučiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadleţnosti (24/1). ako je drugostupanjski sud nadleţan za rješavanje sukoba nadleţnosti izmeĎu tih sudova (22/4). Sukob nadleţnosti rješava sudac pojedinac nadleţnog suda (23/3). Prvo. odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadleţnosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi. Sukob o relativnoj nadleţnosti je sukob izmeĎu različitih domaćih sudova. Drugo. Sukob izmeĎu sudova različite vrste rješava Vrhovni sud (23/2). Iznimno. 82 UZUSRH). Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dopuštena posebna ţalba ako je sud odlučio da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari (301/2). Vrste. ovo je moguće samo ako su svi organi u sukobu domaći. Pokretanje postupka za rješavanje sukoba nadleţnosti nije dopušteno u dva slučaja. Postupak. a ne u postupku rješavanja sukoba jurisdikcije. a negativan sukob kad više organa smatra da nisu nadleţni. raspravu i postupiti kao da se rasprava drţi pred sudom u izmijenjenom sastavu (315/3). Pozitivan sukob postoji kad više organa smatra da su nadleţni za postupanje. sud će riješiti hoće li o tim prigovorima raspravljati i odlučivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom (301/1). Kad utvrdi da je nadleţan. to se rješava u postupku priznanja stranih sudskih odluka. a ako bi došlo do neslaganja izmeĎu domaćeg i stranog suda. on u pravilu o tome ne odlučuje posebnim rješenjem. već nastavlja s postupkom.

tuţitelj je duţan u tuţbi posebno označiti vps. 77 Zahtjev za isplatu kamata smatra se sporednim ako je istaknut uz zahtjev za isplatu glavnice. Novim ureĎenjem ovog instituta afirmirano je načelo jednakosti stranaka i u odnosu na utvrĎivanje te vrijednosti. obveza plaćanja sudskih pristojbi. sastav suda. ako se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos. Ako se zahtjev odnosi na takva davanja. Opća pravila o utvrĎivanju VPS. Ako to ne uradi. Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka ili dopune. 78 Dakle. MeĎutim. sud je ovlašten s takvim podneskom postupiti kao s podneskom koji ne sadrţi sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune. Kao vps uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva76 (35/1). ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina (36). Buduća davanja koja se ponavljaju. vrijednost predmeta spora se odreĎuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva (37/1). Novelom ZIDZPP/03 bitno je reformiran institut utvrĎivanja vrijednosti predmeta spora (vps) i to na način da su za pojedine vrste sporova postala mjerodavna opća pravila o utvrĎivanju vps. vps čini porutvrijednost utuţenog iznosa strane valute u domaćoj valuti utvrĎena prema tečaju koji vrijedi na dan podnošenja tuţbe. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreĎenom za dopunu ili ispravak. sud će podnosioca poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu moţe ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka (109/1). zatim je tuţeniku otvorena mogućnost da utječe na utvrĎivanje vps. u slučajevima kada se u tuţbi ističe više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.78 Pravila u slučaju obiĉne objektivne kumulacije koja koincidira sa subjektivnom kumulacijom dopunjena su na način da su sada izjednačeni slučajevi kada se radi aktivnoj ili 75 Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrţi sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. O vrijednosti predmeta spora može ovisiti stvarna nadleţnost. Kod kvalificirane objektivne kumulacije zadrţano je staro pravilo: ako jedna tuţba protiv istog tuţenika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen suĎu u odreĎenom roku. pravo na izjavljivanje revizije. vrsta postupka. Vrijednost predmeta spora To je vrijednost zahtjeva što ga tuţitelj ističe u tuţbi izraţena u novcu. Ako se tuţbeni zahtjev odnosi na novčani iznos. odredit će rok za ponovno podnošenje podneska (109/2). tako će se i tretirati.75 Glavni zahtjev. pravo na naknadu troškova postupka. . označenje visine zahtjeva predstavlja ujedno i označenje vps. a postoji i subjektivna kumulacija (bilo pasivna ili aktivna). Ovo pravilo treba primjenjivati i kad kvalificirana objektivna kumulacija konicidira sa subjektivnom kumulacijom (bilo pasivnom ili aktivnom).Građansko procesno pravo 47 2. te je izrijekom predviĎena mogućnost utvrĎivanja vps i u stadiju pravnih lijekova. smatrat će se da je podnesen suĎu onog dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). Sud utvrĎuje vrijednost spora s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja tuţbe sudu. odbacit će se (109/4). ovlaštenje na zastupanje.12. ako je taj zahtjev glavni zahtjev. 76 Kad je tuţbeni zahtjev izraţen u stranoj valuti. Kumulirani tužbeni zahtjev.3. parnični troškovi. VPS računa se po njihovom zbroju. MeĎutim. ugovorna kazna i ostala sporedna potraţivanja ne uzimaju se u obzir77 (35/2). Kamate.

Sud bi pritom mjerodavne okolnosti trebao utvrditi na razini vjerovatnosti. pa nema mjesta zbrajanju zahtjeva. U sporovima o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa ili iz odnosa korištenja stana ili poslovnih prostorija. a posebno značenje koje spor ima za tuţenika te moguće imovinske i ostale posljedice njegovih rješenja. ako zahtjevi u tuţbi proizlaze iz raznih osnova. tako da bi u velikom broju takvih slučajeva svoju odluku o vps zapravo donosio na temelju slobodne ocjene (sukladno čl. sud prvoga stupnja će brzo i na prikladan način. Dakle. računala u pravilu prema jednogodišnjoj najamnini odnosno zakupnini. Facultas alternativa. . ako je tuţitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio. Ako se nakon upuštanja tuţenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuţitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora. Dakle. Ako se tuţbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos. prije nego što predmet uputi višem sudu radi odlučivanja o tim pravnim lijekovima (40/5). Sporovi o postojanju najma ili zakupa. Kod ovakvih tuţbenih zahtjeva smatra se da nema mogućnosti da se po objektivnim kriterijima utvrdi vrijednost koju za tuţitelja ima zatraţena deklaracija odnosno konstitucija.Građansko procesno pravo 48 pasivnoj subjektivnoj kumulaciji. 223. Na taj način sud će postupiti i nakon izjavljivanja ţalbe. Ako predmet zaloga ima manju vrijednost od tog potraţivanja. 223. Deklaratorni i konstitutivni zahtjev. ili ako ono nije odrţano. ZPP). Spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog raspravljanja ne stvara kumulaciju. ili pojedine zahtjeve ističu različiti tuţitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuţenika. ali tuţitelj u tuţbi iznosi da pristaje da umjesto ispunjenja primi odreĎeni novčani iznos. vps se. Ako se tužbom zahtijeva davanje osiguranja ili osnivanje založnog prava. Dakle. vps za isplatu dospjelih najamnina odnosno zakupnina utvrĎuje se prema zbroju istaknutih traţbina. sud će. MeĎutim. uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja. brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba odrediti vrijednost predmeta spora (40/3). tada se vps odreĎuje prema iznosu potraţivanja koji treba osigurati (39/1). odrediti vrijednost predmeta spora rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba (40/4). 79 To je neosnovano jer se u biti radi o ponudi. sastava suda. kao vps uzima se taj novčani iznos79 (40/1). prava na izjavljivanje revizije. tako da se postavlja pitanje stvarne nadleţnosti. najkasnije na pripremnom ročištu. ZPP). vrijednost predmeta spora se odreĎuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva (37/2). ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka. po sluţbenoj duţnosti ili na prigovor tuţenika. prema prije vaţećem teksu ZPP-a. vrste postupka. budući da pri utvrĎivanju vps treba i tuţeniku omogućiti da utječe na njezino utvrĎivanje. kao vps uzima se vrijednost predmeta zaloga. odnosno revizije. pa se vps u ovoj vrsti sporova utvrĎuje prema općim pravilima. onda na prvom ročištu za glavnu raspravu prije nego što se tuţenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Sud ipak moţe korigirati vps koju je tuţitelj označio. a ne potraţivanja (39/2). nakon što strankama omogući da se o tome izjasne. No donošenjem ZIDZPP/03 taj je poseban kriterij napušten. sud bi svoju odluku o vps u ovdje donosio po slobodnoj ocjeni (sukladno čl.

Građansko procesno pravo

49

U slučajevima u kojima se ne moţe objektivno precizno utvrditi vps, ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teškoćama, sud je ovlašten o tome odlučiti po slobodnoj ocjeni (sukladno čl. 223. ZPP).

2.3. STRANKE 2.3.1. Stranke u parnici
Tuţitelj (actor) je osoba koja u svoje ime odnosno u čije se ime traţi od suda da pruţi pravnu zaštitu odreĎenog sadrţaja, pravima za koja se tvrdi da su ugroţena ili povrijeĎena. Tuţenik (reus) je osoba protiv koje se upravlja zahtjev za pruţanje pravne zaštite zasnovan na tvrdnjama da je ugrozila ili povrijedila odreĎena prava. Pored suda, stranke su temeljni procesni subjekti u parnici. Stranke i graĎanskopravni odnos. Pojam stranke je samostalne naravi jer je nezavisan od graĎanskopravnog odnosa u vezi s kojim se vodi parnica. Za postojanje stranke irelevantno je postoji li graĎanskopravni odnos, dovoljno je da tuţitelj tvrdi da odreĎeni graĎanskopravni odnos postoji odnosno, da ne postoji ili da mu iz njega pripada ili ne pripada neko graĎanskopravno ovlaštenje.80 Dakle, pojam stranke je procesnopravne prirode. Parnica – sistem dviju stranaka. U parničnom postupku mogu sudjelovati samo dvije stranke, koje su nosioci suprotnih pravnih interesa. Ovo pravilo ima izuzetak: u bračnim i paternitetskim sporovima stranke su primorane, unatoč svojoj suglasnosti, voditi parnicu kad zakon odreĎuje da se neki odnos moţe preinačiti samo odlukom donesenom u parn. postupku. Ravnopravnost stranaka. Da bi se strankama omogućilo da slobodno ostvaruju i štite svoje interese, zajamčuje im se ravnopravan poloţaj u parnici. Sve ono što zakon omogućuje tuţitelju to moţe, na shodan način, poduzeti i tuţenik. No, unatoč pravnom izjednačavanju stranaka, ne moţe se izbjeći njihova faktička nejednakost koja moţe proizlaziti iz razlike u imovinskim prilikama, obrazovanju itd. To se nastoji izgladiti pravilima o pomoći neukima, osloboĎenju od prethodnog snošenju parn. troškova, pravu na besplatnog punomoćnika itd. Razlika u procesnom položaju. One proistječu iz prirode njihovih specifičnih funkcija. Tuţiteljev je poloţaj ponekad povoljniji, a ti su slučajevi onda u pravilu nepovoljniji za tuţenika. Vrijedi i obrnuto. TUŽITELJ Nedostaci Prednosti Od njega zavisi kada će i koga tuţiti Ovlašten je tijekom parnice preinačiti temu raspravljanja, pa i odustati od raspravljanja TUŽENIK Ne moţe osjuetiti podnošenje tuţbe protiv sebe On je izloţen šikani prozročenoj preinačenjem ili povlačanjem raspravne teme

80

Najbolji primjer je deklaratorna tuţba kod koje ne samo da nije nuţno postojanje graĎ.prav. odnosa nego je upravo postojanje ili nepostojanje graĎ.prav. odnosa predmet spora, pa ako se moţe podići takva tuţba znači da prethodni graĎanksopravni odnos nije preduvjet za egzistenciju stranke.

Građansko procesno pravo

50

Nedostaci

Prednosti

Ima mogućnost pripremiti se za raspravljanje Ne moţe biti osuĎen u glavnoj stvari, u najgorem slučaju moţe biti osuĎen na naknadu parničnih troškova U pravilu prethodno snosi sve parnične troškove U pravilu je duţan tuţiti kod suda koji je povoljniji za tuţenika (actor seqitur forum rei) Duţnost dokazivati istinitost navoda na kojima tereti svoje zahtjeve

Nema takve uvjete da se pripremi za raspravljanje Moţe biti osuĎen na odreĎeno činjenje u glavnoj stvari, a i na naknadu parničnih troškova. Ako se odluči na pasivan stav ne mora prethodno snositi troškove Tuţba se u pravlu podnosi sudu tuţenikove opće mjesne nadleţnosti Dok tuţitelj ne dokaţe istinitost svojih navoda sud ne moţe osuditi tuţenika, pa mu je dovoljno da ih poriče.81

UtvrĎivanje identiteta stranaka. Parnica se ne moţe voditi protiv subjekata koji ne postoje, a ni protiv nepoznatih osoba. Ako tuţitelj ne ispravi ili ne dopuni tuţbu podacima o osbobi tuţenika, njegov podnesak se smatra povučenim ili se odbacuje sukladno čl. 109. ZPP-a. Prema ObZ-u, Centru za socijalnu skrb se, u odreĎenim slučajevima, priznaje svojstvo stranke, kad on ima pravo na pokretanje parnica. Stjecanje položaja stranke. Poloţaj stranke u parnici stječe se: - poloţaj tuţitelja stječe se podnošenjem tuţbe sudu. - poloţaj tuţenika stječe se u trenutku kad se protiv osobe podnese tuţba mimo njegove volje. - suglasnim traţenjem razvoda braka, - sukcesijom u procesni poloţaj osobe koja je dotad bila stranka. Gubitak položaja stranke. Poloţaj stranke u parnici gubi se: - smrću fizičke osobe, gubitkom svojstva pravne osobe, - okončanjem parnice, - izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo mjesto stupi netko drugi. - tuţitelj je ovlašten da jednostranom izjavom volje prestane biti stranka, i to povlačenjem tuţbe ili odricanjem od tuţbenog zahtjeva. Tuţenik nema te mogućnosti, on mora ostati stranka ako to tuţitelj hoće. Incidentalne stranke. Osim tuţitelja i tuţenika, u parnici se mogu pojaviti i treće osobe u incidentalnim, uzgrednim postupcima koji se vode na periferiji postupka o glavnoj stvari. U tim postupcima oni imaju poloţaj stranke. To su zastupnici, svjedoci, vještaci, umješači kad sud odlučuje o njihovim zahtjevima za sudjelovanje u postupku, za naknadu troškova ili kad prema njima primjenjuje odreĎene mjere radi sprječavanja zlouporabe ovlasti.

2.3.2. Procesnopravna sukcesija
Sukcesija je jedan od načina stjecanja poloţaja stranke u parnici. Naime, kod sukcesije dotadašnja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen sljednik (sukcesor), preuzima njezin poloţaj. Sukcesor ne počinje parnicu iznova, već je nastavlja u stadiju u kojem je parnicu
81

No ako bi bio pasivan, izlaţe se riziku da bude osuĎen zbog neosporavanja tih navoda.

Građansko procesno pravo

51

zatekao u času stupanja u nju. Poduzete procesne radnje ne gube procesni značaj, donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije procesnih ovlaštenja odnose se i na sukcesora. Sukcesija moţe biti posljedica promjena u graĎanksopravnom odnosu (univerzalna ili singularna sukcesija), a moţe nastupiti i neovisno od promjene u sadrţaju spornog graĎanksopravnog odnosa. Sukcesija kao posljedica univerzalne graĎanksopravne sukcesije.82 Ova sukcesija dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim, neprenosivim pravima. Sukcesor se ne moţe protiviti procesnoj sukcesiji. On postaje stranka u času graĎanksopravne sukcesije. Dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje prekid postupka ex lege (212). Sukcesija kao posljedica singularne graĎanksopravne sukcesije. 83 Ova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne sukcesije. Do procesnopravne sukcesije moţe doći i to samo ako na to pristanu obje stranke. Sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu.84 Sukcesija koja nije posljedica bilo kakve graĎanksopravne sukcesije. Do ovakve sukcesije dolazi u slijedećim slučajevima: - sukcesija tuţenika kao posljedica preinake tuţbe (192) - sukcesija umješača u poloţaj stranke kojoj se pridruţio (208) - sukcesija imenovanog prethodnika u poloţaj stranke koja ga je imenovala (210)

2.3.3. OdreĎena svojstva stranke kao procesne pretpostavke
To su: a) stranačka sposobnost, b) parnična sposobnost, a nekad i postulacijska sposobnost, c) procesno ovlaštenje za voĎenje parnice

2.3.4. Stranačka sposobnost (ius standi in iudicio).
To je svojstvo odreĎenog subjekta da moţe biti nositeljem procesnih prava i duţnosti. Stranačka sposobnost je procesna pretpostavka za funkciju tuţitelja, tuţenika, umješača i zastupnika u parnici. Stranačka sposobnost je pretpostavka parnične sposobnosti, jer parnično sposoban moţe biti samo onaj koji je i stranački sposoban, ali svi stranački sposobni nisu ujedno i parnično sposobni. Stranačka sposobnost se priznaje svima koji imaju pravnu sposobnost (77/1) jer je cilj graĎ. postupka pruţanje zaštite graĎ. pravima. Osobine stranačke sposobnosti:
82

Univerzalna graĎanksopravna sukcesija je npr. nasljeĎivanje fizičke osobe ili pripajanje, spajanje ili podjela pravne osobe.
83 84

Singularna graĎanksopravna sukcesija je npr. pravni posao (prodaja stvari).

Primjer: slučaj osobe koja je pribavila stvar ili pravo o kome teče parnica, koja će moći stupiti u parnicu na mjesto tuţitelja/tuţenika pod prije navedenim uvjetima (195).

Svatko tko je stranački sposoban ne mora biti stranka u parnici. samo u odreĎenoj parnici prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruţenja koji po zakonu nemaju stranačku sposobnost ako utvrdi da (s obzirom na predmet spora) ti oblici udruţenja udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti85. parnica se tada mora voditi pod uvjetom da se nasciturus rodi ţiv. ciljevi i organ upravljanja 86 Oblici udruţivanja kojima je sudska praksa priznala stran. graĎansko procesno pravo pod odreĎenim uvjetima. Naime.86 Stranačka sposobnost kroz postupak. 85 Bitni uvjeti za stjecanje stranačke sposobnosti su isti kao i uvjeti za stjecanje pravne sposobnosti. Ako se taj nedostatak ne moţe otkloniti ili ako rok za otklanjanje buzuspješno protekne. Stranačku sposobnost imaju sve fiziĉke osobe (77/1). mogu se poduzimati samo one radnje zbog čijeg bi odlaganja mogle nastupiti štetne posljedice za neku od stranaka (83/4). Naime. po sluţbenoj duţnosti paziti imaju li osobe koje se javljaju kao stranke stran. Ako do gubitka stranačke sposobnosti doĎe tijekom parnice o neprenosivim pravima. dakle: odreĎena sredstva. skup vlasnika garaţe. c) nezavisna je i od konkretnog graĊanksopravnog odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik. oni koji imaju ograničenu pravnu sposobnost. Kad sud utvrdi da takva osoba nema stran. Stranačku sposobnost imaju i neki oblici udruţenja koji nemaju pravne osobnosti. d) moţe biti samo potpuna. sud će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti (83/1). jer će biti relevantne samo ako se nedostatak naknadno ukloni. Stranačka sposobnost predstavlja potencijalnu i permanentnu kvalitetu njenog nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. No. Protiv rješenja kojim se priznaje takva stranačka sposobnost nije dopuštena posebna ţalba (77/4). OdreĎene osobe su stranački sposobne i kad nisu stranke u parnici. Sve fizičke i pravne osobe su pravno sposobne pa prema tome. odreĎene osobe imaju stranačku sposobnost neovisno o tome da li su subjekti graĎanksopravnog odnosa i neovisno o tome je li meĎu njima došlo do spora. on će to postati ako tuţi. carinarnica. imaju potpunu stranačku sposobnost. Postupak će se nastaviti kad sukcesor nastavi postupak (212). parnični sud je ovlašten da iznimno. bude tuţen ili sukcesijom. neograniĉena (za razliku od pravne sposobnosti). Ako do gubitka stranačke sposobnosti doĎe tijekom parnice o prenosivim pravima. Ovo zato jer radi zaštite makar jednog od svojih materijalnih prava stranka mora imati mogućnost da koristi sva ovlaštenja koja proizlaze iz procesnog prava. nastupa ex lege prekid postupka. sposobnost (82). One je stječu roĎenjem. sud će rješenjem ukinuti provedene radnje i odbaciti tuţbu (83/5). a gube brisanjem iz registra. i stranački sposobne. a osobito ako raspolaţu imovinom na kojoj se moţe provesti ovrha. Dakle. Stranačku sposobnost imaju sve pravne osobe (77/1). priznaje stranačku sposobnost i nekim društvenim fenomenima koji nisu pravne osobe. tijekom čitavog postupka. s pravnim učinkom. Sud je duţan. duţan je ispitati da li se nedostatak moţe otkloniti. Inače. sposobnost.Građansko procesno pravo 52 a) šira je od pravne sposobnosti. dolazi do konačne obustave postupka. Za takvo otklanjanje sud moţe tuţitelju odrediti rok (83/3). . dok se nedostaci otklanjaju. Ako se taj nedostatak moţe otkloniti. sposobnost: lovna jedinica u sastavu lovačkog društva. I nasciturusu se moţe priznati stranačka sposobnost kad se radi o njegovim interesima. No. kaznenopopravni dom. Stječu je upisom u registar. a gube smrću. b) nezavisna je od konkretne parnice. takve radnje imaju samo uvjetan značaj.

takva osoba ima potpunu parničnu sposobnost. Nemaju je potpuno lišeni poslovne sposobnosti i za njih parnične radnje poduzimaju njihovi zakonski zastupnici (80/1). 2. Parnična sposobnost To je svojstvo odreĎene osobe da s procesnopravnim učinkom poduzima procesne radnje u parnici. zakonski zastupnik sui generis (215/1). Parnična sposobnost se priznaje svima koji imaju stranačku sposobnost.5. Njih zastupaju njihovi zastupnici (po statutu. Ako se u parnici javi stranka kojoj bi trebalo oduzeti poslovnu sposobnost jer pokazuje znakove ozbiljnih relevantnih poremećaja. MeĎutim. ništavosti o kojem ţalbeni sud vodi računa po sluţbenoj duţnosti (354/2/8). Pravne osobe nad kojima je otvoren stečajni postupak gube parničnu sposobnost (212/5). Osobine parnične sposobnosti: a) uţa je od stranaĉke sposobnosti b) treba biti permanentna kvaliteta stranaka. drugom općem aktu ili zakonu). ona mora postojati pri poduzimanju odreĎene parnične radnje kao i pri donošenju odluke c) moţe biti samo potpuna. S ovim osobama se izjednačuje maloljetnike koji su parnično sposobni u granicama u kojima im se priznaje poslovna sposobnost (79/3). jer je opravdano da se sposobnost poduzimanja radnji pred sudom priznaje onima kojima graĎansko pravo priznaje sposobnost stjecanja prava i obveza pa se parn. (26/2 ObZ). sposob. Parničnu sposobnost imaju poslovno sposobni (79/1). Parnična sposobnost stranaka ili njihovih zastupnika je procesna pretpostavka. pretpostavka je postojanje stranačke spobobnosti. sud je ovlašten prekinuti postupak dok se ne provede postupak radi lišenja poslovne sposobnosti. Osobe koje nemaju parn. Pravilo je da se parnična sposobnost stranaca prosuĎuje po pravu drţave čiji je drţavljanin (79/1 ZRSZ). ako po tom zakonu nije parnično sposoban. neograniĉena i bezuvjetna. Stranka koja ima parničnu sposobnost ovlaštena je samostalno poduzimati sve parnične radnje. za njih u sporovima moţe djelovati samo njihov zakonski zastupnik (80/1). Da bi postojala parnična sposobnost. Nemaju parn.3. Imaju je i pravne osobe.Građansko procesno pravo 53 Posljedice povrede ovih pravila. stranac ima pravo izbora po kojem će se zakonu njegova parnična sposobnost ocjenjivati. 84 ZPP. U posljednjem slučaju. Dakle. Ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranačku sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine radnje. Djelomiĉno lišeni poslovne sposobnosti87 imaju parničnu sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti (79/2). zastupaju njihovi zakonski zastupnici koji moraju biti stranački i parnično sposobni (80/1). ţivota i maloljetne osobe koje su stupile u brak sa najmanje 16 god. naziva i procesnoposlovna sposobnost. sposob. MeĎutim. U sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograničena. a po hrvatskom jest. u sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom na koje njegova poslovna sposobnost nije ograničena. Dakle. te ih u parnici zastupa stečajni upravitelj. sposob. Nedostatak stranačke sposobnosti je razlog aps. moţe poduzimati parnične radnje (79/2 ZRSZ). osobe koje su ovlaštene poduzimati radnje samo pod uvjetom da budu naknadno odobrene. a to su osobe s navršenih 18 god. i sud sam moţe takvoj stranci postaviti privremenog zastupnika ako za to postoje uvjeti iz čl. 87 To su punoljetne osobe kojima je poslovna sposobnost ograničena odlukom suda . takve osobe nemaju parničnu sposobnost.

moţe odreĎivati granice ovlaštenja svog punomoćnika. duţan je zatraţiti od nadleţnog organa skrbništva da postavi stranci skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja parnične nesposobnosti (83/2) ili mu sam postavlja privremenog zastupnika (prema čl. 90 Takav je slučaj s odredbom čl. kao pumnomoćnik sui generis.89 Kod nas ova institucija u pravilu ne dolazi do primjene jer su napuštene odredbe o obveznom zastupanju stranaka profesionalnim punomoćnicima. za nju tu sposobnost ima nadleţni drţavni odvjetnik. Stranka koja je postulacijski nesposobna. ZPP-a). Kategorija postulacijske sposobnosti relevantna je u onim procesnim sistemima gdje sve parnično sposobne osobe nemaju ovlaštenja da neposredno bez priofesionalnih punomoćnika poduzimaju parnične radnje. Ipak misao da se strankama nekad obvezno pruţanje kvalificirane pravne pomoći nije sasvim napuštena: .Građansko procesno pravo 54 Parnična sposobnost kroz postupak. meĎutim. . Sud neće uvaţiti radnje parnično nesposobne stranke. RH nema postulacijsku sposobnost. . Postulacijska sposobnost To je svojstvo parnično sposobne osobe da moţe sama (bez punomoćnika) neposredno poduzimati parnične radnje pred sudom s procesnopravnim učinkom. Drugostupanjski sud će. ili ukinuti presudu i odbaciti tuţbu (369/3). ili ukinuti presudu i vratiti predmet niţem sudu. 90 Takva postulacijska sposobnost odnosi se samo na njih.88 2. Povreda pravila o parn. sve poduzete radnje su pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne radnje). sposobnosti uzrok je apsolutne ništavosti. Ako je do nedostatka parnične sposobnosti došlo tijekom parnice.000. punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloţen pravosudni ispit. parnične radnje zahvaćene tim nedostatkom će konvalidirati. ZPP prema kojoj u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima.odredbe po kojima nadleţno drţavno odvjetništvo. 91. odnosno. ali je nedostatak naknadno otklonjen. prije nego povuče krajnje konzekvence.6.3. nesposobnost stranke koja je uspjela u parnici. u graĎanskom i upravnom postupku ex lege zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO). Procesna legitimacija i stvarna legitimacija 88 89 MeĎutim. Ovo su zapravo pravila o prisilnom zastupanju stranaka od strane kvalificiranih punomoćnika.00 kuna.3. nastavak postupka će biti moguć ako ih sama stranka ili zakonski zastupnik odobri. praksa ne tretira kao razlog ništavosti. Ako stranka nije imala parničnu sposobnost. Dakle. ali ne moţe sama djelovati pred sudom. s obzirom na prirodu povrede. nastupa ex lege prekid postupka (212/2). ali ne i na stranke.7. ako vrijednost predmeta spora prelazi 50. Ako je nedostatak parnične sposobnosti postojao od samog podnošenja tuţbe sudu. ako radnje zahvaćene nedostatkom nisu bile naknadno odobrene (354/2/10). 84. 2. Na parničnu sposobnost sud pazi tijekom čitavog postupka po sluţbenoj duţnosti (82). parn.specifičan vid postulacijske sposobnosti predstavljaju odredbe po kojima punomoćnici moraju u nekim slučajevima imati posebne posebne stručne kvalifikacije.

Tek se kasnije utvrĎuje postojanje graĎanskopravnih pretpostavki za koje se u početnom stadiju samo tvrdi da postoje. onda sud odbacuje tuţbu. jer sud pri dokazivanju saslušava njega umjesto parnično nesposobne stranke (267/1). Procesna legitimacija se dokazuje tako da se uĉini vjerojatnim da je baš tuţitelj ovlašten istaknuti baš taj tuţbeni zahtjev baš protiv tuţenika. tj. što je pitanje meritorne naravi. ali se ipak u izvjesnom smislu izjednačava sa strankom. Ovo je. Takvi su slučajevi npr. Ja dokazujem samo vjerojatnost toga da osoba A meni duguje taj iznos s naslova kupoprodaje.4. nego ona to stvarno i jest. onda se tuţbeni zahtjev odbacuje. ja tuţim osobu A da mi duguje 200 kn s naslova kupoprodaje. za razliku od stranačke i procesne sposobnosti koje nisu vezane za konkretnu parnicu. a stranka nema 91 Npr. Imamo samo pretpostavku da postoji odnosno ne postoji odreĎeno graĎanskopravno ovlaštenje istaknuto u tuţbenom zahtjevu. Ako zakonski zastupnik umre ili prestane njegovo ovlaštenje. Osoba ne samo da tvrdi da je npr.Građansko procesno pravo 55 Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje odreĎene osobe za voĎenje konkretne parnice protiv odreĎene osobe. Ako to ne dokaţem tuţbeni zahtjev se odbija. Radnje poduzete izvan ovih okvira ne proizvode pravni učinak prema stranci u čije ime se poduzimaju. . Zastupanje u parnici Zastupnik je osoba koja u ime i za račun stranke poduzima procesne radnje u parnici. No ovo još ne znači da sam ja stvarno prodavatelj koji ima pravo potraţivati od osobe A 200 kn.4. uz ostale procesne protpostavke. oni su ovlaštenici odnosno obveznici prava istaknutog u tuţbenom zahtjevu 2) osobe koje samo tvrde da su subjekti spornog graĎanskopravnog odnosa 3) treće osobe koje nisu niti subjekti niti to tvrde. da sam ja prodavatelj. već one imaju neposredan pravni interes. dokazuje se da ja imam stvarnu legitimaciju.1. Položaj zastupnika u parnici. .kod ugovora u korist trećih osoba. dovoljno za prvi stadij. a ako ne postoji legitimatio ad processum. Zastupnik nije stranka. a osoba A kupac. duţnik ili vjerovnik iz odnosa kuporpodaje. Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam) je svojstvo odreĎene osobe da je sudionik odreĎenog graĎanskopravnog odonsa i da joj zbog tog odnosa pripada odreĎeno graĎanskopravno ovlaštenje.pravo treće osobe da traţi poništenje tuĎeg braka . To se tek kasnije dokazuje. Ako ne postoji legitimatio ad causam tuţbeni zahtjev se odbija. gdje je stipulant ovlašten na parnicu protiv promitenta da se ostvari obveza u korist beneficijara 2. Ona je odraz konkretnog pravnog odnosa stranke prema predmetu konkretnog spora. Ako ne mogu učiniti vjerojatnim postojanje toga.91 Tko sve ima procesnu legitimaciju? 1) subjekti spornog graĎanskopravnog odnosa. Njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupaju pod uvjetom da su se legitimirali kao zastupnici i da djeluju u okviru ovlaštenja koja proizlaze iz njihove legitimacije. ZASTUPNICI STRANAKA 2.

koje su parnično nesposobne ili zbog drugih razloga u nemogućnosti da štite svoje interese u parnici. Kako nije stranka. 95 Tako su roditelji.95 Ovlaštenja zz-a. pred sudom poduzimaju parnične radnje. . zz svoje maloljetne djece (98/1 ObZ). poslovno i parnično sposobne osobe koje su ovlaštene da u ime i za račun stranaka. On je.suparničare čiji su interesi u koliziji Pojam zastupnika obuhvaća: a) zakonske zastupnike: oni zastupaju osobe koje nemaju poslovne ni parnične sposobnosti ili osobe koje zbog nekih drugih razloga nisu u mogućnosti da se same brinu o svojim pravima i interesima. sud moţe odlučiti da zastupnik stranke naknadi protivniku troškove koje mu je prouzročio svojom krivnjom (156/2). ali oni ne odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici. c) Organi (zastupnici) – zastupaju pravne osobe. Ipak.94 2. te drugih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim interesima. roditelj u odnosu na maloljetnu djecu Npr.ako je za podizanje odnosno. ovdje postoje izvjesna ograničenja: . skrbnici osoba lišenih poslovne sposobnosti To su dakle. već samo za štetu koju joj prouzroče skrivljenim nepravilnim radom (751 ZOO). Skrbnici su zz maloljetnika koji nisu pod roditeljskom skrbi te osoba koje su djelomično ili potpuno lišene poslovne sposobnosti. Zastupnik ne moţe zastupati: . Sposobnost za zastupanje. te moţe biti kaţnjen za zlouporabu prava (10). fizičke osobe koje zastupaju pravne osobe.protivnu stranku . Oni crpe svoja ovlaštenja ili neposredno iz zakona92 ili iz akata nadleţnog tijela. Organ zastupnik pravne osobe moţe uzeti punomoćnika koje će u ime i za račun pravne osobe voditi parnicu.2.4. ovlašten u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku (81/1). Zakonski zastupnik Zakonski zastupnici (zz) su fizičke. a svoja ovlaštenja crpe iz akata kojima se ureĎuje njihovo konstituiranje i djelovanje (statut. za priznanje odnosno odricanje od tuţbenog zahtjeva. tijela (80/2). drugi opći akt ili zakon). te za narušavanje reda (318). povlačenje tuţbe. Zz-a ne postavlja sama stranka. već netko drugi: njegova ovlaštenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili iz akta nadleţnog drţ. Odgovornost prema zastupanome. iz sklopljenog ugovora o zastupanju. za zaključenje nagodbe ili za druge radnje posebnim propisima odreĎeno da 92 93 94 Npr. zastupnik ne moţe u parnici biti osuĎen niti mu se što moţe dosuditi. Oni crpe svoja ovlaštenja iz volje stranke. Zastupnik moţe biti osoba koja ima potpunu poslovnu i parničnu sposobnost. dolazi do prekida postupka (212/3). Zastupnici su duţni savjesno obavljati svoju funkciju. u pravilu.Građansko procesno pravo 56 punomoćnika u parnici. Posvojitelji su zz maloljetnih posvojenika. MeĎutim.93 b) punomoćnike – oni zastupaju parnično sposobnu stranku koja je ovlaštena samostalno odlučiti da li će sama djelovati u parnici ili će nekoga drugog ovlastiti da to čini u njeno ime i za njen račun.

mogle nastupiti štetne posljedice (84/1) Ako su kumulativno ispunjeni svi ovi uvjeti sud će obvezatno postaviti priv. ţurno postupanje CZSS-a u postupcima stavljanja pod skrbništvo (199 ObZ).sud je duţan kontrolirati obavlja li zz savjesno svoju funkciju. a kad je za poduzimanje neke radnje potrebno posebno ovlaštenje. onda ga postavlja Centar za socijalnu skrb. zastupnika. obavijestiti će o tome tijelo skrbništva. Privremeni (zakonski) zastupnik To je zastupnik koji će se skrbiti o zaštiti interesa stranke samo na neko vrijeme i samo u odreĎenoj parnici – curator ad litem. zastupnika (84/2/1-5): 96 No postavlja se pitanje praktičnog značaja pretpostavke iz 84/1 koja se odnosi na vjerojatnost dugog trajanja redovnog postupka postavljanja zak. primjera radi. dokazati to svojstvo. curator ad actum. duţnosti tijekom čitavog postupka. ako zz ne crpi svoja ovlaštenja neposredno iz zakona. Kad sud utvrdi da stranka nema zz-a. čim se pokrene postupak za lišenje poslovne sposobnosti CZSS je duţan osobi imenovati posebnog skrbnika (161/2. zastupnika. da postoji vjerojatnost da bi redovni postupak postavljanja zz-a mogao dugo trajati96 3. a ako bi zbog te nepaţnje mogla nastati šteta za zastupanog. pod uvjetom da takvi postupci ne budu naknadno odobreni (354/2/8). zastupnika. ništavosti. zz te radnje moţe poduzeti samo ako ima takvo ovlaštenje (81/1) .roditelji mogu samo s odobrenjem nadleţnog organa skrbništva opteretiti ili otuĎiti imovinu maloljetnog djeteta (261 ObZ) . Pravilna primjena odredaba o zakonskom zastupanju je procesna pretpostavka na koju sud pazi po sluţ. zatraţit će da nadleţni organ skrbništva postavi stranci skrbnika. to predstavlja razlog aps. sam imenovati punomoćnika čije radnje onda djeluju prema stranci. duţna je dokazati da i njega ima (81/2).budući da se propuštanje zz tumači kao rezultat zanemarivanja njegove funkcije. Zakon navodi. Pravilnost zakonskog zastupanja kroz postupak. a ne taksativno. Samo izuzetno. Zz moţe. inače. ili ako zz nije imao posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. odnosno. Posljedice.Građansko procesno pravo 57 zastupnik mora imati posebno ovlaštenje. zz je ovlašten naknadno odobriti ove radnje da bi one bile valjane. da postoji vjerojatnost da bi zbog toga. neke karakteristične slučajeve u kojima je sud ovlašten postaviti priv. Ovo zato što je ObZ-om regulirana hitnost izvanparničnih postupaka u statusnim stvarima (263/2. duţna je na zahtjev suda. 2. ili da on nema posebno ovlaštenje kad je ono potrebno.4. sud je ovlašten odbiti donošenje presude zbog izostanka. a s druge strane. 168/1/1 ObZ) na kojega se primjenjuju odredbe o redovnom skrbniku. Ako parnično nesposobnu osobu nije zastupao zz. iako su za to ispunjeni uvjeti. da su se ispunili uvjeti da se tuţeniku postavi zz 2. Naime.3. Da bi sud stekao ovlaštenje da imenuje priv. za bilo koju od stranaka. potrebno je: 1. Ako parnično nesposobna stranka sama poduzme parnične radnje koje sud ne spriječi jer nije znao za njenu nesposobnost. . Kad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu paţnju u zastupanju. ovo ovlaštenje pripada sudu i to u slučaju privremenog zastupnika. sud će zastati s postupkom i predloţiti da se odredi drugi zz (81/3) . Osoba koja se pojavljuje kao zz. pozvat će skrbnika da pribavi potrebno ovlaštenje (83/2). 265/1 ObZ).

Privremeni zastupnik pojavljuje se i u nekim drugim zakonskim odredbama: . te nije duţna imenovati punomoćnika. organ zastupnik stranke koja je pravna osoba.zastupnik za primanje pismena (146) .u parnicama o neprenosivim pravima. Izuzeci su taksativno odreĎeni: 97 98 99 Npr. u granicama dobivenih ovlaštenja. U posljednja dva slučaja (d. On ima u postupku sva prava i duţnosti zz-a (85/1). sud će privremenoga zastupnika postaviti i tužitelju (84/5). no njegova ovlaštenja ne prelaze granice parnice za koju je postavljen. a i stranke kad je to moguće (84/3). Tko može imenovati punomoćnika? Punomoćnika moţe imenovati samo poslovno i parnično sposobna stranka. Ova prava i duţnosti on vrši sve dok se stranka ili njen punomoćnik ne pojavi pred sudom. spor roditelj . 92). a nema punomoćnika99 ako se stranka ili zz nalaze u inozemstvu. ako zakonom nije drugačije odreĎeno (89a/1). Novine uvedene ZIDZPP/03-om su da sud moţe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi (84/4). Tko može biti imenovan punomoćnikom? Stranka moţe sama neposredno obavljati procesne radnje pred sudom.4. a nemaju punomoćnika. O postavljanju privremenog zastupnika sud će bez odgode obavijestiti tijelo skrbništva. zz stranke. a nema zz-a ako postoje suprotni interesi tuţenika i njegovog zz-a97 ako obje stranke imaju istog zz-a98 ako je boravište tuţenika nepoznato.Građansko procesno pravo 58 a) b) c) d) e) ako tuţenik nije parnično sposoban. to moţe biti u pravilu samo odvjetnik. Posebni slučajevi privremenog zastupnika. .dijete Npr. odnosno. spor meĎu braćom pr. dok organ skrbništva ne obavijesti sud da je postavio zz-a u svojoj kompetenciji (85/2). poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka (89/1.protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud moţe radi sudjelovanja na ročištu za izvoĎenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (275/4) 2. spor meĎu braćom Dakle. e) sud će o postavljanju zastupnika izdati oglas koji će se objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda (86/1). No ako se odlulči imenovati punomoćnika. a ako se tijekom postupka nakon podnošenja tuţbe i u odnosu na tuţitelja ostvare razlozi zbog kojih je moguće tuţeniku postaviti privremenoga zastupnika. Punomoćnici a) O PUNOMOĆNIKU To je osoba koja u ime stranke i za njen račun. u ovom slučaju se postavlja pz i parnično sposobnome. sud će nasljednicima umrle stranke postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka (215b/3) . te se dostavljanje nije moglo izvršiti. ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duţe trajati.4. Ovlaštenja privremenog zastupnika.

Odvjetnički vjeţbenik s poloţenim pravosudnim ispitom moţe zamjenjivati odvjetnika101 bez ikakvih ograničenja (95/4). . Ipak. stranka neće moći opozvati ove izjave. 101 102 103 Dakle ne samo ong kod kojega je zaposlen No stranka se nije duţna odazvati pozivu. S druge strane. sud će upozoriti stranku na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja (90/4). Rješenja ovog sukoba su različita:  dok traje ročište na kojem je punomoćnik dao neku izjavu (bez obzira na prirodu izjave).00 kuna (95/3). Kad je punomoćnik poduzeo neku povoljnu radnju. Radnika moţe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u udruzi sindikata u koju je udruţen sindikat čiji je on član (434a/1) Poslodavca moţe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine u koju je udruţena udruga poslodavaca čiji je on član (434a/2). brat. jer on moţe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja. donio djelomičnu presudu na temelju priznanja). Izjava stranke veţe sud.103 100 Prema tome. 310 KZ-a. Posljedice. zakon ne zahtijeva da srodnici kao punomoćnici stranaka imaju pavno obrazovanje. a opozvane izjave punomoćnika su bez procesne vaţnosti. pa ako izostane ne mogu je zadesiti nikakve štetne procesne posljedice. Ako utvrdi da punomoćnik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu duţnost. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50. Od pravila da stranka ne treba osobno sudjelovati u postupku. zakon predviĎa iznimku za slučaj kad sud smatra potrebnim da se sama stranka (koja ima punomoćnika) pred sudom osobno izjasni o relevantnim činjenicama koje treba utvrditi u parnici (89/1). a stranka svojom intervencijom nastoji popraviti negativne posljedice. u postupcima čija vrijednost predmeta spora nije veća od 50. Nadripisar je osoba koja se neovlašteno i za nagradu bavi pruţanjem pravne pomoći. jer on to moţe i sam utvrditi. nju stranka stranka moţe opozvati. stranka je moţe opozvati (93/1).Građansko procesno pravo 59 - Stranku moţe kao punomoćnik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu. sud će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje (90/1) rješenjem protiv kojeg ţalba ne zadrţava provedbu rješenja (90/2). stranka ne gubi pravo da sama. No problem je puno sloţeniji kad je punomoćnik poduzeo neku nepovoljnu radnju. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja ne moţe biti punomoćnikom. do donošenja rješenja o uskrati zastupanja. punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloţen pravosudni ispit (91). pored njega. proizvode pravni učinak. Radnje poduzete od strane takve osobe. ako je sud iz radnje punomoćnika već povukao konzekvencije (npr. sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom100 (89a/3). Nadripisarstvo je kazneno djelo iz čl.000. Da bi sud utvrdio da se netko bavi nadripisarstvom.102 Uzimanjem punomoćnika. ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2) Stranku kao punomoćnik moţe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji. Zato moţe doći do nesuglasnosti meĎu njima.000. vjeţbeniku bez pravosudnog ispita suţene su ovlasti. O tome će sud obavijestiti stranku. za to ne treba kaznena presuda. djeluje pred sudom (89/2).00 kuna. Kad je riječ o ovoj vrsti punomoćnika dovoljna će biti i izjava stranke na ročištu da je riječ o zakonom propisanom stupnju srodstva.

budući da je tuţenik ovlašten sve do donošenja presude opozvati priznanje tuţbenog zahtjeva. Punomoćnik za primanje pismena u RH. 105 Dakle ne i drugih sudionika u postupku. Ako zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice. Regulirana je člankom 134 b ZPP-a.  Punomoćnik kao dostavljaĉ. a moţe je i udaljiti i kazniti tom novčanom kaznom (318/1). Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese. vidjeti poglavlje o dostavi. a stranka kasnije opozove priznanje. sudac će je upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika (296/1). Ako osoba koja sudjeluje u postupku ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odrţavanje reda. sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom od 500. kojima su na raspolaganju instrumenti kaznenog progona zbog povrede časti i ugleda. stranku ili drugoga sudionika u postupku. a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj. pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti. Novčana kazna moţe se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeĎanje suda105 (110/1). ročište će se odrţati i bez njegove prisutnosti (318/2).  Udaljenje iz sudnice. a stranka kasnije opozove tu dispoziciju.00 do 5.00 kuna. pravnoj osobi ili fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost (dakle i odvjetnicima). Ako tako ne postupi. duţan je već prigodom podnošenja tuţbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Dostavljač je duţan naznačiti na dostavnici zašto prigodom dostave tom tijelu ili osobama pečat ili štambilj nije otisnut (149/1). Iznimka od općeg pravila prema kojem ne postoji obveza stranke da angaţira punomoćnika odnosi se na slučaj prema kojem tuţitelj koji se nalazi u inozemstvu. sud će tuţbu odbaciti (146/1). Ako stranka ne moţe odmah uzeti punomoćnika.00 kuna fizičku osobu koja u podnesku vrijeĎa sud. sud će na njezin prijedlog odgoditi ročište (296/2). Neke bitne novote u procesnoj poziciji punomoćnika:  Novĉana kazna zbog vrijeĊanja. Stranka se smatra valjano pozvanom samom dostavom poziva punomoćniku. 221/2). primatelj je duţan uz potpis otisnuti i pečat ili štambilj tog tijela odnosno osobe.  Otiskivanje peĉata ili štambilja na dostavnici. makar na tom ročištu stranka i nije prisutna. Sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500.000.  Dostava pismena odvjetnicima putem pretinaca. Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i odreĎeno izjasniti se o predmetu o kojemu se raspravlja. poziv na ročište na kojemu će se izvesti dokaz saslušanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba saslušati za stranku uputit će se preko punomoćnika (268/2).104 Kod nas se ne primjenjuje postulacijska sposobnost. . a nema punomoćnika. sud je ovlašten prosuditi hoće li tu činjenicu uzeti za priznatu ili za osporenu (93/2. Ako stranka ima punomoćnika. to će i stranka moći učiniti kad je priznanje izvršio punomoćnik. Dostava se smatra obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (145/6). sud će odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.000.00 do 10. 104 Tako npr.  ako punomoćik poduzme neku drugu procesnu dispoziciju na ročištu na kojem stranka nije prisustvovala. sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priopće sudu svoju novu adresu (145/5). jer je napuštena institucija obveznog zastupanja stranaka od strane profesionalnih punomoćnika. Ako se dostava obavlja drţavnome tijelu.  Promjena adrese bez obavijesti suda.Građansko procesno pravo 60  ako punomoćnik prizna neku ĉinjenicu na ročištu na kojem stranka nije prisustvovala. treba uzeti da će stranka moći opozvati i ove dispozicije punomoćnika onda kad bi mogla opozvati takvu dispoziciju da je istu sama poduzela.

punomoć prestaje. a ne stranci. Odvjetnik ne moţe traţiti ponavljanje postupka na osnovi parnične punomoći nakon proteka 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke (95/2) . Čim se ta radnja izvrši. Interni odnos. Dok za zasnivanje pravnog odnosa izmeĎu stranke i punomoćnika nije potrebna posebna forma.2. 107 108 MeĎutim. što znači da se dostavljanje vrši punomoćniku. On ne moţe poduzimati materijalne dispozicije niti neke procesne koje su nepovoljne za stranku i dovode do okončanja spora (povlačenje tuţbe.. primiti od protivne stranke dosuĎene troškove.106 Opseg punomoći ovisi o vlastodavcu. samo je dokaz o tom pravnom poslu. Kod punomoći razlikujemo interni odnos izmeĎu stranke i punomoćnika. promet izmeĎu suda i protivnika s jedne strane. Parnična punomoć – ovlaštenje punomoćnika da poduzima sve radnje u postupku (94/2) – mandatum ad litem.2. kao pismeni dokument. Najčešće se radi o ugovoru o mandatu. Kad stranka ima punomoćnika. odustanak od pravnog lijeka). Punomoćnik je duţan kretati se u granicama pisane punomoći. Postoje tri osnovna tipa: 1. b) Osobi koja nije odvjetnik ovlaštenja su znatno uţa. dovoljno je da ga ovlasti «na voĎenje parnice» pa se sve ove ovlasti podrazumijevaju. obavlja se posredovanjem punomoćnika. Suda i parničnog protivnika se ne tiče kakav je taj odnos i da li punomoćnik radi izvan ovlaštenja koje je dobio u internom odnosu. jedino ima pravo traţiti naknadu štete od punomoćnika zbog neispunjenja ugovora o mandatu.1. Radnje kojima se prekoračuju te granice nemaju učinka.108 Ako stranka ţeli odvjetniku izdati punomoć s navedenim ovlastima. te stranke i vlastodavca s druge strane. Ali. sve materijalne i procesne dispozicije. a punomoć. Vanjski odnos.Građansko procesno pravo 61 b) PUNOMOĆ To je jednostrana izjava volje vlastodavca punomoćniku kojom ga ovlašćuje da u njegovo ime i za njegov račun poduzima pravne radnje. Punomoćnik je duţan kretati se u granicama njihovog internog odnosa. punomoć mora biti sastavljena u pismenoj formi ili dana usmeno na zapisnik kod suda (97/1). prenijeti punomoć na drugog odvjetnika (95/1). stranka treba u punomoći izričito navesti koja ovlaštenja mu uskraćuje – negativna enumeracija (95/1). i vanjski odnos izmeĎu punomoćnika i treće osobe. ne moţe poduzimati 106 Kako punomoćnik odgovara stranci. ovo ga ne ovlašćuje da sklopi ugovor o prorogaciji (70/3). ako ga ţeli lišiti nekog od navedenih ovlaštenja. a izvan granica ugovora o mandatu. dakle. te radnje vlastodavac ne moţe poništiti. ne moţe mu se ništa dosuditi vidjeti 2. 2.4. te neke radnje izvan parnice: staviti zahtjev za ovrhu. zabrana pactum de quota litis vidjeti 2. Punomoć za pojedinu parničnu radnju – ovlaštenje za poduzimanje jedne ili više poimenično odreĎenih radnji (94/2). od tog trenutka punomoć djeluje. Punomoćnikom se postaje u trenutku prihvata ponude. Ako bi punomoćnik izvršio neke radnje koje su u granicama pisane punomoći.107 Kod ove vrste punomoću opseg ovlaštenja ovisi o tome tko je punomoćnik: a) Odvjetnik je ovlašten obavljati sve radnje u postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka. on je uvijek ovlašten izmijeniti njen sadrţaj. Zasniva se izdavanjem pismene punomoći koja se upućuje protivnoj stranci i sudu.

109 110 Zato bi on mogao imati čak i šire ovlasti nego odvjetnik. duţnosti tijekom čitavog postupka (98/4). Ako sud svoju odluku zasnuje na radnjama poduzetim od osobe koja nije imala punomoć. smrću fizičke osobe po sili zakona prestaje i punomoć koju je ona izdala (101/1). MeĎutim. a očekuje pokretanje parnice.Građansko procesno pravo 62 radnje izvan parnice niti prenijeti primljenu punomoć niti primiti dosuĎene troškove niti zastupati stranku u ovršnom postupku. .109 3. To je procesna pretpostavka. punomoćnik je duţan još mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu (101/3). parnična punomoć prestaje okončanjem parnice za koju je izdana. Ovu punomoć ureĎuju sudski poslovnici. Sukladno tome reformiran je i čl. 4. MeĎutim. i ovaj će punomoćnik moći poduzimati takve radnje ako ga vlastodavac na to izričito ovlasti – pozitivna enumeracija (90). otkazom. Generalna punomoć – punomoć za zastupanje u svim parnicama koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreĎene stranke. punomoćnik nije ovlašten da istovremeno s davanjem otkaza prestane vršiti zastupanje ako bi zbog toga za njegova dotadašnjeg vlastodavca mogla nastati kakva šteta. gubitkom poslovne ili parnične sposobnosti punomoćnika 3. Iznimno. punomoć za pojedinu parničnu radnju izvršenjem te radnje ili nastupanjem okolnosti u kojima je izvršenje te radnje postalo neaktualno ili nemoguće 2. 100. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje osobe bez punomoći (98/3). to je razlog apsolutne ništavosti (354/2/8). kojeg daje punomoćnik. podnijeti sudu punomoć (98/1). Ona se deponira u predsjedništvu suda koje izdaje o tome potvrdu na osnovu koje se takav punomoćnik moţe pojaviti kao zastupnik svoje stranke pred svim sudovima u zemlji. ali tvrdi da je ovlaštena na zastupanje. ako zakonom nije drugačije odreĎeno (101/2). Sud je ovlašten da radnje u postupku poduzme privremeno i uvjetno i osoba koja nije podnijela punomoć (98/2). ali ne i nakon što umre (jer tada nastupa prekid parnice i prestanak punomoći). Ovo ujedno rezultira i prekidom postupka. ako je isprava krivotvorena ili zastarjela). odnosno.110 Prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala. Kao punomoćnik se moţe pojaviti i osoba koja ima ispravu koja ovlašćuje na zastupanje iako u suštini takvog ovlaštenja nema (npr. U slučaju stečaja punomoć koju je izdao stečajni duţnik prestaje kad prema vaţećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Ako sud to utvrdi. ZPP-a na način da je punomoćnik po općoj punomoći ovlašten obavljati radnje u postupku i nakon što stranka izgubi parničnu sposobnost. Punomoć prestaje: 1. prema noveliranom ZPP-u. ukinut će parnične radnje koje je ova osoba poduzela. već pri poduzimanju prve radnje. a moguć je u svako vrijeme (99/1) 5. pa će u takvom slučaju punomoćnik biti duţan još mjesec dana od otkaza obavljati za stranku radnje u postupku (99/4) I opoziv i otkaz punomoći mora se priopćiti sudu pred kojim se vodi postupak (99/2). Ako punomoć ili izjava o odobrenju poduzetih radnji ne budu podneseni u odreĎenom roku. Pravilnost punomoći kroz postupak. Negotiorum gestor. koji daje stranka. Falsus procurator. smrću. osim ako ih stranka naknadno ne odobri (98/4). on je moguć u svako vrijeme. Najčešće se primjenjuje kad netko na duţe vrijeme odlazi iz zemlje. opozivom. Posljedice. Osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik duţna je. Na odredbe o punomoći sud pazi po sluţ.

a to se opravdava slijedećim razlozima: .Građansko procesno pravo 63 2. odvjetnik djeluje kao “zastupnik po zakonu” ili “punomoćnik sui generis”. .4. odvjetnik u slučaju navedenom gore pod 1. jer se njemu dostavlja rješenje o obustavi postupka (215b/4). ono tada nije zastupnik drţave jer ne nastupa u njeno već u svoje ime. 15. Državni odvjetnik kao umješač sui generis. po zakonu je ovlašten poduzimati sve radnje koje je ovlaštena poduzimati stranka u postupku. kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano. potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. te jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave. U teoriji se javljaju nesporazumi oko toga je li drţ. priznati zahtjev protivne strane. imao pravo intervenirati u parnici u zaštiti javnog interesa. 113 Tako. koje će bez odgode o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. nadleţno drţavno odvjetništvo u graĎanskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava111. člankom 17.5. 3. Zakona o drţavnom odvjetništvu propisano je da su nadleţna drţavna odvjetništva duţna u slučajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti. Zakona o drţavnom odvjetništvu. ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe čl. Tada drţ. Naime. st. Ali ako pr. Drţ. Drţ. U slučaju da nadleţni drţavni odvjetnik odbije punomoć. MeĎutim. Vlada Republike Hrvatske moţe dati uputu za postupanje u navedenim sporovima.on ima pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetničkoj tarifi 113 (zakonski zastupnik ne moţe imati takvo pravo). kada se donese odluka o obustavi postupka. kao umješač sui generis. odvjetnik. status intervenijenta sui generis. jer Republika Hrvatska nema postulacijsku sposobnost. ZPP-a prema kojima je drţavni odvjetnik. odvjetnik zakonski zastupnik stranke ili “zastupnik po zakonu” ili “punomoćnik sui generis”. Sredstva naplaćena na ime troškova zastupanja prihod su drţavnog proračuna.stranke koje on zastupa su pravne osobe te imaju poslovnu i parničnu sposobnost (a takva stranka ne moţe iamti zakonskog zastupnika) . Pravna priroda njegovog sudjelovanja u parnici.on je vezan stavovima stranke koju zastupa112 (što ne moţe biti slučaj sa zakonskim zastupnikom) . izvijestit će o tome višega drţavnog odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku (16/1/1 ZDO). 2. Prihvaćeno je potonje stajlište. osoba nema sljednika ili se on ne moţe utvrditi nastupa drţavno odvjetništvo. Tu sposobnost za nju ima drţ. troškovi zastupanja pred sudovima i drugim nadleţnim tijelima priznaju se nadleţnom drţavnom odvjetništvu prema propisima o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. Na temelju posebne punomoći nadleţna drţavna odvjetništva mogu zastupati u graĎanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu ili preteţitom vlasništvu Republike Hrvatske. Zakona o drţavnom odvjetništvu Npr. Sudovi ne mogu postupati ako te stranke ne zastupa nadleţni drţ. Njegova zadaća je 111 112 Čl. 205. Drţavni odvjetnik kao zastupnik u parnici Osnove za njegovo postupanje u parnici su dvije: 1. zaključiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvijestiti Drţavno odvjetništvo Republike Hrvatske. odvjetništvo ovdje ima kvazistranački status. odvjetnik. Po zakonu ex lege. a treba se odreći tuţbenog zahtjeva. prema članku 22.

AKTIVNOST PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 3. S obzirom na sadrţaj. Radnje mogu predstavljati izjave volje ili izjave o znanju. a to kazneno djelo moţe biti prijevara ili prisila stranke koja je poduzela radnju pod utjecajem takvog djela. Parnične radnje stranaka Da bi stranka mogla vršiti parnične radnje potrebno je da ima stranačku. nego odluke suda zasnovane na radnji koja ima nedostatke. Za parničnu radnju je irelevantno je li osoba koja je radnju poduzela htjela da se njome ostvari zakonom odreĎeni učinak i cilj radi kojega se odreĎena radnja poduzima. dijele se na pismene i usmene. Vrste parničnih radnji. tvrdnji i dokaza. radnje suda tiču se pripremanja i donošenja odluke. a tek posredno interesa drţave (ako se pokaţe da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima čiji bi krajnji sljednik bila drţava). a takoĎer i nečinjenjem. 3. S obzirom na subjekte.1. O parničnim radnjama To je drţanje procesnog subjekta koje neposredno proizvodi izvjestan. Procesnopravni učinak postiţu trenutkom poduzimanja pred sudom. prijedloga. konkludentno.1. U parničnom postupku vlada načelo da se ne moţe osporavati parnična radnja zbog mane volje stranke koja ju je poduzela.1. propuštanjem očekivanog činjenja. zakonom utvrĎeni. protivne stranke ili treće osobe. . Ipak postoje izuzeci: .ponavljanje postupka moţe se traţiti ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca. suda i ostalih sudionika u postupku. PARNIĈNE RADNJE 3. S obzirom na formu. 3.1. a tek posredno protivniku.nepravomoćna presuda moţe se pobijati ţalbom ističući da je do pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanaja ili do procesne povrede došlo zbog mana u volji stranke dok je poduzimala radnje. a radnje stranaka tiču se iznošenja zahtjeva.2. Same parnične radnje se neposredno ne pobijaju. propuštanje je procesno relevantno samo kad to zakon odreĎuje. procesnopravni učinak u parnici. a nekad i postulacijsku sposobnost. MeĎutim. Parnična radnja moţe se poduzeti aktivno.Građansko procesno pravo 64 zaštita objektivne zakonitosti. . Parnične radnje stranaka upravljene su neposredno sudu. parničnu. dijele se na parnične radnje stranaka.

. Donošenje sudske odluke predstavlja intelektualni i voljni proces u osobi suca. ali se mogu podnositi i usmeno na zapisnik (106/4). Odluke vijeća donose se nakon vijećanja glasovanjem. MeĎutim. odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3). zanimanje. predmet spora. ime.Građansko procesno pravo 65 . Oblik sudskih odluka. sadrţaj izjave (činjenice i dokazi) i potpis podnositelja (106/2). o izvoĎenju dokaza. Podnesci moraju biti razumljivi i sadrţavati: oznaku suda.114 U tri slučaja sud rješenjem odlučuje o osnovanosti tuţbenog zahtjeva: (a) rješenje o smetanju posjeda (129/2). Parnične radnje suda Sudske odluke su parnične radnje kojima sud izraţava svoju volju u pogledu pitanja koja se pojavljuju tijekom parnice. 3. predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. te se apstraktna pravna norma konkretizira u stvarnosti. Članovi vijeća ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. Podnesci Pojam. Tuţba.4.1. pravni lijekovi. prijedlozi i priopćenja izvan rasprave podnose se u pravilu pismeno (106/1). tako da nijedno od njih nema većinu. Za svaku odluku vijeća potrebna je većina glasova. Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci. Sud donosi odluke u obliku presude i rješenja (129/1). Član vijeća koji je pri glasovanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moţe se suzdrţati od glasovanja o pitanju o kojem se ima kasnije odlučiti. Ako se u pogledu visine novčane svote ili količine glasovi podijele na više od dva mišljenja. kad se pravni lijek odbacuje ili kad se pobijana presuda to se čini rješenjem. Novelirani ZPP propisuje da stranka. razdvojit će se pitanja i glasovanje će se ponavljati sve dok se ne postigne većina.1.presuda na temelju priznanja moţe se pobijati zbog toga što je izjava o priznaju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. On se brine da se o svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja. to se čini presudom. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak 114 Npr. Broj primjeraka. Sudskim odlukama se autoritativno reguliraju konkretni pravni odnosi subjekata. ponovno će se raspravljati o razlozima za svako mišljenje pa ako se i nakon toga ne moţe postići većina.2). Ako se a vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje glasovi podijele na više različitih mišljenja. Presudu donosi kad odlučuje o osnovanosti tuţbenog zahtjeva (129/2). Sadržaj. glasovi dani za najveću novčanu svotu ili količinu dodat će se glasovima danim za najbliţu manju novčanu svotu ili količinu dok se ne postigne većina (131). Rješenje donosi kao odlučuje o procesnim pitanjima. To su pismena kojima stranke i ostali sudionici u postupku poduzimaju procesne radnje. a tek na kraju o glavnoj stvari. (b) rješenje o izdavanju platnog naloga (129/4) i (c) rješenje o troškovima (129/5). odgovor na tuţbu. Prvo se odlučuje o procesnim pitanjima. U prostoriji u kojoj se vijeća i glasa mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar (130/1. U instancijskom postupku kad se pravni lijek odbija ili preinačuje pobijana presuda. iako stoji u izreci presude. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasovanjem i glasuje posljednji. zatim o prethodnim pitanjima.3. prebivalište odnosno boravište stranaka (odnosno njihovih zz ili punomoćnika). 3.

Ako podnesak ne bude u tom roku vraćen sudu. 3. Odredbe članka 10. odnosno punomoćnika). naznaka predmeta spora.00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeĎa sud. vratit će se podnositelju na njegov zahtjev (108/2).2). Uvreda. svjedoka i vještaka. U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda. je li rasprava bila javna ili je javnost isključena. a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda (108/3). podnose se u izvorniku ili u prijepisu (108/1). Ispravci i dopune podneska. . stranku ili drugoga sudionika u postupku. odbacit će se (109/4). uz odgovarajuću primjenu propisa o sudskim pristojbama. Sadržaj. Zapisniku je glavna svrha da posluţi kao dokaz o sadrţaju poduzetih procesnih radnji i kao temelj na osnovu kojega viši sud kontrolira pravilnost provedenog postupka. smatrat će se da je povučen. ZPP-a na odgovarajući se način primjenjuju u ovim slučajevima (110/3). Sud će takvu ispravu zadrţati.000. Ispravci i dodaci povodom prigovora unijet će se na kraju zapisnika (126/4). Ako podnesak bude vraćen sudu bez ispravka ili dopune. na zahtjev protivne stranke.000.00 do 20. dokazi koji su predloţeni i koji su izvedeni (124/2). Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijeća glasno kazuje zapisničaru što da unese u zapisnik (126/1).00 kuna fizičku osobu. Ako je na protivnoj strani više osoba koje imaju zajedničkog zz ili punomoćnika. Novčana kazna moţe se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeĎanje suda (110/1). To pravo imaju i druge osobe čija je izjava unesena u zapisnik (126/3). Isprave u izvorniku ili u prijepisu. Kad prestane potreba da se takva isprava drţi u sudu. pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku. sud će.00 do 5. sadrţaj izjava stranaka. sud će odrediti da se oni prepišu na trošak stranke.000. mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku (107/2).5. Prigovor. mjesto. dan i sat obavljanja radnje. Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrţi sve što je potrebno. Sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500. a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Ako je isprava priloţena u prijepisu. smatrat će se da je podnesen sudu onoga dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). imena prisutnih stranaka odnosno trećih osoba (i njihovih zz. Stranke imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati da im se on pročita te staviti prigovor na sadrţaj zapisnika (126/2). i o vaţnijim izjavama koje oni daju izvan ročišta (123/1. odnosno od 2.1. Isprave koje se prilaţu podneskom. Ako podnesak bude ispravljen ili dopunjen u tom roku. (109/5).Građansko procesno pravo 66 podnose prilozi (107/1). Zapisnik piše zapisničar (123/3). sud će podnositelja podučiti i pomoći mu da ga ispravi te će ga zato pozvati u sud ili će mu podnesak vratiti radi ispravka (109/1) i odrediti rok za ponovno podnošenje podneska (109/2). Zapisnici To su javne isprave koje sud sastavlja o radnjama koje poduzimaju stranke ili drugi sudionici u postupku na ročištu.

a u obavljanju tih poslova moţe ga zamjenjivati i javnobiljeţnički prisjednik ili javnobiljeţnički vjeţbenik (133a/2). sud nije ovlašten takvu dostavu odrediti po sluţb. Taj će se zapisnik zatvoriti u poseban omot. Da bi se sa sigurnošću moglo znati je li pismo uručeno adresatu. osoba koja obavlja dostavu duţna je osobi kojoj se dostava obavlja. dokazati svoje svojstvo ovlaštene osobe (133/2). Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi troškove time izazvane. 3. Tome sluţi ustanova dostavljanja. Stranka nije duţna obavijestiti sud o osobi javnog biljeţnika kojeg je odabrala. dostavljač ima ovlaštenje utvrĎivati identitet adresata traţeći na uvid identifikacijske isprave115 (133/3) i pri tome je ovlašten zatraţiti i pomoć policije (133/4). Sud dopušta dostavu putem javnog biljeţnika. Sud stranci (predlagatelju) uručuje u posebnoj omotnici rješenje kojim se dopušta javnobiljeţnička dostava i pismeno koje treba dostaviti. sud moţe rješenjem (protiv kojega nije dopuštena ţalba) odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome biljeţniku (133a/1). namještenik. s ciljem da se sudska dostava učini efikasnijom.Građansko procesno pravo 67 Potpis. te ga moţe razgledati samo viši sud kad odlučuje o pravnom lijeku i u tom slučaju zapisnik će se ponovo zatvoriti u omot i na omotu naznačiti da je zapisnik pregledan (128/5). Dakle. Iako nije napušen koncept prema kojemu je dostava briga i zadatak suda. . 115 Ovo ovlaštenje se ne proteţe samo na adresata već i na sve druge osobe koje se zateknu na mjestu dostave. da bi stranka po svom nahoĎenju odabrala javnog biljeţnika (133a/1). ali ne odreĎuje i osobu javnog biljeţnika. a zapisničar će ispod otiska napisati njeno ime i prezime (127/3). pri čemu ima sva prava i duţnosti sudskoga dostavljača. Ako se koja stranka (zz i punomoćnik). Sudsku dostavu mogu vršiti: pošta odreĎeni sudski sluţbenik. Dostavljanje Načelo saslušanja stranaka ne bi se moglo ostvariti ako se svakoj stranci ne bi pruţila mogućnost da sazna za vrijeme i mjesto poduzimanja parničnih radnji. Taj zapisnik potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar (128/4). to će se zabiljeţiti u zapisniku i navesti razlog koji je iznesen (127/4). na njezin zahtjev. učinjeni su hrabri pomaci ka konceptu u kojem je urednost dostave zadatak samih stranaka. Zapisnik o vijećanju i glasovanju (128/1). Policija je u takvom slučaju duţna pruţiti svoju pomoć i to bez odgaĎanja. Svjedoci i vještaci potpisuju svoj iskaz na zapisniku (127/2). nadleţno tijelo uprave javni biljeţnik neposredno u sudu (133/1) Ako se dostava ne obavlja preko pošte. duţnosti. Nepismena osoba će na zapisnik staviti otisak kaţiprsta. Javni biljeţnik duţan je obaviti povjerenu mu dostavu. Ovdje javni biljeţnik nastupa kao povjerenik suda.1. svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja ili ne ţeli potpisati zapisnik. ZIDZPP/03 je u većoj mjeri izmijenio odredbe koje se odnose na ovaj institut.6. a) VRSTE DOSTAVE 1) Javnobilježnička ili "leteća" dostava.

Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku. Sporazumom o dostavi se stranke sporazumijevaju da se sva sudska pismena moraju dostaviti na adresu odreĎenu tim sporazumom ili preko osobe odreĎene tim sporazumom. predsjednik suda moţe rješenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji imaju pisarnicu na području njegovog suda. O ţalbi protiv takvog rješenja odlučuje predsjednik neposredno višeg suda. (133b) Pretpostavke za valjanost sporazuma: 116 117 No on ne moţe odbiti primiti pismeno od stranke radi dostave. Javni biljeţnik dostavit će bez odgode izravno sudu ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te (a) potvrdu o obavljenoj dostavi zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi. Protiv toga rješenja odvjetnik ima pravo ţalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku od osam dana (134b/2). sudska pismena primaju preko sudskih pretinaca. 4) Dostava osobi odreĎenoj sporazumom. predsjednik suda moţe donijeti takvo rješenje bez obzira jesu li odvjetnici s tim suglasni. Predsjednik suda povući će odobrenje ako utvrdi da osoba kojoj je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave (134b/7). Ako se odreĎenim osobama (pravnim ili fizičkim). Javni biljeţnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije duţan dostavu obaviti. i jesu li podnijeli takav zahtjev. ako sud ocijeni da su oni bili nuţni (133a/7). na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda. 3) Dostava putem sudskog dostavljača. Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljeţnika stranke ne plaćaju javnobiljeţničke pristojbe (133a/6). u kojima se dostava obavlja preko pošte. Troškovi dostave putem javnoga biljeţnika ulaze u parnične troškove. dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Troškove izazvane javnobiljeţničkom dostavom stranka izravno podmiruje javnom biljeţniku. Naime.Građansko procesno pravo 68 O primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave javni biljeţnik sastavit će zapisnik (133a/3). Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu. O ovoj dostavi nije ništa posebno propisano. oni su duţni pismeno podići iz pretinca u roku od osam dana od dana polaganja pismena u pretinac. odnosno (b) nedostavljeno pismeno zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama (133a/4).117 2) Dostava u sudu. pismena koja im upućuje sud polaţu se za njih u posebne pretince u za to odreĎenoj prostoriji suda.116 o čemu će javni biljeţnik sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud (133a/5). . no ona se po proceduri i ovlaštenjima dostavljača ne razlikuje od dostave putem pošte ili javnog biljeţnika. Rečeno ne vrijedi za osobe koje nisu odvjetnici. Posebna situacija je za odvjetnike. dostava obavlja u sudu. Dakle. Valjana je dostava koja je u umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom predviĎen način (134b/6). Na svako pismeno koje se dostavlja na ovaj način naznačit će se dan kada je poloţeno u pretinac (134b/4). Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama. Kada se radi o dostavi odvjetnicima. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloţena u pretinac (134b/3). Dostavu obavlja sluţbena osoba suda (134b/1). Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (134b/5).

ona se obavlja diplomatskim putem (136). Kad dostavu treba obaviti u inozemstvu. pismena joj se mogu predati izravno u njezinom sjedištu uz potvrdu o preuzimanju pošiljke ovjerovljenu njenim pečatom (133c/2). unatoč zaključenom sporazumu s tuţiteljem. Dok sud ne odluči o zahtjevu dostava će se obavljati na adresu. Tuţenik iz opravdanih razloga moţe zatraţiti. Ovakva dostava moguća je kada se stranke sporazume tijekom postupka da će pismena izravno upućivati jedna drugoj. potrebno je da stranke upućuju podneske preporučeno preko pošte uz povratnicu (133c/1). Takvom zahtjevu tuţenika sud moţe udovoljiti tek nakon što tuţitelju omogući da se o tom zahtjevu izjasni i ako uvjeti uz koje se dostava treba obavljati nisu bitno teţi od onih uz koje se dostava obavlja prema sporazumu (133b/6). dostava se obavlja tim osobama (138/1). obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. . No sporazum stranaka o ovakvom upućivanju podnesaka nije potreban ako u parnici obje stranke zastupaju odvjetnici ili drţavni odvjetnici. Ako dostava na adresu navedenu u tuţbi ne uspije. Pravnoj osobi koja je upisana u odreĎeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja na adresu navedenu u tuţbi. Dostava drţ. 118 To znači kada sporazum zaključuju pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost te im se pismena imaju dostavljati u vezi sa sporovima koji se tiču te djelatnosti. u takvom slučaju sud će odrediti da se daljnje dostave tuţeniku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Kad stranka ima punomoćnika ili zz-a. da mu se dostava obavlja na novoj adresi u Republici Hrvatskoj. 5) Izravna uzajamna dostava.Građansko procesno pravo 69 mora biti zaključen u pisanoj formi mora biti javno ovjerovljen ako je tuţenik fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost. Da bi se dostava smatrala urednom.118 mora biti priloţen uz tuţbu. dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisanu u upisniku. odvjetništvu obavlja se predajom njegovoj pisarnici (134/2). Naime. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (134a/1). odnosno pisarnici (133c/3). ili obavlja registriranu djelatnost ali mu se pismena imaju dostavljati u vezi sa sporovima koji se ne tiču te djelatnosti (133b/5). odnosno osobi iz sporazuma (133b/7). O zahtjevu tuţenika sud odlučuje rješenjem protiv kojeg ţalba nije dopuštena. moţe i kasnije tijekom postupka to predloţiti tek ukoliko mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznačenoj u tuţbi (133b/3). Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (133b/2). Tuţitelj koji u tuţbi nije predloţio da se dostava tuţeniku obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma. Dostava drţavnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu (134/1). Dostava odvjetniku obavlja se predajom osobi koja radi u odvjetničkom uredu (139). sporazum ne mora biti javno ovjerovljen. No ZIDZPP/03 donosi neke novine. ali mora biti zaključen po ovlaštenoj osobi. Tada sud moţe odrediti da zastupnici stranaka izravno upućuju podneske jedni drugima – poštom uz povratnicu ili da ih izravno predaju uredu. Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizička osoba s registriranom djelatnošću. Troškove izazvane prijedlogom tuţenika snosi tuţenik bez obzira na ishod spora (133b/9). Temeljni ratio ovog instituta jest u posljedicama koje nastaju za tuţenika ukoliko se dostava nije mogla obaviti. b) MJESTO DOSTAVE U pravilu se dostava vrši na adresi prebivališta boravišta ili sjedišta osobe adresata. sporazum moţe se sklopiti glede odreĎenog spora koji je već nastao ili glede budućih sporova koji mogu nastati iz odreĎenoga pravnog odnosa (133b/4). Ako dostava ne uspije ni na toj adresi.

(141/1). ali niti onda kada se dostava vrši odvjetniku kao punomoćniku stranke. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat će se primjerak rješenja suda kojim je ona odreĎena. pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti. To rješenje ne mora biti obrazloţeno (140/3). ako je izjavljena revizija (145/2) . Dakle. radi uzdrţavanja). a u vezi s djelatnošću koju obavljaju. pismeno se moţe predati kućepazitelju ili susjedu. Naime. ZPP-a.do isteka roka od šest mjeseci od dostave stranci odluke kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinačuje. dostava se obavlja predajom pismena kome od njezinih punoljetnih članova domaćinstva. Stoga se ona neće primjenjivati u nekom njihovom osobnom sporu (npr. tako da su oni duţni odmah izvijestiti sud o promjeni adrese i to: .Građansko procesno pravo 70 Ista pravila primjenjuju se i na fizičke osobe koje obavljaju odreĎenu upisanu djelatnost (obrtnici. jer tu sam odvjetnik nije stranka. dostava odvjetniku kao punomoćniku u njegovoj pisarnici regulirana je člankom 139. u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne (140/1). i to od sedam do dvadeset sati.do isteka roka od šest mjeseci nakon pravomoćnosti prvostupanjske odluke protiv koje ţalba nije izjavljena (145/1) . sud će odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. ovu odredbu treba tumačiti jednako kako prema trgovcu tako i prema odvjetniku. Taj se rok produţuje i nakon završetka postupka u raznim procesnim situacijama ovisno o ulaganju pravnog lijeka. liječnici itd. taj se rok produţava do isteka roka od šest mjeseci od od pravomoćnosti prvostupanjske odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena ţalba (postupku kojim se odlučuje o prijedlogu za ponavljanje postupka). Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne moţe predati kome od njezinih punoljetnih članova domaćinstva. e) DOSTAVA ZA DRUGOG Dostava članu kućanstva odnosno zaposleniku. Ako ocijeni da je to potrebno. Uostalom. c) PROMJENA ADRESE Stranka ili njezin zastupnik duţni su tijekom postupka odmah izvijestiti sud o promjeni adrese. ako oni na . javni biljeţnici. Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu. Odredba o vremenu obavljanja dostave ne vaţi za dostavu poštom ili putem javnoga biljeţnika (140/4).do isteka roka od šest mjeseci nakon dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomoćno završava (145/1) . odvjetnici. po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti (140/2). Prema odvjetniku će se ova odredba moći primijeniti jedino onda kada se on pojavljuje kao stranka u sporu vezanom za njegovu odvjetničku djelatnost (npr. tuţba za naknadu štete počinjene prilikom zastupanja).) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću (134a/2). d) VRIJEME OBAVLJANJA DOSTAVE Dostava se obavlja radnim danom.ako je podnesen prijedlog za ponavljanje postupka. Dostava se moţe obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu. sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priopće sudu svoju novu adresu (145/5). odnosno do isteka roka od šest mjeseci od dostave stranci drugostupanjske odluke kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomoćno završava (145/3) Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese. trgovci pojedinci. koji je duţan primiti pismeno. ovo vrijedi kad se te osobe pojavljuju kao stranke u postupku. sud će odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme.

Kad osoba kojoj je pismeno upućeno odbija primiti pismeno. duţan je za stranku i dalje primati pismena sve dok ne protekne trideset dana od dana kojega je sudu priloţio taj dokaz. ono će se predati gore navedenim osobama i time se smatra da je dostava obavljena (142/2). Ako tuţitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rješenju. platni nalog. Stranci koja opozove punomoć punomoćniku za primanje pismena i istodobno ne postavi drugog takvog punomoćnika. rješenje.Građansko procesno pravo 71 to pristanu. sud će tuţbu odbaciti. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj druge osobe ne mogu na vrijeme predati pismeno. uz upozorenje da će u suprotnom sud tuţeniku na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena iz reda odvjetnika ili javnih biljeţnika i preko toga zastupnika obavijestiti tuţenika odnosno njegova zastupnika o tom postavljenju (146/2). i time je dostava obavljena (141/2). susjeda ili osobe koja je zaposlena na istom radnom mjestu ostaviti obavijest da radi primanja pismena bude u odreĎeno vrijeme u svome stanu ili na radnom mjestu. a tuţitelj nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj. Ako svojom krivnjom propuste pismeno predati. te izvanredni pravni lijek (142/1). Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada zastupnika tuţenika za primanje pismena duţan je predujmiti tuţitelj na temelju rješenja suda protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba. ako ona pristane da primi pismeno (141/3). dostava se moţe obaviti osobi koja na istom mjestu radi. sud će tuţbu odbaciti (146/1) i nema mogućnosti vraćanja tuţbe na ispravak. duţne su pismeno predati toj osobi. On se moţe pojaviti strani tuţenika ili tuţitelja. Osobno stranci (odnosno njezinom punomoćniku ili zz-u) dostavlja se tuţba. sud će dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti (141/4). dostavljač će ga pribiti na vrata stana. Osobe kojima se prema prethodnim odredbama dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti. sve dok ta stranka ne postavi drugoga punomoćnika za primanje pismena. dan i razlog odbijanja te mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Na dostavnici će zabiljeţiti sat. (146/3). Ako stranka u roku od trideset dana od dana primitka otkaza punomoći ne obavijesti . ono će se vratiti sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi i uz naznaku osobe od koje se to saznalo (143). dostavljač će kod člana domaćinstva. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti. odgovaraju osobi za koju su pismeno primili za štetu koju su joj time prouzročili (141/5). Ako tako ne postupe. sud će već prigodom dostave prvoga pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Tuţitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu. Ako i nakon toga ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti. kućepazitelja. Tuţenika ili njegova zastupnika koji se nalaze u inozemstvu. a tuţenik nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj. Punomoćnik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci otkazao punomoć i priloţio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj otkaz. (146/5). a osnovni preduvjet je da se stranka nalazi u inozemstvu. presuda. Time se smatra da je dostava obavljena (144). Punomoćnik za primanje pismena je osoba koja ima duţnost i ovlast primati pismena i što prije ih dostaviti adresatu. duţni su već prigodom podnošenja tuţbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. a ta se osoba tu ne zatekne.

Građansko procesno pravo

72

sud o imenovanju novoga punomoćnika za primanje pismena, sud će dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda (146/4).119 Ako više osoba tuţi, sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (147/1). f) ODGOVORNOST DOSTAVLJAĈA Novelirani ZPP uvodi stroţu odgovornost dostavljača (149a) koja se manifestira na dva načina: 1) kaţnjavanje dostavljača 2) obvezivanjem dostavljača da stranci naknadi troškove Ad 1) Dostavljača120 koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga doĎe do znatnijeg odugovlačenja postupka (kumulativno) sud moţe novčano kazniti novačanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fizičku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu (149b/1 u svezi sa 110/1). Ad 2) Stranka kojoj je dostavljač nesavjesnim obavljanjem svoje duţnosti prouzročio dodatne troškove u postupku, moţe u tom postupku zatraţiti od suda da dostavljača, odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara121, po općim pravilima za naknadu štete osudi da joj te troškove naknadi. O takvom zahtjevu sud je duţan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rješenja dopuštena je ţalba, ali se ovrha na temelju njega moţe traţiti i prije njegove pravomoćnosti (149b/2). Zahtjev stranka moţe postaviti u roku od petnaest dana od saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do pravomoćnosti, odnosno okončanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka (149b/3). Osobu (različitu od dostavljača) koja spriječava dostavu na način da odbija dokazati svoju istovjetnost ili primiti pismeno ili svjesno ometa dostavu na neki drugi način, čime onemogućava ili oteţava primjenu odredaba ZPP-a o dostavi, sud moţe novčano kazniti (149a/1). Stranka kojoj je takva osoba prouzročila dodatne troškove u postupku, moţe u tom postupku zatraţiti od suda da je osudi da joj te troškove naknadi, neovisno o tome je li je novčano kaznio ili nije. O takvom zahtjevu sud je duţan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rješenja dopuštena je posebna ţalba, ali se ovrha na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti (149a/2). g) DOSTAVNICA Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji će na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja drţavnome tijelu, pravnoj osobi ili fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost, primatelj je duţan uz potpis otisnuti i pečat ili štambilj tog tijela odnosno osobe. Dostavljač je duţan naznačiti na dostavnici zašto prigodom dostave tom tijelu ili osobama pečat ili štambilj nije otisnut (149/1). Ako je primatelj nepismen ili se nije u

119

Pravila o postavljanju zastupnika tuţitelju za primanje pismena na odgovarajući se način primjenjuju na umješače (146/6).
120 121

Bez obzira o kojem se dostavljaču radi.

U slučaju kada dostavu obavlja pravna osoba, stranka moţe zahtjev postaviti prema dostavljaču ili prema pravnoj osobi za koju on radi.

Građansko procesno pravo

73

stanju potpisati, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime uz napomenu zašto primatelj nije stavio svoj potpis122 (149/2).

3.1.7. Rokovi
Rok je odreĎeno vremensko razdoblje u kojem se neka procesna radnja moţe poduzeti, odnosno, prije čijeg se isteka ne moţe poduzeti. Svrha postojanja rokova je pravna sigurnost i osiguranje brzog pruţanja pravne zaštite. a) VRSTE ROKOVA 1. Zakonski i sudski. Zakonskim rokovima trajanje je odreĎeno zakonom (111/1) te se ne mogu mijenjati odlukom suda.123 Sudskim rokovima trajanje, na temelju zakonskog ovlaštenja, odreĎuje sud prema svom nahoĎenju (111/1) u konkretnom slučaju, time što je ponekad vezan u pogledu minimalne ili maksimalne granice njihova trajanja.124 2. Produživi i neproduživi. Neproduţivi su zakonski rokovi. Produţivi su sudski rokovi. O produţivanju rokova odlučuje sud, ali samo na prijedlog stranaka ako naĎe da za to postoje opravdani razlozi (111/2) s tim da se prijedlog mora podnijeti prije proteka tog roka. 3. Subjektivni i objektivni. Subjektivni su oni čiji početak zavisi od saznanja ovlaštene osobe za dogaĎaj koji je relevantan za njihovo računanje, ili od stjecanja mogućnosti da ta osoba poduzme procesnu radnju.125 Objektivni se računaju od nastupanja relevantne činjenice, neovisno o saznanju ovlaštenih osoba za tu činjenicu.126 4. Prekluzivni i monitorni. Prekluzivni (peremptorni) su oni kad propuštanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. Takvi su, u pravilu, svi zakonski rokovi. Monitorni su oni kad propuštanje radnje ne proizvodi štetne posljedice pa se radnja koja nije izvršena u roku moţe poduzeti i naknadno.127

122

Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabiljeţiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi članka 142. stavka 2. ZPP-a, na dostavnici će se pored potvrde o primitku pismena naznačiti da je prethodila pismena obavijest. Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici će dostavljač naznačiti odnos tih dviju osoba. Ako dostavu ne obavlja drţavnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavljač će od osobe kojoj pismeno predaje, a koju osobno ne poznaje, zatraţiti da dokaţe svoju istovjetnost. Dostavljač će na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznačiti da osobu kojoj je pismeno predao osobno poznaje, odnosno broj isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost i tko ju je izdao. Dostavljač koji nije javni biljeţnik duţan je čitljivo označiti na dostavnici svoje ime i prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati. Ako je to potrebno, dostavljač će o dostavi sastaviti poseban zapisnik i priloţiti ga uz dostavnicu. Ako je na dostavnici netočno naznačen datum dostave, smatrat će se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se moţe dokazivati i na drugi način (149/3-11).
123 124

Npr. rok za ţalbu od 15 dana

Npr. odgovor na tuţbu podnosi se u roku kojeg odredi predsjednik vijeća, a ne moţe biti duţi od 15 dana, a iznimno 30. Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka i dopune, odredit će rok za ponovno podnošenje.
125

Npr. prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od 15 dana računajući od dana kada je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kad je za to saznala.
126 127

Npr. nakon proteka roka tri mjeseca od dana propuštanja, ne moţe se traţiti povrat u prijašnje stanje. Npr. rok za odgovor na tuţbu ili ţalbu.

Građansko procesno pravo

74

5. Dilatorni. Dilatorni su oni rokovi kojima se odreĎuje vremensko razdoblje prije čijeg isteka nije dopušteno poduzimati radnje.128 6. Procesnopravni i građanskopravni. Procesnopravni su oni kojima se odreĎuje razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili duţnosti koja proistječu iz odredaba procesnog prava. Takvi su, u pravilu, svi rokovi iz ZPP-a. GraĎanskopravni su oni kojima se odreĎuje razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili duţnosti koja proistječu iz odredaba graĎanskog prava.129 7. Paricijski rokovi. To su rokovi unutar kojih je moguće dobrovoljno izvršiti neku obvezu, a ako se ne izvrši, onda druga strana protekom roka moţe traţiti ovrhu. Računanje rokova. Rokovi se računaju samo po jedinicama odreĎenim punim danima, od pola noći do pola noći. Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine (112/1). Ako je rok odreĎen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaĎaj otkad treba računati trajanje roka, već se za početak roka uzima prvi idući dan (112/2). Rokovi odreĎeni na mjesece odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca (112/3). Ako posljednji dan roka pada na drţavni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana (112/4). Prekidanjem postupka prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi (214/1). Mirovanjem postupka prestaju teći samo sudski rokovi (217/1). Rokovi koji su prestali teći, počinju teći iznova kad se postupak nastavi (215/6). Održavanje rokova. Pravilo je da se radnja čije je poduzimanje vezano za rok smatra izvršenom u roku ako je podnesak kojim se ta radnja poduzima predan nadleţnom sudu u roku (113/1). Izuzeci: a) ako je podnesak upućen sudu putem pošte, preporučenom pošiljkom ili telegrafom, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu (113/2) b) za osobe koje se nalaze u vojsci, dan predaje podneska vojnoj jedinici smatra se danom predaje sudu c) za osobe lišene slobode, dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno, kaznenopopravnog doma smatra se danom predaje sudu (113/6) d) ako je podnesak predan sudu koji nije nadleţan u roku, pa stigne nadleţnom sudu nakon roka, smatrat će se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnošenje nenadleţnom sudu moţe pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnositelja (113/7)

3.1.8. Ročišta
Ročište je vremenski odreĎeno doba kada sud poduzima neku procesnu radnju uz sudjelovanje stranaka i drugih sudionika u postupku. Susret suda i stranaka na ročištu omogućuje ostvarivanje načela kontradiktornosti, neposrednosti, javnosti i usmenosti.

128

Npr. pripremno ročište treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje 8 dana od primitka poziva.
129

Npr. ako je podnesak predan sudu koji nije nadleţan u roku, pa stigne nadleţnom sudu nakon roka, smatrat će se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnošenje nenadleţnom sudu moţe pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnositelja.

Kada za to postoje opravdani razlozi. odvjetnik ne moţe traţiti ponavljanje postupka na osnovi parnične punomoći nakon proteka 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke (95/2) 133 Npr. te će se strankama dostaviti podnesak koji je dao povod za ročište (114/2. Npr. sud će ţalbu odbaciti 134 135 Npr. pa će stranka koja izostane biti prekludirana u pravu na poduzimanje onih radnji koje se mogu poduzimati samo u odreĎenom stadiju. radnje u procesnom stadiju c) neodazivanje na zakazano ročište do njegova završetka ili odazivanje uz pasivno drţanje ili odazivanje uz neposredno povlačenje s ročišta Posljedice propuštanja su pridavanje odreĎenog procesnopravnog značaja tom propuštanju. značaj konkludentne izjave volje. poziv mora biti dostavljen najmanje osam dana prije početka ročišta 132 Npr. sud moţe odgoditi ročište. ovisno o tome kad je do njega došlo. 135 Ako obje stranke propuste 130 131 Npr. Ročišta odreĎuje sud kad je to zakonom propisano ili kada to zahtijevaju potrebe postupka. neće moći traţiti da se ponovno izvode dokazi. kada sud radi. Propuštanje rokova. glavne rasprave. fikcija. Mjesto održavanja. indiferentnost – neke radnje se mogu poduzeti i nakon proteka roka (monitornog). smatra se da je podnesak povučen ako ne bude ispravljen odnosno dopunjen i vraćen sudu u odreĎenom roku (109/4).132 2. Procesne posljedice propuštanja rokova su različite: 1. izvoĎenja dokaza. upozorenje o posljedicama izostanka. raspravljanja incidentalnih pitanja. presumpcija o manifestaciji odreĎene procesne volje stranke koja je propustila neku radnju – dakle.1. Vaţno je da se o ročištu obavijeste stranke i drugi sudionici čija je prisutnost potrebna (114/2). no sud moţe odlučiti da se ročište odrţi izvan sudske zgrade ako je to nuţno ili kad će se time uštedjeti na vremenu ili troškovima (115/2). te da se pozvanima da dovoljno vremena za pripremanje. danju. radnje. Ako stranka u sudskom roku ne ispravi ţalbeni podnesak. postoji mogućnost da bude donesena presuda zbog izostanka . Propuštanje Propuštanje stranaka manifestira se u nekoliko varijanti: a) nepoduzimanje proc. Ročišta se u pravilu odrţavaju u sudskoj zgradi (115/1).2).3). raspravu.Građansko procesno pravo 75 OdreĎivanje ročišta. Ako se odreĎuje pripremno ročište ili ročište za gl.130 Ročišta se odrţavaju radnim danom. Odgoda. prekluzija – gubitak prava na poduzimanje proc. nije dopuštena ţalba (114/1).9. radnje u predviĎenom roku b) nepoduzimanje proc.131 U pozivu treba naznačiti: mjesto i vrijeme odrţavanja ročišta.133 3.134 Propuštanje ročišta. Protiv rješenja o odreĎivanju ročišta. 3. Zakazivanje. Do nje dolazi kod prekluzivnih rokova. odnosno. Ročišta se odreĎuju zbog poduzimanja raznovrsnih procesnih radnji: pripremnog ročišta. Sud prisutnima priopćava mjesto i vrijeme novog ročišta pa im se neće dostavljati poziv (116/1. Propuštanje stranke da doĎe na ročište u pravilu ne utječe na pravo suda da to ročište odrţi. sud je duţan primiti predujam za izvoĎenje dokaza i nakon roka (153). kad se predmet uviĎaja ne moţe donijeti na sud.

. Kod nas postoje neka pravila koja stranke prekludiraju u pravu poduzimanja odreĎene radnje nakon propuštanja da je poduzmu u odreĎenom stadiju postupka. nastupa mirovanje postupka. da je povrat zatraţen u zakonskom roku: subjektivni rok je 15 dana. Početak roka se računa od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje.139 2. 7. Ako samo jedna stranka doĎe na ročište i predloţi mirovanje takoĎer nastupa mirovanje (216/1). odnosno.od dana kad je za to saznala. Propuštanje procesnog stadija. Povrat nije dopušten ako se radi o stadiju Zato nije dopušten povrat zbog propuštanja iznošenja nekih činjenica nakon čega je donesena kontradiktorna presuda jer se to moţe ostvariti i u ţalbi. Povrat u prijašnje stanje To je vraćanje parnice u stanje prije (opravdanog) propuštanja roka ili ročišta za poduzimanje odreĎene parnične radnje zbog kojega je stranka izgubila pravo na naknadno poduzimanje propuštene radnje.  Protutuţba se moţe podnijeti do zaključenja glavne rasprave (189). odnosno onoga dana kojega je odrţano ročište na koje je pozvana (118/3).  137 138 139 140 npr.138 3.Građansko procesno pravo 76 doći na ročište. ali bi se njime ugroţavali interesi stranke koja ih poduzima ili protivnika. jer o povratu sud nikad ne odlučuje po sluţbenoj duţnosti. 5. a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje .1. da je zbog prekluzije za stranku nastala nemogućnost da na drugi naĉin ostvari cilj koji je namjeravala ostvariti propuštenom radnjom140 4. da je stranka zbog propuštanja izgubila pravo na poduzimanje te radnje (117/1). 6.10. Uvjeti: 1. Dvije vrste situacija: a) nekad je poduzimanje odreĎene radnje nedopušteno jer još nisu sazreli uvjeti za njeno poduzimanje.136 Preuranjeno poduzimanje procesnih radnji. do upuštanja tuţenika u raspravljanje. Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnične radnje ili u pozivu za ročište bila upozorena na posljedice propuštanja. da zakon izriĉito ne iskljuĉuje dopustivost povrata. Povrat nije dopušten: 136 Npr.137 b) nekad preuranjeno poduzimanje radnji nije nedopušteno. a najkasnije do završetka rasprave pred prvostupanjskim sudom. a ako nije bilo rasprave. (118/2). da postoje opravdani razlozi za propuštanje (117/1). 3. Objektivni rok je 3 mjeseca i uvijek se računa od dana propuštanja (118/4). stranka se ne moţe odreći prava na ţalbu protiv presude koja još nije objavljena. ulaganje ţalbe protiv presude koja još nije donesena npr. do donošenja odluke (73/6).: prigovor tuţenika o mjesnoj i stvarnoj nenadleţnosti moţe se staviti do pripremnog ročišta. da stranka predloţi da joj se dopusti da propuštenu radnju naknadno izvrši (117/1). smatrat će se da je saznala za propuštanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti.  Stranka je duţna podnijeti zahtjev za izuzeće suca čim sazna da postoji razlog za izuzeće. da je stranka propustila rok ili roĉište za poduzimanje neke procesne radnje (117/1).

osim ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji općepoznate (121/2). Protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. U zapisnik će se zaključiti da im je dana pouka te njihovo eventualno odricanje (102/2). 3. bit će relevantna samo ako sud uvaţi prijedlog za povrat 142 Ako je sud donio odluku da se postupak prekine. Stranke svoje podneske (tuţbe. Stranci se. te usmeno prevoĎenje isprava koje su na ročištu koriste radi dokazivanja (102/1). Protiv rješenja kojim se prijedlog odbija ili odbacuje dopuštena je posebna ţalba (271/2).142 Pravne posljedice povrata. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranaka. osigurat će im se usmeno prevoĎenje svega što se na ročištu iznosi.Građansko procesno pravo 77 a) ako se propusti rok za stavljanje prijedloga da se povrat dopusti. O zahtjevu protivne stranke za naknadu troškova postupka sud je duţan odlučiti rješenjem bez odgode. neovisno o odluci o glavnoj stvari.1. Jezik suda i stranaka Usmeno obraćanje stranaka i suda. Oni se mogu odreći prava na prevoĎenje ako izjave da znaju jezik na koji se vodi postupak. Sud moţe odlučiti da se postupak prekine do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu (120/1). PrevoĎenje obavljaju tumači. predlagač je duţan istodobno s podnošenjem prijedloga izvršiti propuštenu radnju (118/4). propuštena radnja se poduzima uvjetno.141 U Nepravodobne i nedopuštene prijedloge sudac odbacuje (121/1). ţalbe) upućuju sudu na hrvatskom jeziku u latiničnom pismu (104). Sud je duţan poučiti stranke na pravo da usmeni postupak prate na svom jeziku uz pomoć tumača.11. Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parničnom postupku ureĎuje se 141 Ovo je relikt načela ekvivalentnosti. Troškovi prevoĎenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču. Stranka koja traţi povrat u prijašnje stanje duţna je protivnoj stranci naknaditi troškove postupka izazvane propuštanjem i odlučivanjem o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje neovisno o ishodu spora. odluke) upućuju se stranka na hrvatskom jeziku u latiničnom pismu (103/1). Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog nije dopuštena (122). U vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje sud će zakazati ročište. Pismena (pozivi. b) ako se propusti ročište odreĎeno u povodu prijedloga za povrat (119) c) ako se propuštanje stranke moţe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moţe izjaviti pravni lijek (117/2). Žalba. Stranke imaju pravo pri sudjelovanju na ročištima i pri usmenom poduzimanju drugih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Odluka suda o dopuštanju povrata je konstitutivna. Ako se povrat traţi zbog propuštanja roka. Postupak o prijedlogu. Ovo pravilo se odnosi i na domaće drţavljanine i na strance. Parnica se vraća u stanje u kojemu se nalazila prije popuštanja. a pred višim je sudom u tijek u postupak u povodu ţalbe. dozvoljava da obavi propuštenu radnju. . a ovrha se na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti (122a). obavijestit će se viši sud o toj odluci (120/2). Pismeno obraćanje stranaka i suda. dakle. a odluke donesene zbog propuštanja ukidaju se po sili zakona (117/2). Prijedlog se podnosi sudu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju (118/1).

zasniva se tek dostavljanjem tuţbe tuţeniku. Apsolutno bitna povreda postoji ako je sud.Građansko procesno pravo 78 posebnim zakonom. Posljedice povreda ovih pravila. a ako postoje. zahtjev će usvojiti. Troškovi prevoĎenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske. Bez tuţbe. Definicija. . U povodu podnesene tuţbe vodi se parnični postupak u kojem se utvrĎuje jesu li ispunjene procesne pretpostavke da se tuţba uzme u razmatranje. njome tuţitelj odreĎuje granice raspravljanja i determinira vrstu postupka.2. 3. koj obuhvaća i tuţenika. Trostrani procesni odnos. sud će ispitati postoje li materijalnopravne pretpostavke. Tuţba je po svojoj pravnoj prirodi parnična radnja. Ako su ispunjene procesne pretpostavke. U materijalnom smislu tuţba je zahtjev za pruţanje pravne zaštite odreĎenog sadrţaja. Podnošenjem tuţbe zasniva se dvostrani procesni odnos izmeĎu tuţitelja i suda. Podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak. i ako se zbog takve povrede svog prava stranka ţalila (354/2/7). Tuţbeni zahtjev. zahtjev će odbiti. 4.2. Ako ne postoje.2. U jednoj tuţbi shvaćenoj u formalnom smislu moţe biti više tuţbi shvaćenih u materijalnom smislu. Tvrdnje o ĉinjenicama na kojima tuţitelj zasniva tuţbeni zahtjev. a ne graĎanskopravni posao (kako to neki teoretičari smatraju). protivno ZPP-u. a zatim jesu li ispunjene i materijalnopravne pretpostavke. ZPP-a te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda (105). O tuţbi Parnični postupak se pokreće tuţbom (185). Ako se utvrdi da nisu ispunjene procesne pretpostavke. Sadrţaj tuţbe Obligatorni sadržaj: 1. više zahtjeva za zaštitu uperenih protiv jednog ili više tuţenika. koju podnosi tuţitelj.1. Relativno bitna povreda: propuštanje da se u zapisniku registrira davanje upozorenja ili izjave o odricanju. Umjesto podneskom tuţba se moţe podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. 3. tuţba će se odbaciti. TUŽBA 3. U formalnom smislu tuţba je podnesak u kome tuţitelj ističe svoj zahtjev za pruţanje pravne zaštite. nema parnice (nemo iudex sine actore). odbio zahtjev stranke da u postupku upotrebljava svoj jezik ili pismo ili da prati tijek postupka na svom jeziku. ne ispitujući materijalnopravne pretpostavke. Procesni odnosi su potpuno samostalni i neovisni od materijalnopravnih. 2. Prijedloge o 143 Npr. Argumenti za ovu tvrdnju su deklaratorna tuţba i slučaj singularne sukcesije koja nije dovela do procesnopravne sukcesije. 3.2.143 Svojom tuţbom tuţitelj provocira sudsku odluku (ali podloga za donošenje te odluke nije samo tuţba nego cjelokupni rezultat raspravljanja u parnici).

Deklaratorna tuţba Preventivna pravna zaštita. Ovom tužbom se traži od suda a) da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa. Pored zahtjeva u pogledu glavne stvari. za postavljanje besplatnog punomoćenika. zahtjevi za delegaciju. itd. Tuţenik V. tuţitelj je duţan u tuţbi naznačiti vrijednost predmeta spora (186/2) Fakultativni sadržaj: 6. Ad 4. Zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreĎen i to u subjektivnom smislu (u pogledu stranaka). kod deklaratorne tuţbe tuţbe se intervenira prije nego je došlo do povrede. Ne moţe se traţiti utvrĎivanje budućih pravnih odnosa. pravo na izjavljivanje revizije. Za razliku od kondemnatorne tuţbe kod koje se intervenira tek nakon što je došlo do povrede prava sa zadatkom represivne reakcije. Ad 2. Pismeni dokazi mogu se priloţiti tuţbi. Činjenice trebaju biti dovoljno precizno opisane da omoguće konkretizaciju i specifikaciju spornog odnosa. sud nije vezan za njegovo shvaćanje (186/3). Tuţbeni zahtjev je procesnopravni zahtjev za pruţanje pravne zaštite odreĎenog sadrţaja.3. o odustanku od ugovora. a ako je i navede. po pobijanju pobojnih pravnih poslova. on moţe obuhvatiti i sporedna potraţivanja (186/1) kao što su zahtjev za naknadu parničnih troškova. time se ne stvaraju novi pravni odnosi niti preinačuju postojeći. vrsta postupka. Ne moţe se traţiti ni utvrĎivanje sadrţaja pravnih propisa. mi je duţan isplatiti 5000 kn. te u objektivnom smislu (u pogledu predmeta spora). b) ime. Te činjenice trebaju pokazati da postoji podudarnost izmeĎu faktičnog stanja i onoga koje zakon predviĎa kao osnovu za pruţanje pravne zaštite. Odnos čije se utvrĎivanje 144 145 146 147 Npr. Ti odnosi postoje prije nje i neovisno od nje. Tuţbeni zahtjev bi bio neodreĎen. Ti podaci su: a) oznaka suda. Pruţanje pravne zaštite se ograničuje samo na deklariranje postojanja ili nepostojanja pravnog odnosa. A. ovlaštenje na zastupanje ili pravo na naknadu troškova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora. a predmet tuţbenog zahtjeva nije novčana svota. . Osobine. izuzeće. c) predmet spora.147 Ad 3. Tuţiteljevo shvaćanje o pravnoj osnovi svog tuţbenog zahtjeva (186/3). recimo kad bi se sudu prepustilo da naĎe adekvatno rješenje s obzirom na činjeničnu osnovu spora ili da sam utvrdi osobu u odnosu na koju tuţitelju pripada neko ovlaštenje. Sud će postupati ako tuţitelj ne navede pravnu osnovu. sastav suda. Ad 6. Prema načelu iura novit curia sud je duţan da sam utvrdi pravna pravila na temelju kojih treba prosuditi osnovanost tuţbenog zahtjeva. To je u biti isto što i tuţbeni zahtjev. zanimanje i prebivalište ili boravište stranaka i njihovih zakonskih zastupnika i punomoćenika ako ih imaju. Pravnorelevantne izjave koje su pretpostavka za osnovanost tuţbenog zahtjeva145 Ad 1.2. 3. Npr. kad stvarna nadleţnost. Zahtjevi za donošenje odluka procesnopravne naravi. sa zadatkom da se očekivana povreda unaprijed spriječi. 5. On mora glasiti npr. 146 d) sadrţaj izjave.144 8. b) da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave (187/1). 7. Dokazi moraju biti odreĎeni u dva smisla: potrebno je navesti za koje se činjenice nude odreĎena dokazna sredstva i kojim se dokaznim sredstvom odreĎena činjenica moţe dokazati. za isplatu kamata. e) potpis podnositelja (106/2) koji mora biti na kraju podneska (106/3).Građansko procesno pravo 79 dokazima kojima se činjenice mogu utvrditi (186/1).

radi zaštite svojih prava. podnese protiv prekršitelja novi kondemnatornu tuţbu. jer pravomoćnost deklaratornog dijela izreke presude onemogućuje ponovno aktualiziranje pitanja osnove tuţbenog zahtjeva u eventualnoj novoj parnici po osnovi drukčijeg kondemnatornog zahtjeva. Stoga dispozitivu osuĎujuće presude prethodi deklaratorni 148 Čl. potrebno je da prethodno utvrdi kakvo je pravno stanje u odnosima meĎu strankama (dakle. . trpi ili propusti. kakav je sadrţaj tuţiteljevog ovlaštenja i tuţenikovih obveza). Stanje odnosa nije onakvo kakvo bi trebalo biti obzirom na sadţaj mjerodavne graĎanskopravne norme. tuţitelj moţe. Isprave. Kondemnatorna tuţba Represivna pravna zaštita. na temelju deklaratorne presude. Prejudicijelna (incidentalna) tužba na utvrĎenje. Ovo vrijedi bez obzira je li takva presuda donesena u povodu deklaratorne. Da bi se uspostavilo stanje kakvo bi trebalo biti. presuda negativnog utvrĎenja da tuţitelju ne pripada ovlaštenje za traţenje pravne zaštite odreĎenog sadrţaja. provesti ovrha. Pravni interes postoji kad tuţitelj učini vjerojatnim da bi tuţenik svojim drţanjem mogao ugroziti ostvarenje njegovih prava u bliskoj budućnosti. Nije. Dakle. pod uvjetom da je sud pred kojim teče parnica nadleţan i za odlučivanje o ovom novom zahtjevu (187/3). povrijeĎeni subjekt će bit primoran da.4. 187. na koje se taj zahtjev odnosi. autentična ako potječe od osobe koja je na njoj označena kao potpisnik. potrebno čekati da pravo. Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuţiteljeva zahtjeva. st. On se presumira se kad je to posebnim propisima predviĎeno (187/2)148. i postojanje takvog pravnog odnosa. povodom tuţbe za utvrĎivanje istinitosti isprave. taj dio izreke naziva se deklaratorni preambul. glasi: “Takva se tuţba moţe podići kad je to posebnim propisima predviĎeno. postane sporno tijekom postupka. Ako odluku o sporu zavisi od toga postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan. istaći i tuţbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji. ne postupi u skladu s njom. Pravni interes se ne presumira već ga je potrebno dokazati. Ako subjekt iz pravnog odnosa. čiji je sadrţaj utvrĎen takvom presudom. dakle. Isprava je istinita. Ovaj zahtjev se moţe istaći i već prilikom podnošenja tuţbe u glavnoj stvari. kad tuţitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tuţitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tuţbe”. ne moţe se utvrĎivati istinitost njenog sadrţaja. potrebno je represivnom mjerom suzbiti nepravo koje je tuţenik uzrokovao.Građansko procesno pravo 80 traţi mora biti konkretan i mora postojati u vrijeme suĎenja. Time se pridonosi pravnoj sigurnosti. pored ostalog. Ne moţe se.2. Kad sud u presudi utvrdi. osim postojećeg. Ovrha. 3. ne moţe se utvrĎivati da je neki pravni odnos postojao. U praksi je više deklaratornih presuda nego deklaratornih tuţbi zato što je svaka presudu kojom se odbija tuţbeni zahtjev. 2. Ovom tužbom tužitelj traži od suda da mu pruţi pravnu zaštitu tako što će tuţenika osuditi da u korist tuţitelja (ili iznimno nekog trećeg) nešto učini. Do intervencije dolazi nakon što je došlo do povrede prava – post festum. kondemnatorne ili konstitutivne tuţbe.

samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave (326/1). a te suglasnosti nema. radi se o stvaranju pravnih odnosa koji do tada nisu postojali.6. 3. izmjenu ili ukidanje pravnog odnosa. na zahtjev oštećenika. Tuţba protiv RH 149 O tome u teoriji postoje dva shvaćanja: 1) tuţba se odbacuje jer ovlaštenik nema pravnog interesa za nju. Takva deklaracija. Pravni interes se zbog zabrane samopomoći presumira. Konstitutivna tuţba Na podnošenje ove tuţbe ovlaštene su samo osobe kojima to pravo zakon izričito priznaje tj. Ovrha. Pravni interes se presumira. 2) kad im je dopušteno da sami vrše promjene svojom suglasnošću.2. u praksi je uobičajeno da se tuţbeni zahtjev odbija kao preuranjen.149 Postoje. 3) Buduća šteta: sud će.Građansko procesno pravo 81 preambul koji se u pravilu unosi u obrazloţenje. Dospjelost činidbe. Izvršenje odluke konzumira se nastupanjem njene pravomoćnosti. ne dopušta pravnim subjektima da sami prouzrokuju promjene u pravnim odnosima. bilo da se proizvode novi odnosi ili se postojeći odnosi preinačuju ili ukidaju. dosuditi naknadu i za buduću štetu. 2) Najam / zakup: presuda kojom se tuţeniku nalaţe predaja ili preuzimanje stvari dane u najam ili zakup. tri izuzetka kad je dopušteno izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti činidbe: 1) Uzdrţavanje: ako sud naĎe da je zahtjev za uzdrţavanje osnovan. Sud moţe naloţiti tuţeniku da izvrši odreĎenu činidbu. Ovom tužbom tužitelj traži od suda uspostavljanje. Ovrha. moţe se donijeti i prije prestanka tih odnosa (326/3). itd. meĎutim. tuţba za smanjenje ili povećanje uzdrţavanja. tuţba za sniţenje ugovorne naknade advokatu. Učinak ove presude djeluje od trenutka nastupanja pravomoćnosti ex nunc. 150 Konstitutivnog značaja su naprimjer tuţbe: za razvod. Ako tuţenik ne ispoštuje kondemnatornu presudu. ako je po redovnom tijeku stvari izvjesno da će ona trajati i u budućnosti (203 ZOO). poništenje braka i zajedničko traţenje razvoda braka. pa do promjene ne moţe doći jednostavno izraţenom voljom. Kad se tuţba podnese prije dospjelosti. Ovakva presuda ne deklarira postojanja prava na promjenu već tu promjenu sama neposredno vrši.5. 2) tuţba se odbija je je dospjelost materijalnopravna pretpostavka osnovanosti (a ne procesna pretpostavka) tuţbenog zahtjeva. No obveza plaćanje postoji tek kad potraţivanja za pojedine obroke dospiju. on moţe osuditi tuţenika i na plaćanje uzdrţavanja koje još nije dospjelo (326/2). samo one imaju procesnu legitimaciju: 1) kad zakon radi zaštite općih interesa.150 Zaštiti prethodi utvrĎivanje sadrţaja pravnih odnosa meĎu strankama. nije obuhvaćena pravomoćnošću pa postoji mogućnost da se u nekoj drugoj parnici taj sadrţaj utvrdi drukčije. 3. Tuţitelj moţe ostvariti svoje pravo neposredno nakon isteka najma/zakupa.2. budući da će se u takvim situacijama preinačenje sadrţaja pravnih odnosa moţe postići samo intervencijom suda. steknuti će se pretpostavke da se ono prisilno ostvari u posebnom ovršnom postupku. tuţba za odreĎivanje vremena za ispunjenje obveza. Ovaj deklaratorni preambul ulazi u obrazloţenje presude. meĎutim. pa čak ni kad meĎu njima postoji suglasnost. . Dakle. tuţba za poništenje arbitraţne presude.

Građansko procesno pravo 82 Osoba koja namjerava podnijeti tuţbu protiv Republike Hrvatske duţna se prije podnošenja tuţbe obratiti nadleţnom drţavnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora (186a/1). . Podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora prekida se zastarijevanje (186a/3). tuţitelj se ne mora posluţiti ovim zahtjevom jer bi time izgubio pravo na sudsku zaštitu. ZKP-om.naloži da (pod prisegom ili bez prisege): . Ove odredbe se ne primjenjuju u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nadleţnom drţavnom odvjetništvu ili nekom drugom tijelu (186a/7). 151 Ako je zahtjev iz stavka 1. postupak na kojeg se odnosi odredba čl. uveden po uzoru na njemačko i austrijsko pravo. Sud će odbaciti tuţbu podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora.poloţi račun ili. Tijekom prve faze tuţeniku se nalaţe polaganje računa. izmeðu autora i nakladnika. odnosno tuţeniku za koga je vjerojatno da nešto zna o utajenoj ili prikrivenoj imovini . Stupnjevite tuţbe Radi se o potpuno novom institutu u našem procesnom pravu. a) PRVA SITUACIJA Tuţitelj koji za to ima imovinskopravni interes može tužbom zatražiti od suda da tuženiku . Ratio uvoĎenja ovog instituta jest u činjenici da su u praksi česti slučajevi u kojma tuţitelj naprosto nije u stanju postaviti procesno dopustiv tuţbeni zahtjev (u smislu njegove odreĊenosti) zato što mu tuţenik ne ţeli poloţiti račun (u skladu s odredbama materijalnog prava ili ugovora) ili zato što mu tuţenik ne ţeli dati podatke kojima raspolaţe. izmeðu nalogodavca i nalogoprimca.7.153 Naziv "stupnjevite tužbe" uveden je zbog toga što je. ZPP-a podijeljen u dva dijela. kako bi omogućilo ostvarivanje prava na polaganje računa. odnosno.2. Do takvih situacija primjerice dolazi u odnosima izmeðu trgovačkih društava i dioničara.152 Eventualno postignuta nagodba izmeĎu podnositelja zahtjeva i drţavnog odvjetništva ima svojstvo ovršnosti (186a/4).da priopći što mu je o utajenoj ili prikrivenoj imovini poznato. . odnosno prije isteka spomenutog roka (186a/6). U slučajevima kad je posebnim zakonom propisan prekluzivni rok za podnošenje tuţbe.preda potpuni pregled imovine ili obveza. Zakonom o sluţbi u oruţanim snagama. izmeðu poslodavca i radnika.koji je prema sadrţaju pravnoga odnosa duţan poloţiti račun ili dati pregled neke imovine i obveza. smatrat će se da je podnesen nadleţnom drţavnom odvjetništvu istekom roka od osam dana (186a/2). podnositelj zahtjeva moţe podnijeti tuţbu nadleţnom sudu (186a/5). itd. 3. ovoga članka podnesen nenadleţnom drţavnom odvjetništvu. . 186 b. a tijekom druge faze raspravlja se u povodu odreĎenog tuţbenog zahtjeva kojeg je tuţitelj duţan postaviti nakon okončanja prvog stadija. a posljedično nakon toga i na ostvarivanje traţbine u parničnom postupku.151 Ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja. izmeðu upravitelja zajedničke imovine i suvlasnika te imovine. 152 153 Npr.

. Specifičnost ove odredbe je u činjenici što je procesna pretpostavka za tuţbu dokazivanje postojanja konkretnog imovinskopravnog interesa (što je inače rezervirano samo za deklaratorne tuţbe). 3. i tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili isporuku ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (količinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva će odrediti tek nakon što tuţenik poloţi račun ili preda pregled imovine i obveza. (otrakluk). 277. razlika izmeĎu druge i treće varijante je u tome koje se svoje obveze tuţenik ne pridrţava: obveze polaganja računa odnosno predaje pregleda imovine i obveza . toč. odreĎen tuţbeni zahtjev za isplatu odreĎenog iznosa novca (ili isporuku odreĎene količine zamjenjivih stvari. 4. 833. 93. te čl. Dakle. varijanta. čl.predaju pregleda imovine i obveza. odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi u povodu poloţenog računa ili predanog pregleda imovine i obveza ili u povodu uskrate polaganja računa ili predaje pregleda imovine i obveza (186b/2). (nepravo poslovodstvo). u slučajevima kada materijalnopravni propis izričito normira pravo zahtijevati polaganje računa. 647t. u sporovima u kojima ne moţe postaviti procesno dopustiv. tj.2. 754. odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuţenik izbjegava dati (186b/3).3. tuţitelj ne moţe postaviti procesno dopustiv. tužitelj može u tužbi istaknuti.te da ujedno izjavi da su poloţeni račun. a koje mu je prema sadrţaju graĎanskopravnoga odnosa duţan dati odnosno koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke. varijanta.Građansko procesno pravo 83 . st. st. odnosno dani podaci o imovini. (ugovor o nalogu). toč. (pravo suvlasnika u svako doba zahtijevati da se poloţe računi). Daljnja specifičnost jest da je pasivna legitimacija (koja uvijek izvire iz odredaba materijalnog prava) ovdje normirana kao procesna pretpostavka. . 1. 38. 780. 7. c) TREĆA SITUACIJA Ova situacija je vrlo slična prethodnoj. koji reguliraju obvezu upravitelja nekretnine u suvlasništvu da svakom suvlasniku poloţi uredan račun. Naime. pored zahtjeva za . ZOO u čl. tužitelj može u tužbi istaknuti tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (količinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva odrediti tek nakon što mu tuţenik dade potrebne podatke. odreĎen zahtjev prije nego što doĎe do podataka koje mu tuţenik ne ţeli dati premda njima raspolaţe.polaganje računa ili . zatim ZV u čl. ili obveze davanja potrebnih podataka .. tj.2. No dvojbeno je zašto bi tuţitelj morao dokazivati svoj pravni interes.8. (ugovor o špediciji). Kondemnatorne tuţbe prije dospjelosti traţbine 154 Takve odredbe sadrţi npr.154 b) DRUGA SITUACIJA Ako prije nego što tuţenik ispuni svoju obvezu polaganja računa ili predaje pregleda imovine i obveza. potpuni i točni (186b/1). 379. predaju odreĎenih stvari ili prijenos odreĎenih prava). predani pregled imovine. (ugovor o komisionu). jer propis kaţe da se tuţba moţe usmjeriti samo prema tuţeniku "koji je prema sadrţaju pravnoga odnosa duţan poloţiti račun" ili izvršiti druge činidbe. 1.

tuţenik se preinaci ne moţe protiviti (191/2) GraĎanskopravne posljedice: 1) Dospjelost i zastara se prekidaju podnošenjem tuţbe sudu – pod rezolutivnim uvjetom da se postupak uredno nastavi (360-393 ZOO). kondemnacija prije dospjelosti traţbine dopustiva je u slučajevima usvajanja alimentacijskog (326/2). sud moţe naloţiti tuţeniku da izvrši odreĎenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne raspraveţ (326/1). u prvom redu.Građansko procesno pravo 84 Opće ureĎenje. 196 ZOO). jer je ono bitan konstitutivni element izreke presude. prema okolnostima u vrijeme podnošenja tuţbe sudu. u pravilu. 3) Ugovor o prorogaciji relevantan je ako je pravovaljan u vrijeme podnošenja tuţbe sudu. Vrijeme dospjelosti traţbine treba biti odreĎeno naznačeno u tuţbenom zahtjevu (186c/1). ZIDZPP/03 uvodi novi institut kondenmatorne tužbe prije dospjelosti tražbine. tuţitelju je omogućeno pribavljanje kondemnatorne presude protiv tuţenika i prije dospjelosti traţbine. Ovršni zakon je u čl. ili rentnog (188. Ako sud smatra da je tuţba dopuštena. Naime. Pravne posljedice podnošenja tuţbe sudu Podnošenje tuţbe sudu uzrokuje odreĎene procesnopravne i graĎanskopravne posljedice. Procesnopravne posljedice: 1) Ocjenjivanje nadleţnosti vrši se. 3. Ako sud tuţbu odbaci ili je tuţitelj povuče svi pravni učinci prouzročeni podnošenjem poništavaju se ex tunc. st. zahtjeva. 1. s obzirom na činjenice u vrijeme podnošenja tuţbe sudu (15/3) 2) U slučaju elektivne nadleţnosti pravo tuţitelja na izbor nadleţnog suda konzumira se podnošenjem tuţbe sudu. ili da će morati sudskim putem ostvarivati svoju traţbinu nakon što ona dospije. U tom slučaju sud moţe i prije dospjelosti traţbine naloţiti tuţeniku da mu ispuni duţnu činidbu u vrijeme njezine dospjelosti. 2) Kod alternativnih obveza kad pravo izbora pripada tuţitelju. Litispendecija – pravne posljedice dostave tuţbe tuţeniku . ili da iz drugih razloga ima za to pravni interes). teče zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (279/3 ZOO).2. 3) Na povremena novčana dospjela davanja. 4) Dopustivost tuţbe sa stajališta ostalih procesnih pretpostavki prosuĎuje se. Sud će odbaciti tuţbu ako utvrdi da tuţitelj nema pravnoga interesa traţiti donošenje ovakve presude (186c/2).2. 3. on ne donosi o tome posebnu odluku već se takav stav manifestira konkludentno iz radnje koje se dalje poduzimaju.7. 295.6. regulirao mogućnost osiguranja nedospjelih traţbina privremenim mjerama. to pravo izbora se konzumira podnošenjem tuţbe sudu. Sukladno neizmijenjenoj odredbi ZPP-a. 5) Ako se tuţba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tuţbe sudu. ako tuţitelj učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za takvu tuţbu (i to na način da učini vjerojatnim da tuţenik ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove još uvijek nedospjele traţbine. Ovrha na temelju ovakve presude moţe se traţiti tek nakon dospjelosti traţbine (186c/3). kao i kad se radi o obvezi predaje ili preuzmanja stvari danih u najam ili zakup i prije prestanka tih odnosa (326/3). Iznimno.

parnica teče ex tunc. Parnica počinje teći dostavljanjem tuţbe tuţeniku (194/1).Građansko procesno pravo 85 Litispendecija je postojanje parnice. od tada parnica postoji. mirovanje i zastoj postupka ne utječu na litispendenciju. tuţbu pred domaćim sudom treba 155 Naime. 6) Tek nakon početka parnice kojoj se atrahira. 5) Kad doĎe do konfuzije stranaka. ranije donesena pravomoćna odluka. Prekid. istodobno voĎenje dvije parnice protivi se načelu načelu pravne sigurnosti. Procesnopravne posljedice: 1) Dok parnica teče. 5) Ako koja od stranaka otuĎi stvar ili pravo o kojem teče parnica. Sud RH prekinut će postupak na zahtjev stranke ako je pred stranim sudom u toku spor o istoj stvari i izmeĎu istih stranaka i to: 1) ako je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari. 2) Kad tuţitelj povuče tuţbu ili se odrekne od tuţbenog zahtjeva. 2) Nakon početka parnice za preinaku tuţbe potreban je. No u slučaju subjektivne preinake tuţbe u odnosu na navog tuţenika. 3) ako postoji uzajamnost (90 ZRSZ). 3) Kad stranke zaključe sudsku nagodbu. jer otvara mogućnost donošenja više odluka u istoj stvari (ne varie judicetur) te načelu ekonomičnosti. Litispendencija pred stranim sudom. ako je u parnici koja je počela kasnije teći. Sud će ukinuti presudu i odbacit tuţbu (369/2). 4) Nakon početka parnice obavlja se obavještavanje treće osobe o parnici (211). lis pendent). ne moţe se u pogledu istog zahtjeva i meĎu istim strankama pokrenuti nova parnica (194/3). moţe se zasnovati atrakcija nadleţnosti za protutuţbu (194) i tuţbu glavnog miješanja (193) GraĎanskopravne posljedice: U trenutku početka parnice savjesni posjednik postaje nesavjestan (18/3 ZV). Ad 1. . 156 A ne u odnosu na onu koja je kasnije ponesena. Od tada se ujedno i zasniva trostrani procesnopravni odnos izmeĎu suda. Izvanredni pravni lijekovi ne mogu se podnositi zbog ovakvih povoda jer pravomoćnost ima prednost pred litispendencijom. No. Litispendencija prestaje: 1) Pravomoćnošću odluke kojom se parnica završava. tuţitelja i tuţenika.155 Ako bi unatoč ovom pravilu bila pokrenuta nova parnica meĎu istim strankama u pogledu istog zahtjeva. Sud na poštivanje ovog pravila vodi računa po sluţbenoj duţnosti tijekom cijelog postupka (194/4). tuţenikov pristanak (190/2). parnica i dalje teče. sud je duţan odbaciti tuţbu u odnosu na koju je parnica počela kasnije teći156 (288. tuţba se pred domaćim sudom ne odbacuje. u parnici koju nasljednici ne mogu produţiti. to ne sprečava da se parnica meĎu istim strankama dovrši (195/1). U drugostupanjskom postupku odluka suda o zahtjevu o kome još teče parnica predstavlja razlog apsolutne ništavosti (354/2/9). u pravilu. 2) ako za taj spor ne postoji isključiva nadleţnost suda u RH. jer uzrokuje nepotrebne troškove. od postojanja litispendencije u odnosu na prethodno tuţenog. a njen eventualni nastavak ovisit će o rezultatu suĎenja pred stranim sudom: . o kome viši sud vodi računa po sluţbenoj duţnosti. zbog toga što pravomoćnost ima prednost pred litispendencijom. Dakle. Početak. visi (lat. 301). odbacit će se tuţba u parnici koja je počela ranije teći. 3) nakon početka parnice umješač se moţe pridruţiti jednoj od stranaka (206).ako strana presuda bude u RH priznata. 4) Kad umre stranka.

rasprave. vraćanje stvari. sud će takoĎer tuţenika osuditi na ispunjenje svih mogućnosti. Eventualna kumulacija postoji kad tuţitelj kumulira zahtjeve koji su u meĎusobnoj vezi. Objektivna kumulacija tuţbenih zahtjeva (cummulatio actionum) Tuţitelj moţe podnijeti onoliko tuţbi protiv istog tuţenika koliko ima tuţbenih zahtjeva.158 Obična (istodobna) kumulacija postoji kad tuţitelj već pri podnošenju tuţbe kumulira više zahtjeva protiv istog tuţenika (188/1). uz već istaknuti tuţbeni zahtjev. No on moţe podnijeti samo jednu tuţbu (shvaćenu u formalnom smislu) te u njoj istaknuti više tuţbenih zahtjeva protiv istog tuţenika.9. drugi zahtjev za slučaj da je ugovor moţda ništavan. prvi zahtjev – da se plati kupoprodajna cijana. ostavljajući tuţeniku da sam izabere način ispunjenja. Tuţitelj ovdje prema tuţeniku ističe samo jedan zahtjev. O toj alternativnoj mogućnosti sud ne moţe odlučivati.da je za sve kumulirane zahtjeve odreĎena ista vrsta postupka157 (188/1. plaćanje cijene propale stvari .ako ne bude priznata. 158 Kad se ističu sporedni zahtjevi uz glavni. O kumuliranim zahtjevima sud moţe odlučiti jednom presdom. postupak pred domaćim sudom treba nastaviti. Kako se ovdje radi o različitim mogućnostima ispunjnja jednog zahtjeva. duae in solutione). Ako pravo izbora pripada tuţeniku. na način da zatraţi od suda da slijedeći od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije osnovan159 (188/2). To je takva obveza koja ima za predmet jednu činidbu ali je tuţenik ovlašten na ponudu tuţitelja osloboditi se svoje obveze izvršenjem neke druge radnje. Facultas alternativa (una res in obligatione. Alternativna obveza (duae res in obligatione. to po slovu zakona ne predstavlja objektivnu kumulaciju iako to u biti jest.8. a tuţenik se oslobaĎa obveze ako ispuni samo jedan od njih.da je za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadleţan isti sud. Dakle ni ovdje nema objektivne kumulacije. Objektivna kumulacija omogućuje nepotpunu atrakciju. Ako pravo izbora pripada tuţitelju. on ga vrši prije podnošenja tuţbe pa u tuţbi ističe samo jedan zahtjev.2. una in solutione). Sukcesivna kumulacija postoji kad tuţitelj.Građansko procesno pravo 86 odbaciti. . Preinačenje tuţbenog zahtjeva 157 Nema mjesta kumulaciji recimo bračnog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na činjenici postojanja braka (jer se ovi sporovi vode po različitim pravilima postupka). treći zahtjev za slučaj da je stvar propala. sud ne pazi po sluţbenoj duţnosti već samo na zahtjev stranke.3). naknadno istakne nove zahtjeve (191/1). To je takva obveza kod koje postoji više načina ispunjenja. 3. 3. Na ovakvu litispendenciju pred stranim sudom. Ovdje se primjenjuju i pravila o preinaci tuţbe. tuţitelj je duţan istaći u zahtjevu sve moguće načine ispunjenja. Na to ima pravo sve do zaključenja gl. Ovo posljednje moţe samo pod sljedećim uvjetima (188/1): .2. Ta alternativna mogućnost osloboĎenja od obveze nije tuţbeni zahtjev već graĎanskopravna ponuda. nema objektivne kumulacije. . a moţe i o svakom zahjtevu donijeti djelomičnu presudu. 159 Npr.

zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu (191/2). b) promjena činjenične osnove. povećavanja postojećeg ili isticanje drugog tuţbenog zahtjeva) i promjenu činjenične osnove. b) povećanje postojećeg tuţbenog zahtjeva . to nema značaj apsolutnog veta jer sud ipak moţe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa meĎu strankama (190/2).160 a) OBJEKTIVNO PREINAĈENJE Ono obuhvaća promjenu tuţbenog zahtjeva (promjene istovjetnosti tuţbenog zahtjeva. pa će sud morati dozvoliti preinaku: a) kad se tuţba preinačuje tako da se. . . b) kad se smanjuje tuţbeni zahjtev (191/3) tada vaţe pravila o povlačenju tuţbe.do toga dolazi kad tuţitelj postojeći zahjtev kvanititativno poveća. 160 Nedostatak instituta preinake je u tome što onemogućuje ostvarenja načela ekonomičnosti i otvara mogućnost šikane. smanjenju tuţbenog zahtjeva zakon ne pridaje značaj preinake tuţbe (191/3). Ako tuţenik ne da svoj pristanak. Elementi od kojih zavisi preinaka tuţbe su tuţbeni zahtjev i parnične stranke. 2) Subjektivno preinačenje je promjena stranaka. U pogledu novih zahtjeva parnica se smatra pokrenutom tek kad su ti zahtjevi istaknuti.isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Primjenjuju se pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji tuţbenih zahtjeva. Litispendencija. Tada se u pogledu prijašnjeg zahtjeva parnica gasi te prestaje litispendencija. Promjene u pogledu predloţenih dokaza i pravne osnove tuţbe nisu relevantne. Pojedini slučajevi: a) Promjena istovjetnosti tuţbenog zahtjeva ili preinaka u uţem smislu .Građansko procesno pravo 87 Tuţba se smatra preinačenom kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata. Vrste preinačenja: 1) Objektivno preinačenje moţe biti: a) promjena tuţbenog zahtjeva: . sud mora dopustiti preinaku (190/2). U odnosu na povučeni zahtjev primjenjuju se pravila o povlaćenju tuţbe. Vrijeme preinačenja. O postojećem tada parnica teče i dalje. neovisno od toga je li se novi zahtjev opravdava istom ili drugom činjeničnom osnovom.povećanje postojećeg tuţbenog zahtjeva. .promjena istovjetnosti tuţbenog zahtjeva. a litispendencija nastupa dostavljanjem tuţeniku (tuţiteljeve) izjave o preinaci. Tuţitelj moţe preinačiti tuţbu najkasnije do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom (190/1). c) kad se u toku parnice istakne incidentalni zahtjev za utvrĎenje (187/4). Za preinaku tuţbe potreban je i pristanak tuţenika. Ako on pristane. TakoĎer. MeĎutim postoje i slučajevi kad zakon izričito dozvoljava preinačenje tuţbe i bez pristanka tuţenika.do nje dolazi kad tuţitelj umjesto postojećeg tuţbenog zahtjeva istakne neki drugi. Pristanak. zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tuţbe. tako da izmijenjena tuţbe nije istovjetna s onom prvobitnom. Pristanak.

Novi ne moţe ulagati prigovore u odnosima koje je prvotuţeni bio prekludiran. za povlačenje je potreban . b) SUBJEKTIVNO PREINAĈENJE Tuţitelj moţe svoju tuţbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuţenika tuţi drugu osobu (192/1). te da isti postupak ponovno pokrene neograničeno puta. Ovdje se primjenjuju pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji. tuţenika i suda gube vaţnost. 3. Naime. koji se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.do toga dolazi kad se naknadno dodaju dodatni zahtjevi uz postojeći zahtjev. Ako prvobitni tuţenik. Nakon što se tuţenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (litiskontestacija). Litispendencija. Dotadašnji tuţenik prestaje biti stranka pa u odnosu na njega ova preinaka predstavlja povlačenje tuţbe. kad umješač stupi umjesto stranke kojoj se pridruţio. Ovime je uspostavljeno opće pravilo da je za stupanje novog tuţitelja u parnicu umjesto dotadašnjeg. MeĎutim. Pristanak prvobitnog tuţenika je potreban jer je to za njega samo povlačenje tuţbe što znači da se ista moţe ponovno podići protiv njega.do nje dolazi kad se tuţbeni zahtjev zasniva na drugačijem činjeničnom stanju. ne moţe se dozvoliti tuţitelju da povlačenjem tuţbe učini nevaţećim provedeni postupak. kad imenovani prethodnik stupi na mjesto tuţenika. ne da svoj pristanak. Obavljene radnje tuţitelja. nuţno potreban njegov pristanak. Do promjene stranaka dolazi još i kad uz tuţitelja pristupi novi tuţitelj. Tuţba se moţe povući do zaključenja glavne rasprave (193/2). Novi tuţenik stupa u parnica na mjesto dotadašnjeg pa se efekti podnošenja tuţbe i litispendencije protiv prvobitno tuţenog odnose na novog. dolazi do gašenja parnice. U času predaje ove izjave sudu.2. Novoiznesene činjenice objektivno dovode do promjene istovjetnosti tuţbenog zahtjeva. Pristanak novotuţenog treba jer on ne ulazi u novu parnicu već preuzima staru u stanju u kome se naĎe u trenutku preinake (prekluzije). ako je raspravljanje u sporu došlo dotle da je stvar zrela za suĎenje. Posljedice prouzročene podnošenjem tuţbe i litispendencije poništavaju se ex tunc. Pristanak. ta izjava ne znači i odustanak od prava na odreĎenu sudsku zaštitu. Ova izjava je neopoziva. Povlačenje tuţbe To je jednostrana neposredna parnična radnja tuţitelja kojom izjavljuje da odustaje od traţenja da sud odluči o njegovom tuţbenom zahtjevu.Građansko procesno pravo 88 c) Isticanje drugog zahtjeva u već postojeći . kad tuţba bude proširena na novog tuţenika. Tuţitelj moţe povući tuţbu bez pristanka tuţenog samo do upuštanja tuţenog u raspravljanje (193/1). Pristanak. Isto vrijedi i za novog tuţitelja (192/4). Učinak. Rješenje o povlačenju tuţbe. umjesto tuţitelja moţe u parnicu stupiti novi tuţitelj samo ako tuţenik na to pristane (192/3). Povučena tuţba smatra se kao da nije ni podnesena pa se moţe ponovno podnijeti. Stupanje novog tuženika u parnicu. d) Promjena činjenične osnove . Nakon upuštanja tuţenog u raspravljanje. deklaratorne je naravi.10. to ima značaj apsolutnog veta (192/2).

ako ne dokaţe da je poloţio aktorsku kauciju (84/2 ZRSZ). zauvijek odustaje od prava na odreĎenu sudsku zaštitu.1. s ciljem da sud meritornom odlukom odbije tuţbeni zahtjev kao neosnovan. Odricanje od tuţbenog zahtjeva (rennuntiatio) To je jednostrana neposredna parnična radnja tuţitelja. DRŽANJE TUŽENIKA U PARNICI 3.ako tuţitelj ne vrati tuţbu koja mu je poslana na ispravak ili dopunu (109/4). Takva parnična radnja je isticanje materijalnopravnog prigovora tuţenika. . Materijalnopravni prigovori se ističu radi osporavanja osnovanosti tuţbenog zahtjeva. na ročištu ili u pisanom podnesku. Učinak. ovog članka prethodno pribave obavijesti. Sinonim za ovo je kvalificirano povlačenje tuţbe. protiviti se zahtjevu protivnika ili ostati pasivan.3. Ovi prigovori mogu 161 Naime ako se tuţenik upustio u raspravljanje mora mu se priznati interes da se raspravljanje okonča donošenjem meritorne odluke.3. Odricanje od tuţbenog zahtjeva. .Građansko procesno pravo 89 pristanak (193/2).ako niti jedna stranka u roku od 4 mjeseca od početka mirovanja postpuka ne predloţi nastavak (217/3). Tuţenikovo eventualno protivljenje ima značaj apsolutnog veta. U odreĎenim slučajevima zakon iz odreĎene pasivnosti tuţitelja neoborivo presumira da tuţitelj povlači tuţbu. . a takoĎer i suglašavanje tuţenika s tuţbenim zahtjevom. Sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331a/3). ako se tuţenik u roku od 15 dana od obavijesti o povlačenju o tome ne izjasni.162 3.163 3.161 Što se tiče izjave o pristanku.presudu na temelju odricanja (331a/1). Za odricanje od tuţbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuţenika (331a/2). Takvi su slučajevi: . Upuštanje tuţenika u parnicu Procesno pravo ne obvezuje nijednu stranku na odreĎeno drţanje u parnici. Upuštanje tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari predstavlja svaku parničnu radnju tuţenika koja ispoljava odreĎen stav prema meritumu spora.2. smatrat će se da je pristao na povlačenje (193/2) Presumirano povlačenje. Tuţenik moţe priznati zahtjev protivnika. tuţitelj moţe i bez pristanka tuţenika opozvati do donošenja presude (331a/5). Ako se tuţitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tuţbenog zahtjeva. Isticanje procesno pravnih prigovora nije upuštanje tuţenika u raspravu. Ne moţe se tuţeniku dozvoliti da po još neograničen broj puta tuţi u istoj stvari 162 163 Neodazivanje tuţitelja da pristupi ročištu ne znači da je povukao tuţbu. Donošenje presude na temelju odricanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 3.11. sud će bez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tuţbeni zahtjev . kojom izjavljuje da konačno tj.

Građansko procesno pravo

90

se zasnivati na slijedećim tvrdnjama: a) da odreĎene okolnosti spriječavaju sam postanak tuţiteljeva prava164 b) da su naknadno nastupile okolnosti zbog kojih je pravo prestalo,165 c) da unatoč postojanju tuţiteljeva prava, tuţenik nije duţan ispuniti odreĎenu obvezu, jer ga na to ovlašćuje neko njegovo samostalno pravo.166 O ovim okolnostima sud pazi samo na prigovor tuţenika (osim na ništavost ugovora) Isticanjem ovakvih prigovora tuţenik na sebe preuzima teret dokazivanja. Procesnopravni prigovori. Oni se ističu radi osporavanja postojanja procesnih pretpostavki s ciljem da sud otkloni postupanje odbacivanja tuţbe. No budući da sud, u pravilu po sluţbenoj duţnosti pazi na postojanje procesnih pretpostavaka, ovi se prigovori svode na upozoravanje suda na postojanje takvih nedostataka. Činjenica da se tuţenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari dovodi do prekluzije prava tuţenika da u nastavku postupka ističe neke procesne prigovore o kojima sud ne vodi računa po sluţbenoj duţnosti.167 Budući da bi ovo moglo dovesti do negativnih posljedica za neuku stranku, ZPP propisuje: "kad je u ovom Zakonu predviĎeno da stranka moţe staviti odreĎeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuţenik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog stranka moţe staviti, odnosno drugu parničnu radnju poduzeti dok tuţenik ne završi svoj odgovor na tuţbu." (297/5).

3.3.2. Isticanje prigovora o postojanju potraţivanja radi prebijanja
a) GRAĐANSKOPRAVNO PREBIJANJE (compensatio civilis) Prijeboj ili kompenzacija je ukidanje uzajamnih prava i obveza dvaju pravnih subjekata, koji su jedan prema drugome stekli istovrsna i dospjela potraţivanja i to do visine do koje su uzajamna potraţivanja po iznosu jednaka. Ako su potraţivanja različita po visini, ovlašteniku većeg iznosa pripada pravo na ostvarenje viška. Nastup kompenzacije. Da bi do takvog ukidanja došlo potrebno je da jedan od subjekata izjavom priopći drugome da dolazi do kompenzacije. MeĎutim tada ovo ukidanje nastupa ex tunc: od časa kad su se potraţivanja realno susrela (a ne priopćenjem volje). Prigovor prebijanja. Ako do kompenzacijske izjave doĎe, a druga strana u parnici zatraţi ispunjenje obveze, tuţenik se moţe braniti prigovorom da je tuţiteljevo potraţivanje prestalo zbog te izjave. To se postiţe prigovorom prebijanja. b) PREBIJANJE ODLUKOM SUDA U PARNICI (compensatio per judicem) Prigovor radi prebijanja. Tuţenik ne tvrdi da je tuţiteljevo potraţivanje prestalo (izvanprocesnim prebijanjem), već ističe postojanje svog kompenzabilnog ali nekompenziranog
164 165 166

Napr. mane volje mane volje, nesposobnost ugovaratelja Napr. raskid ugvovora, oprost duga

Napr. nasuprot revindikacijskom zahtjevu za predaju stvari, tuţenik ističe prigovor postojanja ugovora o zakupu te iste stvari
167

Napr. stvarna i mjesna nenadleţnost, protivljenja preinaci i povlačenju tuţbe, imenovanje prehodnika, traţenja aktorske kaucije.

Građansko procesno pravo

91

zahtjeva i traţi od suda da presudom izvrši prebijanje ovih zahtjeva. To je prigovor radi prebijanja. Odluka suda. Ako sud, povodom ovog prigovora, utvrdi da postoje oba potraţivanja, njegova odluka treba sadrţavati: (1) deklaratornu odluku o postojanju tuţiteljeva potraţivanja (2) deklaratornu odluku o postojanju tuţenikova potraţivanja do visine tuţiteljeva (3) konstitutivnu odluku o kompenzaciji uz: (a) odbijenje tuţiteljevog zahtjeva do visine do koje je njegovo potraţivanje kompenzirano, (b) osuda tuţenika da ispuni višak tuţiteljevog nekompenziranog dijela potraţivanja. MeĎutim ako je tuţenikovo potraţivanje veće od tuţiteljevog, ne moţe se izreći kondamnatorna presuda protiv tuţitelja, jer tuţenikog zahtjev za opstvarenje svog potraţivanja nije samostalan (to bi bilo moguće ako tuţenik radi ostvarenja viška istakne protutuţbu ili pokrene samostalnu parnicu. Dakle, sud moţe odlučivati o tuţenikovu prigovoru samo u granicama tuţiteljevog tuţbenog zahtjeva. c) ODNOS IZVANPROCESNE I PROCESNE KOMPENZACIJE Ova dva prigovora se meĎudobno isključuju, dale tuţenik se ne moţe braniti koristeći oba prigovora. Naime, prigovora radi prebijanja se moţe istaći samo ako oba prebijanja još uvijek postoje, ako mewĎu njima još nije došlo do izvanprocensog prebijanja. Razlike izmeĎu ova dva instituta su: Compensatio civilis Prigovara se da je već nastupilo prebijanje Tuţenik ne tvrdi da i on ima svoj zahtjev prema tuţitelju, već da su kompenzacijom prestala ovlaštenja obiju strana. Osporava se osnovanost tuţiteljeve tvrdnje o postojanju potraţivanja Nastupa s učinkom ex tunc – tek od priopćenja pritivniku Compensatio per iudicem Prigovorom se traţi da sud presudom izvrši prebijanje Tuţenik nasuprot tuţitelju ističe svoj zahtjev Ne osprova se postojanje tuţiteljevog potraţivanja Nastrupa tek prevomoćnošću presude

-

-

Još o procesnoj kompenzaciji. Kod nje oba potraţivanja i dalje postoje, prigovor ih ne gasi, već samo stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda. Vaţno je naglasiti da zahtjev tuţenika za prijebojem treba uzeti u obzir tek kad saud naĎe da je tuţiteljev zahtjev sam po sebi osnovan. Prigovor radi prebijanja i litispendencija. Kad tuţenik istakne ovaj prigovor on ostvaruje ista ovlaštenja kao i isticanjem tuţbenog zahtjeva, pa se tu primjenjuju pravila o litispendenciji: - dok je prigovor pendentan ne moţe se o istom potraţivanju pokrenuti druga parnica, - jedno potraţivanej se ne moţe isticati prigovorom radi prebijanja u dvije različite parnice, - tuţitelj ne moţe u novoj parnici istricati taj zahtjev protiv dosadašnejg tuţitelja (zbog toga što ZPP propisuje da sud mora presudom odlučiti i o potraţivanju istaknutom radi

Građansko procesno pravo

92

potraţivanja (338/3). Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor radi prebijanja ona taj prigovor ne moţe iznijeti u ţalbi (352/2).

3.3.3. Protutuţba
To je samostalna tuţba tuţenika kao protutuţitelja protiv tuţitelja kao protutuţenika u parnici koju je ovaj posljednji ranije protiv njega pokrenuo. Tuţenik bi u ovakvim situacijama iste obrambene argumente mogao upotrijebiti i u formi prigovora, samo što tada ne bi uvijek dobio pravomoćnu odluku. U pogledu sadrţaja i forme za protutuţbu isto što i za tuţbu. Tuţenik svoj zahtjev moţe ostvariti ili u protutuţbi ili u samostalnoj parnici, dakle, protutuţba je samo mogućnost a ne i duţnost. Vrste (189/1) : a) Koneksna protutuţba – ako je zahtjev protutuţbe u vezi s tuţbenim zahtjevom, a naročito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog dogoĎaja.168 b) Kompenzabilna protututţba - ako su zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti. 169 O tome vidjeti prethodno poglavlje. c) Prejudicijelna protutuţba – ako se njome traţi utvrĎenje nekoga pravnog odnosa ili prava od čijeg (ne)postojanja zavisi odluka o tuţbwnom zahtjevu170 Nadležnost. Tuţenik moţe protutuţbu podnijeti sudu kod kojega je protiv njega ranije podnesena tuţba, osim ako je za zahtjev protutuţbe nadleţan viši sud ili sud druge vrste (189/2). Ako bi o zahtjevu protutuţbe trebao suditi isti sud ali u drugačijem sastavu, oba zahtjeva sudit će se u kvalificiranijem sastavu (189/3). Postupak. Proptutuţba se moţe podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred provstupanjsmik sudom u parnici pokrenutoj na tuţbu protivnika (189/1). Sud moeţ odlučiti da se o zahtjevima tuţbe i preotutuţbe zajednički raspravlja i odlučuje. Ako se to pokaţe osnovanim, sud moţe prekinuti postuopak u predmetu tuţbe dok odluka u protututţbi ne postane pravomoćna.

3.4. SUDJELOVANJE VIŠE STRANAKA U PARNICI 3.4.1. Suparničarstvo
a) OPĆENITO O SUPARNIĈARSTVU Ono postoji kad se u istoj stranačkoj ulozi u parnici pojavljuje više procesnih subjekata (naziva se još i subjektivna kumulacija ili lat. litis consortium). Kumulaciju procesnih subjekata u pravilu prati i kumulacija tuţbenih zahtjeva. Tu se formira onoliko procesnih odnosa koliko se ističe tuţbenih zahtjeva.
168 169 170

Napr. Kupac tuţbom traţi predaju robe, a prodavatelj protutuţbom isplatu cijene. Napr. Pogodna je kad je zahtjev tuţenika viši od zahtjeva tuţitelja. Napr. Tuţitelj reviindikacijom traţi prdaju stvari, a tuţenik protutuţbom traţi da se utvrdi da je on vlasnik iste.

Pretpostavke. nije moguća atrakcija. kad stranku naslijedi više univerzalnih sljednika). Mora postojati i stvarna i mjesna nadleţnost istog suda. U pogledu mjesne nadleţnosti vaţe pravila o atrakciji: ako je jednom tuţbom tuţeno više osoba. Npr. Dakle. Iznimno moţe biti i obligatorno (nuţno supraničarstvo). ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistječu iz bitno istovrsne (slične) činjenične i pravne osnove (196/1/2). Pravna veza. a za njih ne postoji mjesna nadleţnost istog suda. Zakon sam propisuje pretpostavke za dopustivost suparničarstva. . što znači da je rezultat procesne dispozicije tuţitelja. sud koji je mjesno nadleţan za koga od glavnih obveznika (50).Građansko procesno pravo 93 Suparničarstvo je u pravilu fakultativne prirode.. nadleţan je sud koji je mjesno nadleţan za jednog od tuţenika. a ako meĎu njima ima glavnih. d) OBIĈNO SUPARNIĈARSTVO Protiv svakoga od takvih suparničara moţe se donijeti različita presuda. Poloţaj svakoga od njih je samostalan u odnosu na ostale. pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudbinu. tada se odbacuje tuţba. Samo ih veţe ista parnica formirana dispozicijom tuţitelja.171 Stvarna veza. To su oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici (196/1/1). ovisi o njegovoj volji. Izuzetak postoji kad parnicom nisu obuhvaćeni svi subjekti nuţnog suparničarstva. Nije suparničarstvo spajanja parnica odlukom suda radi zajedničkog raspravljanja. To su oni čija prava i obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove (196/1/1)172. c) FORMALNO SUPARNIĈARSTVO Formalni suparničari su oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u odreĎenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Nadležnost. Posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega (200). 172 173 Napr. Ova institucija se opravdava razlozima ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Suvlasnici u sporu protiv trećeg o zajendičkoj imobvini. Nedostatak pretpostavki u pravili ne dovodi do odbacivanja tuţbe.173 Nadležnost. bračni drugovo u sporu u kojem treći traţi poništenje njihovog braka. b) MATERIJALNO SUPARNIĈARSTVO Materijalni suparničari su oni koji se prije i oizvan parnice nalaze u odreĎenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. 171 Napr. već se nareĎuje razdvajanje postupka. za svaki od zahtjeva i za svakog tuţenika (196/1/2). a čak neka moţe nastati i nezavisno od volje tuţitelja (napr. Suparničarstvo je moguće samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadleţan isti sud. u takvoj su situaciji više tuţenika tuţenih radi isplate dugovane najamnine. Tuţeni supočinitelji newkog deliktsa u pranici u kojoj se od njih traţi naknada štete. ne ostavljajući sudu mogućnost samostalnog ocjenjivanja. i sporednih obveznika.

suvlasnici u nekoj vlasničkoj parnici) 175 Primjena ovoga pravila na rokove: Ako rokovi za izvršenje odreĎene parnične radnje za pojedine jedinstvene suparničare ističu u razno vrijeme. a u odnosu na drugoga biti poništen). Takve su dvije situacije: 1. suvlasnici posluţnog dobra u parnici o sluţnostima na nekretninama (jer su sluţnosti nedjeljive). Svaki od njih moţe samostalno poduzimati parnične radnje. tu parničnu radnju moţe svaki suparničar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih još teče rok za poduzimanje te radnje (202). parnica koju pokrene jedan suvlasnik za diobnu suvlasništva. vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija. parnica za poništaj braka koju pokrene treća osoba ili organ skrbništva . po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa.176 f) NUŢNO SUPARNIĈARSTVO Postoji pri odnosima u kojima sudjeluje više osoba. pa se postavlja problem njihovog tretiranja kad su meĎusobno suprotne. onda se ne dopušta kumulacija. Korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli (201)175. ako njihov meĎusobni odnos ne iziskuje jedinstveno rješenje spora (u pravilu oni koji se ne nalaze u pravnoj zajednici174). tuţeni bračni drugovi u parnici za poništenje braka (jer ne moţe u odnosu na jednoga brak postojati. 176 Npr. To je tuţba osobe koja u cijelosti ili djelomično traţi stvar ili pravo o kojem izmeĎu drugih osoba već teče parnica. Oni imaju jedinstveni tretman u parnici. 177 Primjeri: parnica radi utvrĎenja prava sluţnosti na nekretninama u pogledu suvlasnika posluţnog dobra. Takva osoba moţe pred sudom pred 174 No obični suparničari mogu biti i oni materijalni koji se nalaze u pravnoj zajednici (npr. ako se jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom da glavni duţnik ne bi mogao platiti (beneficium ordinis). Od radnji koje pojedini jedinstveni suparničari poduzimaju. e) JEDINSTVENO SUPARNIĈARSTVO Za njih je karakteristično da se. To su samo neki materijalni suparničari. Tuţba glavnog miješanja. spor moţe riješiti samo na jednak način prema svima (201). Naime. osim ako su ih poduzeli svi. ali ne i obrnuto. pa ni prema onome koji ih je poduzeo. Glavni duţnik i jamac mogu biti zajednički tuţeni.Građansko procesno pravo 94 Obični suparničari su svi formalni suparničari. Štetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome. Odsutnost jednog sudionika u parnici predstavlja nedostatak procesnoprave legitimacije za voĎenje parnice. ako to nije u suprotnosti sa sadrţajem ugovora o jamstvu (199). te se smatraju kao jedna parnična stranka. koji su takvi da graĎanskopravni propisi traţe da se ti odnosi riješe sudjelovanjem svih tih osoba u parnici.177 Svi nuţni suparničari su ujedno i jedinstveni. 2. a mogu biti i materijalni. tuţbu treba odbaciti. g) ZAKONSKO SUPARNIĈARSTVO Postoji kad zakon izričito predviĎa suparničarstvo neovisno od postojanja općih pretpostavaka za suparničarstvo. Ovakvo suparničarstvo moguće je samo na pasivnoj strani. Ako tuţitelj ne obuhvati tuţbom sve one koji tek zajedno čine jednu parničnu stranku.

178 179 180 181 Do naknadnog suparničarstva moţe doći i mimo volje stranaka kod univerzalne sukcesije. ističe prema B-u zahtjev za naknadu štete jer mu je ovaj prodao stvar koja nije bila njegovo vlasništvo. tuţitelj od tuţenika A traţi predaju stvari. . pa nema osnove za primjenu pravila o atrakciji. Dakle. pa za slučaj da s ovim zahtjevom ne uspije.4. samo na parnične stranke (res iudicata facit ius inter partes).2. Sudjelovanje trećih osoba u parnici Pravomoćnost sudskih odluka odnosi se. bez njegova pristanka ne moţe uz tuţitelja pristupiti novi tuţitelj (196/3). od svakoga od tuţenika se traţi predaja iste stvari. Novi tuţitelj svoj pristanak izraţava podnošenjem tuţbe. postoje slučajevi kada se presuda nuţno odraţava na pravnu situaciju trećih. h) PRVOBITNO SUPARNIĈARSTVO To je takvo suparničarstvo koje je zanovano već prilikom podnošenja tuţbe. Nova stranka mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa (196/4). potreba za ovim institutom javlja se kad tuţitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju. nakon što se (dotadašnji) tuţenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. čime dolazi u nepovolju procesnu situaciju. 3. i) NAKNADNO SUPARNIĈARSTVO Zasniva se onda kad je parnica već počela. na način da se tuţba proširi na novog tuţenika ili da uz tuţitelja pristupi i novi tuţitelj. sve dok se postupak pravomoćno ne završi (198). Npr. Traţi se i to da je isti sud stvarno i mjesno nadleţan za svaki od zahtjeva i za svakog od tuţenika (197/2). Ipak će protiv njega moći biti pokrenuta nova parnica.Građansko procesno pravo 95 kojim ta parnica teče tuţiti obje stranke jednom tuţbom. Odlučivanju o zahtjevu prema slijedećem tuţeniku moţe se pristupiti tek pošto zahtjev prema prethodnome bude pravomoćno odbijen. 179 ZIDZPP/03-om je unesena nova odredba prema kojoj.178 Do ovoga moţe doći sve do zaključenja glavne rasprave (196/2). Zato od ocjene same nove stranke zavisi hoće li to prihvatiti. a novi tuţenik je ovlašten uskratiti pristanak na proširenje tuţbe na sebe (196/2). u pravilu. koji nisu bili stranke u parnici. To je moguće čak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadleţan – atrakcija. No. a i na raznovrsne opće interese. Ovim institutom tuţitelj se moţe posluţiti samo ako prema svakome od tuţenika postavlja objektivno isti zahtjev180. ili ako prema pojedinima od njih ističe različite zahtjeve koji su u meĎusobnoj vezi181. Npr. g) EVENTUALNO (SUPSIDIJARNO) SUPARNIĈARSTVO Tuţitelj moţe jednom tuţbom obuhvatiti više tuţenika i to tako što će traţiti da tuţbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuţeniku u slučaju da bude pravomoćno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega (197/1). jer su tuţenici formalni suparničari.

Time je ostvareno načelo iz čl. a sud naĎe da je prigovor neosnovan. Podnošenjem izjave umješač se u parnici konstituira kao treći sudionik. uvjetno. morat će umješaču naknaditi njegove troškove. za to nije potrebna sudska odluka. dakle. On moţe stupiti u parnicu tijekom čitavog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tuţbenom zahtjevu pa i tijekom postupka po izvanrednim pravnim lijekovima (206/2). prisilne su naravi i sud na njih pazi po sluţbenoj duţnosti tijekom čitavog postupka. cedent u parnici izmeĎu cesionara i cesusa. pridruţuje jednoj od njih. Odredbe ZPP-a o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te zastupanju stranaka. 5 ZPP-a da se onome o čijim se pravima odlučuje treba omogućiti da sudjeluje u postupku radi zaštite svog pravnog poloţaja. stranke kojoj se pridruţuje – jer će nekad biti duţna protivniku naknaditi i troškove koje mu je prouzročio umješač ili jer ne ţeli uopće da netko treći utječe na razvoj parnice. čak i izvanredni pravni lijek (208/2). 182 Npr. Pravni interes ima onaj na čiju se pravnu situaciju (prava i obveze) posredno mogu odraziti posljedice presude koja bude donesena u parnici izmeĎu drugih osoba. Odredbe o tim pretpostavkama za intervenciju. Protivljenje stranaka. kao i o podnescima stranaka i dostavi strankama na odgovarajući se način primjenjuju i na umješača (209a). Obični umješač moţe uvijek samostalno podnijeti pravni lijek. on moţe i dalje poduzimati radnje u postupku. mora imati odreĎeni pravni interes. Uvjeti za intervenciju. Stranke se mogu protiviti intervenciji u svim stadijima postupka (207/1). Razlozi intervencije su dvojaki: (1) da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se njen uspjeh pozitivno reflektira i na njegovu pravnu situaciju i (2) da se time kontrolira postupanje stranke od čijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija. Umješač a) OBIĈNI UMJEŠAĈ Obični umješač je osoba koja se. one štite svoje interese neposrednim sudjelovanjem u parnici. on mora ispunjavati opće uvjete u pogledu stranačke i parnične sposobnosti. Stranačka i parnična sposobnost. 3. Sudska odluka bit će potrebna kad jedna od stranaka ospori osnovanost intervencije. jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruţila uspije u parnici (206).3. Da stranke svojim protivljenjem ne bi spriječile aktivnost umješača. jer će u slučaju neuspjeha cesionara oţivjeti odgovornost cedenta prema cesionaru . naime. Da bi došlo do intervencije. a ako je intervenirao do pravomoćnosti odluke o tuţbenom zahtjevu. Zaštita općih interesa povjerena je u odreĎenim slučajevma Centru za socijalnu skrb. u parnici što se vodi meĎu odreĎenim strankama. mora dati izjavu i stranke se ne smiju protiviti.4. sve do pravomoćnosti rješenja kojim se miješanje odbija (207/2). pravni interes ima jamac u parnici izmeĎu vjerovnika i glavnog duţnika. Nesumnjiv je njihov interes da se protive: protivnika – ako izgubi parnicu.182 Izjava o stupanju u parnicu moţe se dati na ročištu ili pismenim podneskom (206/3).Građansko procesno pravo 96 Zato se subjektima koji u parnici ne sudjeluju kao stranke osiguravaju sredstva na zaštitu njihovih prava u toj parnici.

Općenito. odustanak od pravnog lijeka Primjer nepovoljnih radnji . nije pravilno riješen. nije potrebno da ih stranka ospori.Građansko procesno pravo 97 Radnje umješača. ovaj učinak ne djeluje apsolutno pa postoji izuzetak kad će mu se umješač moći suprostaviti: prigovor umješača istaknut u novoj parnici. budući da nije stranka. konačna odluka pripada stranci. sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepaţnje (208a/1). On moţe poduzimati samo one radnje koje su za tu stranku načelno i objektivno korisne. onako kako je tijekom toga postupka izloţen sudu. 185 Jer je umješač imao priliku vršiti korisne parnične radnje (ne varie judicetur). . Ako presumpcija ne bude oborena. radnju ne moţe imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni proc. njih sud po sluţbenoj duţnosti ne smije uvaţiti. duţnosti ni tereta. izjavama ili radnjama te stranke bio spriječen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora. Umješač nije stranka pa zbog toga ne moţe poduzimati radnje kojima se disponira tuţbenim zahtjevom ni radnji kojima stranka disponira procesnim ovlaštenjima o kojima zavisi tijek parnice183. a u glavnoj stvari ne moţe biti osuĎen niti mu se moţe što dosuditi. ulaganje pravnih lijekova. Tada umješač procesne radnje poduzima u svoje ime. 183 184 Npr. za mogućnost čijega poduzimanja on nije znao.priznanje činjenica nepovoljnih za stranku. potrebno je: . On moţe biti saslušan kao svjedok. On će se ispoljiti u novoj parnici u kojoj su stranke: umješač iz ranije parnice (tuţenik) i stranka kojoj se umješač bio pridruţio (tuţitelj). da je stranka kojoj se bio pridruţio pogrešno vodila spor (exeptio malae gesti vel conducti processus). Intervencijski efekt. Presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umješač proizvodi prema njemu specifičan procesni efekt – intervencijski efekt.da je umješaču bilo omogućeno da u parnici poduzme sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke. efekt. što ga ne sprječava da ponovno intervenira u istoj parnici. Te radnje tretiraju se kao proc. s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu. ali samo ako ih stranka ne ospori (208/4). On je ovlašten jednostranom proc. 184 Propuštanje umješača da poduzme neku proc. Primjer korisnih radnji – predlaganje novih dokaza. Dakle. otvara se mogućnost zauzimanja drukčijeg stava o pitanjima o kojima je bilo odlučeno u prijašnjoj parnici. Postojanje ovih pretpostavki presumira se sve dok se u povodu prigovora bivšeg umješača ne utvrdi protivno. . on ne moţe poduzimati radnje koje su nepovoljne za stranku. povlačenje i preinaka tuţbe. Da bi se prema umješaču mogao istaći int. Dakle. dok prešutno na njih pristaje. u novoj parnici nema mjesta ponovnom meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi donesene presude. Istupanje. odnosno ako takve radnje. radnje stranke kojoj se pridruţio.185 MeĎutim. osporavanje protivnikovih navoda. Ako bude oborena. protivljenje izvoĎenju dokaza koje je stranka sama predloţila.da je ta stranka lojalno vodila parnicu. moţe biti prihvaćen samo utoliko ukoliko je on. Ove odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na imenovanog prethodnika te na treću osobu obaviještenu o parnici (208a/2). radnjom istupiti iz parnice. Umješač ne moţe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruţio u prethodnom postupku tvrditi da spor. a ne kao zastupnik stranke kojoj se pridruţio. u toj novoj parnici bivši umješač neće moći poricati ni činjeničnu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz prijašnje parnice.

ostavoprimac tuţenom trećem da je to njegova stvar. npr. treći koji imaju pravo traţiti poništenje tuĎeg braka. Izvanredni pravni lijek. te da se prema njemu stekne mogućnost isticanja intervencijskog efekta (211/1). ako se s tim ne suglasi umješač. c) DRŢAVNI ODVJETNIK KAO UMJEŠAĈ SUI GENERIS. 187 Primjeri kad je na temelju pravila graĎanskog prava potrebno trećeg obavijesiti da bi se prema njemu postigao izvjesni graĎansko pravni učinak: kupac tuţenog trećeg da je to njegova stvar duţan je o toj parnici obavijestiti prodavača (511 ZOO). već pristupi jednoj stranci kao umješač. Oboje imaju pravo koristiti rokove koji teku od trenutka kad je njima izvršeno dostavljanje ako su ti rokovi povoljniji. jednako kao i na parničnu stranku. kao umješač sui generis.Građansko procesno pravo 98 b) UMJEŠAĈ S POLOŢAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIĈARA Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni učinak presude odnosi neposredno i na umješača. Stranka ne moţe osujetiti povoljne radnje umješača. Budući da se na ove umješače učinci presude odnose apsolutno i neposredno. radi upoznavanja obavještenog sa činjenicom da se vodi parnica o sporu u kome odluka moţe imati posredan pravni učinak i na obavještenoga. ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe čl. U ovom slučaju umješač nema mogućnosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomoćnosti donesene presude. Učinak presude na umješača. Stranka s ovakvim umješaćem predstavlja jednu parničnu stranku. Obavještenje nema značaj poziva obavještenome da se priključi parnici. priznaju im se sva ovlaštenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparničarstvu (209/1). Obavještenje treće osobe o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom jedna stranka obavještava treću osobu. duţan je o toj parnici obavijestiti ostavodavca (713/2 ZOO). Stranka ne moţe. stečajni vjerovnici u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju i visini stečajnog potraţivanja. Umješač moţe biti osuĎen da naknadi troškove prouzročene radnjama koje su u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se pridruţio i po načelu causae.4. ZPP-a prema kojima je drţavni odvjetnik. . poduzimati materijalne dispozicije niti procesne koje utječu na sudbinu istaknutih zahtjeva. on u parnici ima poloţaj jedinstvenog suparničara (201. Do toga moţe doći kad materijalnopravni odnosi ne uvjetuju formiranje nuţnog suparničarstva pa osoba ne postane stranka u parnici. 209/4). imao pravo intervenirati u parnici u zaštiti javnog interesa. Oavj umješač ima pravo podnijeti izv. 186 Ovlaštenja. 3.187 186 U takvom su poloţaju. prav. lijek i u parnici u kojoj nije prije pravomoćnosti sudjelovao kao umješač (209/2). 205. niti ona svojim radnjama moţe niti ona svojim radnjama moţe pogoršati situaciju koju je on poboljšao.4.

(b) Procesnopravne: . a tvrdi da stvar drţi odnosno da pravo vrši u ime neke treće osobe. dostavljanjem poziva ostvaruje se za pozivača mogućnost da prema pozvanome ističe intervencijski efekt presude koja bude donesena u ovoj parnici (208a/2).. zadrţavajući pasivan stav. 3. zakupoprimatelj prema zakupodavatelju. kojom on preko suda poziva toga trećeg da umjesto njega stupi u parnicu (210/1). .5. On ne mora intervenirati na strani stranke koja ga je obavjestila.prekid zastarjevanja. on ne moţe potpuno poricati svoju graĎanskopravnu pasivnu legitimaciju. . Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris) To je parnična radnja smo tuţenika i to ako je on drţatelj neke stvari ili korisnik nekog prava. pa on ne moţe ispitivati osnovanost traţenja da se izvrši obavještavanje. Tuţenik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi (210/3). Tuţenik moţe prethodnika imenovati najkasnije na pripremnom ročištu. najmoprimatelj prema najmodavatelju. On moţe zauzeti različite stavove: 1. Nezavisno od toga da li će se prethodnik odazvati pozivu ili ne. oglušiti se na poziv.ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostatka stvari.188 Svaka stranka moţe traţiti obavještavanje putem suda od samog početka parnice pa dok se parnica pravomoćno ne dovrši (211/1). Posljedice imenovanja. . Reagiranje prethodnika. on u parnici moţe obavljati sve dispozitivne radnje. U takvoj se situaciji nalazi npr. ali je to onda u pravilu teško dokazati. a ako ono nije odrţanona glavnoj raspravi prije nego što se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (210/1).prekid dosjelosti. pa se moţe pridruţiti i njenom protivniku ako za to ima pravnog interesa. čuvar prema onome koji mu je predao stvar na čuvanje.189 Upućujući poziv pozivač samo ukazuje na osobu koja je u većem stupnju od njega graĎanskopravno pasivno legitimirana. Obavještavanje se vrši posredovanjem suda. Posljedice obavještavanja: (a) GraĎanskopravne: . Obavješteni može pristupiti parnici kao umješač. ako za to postoje opće pretpostavke.4. Odgovarat će mu ako je parnicu izgubio nepoduzimajući sve što je bilo u njegovoj moći da se suprostavi usvajanju tuţbenog zahtijeva. 188 189 Obavještavanje postiţe učinak i kad se obavi vansudski.stranka koje je izvršila obavještavanje moţe se u naknadnoj parnici pozivati na intervencijski efekt presude (208a/2). O tome da li odnos izmeĎu obavještenoga i obavještača omogućuje pozivanje na ovaj efekt prosuĎivat će sud u toj eventualnoj naknadnoj parnici.Građansko procesno pravo 99 Način obavještavanja. Procesna pravila obvezuju sud da izvršu tu posredničku ulogu. ali savjesnije nego u «svojoj» parnici jer on sada za svoje postupke odgovara i prethodniku. U podnesku treba navesti razlog obavještavanja i u kakvom se stanju nalazi parnica (211/2). Odazvati se pozivu i intervenirati u duĎu parnicu kao obični umješač. a na zahtjev stranke. 2.

tuţitelj će nadoknaditi tuţeniku parnične troškove (157). nagrada za rad odvjetnika. Prema načelu causae snosi ih stranka koja je izgubila parnicu. troškove snosi onaj koji ih je tijekom parnice prouzročio svojom krivnjom ali i slučajem koji mu se dogodio (156/1). a ne efektivnog novca.190 4.ako tuţenik nije dao povod za tuţbu i ako je u odgovoru na tuţbu odnosno na pripremnom ročištu. Pokrenuti samostalnu parnicu protiv jedne od stranaka iz parnice iz koje mu je upućen poziv. a ovi to nisu. novu parnicu po pravilima o tuţbi tzv. 3.Građansko procesno pravo 100 3. troškove postupka duţan je tuţitelju nadoknaditi tuţenik (158/1). postoje troškovi povodom parnice191 i troškovi u toku parnice.192 Nagrada za rad odvjetnika uvjek se tretira kao dio parničnih troškova (151/2).5. Pokrenuti protiv stranaka iz prvobitne parnice. glavnog mješanja (zakonsko suparničarstvo). TROŠKOVI PARNIĈNOG POSTUPKA 3. izdaci za osiguranje dokaza 192 Npr. prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. izdaci za takse. osim ako tuţitelj ističe zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuţenik drţi stvar ili pravo u ime prethodnika (210/2). Ovdje dolazi do subjektivne preinake tuţbe za koju pristanak tuţitelja u pravilu nije potreban. Ali. priznao tuţbeni zahtjev. tuţitelj je dao povoda parnici.5. zakon ga korigira načelom culpae. kad tuţitelj ističe zahtjev za naknadu štete koju je počinila ţivotinja što ju je tuţenik čuvao u ime trećeg. ako je tuţba povučena odmah nakon što je tuţenik udovoljio zahtjevu tuţitelja. troškovi nagodbe koja nije uspjela. izdaci za osiguranje i izvoĎenje dokaza . Dakle. Stupiti u parnicu umjesto prvobitnog tuţenog koji istupa iz parnice. . troškovi prouzrokovani zaključenjem ugovora o prorogaciji. troškovi dolaska na sud. jer je opravdano da svoje troškove snosi i drugome ih naknaĎuje onaj koji je dao povoda parnici (154/1) – ako je tuţbeni zahtjev neosnovan. Posebni slučajevi duţnosti naknade troškova po načelu culpae: . Npr. Parnični troškovi To su svi izdaci učinjeni u toku ili povodom postupka (151/1).tuţitelj koji povuče tuţbu duţan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. za oglase. Razlog tome je što se u obzir uzimaju samo oni troškovi koji su bili potrebni i svrsishodni radi voĎenja parnice (155/1).1. Postoje dva pravila. Vrste. 190 191 Npr. bez obzira na uspjeh u parnici. Tko snosi troškove. 5. troškovi prethodnog postupka. Prema tom načelu. a ako je osnovan tuţenik je dao povoda parnici. Da primjena ovog principa ne bi u konkretnim situacijama dovela do nepravičnih rješenja. Oni se plaćaju u obliku sudskih biljega. a ako se ne odrţava pripremno ročište onda na glavnoj raspravi.

Dakle. neovisno o odluci o glavnoj stvari. Odlučivanje. troškovnika. Protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. a ovrha se na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti . ali nije uspjela ulaze u parnične troškove (159). ako tuţenik na zahtjev suda postavi svog punomoćnika za primanje pismena. Troškovi nagodbe koja je pokušana. Sud nikad ne dosuĎuje troškove ex officio već samo na prijedlog stranaka (164/1). a) NEKI POSEBNI SLUĈAJEVI NAKNADE PARNIĈNIH TROŠKOVA Stranka koja traţi povrat u prijašnje stanje duţna je protivnoj stranci naknaditi troškove postupka izazvane propuštanjem i odlučivanjem o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje neovisno o ishodu spora (o zahtjevu protivne stranke za naknadu troškova postupka sud je duţan odlučiti rješenjem bez odgode. a ovrha se na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti 122a). a koji odbija postaviti svog punomoćnika za primanje pismena. U odluci kojom se postupak završava za nekog suparničara. osim ako potreba za iznošenjem novih činjenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponašanjem protivne stranke (na zahtjev protivne stranke. Odluka o troškovima uvijek ima značaj rješenja makar je najčešće sastavni dio presude.stranka koja odustane od pravnog lijeka duţna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u povodu pravnog lijeka (158/2). U protivnom. sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi takvih troškova rješenjem. ali su duţne naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci. a po načelu culpae kad ti troškovi nastanu. Troškove od suda postavljenog zastupnika za primanje pismena tuţeniku koji se nalazi u inozemstvu. izreći da se odluka o trošku ostavlja za kasniju presudu. Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. osim ako se kod djelomične presude ne radi o prethodnom slučaju (165). i bez obzira na ishod spora. snosi u cijelosti.299/2). Sud odlučuje o troškovima bez prethodnog raspravljanja (164/1). O troškovima po načelu causae odlučuje u presudi. sud će odlučiti i o zahtjevu za naknadu troškova stranaka izmeĎu kojih se tom odlukom postupak pred tim sudom završava (164/5). protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. U meĎupresudi ili djelomičnoj presudi sud moţe izreći da se odluka o troškovima ostavlja za kasniju presudu. a ovrha se na temelju toga rješenja moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti. protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. ali uz pruţanje mogućnosti protivniku da se izjasni o tome prijedlogu. neovisno o odluci o glavnoj stvari. tuţenik. a duţan ih je predujmiti tuţitelj (146/2. a u nagodbi nije drugačije ugovoreno. čak niti u djelomičnoj presudi. jer o tom pitanju mora odmah odlučiti.Građansko procesno pravo 101 .svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodbom. Takav prijedlog stranka je duţna staviti najkasnije do završetka raspravljanja na onom ročištu koje prethodi odlučivanju o troškovima (164/3). sud ne moţe. Takav zahtjev mora biti odreĎen ili barem dovoljno odrediv193 (164/2) i obrazloţen. troškovi će ovisiti o ishodu parnice (načelo causae). . Glede zahtjeva za naknadu troškova po načelu culpae (156/1) propisano je da je sud duţan rješenjem odlučiti bez odgode. . 193 Preciznije se to obavlja predlaganjem popisa izdataka tj.5).

neovisno o odluci o glavnoj stvari. odluka o troškovima postupka donosi se u korist. Stranka kojoj je osoba koja opstruira dostavu prouzročila dodatne troškove u postupku. osudi da joj te troškove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duţan rješenjem odlučiti bez odgode. odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara. ako stranke ne predujme troškove za izvoĎenje dokaza. Sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok duţan nadoknaditi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoči (248/5). koje je odreĎeno po sluţbenoj duţnosti radi utvrĎivanja činjenica od kojih zavisi pravo suda da ne uvaţi nedopuštene dispozicije (3/3).2. a kad to predloţe obje stranke ili sud ex offo potreban iznos poloţit će obje stranke na jednake dijelove (153/2). Na zahtjev protivne stranke sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi troškova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzeće (protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. protiv toga rješenja dopuštena je ţalba. odnosno protiv 194 Tako tuţitelj prethodno snosi troškove: podnošenja tuţbe. moţe u tom postupku zatraţiti od suda da dostavljača. moţe zatraţiti od suda da je osudi da joj te troškove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duţan rješenjem odlučiti bez odgode.194 Kad stranka predloţi izvoĎenje dokaza duţna je unaprijed poloţiti iznos potreban za to izvoĎenje (153/1). a na temelju njega ovrha se moţe traţiti i prije njegove pravomoćnosti . za nju neće biti nikakvih posebnih sankcija. U postupcima u kojima drţavni odvjetnik ili koje drugo drţavno tijelo nastupa kao stranka. No ovdje nije propisana obveza suda da odmah odluči o takvom zahtjevu rješenjem protiv kojeg nije dopuštena suspenzivna ţalba. ţalba protiv toga rješenja ne odgaĎa ovrhu 255/3). Isto vrijdi i kada vještak svoj nalaz i mišljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). jedino će je stići indirektna sankcija i to takva što se zahtijevana parnična radnja neće izvršiti (153/3). izvoĎenja dokaza koje je on predloţio. ali se ovrha na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti 149a/2). 195 Izvan slučajeva provoĎenja onih dokaza koje sud odreĎuje po sluţb. protiv toga rješenja dopuštena je posebna ţalba. Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoĎenje nije poloţen195.75/6). Ako stranka ne poloţi taj iznos. ali se ovrha na temelju njega moţe traţiti i prije njegove pravomoćnosti . neovisno o odluci o glavnoj stvari.5. dolaska na sud. Ţalba protiv toga rješenja ne odgaĎa ovrhu (153/4). 3. sud je ovlašten te troškove isplatiti iz sredstava suda. podnošenja ţalbe. Prethodno snošenje parničnih troškova Svaka stranka sama prethodno snosi troškove koje je prouzročila svojim radnjama (152).Građansko procesno pravo 102 Stranka kojoj je dostavljač nesavjesnim obavljanjem svoje duţnosti prouzročio dodatne troškove u postupku. Na zahtjev stranke sud moţe rješenjem narediti vještaku da nadoknadi troškove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači (o takvom zahtjevu sud je duţan odlučiti bez odgode. dolaska na sud itd. Državni odvjetnik. Iznimno. rješenjem će naloţiti stranci da u roku od osam dana odreĎenu svotu plati svjedoku ili vještaku.149b/2). (153/5). ona ih je duţna predujmiti. duţnosti radi sprječavanja nedopuštenih dispozicija stranaka . a tuţenik: odgovora na tuţbu izvoĎenja dokaza koje je on predloţio.

196 Pravo stranaka da budu osloboĎene od prethodnog snošenja troškova zakon naziva "osloboĎenje od plaćanja troškova postupka" čime navodi na pogrešan zaključak da stranka nije uopće duţna plaćati sve troškove. a ako izgubi onda ti troškovi idu na teret budţeta suda. 3. tuţenik moţe traţiti od suda da naredi tuţitelju plaćanje odreĎenog novčanog iznosa koji će posluţiti tuţeniku da naplati svoje parnične troškove u slučaju da tuţbeni zahtjev stranca bude odbijen (82/1 ZRSZ). Sud će stranci priznati pravo na besplatnog punomoćnika ako stranka koja je potpuno osloboĎena od prethodnog snošenja troškova to zatraţi te ako je to nuţno radi zaštite njenih prava (177/1). Zato socijalni obziri traţe da se predvide uvjeti pod kojima će takve osobe moći sudjelovati u postupku bez obveze da prethodno snose troškove postupka. Sud moţe stranku osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. koja je duţna podnijeti svjedoţbu o imovnom stanju (173/2). a troškovi putovanja su preteški za nju itd.Građansko procesno pravo 103 Republike Hrvatske (154a). Ako je spor sloţen.5. broj osoba koje stranka uzdrţava te prihode obitelji (172/4). (172/3). vještaka.3. 3. Pravo na besplatnog punomoćnika. OsloboĎenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća osloboĎenje od plaćanja pristojba i osloboĎenje od polaganja predujma za troškove svjedoka. Ono se ne odnosi na duţnost stranke da naknadi protivniku troškove koje mu je prouzročila. Kad drţavni odvjetnik sudjeluje u postupku kao stranka. Osiguranje parničnih troškova (aktorska kaucija) U sporovima s elementom inozemnosti. OsloboĎenje od prethodnog snošenja parničnih troškova Kad bi svaka stranka bila duţna predujmljivati troškove. on ima pravo na naknadu troškova prema odredbama ZPP-a. Ova institucija ranije se nazivala siromaško pravo.196 Sud će osloboditi plaćanja troškova postupka stranku koja prema svome općem imovnom stanju ne moţe podmiriti te troškove bez štete za nuţno uzdrţavanje svoje i svoje obitelji (172/1). Ako osloboĎeni izgubi parnicu. Razlog ovog instituta je u činjenici da u pravilu postoje teškoće prigodom ovrhe domaće sudske ovrhe. 197 To će biti nuţno npr. . Ako osloboĎeni pobjedi u parnici sud će po sluţbenoj duţnosti odrediti da protivnik plati u korist sredstava suda iznose čijeg je plaćanja stranka bila osloboĎena. gdje je strana fizička ili pravna osoba tuţitelj a domaća tuţenik. predujmljivanja troškova prouzročenih svojim procesnim radnjama. oni kojima imovinske prilike to nedopuštaju bili bi faktički primorani odustati od ostvarivanja pravne zaštite. Sud je duţan briţljivo ocjeniti sve okolnosti. Postupak osloboĎenja provodi se samo na prijedlog stranke (173/1). Posljedice osloboĎenja. a naročito uzeti u obzir vrijednost predmeta spora.197 Ako stranka dobije parnicu troškove punomoćnika će platiti druga strana.3.5. ali ne i pravo na nagradu (162). ako stranka ne stanuje u sjedištu suda. Ustvari osloboĎenje se odnosi samo na obvezu prethodnog snošenja. uviĎaja i sudskih oglasa (172/2). troškovi definitivno padaju na teret sredstava suda.

1. Naime stranke dolaze pred sud i iznose svoje tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve.) ako se radi o materijalnopravnim činjenicama zakonodavac traţi od suda da u svom suĎenju doĎe do stupnja izvjesnosti tj. Zbog toga su stranke duţne uvjeriti sud u istinitost svojih tvrdnji. A priori sud strankama ne vjeruje zbog toga što one imaju suprotne interese. Predmet dokazivanja U parničnom postupku se ne dokazuju činjenice. Do kojeg stupnja treba uvjeriti sud pa da on doĎe do zaključka kako odreĎene činjenice zaista postoje. već samo tvrdnji o pravno relevantnim činjenicama. ako postoji reciprocitet . Tuţenik svoj prijedlog moţe staviti najkasnije na pripremnom ročištu. Tuţenik se nije duţan upustiti u parnicu dok tuţitelj ne poloţi iznos osiguranja (84/3 ZRSZ). već da u svom suĎenju doĎe do stupnja vjerojatnosti tj. Sud će u rješenju kojim usvaja zahtjev odrediti iznos osiguranja i rok u kojem se ono mora dati (84/1 ZRSZ). 198 Npr. b. Ako tuţitelj u roku ne dokaţe da je dao osiguranje. a. kod problema nadleţnosti. Aktorska kaucija se ne plaća u sljedećim slučajevima: 1. povrata u prijašnje stanje . a ako ono nije odrţano na prvom ročištu za glavnu raspravu prije nego što se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (82/2 ZRSZ).ako strana drţava ne traţi od našeg tuţitelja kauciju 2. i to o takvim koje su sporne. DOKAZIVANJE a) Općenito o dokazivanju 3. do stupnja izvjesne sigurnosti koja isključuje sumnju u njihovu istinitost. u sporovima iz radnih odnosa koji su ostvareni u RH 4.) Ako se radi o procesnopravnim činjenicama zakonodavac ne traţi od suda da ide do kraja. Budući da postoje dvije grupe činjenica u tom smislu postoje i dva stupnja vjerojatnosti. ako tuţitelj ima pravo azila u RH 3. Uvod Dokazivanje je aktivnost parničnih subjekata u postupku radi utvrĎivanja istinitosti činjenica koje navode i koje sud ţeli utvrditi. vrijednosti predmeta spora. Sud ne utvrĎuje istinitost svih tvrdnji koje su iznesene. paternitetskih.6. a to će postići dokazivanjem. već istinitost tvrdnji stranaka o činjenicama.Građansko procesno pravo 104 Donošenje odluke vrši se samo na prijedlog tuţenika (82/1 ZRSZ).198 3. maternitetskih odnosa i o uzdrţavanju 5.6. u sporovima iz bračnih.6. smatrat će se da je tuţba povučena (84/2 ZRSZ). u sporovima iz mjeničnih i čekovnih odnosa (jer se takve odluke lako provode) – 89/1 ZRSZ 3.2. do niţeg stupnja od stupnja izvjesnosti.

Sporne činjenice su one o kojima postoje kontradiktorne tvrdnje.) presumptiones iuris su presumpcije čije postojanje zakon pretpostavlja. gore navedena Npr.3. Odgovornost roditelja za štetu koju počine njihova djeca mlaĎa od 7 godina Npr. Naime u ţivotu postoje neki tipični slučajevi koji se često ponavljaju i uvijek dovode do istog rezulatata. postojanje braka. da je muţ majke otac djeteta. ne postoji mogućnost protudokaza.203 Pravila iskustva.Građansko procesno pravo 105 Pravno relevantne činjenice su one koje su odlučne za primjenu prava u konkretnom slučaju. 3. Polazi se od pretpostavke da sud poznaje pravo (iuria novit curia). b) OSTALE ĈINJENICE KOJE SE UTVRĐUJU U PARNIĈNOM POSTUPKU.199 Vrste: a. Njih ne treba dokazivati. Njih ne treba dokazivati (221/4) ali postoji mogućnost dokazivanja da neka činjenica nije notorna. a) UTVRĐIVANJE TVRDNJI O ĈINJENICAMA PO PRAVILIMA O PRESUMPCIJAMA Presumpcije su okolnosti čija se istinitost presumira (221/3).pater est quem nuptiae demonstrant Npr.6. Notorne činjenice. ali postoji mogućnost dokazivanja da neko pravilo iskustva nije točno. dijele se dalje na 1) presumptiones iuris tantum – oborive presumpcije. Imajući u vidu pravnu normu koju treba primjeniti na konkretan pravni odnos.200 2) presumptiones iuris et de iure – neoborive presumpcije. Ovo se odnosi i na domaće i na strano pravo. pa stranke nisu duţne poznavati pravo niti ga trebaju dokazivati.201 b. Ako je ta posredno relevantna činjenica istinita. bilo prosječnom čovjeku sredine u kojoj se suĎenje obavlja). ako se dijete rodilo u braku presumira se da je to dijete muţa majke . tj. sud utvrĎuje samo tvrdnje o onim činjenicama koje ta pravna norma traţi. treba dokazivati samo posredno relevantnu činjenicu . . Priznanje činjenica 199 200 201 202 203 Npr. pretpostavlja se da je potpis ispod nekog teksta potpis autora tog teksta Npr. Način utvrĎivanja činjenica iz oborivih presumpcija najbolje je pokazati na primjeru: spomenutu presumpciju očinstva razdvojit ćemo na dva dijela – "pater est" je neposredno relevantna presumirana činjenica i nju ne treba dokazivati (221/3).”quem nuptiae demonstrant“. To su one činjenice koje su poznate širem krugu ljudi (bilo prosječnom čovjeku u zemlji. U bračnim i paternitetskim sporovima sud ima mogućnost da se bavi utvrĎivanjem tvrdnji i o nespornim činjenicama.) presumptiones facti vel hominis su presumpcije čija se istinitost pretpostavlja na temelju ţivotnog iskustva202 Način utvrĎivanja činjenica iz 1). Krupan politički dogaĎaj ili elementarna katastrofa. To su iskustvom formirani sudovi činjenične naravi koji vaţe i za buduće slučajeve. Pravna pravila. onda iz nje nuţno proizlazi istinitost neposredno relevantne činjenice tj. pa je takvim činjenicama zakonodavac dao neki značaj.

Zaključujemo da činjenice o kojima se stranka nije izjasnila treba dokazivati. Da bi bilo relevantno priznanje mora biti dano pred sudom. Kao što je poznato. 3. 1. zakon to ne dopušta jer ako je činjenica priznata.ako je stranka ostala pasivna prema odreĎenoj činjenici. Teret dokaza Teret dokaza sastoji se od dvije obveze: (1) onus proferendi – teret iznošenja činjenica i (2) onus probandi – teret dokazivanja. Naime kad bi ono bilo izjava o znanju. Sud sam odlučuje da li će smatrati da takva činjenica postoji ili ne postoji. No to nije duţnost koja povlači sankcije već teret koji stranka podnosi radi svog dobra. Na strankama leţi i duţnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza. 221/1).7. sud moţe narediti da se dokazuju i takve činjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolaţe zahtjevom kojim ne moţe raspolagati (221/1). 205 Više o ovome u poglavljima 1. ali proizlazi zaključak da je priznanje manifestacija volje. (vidjeti čl.. Novelirani ZPP prihvaća raspravno naĉelo205 kao dominantno na jednak način i u odnosu na dokaze i u odnosu na činjenice.204 Anticipirano priznanje je priznanje koje je dano prije nego što se na postojanje činjenice koja je predmet priznanja. Priznanje dano izvan suda nema procesnopravni značaj. Priznanje je jednostrana parnična radnja kojom stranka potvrĎuje istinitost navoda protivne stranke na kojima ona temelji svoj tuţbeni zahtjev.2.2. pozvala stranka za koju je ta činjenica povoljna. Pri tome će sud uzeti u obzir okolnosti slučaja (221/2). Može li stranka naknadno povući priznanje? Moţe.6. Kod bračnih i paternitetskih sporova sud moţe odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke priznale u postupku. Posljedice (ne)priznanja: .ako je stranka osporila ta je činjenica sporna i treba je dokazivati . .6. Ono se moţe dati izričito ili konkludentno. Tu vaţe pravila po afirmativnoj. dakle moţe kontrolirati istinitost priznanja (270/2 ObZ). Postoje različita mišljenja: -to je izjava o znanju (stranka izraţava svoje uvjerenje da je ono što protivnik govori točno) -to je izjava volje (stranka time na posredan način raspolaţe sa svojim zahtjevom u parnici) ZPP ne kaţe ništa izričito. pa slijedom toga on više ne sadrţi odredbu o 204 Pravna priroda priznanja. nije je ni priznala ni osporila zakonodavac se o tome nije izjasnio. jer je moguće da su stranke dale izjavu o priznanju neshvativši značaj te izjave ili da je priznanje dano u zabludi. Mjesto davanja priznanja.4. ali postavlja se pitanje kako će sud na to reagirati. MeĎutim. ona je time i nesporna te je ne treba utvrĎivati. U našem pravu raspravni je sustav dominantan. negativnoj ili neutralnoj litiskontestaciji. tj. ali ipak ima svoju vrijednost u smislu što utječe na stav suda prema spornom odnosu. Definicija.nekad ih osporavaju nekad su pasivne a nekad ih priznaju.ako je stranka priznala odreĎenu činjenicu onda je ta činjenica nesporna i ne treba je dokazivati.Građansko procesno pravo 106 Stranke se različito ponašaju u odnosu na navode protivne stranke . sud bi bio ovlašten kontrolirati istinitost izjave o priznanju. . Priznanje mora biti nepovoljno za stranku koja daje priznanje. te će morati biti obziran.

Kad odbije izvoĎenje nekog dokaza u rješenju mora objasniti razloge odbijanja (300/2). sud ih nije duţan sve izvesti. Istraţno načelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa. Iznimno. Čak i kad je odlučio izvesti dokaz sud nije vezan za svoje rješenje pa moţe od njega naknadno odustati i dokaz ne izvesti (300/4). na temelju činjenica koje su iznijele stranke i dokaza koje su one predloţile. reus absolutur . onda je duţna takve tvrdnje i dokazati. tuţenik postaje tuţitelj.Građansko procesno pravo 107 ovlaštenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloţile.4. ako su ti dokazi značajni za odlučivanje (435/2). non ei qui negat . probatio incubit ei qui affirmat. . u statusnim stvarima i u stvarima uzdrţavanja maloljetnog djeteta sud ima inkvizitorna ovlaštenja budući da je ovlašten utvrĎivati i činjenice koje stranke nisu iznijele. 3. Ovo ne vrijedi apsolutno. (270/2 ObZ). Kojim će se redom izvoditi dokazi zavisi od suda. Saslušanje stranaka kao dokaz izvodi se tek onda kad nema drugih dokaza ili mu već izvedeni dokazi ne pruţaju dovoljno elemenata za donošenje odluke (264/2).stavljajući prigovor. Tehnika izvoĎenja dokaza Koji se dokazi izvode? Budući da stranke predlaţu velik broj dokaza. i to na način da je sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloţile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolaţu zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). ne bude u stanju formirati izvjesno uvjerenje o istinitosti iznesenih tvrdnji. Redosljed izvoĎenja dokaza. No ni u takvim slučajevima sud ne moţe svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne (7/3). actore non probante. Idem est non esse aut non probari . Zato izvoĎenje dokaza nije neki poseban stadij već sud vrši dokazivanje tijekom čitavog postupka. jer je u tim parnicama sud ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloţile. Izjednačeno je i inkvizitorno ovlaštenje suda u donosu na činjenice i dokaze. Vrijeme izvoĎenja dokaza. reus excipiendo fit actor . dakle on mora dokazati ono što iznosi kao protutvrdnju 4.teret dokazivanja pada na tuţitelja 2. Tada stupaju u igru stara pravila o teretu dokazivanja (221a): 1.6. Sud prilikom izricanja presude uzima u obzir samo one tvrdnje koje su dokazane. Dakle. već sam odlučuje koje će od njih izvesti (220/2). stranke su duţne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloţiti dokaze kojima se utvrĎuju te činjenice (7/1). Sud o tome donosi odluku u obliku rješenja (300/1). actori incubit probatio . a moţe odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke priznale u postupku. Ne postoji zakonski propis o tome kada dokaz treba izvesti. jer ako stranka iznosi negativne tvrdnje.ako tuţitelj ne dokaţe svoje tvrdnje tuţenik će biti osloboĎen 3.ne postojati i ne biti dokazano potpuno je isto.teret dokaza pada na onoga tko tvrdi a ne na onoga tko poriče. Ostale dokaze sud kombinira po svom nahoĎenju. Kad se primjenjuju pravila o teretu dokazivanja? Sud mora donijeti odluku i kada.

danas se moţe vršiti pomoću magnetofonske vrpce ili kamere. za postupanje je nadleţan sud pred kojim je postupak u tijeku (273/1). ali s obzirom na razvoj tehnike. 206 Npr. Troškove osiguranja prethodno snosi predlagatelj. 3.Građansko procesno pravo 108 Način izvoĎenja dokaza.6. vještaka. uviĎaj podrazumijeva dolazak suca na lice mjesta. b) Pojedina dokazna sredstva 3. U pravilu sud vrši neposredno izvoĎenje dokaza (4) što znači da on dolazi u direktan dodir sa dokaznim sredstvima. Osigurani dokaz se ne mora koristiti.5. Protiv rješenja suda kojim se prihvaća prijedlog za osiguranje dokaza nije dopuštena ţalba (275/6). to ovisi o tome da li je on relevantan ili ne. nadleţan je niţi sud prvog stupnja na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na čijem području boravi osoba koju treba saslušati (273/2). Ako postoji opasnost od odgode.princip causae (168). U rješenju kojim se prihvaća prijedlog sud će odrediti ročište za izvoĎenje dokaza. U postupku za osiguranje dokaza ne moţe se izvesti dokaz saslušanjem stranaka (271/2). putem uviĎaja. navest će činjenice o kojima će se izvoditi dokazi te dokaze koji će se izvesti. Ako se radi o sporu na stvari. moţe se u tijek u. . sud će o prijedlogu odlučiti i bez prethodnog izjašnjenja protivnika (275/1).6. O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas (275/4). UviĎaj se izvodi najčešće pomoću vidnih osjetila. Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit će se protivniku. To je najpouzdanije dokazno sredstvo. ako je poznat. svjedoka.206 Izuzetno postoji i posredno dokazivanje i to kod zamolnice (224). Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parničnog postupka. UviĎaj To je parnična radnja suda kojom se utvrĎuje postojanje ili nepostojanje neke relevantne činjenice neposrednim opaţanjem suda (227). a ako je potrebno.6. a ako se radi o sporu na nekretnini ili o imovinskoj šteti. stranaka itd. imenovat će i vještake. uviĎaj podrazumijeva kontakt suda sa samim predmetom spora. a i prije pokretanja parnice predloţiti da se taj dokaz izvede (272/1). a definitivno stranka koja je dala povoda parnici . Kad se traţi osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim slučajevima ako je postupak već u tijeku. Osiguranje dokaza Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvoĎenje biti oteţano. Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud moţe radi sudjelovanja na ročištu za izvoĎenje dokaza postaviti privremenog zastupnika.

a dokaznu vrijednost ocjenjuje drugi sudac.6. Mogu ih izdati fizičke ili pravne osobe. nije ga moguće vršiti na ljudskom tijelu ako na to ne pristane ta osoba. tri su elementa. s obzirom na sve okolnosti. Kod toga treba voditi računa da stranka ima pravo uskratiti podnošenje isprava iz istih 207 Npr. činjenica ili dogaĎaj. ali podatak o poloţenom ispitu u indeksu jest javna isprava .36 URH). a kod privatnih postoji presumptio facti vel hominis jer se polazi od toga da nitko ne stavlja svoj potpis ispod teksta ako se ne slaţe s njegovim sadrţajem. jer je moguće da se isprava nalazi kod neke osobe koja nema veze s parnicom. Ova se obveza ne moţe prisilno ostvariti u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi dokazivanja. po svom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja što stranka koja drţi ispravu neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaţe da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda poriče da se isprava kod nje nalazi (233/5). Ovdje treba upozoriti na ustavno načelo nepovredivosti privatnosti i tajnosti dopisivanja (35.Građansko procesno pravo 109 Tko vrši uviĎaj? U pravilu ga vrši parnični sud (neposredno izvoĎenje dokaza). te da spada u krug nadleţnosti organa. Protivnik stranke koja se na ispravu pozvala duţan je na poziv suda (233/1) podnijeti takvu ispravu. forma. Dokazna snaga isprave. 3. Ako se isprava ne nalazi kod nje. već je potrebno ispravu pribaviti (edicirati) i predočiti je sudu.207 Privatne isprave su sve one koje nisu javne. Kod javnih isprava postoji presumpcija istinitosti (230/3) presumptio iuris tantum. a moţe ga izvoditi i zamoljeni sud (posredno izvoĎenje dokaza) jer odreĎeni predmet zapaţa zamoljeni sudac.7. Isprave a) OPĆENITO O ISPRAVAMA Isprava je svaki predmet na kojemu je pismom zabiljeţena čovjekova misao. situacija je dosta sloţena. Objekt uviĎaja. Javna isprava je ona koju je u propisanom obliku izdalo drţavno tijelo u granicama svoje nadleţnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu javna isprava (230/1). Nije dovoljno da se stranka pozove na podatke iz neke isprave. Kako doći do isprave na koju se pred sudom pozvala neka stranka? Ako se isprava nalazi kod stranke koja se na nju poziva. podatak o mom roĎenju u mom indeksu nije javna isprava jer to nije nadleţnost fakulteta. Dakle. nadleţni organ. Sud će. UviĎaj se vrši samo na stvarima i predmetima. onda nema problema. b) EDICIJE To su isprave pribavljene radi dokazivanja pred sudom. Vrste.

dovoljno je da ima ova dva svojstva. Na temelju rješenja kojim je trećoj osobi naloţeno da preda odreĎenu ispravu ovrha će se provesti po sluţbenoj duţnosti po pravilima ovršnog postupka i prije pravomoćnosti toga rješenja (234/5). i 3. 238). 3. Svjedoci To su fizičke osobe koje su u stanju svojim čulima zapaziti neku relevantnu činjenicu i to opaţanje reproducirati pred sudom. Npr. odvjetnici. kada je isprava koja po svojem sadrţaju zajednička za trećega i stranku koja se na ispravu poziva. duţna je odazvati se makar smatra da ništa ne zna o slučaju. osobe odbiju ediciju isprava. čl. Dakle. b) biti u stanju reproducirati. oporuka za nasljednike Npr. kad se radi o osobama koje su duţne čuvati profesionalnu tajnu. 411/1 ZOO . kaznenog 208 209 210 Npr.Građansko procesno pravo 110 razloga iz kojih svjedok moţe uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedina pitanja (233/3 u svezi sa 237. One su osloboĎene duţnosti svjedočenja sve dok ih nadleţni organ ne oslobodi duţnosti čuvanja tajne (236) 3. npr. Svjedok ne mora biti punoljetna osoba. vjerski ispovjednici (237) 2. stranka kod koje se isprva nalazi je bezuvjetno duţna podnijeti ispravu samo u tri slučaja (233/2): 1. kada je ispravu po zakonu duţan pokazati ili podnijeti210 2. dva su bitna svojstva svjedoka: a) biti u stanju zapaziti. U pogledu prava treće osobe da uskrati podnošenje drugih isprava takoĎer se na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o svedocima (234/1 u svezi sa 237. moguće je prisiliti na to u ovršnom postupku. i druge osobe izvan ovih kategorija mogu uskratiti odgovore na pojedina pitanja kad bi takav odgovor doveo svjedoka ili njegovog bliskog srodnika do teške sramote. ako se isprava s obzirom na njen sadrţaj smatra zajedničkom za obje stranke209 Ako u slučajevima pod 2. ali je kasnije odustala 2. Izuzetno od općeg pravila da stranka da pod odreĎenim uvjetima ima pravo uskratiti podnošenje isprave. Znači da nijedan graĎanin ne moţe biti osloboĎen duţnosti da odgovara na pitanja pred sudom (235/1) – ako je neka osoba pozvana. ispravu koja je u suvlasništvu stranke. potrebno je ustati tuţbom te istaknuti tuţbeni zahtjev za ediciju isprava. Ova duţnost svjedočenja ne vaţi: 1. ako se radi o ispravi koju je po zakonu duţna predati ili pokazati208 3. liječnici.8. Trećemu koji nije stranka sud moţe narediti da pokaţe ili da podnese ispravu samo u dva slučaja (234/1): 1. GraĎanska dužnost svjedočenja. Iznimke. ako se stranka sama pozvala na tu ispravu. Ako i nakon pravomoćne odluke stranka odbije edicirati ispravu.6. 238). kad se radi o osobama koje su duţne čuvati vojnu ili sluţbenu tajnu.

Npr.Građansko procesno pravo 111 progona ili znatne imovinske štete (238/1) – bliski srodnici: prva linija. ali ne i za neistinit.to su svjedoci koji su bili zamoljeni da prisustvuju. moţe ga se kazniti novčano od 500. Npr. Postoje svjedoci koji ne mogu uskratiti odgovor pod izgovorom da bi zbog svjedočenja za njih mogla nastati imovinska šteta: zamoljeni svjedoci (testis rogatus) . sklapanju nekog pravnog posla. Medicinski fakultet u Zagrebu vrši genetske analize. no u novije vrijeme se vještačenje sve češće vrši putem različitih institucija (252/3). Te troškove je duţan traţiti odmah. duţna je odazvati se tom pozivu te dati svoj nalaz i mišljenje (253/1).00 do 10. izgubljena zarada. a sud ga je duţan upozoriti na to njegovo pravo (249/2).214 Zakletva.00 do 10. ali uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje. Vještak daje nalaz na 211 212 213 Smatra se da. Ovo iz razloga što tada ta znanja ne podlijeţu kontroli od strane stranaka: kad vještak daje svoj iskaz. ali najdulje mjesec dana (248/2). za razliku od promisorne koja se daje prije iskaza (246/3). onda su njegove spoznaje podvrgnute kontroli stranaka jer mu one mogu postavljati pitanja. troškovi noćenja.9.211 te poslovni svjedoci – to su oni koji su u pogledu spornog odnosa poduzeli radnje kao pravni prethodnici ili zastupnici stranke (239). 214 215 216 Laţ je svjesna neistina.000.213 a ako i poslije toga odbije svjedočiti. ako su pristali da budu testis rogatus. kritizirati ga i zahtijevati novog vještaka.00 kuna.putni troškovi.000. nije dobro da to znanje upotrebljava u postupku te se pozivaju vještaci.00 kuna (248/1). Budući da su svjedoci nezamjenjivi. Ako svjedok doĎe na ročište. pobočna do trećeg stupnja. Osoba koja je u svojstvu vještaka pozvana na ročište. Svjedok ima pravo na naknadu troškova koje je imao . protiv onih svjedoka koji se ne odazovu pozivu. moţe ga se zatvoriti.6. Strankama je omogućeno da od njega traţe naknadu troškova zbog neopravdanog uskraćivanja svjedočenja (248/5).212 a moţe ga se kazniti i novčano od 500. a za to nema opravdanih razloga. Kod nas postoji asertona zakletva koja se daje nakon iskaza (246/1). 216 Čak kad bi i sudac raspolagao potrebnim stručnim znanjem. tazbina do drugog stupnja. čim je dao iskaz. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno. u svojstvu svjedoka. da su pristali i da budu ispitani pred sudom U tom slučaju sam snosi troškove prisilnog dovoĎenja U slučajevima izricanja novčanih kazni na odgovarajući način se primjenjuju se odredbe članka 10. 3. Za laţni iskaz svjedok odgovara (303 KZ-a). Troškovi. ZPP-a (248/4). Sud moţe odlučiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao (246/1). GraĎanska dužnost vještačenja. sud moţe narediti da ga se prisilno dovede. Vještaci su obično fizičke osobe. Iznimka od iznimke. a neistinit iskaz je nesvjesna neistina. Sankcije za neodazivanje. a svoj izostanak ne opravdaju. ali nema stručno znanje iz nekih posebnih oblasti koje je ponekad potrebno da bi se razjasnile neke činjenice u postupku. uzrok pada dizalice . prehrana (249/1).215 Zašto su potrebni? Sudac ima opće znanje. bračni drug. Vještaci To su fizičke osobe koje raspolaţu stručnim znanjem potrebnim za razjašnjenje nekih činjenica u postupku koji je u tijeku (250).

Vještak daje nalaz usmeno. Stranke se koriste kao dokazno sredstvo samo onda kad nema drugih dokaznih sredstava ili kad pomoću izvedenih dokaza sud nije uspio utvrditi pravno relevantne činjenice (264/2). kad se od stranaka traţi da pruţe sudu odreĎene informacije o spornom dogaĎaju. Vještaka odreĎuje sud svojim rješenjem (251/1). Postoji mogućnost da stranka. na ročištu. tada stranke nisu dokazno sredstvo.000. ako smatra da vještak neće biti objektivan. Ţalba protiv toga rješenja ne odgaĎa ovrhu (255/3). mora dati ozbiljne razloge za to (261/3). a tuţenik odgovara na tu tuţbu. Često se za vještačenja odreĎuje više vještaka (252/1). a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka. Na zahtjev stranke sud moţe rješenjem narediti vještaku da nadoknadi troškove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači. tada stranke jesu dokazno sredstvo. Ako bi sudac bio vezan za vještakov nalaz i mišljenje. MeĎutim. ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan. Izuzeće.10. Vezanost suca za nalaz. Sud raspolaţe s registrom vještaka u kojem su unaprijed odreĎeni sudski vještaci (252/3). Kad tuţitelj iznosi tuţbu. Naš zakon ne vjeruje strankama. Stranke kao dokazno sredstvo Razgraničenje. tj. nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviĎenim okolnostima. gluhonijemi). a svoj izostanak ne opravda i vještak koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti. traţi njegovo izuzeće. ali nije vezan njihovim mišljenjem (251/2). te ih proglašava supsidijarnim dokaznim sredstvom. Tumač je vještak koji uspostavlja kontakt izmeĎu suda i sudionika u postupku koji ne zna jezik ili se ne moţe sporazumijevati. Troškovi i nagrada. već samo osobe koje raspolaţu svojim dispozicijama. Zato sudac slobodno ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka. . oni imaju i pravo na nagradu (256). Vještak se moţe izuzeti od duţnosti vještačenja u onim slučajevima u kojima se i svjedok moţe osloboditi svjedočenja (253/2). ali sud moţe traţiti od njega da taj nalaz i napiše (260/1). to bi značilo da vještak postaje sudac. Uredno pozvani vještak koji ne doĎe na ročište. Vještačenje se u pravilu vrši na usmenoj raspravi.6.00 kuna (255/2). ne moţe ga se prisilno dovesti niti zatvoriti. Sud prethodno traţi mišljenje stranaka o tome kojeg vještaka treba pozvati.00 do 10. (npr. moţe se kazniti novčano od 500. Ova odredba primijenit će se na odgovarajući način i kada vještak svoj nalaz i mišljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). Tumači spadaju u kategoriju vještaka (263). ali ni njime nije vezan jer moţe za vještaka odrediti i neke druge osobe koje se ne nalaze na tom popisu. Ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze. OdreĎivanje vještaka. obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima (261/2). pretpostavlja da one ne govore istinu. MeĎutim. iz istih razloga iz kojih se moţe traţiti izuzeće suca (254/1). O takvom zahtjevu sud je duţan odlučiti bez odgode. 3. Ako sud taj nalaz ne usvoji.Građansko procesno pravo 112 stručan način i obrazlaţe ga lege artis. Vještaci imaju pravo na naknadu troškova kao i svjedoci. no osim toga. Više vještaka. Sankcije.

Ako stranka odbije biti saslušana bez valjanog razloga. od njih se ţeli dobiti samo nuţna informacija o spornom dogaĎaju. U protivnom. ako sud doĎe do uvjerenja da jedna od stranaka ne zna ništa o pravno relevantnim okolnostima. Neće se saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda (265/2). U pozivu će se naznačiti da će se na ročištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da stranka koja doĎe na ročište moţe biti saslušana u odsutnosti druge stranke (268/3). Davanje laţnog iskaza od strane stranke (303/2 KZ) je kazneno djelo s posljedicom što znači da će stranka biti kazneno gonjena samo onda ako je sud zasnovao svoju odluku na njenom laţnom iskazu. No. (268/2). Dužnost govorenja istine. Kad se stranke saslušava kao dokazno sredstvo. Dakle. MeĎutim.1. . saslušat će se njezin zakonski zastupnik (267/1).Građansko procesno pravo 113 Treba li uvijek saslušati obje stranke? Ako se ovo dokazno sredstvo izvodi. sud će slobodno ocijeniti takvo njeno ponašanje (269/2). prema njoj se ne mogu primijeniti prinudne mjere (269/1). Ako se moţe dobiti takvu informaciju od svjedoka koji nema parničnu sposobnost.217 Parnična sposobnost nije nužna. Davanje laţnog iskaza od strane svjedoka (303/1 KZ) je kazneno djelo ugroţavanja. posljedice postoje. Ako stranka pristane biti saslušana. onda je sud nema razloga saslušavati (265/1). POSTUPAK PRED PRVOSTUPANJSKIM SUDOM a) Pripremanje glavne rasprave 217 Zato često neka osoba postaje stranka. 4. Ako stranka ima punomoćnika. Zakletva. što znači da će svjedok biti kazneno gonjen bez obzira je li sud zasnovao svoju odluku na tom laţnom svjedočenju ili ne. Poziv na ročište na kojem će se izvoditi dokaz saslušanjem stranaka dostavit će se osobno strankama odnosno osobi koja će se za stranku saslušati (268/1). postoji razlika u kaznenom djelu davanja laţnog iskaza (303 KZ-a) svjedoka i stranke. Ipak. reproduciranje. Sankcije. moţe se ispitati i ona osoba koja nema parničnu sposobnost pod uvjetom da posjeduje one kvalitete koje mora imati svjedok . nema razloga da se pravi razlika u odnosu na tu stranku.zapaţanje. već je to mjesto naslijedila od prethodnika. poziv na ročište na kojemu će se izvesti dokaz saslušanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba saslušati za stranku uputit će se preko punomoćnika. onda je duţna govoriti istinu isto kao i svjedok. mada nije bila učesnik spornog odnosa. u pravilu da. Ako stranka odbije biti saslušana u svojstvu izvora informacija. Nema mogućnosti polaganja zakletve (270). TIJEK PARNIĈNOG POSTUPKA 4.

219 Sudac ispituje tuţbu na osnovi podataka sadrţanih u tuţbi i činjenica koje su sudu poznate (15/2).1. proglasit će se nenadleţnim i ustupiti predmet drugom sudu (282/2). prethodno ispitivanje tuţbe 2. sudske nagodbe. je li tuţba razumljiva i potpuna 2. kod roka za podnošenje tuţbe u parnicama zbog smetanja posjeda (Triva-Belajec-Dika: GraĎansko parnično procesno pravo.1. 4. zakazivanje glavne rasprave 4. i 5. ako to zahtijevaju posebne okolnosti pojedinog slučaja. Što se tiče meritornog okončanja postupka. pravomoćno presuĊene stvari.. a osobito ako je to potrebno 218 U teoriji se misli da bi tuţbu trebalo odbiti. imaju li stranke stranaĉku i parniĉnu sposobnost i jesu li pravilno zastupane 6.1. dostava tuţbe na odgovor propisana je kao pravilo i obveza. pripremno ročište 4. litispendencije. Sud moţe iznimno. je li sud nadleţan 4. . odbacit će je tek ako mjere koje je sud poduzeo radi njihova otklanjanja ostanu bez uspjeha (281).. tuţbu će odbaciti (282/1). odlučiti o incidentalnim procesnim pitanjima. Stadij pripremanja glavne rasprave sastoji se od četiri odvojena podstadija: 1. Ne može odlučivati o postojanju: 7. Ako ustanovi nedostatke navedene pod 2. moţe se donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik nagodba stranaka (279). i 6. Takav je slučaj npr.Građansko procesno pravo 114 U ovome stadiju zadatak je: utvrditi postojanje procesnih pretpostavki. No prema noveliranom ZPP-u. pokušati navesti stranke da okončaju parnicu svojim dispozicijama. 10. Zagreb 1986. 8.218 ili ako osoba ima imunitet. 446. str. jer je rok za podnošenje tuţbe materijalnopravni. Prethodno ispitivanje tuţbe Ovo je obvezatan podstadij pripremanja gl. a ako ustanovi nedostatak pod 3. 663) 219 Jer je o tome teško odlučivati bez prethodnog izjašnjavanja stranaka. Sud će ispitati: 1.2. dostava tuţbe tuţeniku na odgovor 3. postoje li razlozi za izuzeće 5. postoji li jurisdikcija domaćih sudova 3. nedostatku pravnog interesa. odricanja od tuţbenog zahtijeva 11. Dostava tuţbe tuţeniku na odgovor Dosad je ovaj podstadij bio obvezatan jedino u trgovačkim sporovima. 9. rasprave. a ako ustanovi nedostatke pod 1.. je li tuţba pravovremeno podnesena Odluka suda.

Građansko procesno pravo 115 radi odlučivanja o prijedlogu za odreĎivanje privremenih mjera. a najmanje osam dana od primitka poziva (286/1). odricanjem od tuţbenog zahtijeva. ali taj rok ne moţe biti kraći od petnaest niti duţi od trideset dana (285/2). a pripremno ročište bit će izuzetak. odlučiti koji će se od predloţenih svjedoka i vještaka pozvati na glavnu raspravu i koji će se drugi od predloţenih dokaza pribaviti. 2). prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu. razlučiti sporno od nespornoga. odmah zakazati ročište i narediti da se primjerak tuţbe dostavi tuţeniku (284/2).3. a samo iznimno vijeće. Odgovor na tuţbu podnosi se u roku koji odredi sud. Pripremno ročište se zakazuje rješenjem. Pripremno ročište Ovo je fakultativan podstadij. Kad bude potrebno. priznanjem tuţbenog zahtijeva. 4. Početak. Pripremno ročište treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu. pa te dokaze osigurati za glavnu raspravu. U pozivu za pripremno ročište naloţit će se strankama da na ročište donesu sve isprave koje im sluţe za dokaz. rasprava postaje pravilom. do 11. još uvijek ne moţe odlučivati o 7. Nakon što tuţenik podnese odgovor na tuţbu. u prvom stupnju u pravilu sudi sudac pojedinac. U pozivu za pripremno ročište predsjednik vijeća je duţan upozoriti stranke na pravne posljedice propuštanja da na tom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu iznesu nove činjenice i predloţe nove dokaze (286/2). Kako. Što se tiče meritornog okončanja postupka moţe se donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik sudska nagodba (274). Uz odgovor na tuţbu tuţenik je duţan priloţiti isprave na koje se poziva ako je to moguće (285/1). Predmet raspravljanja su pitanja koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka (288/1. po novom ureĎenju. predsjednik će vijeća. zaključenjem sudske nagodbe). u sporovima koje sudi vijeće predsjednik vijeća će ocijeniti je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazati pripremno ročište ili se odmah moţe zakazati ročište za glavnu raspravu (285/3). utvrditi kojim bi se dokazima mogli utvrditi sporne činjenice. predsjednik vijeća zatraţit će od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima (287/2). a i sve predmete koje treba razgledati u sudu (286/1). Pripremno ročište počinje izlaganjem tuţbe. a nakon toga tuţenik iznosi svoj odgovor na tuţbu (287/1). Nakon što primi odgovor na tuţbu. te predloţiti dokaze kojima potkrepljuje te navode. sud moţe donositi sva rješenja koja moţe donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tuţbe (285/5). MeĎutim. . moţemo zaključiti da gl. Sud je duţan u pozivu upozoriti tuţenika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tuţbu . Pripremno ročište se ograničava samo na parnice u kojima sudi vijeće (277/5). Kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje voĎenje postupka. U odgovoru na tuţbu tuţenik se moţe očitovati o tuţbenom zahtjevu i o činjeničnim navodima tuţitelja. nastojati navesti stranke da svojim dispozicijama okončaju parnicu (povlačenjem tuţbe.1. Pribavljanje i izvoĎenje dokaza.mogućnost donošenja presude zbog ogluhe (284/1).

No ovo je samo odlučivanje o izvoĎenju vještačenja. Kako je već navedeno. . dakle. ako je ono odrţano. primiti na zapisnik nagodbu stranaka i presudu kojom odbija tuţbeni zahtijev kao neosnovan. priopćiti strankama dan i sat odrţavanja glavne rasprave (292). a pripremno ročište bit će izuzetak. presudu zbog ogluhe. a ako to utvrdi rješenjem će odbaciti tuţbu (288/2). odlučiti o zahtjevima za njihovo izuzeće i pozvati jednu ili obje stranke da poloţe svotu potrebnu za troškove vještaka (290/1).na prijedlog koje od stranaka. mogu se izvoditi dokazi . sudac pojedinac moţe donijeti tek na ročištu za glavnu raspravu (277/6). Izuzeci od tog pravila: . Što se tiče meritornog okončanja postupka.ako je koja od stranaka predloţila da se neke sporne činjenice utvrde vještačenjem. Sudac će na pripremnom ročištu. .ako je sporno postojanje činjenica koje se tiču procesnih pitanjima. odlučuje o pribavljanju. presudu zbog izostanka. Odluke koje u pripremanju glavne rasprave predsjednik vijeća moţe donijeti tek na pripremnom ročištu. Ako izostane tuţenik donosi se presuda zbog izostanka (ako su ispunjeni svi uvjeti). predsjednik vijeća će imenovati vještake.4. ako ocijeni da je to potrebno. Izostanak obaju stranaka dovodi do mirovanja postupka. . b) Glavna rasprava 4. pred njim se vještačenje ne moţe provesti. a ne o izvoĎenju dokaza.Građansko procesno pravo 116 O tome koji će se od tih dokaza izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi (289/1).radi provjeravanja okolnosti od kojih zavisi dopuštenost dispozicije stranaka mogu se izvoditi dokazi . Općenito o glavnoj raspravi Glavna rasprava je centralni stadij postupka u kojem sud razmatra sav procesni materijal – navode stranaka izvedene dokaze i ostale rezultate raspravljanja – da na temelju njih donese konačnu odluku. Zakazivanje glavne rasprave Ovo je obvezatan podstadij. gl. 4. predsjednik vijeća moţe obaviti uviĎaj izvan suda (290/3).ako se ispune pretpostavke za osiguranje dokaza. Ovdje se.1. presudu na temelju odricanja. o tome se mogu na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno (288/1). Posljedice izostanka stranaka.. Izostatank tuţitelja.1.5. Tek sad moţe odlučivati o 7. Ročište za glavnu raspravu zakazuje sudac rješenjem protiv kojega nije dopuštena ţalba (293/1). budući da je ono predviĎeno samo za sporove u kojima sudi vijeće. a tuţenik predloţi mirovanje ili ostane pasivan dovodi do mirovanja. do 11. rasprava postaje pravilom. moţe donijeti presudu na temelju priznanja.

a sud će te činjenice utvrditi i dokaze izvesti. rasprava se moţe odrţati (295). odnosno predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom. ako s prvog ročišta za glavnu raspravu izostane tuţitelj. Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovoĎenje raspravom (311/4). itd. Izostanak stranaka dovodi u pravilu do istih posljedica kao i izostanak s pripremnog ročišta. .220 Protiv rješenja suda kojim se odgaĎa ročište ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi ročišta nije dopuštena ţalba (314/2). javnost. Sudac pojedinac. Ako nije prije toga odrţano pripremno ročište. Ovlaštenja predsjednika vijeća. Odgoda. a sud urednim dostavljanjem mora omogućiti strankama sudjelovanje. Ročište se moţe odgoditi ako se ročište ne moţe odrţati ili ako se ne mogu provesti parnične radnje. odnosno predsjednik vijeća otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.Građansko procesno pravo 117 Sud moţe bez glavne rasprave donijeti presudu na temelju priznanja presudu zbog izostanka. Ta rješenja se mogu pobijati samo ţalbom protiv odluke o glavnoj stvari. predsjednik vijeća upoznat će vijeće s tijekom i rezultatima toga ročišta. te kad s kojega kasnijeg ročišta izostane tuţitelj ili tuţenik. ekonomičnost i pravna sigurnost.). a nema uvjeta za donošenje presude zbog izostanka. pa se ta rješenja mogu pokazati nesvrsishodnim.221 220 Npr. jer se tijekom raspravljanja situacije mijenja. Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijeća koja se odnosi na rukovoĎenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijeća o takvu protivljenju odlučuje viječe (311/3). Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijeća (297/2). neposrednost. preinaci tuţbe.1. a nakon toga tuţenik odgovara na navode (297/1). ispituje stranke i izvodi dokaze (311/1). u parnicana koje se vode pred vijećem. o nekim pitanjima odlučuje isključivo vijeće. RukovoĎenje. Ipak. Sudac pojedinac. 4. Ako je prije glavne rasprave odrţano pripremno ročište. IzmeĎu ročišta sudac je ovlašten odlučivati gotovo o svim pitanjima o kojima je ovlašten odlučivati u stadiju pripremanja glavne rasprave. Svrha tih načela je donošenje pravilne i zakonite odluke. o sudjelovanju umješača. Nakon toga utvrĎuje jesu li došle sve pozvane osobe. presudu zbog ogluhe i presudu bez odrţavanja rasprave. Načela: usmenost. On odlučuje o tome koje će se radnje i kojim redom poduzimati – načelo arbitrarnog upravljanja glavnom raspravom. Tijek glavne rasprave Otvaranje glavne rasprave. Tijekom glavne rasprave stranke iznose činjenice i predlaţu dokaze. provjerava jesu li ujedno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak (294). ustupanju tuţbe drugom sudu zbog nenadleţnosti. On rukovodi glavnom raspravom (primus inter pares). Protiv rješenja koja se odnose na rukovoĎenje raspravom nije dopuštena posebna ţalba (311/5). a njegove odluke su punovaţne pod pretpostavkom da ih donosi uz (prešutnu) suglasnost ostalih članova vijeća. pa ako nisu. Pretpostavka za održavanje glavne rasprave je nazočnost stranaka. MeĎutim. kontradiktornost. jedinstvo glavne rasprave i koncentracija postupka.6. prvo ročište za glavnu raspravu počinje izlaganjem tuţbe. kad sva dokazna sredstva nisu pribavljena ili kad je potrebno da se tuţenik pripremi za raspravljanje o preinačenoj tuţbi 221 Npr. ili ako na to ročište ne doĎe tuţenik.

sudit će vijeće (313/2)222. Spajanje. 4. Naime. Prema prijašnjem ureĎenju. Za sve spojene parnice sud moţe donijeti zajedničku presudu (313/1). obavijestit će o tome nadleţnog drţavnog odvjetnika (318/5). ţalba protiv rješenja o novčanoj kazni ili o udaljenju iz sudnice bila je nesuspenzivna. 379 ZPP-a).1. sve se te parnice mogu rješenjem suca pojedinca spojiti radi zajedničkoga raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi.1. odnosno predsjednik vijeća priopćit će da je glavna rasprava zaključena. odnosno predsjednika vijeća da se u tijeku glavne rasprave brine o odrţavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda (317). sada se kaţnjene osobe mogu ţaliti i to takvom ţalbom koja odgaĎa ovrhu tog rješenja (sukladno čl. ročište će se odrţati i bez njihove prisutnosti (318/2). Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetničkoga vjeţbenika kao punomoćnika. sudac pojedinac.7. obavijestit će o tome Hrvatsku odvjetničku komoru (318/4). Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice. Sudac pojedinac. MeĎutim. a moţe je i udaljiti i kazniti tom novčanom kaznom (318/1). Nije nuţno da se u svim spojenim parnicama ista osoba nalazi u istoj stranačkoj ulozi.000. Ako pred istim sudom teče više parnica izmeĎu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuţitelja ili raznih tuţenika. odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja moţe odlučiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih vaţnijih pitanja (305). razdvajanje postupka Spajanje parnica radi zajedničkog odlučivanja. vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje (304/1). u noveliranom tekstu ZPP-a nema takve odredbe što praktički cijelu odredbu čl. 318. pa moţe spojene parnice razdvojiti. Razdvajanje postupka.00 do 10. 4. ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odrţavanje reda. Odrţavanje reda na glavnoj raspravi Duţnost je suca pojedinca. Kad sudac pojedinac ili vijeće zaključi da je predmet raspravljen tako da se moţe donijeti odluka. Sud moţe odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tuţbi i nakon završetka odvojenoga raspravljanja moţe donijeti posebne odluke o tim zahtjevima (313/3). sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom od 500. U sporovima koje sudi. Ponovno otvaranje. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je odlučio o spajanju. . ZPP-a ostavljana razini deklaracije. MeĎutim.8.Građansko procesno pravo 118 Zaključivanje rasprave. Sud nije vezan za to rješenje. Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice drţavnog odvjetnika. Održavanje reda u drugim slučajevima: 222 Dakle. rješenje o spajanju donosi vijeće. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja kao slušatelj prisustvuje raspravi vrijeĎa sud ili druge sudionike u postupku.00 kuna. a za koje je predviĎena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac.ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizičke osobe sud će odgoditi ročište ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa zastupane stranke (318/3). To što u jednom predmetu sudi vijeće a u drugom sudac pojedinac nije prepreka za spajanje.

sud moţe narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovoĎenja. na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije odrţano.Građansko procesno pravo 119 . No ZIDZPP/03 je propisao duţnost stranaka da već u tuţbi i odgovoru na tuţbu.00 do 5. osim ako potreba za iznošenjem novih činjenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponašanjem protivne stranke. a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bode saslušan. a sud ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani. ali najdulje mjesec dana (248/2).00 kuna (248/1). Ovrha. Odredbe članka 10. odnosno od 2.00 do 10.000. uz samo blagu sankciju .00 do 10. rasprave iznose nove činjenice i predlaţu nove dokaze.000. Iako to nije izričito propisano. Novčana kazna moţe se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeĎanje suda. iznesu sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve. pa čak i na neke slučajeve izvanrednih pravnih lijekova. a izostanak ne opravda. a ovrha se na temelju njega moţe traţiti prije njegove pravomoćnosti (299/2). moţe ga zatvoriti. a ta mogućnost protezala se i na stadij ţalbenog postupka. na zahtjev protivne stranke.000.vrijeĎanje u podnesku: sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500. Postupanje stranaka sukladno ovako naloţenoj obvezi omogućilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja.svjedok: ako svjedok koji je uredno pozvan ne doĎe. Izrečena novčana kazna prisilno se naplaćuje po sluţbenoj duţnosti kao novčana traţbina prema pravilima ovršnoga postupka (110/2 u svezi sa 10/7). predloţe dokaze potrebne za utvrĎivanje iznijetih činjenica.00 kuna fizičku osobu. MeĎutim. .000. Protiv toga rješenja posebna ţalba nije dopuštena. a ako i poslije toga odbije da svjedoči. a posebno .vještak: Sud moţe kazniti novčano od 500. Sankcija naknade troškova protivnoj stranci primijenit će se i u tom slučaju na odgovarajući način (299/3). U pozivu za pripremno ročište predsjednik vijeća je duţan upozoriti stranke na pravne posljedice propuštanja da na tom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu iznesu nove činjenice i predloţe nove dokaze (286/3). a i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije da vještači (255/1). a moţe ga i kazniti novčano od 500.00 kuna. Stranke mogu i izmeĎu ročišta za glavnu raspravu upućivati podneske u kojima će iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. bez odgode rješenjem odluči o naknadi takvih troškova rješenjem. ZPP-a na odgovarajući se način primjenjuju u ovim slučajevima (110/1.000.00 do 10. te se izjasne o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (299/1).000.duţnost naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci. Pojačanje učinka te sankcije nastojalo se odstvariti kroz nalog sudu da.00 do 20. stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. 4. Ovakvo stanje otvaralo je mogućnost odugovlačenja postupka kroz zlouporabu tog ovlaštenja. .2).00 kuna vještaka koji ne doĎe na ročište iako je uredno pozvan. Ako svjedok doĎe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje. valja uzeti da ista obveza suda vrijedi i pri pozivanju stranaka na prvo ročište za glavnu raspravu. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno.00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeĎa sud. stranku ili drugoga sudionika u postupku. BENEFICIUM NOVORUM U PRVOSTUPANJSKOM POSTUPKU Prema ranije važećem tekstu ZPP-a strankama je bilo omogućeno da tijekom čitavog trajanja gl.2. moţe ga kazniti novčano do od 500.

2. Prekid postupka To je privremeno zaustavljanje tijeka postupka. 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadleţno tijelo pravomoćno odluĉi o zabrani rada. 8) kad je to drugim zakonom odreĊeno.Građansko procesno pravo 120 u onim slučajevima kada se pripremno ročište ne odrţava. (PRIVREMENA) OBUSTAVA AKTIVNOSTI U PARNICI 4. okolnost da je umrla stranka imala punomoćnika u parnici ne sprječava nastupanje prekida postupka i to stoga što po novome ureĎenju smrću stranke prestaje i punomoć koju je ona izdala. 88. Prema Noveli. a ako to ne bude moguće. ne prekida se parnični postupak pokrenut nakon otvaranja stečajnog postupka jer stranku tada zastupa stečajni upravitelj. ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova. u nedjelotvornosti radnji stranaka prema parničnom protivniku. koje se očituje u prestanku tijeka svih zakonskih i sudskih rokova. 6) kad se stranka naĊe na podruĉju koje je zbog izvanrednih dogaĊaja (poplava i sl. do kojega moţe doći sve do njegova pravomoćnog okončanja.1. one neće biti razlogom za prekid. a stranka nema punomoćnika u toj parnici. Postupak se prekida po sili zakona (212) : 1) kad stranka umre.) odsjeĉeno od suda. tuţbu treba odbaciti kao neurednu. Stečajnog zakona) i to neovisno je li stranka imala punomoćnika u toj parnci. a isti učinak ima i pravomoćno proglašenje nestale osobe umrlom.5 postojale već u vrijeme pokretanja postupka. 4.2. sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnoteţa koja će svim subjektima omogućiti normalnu aktivnost. U parnicama o strogo osobnim neprenosivim pravima smrt stranke ne dovodi do prekida već do konačne obustave postupka. te u zabrani sudu da poduzima parnične radnje osim onih koje se tiču nastavka prekinutog postupka. Ako su okolnosti navedene pod 1 . Nekad do prekida dolazi po sili zakona (tada sudska odluka ima deklaratorni značaj). (ovo je prije bio razlog za prekid po odluci suda) 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu. 2) kad stranka izgubi parniĉnu sposobnost a nema punomoćnika u toj parnici. 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje. Razlozi za prekid su taksativno navedeni. 5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steĉajnog postupka (one nastaju u pravilu početkom dana kad je oglas o otvaranju postupka istaknut na oglasnoj ploči suda -čl. Cilj prekida postupka je da zaustavi razvoj parnice zbog spriječenosti suda ili neke stranke da u njoj sudjeluju. a nekad po odluci suda (tada je sudska odluka konstitutivna). već će se nedostaci u zastupanju stranke nastojati otkloniti. . MeĎutim.

Nastavak prekinutog postupka. . Posljedice prekida. a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao laţan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz laţna (213/2). . Ako je postupak prekinut zbog otvaranja stečajnoga postupka nad kojom od stranaka. jedino je zaustavljano njegovo odvijanje.Građansko procesno pravo 121 Razlozi za prekid postupka po odluci suda su: . Ako do prekida doĎe po sili zakona. u kojemu je zbog toga prestala i nadleţnost suda koji vodi postupak. tko je počinitelj i je li on odgovoran. stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po sluţbenoj duţnosti pozove da to učine (215/1). Sud nije ovlašten poduzimati nikakve radnje u postupku. . postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred sudom ili drugim nadleţnim tijelom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak. taj će sud rješenjem utvrditi prekid postupka.223 . 3. a sud je ne znajući za to poduzeo neku parničnu radnju. . Prestaju teći svi rokovi (zakonski i sudski. ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave sud moţe na temelju te rasprave donijeti odluku (214/2). postoji litispendencija. točkama od 1) do 5). To zaustavljanje tijeka postupka se očituje trojako: 1. prekluzivni.postupak koji je prekinut iz razloga navedenih točki 6) nastavit će se kad stranka koja se nalazila na području koje je zbog izvanrednih dogaĎaja odsječeno od suda preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po sluţbenoj duţnosti pozove da to učini (215/3). Za trajanja prekida postupak i dalje teče. . 224 Prije ZIDZPP/03-a sud nije mogao ex offo nastaviti postupak. Do nastavka postupka moţe doći na inicijativu stranaka. monitorni i dilatorni) odreĎeni za obavljanje parničnih radnji suda i stranaka (214/1) 2.Sud moţe odrediti prekid postupka ako odluka o tuţbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. ali ga i sud moţe nastaviti po sluţbenoj duţnosti.Sud moţe odlučiti da se postupak prekine do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje (120/1). njihov učinak počinje tak nakon nastavka postupka (214/4).Sud je duţan odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (213/1). smatrat će se da je postupak nastavljen dostavom rješenja o prekidu postupka i o oglašavanju suda nenadleţnim stranci kojoj je kasnije dostavljen (215/2).224 .postupak koji je prekinut iz razloga navedenih pod. Parnične radnje koje je podzuela stranka nemaju prema drugoj stranci nikakav učinak. sud moţe sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije odreĎeno (12/1). oglasiti se nenadleţnim i ustupiti predmet nadleţnom sudu nakon pravomoćnosti rješenja (214/3). MeĎutim. ili kad odluči da dalje ne čeka (215/4).ako je sud prekinuo postupak da pričeka rješenje prethodnog pitanja. nastavit će se kad nasljednik ili skrbnik ostavine. .postupak koji je prekinut zbog otvaranja stečajnoga postupka nad kojom od stranaka. 223 Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos. u odluci kojom utvrĎuje nastupanje prekida deklarirat će da je i ona bez pravnog učinka. a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadleţni tijelo (prethodno pitanje). novi zakonski zastupnik.u svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke ili po sluţbenoj duţnosti čim prestanu razlozi prekida (215/5).

2. ali zbog kojih ne moţe doći ni do prekida ni do mirovanja postupka. sud će zastati s postupkom i predloţiti da se odredi drugi zakonski zastupnik (81/3). 4.225 * Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti nije suglasan s Ustavom. Što se tiče postupka u povodu meĎupresude nema zastoja. Mirovanje postupka To je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezulatat izričite ili prešutne dispozicije stranaka. primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe o prekidu postupka (215a). Sud moţe donijeti deklaratorno rješenje o tome da je mirovanje nastupilo.3.Građansko procesno pravo 122 Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka (215/6). Zastoj postupka Moguće je da se u parnici pojave neke okolnosti zbog kojih mora biti prekinuta aktivnost. zastat će se s postupkom dok to rješenje ne postane pravomoćno (321/5). 226 Npr. a druga predloţi mirovanje. Ako je sud na ročištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlučio da se postupak odmah nastavi. kad se donese rješenje kojim se ne dopušta nagodba stranke mogu protiv toga rješenja izjaviti ţalbu. Ţalba protiv rješenja kojim se utvrĎuje ili odreĎuje prekid postupka ne zadrţava nastupanje pravnih učinaka rješenja (218/1).ticat će se samo onih radnji vezanih uz postupak o visini tuţbenog zahtjeva. * kad sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka. prijedlog suda CZSS-u da se odredi drugi zakonski zastupnik. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod skrbništvom. U slučajevima u kojima po ZPP-u dolazi do zastoja postupka. . 225 U ovom slučaju zastoj je relativnog učinka .226 4. obavijestit će o tome tijelo starateljstva.2. pa do zaključenja glavne rasprave. To su slijedeći slučajevi: * kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbništvom ne pokazuje potrebnu paţnju u zastupanju. U sva tri navedena slučaja sud je duţan donijeti konstitutivno rješenje kojim će odrediti zastoj postupka. zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom (37/1 UZUSRH). Sud i stranke će tijekom zastoja moći poduzimati radnje nuţne radi ostvarenja svrhe zastoja.2. protiv tog rješenja nije dopuštena posebna ţalba (218/2). * do pravomoćnosti meĎupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tuţbenog zahtjeva (330/2). Postupak moţe mirovati od trenutka dostave tuţbe sudu. a) b) c) d) Mirovanje postupka nastupa (216/1): ako se obje stranke prije zaključenja glavne rasprave o tome sporazumiju kad obje stranke izostanu s pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu kad prisutne stranke na ročištu neće da raspravljaju kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane.

pravo na tjelesni integritet. pravo na slobodu. . to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud (216/2). osim što rokovi odreĎeni zakonom ne prestaju teći (217/1). Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka ima privremeni zastupnik i protivna stranka. ročište će se odrţati (216/3). Incidentalni postupak radi provjere zakonitosti odluke o obustavi. Ad b). I jedni i drugi u pravilu nastupaju neposredno. Rješenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te nasljednicima.Građansko procesno pravo 123 Ad a). Nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupka. Sud će nasljednicima umrle stranke. čast i ugled. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje. postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka. potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. 4. Nastavak postupka. Dostava rješenja.4. sud će. a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika. Ţalba protiv rješenja se utvrĎuje mirovanje postupka ne zadrţava nastupanje pravnih učinaka rješenja (218/1). Posljedice. Rješenje o obustavi postupka zbog toga što je pravna osoba prestala postojati dostavit će se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrĎen. odnosno pravne sljednike (215b/1). Takav prijedlog ne moţe se staviti prije nego što proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka (217/2). odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što oni budu utvrĎeni (215b/2). Ako nijedna stranka u roku od četiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka. ona su neotuĎiva i nenasljediva. ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duţe trajati (215b/3). Dakle. rješenje o obustavi postupka dostaviti drţavnom odvjetništvu (215b/4). na prijedlog protivne stranke ili po sluţbenoj duţnosti. pravo na privatnost. ona još uvijek teče. smatra se da je tuţba povučena (217/3). Stranke moţe iznimno 227 Npr. Postupak se obustavlja kad stranka koja je fizička osoba umre ili stranka koja je pravna osoba prestane postojati u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike. U tom slučaju. a trebalo bi to pravo priznati i drţavnom odvjetništvu. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje. Iako se postupak obustavlja ex lege.2. prestaju teći samo sudski rokovi. Postupak miruje dok jedna stranka ne predloţi da se postupak nastavi. na prijedlog protivne stranke ili po sluţbenoj duţnosti. Obustava postupka Ovo je novi institut uveden ZIDZPP/03-om. U kategoriju sporova o neprenosivim pravima spadaju sporovi o osobnim pravima227. Takva prava imaju i fizičke i pravne osobe. Rješenje o obustavi postupka je deklaratorno jer do obustave dolazi po sili zakona. Parnica se ne gasi. ako su stranke uredno pozvane. pravo na duševni integritet. smatrat će se da je tuţba povučena (216/4). Mirovanje postupka neće nastupiti ako obje stranke izostanu s ročišta za izvoĎenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sucem. itd.

a irelevantno je hoće li se postupak nastaviti podnošenjem pravnih lijekova. ZPP poznaje još jedan slučaj obustave postupka. osim ako bi se pokazalo da se ne radi o postupku koji je obustavljen po sili zakona. sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako. OKONĈANJE PARNIĈNOG POSTUPKA 4. Općenito o okončanju Do okončanja parničnog postupka dolazi: a) odlukom suda o usvajanju i odbijanju tuţbenog zahtjeva b) odbacivanjem tuţbe zbog nepostojanja procesnih pretpostavki c) materijalnopravnim dispozicijama stranaka d) usljed nekih relevantnih zbivanja izvan parnice Sa stajališta prvostupanjskog suda postupak se smatra okončanim kad sud donese konačnu odluku. saslušavanje svjedoka i dr. osoba nema sljednika ili se on ne moţe utvrditi nastupa drţavno odvjetništvo. a ne obustavljen.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vaţnosti samo zato što su poduzete u parničnom postupku (19/2). ali ako pr.3. vještačenje. Radnje što ih je proveo parnični sud (uviĎaj. Postupak će se nakon pravnomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadleţnim sudom (19/1). Naime.3. glede rokova za poduzimanje pravnih radnji te prava stranaka i suda da poduzimaju te radnje primijenit će se na odgovarajući način pravila o prekidu postupka (215b/5). Troškove nastavljenog incidentalnog postupka snosila bi svaka stranka. 4. jer će u tom postupku odlučivati neki drugi sud. Sa stajališta stranaka postupak se smatra okončanim tek kad u pogledu odreĎenog zahtjeva ni jedan sud ne moţe više postupati. Okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom Sud: a) kad donese odluku o usvajanju ili odbijanju tuţbenog zahtjeva b) kada odbaci tuţbu c) kad se proglasi nenadleţnim te ustupi predmet nadleţnom sudu . odvjetništvo ovdje ima kvazistranački status. 4. U potonjem slučaju postupak bi bio prekinut. Drţ. utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka.1.Građansko procesno pravo 124 zastupati postavljeni privremeni zastupnik. ono tada nije zastupnik drţave jer ne nastupa u njeno već u svoje ime. Njegova zadaća je zaštita objektivne zakonitosti.2. ipak je moguće da u istom predmetu prvostupanjski sud ponovno postupa i to kad drugostupanjski sud ukine presudu i vrati prvostupanjskom na ponovno odlučivanje ili kad se radi o remonstrativnom pravnom lijeku.3. do donošenja odluke o glavnoj stvari. a tek posredno interesa drţave (ako se pokaţe da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima čiji bi krajnji sljednik bila drţava). Naime. Dok se postupak u povodu rješenja o obustavi pravomoćno ne završi. status intervenijenta sui generis. MeĎutim.

zaključen pred sudom. Naime. dakle ugovorom.1. ako prijeti opasnost da će doći do parnice.4. Pravni interes se presumira. Pravna prioda. . Kad je zaključena? Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.4.Građansko procesno pravo 125 Stranke: a) povlačenjem tuţbe b) odricanjem od tuţbenog zahtjeva c) priznanjem tuţbenog zahtjeva. Strankama će se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba (322/2).) pred bilo kojim općinskim sudom kojem se stranke obrate. Pobijanje. jer sadrţi procesnopravne elemente: izjednačena je s pravomoćnom presudom (323). Sudska nagodba se moţe zaključiti i o eventualnom predmetu parničnog postupka. Troškove tog postupka podmiruje podnositelj prijedloga (324/2). c. b. 4. a u posljednjem slučaju se za preostali dio nastavlja parnica.) zamoljenim sudom. ali ne moţe se zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (321/4). d. Postoje dva stajališta. Sud kojemu je takav prijedlog upućen pozvat će protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. to je ovršni naslov (24 OZ) i graĊanskopravne elemente: njome se regulira graĎanskopravni odnos i to voljom stranaka. Predmet nagodbe su oni graĎanskopravni odnosi koji su regulirani dispozitivnim propisima.) u adhezijskom postupku. MeĎutim. Drugo stavlja naglasak na procesne elemente . d) sudskom nagodbom Zbivanja izvan parnice: a) smrt jedne od stranaka u parnici koja se vodi o njenim pravima koja se ne mogu nasljediti b) konfuzija parničnih stranaka. Nagodba se moţe odnositi na cijeli tuţbeni zahtjev ili na jedan njegov dio (321/2). Nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik (322/1). nagodba se moţe zaključiti i prije početka parnice. SUDSKA NAGODBA 4. Kad se zaključuje? U prvom redu nagodba se zaključuje u tijeku cijelog postupka pred parničnim sudom prvog stupnja (321/1). Prvo stavlja naglasak na graĊanskopravne elemente ako je do nagodbe došlo manom volje ona se moţe pobijati klasičnom tuţbom za ništavost pravnog posla kao i svi ugovori. To je mješoviti ugovor.ona se moţe pobijati izvanrednim pravnim lijekovima kao i svaka pravomoćna presuda. Općenito o sudskoj nagodbi (res iudicaliter transacta) To je ugovor izmeĎu parničnih stranaka o predmetu spora. Pred kojim sudom se zaključuje? Nagodba se zaključuje pred a. osoba koja namjerava podići tuţbu moţe preko niţeg suda prvog stupnja na čijem području protivna strana ima prebivalište pokušati postići nagodbu (324/1).) sudom pred kojim se vodi parnica.

1. SUDSKE ODLUKE a) Presude 4.4. MeĎunagodba MeĎunagodba je slučaj kad se tijekom postupka doĎe do nagodbe o problemu prejudicijelnog utvrĎenja prava ili pravnog interesa. Dakle meĎunagodba se nikad ne tiče glavnog zahtijeva. Vrste presuda S obzirom na sadrţaj pravne zaštite dijele se na deklaratorne. dok se o svim ostlim pitanjima odlučuje rješenjem228 Presudom se konkretizira pravilo sadrţano u apstraktnoj pravnoj normi. konstitutivna i kondemnatorna zaštita.2.5. o tuţiteljevu zahtijevu za utvrĎenje ili o protutuţbi. pa presuda prestaje konkretna pravna norma. ako se presuda donosi na temelju drugih radnji i propusta tuţenika koji se ne mogu podvesti pod pojam kontradiktornog raspravljanja. presude zbog izostanka. S obzirom na postupak koji je prethodio donošenju presude: kontradiktorne. Presudom se na autoritativan način pruţa deklaratorna. u parnicama zbog smetanja posjeda.2.Građansko procesno pravo 126 4. . dopunske i meĊupresude. dakle sadrţaj pravne norme koju treba primjeniti na utvrĎeno činjenično stanje predstavlja praemissu maior. dakle činjenice koje je sud utvrdio predstavljaju praemissu minor logičkog silogizma presude. npr. Općenito o presudi Presudom se riješava glavno ili meritorno pitanje u parničnom postupku i to o osnovanosti tuţbenog zahtjeva. djelomiĉne.5. konstitutivne i kondemnatorne. Činjenična osnova presude. Pravna osnova presude. presude bez odrţavanja glavne rasprave i presuda na temelju odricanja. S obzirom na dio zahtijeva o kojem se odlučuje: potpune. te presude na temelju priznanja presude na temelju priznanja. 228 Ali i o nekim meritornim pitanjima se odlučuje rješenjem.5. ako su donesene na temelju rezultata kontradiktorne rasprave. 4. 4. već nekog sporednog pitanja. izvor prava za konkretan društveni odnos.

ali za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud moţe odrediti dulji rok. Ako posebnim propisima nije drugačije odreĎeno. Kad proĎe paricijski rok. tuţitelj moţe pokrenuti ovršni postupak. odredit će se i rok u kojemu je tu činidbu duţna izvršiti (328/1). .5. a samo izuzetno sadrţaj odreĎenih činjenica – istinitost odnosno neistitnitost neke isprave (187/1).2. ovo vrijedi samo za pozitivne činidbe. a osuĎeni nije izvršio činidbu. Pozitivna deklaratorna presuda se donosi u povodu pozitivne deklaratorne tuţbe. Suština ovog roka je u garanciji osuĎenome da sve dok rok ne protekne protivnik neće moći traţiti prisilno izvršenje.4. samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave (326/1). Krajnji cilj ovakve zaštite se ostvaruje pravomoćnošću. 4. konstitutivne ili kondemnatorne tuţbe sud naĎe da tuţbeni zahtijev nije osnovan.4. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana (328/2). pa nema prisilnog izvršenja. . Pravna zaštita se ograničava na autoritativno deklariranje sadrţaja odreĎenih pravnih odnosa. Naime. moţe je izvršiti i kasnije. Dakle njom se ne mijenja sadrţaj postojećih pravnih odnosa. ne i kad se nalaţe propuštanje ili trpljenje.Građansko procesno pravo 127 4. Sud moţe naloţiti tuţeniku da izvrši odreĎenu činidbu.5. sve dok tuţitelj ne pokrene ovršni postupak. Negativna deklaratorna presuda se donosi . što navodi na pogrešan zaključak da nakon njegova proteka osuĎeni nema više pravo na dobrovoljno ispunjenje. Preventivno se pridonosi spriječavanju povrede prava.kad u povodu pozitivne deklaratorne. kad sud naĎe da je tuţbeni zahtijev osnovan. pa ne postaje pravomoćan) u kome se konstatira sadrţaj pravnog odnosa i ovlaštenja iz kojih tuţitelj izvodi osnovanost svoga zahtijeva. Deklaratorna presuda Ovom zaštitom unosi se u odnose meĎu strankama izvjesnost i sigurnost. Paricijski rok se obično naziva rok za dobrovljno ispunjenje. MeĎutim. rok za izvršenje činidbe jest petnaest dana. Tom presudom se utvrĎuje sadrţaj odreĎenog prava ili pravnog odnosa. ako tuţeni nije izvršio činidbu unutar paricijskog roka. Kondemnatorna presuda se donosi kad sud naĎe da je kondemnatorni tuţbeni zahtijev osnovan. Prema tome sa stajališta suda i ovlaštenika to je dilatorni rok.3. Za iznimke od ovoga pravila vidjeti podlavlje 3. Paricijski rok. Dospjelost. Rok za izvršenje činidbe počinje teći prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloţeno izvršenje (328/3). Kondemnatornim presudama prethodi deklaratorni preambul (nalazi se u obrazloţenju presude.kad u povodu negativne deklaratorne tuţbe sud naĎe da je tuţbeni zahtijev osnovan. Kondemnatorna presuda Pravna zaštita se sastoji u tome što sud nalaţe osuĎenoj stranci da u korist protivnika nešto učini. te se otklanjaju nejasnoće u pogledu uzajamnih prava i obveza. trpi ili propusti. Kad se stranci u presudi nalaţe izvršenje kakve činidbe.

Time se vrši vertikalna. . Potpuna presuda To je ona presuda kojom sud odlučuje o svim zahtijevima u tijeku parnice. glavnim i sporednim. Time je postupak pred sudom odreĎenog stupnja u pogledu tog dijela zahtijeva zvršen.kod subjektivne kumulacije (suparničarstvo). Ona je konačna jer se njome završava postupak pred sudom odreĎenog stupnja. Ako su sazreli za konačnu odluku samo neki od više tuţbenih zahtjeva. Konstitutivna presuda se donosi kad sud naĎe da je konstitutivni tuţbeni zahtijev osnovan. kvantitativna dioba tuţbenih zahtijeva – pa se o svakom zahtijevu. tj.5. o postojanju odreĎenog pravnog odnosa i ovlaštenja tuţitelja da od suda traţi preinačenje sadrţaja tog odnosa. Djelomična presuda Definicija: Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konačnu odluku samo neki od više tuţbenih zahtjeva.kad imamo protutuţbu . 4. odnosno dijelom zahtjeva zaključiti raspravu i donijeti presudu (djelomična presuda). sud rješenjem zaključuje raspravu glede tih zahtijeva. o kojem sud iznosi svoj stav u obrzloţenju presude. I ovim izrekama prethodi deklaratorni preambul. pravna sigurnost i efikasna zaštita – jer se zaštita pruţa čim je to moguće. pa nema potrebe za daljnjim postupkom radi ovrhe. odnosno u njegovom dijelu donosi konačna odluka.5. Konstitutivna presuda Prava zaštita se sastoji u tome što se mijenjaju ili ukidaju pravni odnosi koji su posredan objekt spora. Kako to spada u odluke koje se odnose na upravljanje postupkom.kod objektivne kumulacije . ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. Dakle to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva. kad ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju .7. protiv tog rješenje nije dopuštena ţalba. sud moţe u vezi sa sazrelim zahtjevima.Građansko procesno pravo 128 4.5.5.kad je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja Ad 1. Opravdanje: ekonomičnost. 4. sud moţe (ali ne mora) u vezi sa sazrelim zahtjevima zaključiti raspravu229 i donijeti presudu (djelomična 229 Dakle. Pravna promjena nastaje u času pravomoćnosti presude. Pri ocjeni hoće li donijeti djelomičnu presudu sud će osobito uzeti u obzir veličinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku (329/1). Kad se može izreći djelomična presuda: .6. Takvom presudom se iscrpljuju sve teme o kojima je tijekom parnice trebalo meritorno odlučiti.

ovdje se naknadno odlučuje zbog nehotičnog propusta suda da odluči o svim zahtijevima. ali koji je objektivno djeljiv. ili ako je neki od više tuţbenih zahtjeva koji se tiču različitih suparničara sazrio za konačnu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema suparničaru kojeg se tiče. uzimajući u obzir da li se takvim rješavanjem mogu postići ciljevi zbog kojih je ova institucija prihvaćena u našem pravu. Što se tiče pravnih lijekova i ovrhe. Odlučivanje. Dok u slučaju djelomične presude sud namjerno odlaţe odluku o nekim zahtijevima ili o dijelu zahtijeva. te tijekom raspravljanja sazriju za odlučivanje neki od utuţenih vidova štete. odnosno duţan je. No sud je duţan bez odgode donijeti djelomičnu presudu ako su. donijeti djelomičnu presudu u skladu s prethodnim odredbama (329/4). 4. Na isti način sud će postupiti i u slučaju spajanja dviju ili više parnica radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja (329/5). kada se u parnici radi naknade štete traţi izvjesna svota novca na ime više vidova štete. Ad 3. Djelomična presuda je konačna glede onog dijela tuţbenog zahtjeva o kojem je njome odlučeno. Njenom pravomoćnošću prestaje i teći parnica glede zahtjeva o kojem je njome odlučeno. Ad 4. Teorija i praksa poznaju mogućnost donošenja djelomične presude i kada je tuţbom postavljen jedan tuţbeni tahtjev. jer je istakao zahtijev o kojem sud još nije odlučio. Prijedlog. Njena sudbina ni na koji način nije vezana za sudbinu drugih presuda koje se u istom predmetu mogu donijeti. Ad 2. na temelju priznanja ili odricanja od više istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku (329/2).8.230 Ova presuda se ne moţe izreći u parnici u kojoj sudjeluju jedinstveni suparničari. Sud ovu presudu moţe donijeti samo na prijedlog stranke – tuţitelja. a postupak glede zahtjeva ili dijela zahtjeva o kojemu nije odlučio nastaviti (329/7). jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tuţitelj vodi protiv njega. sud je duţan donijeti djelomičnu presudu (329/3). Pravna priroda djelomične presude. Razlika od djelomične presude. Kad je podnesena protutuţba. . Dopunska presuda Ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom. jer ovdje nema objektivne kumulacije pa je nuţno u odnosu na sve njih donijeti jednaku presudu. O donošenju ove presude sud moţe odlučiti na prijedlog stranke ili po sluţbenoj duţnosti.Građansko procesno pravo 129 presuda). ona se smatra samostalnom presudom (329/6). U slučaju ţalbe protiv djelomične presude sud će umnoţiti spis i prijepis spisa sa ţalbom i odgovorom na ţalbu dostaviti drugostupanjskom sudu. ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva.5. – tuţenika. Ako je tuţbeni zahtjev koji se tiče više suparničara sazrio za konačnu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema kojem od suparničara. ako je sazrio za konačnu odluku zahtjev ili dio zahtjeva tuţbe ili protutuţbe sud moţe. 230 Npr. stranka moţe u roku od petnaest dana od primitka presude predloţiti parničnom suda da se presuda dopuni (339/1).

Donosi se po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog stranaka. Ako se prvostupanjska presuda pobija ţalbom samo zato što prvostupanjski sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice. 4. Dopunska presuda moţe se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu. Inicijativa. sud moţe iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tuţbenog zahtjeva . ili (b) zastati s dostavom te ţalbe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za ţalbu protiv te odluke. Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit će odnosno odbiti sudac bez odrţavanja ročišta (339/3). Donošenje: 1. on donosi pozitivnu deklaratornu meĎupresudu. a u pogledu osnova stvar je sazrela za donošenje odluke. MeĎupresuda moţe biti samo deklaratorna. ako prethodno nije odlučeno o pravnoj osnovanosti njegove osnove. U sporovima male vrijednosti rok je 8 dana (467/5). a protekom roka prestaje litispendencija o zahtijevu o kojem nije odlučeno. prvostupanjski sud moţe (a) dostaviti prijepis spisa sa ţalbom drugostupanjskom sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za dopunsku presudu. Bilo bi neracionalno upuštati se u ponekad dugo raspravljanje o osnovanosti tuţbenog zahtijeva. njen cilj se ograničava na to da se utvrdi sadrţaj odreĎenog pravnog odnosa. To znači da je tuţitelj ovlašten za taj dio zahtjeva ovlašten ponovno podnijeti tuţbu. odbacit će odnosno odbiti prijedlog rješenjem (340/3). Ako je uz prijedlog za dopunsku presudu podnesena i ţalba protiv presude. pa ako i protiv odluke o dopuni presude bude podnesena ţalba. tu ţalbu zajedno sa ţalbom protiv prvobitne presude dostaviti drugostupanjskom sudu (341/1).5.9. .Građansko procesno pravo 130 Prema noveliranom ZPP-u. Kad sud naĎe da je osnovana osnova tuţbenog zahtijeva. zakazat će glavna raspravu pred vijećem radi donošenja dopunske presude (340/1)231.meĎupresudu (330/1). MeĎupresuda nije konačna presuda jer sud mora još utvrditi i osnovanost tuţbenog zahtijeva. ţalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda (341/2). Donošenje dopunske presude. Dakle osnovanost osnove tuţbenog zahtijeva je pitanje prejudicijelnog značenja. Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na troškove postupka. Dakle ovakva presuda nije konačna. Do pravomoćnosti meĎupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tuţbenog zahtjeva (330/2). Nastavit će s raspravljanjem o osnovanosti tuţbenog zahtijeva kad ona postane pravomoćna. 231 Ako sudac tek na raspravi ustanovi da je prijedlog za donošenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan. a zahtjev u pogledu kojega se traţi dopuna dovoljno je raspravljen (340/2). Kad sudac vijeća naĎe da je prijedlog za dopunu presude osnovan. MeĎupresuda Ako je tuţenik osporio i osnovu tuţbenog zahtjeva i iznos tuţbenog zahtjeva. Do proteka roka traje. smatrat će se da je tuţba u tom dijelu povučena (339/2). odluku o prijedlogu donosi sudac bez odrţavanja ročišta (340/4). ako stranka ne podnese prijedlog za donošenje dopunske presude u roku.

Nije vaţno je li tuţitelj s njime upoznat i jeli ga prihvatio. a moţe biti poduzeto samo izričito.Građansko procesno pravo 131 2. Priznanje tuţbenog zahtjeva. Ako tuţenik do zaključenja glavne rasprave prizna tuţbeni zahtjev. Dakle ovakva presuda je konačna. a punomoćnik koji nije odvjetnik mora imati izričito ovlaštenje (96). Moţemo zaključiti da meĎupresuda moţe biti samo pozitivna deklaratorna presuda. Ono se moţe izvršiti najkasnije do završenja glavne rasprave (331/1). Pravni lijekovi. 3/3 ZPP-a. Presuda na temelju priznanja moţe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Odluka. Tuţitelj se moţe odreći tuţbenog zahtijeva sve do zaključenja glavne rasprave (331a/1). ali moţe i na raspravi pred drugostupanjskim sudom (364).1990.12.presudu na temelju priznanja (331/1). Presuda na temelju priznanja Priznanje je posredna parnična radnja (jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje na tijek postupka). Kad naĎe da je neosnovana osnova tuţbenog zahtijeva donosi presudu negativnog utvrĎenja nakon čega nema mjesta raspravljanju o osnovanosti tuţbenog zahtijeva. 4. već raspravljanje treba nastaviti. Vrijeme davanja priznanja. Jedinstveni suparničari mogu samo zajednički priznati tuţbeni zahtijev.5. 4. sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tuţbeni zahtjev . ne moţe biti vezano za uvjet ili rok. postojanje općih i posebnih pretpostavki za donošenje presude 2. Sud je ovlašten ispitati jedino: 1. Pristanak tuţenika nije potreban (331a/2). Način davanja priznanja: u pismenom podnesku (odgovoru na tuţbu ili nekom kasnijem podnesku) ili usmeno (na pripremnom ročištu ili na glavnoj raspravi). sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tuţbeni zahtijev odbija – presudu na temelju odricanja (331a/1). u kojem slučaju će nastaviti postupak 3. Presuda na temelju odricanja Ova vrsta presude uvedena je ZIDZPP-om od 06. je li priznanje moţda posljedica mana volje Opoziv priznanja. te u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske odluke. . Takav opoziv oduzima priznanju značaj materijalne procesne dispozicije. Ako se tuţitelj odrekne tuţbenog zahtijeva.05.10. Zakonski zastupnik mora imati posbeno ovlaštenje (81/1).5. pa više nema osnove za donošenje ove presude. na ročištu ili u pismenom podnesku. tuţenik moţe i bez pristanka tuţitelja opozvati do donošenja presude (331/4). nije li izvršena nedopuštena dispozicija u suprotnosti sa čl.

Presuda zbog izostanka (kontumacijska presuda) U ovom slučaju dolazi do primjene sistem tzv.Građansko procesno pravo 132 Iznimka. 3) ako osnovanost tuţbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tuţbi. Kao i kod presude zbog ogluhe.11. jer se ova vrsta presude izriče polazeći od apsolutne presumpcije da tuţenik svojom pasivnošću priznaje po sebe nepovoljne činjenične navode tuţitelja. presudu zbog izostanka sud moţe donijeti po prijedlogu tuţitelja ili po sluţbenoj duţnosti. ako tuţitelj kaţe da obveza dospjeva odreĎenog datuma. afirmativne litiskontestacije. a iz dokaza je vidljivo da dospjeva kasnije. U bračnim i paternitetskim sporovima tuţitelj se ne moţe odreći svog zahtijeva niti se moţe donijeti ova presuda. Moţe se izricati samo u slučaju pasivnosti tuţenika. Odricanje se moţe opozvati do donošenja presude i bez pristanka tuţenika (331a/5). Ova se presuda neće donijeti unatoč zadovoljenim uvjetima ako se utvrdi da je riječ o zahtijevu iz 3/3 (331a/3).5. 4. ili c) se udalji s ročišta. neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno svim navedenim uvjetima ako sud naĎe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu 232 233 Npr. Presuda na temelju odricanja moţe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). ali se neće upustiti u raspravljanje. Pretpostavke za donošenje. Presuda kojom se prihvaća tuţbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) moţe se donijeti u onim slučajevima kada tuţba tuţeniku nije dostavljena na odgovor. moţda je tuţenik bio u jednom od njih . Naime temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuţenika s ročišta. Stoga. Npr. 5) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuţenika spriječili opravdani razlozi da doĎe na ročište233 (332/1). Opoziv. 4) ako činjenice na kojima se temelji tuţbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuţitelj podnio232 ili s činjenicama koje su općepoznate. jer se ta presuda moţe donijeti i kad tuţenik doĎe na ročište a odbije raspravljati. ako je sud saznao za sudar vozila. Sudac je moţe donijeti tijekom pripremanja glavne rasprave (279) a i izvan ročišta za glavnu raspravu (312/3). izostanak prijedloga tuţitelja nema više za posljedicu nastup mirovanja postupka. već nedostatak njegovog protivljenja tuţbenom zahtijevu. a ne moţe se donijeti ako on ne doĎe na ročište ali je na bilo koji način (npr. Termin «presuda zbog izostanka» je neadekvatan. ili b) ako doĎe na ta ročišta. sud moţe donijeti presudu zbog izostanka ako je udovoljeno i slijedećim uvjetima (kumulativno): 1) ako je tuţenik bio uredno pozvan. a ne ospori tuţbeni zahtjev. te tuţenik (alternativno): a) ne doĎe na pripremno ročište ili na prvo ročište za glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije odrţano) do njegova zaključenja. Prema novom ureĎenju. Ako je udovoljeno jednome od prethodnih uvjeta. pismeno) osporio tuţbeni zahtijev. već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište. Pravni lijekovi. 2) ako tuţenik nije podneskom osporio tuţbeni zahtjev. Kad se sve može donijeti ova presuda.

sud moţe ovu presudu donijeti bez saslušanja stranaka (332/7). predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka (332/5).ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331b/3). Ako iz činjenica navedenih u tuţbi ne proizlazi osnovanost tuţbenog zahtjeva. . * da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuţenika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tuţbu (331b/1).12. (koji ne moţe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji. * da osnovanost tuţbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tuţbi. a tuţba na ročištu nije preinačena. Donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se u dva slučaja: . (koji ne moţe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu). Pravni lijekovi. Presuda zbog ogluhe Sud u pravilu dostavlja tuţbu tuţeniku na odgovor. U tom slučaju odredit će se rok. a nesumnjivo je da su mu upućeni. * da su tuţeniku tuţba i poziv za davanje odgovora na tuţbu uredno dostavljeni. stavak 3. ZPP-a. da se izvidi je li tuţenik uredno pozvan. da se izvidi jesu li tuţba i poziv za davanje odgovora na tuţbu tuţeniku uredno 234 235 Članak 3. Uvjeti za donošenje presude na temelju ogluhe su slijedeći: * da tuţenik ne podnese odgovor na tuţbu u odreĎenom roku. sud će donijeti presudu kojom se tuţbeni zahtjev odbija (332/4). Donošenje presude zbog izostanka moţe se odgoditi i ako nema dokaza da je tuţenik uredno pozvan.5. pa sud utvrdi da za to nisu ispunjeni uvjeti. U oba spomenuta slučaja odgode donošenja presude zbog izostanka. ZPP-a Članak 3.Građansko procesno pravo 133 raspolagati234 (332/2). odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu). neće se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud naĎe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati235 (331b/2). 4. . Donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o tim okolnostima prije toga pribave obavijesti (332/3). Ako je tuţitelj predloţio donošenje ove presude. te ga upozorava na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tuţbu (284. a nesumljivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju predsjednik vijeća odredit će rok. Ako se u tom roku utvrdi da je tuţenik bio uredno pozvan. 285). ako su ga opravdani razlozi spriječili da ospori tuţbeni zahtijev. Ta posljedica je donošenje presude kojom se prihvaća tuţbeni zahtjev (presude zbog ogluhe). Tuţeniku bi trebalo priznati ulaganje prijedloga za povrat u prijašnje stanje. * da činjenice na kojima se temelji tuţbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuţitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Iako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti. stavak 3. Ova presuda se ne moţe pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenoga činjeničnog stanja (353/2). nalaţe mu da (u roku koji ne moţe biti kraći od 15 ni dulji od 30 dana) dostavi odgovor na tuţbu.ako nema dokaza da su tuţeniku uredno dostavljeni tuţba i poziv za davanje odgovora na tuţbu. o tome će odlučiti rješenjem protiv kojeg ţalba nije dopuštena (332/6).

sud će zakazati pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu. koja ne odgaĎa ovrhu (325a/1). Ova presuda se ne moţe pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenoga činjeničnog stanja (353/2). Ova se materija nastavlja na izlaganje o stupnjevitoj tuţbi.14. Presuda bez odrţavanja glavne rasprave Ovo je novina koju uvodi ZIDZPP/03. ova je vrsta presude postojala samo u trgovačkim sporovima236. donijet će presudu kojom se tuţbeni zahtjev odbija (331b/4). 236 237 Bila je predviĎena člankom 496. Stupnjevita presuda237 Odluke koje sud donosi moţemo rezimirati na slijedeći način: a) PRVA SITUACIJA rješenje kojim nalaţe polaganje računa ili potpun pregled imovine ili obveza b) DRUGA SITUACIJA rješenje kojim nalaţe polaganje računa ili potpun pregled imovine ili obveza presudu kojom utvrĎuje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava) preudu kojom odreĎuje iznos novca (količinu stvari i opseg prava) c) TREĆA SITUACIJA presudu kojom utvrĎuje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava) presudu kojom odreĎuje iznos novca (količinu stvari i opseg prava) Protiv rješenja o kojem je riječ pod a) i b) tuţenik moţe izjaviti ţalbu u roku od osam dana. Sud presudu kojom se prihvaća tuţbeni zahtjev (presudu zbog ogluhe). sud moţe bez zakazivanja ročišta donijeti presudu. Protiv tog rješenja ţalba nije dopuštena (331b/6). Ako iz činjenica navedenih u tuţbi ne proizlazi osnovanost tuţbenoga zahtjeva. Prema prijašnjem ureĎenju. Ako je tuţba dostavljena tuţeniku na odgovor. a ako je tuţitelj predloţio donošenje takve presude. sud će rješenjem odbiti njegov prijedlog. neovisno o tome što je osporio osnovanost tuţbenog zahtjeva.5. 4. donijet će se presuda zbog ogluhe (331b/5). ZPP-a. U oba ova slučaja presuda zbog ogluhe moţe se donijeti i bez saslušanja stranaka (331b/7). sud će odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tuţitelj ne preinači tuţbu. a tuţenik u odgovoru prizna odlučne činjenice. ako ne postoje druge smetnje za njeno donošenje (332a). .Građansko procesno pravo 134 dostavljeni. koji je brisan.15. a sada je uvedena kao opći institut. donosi bez odrţavanja ročišta i nije potrebno da tuţitelj predloţi donošenje ovakve presude. Kad nisu ispunjeni uvjeti za donošenje ove presude. 4. Pravni lijekovi.5. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tuţeniku uredno dostavljena. Takvu presudu sud moţe donijeti kao potpunu ili djelomičnu.

Kad se donosi presuda? Presuda se donosi odmah nakon zaključenja glavne rasprave i nju objavljuje sudac pojedinac. i c. odnosno predsjednik vijeća (335/3). Ročište na kojem se presuda objavljuje odrţat će se neovisno o tome jesu li stranke o njemu obaviještene. u svezi sa 186b/4). Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći (336/4). što znači da on nakon objavljivanja ne moţe svoju odluku opozvati i nadomjestiti drugom (334/1).Građansko procesno pravo 135 Kod situacija pod b. Ako utvrdi da zahtjevi za polaganje računa. sud će donijeti rješenje kojim odreĎuje rok za postavljanje odreĎenog tuţbenog zahtjeva. protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba. 4. izreći odluku o osnovanosti tuţbenog zahtijeva. Tko donosi presudu? Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske (335/1). Stoga odgoda ročišta za objavu presude nije ni dozvoljena ni moguća. Kad se presuda objavljuje sudac će javno pročitati izreku i ukratko usmeno obrazloţiti razloge presude (336/1). odnosno jesu li pristupile na to ročište (335/4). Donošenje i objavljivanje presude Donijeti presudu znači odrediti njen sadrţaj. kada tuţenik dade potrebne podatke. protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba (325a/2. Presudu donosi sudac koji je vodio postupak na ročištu na kojem je gl. a sud će odlučiti hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). podnošenja pregleda imovine i obveza ili davanje podataka nisu osnovani. Objaviti presudu znači javno pročitati izreku presude i obrazloţenje. Trenutak objave presude je vrlo vaţan. sud rješenjem. sud će odrediti iznos novca (količinu stvari i opseg prava). izreka presude uvijek će se javno pročitati. jer je sud od tog trenutka vezan za svoju presudu (tj. Ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena. rasprava zaključena. U takvu slučaju u istom roku sud će odrţati ročište na kojem će objaviti presudu. presudu donose predsjednik vijeća i članovi vijeća koji su sudjelovali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena (335/2). nakon što donese presudu kojom utvrĎuje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava). a u slučaju da se postupak vodio pred vijećem. To je ročište sud duţan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena. Vezanost za presudu.238 Sud nije vezan usmeno izrečenim razlozima presude i u pismenom otpravku moţe dati druge razloge. te su mjerodavni ovi potonji. Pismena izrada presude 238 Tek po objavi presude stranke se mogu odreći prava na ţalbu.. slijedeći dan nakon toga za njih počinje teći ţalbeni rok (348/1). za njenu izreku). i (2) presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja gl.5. U takvoj situaciji stranka se ne bi u ţalbi mogla s uspjehom pozivati ne one razloge koje je sudac usmeno iznio. .5. rasprave. odreĎuje rok u kojem je tuţitelj duţan postaviti toĉno odreĊeni tuţbeni zahtjev (186b/4). Prema strankama presuda ima učinak tek od dana kad im je dostavljena (334/2). Daljnjom presudom.15. 4. Novela ZPP-a jača načelo neposrednosti koje se ogleda u dva pravila: (1) presudu donosi onaj sudac ili vijeće koje je sudjelovalo u postupku koji je prethodio donošenju presude. Naime. U sloţenijim predmetima sud moţe odgoditi donošenje presude za petnaest dana od dana zaključenja glavne rasprave.16.

a ako ih je utvrdio dokazivanjem. a izjasnit će se. dan zaključenja glavne rasprave. kao i objasniti raloge zbog kojih je sud odlučio kao u izreci. ako je to potrebno. ime i prezime suca pojedinca. ime i prezime ili naziv te prebivalište ili boravište. koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio. zašto i kako ih je utvrdio. njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena (338/2). njihovih zastupnika i punomoćnika. koje je od tih činjenica utvrĎivao. . odnosno predsjednika vijeća dopustiti produţenje toga roka za daljnjih trideset dana (337/1).odluka suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traţenja te odluka o postojanju ili nepostojanju potraţivanja istaknutog radi prebijanja (338/3). izreku i obrazloţenje (338/1) te uputu o pravnom lijeku (337/2). Predsjednik suda moţe na temelju obrazloţenog prijedloga suca pojedinca. donesena jedino moguća presuda.239 U izreci mora biti naveden sadrţaj pravne zaštite . postupak koji je proveden. predmet spora. naziv suda. Zadatak mu je obavijestiti o subjektivnim i objektivnim elementima spora. ili ako presuda nema uopće razloga. sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka. presude zbog izostanka.241 U obrazloţenju presude zbog ogluhe. izreka mora sadrţavati i rok za dobrovoljno ispunjenje te činidbe (paricijski rok).5. 239 Uvod presude sadrţi: naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske. Ako ovo posljednje propusti to nije razlog apsolutne ništavosti. Sadrţaj presude Pismeno izraĎena presuda mora imati uvod. Uvod sadrţi podatke o sudu i strankama. Cilj mu je da sudac uvjeri čitača da je. i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka (338/4). NeizraĎena odluka izradit će se prema sadrţaju proglašene odluke i prema podacima iz spisa (337a/2). presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda (338/5). U slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt. odluku će po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac (337a/1). odnosno sjedište stranaka. s obzirom na utvrĎene činjenice i izvedene dokaze. ako proturječi sama sebi ili razlozima presude.240 Ako se izrekom stranci nalaţe neka činidba. kratku oznaku predmeta spora. U obrazloţenju sud će izloţiti zahtjeve stranaka.) zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio. dan zaključenja glavne rasprave i donošenja presude. naznaku stranaka. U tome roku presuda mora biti i otpremljena strankama. ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. ili su ti razlozi nejasni ili proturječni.Građansko procesno pravo 136 Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od trideset dana od donošenja. ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost izmeĎu onoga što se u razlozima presude navodi o sadrţaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. odnosno predsjednika i članova vijeća. činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predloţile. Razlog apsolutne ništavosti (354/2/11): ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moţe ispitati. iznenadna teška bolest i dr. Obrazloženje. 240 241 Članak 333. a osobito ako je izreka presude nerazumljiva. 4.17.

Ispravljanje obavlja sudac.5. već će samo naznačiti da su se stranke odrekle prava na ţalbu i da zbog toga presuda nije obrazloţena (338/6).5. iako stoji u izreci presude. Ako su se stranke nakon proglašenja presude odrekle prava na ţalbu te ako nisu izričito zatraţile da presuda koja će im biti dostavljena bude obrazloţena. strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude. sud neće posebno obrazložiti donesenu presudu. a nadleţan je sud koji je donio presudu. Način obavljanja ispravka. ţalbu bi trebalo tretirati kao prijedlog za ispravljanje (falsa nominatio non nocet).242 Iznimka. nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom (342/1). O rješenjima Sud donosi odluke u obliku presude i rješenja (129/1). Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude misli se na pogreške u imenima i brojevima. rješenje o troškovima (129/5). U takvu slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude (342/3). Žalba protiv tog rješenja je dopuštena. 242 Npr. a ne na odlučivanje o osnovanosti tuţbenog zahtijeva. Dakle greške se odnose na tehniku pismene redakcije. 4.Građansko procesno pravo 137 Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac. rješenje o smetanju posjeda (129/2) 2. i druge očite pogreške u pisanju i računanju. Rješenje se moţe donijeti bez odrţavanja rasprave. O ispravljanju presude sud moţe odlučiti bez saslušanja stranaka (342/4). o izvoĎenju dokaza. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude (337/2). Presudu donosi kad odlučuje o osnovanosti tuţbenog zahtjeva (129/2). . b) Rješenja 4.18. Ispravljanje je moguće u svako doba (342/1). Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika. a strankama će se dostaviti prijepis rješenja (342/2). dakle nije vezano rokom. Ako izmeĎu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrţane u izreci presude. Ako bi stranka u ţalbi isticala zahtjev za ispravljanje. Rješenje donosi kao odlučuje o procesnim pitanjima. U tri slučaja sud rješenjem odlučuje o osnovanosti tuţbenog zahtjeva: 1. odnosno predsjednik vijeća. Pokretanje postupka za ispravljanje moguće je po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog stranaka. osim kad zakon odreĎuje drukčije.17. rješenje o izdavanju platnog naloga (129/4) 3.

4. Ona je autoritativan regulator pravnih odnosa. ne bi smjelo suditi drukčije nego što je već suĎeno. donese druga pravomoćna presuda. uvaţit će se kasnija pravomoćna odluka (iudicium posterior derogat priori). Ako se rješenje odnosi na upravljanje parnicom. Pravomoćna rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ZPP-a izvršavaju se po sluţbenoj duţnosti (346). Dakle. a zbog tog razloga moţe se traţiti i ponavljanje postupka (421/1/7). ono prema strankama ima učinak čim je objavljeno (343/4).1. ako sud utvrdi da je pokrenuta parnica o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno. a ostala rješenja kada stranka to zatraţi. Kad se rješenje ne dostavlja pismeno. njome se konačno regulira sporni pravni odnos. a ako im se dostavlja. podnijeti tuţbu s istim tuţbenim zahtijevom protiv istog tuţenika. povreda ovih pravila je razlog apsolutne ništavosti (354/2/9).Građansko procesno pravo 138 Sud je vezan za svoja rješenja i to od objavljivanja. Postojeća pravomoćna odluka predstavlja negativnu procesnu pretpostavku za ponovno suĎenje. Elementi pravomoćnosti: 1) Ne bis in idem. u redovnom postupku (nova tuţba ili redovni pravni lijek). PRAVOMOĆNOST 4. onda od otpremanja.6. res iudicata pro veritate habetur). tek od dana kada im je dostavljeno. Takvo ukidanje neće se moći ostvariti ako stranka nema uvjeta za traţenje ponavljanja (svojom krivnjom nije ovo istakla prije okončanja postupka) ili ako su protekli rokovi. Kad se ne smije suditi drukčije nema potreba da se sudi ponovno. . kao autoritativan regulator pravnih odnosa. 3) Res iudicata facit ius inter partes. radi očuvanja pravne sigurnosti. Ako se ipak. a ako ih ne objavljuje. Materijalna pravomoćnost je pozitivni učinak pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu materijalnopravnih odnosa subjekata na koje se pravomoćnost odnosi (res iudicata facit ius inter partes. 2) Res iudicata pro veritate habetur. UtvrĎenja sadrţaja prava i pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim. pravno obvezuje stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi. Sadrţaj pravomoćnosti Presuda ima snagu zakona meĎu strankama. ponovno meritorno raspravljati ili odlučivati. O stvari o kojoj je odlučeno ne moţe se. U drugostupanjskom postupku.6. Formalna pravomoćnost je negativni učinak pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu procesnopravnih odnosa i to kao zabrana ponovnog suĎenja o već presuĎenoj stvari (ne bis in idem). U prvostupanjskom postupku. unatoč ovome pravilu. nakon pravomoćne presude. Ovo pravilo je rezultat nedostatka pravnog interesa stranaka za ponovno suĎenje. Sudska odluka. a ne bude više moguće ostvariti ukidanje pravomoćne odluke. mora odbaciti tuţbu (288/2). jer se u novom postupku. ne bis in idem ustvari znači da tuţitelj ne moţe. onda nije vezan (343/3).

2 OvZ). Zastara.trenutkom dostave presude stranci  po drugom shvaćanju . Neki zahtijevi koji ne prelaze na nasljednike preći će na njih kad se postojanje takvih zahtijeva utvrdi pravomoćnom odlukom (npr. 2. biti duţan vjerovniku isplatiti odreĎeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja (294/1 ZOO) 5. pravomoćna presuda kojom se tuţenik osuĎuje na isplatu jednog obroka zajma. U prilog tome shvaćanju navodi se odredba čl. 243 Tako se npr. Pravne posljedice pravomoćnosti U nekom drugom postupku pravomoćna presuda se moţe upotrijebiti kao dokaz o činjenicama i pravnim odnosima čije je postojanje u njoj utvrĎeno. MeĎutim. sud moţe.6. 331/1 ZPP-a prema kojoj presuda postaje pravomoćna kad se više ne moţe pobijati ţalbom. ako ne izvrši svoju obvezu u tome roku.trenutkom donošenja odluke. kad se odrekne ţalbe stranka koja to posljednja učini. a dospjevaju ubuduće zastaruju normalno . potraţivanje naknade nematerijalne štete – 204/1). 4. 244 Protiv ovog shvaćanja ističe se da u trenutku donošenja presude za nju nitko nije vezan – ni sud. Kad duţnik ne izvrši u roku neku nenovčanu obvezu utvrĎenu pravomoćnom odlukom. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuĎenog. moţe upotrijebiti kao dokaz u parnici u kojoj se traţi da isti tuţeni isplati drugi obrok istog zajma. Ako duţnik ne ispuni svoju obvezu u paricijskom roku.6.379/2 ZOO). intervencijski efekt. c) kad stranke koje su uloţile ţalbu odustanu od izjavljenih ţalbi prije nego što o njima odluči drugostupanjski sud (349/2) d) kad drugostupanjski sud odbije ţalbu i potvrdi prvostupanjsku presudu. pravomoćna presuda proizvodi tzv. Nastupanje pravomoćnosti Presuda donesena u prvostupanjskom postupku postaje pravomoćna: a) kad strankama protekne rok za ulaganje ţalbe. ni stranke jer im nije dostavljena. Sva potaţivanja utvrĎena pravomoćnom odlukom (ili nagodbom pred sudom) zastaruju za 10 godina. Nedjeljiva (jedinstvena) i podjeljena pravomoćnost. . jer nije otpravljena. na ovom stajalištu stoji i sudska praksa. povremena potraţivanja koja proistječu iz pravomoćne odluke (ili nagodbe pred sudom). vjerovnik ga moţe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon proteka tog roka neće više primiti ispunjenje nego će traţiti naknadu štete (293/1 ZOO). 4. e) presuda donesena u drugostupanjskom postupku postaje pravomoćna:  po jednom svhvaćanju . a to svojstvo presuda stječe upravo donošenjem. odrediti naknadni primjereni rok i izreći da će duţnik.244 4. Ovršnost. imenovanim prethodnicima i osobama obaviještenim o parnici. a ni jedna od njih ne uloţi ţalbu (333/1) b) kad se stranke odreknu prava na ţalbu (349/1). tada pravomoćnost nastupa prije isteka roka za ulaganje ţalbe. Prenosivost. Sudski penali. Pravomoćnost kondemnatornih presuda pretpostavka je za nastupanje njihove ovršnosti (23/1. na zahtijev vjerovnika. 3.6. Prema umješačima. 6.4.3.Građansko procesno pravo 139 4.2.243 Ostale pravne posljedice pravomoćnosti su: 1.

Ipak izuzetno činjenična utvrĎenja postaju pravomoćna kad je utvrĎenje odreĎenih činjenica predmet spora. MeĎutim elementi izreke koji su često verbalno oskudni ne pruţaju uvijek dovoljnu osnovu za sadrţajnu identifikaciju odluke. Sud ne smije suditi ni ultra ni extra petitia partuim. Presuda u parnici u kojoj je tuţitelj traţio zaštitu samo u odnosu na dio ne predstavlja zapreku za pokretanje nove parnice u kojoj će traţiti zaštitu za ostatak.6. jer činjenica što je jedna od stranaka izgubila pravo na ulaganje ţalbe ne dovodi do toga da odnosna presuda prema toj stranci postane pravomoćna. To se pravilo opravdava time što odluka moţe djelovati samo u odnosu na osobe kojima 245 Npr. pa to svojstvo ne stječu ni stavovi suda o činjeničnom stanju ni o pravnim pitanjima. 4. Obrazloţenje. u parnici u kojoj se utvrĎuje istinitost neke isprave . Učenje o objektivnim granicama pravomoćnosti odnosi se na pitanje: na koje se dijelove sudske odluke pravomoćnost odnosi i što je stuštinski objekt pravomoćnosti? Iz pravila po kome presuda postaje pravomoćna ukoliko je njome odlučeno o zahtijevu tuţbe ili protutuţbe (333/1) odnosno o postojanju ili nepostojanju potraţivanja koje je tuţenik istakao prigovorom radi prebijanja (333/3). iz toga se ne moţe zaključiti da se odriče prava na ostvarivanje zaštite za ostatak. Kod nas je usvojeno stajalište o nedjeljivoj pravomoćnosti. Prekoračenje granica tužbenog zahtijeva. Ako se donese odluka kojom je stranci pruţena odreĎena zaštita iako tu zaštitu ona nije traţila. Obrazloženje sudjeluje u pravomoćnosti. Djelomično ostvarenje zaštite.6. Podjeljena pravomoćnost je kad pravomoćnost ne nastupa za obje stranke istodobno. i taj dio odluke će postati pravomoćan ako ne bude izričito napadan pravnim lijekovima. ne postaje pravomoćno. Objektivne granice pravomoćnosti Pravomoćnost se donosi samo na izreku. Zato se kaţe da obrazloţenje iako ne postaje pravomoćno. zaključuje se da se pravomoćnost odnosi samo na taj dio presude. Ona će postati pravomoćna tek kad i druga stranka izgubi to pravo. zaključuje se da se pravomoćnost odnosi samo na odluku o tuţbenom i protutuţbenom zahtijevu te o postojanju potraţivanja koje je istaknuto prigovorom radi prebijanja.5. pa ako traţi zaštitu samo za jedan dio. odnosa i dogaĎaja na koje se presuda odnosi).6. Tuţitelj nije duţan u pokrenutoj parnici traţiti zaštitu za cjelokupnost svog ovlaštenja. Subjektivne granice pravomoćnosti Učenje o subjektivnim granicama pravomoćnosti odnosi se na pitanje: prema kome djeluje pravomoćna presuda? Staro je pravilo da ona djeluje meĎu parničnim strankama (inter partes). a contrario. 4. već je takva identifikacija moguća tek pomoću elemenata sadrţanih u obrazloţenju. sudjeluje u pravomoćnosti izreke. tek se tada moţe utvrditi suštinski sadrţaj izreke (npr.245 Isto tako i pravna kvalifikacija postaje pravomoćna kad je utvrĎenje sadrţaja odreĎenog pravnog odnosa predmet spora.Građansko procesno pravo 140 Nedjeljiva pravomoćnost je slučaj kad pravomoćnost nastupa istodobno u odnosu na obje parnične stranke. Budući da je ova odluka sadrţana u izreci presude. identifikacija stranaka.

Ad 3. Ad 2. b) kad sud nakon njenog donošenja usvoji prijedlog za povrat u prijašnje stanje. inače bi se povrijedilo načelo saslušanja stranaka. univerzalni sukcesori su vezani pravomoćnim odlukama koje su donesene u parnicama u kojima su njihovi prednici sudjelovali kao stranke. Od tog trenutka počinje teći paricijski rok. Činjenice koje su nastale nakon tog trenutka irelevantne su jer nije bilo mogućnosti da se o njima raspravlja. singularni sukcesori u pravilu ne mogu steći više prava nego što na njih moţe prenijeti njihov prednik. Zato pravomoćne odluke donesene protiv prednika neposredno djeluju prema singularnom sukcesoru. ako je do sukcesije došlo nakon njene pravomoćnosti. 5. No ni ovo pravilo se ne primjenjuje kad je moguće stjecanje vlasništva od nevlasnika. Ako jesu konstitutivne djeluju prema trećima i to po dvije osnove: kao pravomoćna odluka i kao pravnorelevantna činjenica. rok za pravni lijek. 2.6. Prema strankama rješenje djeluje od dostave (ako im se dostavlja prijepis rješenja). odnosno od objavljivanja (ako im se ne dostavlja). Do prestanka postojanja odluke moţe doći: a) kad odluka bude ukinuta u povodu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova. 4. Sud je vezan za svoja rješenja od objavljivanja odnosno otpravljanja. Vremenske granice pravomoćnosti Učenje o vremenskim granicama pravomoćnosti odnosi se na (1) početak djelovanja sudske odluke s obzirom na sud i stranke.7. Intervencijski efekt. kojeg ove osobe mogu od sebe otkloniti isticanjem prigovora male gesti vel conducti processus. Ad 1. PRAVNI LIJEKOVI . 3. Kod jedinstvenog suparničarstva odluka moţe samo jednako glasiti u odnosu na sve suparničare. 4. Kod običnog suparničarstva pravomoćna odluka donesena u korist ili protiv jednog od suparničara ne djeluje neposredno i na ostale suparničare. Prema strankama presuda djeluje od dana kad im je dostavljena (334/2). Trenutak na koji se odnosi sudska odluka je trenutak zaključenja glavne rasprave. pa i kad nisu konstitutivne. (2) na prestanak postojanja odluke i (3) na utvrĎivanje trenutka s obzirom na koji se sudska odluka donosi. Sudska odluka u pravilu veţe sud i stranke još prije nego postane pravomoćna.Građansko procesno pravo 141 je bila pruţena mogućnost da u parnici aktivno sudjeluju radi zaštite svojih prava. U odnosu na običnog umješača. Pravomoćne presude u tim parnicama djeluju prema trećima neposrednom snagom svoje pravomoćnosti. Nakon toga sud je nije ovlašten ni povući ni preinačiti. a ako se presuda ne objavljuje onda čim je otpravi (334/1). Statusne parnice. Suparničari. rok za traţenje dopunske presude. trećeg koji je obavješten o parnici te imenovanog predhodnika pravomoćna odluka proizvodi intervencijski efekt. c) kad je donesena na temelju zakona za kojeg Ustavni sud utvrdi da je neustavan.7. a tada se moţe i preinačiti odluka. To znači da su za donošenje pravomoćne odluke relevantne samo one činjenice koje su nastale do zaključenja glavne rasprave. Sud je vezan za svoju presudu čim je objavi. 4. Ali od tog općeg pravila postoje značajni izuzeci: 1.

Redovni su oni koji se podnose protiv nepravomoćnih odluka (to su ţalba protiv presude. Samostalan je kad se moţe podnijeti odvojen pravni lijek (takvi su većina pravnih lijekova). onda od časa kad joj prijepis presude bude dostavljen (349/1). treba im priznati pavni interes za podnošenje pravnog lijeka protiv dijela odluke kojim se njihov zahtjev odbacuje ili odbija.7. Redovni. kad zakon odreĎuje da posebna ţalba nije dopuštena). Remonstrativni su oni o kojima rješava onaj isti sud koji je donio odluku protiv koje se pravni lijek podnosi (iudex ad quo). nepravilna ili nezakonita. 4. izvanredni. 4. Odricanje od prava na ţalbu Stranka se moţe odreći prava na ţalbu od časa kad je presuda objavljena. revizija protiv rješenja. Devolutivni i remonstrativni. Pravni interes za podnošenje pravnog lijeka Pravni interes za ponošenje pravnog lijeka ima onaj podnositelj koji bi mogao očekivati odreĎenu pravnu korist od podnesenog pravnog lijeka. Jednostrani i dvostrani. na zahtjev ovršenika. Općenito o pravnim lijekovima Pravni lijek je parnična radnja stranke kojom ona od nadleţnog suda traţi da ukine ili preinači odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna. ţalba protiv rješenja i prigovor protiv platnog naloga). a jednostran ako mu tu mogućnost ne treba pruţiti (samo u pravilu ţalba protiv rješenja). prijedlog za ponavljanje postupka). Izvanredni su oni koji se podnose protiv pravomoćnih odluka (to su revizija protiv presude. a nesuspenzivni ne odlaţu nastupanje odluke (u pravilu ţalba protiv rješenja i svi izvanredni pravni lijekovi).7.4. revizija protiv presude. a ako presuda nije objavljena. Redosljed u podnošenju pravnih lijekova . MeĎutim moći će se zastati s provoĎenjem odluke. Ako su stranke u parnici doţivjele djelomičan uspjeh. Suspenzivni i nesuspenzivni. Nema pravni interes stranka čiji je zahtjev sud usvojio.7.3.2. 4.1. Samostalni i nesamostalni. to su ţalba protiv presude. revizija protiv rješenja. ţalba protiv rješenja. Devolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odlučuje viši sud (iudex ad quem). to su prijedlog za ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga. ako se ovaj pokaţe osnovanim. a nesamostalan je kad zakon odreĎuje da se odluka moţe pobijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke (samo ţalba protiv rješenja i to izuzetno. Suspenzivni odlaţu nastupanje ovrhe (ţalba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga). Do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka moţe odustati od već podnesene ţalbe (349/2). pod uvjetom da ovrhovoditelju pruţi sigurnost za štetu koja bi mu mogla nastati ako se pokaţe da je nesuspenzivni pravni lijek bio neosnovan (61 OZ).Građansko procesno pravo 142 4.7. Dvostrani pravni lijek je onaj kod kojega se protivniku podnositelja pravnog lijeka mora pruţiti mogućnost da se izjasni o zahtijevima podnositelja (takvi su većina pravnih lijekova). Odricanje ili odustanak od ţalbe ne moţe se opozvati (348/3).

odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po sluţbenoj duţnosti . pa čak i onda kad one nisu iznosile te novote u postupku u kojem je donesena napadana odluka. (2) da se u ţalbi ne moţe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja. Ţalba protiv presude 246 Dakle. rasprave.ako stranka takav prigovor nije istaknula već tijekom prvostupanjskoga postupka. MeĎutim. Zabrana reformatio in peius Drugostupanjski sud ne moţe preinačiti presudu na štetu stranke koja se ţalila ako je samo ona podnijela ţalbu (374). osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se ţalba moţe izjaviti (352/1). Žalba. Ponavljanje postupka. Ponavljanje postupka se moţe traţiti ako stranka sazna za nove činjenice ili naĎe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka (421/1/10) i to pod uvjetom da stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom (422/2). 4. ZIDZPP/03 uvodi bitna ograničenja razloga zbog kojih se ţalba moţe izjaviti i to tako: (1) da se u ţalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. nedostatak je mogućnost zlouporabe procesnih ovlaštenja. odnosno predlagati nove dokaze. . donošenje zakonite odluke. Naravno.7. Stranke mogu u reviziji iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija moţe izjaviti (387). Kad ne bi postojala ova zabrana.4.246 Revizija. a) Redovni pravni lijekovi 4.5. Prednosti tog instituta su ostvarivanje načela traţenja istine. posljednji trenutak do kojega će stranke moći iznositi nove činjenice. rasprave (352/2).7.6. ova zabrana ne vrijedi ako obje stranke uloţe ţalbu. 4.7. tj. stranka moţda ne bi uopće ulagala ţalbu zbog bojazni da bi time mogla proći gore. Beneficium novorum Sve do stupanja na snagu ZIDZPP/03-a. te isključenje potrebe pokretanja novih sporova zasnovanih na činjenicama koje prije nisu bile iznesene. Izuzetak je prijedlog za ponavljanje postupka koji se moţe iznijeti nakon pravomoćnosti odluke protiv koje nije bila izjavljena ţalba. stranke su u ţalbi protiv presude mogle iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze (beneficium novorum).Građansko procesno pravo 143 Izvanredni pravni lijekovi se ne mogu uloţiti ako predhodno nisu bili uloţeni redovni pravni lijekovi. sada postaje trenutak zaključenja gl. do zaključenja gl.

Isto tako. čl. pa se u načelu moţe napadati samo ţalbom na rješenje (167/2). Tako. U pogledu potpisa treba upozoriti da prema novom ureĎenju stranka odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3). 4) potpis podnositelja ţalbe (350). po prirodi stvari. ne moţe nalaziti potpis podnositelja. 350. Stranka se moţe odreći prava na ţalbu od trenutka kad je presuda objavljena. Odricanje ili odustanak od ţalbe ne moţe se opozvati (349/3). . Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (članak 106. Suspenzivnost i devolutivnost žalbe. dakle. Visoki trgovački sud RH odlučuje o ţalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju (34c/2) i Vrhovni sud RH odlučuje o ţalbama protiv prvostupanjskih odluka ţupanijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka. Protiv svake presude donesene u prvom stupnju. 3) razloge zbog kojih se ţalba podnosi. Iako bi iz čl. a druga u pogledu glavne stvari. Rok za žalbu iznosi petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. 351. ako zakonom nije odreĎen drugi rok. ţalba se moţe poslati i brzojavom na kojemu se. i u postupku pred trgovačkim sudovima (500/2). u radnim sporovima (437). u sporovima male vrijednosti (467/3). pod uvjetom da je na brzojavu označena presuda koja se pobija i ime podnositelja. ima svojstvo podneska.Građansko procesno pravo 144 a) OPĆENITO O ŢALBI Pravo na žalbu. odnosno koja nije potpisana (351/1). nego i odluka o glavnoj stvari. Pravovremeno podnesena ţalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija ţalbom (348/2). nepotpunom se smatra samo ona ţalba na temelju koje se ne moţe utvrditi koja se presuda pobija. MeĎutim od toga pravila postoje dvije iznimke. Sudska praksa je na to pitanje dala pozitivan odgovor. Posebne odredbe vrijede za odluku o troškovima sadrţanu u presudi. ţupanijski sud odlučuje o ţalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju (34a/3). ako zakonom nije drugačije odreĎeno (34d/1). a ako presuda nije objavljena. Do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka moţe odustati od već podnesene ţalbe (349/2). ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troškova. stranke mogu podnijeti ţalbu. O ţalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (348/3). što meĎutim ne vrijedi za postupak pred trgovačkim sudovima (501/1). viši će sud jednom odlukom odlučiti o oba pravna lijeka (167/2). Ako se ţalbom napada ne samo odluka o troškovima sadrţana u presudi. Ona se smatra rješenjem (129/5). ali se umjesto podneskom moţe izjaviti i usmeno na zapisnik kod parničnog suda (106/4). Sadržaj žalbe. ZPP-a proizlazilo da je ţalba koja ne sadrţi sve tamo navedene elemente (1-4) nepotpuna. i ţalba protiv odluke o troškovima smatra se ţalbom protiv presude (167/1). ţalba treba sadrţavati: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi.247 247 Što se tiče potpisa. ZPP-om je odreĎeno da taj rok iznosi osam dana: u mjeničnim i čekovnim sporovima (348/1). bez obzira na to o kojoj se vrsti presude radi. Ţalba. postavlja se pitanje je li potpuna ţalba poslana telegrafski? Naime. onda od trenutka kad joj prijepis presude bude dostavljen (349/1).). ZPP-a to demantira. 2) odreĎenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu. Naime.

protiv kojega nije dopuštena ţalba. . odnosno predlagati nove dokaze. stranke su u ţalbi protiv presude mogle iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. Ako ţalitelj u odreĎenom roku ne postupi po traţenju suda. pozvati ţalitelja da u odreĎenom roku dopuni ili ispravi ţalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda (351/1). odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). stranka moţe u ţalbi iznijeti i nove činjenice te predloţiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji (353/4). sud će rješenjem odbaciti ţalbu kao nepotpunu (351/2). c) RAZLOZI ZA ŢALBU Presuda se moţe pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.da se u ţalbi ne moţe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja. sada postaje trenutak taključenja gl. . i zbog toga što je izjava o priznanju.Građansko procesno pravo 145 Ako je ţalba nepotpuna. Zabrana iznošenja novota u ţalbi. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati. 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava (353/1). ISTICANJE PRIGOVORA Sve do stupanja na snagu zadnje novele ZPP-a. izmeĎu ostalog. te su se presude mogle pobijati i zbog relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka.da se u ţalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se ţalba moţe izjaviti (352/1). posljednji trenutak do kojega će stranke moći iznositi nove činjenice. rasprave. Kada presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja pobija zbog tih razloga. odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po sluţbenoj duţnosti . Bitne povrede odredaba parničnog postupka Relativno bitne povrede odredaba parniĉnog postupka 248 Prije novele ZPP-a iz 2003. 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenoga činjeničnog stanja. Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenoga činjeničnog stanja (353/2). ZIDZPP/03 uvodi bitna ograničenja razloga zbog kojih se ţalba moţe izjaviti i to tako: . do zaključenja gl. b) IZNOŠENJE NOVOTA. Dakle. rasprave (352/2). tj. prvostupanjski će sud rješenjem.ako stranka takav prigovor nije istaknula već tijekom prvostupanjskoga postupka. ali treba naglasiti da se uz odreĎene pretpostavke te novote mogu iskoristiti kao razlog za ponavljanje postupka. doduše olakšava nastupanje pravomoćnosti presude. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati samo zbog248 apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3).

bez obzira na to je li povreda utjecala ili mogla utjecati na pravilnost presude. odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet. presudu zbog ogluhe. 249 Npr. sud je protivno zakonu dopustio javnosti da prisustvuje na glavnoj raspravi pa je to utjecalo na stranke da ne iznesu sve što im je poznato. ili o kojemu je već prije pravomoćno presuĎeno.Građansko procesno pravo 146 Relativno bitne povrede su one povrde zbog kojih će presuda biti ukinuta samo ako drugostupanjski sud utvrdi da su one utjecale ili mogle utjecati na pravilnost donesene presude. 7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku sluţi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku.). 4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (članak 3. a sud na njih pazi na prijedlog ţalitelja. taksativno su navedene u zakonu. 2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadleţnost (članak 16. Ne treba utvrĎivati kauzalni neksus. Apsolutno bitne povrede odredaba parniĉnog postupka Apsolutno bitne povrede su one povrede zbog kojih. a stranka se zbog toga ţali. 10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi. Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji (354/2): 1) ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (članak 71. ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba. točka 1. presudu na temelju odricanja. odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno . ako voĎenje parnice. a osobito propuštanjem dostave. ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik.249 Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijek u postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona. Tada će drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi odrţavanja nove glavne rasprave.u ovom slučaju ţalbu moţe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču (354/3). ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca. u zakonu su dane u generalnoj klauzuli. sud na njih pazi ex offo. odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za voĎenje parnice ili za pojedine radnje u postupku. nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. 8) ako je u postupku kao tuţitelj ili tuţenik sudjelovala osoba koja ne moţe biti stranka u postupku. . stavak 3. do 6. 5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja. stavak 1. ili ako zakonski zastupnik. treba uvijek ukinuti presudu.). prema izričitoj odredbi zakona. 6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem. a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude (354/1). 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica. Treba utvrĎivati kauzalni neksus. 3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadleţan.). presudu zbog izostanka ili presudu bez odrţavanja rasprave. ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe. Tada će drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi odrţavanja nove glavne rasprave.

odnosno kad je nije utvrdio (335)250. već će se dostaviti drugostupanjskom sudu koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće (359/2). Kad je ţalba izjavljena zbog bitnih povreda parničnog postupka. 12) ako je presudom prekoračen tuţbeni zahtjev. odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez odrţavanja ročišta (358/1). u spisu se ponekad ne nalaze podaci na temelju kojih bi drugostupanjski sud mogao ocijeniti je li došlo do procesne povrede na koju se ţalitelj poziva. ili ako presuda nema uopće razloga. Nakon primitka odgovora na ţalbu ili nakon proteka roka za odgovor na ţalbu sudac pojedinac. Zato je propisano da će sudac po potrebi dati ţalbenom sudu objašnjenje u povodu navoda ţalbe koji se tiču tih povreda. . s obzirom na zabranu iznošenja novota u ţalbi. ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost izmeĎu onoga što se u razlozima presude navodi o sadrţaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. d) POSTUPAK PO ŢALBI Ţalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupnju presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (357). Ţalba je nedopuštena ako je ţalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje ţalbe. potpune i dopuštene ţalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moţe u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na ţalbu (359/1). odnosno predsjednik vijeća će ţalbu i odgovor na ţalbu. ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. ili ako osoba koja je podnijela ţalbu nema pravnog interesa za podnošenje ţalbe (358/3). Nepravovremenu. drugostupanjski sud je moţe prihvatiti samo ako utvrdi postojanje tih povreda. sudac moţe. ili osoba koja se odrekla ili je odustala od ţalbe. ako je podnesen. a osobito ako je izreka presude nerazumljiva.Građansko procesno pravo 147 11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moţe ispitati. Da bi se osigurala primjena načela kontradiktornosti. odnosno provesti izviĎaje da provjeri istinitost tih navoda u ţalbi (360/2). No ta je odredba brisana. sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu (360/1). a ne moţe ukinuti presudu samo zato jer postoji sumnja da su se one ostvarile. Ţalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje (358/2). Pogrešna primjena materijalnog prava Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (356). ako proturječi sama sebi ili razlozima presude. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Pogrešno ili nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje postoji kad je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio. Primjerak odgovora na ţalbu dostavit će prvostupanji sud ţalitelju. ili su ti razlozi nejasni ili proturječni. MeĎutim. nepotpunu ili nedopuštenu ţalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac. Primjerak pravovremene. Nepravovremeno podnesen odgovor na ţalbu neće se odbaciti. ako ocijeni da je 250 Prije novele bilo je propisano da nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje postoji i kad na to upozoravaju i nove činjenice i novi dokazi.

odnosno ukida prvostupanjsku presudu. a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Drugostupanjski sud sudi u vijeću sastavljenom od trojice sudaca. Sjednica vijeća na kojoj prisustvuje barem jedna od stranaka počinje izvještajem suca izvjestitelja. a ako se iz ţalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija. odnosno tu presudu preinačuje. Nepravovremenu. od prvostupanjskog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba postupka i zatraţiti da se radi utvrĎivanja tih povreda provedu izviĎaji (361/3). duţnost predsjednika vijeća obavljat će drugi član vijeća (361/2). Ad 1. koje mogu dati svoje očitovanje u roku od osam dana (360/3). moţe pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća (362/2). Drugostupanjski sud odlučuje o ţalbi u sjednici vijeća (362/1). 8. koji izlaţe stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti ţalbe (363/2). Sudac izvjestitelj moţe. ako zakonom nije drukčije odreĎeno (41/2. Kad spisi po ţalbi stignu drugostupanjskom sudu. odbiti ţalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Očitovanja stranaka sudac će dostaviti drugostupanjskom sudu bez obzira na to jesu li dana u propisanom roku (360/5). prema potrebi. odredit će se sudac izvjestitelj (361/1). Nakon toga pročitat će se presuda ili dio presude na koji se odnosi ţalba. nepotpunu ili nedopuštenu.251 Sud će odrţati sjednicu vijeća i odlučiti o ţalbi i ako u prethodnom slučaju izostanu jedna ili obje stranke (363/1). točke 2. 44/1). ako to nije učinio prvostupanjski sud (367). odnosno izvješća o obavljenom izviĎaju. Odluke drugostupanjskog suda o žalbi. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava (365/2)252. a protivna stranka odgovor na ţalbu (363/3). potvrĎuje prvostupanjsku presudu. Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u ţalbi. 251 252 Inače. Drugostupanjski sud ispituje prvostupnju presudu u onom dijelu u kojemu se pobija ţalbom (quantum devolutum tantum apelatum). Primjerak objašnjenja.. nepotpunu ili kao nedopuštenu. drugostupanjski sud moţe: odbaciti ţalbu kao nepravovremenu. institut rasprave pred drugostupanjskim sudom je ukinut. Zatim će ţalitelj obrazloţiti svoju ţalbu. sudac će dostaviti strankama. ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suĎenje. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuţbu preinačiti prvostupanjsku presudu (366/1). 9. nepotpunu ili nedopuštenu ţalbu odbacit će drugostupanjski sud rješenjem. . pazeći po sluţbenoj duţnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Drugostupanjski sud odlučuje rješenjem ili presudom: rješenjem odbacuje ţalbu kao nepravovremenu. a presudom odbija ţalbu.. Kad vijeće drugostupanjskog suda naĎe da je to radi donošenja odluke o ţalbi potrebno. Ţalbeni sud više ne pazi ex offo na ostale apsolutno bitne povrede. drugostupanjski sud uzet će da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu (365/1). pozvati stranke da prisustvuju provedbi izviĎaja (360/4). Dakle.Građansko procesno pravo 148 to potrebno. Ako je predsjednik vijeća odreĎen za suca izvjestitelja. i 11.. 4. Granice ispitivanja prvostupanjske presude.

i 9. ali da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo (373).ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo. s obzirom na prirodu povrede.ako smatra da radi pravilnog utvrĎivanja činjeničnog stanja treba odrţati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom (370). a na tim je činjenicama utemeljena presuda.ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tuţbeni zahtjev na način da je dosuĎeno više od onoga što je traţeno. . Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeĎene odredbe članka 354. jer nema zahtjeva o kojem bi se odlučivalo. moţe narediti da se nova glavna rasprava odrţi pred drugim vijećem (371). a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima. ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadleţnome prvostupanjskom sudu ili će ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuţbu (369/3). Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tuţbenom zahtjevu (368/2). a ne o onome što je traţeno (369/4).Građansko procesno pravo 149 Ad 2. ZPP-a. točke 2. Sadržaj drugostupanjske odluke. Drugostupanjski će sud presudom odbiti ţalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupnju presudu: .kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeĎene odredbe članka 354. Drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu: . drugostupanjski će sud. Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suĎenje. stavka 2. točke 8. 2) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica.ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tuţbeni zahtjev na način da je odlučeno o neĉem drugom. treba u obrazloţenju navesti koje su odredbe 253 U ovom slučaju moţe i ustupiti predmet nadleţnome prvostupanjskom sudu radi odrţavanja nove glavne rasprave.ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka253 (369/1). Ad 3. . Pravila postupanja pred drugostupanjskim sudom. . drugostupanjski će sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuţbu (369/2). . U obrazloţenju presude odnosno rješenja drugostupanjski sud treba ocijeniti ţalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po sluţbenoj duţnosti (375/1). a moţe preinačiti presudu iako stranka traţi da se ona ukine (366/2). . Drugostupanjski će sud presudom preinačiti prvostupnju presudu: 1) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze. Ad 4. stavka 2. Zabrana reformatio in peius: drugostupanjski sud ne moţe preinačiti presudu na štetu stranke koja se ţalila ako je samo ona podnijela ţalbu (374). Ad 5. ovoga Zakona. Drugostupanjski sud moţe ukinuti presudu i kad stranka traţi njezinu preinaku. drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga suda samo u dijelu u kojem je prekoračen tuţbeni zahtjev (369/5) i neće vraćati prvostupanjskom sudu. 3) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrĎeno. a ni razlozi na koje pazi po sluţbenoj duţnosti (368/1).

Postupak po žalbi protiv rješenja. Rješenje protiv kojega nije dopuštena posebna ţalba moţe se odmah ovršiti (379/1). Prvostupanjski sud duţan je izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju (377/1). Prijedlog za donošenje drugostupanjske odluke ne moţe se podnijeti radi toga što drugostupanjski sud nije odlučio o svim razlozima zbog kojih je ţalba izjavljena ili na koje je bio duţan paziti po sluţbenoj duţnosti (377a/2). smatrat će se da je odustao od ţalbe ili njezinog dijela u vezi s kojima je bilo moguće donijeti drugostupanjsku presudu (337a/5. radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama (376). ţalitelj moţe u roku od petnaest dana od dostave drugostupanjske odluke predloţiti drugostupanjskom sudu da svoju odluku dopuni (377a/1).Građansko procesno pravo 150 povrijeĎene i u čemu se povrede sastoje (375/2). odnosno odbijajući ili prihvaćajući ţalbu trebalo donijeti ili ako je propustio odlučiti u pogledu jedne ili više ţalbi. 2) odbiti ţalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.5. svjedoci) ako se ono na njih odnonsi.254 Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze (377/2). u svezi sa 339/2). Rješavajući o ţalbi drugostupanjski sud moţe: 1) odbaciti ţalbu kao nepravovremenu. Dopunska drugostupanjska odluka. Ako je drugostupanjski sud propustio odlučiti glede svih dijelova presude koji se pobijaju ţalbom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujući. 254 MeĎutim. Ako ţalitelj ne podnese pravovremeno prijedlog za donošenje dopunske drugostupanjske presude. navest će su u čemu se sastoje nedostaci u utvrĎivanju činjeničnog stanja odnosno zašto su odreĎene činjenice i dokazi vaţni i od utjecaja za donošenje pravilne odluke (375/3). Pravo na ţalbu protiv rješenja imaju ne samo stranke. Drugostupanjski sud vratit će sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke. Pravovremeno podnesena ţalba zadrţava ovrhu rješenja.7. Ţalba protiv rješenja Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je ţalba. Ako presuda bude ukinuta zato što je presudu donio nenadleţni sud. ako ZPP nije drugačije propisao (379/1). 4. Nesamostalna žalba. ako ZPP izrijekom ne isključuje ţalbu (378/1). Prijedlog se podnosi prvostupanjskom sudu. Ako se prvostupnja presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suĎenje radi pravilnog utvrĎivanja činjeničnog stanja. u teoriji se smatra da će biti vezan za pravna stajališta drugostupanjskog suda o procesnim pitanjima. No prvostupanjski sud nije ni u tom predmetu vezan pravnim shvaćanjem na kojem se temelji ukidno rješenje ţalbenog suda. nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odrţat će se prema odredbama koje vaţe za odrţavanje glavne rasprave u slučaju kad se izmijeni sastav suda (377/3). Postupanje prvostupanjskog suda nakon ukidanja njegove presude. rješenje prvostupanjskog suda moţe se pobijati samo u ţalbi protiv konačne odluke (378/2). već ponekad i drugi sudionici u postupku (npr. O ţalbi protiv rješenja odlučuje sudac pojedinac višeg suda (44/2). nepotpunu ili nedopuštenu. . koji ga je duţan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostupanjskom sudu (377a/3). Ako ZPP izričito odreĎuje da posebna ţalba nije dopuštena.

njena mogućnost izjavljivanja revizije ovisi o sadrţaju drugostupanjske presude. prvostupanjski sud umnoţit će spis i prijepis spisa zajedno sa ţalbom dostaviti drugostupanjskom sudu te će nastaviti postupak radi rješavanja pitanja na koja se ţalba ne odnosi (378/3).Građansko procesno pravo 151 3) uvaţiti ţalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak (380) U slučajevima u kojima je po ZPP-u posebna ţalba dopuštena protiv rješenja kojima se postupak pred prvostupanjskim sudom ne završava. Odredbe o odgovoru na ţalbu primjenjivat će se samo na ţalbe izjavljene protiv rješenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan (381).255 MeĎutim. pravo na podnošenje revizije nije osigurano u odnosu prema svim drugostupanjskim presudama. ali je drugostupanjski sud povodom ţalbe protivne stranke preinačio prvostupanjsku presudu. dakle. To znači. stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100. No. U postupku po ţalbi protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe koje vaţe za ţalbu protiv presude.protiv drugostupanjske presude u paternitetskom ili maternitetskom sporu (čl. 255 MeĎutim. kod djelomičnog uspjeha stranaka u prvostupanjskom postupku moţemo imati i drukčije situacije.00 kuna (497). drugim riječima. 2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (382/1/2). a ne moţe se izjaviti protiv prvostupanjske presude koja nije pobijana ţalbom. a u postupku pred trgovačkim sudovima 500. 293.6. Obiteljskog zakona) . U tim je slučajevima.protiv drugostupanjske presude u postupku radi objavljivanja ispravka (čl. b) Izvanredni pravni lijekovi 4. Naime. Jednako pravilo vrijedi i onda kad je u prvostupanjskom postupku jedna stranka u cijelosti uspjela (pa stoga nije ni mogla podnijeti ţalbu zbog nedostatka pravnog interesa).000. Revizija protiv presude a) PRESUDE KOJE SE MOGU POBIJATI REVIZIJOM Revizija se moţe podnijeti samo protiv drugostupanjske presude. stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija dopuštena (382/2).000. ta će stranka moći izjaviti reviziju. 3) kada je ona dopuštena temeljem posebnog zakona. Zakona o javnom priopćavanju) 4) u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema prethodnim odredbama. ţalba postala dvostrani pravni lijek. da se ona moţe izjaviti samo protiv presude koja je postala pravomoćna. Ako tada recimo samo jedna stranka izjavi ţalbu.00 kuna (382/1/1). 38.7. . kad drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na štetu stranke koja se nije ţalila. kao naprimjer: . Stranka koja nije izjavila ţalbu nema pravo na reviziju protiv drugostupanjske presude kojom je odbijena ţalba protivne strane.

st. Naime. st. 2.u postupku zaštite od nezakonitih radnji (74/5 Zakona o upravnim sporovima) . 1. U obrazloţenju presude drugostupanjski će sud naznačiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopustio reviziju i izloţiti razloge iz kojih je smatrao da je ono vaţno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graĎana (382/2).u maličnim sporovima (467/7) . Apsolutno bitne povrede odredaba parniĉnog postupka Dakle. 1. toč. 285. MeĎutim. 382. ZPP-a Bitne povrede odredaba parničnog postupka Revizija se moţe izjaviti zbog apsolutno i relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Potonja revizijska osnova unesena je kao novina u naše zakonodavstvo ZIDZPP/03-om.u sporu o uzdrţavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti (305/2 ObZ) c) RAZLOZI ZA REVIZIJU Razloge za reviziju valja razlikovati ovisno o tome temeljem kojih je odredaba revizija dopuštena (čl. 382. st.Građansko procesno pravo 152 Ad 1) U našem pravu je vrijednost predmeta spora ustvari glavna osnova za dopuštenost revizije. Naime. b) IZRIĈITO ISKLJUĈENJE REVIZIJE Odredbe čl.u bračnom sporu (285/1 ObZ) . Ocjenu o tome radi li se o nekom od navedenih pitanja ne donose ni stranke ni revizijski sud. Tako je revizija isključena: . u tim postupcima moţe se podnijeti revizija iz članka 382. I. 2. ZPP-a revizija se moţe izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Dakle. 382. ali glede toga postoje ograničenja. stavka 1. već isključivo ţalbeni sud.Revizija po dopuštenju drugostupanjskog suda. st. osim ako se povreda odnosi . ZIDZPP/03. u sudskim postupcima u kojima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a zahtjev za zaštitu zakonitosti ne moţe se izjaviti ako je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03. ZPP-a). st. Razlozi za reviziju dopuštenu temeljem čl. ili čl. odluka ţalbenog suda kojom se dopušta revizija je definitvna. drugostupanjski sud moţe dopustiti reviziju ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vaţnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graĎana. te nju nije ovlašten preispitivati niti revizijski sud. Krug sudskih odluka protiv kojih se moţe izjaviti revizija po dopuštenju drugostupanjskog suda dodatno je proširen odredbom čl. protiv drugostupanjske presude iz članka 382. Ad 4) . i st. stavka 2. ZPP-a ne primjenjuju se u onim sporovima za koje je ZPP-om ili drugim zakonom izrijekom odreĎeno da u njima revizija nije dopuštena (382/3). Za napomenuti je da pravni sustavi Njemačke i Austrije uopće više ne poznaju vrijednost predmeta spora kao kriterij koji opravdava dopuštenost revizije. 2. 1.u sporu o tome s kojim će roditeljem dijete ţivjeti i o roditeljskoj skrbi (299 ObZ) . 382. 1.

11. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Revizija se ne moţe izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. Protiv te presude se. on i sam čini tu povredu... članka 385. ne moţe izjaviti revizija zbog pogrešne primjene materijalnog prava. ako drugostupanjski sud povodom ţalbe ne ukloni relativno bitnu procesnu povredu. meĎutim. st. Stranke mogu u reviziji iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija moţe izjaviti (387). a ne i pravilnost utvrĎenog činjeničnog stanja. 354. ZPP o tome sadrţi posebne odredbe. 5. 8. tako da se njegova odluka moţe pobijati revizijom zbog relativno bitne procesne povrede. . ZPP-a moţe izjaviti samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda ţalbom pobijao prvostupanjsku presudu. 382. protiv drugostupanjske presude kojom se potvrĎuje prvostupanjska presuda revizija se zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ali samo ako su učinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. drugostupanjska presuda kojom se te presude potvrĎuju moţe se pobijati i zbog tih povreda.. 10. Ako stranka tvrdi da se ostvarila neka druga apsolutno bitna procesna povreda.259 Pogrešna primjena materijalnog prava Protiv drugostupanjske presude iz članka 382. ZPP-a) 256 257 258 259 Čl. toč. 2. toč. i 2.Građansko procesno pravo 153 na stvarnu i mjesnu nadleţnost256. dok se prvostupanjske presude na temelju priznanja odnosno odricanja uopće ne mogu pobijati ţalbom zbog relativno bitnih procesnih povreda. stavka 2. Prema tome.. II. ZPP-a revizija se moţe izjaviti zbog zbog relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ako su učinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom (385/1/2) Prema sudskoj praksi. Naime. toč. 354. Što se tiče revizije protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvrĎuje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja. protiv drugostupanjske presude iz članka 382. 7. ili ako su te povrede učinjene tek u drugostupanjskom postupku (385/2) Relativno bitne povrede odredaba parniĉnog postupka Dakle. st. 9. ZPP-a Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvrĎuje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se moţe izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. ZPP-a Čl. To znači da ovdje revizijski razlog mogu biti neke od apsolutno bitnih povreda i relativno bitne povrede koje su učinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. 354. Slijedi. 2. i 12. Razlozi za reviziju temeljem dopuštenja drugostupanjskog suda (temeljem čl. stavka 1. točke 6. st. 2. st. ZPP-a revizija se moţe izjaviti zbog pogrešne primjene materijalnog prava (385/1/3) i to u jednakom opsegu u kojem se zbog tog razloga moţe izjaviti i ţalba. da revizijski sud u načelu ispituje samo pravilnost primjene prava. dakle. 2. 3. točke 1. stavka 1. ne moţe ni onda podnijeti reviziju bezuvjetno. ZPP-a Čl. (385/3). ako je prvostupanjski sud protivno ZPP-u donio presudu bez odrţavanja rasprave257 ili ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica258(385/1/1).

ili osoba koja je odustala od revizije. stavka 2. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove260i protivnu stranku (388). . Revizija ne zadrţava ovrhu presude protiv koje je izjavljena (384). odreĎeno navedene razloge zbog kojih se izjavljuje. nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će rješenjem sudac prvostupanjskog suda. te potpis podnositelja (350 u svezi sa 399 te 386/1). poloţaj jednak onome koji imaju u slučajevima kad im je pravo na reviziju zagarantirano po samom zakonu. bez odrţavanja ročišta (389/1). što se tiče revizijskih razloga. Nepravovremenu. ovoga Zakona revizija se moţe izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja zbog kojega je dopuštena (385a). protiv drugostupanjske presude iz članka 382. U reviziji stranka treba odreĎeno navesti razloge zbog kojih je izjavljuje (386/1). ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moţe podnijeti (389/2). primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ZPP-a o ţalbi protiv presude (399). nuţno je da revizija bude obrazloţena. Ako je revizija iz članka 382. kako bi sud mogao o njoj odlučivati. Pošto je podnesena revizija. ovoga Zakona nije izjavljena iz razloga zbog kojega ju je 260 Pod izrazom "sudovi" misli se na prvostupanjski. potpune i dopuštene revizije dostaviti protivnoj stranci na odgovor 4) Uputiti je revizijskom sudu Ad 1) Nepravovrmena je ako je podnesena nakon proteka roka iz 382/4 ZPP-a. Što se tiče pitanja kad je nepotpuna. revizijski te drugostupanjski sud. oznaku presude protiv koje se podnosi. odnosno ako revizija iz članka 382. iako se predmet više ne dostavlja rev. Posljedice neobrazloţene revizije su slijedeće. nepotpuna ili nedopuštena 2) Provjeriti je li revizija obrazloţena 3) Primjerak pravodobne. d) POSTUPAK U POVODU REVIZIJE Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude (382/4). Što se tiče odustanka od revizije primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ZPP-a o ţalbi protiv presude (399). Revizija treba sadrţavati: sve što i svaki drugi podnesak (106). Naime. stavka 2. sudac prvostupanjskog suda ima slijedeće zadatke: 1) Provjeriti nije li revizija nepravovremena. ovoga Zakona izjavljena iz razloga zbog kojeg nije dopuštena ili je izjavljena iz razloga zbog kojeg je dopuštena ali koji nije obrazloţen. sudu preko drugostupanjskog suda (390/3). stavka 1. odreĎenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu.Građansko procesno pravo 154 Stranke kojima je ţalbeni sud dopustio podnošenje revizije nemaju. Ne podnosi se više ni primjerak za drţavnog odvjetnika. Ad 2) Budući da revizijski sud ne pazi više po sluţbenoj duţnosti ni na koji revizijski razlog (392a). Revizija je nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije.

toč. Dakle. Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se odbaciti. odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudaca (44/4). dostavljanje revizije se više ne vrši putem drugostupanjskog suda. stavka 2. nedopuštenu ili neobrazloţenu reviziju. već će se dostaviti revizijskom sudu. Ad 4) Nakon primitka odgovora na reviziju. osim ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (394/2). Kad spisi po reviziji stignu revizijskom sudu. odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci. Nepravodobnu. ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud (392/1). koja moţe u roku od petnaest dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju (390/1).Građansko procesno pravo 155 drugostupanjski sud dopustio. ako je podnesen. MeĎutim. 2. budući da revizijski sud ne pazi više po sluţbenoj duţnosti ni na koji revizijski razlog (392a) e) ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA On svoje odluke donosi u obliku presude ili rješenja. koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće (390/2). Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz članka 382. Dakle. odbacit će se. Rješenjem revizijski sud: * odbacuje rješenjem nepravodobnu. ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud (392/1). ovoga Zakona odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj. O reviziji bez rasprave odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske (391) i to u vijeću sastavljenom od pet sudaca (44/3). odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac prvostupanjskog suda uputit će reviziju i odgovor na reviziju. * rješenjem ukida presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća na ponovno suĎenje istom ili drugom vijeću . Sudac prvostupanjskog suda dostavit će primjerak revizije i odgovora na reviziju ako je podnesen i drugostupanjskom sudu koji će svoje izvješće o mogućim povredama postupka pred tim sudom izravno uputiti revizijskom sudu (390/4). sudac prvostupanjskog suda odbacit će je rješenjem bez prethodnog pozivanja stranke da je dopuni (386/2). nepotpunu. uzet će se da se presuda pobija u dijelu u kojem revident nije uspio u sporu (365/1). Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga odreĎeno navedenih u reviziji (392a). vijeće revizijskog suda ako utvrde da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je dopuštena (392/2). i 9. stavka 2. nepotpunu. vijeće revizijskog suda nije ovlašteno preispitivati stav ţalbenog suda da je pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija vaţno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graĎana. Ad 3) Primjerak pravodobne. već jedino njemu dostavlja primjerak revizije i eventualnog odgovora. odnosno ako on to ne učini. odredit će se sudac izvjestitelj (399 u svezi sa 361). ovog zakona. revizija je dvostrani pravni lijek. potpune i dopuštene revizije sudac pojedinac. sa svim spisima izravno revizijskom sudu (390/3). * ukinuti rješenjem presude sudova niţeg stupnja i odbacuje tuţbu ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom učinjena povreda iz članka 354. nedopuštenu ili neobrazloţenu reviziju odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda. No kada odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih rješenja koje je donio sudac pojedinac suda niţeg stupnja. Ako u reviziji nije navedeno iz kojeg se razloga izjavljuje. Ako revizija ne sadrţi izjavu o tome u kojem dijelu se pobija presuda.

Revizijski prijedlozi ne veţu revizijski sud. Revident ne moţe tvrditi da je činjenično stanje nepotpuno utvrĎeno pa da je to dovelo do pogrešne primjene materijlanog prava zbog toga što se revizija ne moţe izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. ne samo odbiti reviziju ili ukinuti pobijanu presudu. I u revizijskom postupku zabranjena je reformacija in peius (374 u svezi sa 399). Presudu ukida samo dijelu u kojem je prekoračen tuţbeni zahtjev. revizijski sud će vratiti sve spise prvostupanjskom sudu. čl 394. ZPP-a.Građansko procesno pravo 156 prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda odnosno drugome nadleţnom sudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. a moţe je i preinačiti iako stranka traţi ukidanje (366/2 u svezi sa 399). Pravni karakter revizije. Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu (398/1). To će biti onda kad je potrebno ukloniti neke pravno relevantne procesne povrede ili utvrditi neke dodatne činjenice. kojem revizijski sud dostavlja samo primjerak svoje odluke (398/2). jer on moţe ukinuti presudu kad stranka traţi preinaku. osim povreda odreĎenih u st. 2. jer revizijski sud to nije ovlašten sam učiniti. ako je to s obzirom na prirodu povrede neophodno. (394/3). f) POSTUPAK NAKON ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA Pošto je donio odluku. On ukida pobijanu presudu samo kad ne postoje pretpostavke za meritorno odlučivanje tj. * ukida presude sudova niţeg stupnja i odbacuje tuţbu. Naime. s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa odluke radi njene predaje strankama (376 u vezi sa 399). za preinačenje. već je on ovlašten tu presudu preinačiti te sam meritorno odlučiti. st. a ne radi se o slučaju pogrešne primjene materijalnog prava koja bi dovela do nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. i 3. a ne više preko drugostupanjskog suda. sud kome je predmet vraćen na ponovno suĎenje vezan je u tom predmetu pravnim 261 Obrnuto nije moguće. jer bi tada ukinuo (395/1). To znači da revizijski sud moţe.261 * ukida drugostupanjsku presudu bez vraćanja predmeta na ponovno suĎenje ako utvrdi da je drugostupanjskom presudom prekoračen tuţbeni zahtjev na način da je dosuĎeno više od onoga što je traţeno (396/2). * prihvaća reviziju i preinačuje pobijanu presudu ako utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Prvostupanjski sud je duţan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio revizijski sud u svome rješenju (377/1 u svezi sa 399). ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom učinjena povreda iz članka 354. ovog zakona zbog koje se revizija moţe izjaviti. ZIDZPP/03 uveo je jednu izuzetno značajnu novinu koja treba posluţiti ostvarenju zadaće Vrhovnog suda RH da osigurava jednistvenu primjenu zakona i ravnopravnost graĎana. Iz svega iznesenog slijedi da revizija kod nas ima reformatorski a ne kasatorni karakter. točke 8. (394/1). i 2. . Presudom revizijski sud: * odbija reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena (393). * ukida presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća na ponovno suĎenje istom ili drugom vijeću prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrĎeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude (395/2). stavka 2. 1.

pa makar on bio i prvi koji je donio odluku.kojim se podnesena ţalba odbacuje . u tim parnicama revizija nije dopuštena ni protiv rješenja drugostupanjskog suda o odbacivanju ţalbe.protiv rješenja drugostupanjskog suda u maličnim sporovima (467/6) . Prijedlog za ponavljanje postupka je nesuspenzivan. Izričito isključenje revizije.7. odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda (394a). a da i tada bude moguća revizija. bez obzira na to je li do pravomoćnosti došlo nakon korištenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih. a) PREDMET PONAVLJANJA POSTUPKA 262 Pritom nije prijeko potrebno da je rješenje doneseno povodom ţalbe protiv odluke prvostupanjskog suda. Dovoljno je da je rješenje donio sud drugog stupnja.7.8. Tako revizija protiv rješenja nije dopuštena: . No moguće je da do litispendencije uopće ne doĎe (npr. 263 Dakle radi se o rješenju koje dovodi do prestanka litispendencije. u pravilu remonstrativan i dvostran pravni lijek. Revizija protiv rješenja U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ZPP-a o reviziji protiv presude (400/3). Tada u tim sporovima nije dopuštena ni revizija protiv rješenja (400/1). 4.7. Prijedlog za ponavljanje postupka je ograničeni izvanredni pravni lijek stranaka protiv odluka kojima je postupak pravomoćno završen. Zakonom moţe izrijekom biti odreĎeno da u nekim sporovima revizija protiv presude nije dopuštena (382/3).kojim se potvrĎuje rješenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije (400/2).Građansko procesno pravo 157 shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska. sud tijekom prethodnog ispitivanja tuţbe rješenjem odbaci tuţbu zbog toga što spor ne ide u sudsku nadleţnost).protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda (443/4)264 . Ono po čemu se odredbe o reviziji protiv rješenja razlikuju od odredbi o reviziji protiv presude odnosi se na krug rješenja koja se mogu pobijati tim sredstvom. ZPP-a No revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostupanjskog suda: . ta se mjera odreĎuje prema odredbama Ovršnog zakona koji je poznaje reviziju kao pravni lijek. Revizija protiv rješenja dopuštena je ako su ispunjene ove pretpostavke (400/1): 1) mora se raditi o rješenju drugostupanjskog suda262 2) rješenjem postupak mora biti pravomoćno završen263 3) mora se raditi o sporu u kojemu bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude u smislu članka 382. 264 Prema sudskoj praksi. . Ponavljanje postupka Pojam.protiv pravomoćnog drugostupanjskog rješenja o privremenoj mjeri donesenoj tijekom parničnog postupka265 4. 265 Naime.

. djelomična presuda. dispozitivne presude.apsolutne nenadleţnosti suda. jer ona u materijalnopravnom smislu predstavlja ugovor. (2) kaznenih djela sudionika u postupku. osim ako to nije u suprotnosti s pravnim radnjama stranke kojoj se pridruţio. protiv pravomoćne presude kojom se utvrĎuje da brak ne postoji ili se poništava ili se razvodi. rješenje o odbačaju tuţbe. o ispravku izreke presude.267 o odbačaju prigovora protiv platnog naloga. MeĎutim. Zbog: . pravomoćna presuda kaznenog suda kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu moţe se izmijeniti u parničnom postupku po pravilima za ponavljanje postupka (135/2 ZKP). U slučaju smrti stranke.nepostojanja pravnog interesa za podnošenje tuţbe na utvrĎenje . meĎupresuda kao i tzv. Njeno se poništenje moţe zahtijevati samo tuţbom.266 TakoĎer. . . kao što je rješenje u parnici zbog smetanja posjeda. ili ako je u 266 267 Razlozi za pobijanje ovih potonjih su ograničeni. Za razliku od revizije koja se moţe izjaviti samo protiv drugostupanjske odluke. nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi. Ponavljanje se. dakle.  Povreda pravila o izuzeću: ako je u donošenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet (71/1/1-6) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet. odnosno prestanka pravne osobe.postojanja parnice.nepravovremenosti tuţbe. i (3) novih činjnica dokaza. . pa tako ni revizija (285/2 ObZ). c) RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Ponavljanje postupka se moţe traţiti zbog (1) povrede postupka. Kao razlozi za ponavljanje postupka odreĎene su najteţe apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka. Punomoćniku koji nije odvjetnik potrebno je izričito ovlaštenje. ponavljanje postupka moţe se traţiti neovisno o tome je li protiv odluke donesene u prijašajem postupku bio izjavljen pravni lijek.jer je već o predmetu sklopljena sudska nagodba . MeĎutim umješač koji ima poloţaj jedinstvenog suparničara.Građansko procesno pravo 158 Prijedlogom za ponavljanje postupka moţe se zahtijevati da se ponovi parnični postupak koji je završen pravomoćnom sudskom odlukom (421/1).povrede postupka. Predmet pobijanja moţe biti presuda. Ad 1 . Sudska nagodba se ne moţe pobijati prijedlogom za ponavljanje postupka. b) PROCESNA LEGITIMACIJA Prijedlog za ponavljanje postupka ovlaštene su podnijeti osobe koje su u prijašnjem postupku imale status parničnih stranaka. legitimirani su njihovi nasljednici odnosno pravni sljednici.presuĎene stvari. Umješač koji je stupio u parnicu do pravomoćnosti odluke legitimiran je. legitimiran je i ako u prijašnjoj parnici nije uopće sudjelovao kao umješač. o utvrĎenju da je tuţba povučena. Punomoćniku-odvjetniku legitimirane stranke potrebna je posebna punomoć ako je od pravomoćnosti odluke proteklo više od šest mjeseci. ne moţe traţiti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predmet ponavljanja mogu biti i rješenja kojima je spor pravomoćno završen.

 Povreda načela saslušanja stranaka: ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem. čl. moţe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču. Ad 2. ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za voĎenje parnice ili za pojedine radnje u postupku. ako voĎenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno. Stranka nije duţna dokazivati da bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen. . odluka sud ne bi bila kakva jest da nije počinjeno kazneno djelo. iako to nije izričito propisano. ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik. Nadalje. Za napomenuti je da se u teoriji smatra da prijedlog za ponavljanje postupka iz ovog razloga. nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom (421/1/2). 303. a osobito propuštanjem dostave. u kojima nije istovjetno odlučeno. st. s jedne strane. . protivne stranke ili koje treće osobe (421/1/6) IzmeĎu počinjenih kaznenih djela i donesene odluke mora postojati uzročna veza. Ad 3.  Povreda načela pravomoćnosti: ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije meĎu istim strankama donesena o istom zahtjevu (421/1/7). Jedino ako zbog nekih razloga ne bi bilo moguće provesti kazneni postupak (zastara i sl. Razlog za ponavljanje postoji:  ako se odluka suda temelji na laţnom iskazu svjedoka ili vještaka269 (421/1/4)  ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadrţaj (421/1/5)  ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca. Kazenog zakona propisuje da će se za laţan iskaz kazniti i stranka ako je na njemu utemeljena sudska odluka. 2. ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba. nove činjenice u svezi s prejudicijelnim pitanjem na kojem se temelji pravomoćna odluka i.) parnični sud je ovlašten odlučivati o postojanju kaznenog djela kao o prethodnom pitanju. zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke. TakoĎer je razlog za ponavljanje i sklopljena sudska nagodba izmeĎu istih stranaka o istom predmetu spora. ne i kada je u postupku poduzimao neke radnje kojima se postupak ne završava. To znači da je moguće postojanje dvaju pravomoćnih presuda izmeĎu istih stranaka u istoj stvari. Ovoj su grupi razloga za ponavljanje. jer se više ne moţe postići njezino ukidanje. .  Povreda pravila o stranačkoj sposobnosti i zastupanju stranaka: ako je u postupku kao tuţitelj ili tuţenik sudjelovala osoba koja ne moţe biti stranka u postupku.Građansko procesno pravo 159 donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca268(421/1/1). Iz ovog razloga ne moţe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku (422/1). Naime. Smatra se u teoriji da u tom slučaju treba uzeti da će vrijediti kasnija od dvaju pravomoćnih presuda. nove činjinice i dokazi u uţem smislu za koje je stranka naknadno saznala odnosno 268 269 Dakle. tj. Ovdje se ponavljanje postupka moţe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen (422/2). Iz ovog razloga ne moţe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku (422/1). analogno ţalbi. Trebalo bi uzeti da je razlog za ponavljanje i laţni iskaz stranke. ovdje se ponavljanje postupka moţe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen (422/2). Postojanje ovih kaznenih djela dokazuje se pravomoćnom kaznenom presudom.kaznena djela sudionika u postupku.nove činjnice i novi dokazi. s druge strane. Iz ovih razloga ne moţe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku (422/1).

).) . ili b) ako je nadleţno tijelo naknadno pravomoćno riješilo prethodno pitanje na kojemu se temelji odluka suda (421/1/9). TakoĎer "novu činjenicu" ne predstavlja ni promjena stajališta sudske prakse kao ni pogrešna primjena materijalnog prava. 3. te povrede pravila o zastupanju ako zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za voĎenje parnice ili za pojedine radnje u postupku (zadnji dio toč. a pod b) je sud sam odlučio o prethodnom pitanju. ovdje je razlika u tome što je u slučaju pod a) drugo tijelo donijelo odluku o onome što za sud predstavlja prethodno pitanje. Pod pojmom "nove činjenice" misli se na činjenice nastale do trenutka zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom.  Izmjena odluke prejudicijelnog značenja: a) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa. već za novu tuţbu.Građansko procesno pravo 160 došla u mogućnost upotrijebiti ih. Dakle. e) ROKOVI ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA PONAVLJANJE Subjektivni rok je uvijek odreĎen u trajanju od trideset dana. Novote ne smiju biti takve da mijenjaju identitet spora. d) POSTUPCI U KOJIMA SU OGRANIĈENI RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja.  Nove činjenice i novi dokazi u uţem smislu: ako stranka sazna za nove činjenice ili naĎe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (421/1/10). Na stranci je teret dokaza da do propusta nije došlo njenom krivnjom. iz ovog razloga ponavljanje postupka moţe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom (422/2). pa ih zbog toga nije mogla predočiti sudu. 2) u slučaju povrede pravila o saslušanju stranaka (toč. 1. a računa se: 1) u slučaju povrede pravila o izuzeću (toč. odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (421/3). bitno je da se oni odnose na činjenice koje se mogu isticati kao razlog za ponavljanje postupka.). a ta odluka bude pravomoćno preinačena.270 Što se tiče "novih dokaza". ukinuta odnosno poništena (421/1/8). 2. Iz potonjeg razloga ne moţe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku (422/1). te pravila o stranačkoj sposobnosti ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba odnosno parnično 270 Činjenice koje bi nastale nakon toga trenutka nisu razlog za ponavljanje postupka. . presudom na temelju odricanja. Iznimno. presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne moţe se ponoviti zbog toga što je nadleţno tijelo donijelo drugačiju odluku o prejudicijelnom pitanju i zbog novih činjenica i novih dokaza (421/1). postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja moţe se ponoviti zato što je izjava o priznanju. pa se iz tih razloga ne moţe traţiti ponavljanje postupka. Nadalje. U parnicama zbog smetanja posjeda razlozi za ponavljanje su samo samo bitne povrede pravila o saslušanju stranaka te o stranačkoj sposobnosti i zastupanju stranaka (445). Zajednička karakteristika ove grupe razloga je da se ponavljanje postupka moţe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom (422/2). samo što stranka za njih nije znala.od dana kad je stranka saznala za taj razlog.

i 9. ako se ponavljanje traţi zato što je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (toč.od dana kad je odluka dostavljena stranci. f) POSTUPAK Postupak je ustvari podijeljen na dva dijela: u prvom dijelu se odlučuje o osnovanosti razloga za ponavljanje. 4. a ako se kazneni postupak ne moţe provesti .. prijedlog za ponavljanje postupka ne moţe se podnijeti.Građansko procesno pravo 161 nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik (prvi dio toč. 4) u slučaju povrede pravila o pravomoćnosti (toč.) ili iz razloga povrede pravila o saslušanju stranaka. 5) Kada se stranka poziva na nove činjenice i nove dokaze (toč.) – od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomoćnu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka. djeluje ex tunc. Nakon što protekne objektivni rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomoćna. U ovim slučajevima prijedlog za ponavljanje treba biti podnesen u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za neki od tih razloga. Ako konkurira više razloga za ponavljanje. No ako je bio izjavljen. odnosno od kada joj je dostavljena odluka.) . Ako bi subjektivni rok počeo teći prije nego što je odluka postala pravomoćna. te kada nadleţno tijelo donese odluku o pitanju koje je od prejudicijelnog značenja (toč.) .od dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku. 7. osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se traţi ponavljanje. 8. Sud je ovlašten odlučivati samo o onim razlozima za ponavljanje na koje se predlagač poziva.onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moţe pokrenuti. 3. . Teret dokazivanja o postojanju tih razloga u osnovi pada na predlagatelja. ono nije ograničeno rokom (423/3). Ako se ovaj prvi stadij uspješno završi. O prijedlogu za ponavljanje postupka isključivo je nadleţan odlučivati sud koji je u prijašnjem postupku donio prvostupanjsku odluku. Za ponavljanje postupka u parnicama zbog smetanja posjeda propisan je samo objektivni rok od 30 dana od pravomoćnosti rješenja. osim ako se razlog za ponavljanje ne odnosi na postupak pred višim sudom.). uključujući i one koji se odnose na okolnost da je izjava o priznanju ili odricanju dana pod utjecajem mana volje (st. 3) u slučaju relevantnog kaznenog djela (toč. 10). subjektivni rok se računa samostalno za svaki razlog. ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek. okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagača (424/2). i 6. Ta odluka ima konstitutivni značaj. MeĎutim. U prijedlogu se. pa se u pozitivnom slučaju donosi odluka o ukidanju pravomoćne odluke (iudicium rescindens). pravila o stranačkoj sposobnosti te zastupanju stranaka. Nadležni sud. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju (424/1). dolazi do drugog u kojem se ponovno raspravlja i odlučuje o osnovanosti tuţbenog zahtijeva o kojemu je već bilo suĎeno (iudicium rescissorium). 3. rok će se računati od dostave stranci pravomoćne odluke višeg suda izrečene u posljednjem stupnju (423/2). 5.) – od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice odnosno nova dokazna sredstva. 1. taj će se rok računati od pravomoćnosti odluke. pored podataka koje mora sadrţavati svaki podnesak.

odnosno da okolnosti koje su navedene kao razlog ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju. Ročište za raspravljanje o prijedlogu. ako se njime pobija neka odluka koja nije pravomoćna. protiv takvog rješenja nije dopuštena posebna ţalba. sudac će odbaciti. ako se ponavljanje zahtijeva iz razloga što je stranka saznala za nove činjenice ili stekla mogućnost upotrijebiti nove dokaze. TakoĎer. ili je u rješenju kojim se dopušta ponavljanje odlučio da se odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari (427/3). dostavit će primjerak prijedloga protivnoj stranci. Ispitivanje procesnih pretpostavki. g) ODLUKE SUDA O PRIJEDLOGU 1) Sud rješenjem odbacuje prijedlog bez odrţavanja ročišta ako je nepravovremen. sudac moţe odlučiti da će se raspravljanje o prijedlogu spojiti s raspravljanjem o predmetu spora (to je opravdano učiniti samo kada postoje izgledi da je prijedlog osnovan). već se rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijašnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari (427/5). MeĎutim.Građansko procesno pravo 162 Sastav suda. dostaviti predmet tome višem sudu radi donošenja odluke (428/1). pozvat će stranku da ga u odreĎenom roku dopuni i ako stranka tome ne udovolji prijedlog će odbaciti. .iudicium rescindens (427/2). Nepravovremene i nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem sudac bez odrţavanja ročišta (425/1).271 Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. U slučaju da je prijedlog nepotpun. U pripremnoj fazi postupka sudac utvrĎuje jesu li ispunjene sve procesne pretpostavke za odlučivanje o prijedlogu. ako utvrdi da je prijedlog osnovan. kojeg stranka nije dopunila po nalogu suda. sudac prvostupanjskog suda će. koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog. Nedopušten je onaj prijedlog kojeg je podnijela neovlaštena osoba. ako je sud prethodno odlučio o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljati zajedno s glavnom stvari (425/3). O prijedlogu za ponavljanje postupka pred drugostupanjskim sudom odlučuje vijeće (44/1). sudac će odrediti ročište za raspravljanje o prijedlogu (425/2). te ako je prijedlog izjavljen zbog nekog razloga koji nije dopušten. Nepotpuni prijedlog. nakon odrţanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka. Ako sudac ne odbaci prijedlog. Postupak provodi i o prijedlogu za ponavljanje odlučuje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća (427). 3) Sud konstitutivnim rješenjem dopušta ponavljanje postupka i izriče da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku . 271 Kada se radi o novim činjenicama glede postojanja mana volje prilikom davanja izjave o priznanju tuţbenog zahtjeva. 2) Sud deklaratornim rješenjem odbija prijedlog za ponavljanje postupka ako utvrdi da nije osnovan. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora. Nepravovremen je onaj prijedlog koji je podnesen nakon proteka propisanog objektivnog odnosno subjektivnog roka. zatim osoba koja nema pravnog interesa. Sudac će odrediti glavnu raspravu tek nakon pravomoćnosti tog rješenja. sudac moţe raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari (425/3). nedopušten i nepotpun (425/1). Protiv rješenja o odbacivanju ţalba je dopuštena. Protiv ovog rješenja dopuštena je posebna ţalba.

ZPP-a. h) ODNOS IZMEĐU PONAVLJANJA POSTUPKA I DRUGIH IZVANREDNIH PRAVNIH LIJEKOVA Ako stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moţe izjaviti i revizija. ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga. U svima ostalim slučajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud će odlučiti koji će postupak nastaviti. te se na njoj mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi (427/3). Kad viši sud rješenjem dopusti ponavljanje postupka. Suprotno tome. ukinut će svoju raniju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj stvari (428/4). 1. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego što je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu nakon što je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu. . sud zakazuje raspravu radi odlučivanja o glavnoj stvari . protiv njega se ne moţe izjaviti ţalba (već samo revizija). 421. donosi sudac prvostupanjskog suda. a ako smatra da nije potrebno odrţati novu glavnu raspravu. uzimajući u obzir sve okolnosti.Građansko procesno pravo 163 4) Nakon pravomoćnosti samostalnog rješenja o ponavljanju postupka i o ukidanju odluke iz prijašnjeg postupka. U potonjem slučaju nova rasprava je dopuna ranije i čini s njom jedinstvenu cjelinu. st. prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka. U svima ostalim slučajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud će. dok se u drugim slučajevima rasprava provodi u opsegu koji je koji je bio zahvaćen razlogom za ponavljanje. a koji prekinuti. sud će prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji (429/2). Kad je viši sud donio rješenje o prijedlogu za ponavljanje. MeĎutim. nakon pravomoćnosti tog rješenja moţe predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suĎenje. sud će prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka (429/3). ako je u prijedlogu za ponavljanje iznesen i neki razlog zbog kojega se revizija ne moţe izjaviti. bez obzira što bi naknadno bila izjavljena i revizija (430/1). smatrat će se da je stranka izjavila reviziju (429/1). toč. i u roku za izjavljivanje revizije. osim zbog povrede pravila o presuĎenoj stvari. rješenja da se da se prijedlog za ponavljanje smatra revizijom te o prekidu jednog i o nastavljanju drugog postupka (čl. u tom dijelu ne postoji presumpcija da je izjavljena revizija. i 3. i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg dopuštenog razloga. osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugačije (430/2). 429). navedena rješenja donosi revizijski sud (431/1). Ako je razlog ponavljanja povreda iz čl. Ako stranka izjavi reviziju zbog toga što je suĎeno o predmetu o kojem već postoji pravomoćna odluka ili sudska nagodba. u pravilu. a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predloţile (429/4). glavna rasprava počinje iz početka.iudicium rescissorium. 2. i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka u svezi s relevantnim kaznenim djelima.

proizlazi iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokola br.274 Sukladno tome. odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom.a kojim se regulira ovo pitanje. 7. 6/99 i 8/99. u kojem slučaju o odnosu revizije i ponavljanja postupka odlučuje viši sud (431/2). čiji tekstovi su objavljeni u Narodnim novinama. ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke272 (58/3 UZUSRH). j) PONAVLJANJE POSTUPKA POVODOM PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA O POVREDI TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA ILI SLOBODE Obveza Republike Hrvatske da se podvrgava presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u svakom sporu u kojem je ona stranka. Repubilka Hrvatska je potpisala i ratificirala navedene akte. stranka moţe podnijeti zahtjev sudu u RH koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je donesena odluka kojom je povrijeĎeno ljudsko pravo ili 272 U prethodna dva slučaja prijedlog se moţe podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« (58/4 UZUSRH). odnosno nekog drugog propisa zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti. Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti. Naime. o daljnjem postupku odlučuje prvostupanjski sud. osim ako je predmet upućen višem sudu (jer se razlog za ponavljanje odnosi na postupak pred tim sudom). i) PONAVLJANJE POSTUPKA POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA RH Razlog za ponavljanje postoji kad Ustavni sud RH donese odluku o ukidanju nekog zakona zbog njegove neustavnosti. odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti. Uvjeti. odnosno odredbu drugog propisa. odnosno nezakonitost ne postoji. Pravo na izmjenu pravomoćne odluke stranka ima bez obzira je li ona prigovor o neustavnosti zakona ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa uopće iznijela u prijašnjem postupku.Građansko procesno pravo 164 U slučaju da je prijedlog za ponavljanje stigao u sud prije revizije. Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeĎeno pravo pravomoćnom odlukom donesenom na temelju poništene odredbe drugog propisa (ne i zakona). 11. Svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom. svatko kome je povrijeĎeno neko pravo moţe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke273 (60 UZUSRH). MeĎunarodni ugovori br. 6. 1. 273 274 U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH). ZIDZPP/03-om unesen je novi članak 428. Ovlast za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka ovisi o tome je li stranka bila predlagatelj u postupku pred Ustavnim sudom. a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost. a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe. Protiv ovih rješenja nije dopuštena ţalba (431/3). 4. a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona. kad Europski sud utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim Protokolima uz tu Konvenciju koje je RH ratificirala. ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne odluke kojom joj je povrijeĎeno pravo. .

Prijedlog za ponavljanje postupka moţe se podnijeti u objektivnom roku od trideset dana od konačnosti presude Europskog suda.kad odbor velikog vijeća donese presudu kojom prihvaća zahtjev te sam rješava slučaj (44/2 Konvencije). Vezanost za pravna stajališta Europskog suda. ne ulazeći u pitanje prava na posjed. Irelevantno je jesu li ti prigovori o povredi prava bili razmatrani u prijašnjem postupku. Ograničenost raspravljanja. zahtjev za zaštitu zakonitosti ne moţe se izjaviti ako je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a. jer je u ponovljenom postupku duţan poštivati pravna stajališta izraţena u konačnoj presudi Europskog suda (428a/3).tri mjeseca nakon donošenja presude ako nije uloţen zahtjev za podnošenje slučaja velikom vijeću. prosinca 2003. Ako u glavi ZPP-a o parnicama zbog smetanja posjeda ne postoje posebne odredbe.. 4. tj. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda Svrha ovog postupka je omogućiti hitnu i efikasnu uspostavu poremećenog faktičnog stanja. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Iz ZPP-a brisane su odredbe koje se odnose na institut zahtjeva za zaštitu zakonitosti (prijašnji čl. (285/1 ZIDZPP/03). 5.275 Prijedlog za ponavljanje mora sadrţavati potrebne opće podatke (106) kao i relevantne činjenice o presudi Europskog suda. Pri odreĎivanju rokova i ročišta po tuţbama zbog smetanja posjeda sud će uvijek obraćati osobitu paţnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakoga pojedinog slučaja (440). .kad stranke izjave da neće uloţiti zahtjev za podnošenje slučaja velikom vijeću. Raspravljanje o tuţbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.7. Hitnost. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Prvostupanjski sud ne moţe odbiti prijedlog za ponavljanje ako je presudom Europskog suda utvrĎena povreda ljudskog prava ili slobode stranke. U tim postupcima moţe se podnijeti revizija iz članka 382. nakon 1. .1. 275 Presuda Europskog suda je konačna: . do 408. stavka 2. U postupcima u kojima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. . za izmjenu odluke kojom je to pravo ili temeljna sloboda povrijeĎeno (428a/1). Postupak se provodi uz odgovarajuću primjenu odredaba o ponavljanju postupka (428a/2).9. 401.kad odbor velikog vijeća odbije zahtjev. tj. revizija po dopuštenju drugostupanjskog suda (285/2 ZIDZPP/03). POSEBNI POSTUPCI 5. u tim će se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (438). .).Građansko procesno pravo 165 temeljna sloboda.

savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (441). ZPP-a. a) Dokumentirani platni nalog. Ali ovo je moguće samo ako od dana kada je tuţenik saznao da mu je tuţitelj oduzeo posjed. Dakle ovaj prigovor je dopušten samo ako se zasniva na tvrdnji da je baš tuţitelj oduzeo posjed na nedopušten način. ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem odreĎen za izvršenje te radnje (444). Ovrha. Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena (443/4).toč. Rok za udovoljenje duţnostima koje su naloţene strankama sud će odrediti prema okolnostima pojedinog slučaja. Rješenje o smetanju posjeda. Tada je dopušteno da se na prigovor tuţenika (exceptio vitiosae possesionis ab adversario) raspravlja o tome da mu je tuţitelj oduzeo posjed silom. o pravnoj osnovi. Rok za podnošenje ţalbe jest osam dana (443/2). Vjerodostojnim ispravama smatraju se osobito: 1) javne isprave. Rješenje kojim se ureĎuje faktično stanje posjeda ne sprječava kasnije ostvarivanje prava na posjed i zahtjeva koji o tom pravu ovise (443/1).nepošteni posjednik. Kad se tuţbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraţivanje u novcu.Građansko procesno pravo 166 Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed.2. Iz vaţnih razloga sud moţe odlučiti da ţalba ne zadrţava ovrhu rješenja (443/3). Izdavanje platnog naloga Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. a to se potraţivanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloţenom tuţbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu. Privremene mjere. stavku 1. ni više od 1 godine od dana kad je tuţeniku posjed bio oduzet. potajno ili zloupotrebom povjerenja (vi. O tuţbenom zahtijevu sud odlučuje rješenjem (129/2). U tijeku postupka sud moţe po sluţbenoj duţnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete (442). i to samo u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda (445). i 3. precario) – 21/2 ZV. 3) mjenice i čekovi s protestom i povratnim računima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva. Pravo na zaštitu posjeda ne moţe se priznati onome koji je i sam pribavio posjed na nedopušten način od parničnog protivnika. 5.platni nalog (446/1). pa do dana kada je vratio posjed nije proteklo više od 30 dana (subjektivni rok). clam. Tuţitelj gubi pravo da u ovršnom postupku zahtijeva ovrhu rješenja kojim se tuţeniku po tuţbi zbog smetanja posjeda nalaţe izvršenje odreĎene radnje. Ako u glavi ZPP-a o postupku za izdavanje platnog naloga ne postoje posebne odredbe. . Izvanredni pravni lijekovi.3 ZV). 2. Ponavljanje pravomoćno završenog postupka zbog smetanja posjeda dopušteno je samo iz razloga predviĎenih u članku 421. (21/2. 2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio tijelo nadleţan za ovjeru. u tim će se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (445a). sud će izdati nalog tuţeniku da udovolji tuţbenom zahtjevu . Tužitelj .

6) isprave koje prema posebnim propisima imaju značenje javnih isprava (446/2). b) Nedokumentirani platni nalog. Kad se tuţbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraţivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5. Time je zapravo tuţitelju bio suţen put ostvarivanja pravne zaštite.277 U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomoćan (450/2). sud će izdati platni nalog protiv tuţenika iako tuţbi nisu priloţene vjerodostojne isprave. Tuţeniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tuţbe s prilozima (448/3). Prigovor. Platni nalog tuţenik moţe pobijati samo prigovorom. Bitna izmjena koju unosi ZIDZPP/03 jest brisanje stavaka 4. Postupak. nastavit će postupak po tuţbi (449/1). Nedokumentirani platni nalog moţe se izdati samo protiv glavnog duţnika (447/3). članka 446. Pravomoćnost i ovršnost platnog naloga vremenski koincidiraju. Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tuţbe dospio nakon izdavanja platnog naloga.00 kuna. sudac će bez odrţavanja ročišta izdati platni nalog (448/1).000. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena ţalba (449/2). a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga (446/3). kad takvu raspravljanju ima mjesta (452/1). prijeći će na raspravljanje o glavnoj stvari. u sporovima iz nadleţnosti trgovačkih sudova nedokumentirani platni nalog sud će izdati kad se tuţbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu traţbinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20. sud će najprije odlučiti o tom prigovoru. a ako tuţitelj to ne bi učinio. Platni nalog dostavlja se objema strankama. ali prije zaključenja glavne rasprave.00 kuna (447/2).000. Platni nalog je specifično rješenje kojim se u ovom postupku usvaja tuţbeni zahtijev i moţe biti samo kondemnatorne prirode (129/4). 5) fakture. Dakle kad sud prihvati prijedlog ili sam odluči izdati platni nalog. ne moraju više biti ovjereni. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan. (448/2). sud je bio ovlašten takvu tuţbu odbaciti. 446. ukinut će rješenjem platni nalog i nakon pravomoćnosti rješenja otpočeti raspravljanje o glavnoj stvari. MeĎutim. . U platnom nalogu sud će izreći da je tuţenik duţan u roku od osam dana (u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana) nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tuţbe zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga. ZPP-a koje su izdavanje platnog naloga uvjetovale obvezom tuţitelja da učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa. 277 Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troškovima. Ako sud ne prihvati taj prigovor. sud će izdati platni nalog i kad tuţitelj u tuţbi nije predloţio izdavanje platnog naloga. Ako tuţenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (čl. stavak 1) (452/3). Ako sud ne prihvati taj prijedlog. 276 Ovi izvaci. ta se odluka moţe pobijati samo ţalbom protiv rješenja (450/1). sud će presudom ukinuti platni nalog i odlučiti o tuţbenom zahtjevu (Članak 326. ali je u tuţbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se moţe utvrditi istinitost tuţbenih navoda (447/1).Građansko procesno pravo 167 4) izvaci iz poslovnih knjiga276. Prema novom ureĎenju. i 447) ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka. a rješenje suda unijet će se u odluku o glavnoj stvari (452/2). i 5. budući da se ni poslovne knjige više ne ovjeravaju. nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03. Tuţitelj u tuţbi predlaţe izdavanje platnog naloga.

mjesno je nadleţan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuţenik duţan ispuniti ugovor (492). Postupak pred trgovačkim sudovima Svrha. Ako u glavi ZPP-a o pred trgovačkim sudovima ne postoje posebne odredbe. nepotpune ili nedopuštene prigovore odbacit će sudac bez odrţavanja ročišta (451/1). Nadležnost. dostavlja nadleţnom sudu. javni biljeţnik cijeli spis. 2) tuţbom s prijedlogom za izdavanje platnog naloga 3) tuţbom u parničnom postupku Put pravne zaštite tuţitelj će birati zavisno od ocjene hoće li i kakve prigovore tuţenik. Ako tuţenik do zaključenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora. Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadleţan. Pravila o postupku pred trgovačkim sudovima primjenjuju se u sporovima iz nadleţnosti trgovačkih sudova. u tim će se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (488). 5. a i u sporovima radi naknade štete zbog neispunjenja ugovora. Osiguranje efikasnog djelovanja pravnog prometa u području trgovačkih odnosa iziskuje relativno hitno rješavanje trgovačkih sporova. ulaganje prigovora dovodi do početka redovnog kontradiktornog postupka. Zaključno moţemo kazati da. Nadležnost. U odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomično odrţava na snazi ili se ukida (451/3). već i nad fizičkim osobama (286 ZIDZPP/03). osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka (489). Dakle. Trgovački sudovi su nadleţni provoditi stečaj ne samo nad pravnim. sudac će ocijeniti je li potrebno da zakaţe pripremno ročište ili moţe odmah odrediti ročište za glavnu raspravu (451/2).3. 278 Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donose javni biljeţnici (307a OZ). Tako nastaje jedan komplicirani sudsko-javnobiljeţnički sustav. neće ukinuti platni nalog. nego će nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio nenadleţnim ustupiti predmet nadleţnom sudu (454). osim suda opće mjesne nadleţnosti. Ako su prigovori podneseni pravovremeno. Protiv njegovog rješenja ovršenik ima pravo ţalbe o kojoj odlučuje sud. U sporovima radi utvrĎivanja postojanja ili nepostojanja ugovora. Sud se moţe po sluţbenoj duţnosti oglasiti mjesno nenadleţnim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1). . Tuţenik moţe istaći prigovor stvarne i mjesne nenadleţnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). 37/2 OZ). Nepravovremeno podneseni prigovor moţe odbaciti sam javni biljeţnik. radi ispunjenja ili raskida ugovora. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. odnosno ovršenik isticati. U slučaju prigovora. platni nalog ostaje na snazi (456/2). Oni ta rješenja i provode. tuţitelj svoju novčanu traţbinu moţe zahtijevati prema svojem vlastitom izboru: 1) prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave278 (28. nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a.Građansko procesno pravo 168 Nepravovremene. osim ako je riječ o ovrsi na pokretninama. zajedno sa prigovorom.

Građansko procesno pravo

169

Pripremanje glavne rasprave. U hitnim slučajevima ročište se moţe zakazati telefonom, brzojavom ili na drugi odgovarajući način. O tome će se sastaviti sluţbena bilješka, ako o zakazivanju ročišta, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza (495). Ako obje stranke sporazumno predloţe da se ročište odgodi da bi pokušale nagodbu, sud će uvaţiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad će se odrţati novo ročište (498). Dostava. U postupku pred trgovačkim sudovima sud moţe strankama naloţiti da jedna drugoj izravno upućuju pismena preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji, i to bez njihove suglasnosti, pri čemu nije odlučno imaju li stranke punomoćnike.279 Takvo je upućivanje podnesaka po učincima izjednačeno sa sudskom dostavom pismena (499/1). Tijek postupka. Ako s pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će ročište odgoditi, a ako ni na novo ročište ne doĎu obje stranke, smatrat će se da je tuţitelj povukao tuţbu (499/3). Sastav suda. Ove sporove sudi sudac pojedinac, a vijeće trgovačkog suda u drugom stupnju sastavljeno je od trojice sudaca profesionalaca. U postupku pred trgovačkim sudovima vaţe ovi rokovi: 1) rok od 30 dana za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje; 2) rok od 8 dana za ţalbu protiv presude odnosno rješenja, a rok od 3 dana za podnošenje odgovora na ţalbu, 3) rok od 8 dana za ispunjenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud moţe odrediti duţi rok (500). Ostale postupovne odredbe. U ovom postupku neće se primjenjivati odredbe o mirovanju postupka (499/2). Ovdje stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (501/1). Nedokumentirani platni nalog u sporovima pred trgovačkim sudovima. Novinu predstavlja rješenje da se u sporovima pred trgovačkim sudovima moţe izdavati i nedokumentirani platni nalog. Tako će sud u ovim sporovima nedokumentirani platni nalog izdati kad se tuţbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu traţbinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna (447/2). Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora biti priloţena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerilo ovlašteno tijelo pravne osobe (501/2). Malični sporovi pred trgovačkim sudom. U postupku u trgovačkim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tuţbeni zahtjev odnosi na potraţivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna (502/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na potraţivanje u novcu, a tuţitelj je u tuţbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odreĎenom zahtjevu primi odreĎeni novčani iznos koji ne prelazi spomenutu svotu (502/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuţbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tuţitelj

279

Za razliku od slučaja iz čl. 133.c ZPP-a, gdje se traţi suglasnost stranaka. No i tada općinski sud ima mogućnost naloţiti ovakvu dostavu i bez suglasnosti stranaka, pod uvjetom da obje stranke zastupaju odvjetnici i drţavni odvjetnici (133c/3).

Građansko procesno pravo

170

u tuţbi naveo, ne prelazi nevedenu svotu (502/3). I u ovim sporovima tuţba se dostavlja tuţeniku na odgovor (novina). Pravni lijekovi. Revizija u postupku pred trgovačkim sudovima dopuštena je ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude prelazi 500.000,00 kuna (497).

5.4. Postupak u sporovima male vrijednosti
Svrha. Ova pravila rezultat su kompromisa izmeĎu radikalne primjene načela de minimis non curat praetor (u nas neprihvatljivog) i teţnje da se strankama osiguraju procesna jamstva za zaštitu prava. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o postupku u sporovima male vrijednosti ne postoje posebne odredbe, u tim će se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (457). Pojam maličnih sporova. Sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tuţbeni zahtjev odnosi na potraţivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (458/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuţbeni zahtjev ne odnosi na potraţivanje u novcu, a tuţitelj je u tuţbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreĎenom zahtjevu primi odreĎeni novčani iznos koji ne prelazi navedenun svotu (458/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuţbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tuţitelj u tuţbi naveo, ne prelazi spomenutu svotu (458/3). Ne smatraju se sporovima male vrijednosti: - sporovi o nekretninama; - sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (dakle, prema novom ureĎenju, ostali sporovi iz radnih odnosa su malični sporovi ako se ispune opće pretpostavke); - sporovi zbog smetanja posjeda (459). Promjena vps. Ako tuţitelj preinači tuţbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 5.000,00 kuna, postupak će se dovršiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku (464/1). Ako tuţitelj do zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tuţbeni zahtjev tako da više ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, daljnji postupak provest će se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti (464/2). Tijek postupka. Ako tuţitelj ne doĎe na prvo ročište za glavnu raspravu280, a uredno je pozvan, smatrat će se da je povukao tuţbu, osim ako se tuţenik na tom ročištu ne upusti u
280

U pozivu za glavnu raspravu navest će se, meĎu ostalim, da će se smatrati da je tuţitelj povukao tuţbu ako ne doĎe na prvo ročište za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve činjenice i dokaze iznijeti do zaključenja glavne rasprave jer se u ţalbi protiv presude ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, te da se odluka moţe pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (465/4). U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz članka 124. stavka 1. ovog zakona. sadrţi: 1) izjave stranaka od bitnog značenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomično, priznaje tuţbeni zahtjev, ili se odriče od tuţbenog zahtjeva ili od ţalbe, ili se preinačava ili povlači tuţba;

Građansko procesno pravo

171

raspravljanje (465/1). Ako s kojeg kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će odgoditi ročište. Ako i na novo ročište ne doĎu obje stranke, smatrat će se da je tuţitelj povukao tuţbu (465/2). U maličnim sporovima ne primjenjuju se odredbe o mirovanju postupka (465/3). Presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave (466/1). Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka moţe postaviti najkasnije na ročištu na kojemu se presuda objavljuje (466/2). Žalba protiv rješenja. U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna ţalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak (462/1). Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena ţalba mogu se pobijati samo ţalbom protiv odluke kojom se postupak završava (462/2). Potonja rješenja ne dostavljaju se strankama, već se objavljuju na ročištu i unose u pismeni sastav odluke (462/3). Rok za žalbu. Protiv prvostupanje presude odnosno rješenja kojim se završava spor stranke mogu podnijeti ţalbu u roku od osam dana (467/3). Rok za ţalbu računa se od dana objave presude odnosno rješenja; a ako je presuda odnosno rješenje dostavljeno stranci, rok se računa od dana dostave (467/4). Razlozi za žalbu. Presuda ili rješenje kojim se završava malični spor moţe se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (467/1). Dakle, prema novom ureĎenju, lista apsolutno bitnih povreda zbog kojih se ovdje moţe izjaviti ţalba dodatno je ograničena. Ţalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ţalba ne moţe podnijeti odbacit će se kao nedopuštena (467/5). O ţalbi protiv presude odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskoga suda (467/6). Protiv odluke drugostupanjskog suda nije dopuštena revizija (467/7). Malični platni nalog. Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (460).

5.5. Postupak u parnici iz radnog odnosa
Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o parnicama iz radnih odnosa ne postoje posebne odredbe, u tim će se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (433). Primjeri parnica iz radnog odnosa: 1. zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odonosa moţe zathijevati sudsku zaštitu (126/1,2 ZR) 2. član udruge moţe traţiti sudsku zaštitu u slučaju povrede njegovih prava utvrĎenih statutom udruge (178 ZR)
2) bitni sadrţaj izvedenih dokaza; 3) odluke protiv kojih je dopuštena ţalba i koje su objavljene na glavnoj raspravi; 4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su poučene uz koje uvjete mogu podnijeti ţalbu (463).

Istražna ovlaštenja suda. U postupku u parnicama iz radnih odnosa rok za odgovor na tuţbu je 8 dana (434/2). ovdje sud ima glede izvoĎenja dokaza i inkvizitorna ovlaštenja. Dakle. Rokovi. Prema noveli ZPP-a od 2003. jer se tu zapravo rješava pitanje egzistencije radnika. U postupku u parnicama iz radnih odnosa. Sud će u presudi kojom nalaţe izvršenje kakve činidbe odrediti paricijski rok od 8 dana za njezino izvršenje (436).poslodavca moţe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine u koju je udruţena udruga poslodavaca čiji je on član (434a/2). riječ je o instruktivnim rokovima. Dakle. Iznimku od toga pravila predstavlja odredba prema kojoj je sud u parnicama iz radnih odnosa ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloţile. ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2). Od toga pravila postoje iznimke: . na odreĎeno ili na neodreĎeno vrijeme.2) Načelo hitnosti. Svaka stranka moţe voditi parnični postupak u svoje ime. Dakle. Po ovakvim punomoćnicima mogu biti zastupane pravne osobe.radnika moţe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u udruzi sindikata u koju je udruţen sindikat čiji je on član (434a/1).stranku moţe zastupati ona osoba koja je s njom u radnom odnosu. . ovdje je riječ o odredbama kojima je cilj operacionalizirati spomenuto načelo hitnosti. to u pravilu moţe biti samo odvjetnik. . ako zakonom nije odreĎen kraći rok. Nadalje. Ovo je osobito vaţno kada su u pitanju postupci koji se tiču prestanka ugovora o radu. MeĎutim. U sporovima iz radnih odnosa koje pokreće radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i u kolektivnim radnim sporovima. općenito je data prednost raspravnom načelu. sud će uvijek obraćati osobitu paţnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova (434/1). poslodavac moţe zahtijevati od suda za zabrani štrajk koji je protivan odredbama Zakona o radu i naknadu štete koju je pretrpio zbog takvog štrajka (215/1. Privremene mjere. Iz vaţnih razloga sud moţe odlučiti da ţalba ne zadrţava ovrhu odluke o odreĎivanju privremene mjere (437/2). takva osoba moţe sa strankom biti u radnom odnosu u punom ili u nepunom radnom vremenu. .Građansko procesno pravo 172 3. ako su ti dokazi značajni za odlučivanje (435/2). obrtnici i sl. Punomoćnici radnika odnosno poslodavca. drugostupanjski je sud duţan donijeti odluku o ţalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od 30 dana od dana primitka ţalbe (434/5). ročište za glavnu raspravu mora se odrţati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tuţbu (434/3). Stranka kolektivnog ugovora moţe zahtijevati sudsku zašititu prava iz kolektivnog ugovora (202 ZR) 5. Ako se ona odluči angaţirati punomoćnika. Rok za podnošenje ţalbe jest 8 dana (437/1).stranku mogu zastupati i punomoćnici po srodstvu (o čemu detaljnije u poglavlju o zastupanju) . udruga moţe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruţivanje radnika ili poslodavaca (179/1 ZR) 4. U postupku u parnicama iz radnih odnosa postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja tuţbe (434/4). U tijeku postupka sud moţe i po sluţbenoj duţnosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete (435/1). a osobito pri odreĎivanju rokova i ročišta.

Ovršnost. tu nema mogućnosti da trgovački sudovi ni u povodu otvaranja stečajnog postupka (34b/5) po načelu atrakcije postanu stvarno nadleţnima. b) SPOROVI RADI PONIŠTENJA BRAKA U ovim sporovima traţi se poništenje braka koji je sklopljen protivno pretpostavkama za valjanost braka predviĎenima u čl. Ako jedan bračni drug podnese tuţbu za razvod braka. Dakle. Pravo 281 Npr. po načelu atrakcije postati stvarno nadleţni. Budući da je u ovom slučaju izrijekom odreĎena nadleţnost općinskog suda (34/1/10). već su u njihovoj nadleţnosti temeljem odredbe o općoj stvarnoj nadleţnosti općinskih sudova (34/2). zbog otvaranja stečajnog postupka (34b/5). koji će. te radi poništaja ili razvoda braka (280/1 ObZ). tako i u odnosu na prvostupanjske presude kojima se odlučuje o meritumu spora.6. Tuţba i presuda su konstitutivne naravi. a) SPOROVI RADI RAZVODA BRAKA Parnični postupak pokreće se tuţbom (280/1 ObZ) ili sporazumnim zahtjevom za razvod braka (280/2 ObZ). Postupak u bračnim sporovima Definicija: bračni sporovi su sporovi radi utvrĎivanja postoji li brak ili ne postoji. Parnični postupak se pokreće tuţbom. Stranke. sukladno općem pravilu. pa ako je ona uvjetovana i otvaranjem stečajnog postupka. Ako jedan od bračnih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka. Iznimno. 5. Općinski sudovi su uvijek nadleţni rješavati sporove iz radnih odnosa koje pokreće radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu. odnosno o isključenju s rada. MeĎutim. Stoga. kako u odnosu na rješenja kojima sud odreĎuje privremene mjere. naknada štete ako je tuţenik osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak . Naime. Atrakcija nadležnosti. smatrat će se da su bračni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka (280/3 ObZ).Građansko procesno pravo 173 Sastav suda. a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede. a sud će bračne drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja (280/4). će takve sporove rješavati trgovački sudovi. Takva mogućnost postoji. 26. postupak provodi sudac pojedinac. ObZ. do 30. Iz vaţnih razloga sud moţe odlučiti da ţalba ne zadrţava ovrhu odluke (437/2). takav zahtjev smatrat će se tuţbom za razvod braka. ovršnost odluke moţe nastupiti prije njezine pravomoćnosti. U prvom stupnju. o zabrani štrajka. a drugi najkasnije do zaključenja glavne rasprave izričito izjavi da ne osporava opravdanost tuţbenog zahtjeva. takvi sporovi nisu izrijekom stavljeni u stvarnu nadleţnost općinskih sudova. što se tiče sporova iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik zbog ostvarivanja drugih svojih prava281 situacija je drugačija. u prvom stupnju odlučuje ţupanijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca profesionalca (217 ZR). U ovim sporovima kao stranke mogu sudjelovati bračni drugovi i to bilo kao suprotne stranke bilo kao jedinstveni i nuţni suparničari.

ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb (25 ObZ). Belajec. Zagreb 1986. Za odlučivanje o tuţbi za poništaj pravorijeka arbitraţnog suda u predmetima iz stvarne nadleţnosti trgovačkih sudova nadleţan je Trgovački sud u Zagrebu. Učinak.Narodne novine br. Postupak pred izabranim sudovima ZPP više ne sadrţi odredbe o postupku pred izabranim sudovima. centar za socijalnu skrb (36 ObZ) i osobe s pravnim interesom (40/1 ObZ). Inţinjerijski biro.7. toga zakona. .487. . Dika: GraĊansko parniĉno procesno pravo.Triva. . Tuţba i presuda su konstitutivne.a . c) SPOROVI RADI UTVRĐENJA (NE)POSTOJANJA BRAKA U ovim sporovima traţi se da se utvrdi postojanje ili nepostojanje odreĎenog bračnog odnosa. LITERATURA: . Dopuštena je kumulacija bračnog spora sa sporom o zakonskom uzdrţavanju bračnog druga. ZPP-a.Triva.282 Ovdje se samo napominje da se protiv pravorijeka arbitraţnog suda moţe podnijeti tuţba za poništaj (36/1 ZA). a u ostalim predmetima Ţupanijski sud u Zagrebu (43/1 ZA). jer sada tu materiju ureĎuje Zakon o arbitraţi (ZA). 282 Zakon o arbitraţi . a pravo na tuţbu radi utvrĎivanja postoji li brak ili ne. brisani su članci 468. Parnični postupak pokreće se tuţbom. presude u bračnim sporovima djeluju prema svima. Člankom 50. Zargeb 2003.Građansko procesno pravo 174 na tuţbu za poništaj braka imaju bračni drugovi. kojima je bio reguliran postupak pred izabranim sudovima. 81/01. Zagreb 2000.Grupa autora: Novine u parniĉnom postupku. Bez obzira na to jesu li konstituivne ilil deklaratorne prirode. 5. Informator. Dika: Zakon o parniĉnom postupku. Narodne novine. Tuţba i presuda imaju deklaratorni značaj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful