Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

prvenstveno za žitarice. aromatiþnog. zaþinskih. Omblu. prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. odnosno sorti. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta.kolijevke þovjeþanstva. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije. Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti. Osim zbog opüe bioraznolikosti. mahunarke. Takoÿer. Krke i Zrmanje. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. najveüi podmorski izvor Mediterana. Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. oþuvana. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. duboko preko 500 metara. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. Dalmacija zaranja u Jadransko more. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. zaštiüena. južne i istoþne Europe. veüinu od 1246 otoka i hridi. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. kao i Dinarik. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. dijela Mediterana . Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. medonosnih. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. ljekovitog. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. ali i ugroženosti. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. gdje i izvire kroz Vruju. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. ljekovitih. Adriatik jadransku kršku platformu.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. zaþinskog. pasmina i sojeva. ratarskih i povrtnih kultura. iii . medonosnog. povrtnice te voüke. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime.

tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. staništa i ukupne bioraznolikosti.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. pronaüi model održavanja izabranih. zaštitu. Nažalost. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. udrugama i proizvoÿaþima. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. promociju. što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. oþuvanom okolišu.

ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Lika. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. žestoka piüa. svojoj izvornosti. Levantinka i Drobnica. ali i širu regiju Mediterana i Europe.). Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. beškot. 1. manje od 1. Primorje i Kvarner. Dužica. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301. kruh. 1482. obrazovanja i sporta. ekstrakti.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. duhan. Središnja Hrvatska. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Prema svojim gospodarskim. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. Slavonija). Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. srednja i južna Dalmacija. jedna sorta je nestala.. zajedno s Ministarstvom znanosti. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. 1214. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. selekcijskim. prirodni pesticidi. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. meda. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. Lastovka. promociju i zaštitu. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. 8 ima vrlo male populacije. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. mlijeþne preraÿevine. poticanje proizvodnje. sirevi. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. prirodne boje. dok su druge namjene manje prisutne. pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. Bjelica. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. eteriþna ulja. jestivo ulje. stanišnim vrijednostima. pogaþa. zaþini. Paštrica. genetskim. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. proizvode od jaja. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. a slijede lastovka i levantinka. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. vino.000 v . krajobraznim. kvasina. mlijeko. meso i mesne preraÿevine. Ministarstvo poljoprivrede. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. kulturno-povijesnim. Poljiþki statut. odjeüa. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede.

Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda. U Statutu grada Nina iz 12. srednja i južna Dalmacija. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. slijedi smokva s 29. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. naranþa. 7 ima populacije izmeÿu 1. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). nakon masline. bajam (150 000 stabala). kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. maraska (1 200 000 stabala). limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. smokva (200 000 stabala). Šezdesetih godina 20. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. uglavnom na okuünicama. stoljeüe. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. restorana. Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. radio i TV emisija itd. smokve i bajama. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.). Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. te šipak s 20. mandarina (1 250 000 stabala). Bajam. kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. poticalo se voüarstvo. rogaþ. Zbog oþuvanja bioraznolikosti.stabala. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova.000 stabala. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista.000 i 10. u okviru hotela. 2. izmeÿu kojih i smokva. vi . Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. dok se šipak. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. privatnih kolekcija. trešnje. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve.

ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. krajobraznim. kulturno-povijesnim. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. Ministarstvo poljoprivrede. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. što rezultira i boljom kvalitetom vina. smatra se da su ilirska plemena Liburni. stanišnim vrijednostima. Ipak. tri sorte maraske (Braþ-2. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. svojoj izvornosti. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. Korþule ili Dubrovnika. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. 31 je kritiþno ugrožena. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split.). Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. restorana. zajedno s Ministarstvom znanosti. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. a za 14 sorti nema podataka. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. dolazi filoksera te vii . provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. ukljuþujuüi i maslinu. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. privatnih kolekcija.Prema svojim gospodarskim. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. Uz maslinu. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. genetskim. selekcijskim. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. U Dalmaciju 1894. u okviru hotela. Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. putem radio i TV emisija itd. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. 3. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka. kao i u prošlosti. obrazovanja i sporta. jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. Braþ-6 i Recta). jedna je izgubljena.

kišovitim zimama. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. a osobito susjednih. Grk. Malvasija dubrovaþka. svojoj izvornosti. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. izoliranost pojedinih podruþja. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. ostalo je još puno posla na oþuvanju. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Muškat ruža. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Maraština. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. stanišnim vrijednostima. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. dopuniti postojeüe kolekcije. Plavac mali te Zlatarica blatska. Dobriþiü. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. þesto otoþna podruþja. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. krajobraznim. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. homonimi ili pak roditelji.vinogradi poþinju propadati. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. genetskim. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. Glavinuša. Ninþuša. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. svjetskog rata. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. kulturno-povijesnim. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. specifiþnih samo za uža. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. specifiþni okolišni uvjeti. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. viii . Tla su þesto škrta i kamenita. kada su brojne kvalitetne. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. selekcijskim. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. Krajem 19. te eventualno formirati repozitorije in vitro. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. karakterizaciji. izolirana. od kojih je po svojim gospodarskim. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. a za neke su utvrÿeni sinonimi. koja dominira u sortimentu Dalmacije. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. unijeti podatke u elektronsku bazu. a pojedini lokaliteti.

Neke su donesene iz drugih krajeva. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. 4. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. kupusnjaþe. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. krastavac. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. ix . radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. lubenice i dinje. Nadalje. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. rajþica te luk. Takoÿer. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. Introdukcijom drugih vrsta povrüa. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. kao dio Mediterana. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. Dalmacija. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. paprika i salata. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena. mahunarke i lukovi. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta.

Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. kozjak domaüa ljutika. sezam). Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. konoplja) i krmno bilje (lucerka. treba osmisliti model njihove registracije. što je potrebno hitno provesti. proso. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. kukuruz. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. stoþni bob. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. sjekirica). a neke su vjerojatno i trajno nestale. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. sirak metlaš). mak. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. 5. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. lan. industrijske kulture (duhan. Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. održavanje kolekcija. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. sirak zrnaš). karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. Ipak. Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. prikupljanje. endivija dalmatinska kopica. škrobne i uljane kulture (krumpir. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. mijenjalo se ulje. jeþam. djeteline. stoþni kelj. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. raž. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. salata dalmatinska ledenka. na Dinari i Biokovu x . genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. a to su: hvarska artiþoka. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. domaüa raštika. trogirska srednje rana cvjetaþa. vino ili sol za brašno. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. polaþki ozimi þešnjak. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. domaüi bob i domaüa sjekirica. buhaþ. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. predivo bilje (brnistra.

ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. stanišnim vrijednostima. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. Nestankom stoke. dalmatinska bijela brkulja. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. 6. dalmatinski buhaþ. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. ulja. kukuruz brnda. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). Meÿutim. genetskim. brnistra i mediteranska lucerka. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. duhan Ravnjak. kruha. potrebno je provesti mjere za promociju. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . Mosor i Biokovo. Prema svojim gospodarskim. divlji duhan Ružiü. ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala.000 hektara pašnjaka i livada. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama. odjeüe itd. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. Kamešnicu. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. domaüa raž. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. primjerice u Podgori pod Biokovom. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. krumpir Škuljevac. svojoj izvornosti.preko 1000 m nadmorske visine. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. No. selekcijskim. Svilaju. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. krumpir poþiteljka. stoljeüu. kulturno-povijesnim. veü i nestaju prateüe biljke. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. Kao i kod prethodnih kultivara. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. krajobraznim. odnosno livade i pašnjaci. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja.

ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. ljekovito. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii). danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. medonosno. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. medovi). zaþinsko. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. U isto vrijeme. bezvodnost. zaþinsko. ljekovito. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. ekstremne vruüine i suše. stanišnim vrijednostima. teško je za xii . vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. selekcijskim. svojoj izvornosti. kulturno-povijesnim. ljekovitog. medonosno. Takoÿer. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. a posebno aromatiþnog. pravi pþelinji rajski vrt. krajobraznim. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. odnosno kao aromatiþno bilje. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). ujedno su medonosne biljke. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. Aromatiþno. medonosnog. U ovom floristiþkom bogatstvu. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). Iz tih razloga. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. promociju. zaþinskog. ali i kao zaþin. zaþinskog. iza Slovenije i Albanije. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. osim rijetkih iznimaka. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja.stoþari izdižu svoja stada. Prema svojim gospodarskim. ljekovito bilje. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). medonosnog. pa tako i livada i pašnjaka. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. Izrazita okršenost. ukrasno i divlje jestivo bilje. oko 6 % vrsta su endemi. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. ljekovitog. Takoÿer. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. genetskim. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. Kao posljedica navedenog. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. vrlo plitak pedološki supstrat. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. 7. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije.

Meÿutim. ljekovitog. oko pet puta manje nego prije 200 godina. a širi se u 18. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. þak pet po glavi stanovnika.2 milijuna grla stoke. Prema svojim gospodarskim. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru. a što znaþi ovca. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . kadulja. estetska vrijednost. aromatiþne. budrovka (Lavandula hybrida). obiþna agava (Agave americana). promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. medonosnog. medonosnog. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). selekcijska vrijednost. stanišnim vrijednostima. planika (Arbutus unedo). medonosnog. Iznimka je budrovka. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. mirta (Myrtus communis). stoljeüu. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. Tradicijske sorte aromatiþnog. zaþinskog. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost. medonosnog. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. okršenost. gospodarska vrijednost. medonosnog. Prema popisu iz 1781. ljekovitog. ljekovitog. Prema najnovijem popisu iz 2007. ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. kulturno-povijesnim. a sjeme kadulje. zaþinske i ljekovite biljke. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. selekcijskim. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. genetskim. svojoj izvornosti. goveda i psi. a posebno povrtne. matar (Chritmum maritimum). U odnosu na broj stanovnika (250 000). ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. 8. Ipak. od þega preko milijun ovaca i koza. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. ukrasnog i jestivog bilja. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. ekstremne vruüine i suše. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). ljekovitog. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. predive. medonosna vrijednost. zaþinskog. a þesto su neke vrste kao npr. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). krajobraznim. prehrambena vrijednost. zaþinskog. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. koze. ljekovitog. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. oþuvanje. kadulja i lavanda.

U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. odjevnih i drugih predmeta. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. te pþelarstvo. genetskim. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. Mediteranska siva pþela. drimorsko-dinarski magarac. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. koze. klimatski. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. sireva. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. od 1808. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. pþele. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. dinarska šarena koza. kuniüi. stanišnim vrijednostima. posebno na otocima. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. a neke su veü izumrle. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. Okolišni uvjeti (pedološki. osnovan 2003. kokoši. svojoj izvornosti. magarci s križancima. osnovan 1994. odnosno Dalmatinsku zagoru. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. biljni pokrov. te 8 izvornih divljih vrsta. selekcijskim. kulturno-povijesnim. godine. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. mlijeka. golub zadarski prevrtaþ. goveda.primat preuzimaju ovce. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. svinje. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. konji. peradarstvo i golubarstvo. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). dudov prelac. godine. po kojima Dalmacija i dobiva ime. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. krajobraznim. a kasnije poþinje uzgoj svinja. te salmonidna riba glavatica. Kao posljedica. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. te Ministarstvo zaštite okoliša. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. kojima je pridodana jedna novostvorena. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). meda. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. xiv . vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. golubovi i psi. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. pure. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. jaja. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). godine. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. posebno vidljivo kroz sukcesiju. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina.

and it also encompasses the Adriatic karst platform. as well as aromatic and ornamental plants. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. In addition. as well as a number of aromatic plants. other fruit species with 94 varieties. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. spices. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. nor is it sufficiently preserved. olives and other types of fruit-trees. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. but also due to intense historical and socioeconomic factors. spices. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. South and Eastern Europe. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. medicinal herbs. ornamental plants and edible wild herbs. In all probability. surveyed. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. as well as Crveno jezero. plants important for the production of honey. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. in particular when it comes to cereal crops. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. or varieties. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). Krka and Zrmanja. arable crops and vegetable varieties. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. conducted within the COAST project. this number would have increased even further. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. In addition to its overall biodiversity. Dalmatia covers a wide range of habitats. and are beginning to vanish at a rapid pace. including the well of Vruja. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. together with the extent to which they are endangered. medicinal herbs. and the introduction of specific-purpose hybrids. on the border connecting the Central. The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. breeds and species. the lake over 500 meters in depth. as well as 328 cultivars. vegetables and fruit varieties. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. leguminous plants. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. as well as the delta of the Neretva river. in particular the industrialization of agriculture. protected. the domination of monocultures. vine with 82 varieties. the shortest river in the world Ombla. with a total of 37 varieties. the biggest submerged well of the Mediterranean. plants important for the production of honey. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. and edible wild herbs. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate. Furthermore. promoted and used in xv .

and there is. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. habitats and overall biodiversity.further selection. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. in addition. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. which takes care of the preservation of its genetic identity. x Design and implementation of research programs. which are highly recognizable. with the implementation of the Law. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. and. xvi . Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. in addition. breeds and species of domestic animals. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. 13 percent of the surface). since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. it is quite likely that. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. protection. Recommendations for further activities Old. original. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. together with the model aimed at the preservation of selected. as well as research involving the promotion. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. created within the framework of the COAST project. Therefore. high-quality agricultural products. a model of their registration should be developed. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. well preserved environment. preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. due to the new Law on Seed. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. primarily in their original. Unfortunately.

bread. footwear. meat and meat products. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. Support for the cultivation of varieties and breeds. natural pesticides. with proposals for further research and support for the production. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. but also beyond. Establishment of the bank of plant and animal genes. fruit and vegetable products. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. and other animal and plant products. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. on the basis of the report with the same title. b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. dairy products. xvii . unleavened round cake. such as ornamental plants. in other words. promotion and protection. Kvarnerski zaljev bay. clothes. through the Green Business Support Program. Central Croatia. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. eteric oils. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. cheeses. vinegar. Support for the establishment of cultivation organizations. Development of management plans for each individual variety and breed. not only in Croatia. Lika. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. in cooperation with all the relevant institutions. associations and producers. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. extracts. The catalogue would constitute a compass of sorts. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. in situ. spices. egg and honey products. zwieback "beškot". tobacco. natural colors. serving the agricultural workers and entrepreneurs. liquor. milk. wine. edible oil. the provision of financial and technical expert assistance. Slavonia).

native varieties of Dalmatian tree fruits.500. according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. rising to as many as 93% of families living on islands. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. along with the introduction of endangered varieties. Data bank must be created and made available to all the interested parties. There are approximately 3. in Poreþ. cultural. genetic and selection value. and the Neretva valley. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. 1214). Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. with only several trees remaining. with a marked tendency of growth. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible. which means that a data bank needs to be created for them. their importance in the context of landscape and habitat. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. Paštrica. Dužica. the Dalmatian hinterland. with over 50 percent of the sortiment. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old. At the same time. while other types of usage are less prominent. one cultivar is lost. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. 8 cultivars have very small populations with less than 1. 12 cultivars are dramatically endangered. 1482. northern Dalmatia. There are also several smaller. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing. xviii . and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. According to their economic. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity.000 and 10. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. and based on the endemic nature of cultivars.000 trees. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. In order to preserve the biodiversity. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. Statute of Korþula. and its cultivation began centuries before Christ. These collections are in a rather poor condition. Levantinka and Drobnica. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD).000 trees.1. and the existing gene fund should be reproduced. Split and Dubrovnik. In the Dalmatian area. central Dalmatia. Bjelica. The Ministry of Agriculture. 7 cultivars have populations ranging between 1. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. historical. private orchards or collections. followed by Lastovka and Levantinka varieties. Lastovka. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia.000 trees. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. with the exception of wine grape. Education and Sports. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume.

marasca (1. and.000 trees). 2. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. central Dalmatia. Carob (St.200. on the other hand. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. various TV programs.000 trees). In total. the Dalmatian hinterland.000 trees). along with the organization of workshops. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. including the fig. restaurants and other establishments. cherry. after olives. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. xix . northern Dalmatia. tangerine (1. The Statute of the City of Nin from the 12th century. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions. the most relevant ones are: cherry (2. for example. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). and in the hinterland. The golden age of marasca occurred in the 1970s. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia.250. with approximately 130 traditional varieties.000 trees).The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools.). carob. seminars and other activities. for example. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. orange. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia. publications on traditional products made on the basis of olives. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. etc. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. Olive is dominant with 37 traditional varieties. at a time when. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots.000. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. high schools and colleges).000 trees). Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia. Almond. lemon and nespola are grown sporadically. fig and almond. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia. while pomegranate. mostly in house yards. fig (200. and the Neretva valley. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. almond (150. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. In the 1960s. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing.

to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. These collections are in a rather poor condition. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. and there is no data on 14 cultivars. three marasca cultivars (Braþ2. along with the inclusion of endangered varieties. etc. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. including olives. Knez ýrnomir). and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. Most favorable environmental factors. For the purpose of preserving the biodiversity. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. There are several smaller private orchards or collections.On the basis of values such as economic. in Poreþ. along with the development of management plans. publications on traditional products made on the basis of fruits. one cultivar is lost. genetic cultural-historical. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. the level of authenticity and endangerment. some varieties are particularly relevant. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. 3. habitat and selection value. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. and it needs to be available to all the interested parties. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). Education and Sports. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. In addition to olives. high schools and colleges). The Ministry of Agriculture. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. landscape. Database needs to be created. which is why a data bank needs to be created. together with the Ministry of Science. along with the organization of workshops. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia.). Nevertheless. Slatki barski). Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. restaurants and other establishments. Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia. same as in the past. 31 cultivars are dramatically endangered. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. seminars and other activities. Braþ-6 i Recta). Split and Dubrovnik. various TV programs. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . Zamorþica). two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. two cultivars of almond (ýarski kasni.

while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. However. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. the isolation of certain areas. which results in better quality of wine. landscape and habitat values. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. and Middle and south Dalmatia on the other. specific only for narrow. cultural and historical. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. as skilled seafarers. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. The long history of winegrowing. and Zlatarica blatska. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. Dobriþiü. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. Plavac mali. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. Of these varieties. genetic. while others have arisen through spontaneous crossing. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. Major crisis resulted. a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. selection-based. Soils in the area are typically sparing and stony. At the end of the 19th century. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. Several specific localities. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. Muškat ruža. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. this area constitutes an ideal environment for grapevine. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. became acquainted with wine-growing even earlier. Korþula or Dubrovnik. are famous for the superb quality of produced wines. dominating the scope of varieties in Dalmatia. Grk. Glavinuša. typically those on slopes facing the sea. and developed their own wine-growing tradition. as well as strong demand for high grape yields after World War II. having learnt about it in neighboring areas. Due to an abundance of heat and sunlight. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. Maraština. Liburns and Histers. Ninþuša. rainy winters. with hot and dry summers and mild. Malvasija dubrovaþka. frequently located of islands. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. isolated areas. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. in addition to direct sunlight. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. Some of them were introduced into this area from neighboring countries. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. xxi . Regardless of social and economic changes. Today. The most widespread of these is plavac mali variety. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir.a moderate growth of cultivated land. with a corresponding decline of vineyards. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. specific climatic conditions. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. the following ten varieties are particularly important due to their economic.

and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. with the ultimate aim of improving the quality of wines. many traditional varieties xxii . and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. and to create the system of selection and production of plant material.000 tons. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. with the possibility to improve the production. to fill the electronic database with additional data. a lot remains to be done when it comes to its preservation. and synonyms. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. When it comes to the commercial production of vegetables for the market. cabbages. tomato and onion. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. pepper and lettuce. cucumber. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. characterization. have a high-quality potential in terms of their economic value. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. especially the islands and the Dalmatian hinterland. as well as modernization of the winemaking technology. are tomato. and its annual production stands at approx. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. to complete the collections. In the production structure in the area of Dalmatia. A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. 360. In accordance with that. especially neighboring ones. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. With the depopulation of rural areas. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. which are now neglected in production. economic evaluation and revitalization. watermelon and melon. 4. and are intended for consumption in own households.

which were initially introduced to Dalmatia from other regions. On the other hand. With the introduction of other types of vegetables. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. near the town of Knin. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. latuce Dalmatinska ledenka. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. As part of the Mediterranean. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. which is cultivated throughout Dalmatia. According to the new Law on Seeds. cultural and historic values. shallot Domaüa ljutika. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. Among these. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. and some have likely already gone extinct. leguminous plants and onions. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. with the automatic implementation of the law. particularly prominent were cabbages. compared to continental areas. genetic. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. For example. Some vegetable varieties. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. due to the level of endangerment. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. If that were to happen. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. endive Dalmatinska kopica. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. and that is largely the case today as well. which ought to change urgently. In the past. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. garlic Polaþki ozimi þešnjak. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. Historically speaking. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. eventually leading to new names arising for such varieties. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. which were abundant in the Mediterranean area. Due to the favorable climate and the variety of soils. nor engaged in the selling of these seeds. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. and the careful choice of growers. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. kale Domaüa raštika. xxiii . In case of all traditional varieties. potato. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. the name frequently contains the adjective "domestic".

Arable crops Until the beginning of the 20th century. cattle borecole. sirak zrnaš). crop farming. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. millet. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). through the media and various events. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. the preservation of collections. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. such as the Day of the Artichoke of Hvar. poppy. In addition to wine growing and olive growing. along with the production of commercial seeds. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. one of the fundamental sources of earnings and survival. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. for example those in Podgora. industrial cultures (tobacco. rye. without relying on cattle farming. flax. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. clover. sirak metlaš). on the foothills of the Biokovo mountain. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. goat pea). and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. 5. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. but almost solely for human consumption. As of recently. when tobacco became a more pronounced culture. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. xxiv .to create the registry of entities in charge of seed maintenance. despite the relatively poor conditions. had major importance for the area. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. With the global changes in the textile markets. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. and gathering. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. spinnable plants (Spanish broom. pyrethrum. starch and oil cultures (potato. Upon the definition of individual varieties. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. The similar situation existed when it comes to flour mills. but also from almost all parts of Europe. Nevertheless. or where the production of these crops was insufficient. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. barley. corn. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. hemp) and animal feed plants (alfalfa. constituting the essential staple food for the inhabitants. from time to time. cattle green beans. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. sesame). wine or salt for flour.

As in the case of previous cultivars. including irrigated areas). It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. From times immemorial. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. and impact upon the overall biodiversity. cultural and historical value. habitat and landscape value. the process of succession began. and why the corresponding plant and other species are also endangered. did not survive till the present day. However. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. However. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. domestic rye. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. Svilaja. Kamešnica. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants. According to the characteristics such as the economic value. although such production. Mosor and Biokovo.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. mais Brnda. together with all the corresponding secondary products: flour. genetic and selection value. these are the richest plant communities in Europe. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. 6. 600. unfortunately. level of endangerment. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. and crops with water surfaces. etc. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. crops and urban areas. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. or meadows and grasslands. the originality. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. potatoes: Poþiteljka. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. Ravnjak.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. Škuljevac. but in addition to that. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. clothes. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia.however. and Ružiü. which is why the Dalmatian karst pastures. crops – mixture of grasslands and coppice. measures need to be implemented in relation to the promotion. bread. With the disappearance of cattle. fodder plants disappeared from production as well. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. In terms of the number of plant species. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. oil. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. there were approx. They were almost never investigated in terms of the economy. however. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. Throughout history.

lack of water. approximately 6 percent of species are endemic. genetic value. honeys). and there were almost no tertiary products. almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. which are represented with approx. the estimate of their value and the level of endangerment. 12 percent. including a substantial number of stenoendemic species. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. the description of traditional usage. In Dalmatia. As in the previous examples. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). medicinal and honey plants.elevation" of their cattle. such as original medicinal. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. medicinal herbs. including pastures and meadows. history. spices. If we were to extract Dalmatia alone. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. Aromatic plants. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. including those that belong to the sphere of the economy. 8 percent for leguminous plants. there is a need for further research in this particular category. quite shallow pedological substrate. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. spices. cosmetic or edible products. At the same time. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. landscape value. there is no relevant production of xxvi . most of which are located in Dalmatia. ornamental and wild edible plants. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). honey plants. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. following Slovenia and Albania. As a consequence. extreme heat and draughts. healthy and honey plants. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. and the same can be said of scientific research and selection. In addition to that. approx. On the basis of various values. selection value. There is no description of the status of their populations. 7. Extreme karst nature of the terrain. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). culture. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. ornamental and wild edible plants. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. habitat value. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. It is a genuine paradise for bees. unfortunately. and 6 percent for grass varieties – which is. In terms of the number of species. as well as the need to engage in promotion. with a very narrow distribution. in fact. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. lack of precipitation. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii). or 5347 plant taxa with subspecies. Croatia is currently on the seventh position in Europe. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). and the export of raw materials collected in such a way to other counties. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. and having in mind the endemic nature. In respect to that. In this floral wealth. the highest share after Compositae. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). herbs. nor is there a single strategic document that would cover these issues.

ornamental and wild edible plants. with only some rare exceptions. wild rucola . ornamental and wild edible plants. genetic value. ten cultivars and species were analyzed: sage .Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). medicinal herbs. history. for example. strawberry tree . honey plants.Planika (Arbutus unedo). The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. nutritional value. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. myrte . they are also used in the production of honey. spices. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. culture. lack of precipitation. honey plants. However. and their esthetic character is also pronounced. aromatic plants. esthetic value. are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. medicinal herbs. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. medicinal herbs.Mirta (Myrtus communis). in particular on the islands of Hvar and Šolta.Obiþna agava (Agave americana). On the basis of the defined criteria. medicinal herbs. herbs. The cultivation and use of aromatic herbs. That is the reason why cultivars are typically imported. Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). including issues such as the economy. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. industrial value and landscape value. such as. The most important aromatic cultures are rosemary. spices. medicinal herbs. That has to do with several key factors: biodiversity. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. such as the shallow pedological substrate. significant karst aspect. and some species. endangerment and influence on the general biodiversity. sage and lavender. landscape value. and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. The value and the potential of aromatic herbs and spices. vegetable cultivation plants. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. healthy and honey plants. in particular. there is no official production of seeds. and the seed of sage. For example. sage. selection value. extreme heat and draughts. selection value. rosemary . However.Matar (Chritmum maritimum).Primorska kadulja (Salvia officinalis). spices. ornamental and edible plants. winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). lavander . on the basis of a single purpose. Due to this fact. spices and medicinal herbs. honey plants. century plant .divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. habitat value. Unfavorable conditions. and. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . On top of that. the level of endemism. including the production of aromatic plants. bigroot geranium . samphire . but they also serve as spices and medicinal herbs. honey plants. honey plants. spices. honey-production value. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. spinnable plants.Budrovka (Lavandula hybrida). decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. With the exception of only several species and varieties.

which is the result of long-term. hens. Among the traditional cultivars (breeds). 8. pigeons and dogs. for private purposes. Dalmatia had a total of about 1. medicinal herbs. the cattle was dominating. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep. since 1808.000 BC). ornamental and wild edible plants require further research. vegetable covertures. including over one million sheep and goats. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. different cross breeding approaches. pigs. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. The exception is Lavandula hybrida. horse . which is approximately five time less compared to 200 years ago. silk worm. cultural. promotion and economic revitalization. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. rabbits. cattle and dogs. and the Dalmatian hinterland. with pig farming developing later on. In relation to the human population (250. Efforts to improve the merino qualities. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. as well as preservation.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). which covers the coastline and the islands. which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. or Dalmatinska zagora. spices. their endemic nature. climatic. the breeding of horses and donkeys began. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. the level of endangerment. landscape value. the most dominant are sheep with nine cultivars. goats. habitat value. genetic and selection value. cattle. poultry farming and pigeon farming. which can even be seen in the very name Dalmatia. the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. These breeds are: cattle . with the addition of one recently produced breed. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. 28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. Since the beginning of civilization. which can be used in fish farming. but also the isolation of populations. According to latest livestock inventory of 2007.2 million livestock.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. The traditional varieties of aromatic plants.000 livestock remain. which means "sheep". and the influence on general biodiversity. together with other measures of improving the cattle farming. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. became more intensive during the Austro-Hungarian times. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region.populations. In total. honey plants. the pigeon zadarski prevrtaþ. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. bees. and can be bought. historical. horses. According to the inventory of 1781. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. turkeys. The environmental factors (pedological. especially on the Adriatic islands. together with bee-keeping. Ten breeds are particularly important in terms of their economic. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia.000). only 250. even borrowing their name to Dalmatia. donkey xxviii . goats. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). In Roman times. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. donkeys with bastards.

sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. honey bee . as well as the status of cattle breeding in this region in general. some even critically and with a genuine threat of disappearance. Traditional domestic breeds. the devastation of landscapes. established in 2003. dog . Fisheries and Rural Development. together with their secondary products: meat and meat products. clothes and other products. milk.Mediteranska siva pþela. covered through the Croatian Livestock Centre. cheeses. As a consequence. and some breeds have already gone extinct. through the State Institute for Nature Protection.Dinarska šarena koza. nor are there gene banks for traditional breeds. Almost all the Dalmatian breeds are endangered. are covered by the Ministry of Culture. and salmonid fish Glavatica. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. goat .Primorsko-dinarski magarac.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. eggs. established in 1994. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). as part of traditional and cultural heritage. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia. especially through succession and the development of bushes (makija). and the overall biodiversity of Croatia. The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad. for whom a database ought to be created. There are a number of smaller and medium-sized breeders. autochthonous Dalmatian cattle heritage. Physical Planning and Construction. honey. as well as the support for breeding. through the Directorate for Environmental Management. habitats and general biodiversity is in progress. and the Ministry of Environmental protection. xxix . Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia.

xxx .

Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. bakterija. a lokve su dom za kornjaþe. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. te zaranja u Jadransko more. glista. te napasnika: muha. zbog pada s litica. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. jadransku kršku platformu. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. krpelja. pa su nestankom stada. štrkova. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. lisice. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. vrtovi.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. komaraca. kukaca. povrüe. Graÿeni su suhozidi i torovi. buha. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. Janjad. ugriza zmije i drugih uzroka. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. a vinova loza. 1 . te dodatnu hranu i vodu. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). vodene kornjaþe. hrana su za lešinarske vrste. kuniüi i golubovi. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. lasice. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. maslina. orla i drugih. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). perad. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. žitarice te ovce. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. obada. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. pri okotu. oranice. jer uz njih raste moþvarno bilje. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. livade. spušta u kanjone krških rijeka. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. Naš ornitološki ponos. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. kukaca. tvora. vretenca. trakavice. vodencvjetove. koje u njih polažu jaja. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. Strvinama se hrane kukci. prvenstveno ptica i sisavaca. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. virusa. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. nestali i supovi u Dalmaciji. kozlad. Stari maslinici. kostoberina i sup starješina. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). koze i goveda njen su temelj. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. kune. voüe. ptica i sisavaca. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. Staništa lokvi su posebno znaþajna. žabe. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. virusa. Iako se. pašnjaci. plijen su manjih predatora: þaglja. protista. vodenjake. kao i Dinarik. posebno šišmišima. tulare. uši. vinogradi. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. zmije. vuka. divlje maþke. biljke i životinje. Adriatik. pijavica. takoÿer su nestali. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. osobito uzgajivaþima. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. pauþnjaka. veüinu od 1246 otoka i hridi. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju.

po omiljenoj povrtnici. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. prilagoÿen na krška podruþja. peluda. tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. 2 . Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. možda i zasebna vrsta. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. zlatna dalmatinska zimovka. Za držanje i zaštitu stada. matiþne mlijeþi i drugog. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. odnosno krška osnova. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. ali su ujedno i njen simbol. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. Simbol Dalmacije. Tako je naš plavac mali. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. te najstariji golub na svijetu. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. te ih razmnažaju i proširuju. voska. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. dinarskim i biokovskim vrhovima. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. mjesecima bez oborina. Tvrde. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. obožavan u drevnom Egiptu. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. zakapa i u nju polaže jaja. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. ali s najtvrÿim kopitima. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. što zovemo zoohorija. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. ujedno oprašuje biljke. Pomalo pogrdno. ustrajan.

ali ih ne uzgaja) 2. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. biljne i životinjske vrste. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka.c. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici.a. Kultivirane vrste i njihove populacije 1.b. ali i kabinetskim radom. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice. Oplemenjivaþki materijali 2. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. stalno korigirati i dopunjavati.a. 3 . Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1.b. Divlje vrste i njihove populacije. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. ni ne uzgaja. s više podgrupa: 1. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. a koju je Hrvatska potpisala 1996. ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. kultivirane i divlje gljivlje. godine u Rio de Janeiru. godine. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio. Prema Konvenciji. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. ni ne uzgaja. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. pasmine i populacije) 1. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni.c. mahunarke i kupusnjaþe. ali nikada nisu bili predmet istraživanja.

industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. prethodnici plemenitih pšenica. lupina. i kada. ali i povijesniþara i arheologa. ruževac. travnjake. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. ne samo nestale s proizvodnih površina. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. buhaþ. Ipak. mozaiþki rasporeÿene površine. brnistra. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. Slijede daljnja istraživanja. lucerka. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. pašnjake i lokve. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. djeteline. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. kukuruz brnda. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. vrtova.Na podruþju Dalmacije. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza. vinograda. stoþna mrkva. 4 . ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. jeþam. lan i konoplja. kelj. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. poljske putove. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. šumarke. biologa ekologa i genetiþara. Suradnjom znanstvenika raznih profila. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. predavanja. korekcije i dopune popisa. jer moderna. sirak. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. prvenstveno agronoma. zob. meÿe. sikirica. morac. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. þinkvatin. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. Tako su kukuruz. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. škuljevac. ali i SVU prateüu faunu. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala.

a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost. trešnja. i drugi). Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. MASLINA 1.000 2. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti».000 100. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina.000. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 .1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije. a treüi put u vinu». a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih..200.000 30. drugi put u maslininom ulju.000 32. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka. Korþulanski statut. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. agrumi. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice.000 1. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji.500.1. 1482. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda. maraska. rogaþ.500. Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1.000 3. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.000 stabala masline s tendencijom porasta. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom.250. Tablica 1. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom.000 2. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. prvi put u moru.1 UVOD 1.000 1. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju. Druge voüne vrste (bajam.1. 1214.000 200. kulturnih.000 150. smokva.

Bijaüi kod Solina. Mogorjelu kod ýapljine. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). 6 . a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. 1. a prvenstveno za pšenicu. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica».1.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). višnja i drugo) te vinova loza. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. a najþešüe prekomorske zemlje. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. Bosna i Hercegovina. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. rujna 1565. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. Piramatovci i Graþac kod Skradina. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline. šipak.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. rogaþ. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. (27. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica.broju crkvenih obreda. srednja i južna Dalmacija.1. 1. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja.

Piculja. Mezanica. Dubravka. Jeruzalemka. Oblica. Sitnica. Brindiüanka. Crnica. Sitnjaka velika. Kalamata. ýesvinka. Grozdaþa. Puljka. Žabarka. Krvavica. Šljivaþa. Lituša. Oštrica. Drobnica. Karbunþela. Levantinka.1.2. Sitnica. Velika lastovka. Zuzorka.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Želudarica. Krivulja.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Dužica. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . Divljaka. Pujizica. Murgulja. Kosmaþa. Buharica. Lumbardeška. Mezanica šipanska. Paštrica. Lastovka. Uljarica. Kamasa.

Benkovca.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. podruþje Kune-Orbulaþa. Šibenik 75-90 %. Splita. Igrana. Tunis. Biograda. podruþje Makarske. podruþje Janjine-Srkulaþa. otok Lopud oko 95 %. podruþje Igrana. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Uzgaja se u svim podregijama uzgoja. u mjestu Postire-Braþka. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Paga. Prema prof. otok Korþula 80 %. Makarska i Puþišüa-Našinka. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Podgore. Brusja. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. podruþje Skradina-Sladunica. Podgore i Puþišüa-Krupnica. podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška.2. podruþje Šibenika. otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. podruþje Cavtata oko 80 %. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. podruþje Braþa. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . poluotok Pelješac 70-80 %. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Dubrovaþko primorje 60-75 %. Kaštela. podruþje Stona-Makura ili Mekura. Raba. Torkula debela ili Debela. Postira. podruþje Mljeta. Maroko. Preka. Murtera. Od 2007. Makarske. Iža. Knina i Imotskog-Orkula. Klisa.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. Hvara i Makarske. podruþje Splita oko 98 %. Skradina.2. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu.Naša. Preko i Biograd oko 60 %. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula.2. Zadra. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. podruþje Istre-Debela maslina. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica.1. Trogira. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. communis. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %. podruþje Šibenika.

Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. a može se preraÿivati u ulje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte.5 grama. Deblo je srednje razvijeno. Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti.Dalmacije 60-90 %. zatim u Crnoj Gori. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. dobro je otporna na jake udare vjetra. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. godine uvezena u Japan iz Kalifornije. Masa ploda varira u rasponu od 2. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. Drobnica. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. 9 .5 do 14. Pored ostalog. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. skeletnim i plitkim tlima. Lastovka i Levantinka. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Ascolana Tenera.

10 .

otoka Mljeta i Šipana.2. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu.2. Makarskom primorju i podruþju Kaštela. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Od 2007. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. 11 . Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Maroko. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Tunis. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Pored uzgoja u Hrvatskoj. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije.1. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. communis. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Šolti. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. otocima Braþu. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Hvaru. SINONIMI Lastovka nema sinonima. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech».

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu. prosjeþne mase oko 3. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. Lastovka ima sitni list. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. Kut grananja je oštar. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. kopljastog izgleda. Cvate obilno. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. 12 . U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. Plod je intenzivno zelene boje.5 grama. Obod lista je ravan kao i sami list. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline.0 g. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. Plod je srednje krupan. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. a što je bliže puna zrioba.

13 .

godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». a ne uvija se po dužini. Krvavica (Janjina). Od 2007. poluotoku Pelješca. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. communis. Mesnica (Brseþine). Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. Ston). List je kopljast. Maroko. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli).2. Deblo je visoko. Prema Zecu. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Vrtunšþica. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. Janjina. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih. Trpanj. Elafitskih otoka.2. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. SINONIMI ýesvinka (Janjina). Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno.1. Ova sorta ima 14 . Prema Bakariüu. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. Mihaniüi. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Bjelica stvara mali panj. Koloþepa i Korþule. Trstenik.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. dug i uzak. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. Kuna. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. Konavala. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja. Koloþep). Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Metkoviü. Potomje. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Paštrica (Orebiü. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova.

Prednosti: Otporna je na rak masline.sitne plodove.0 grama. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. a koštica je prosjeþne mase 0. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte.5 grama. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti.5 % i ulje je dobre kvalitete. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. prosjeþna masa ploda je oko 3. Godišnje se proizvodi oko 10. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. 15 . Sadržaj ulja u plodu 24. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji.

0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Korþula). Prosjeþna masa plod je oko 9. Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Prema Bakariüu. Žman. plod podsjeüa na plod šljive. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). Španjolka (Zadar). BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. 16 . Oblikom. Kaprijeska (Braþ). Pelješac). 2002). Španjolica (Zadar. Duška (Murter). Mihaniüi).0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. Orgula (Žuljan). a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Krivaja (Šipan). Sadržaj ulja u plodu je mali. Šipan. Mudara (Konavle). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Koloþep.4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Kut grananja je dosta oštar. Talijanka (Makarska. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. dugi i kopljastog izgleda. Ladrunka (Sali). Samorest (Blato). pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. Lastovka (Cavtat. Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline. cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Sali. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu.2. Zaton. Braþ). Vrisnik). Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. Brusje. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Lopud.1. a ulje je slabije kvalitete. Lastovka velika (Makarska. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. Krfkinja (Reževiü). Puljiška ili Puljizica (Hvar. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. Talijanka (Sutivan. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline.2. Mljet). Starigrad). Makarska).01 % od ukupnog broja stabala masline. srednje visokog debla i kuglaste krošnje. communis. Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje. Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije.

Levantinka.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. Naime prema Zecu. 17 . U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. a ima i slabu otpornost na sušu. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. biološko i gospodarsko vrednovanje. Uljarica). I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda.

18 .

koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca. Ston. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak. Prednosti: Kasna cvatnja.2. rodnost velika. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. Oskorušno. Ova sorta raÿa u grozdovima. Grozdenjaþa. Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. otporna na rak. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. List je dugaþak. SINONIMI Pastrica. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). communis. niske temperature i sušu. Deblo je uspravno i srednje visoko. paunovo oko. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. stiskati). Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. prosjeþne mase 3. sklonost alternativnoj rodnosti. velikim dijelom samooplodna sorta. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika.0 g ljubiþasto crne boje. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. Grozdanka. Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati.1.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Janjina. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca.2. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi. Prema Bakariüu. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. uzak i kopljast. a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. 19 . RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani.5 % i ulje je dobre kvalitete. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». Grozdaþa.

Tunis. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. Šoltanka. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. 1. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. 20 . biološkog i gospodarskog aspekta. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi.2. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. a smatra se domaüom sortom masline. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Od 2007. SINONIMI Levantinka. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog.2. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Maroko. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. communis. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno).

Plod: Plod je srednje krupan. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja.5 grama. a ulje je dobre kvalitete. Deblo je visoko i glatko. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. Cvatnja je obilna. Prosjeþna masa ploda je oko 4. Ima slabu sposobnost rizogeneze. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. a krošnja je kuglasta. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. 21 . PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Obod lista je blago nazubljen. Po dužini je blago uvijen. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. Srednje je otporna na napad maslinine muhe. Ova sorta raÿa u grozdovima. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. List: List Levantinke je velik. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. širok i dugaþak. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Kora grana je glatka.

22 .

Biograd).1. Senj. Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Drobinka (Krk. Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Trpanj. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. Orkulica (Primošten). List: Razvija kratke. Šibenik. Preko. Ciculja (Krk i Pag). Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte.2. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). Benkovac. communis. Murter. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . Piculja (Krk. 23 . godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Izbojci su dugaþke. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Sitna (Hrvatsko primorje). Knin). Deblo je veoma visoko. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje.2. Maroko. Senj. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. prosjeþne mase oko 2. Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Krk. Zadar. a listovi rijetki. Dubrovnik). Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Mastrinka (Braþ i Kaštela). Crikvenica. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. Biograd. Crikvenica. Korþula. Cvatna resa je kratka. Biograd. Preko). Kaštel Lukšiü). uske i na vrhu zaoštrene listove. Rab). prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. SINONIMI Drobnica (Benkovac. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Od 2007. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Drobnjaþa (Zadar. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. Ime je dobila po plodu koji je sitan.5 grama. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Krošnja je veoma bujna i uspravna. Rab. Drobnica ima uspravan rast. a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Plod: Plod je sitan. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Žutka (Tisno. Sitnica (Zadar. Preko. s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Rab. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda.

Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu. 24 . ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte.000 kom. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati.

2. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu.2. sc.1. sc. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . Slavko Perica dr. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1. Postojeüe stanje. Barbara Sladonja prof. Gabriela Vuletin Selak mr. sc. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1.2.2. Frane Strikiü dr. sc.3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. 1.3. dr. ani Benþiü mr.1. sc. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr.3. dr.1. sc.3.3.3. Zlatko Šatoviü prof.2. zaštita i upotreba genetskih resursa masline. Mirella Žanetiü 1. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje.

oplemenjivaþki rad. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. formiranje i dopuna kolekcija. promotivni materijal. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. daljnja selekcija.1 Prijedlog mjera za promociju. 26 . izložbe. poboljšanje državne strategije. publikacije.1. predavanja.4. razrada bussines planova.

200. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji.000 200.000 1. rogaþ. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. višnja i drugo) te vinova loza. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam.000 30. maraska. šipak.000.2. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3.000 3. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture.1 UVOD 2.1. VOûNE VRSTE 2. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve. poslije obavljene selekcije. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.500.000 150. trešnja.000 stabala masline s tendencijom porasta.000 2.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena.500. maraska i trešnja dok se nešpola. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.1. uglavnom u okuünicama. rogaþ. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.250. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima. a najþešüe prekomorske zemlje. šipak. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. 2.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. agrumi. bajam.000 100. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. smokva.000 2. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa. Tablica 1. Rezultat ovoga je poveüanje 27 .000 32.000 1. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa. a prvenstveno za pšenicu. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3.

maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. srednja i južna Dalmacija. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. bajam. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. trešnje. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. 28 . Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. 2. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve.1. Maslina. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura.

Zimica. Knez ýrnomir. Sutivanski. Tremenjaþa. Bijela sultanija.2. Crna smirnska. Vladimirska krupna crna. Carigradska rezavica. Crna patlidžanka. Bružetka. Bružetka crna. Bujaka crna. Zlatulja crna. Marina. Debelokori krupni. Priceza smokviþka.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Sultanija crna. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Lješnjak.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Bujaka. Bjelica. Vladimirska krupna bijela. Princeza korþulanska. Modrulja. Župski. Padovanka bijela. Crna rezavica. ýarski kasni. Cigulica. Dubrovaþki. Smokviþki polumekiš. Crna sušilica. Vodenjaþa.2. Šaraguja. Karginja. Zamorþica. Zemnjica. Petrovaþa crna. Zlatulja. Talijanski kasni. Lopudka. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela.

Glavaš. Zorica rana. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Dubrovaþki kasni. Bogliüev. Sladun krupnozrni. Poljiþka. Široko korþulanski. Slatki barski. Tugarka. Barski. Komiški. Mekiš. Stonska kratke peteljke. Dividiš. Braþ-6. Kuparka. Slatki tankokorac. 8R. Visulja. Karaderviš. Pendula. Stonska.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Domaüi þetrun. Katarinka. Sokoluša. Šerbetaš. Puljiški. Vodica. Konjski zub. Dubrovaþki sitnozrni. Mojdeški krupnozrni. Slatki sitnozrni. 23R. Crni zub. 27R. Gomiliþka. Braþ-1. Medunac. Ciparski. Šipanski. 14O. 14L. Domaüa naranþa. Žuta naranþa. Recta.

Dubrovaþki rani. Medun. Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola. Zamorski. Sladun. 31 . Šipak crnog zrna. Domaüa oskoruša.

BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Bonboni. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje). pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. jestivi plod. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. a smatra se domaüom sortom smokve. B. Šolta. Zadar. Cukerini . Hvar. Trkva (Split). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Mljetkinja (Dubrovnik. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat.2. Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju.000 komada. Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. Korþula. Hvar. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. težine do 170 grama. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa). Split). Bletkinja. Balunjaþa (Dubrovnik). Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. Šibenik). koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. vulgaris). Split. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik.Zuccherini (Istra). dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. takozvani „plod cviþak“. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2.2. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. 32 . undulata. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. B. Benkovac.2. Korþula. pa je tipiþna dvorotka. koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. 33 . radionice. radionice u osnovnim i srednjim školama. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

34 .

a posebno na podruþje otoka Krka. tada je držak kraüi i obratno. a lagano se odvaja od mesa. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. Visilica (Hvaru). Plod je izrazito kruškolika oblika. Sušelica. Inaþe je tanka. mekoüe i finog okusa.2.000 komada. Suševka (Korþuli). a dozrijevanje traje oko mjesec dana. a što ukazuje na njeno podrijetlo. Ako je mesnat vrat duži. vrlo soþno i slatko. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe). a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. odnosno.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. dok ima dosta topline i sunca. Tenica (Hercegovina). Hvara i Korþule. Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. 35 . Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. mogu sušiti plodovi. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. SINONIMI Zamojþica. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. Barsanica. Dalmatskaja (Krim). Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. List je srednje veliþine.2. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. Manjukva (Hrvatsko primorje). a u sredini medenoružiþasto. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. koje je ispod kože bijelo-žuükasto. ugodne arome. Adriatic (Kalifonija). Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Dobra smokva. Hvarska smokva (u literaturi). Poljarica (okolica Splita). Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). Tjenica (neretvanski kraj). Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom.2. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ).

Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. otpornost na sušu i niže temperature. radionice u osnovnim i srednjim školama. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. veüa je bujnost i rodnost. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. 36 . radionice. odliþna kvaliteta plodova opüenito. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. Na dubljim tlima. koja dobro gospodare vlagom. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. a posebno za sušenje.

37 .

a list je zelene boje.2. dug i kopljast. 38 .3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. (Prunus amygdalus). Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte. Krošnja je kuglastog oblika. a dozrijeva srednje rano. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2. mjesto ýara. Prednosti: Kasna cvatnja. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. Zreli plod je ovalnog oblika. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. prosjeþne mase oko 4. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Ljuska ploda je polumekana. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla.2. visokog debla. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %).2.000 sadnica. Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. otpornost na sušu i bolesti bajama.2 grama. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule.

Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija. 39 .

Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. Plod ima polutvrdu ljusku.4 grama. List je dug i uzak. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. a jezgra je takoÿer duguljasta. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. kasna cvatnja.2. dobar randman jezgre.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock.000 sadnica. Nedostatci: Manja rodnost. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3.2.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . nema dvostrukih jezgri u plodu. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. Ovo je srednje rodna sorta bajama. (Prunus amygdalus). Prednosti: Polumekana ljuska. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji.2. Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. otporna na sušu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. Poveüati 40 . Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku.

proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte. 41 . Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama.

Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. var. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. Koštica je sitna. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. prosjeþne mase 0. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. srcolikog oblika. sitniji od kontinentalne višnje. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. Sok ploda je zagasito crvene boje. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25.2. marasca (Cerasus vulgaris Mill. mjesto Selca. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. likere i marmelade. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa.2. godine te se od tada vodi kao sorta maraske. prosjeþne mase oko 3 grama. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. veoma gust i aromatiþan. Plod je srednje krupan. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . var. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975.8 grama. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6.000 sadnica. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. sirupe. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost.

Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. 43 . a što je preduvjet za izradu geografske zaštite.prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda.). likera. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar). Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. marmelada i sl. Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu.

marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975. marasca (Cerasus vulgaris Mill.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. Razvija kuglastu krošnju. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. var. Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Plod je pravilnog srcolikog oblika. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH.2. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. Redovito i obilno raÿa. 44 . tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju.2. var. godine. prosjeþna masa ploda je oko 3. uspravnih grana.5 grama. Izbojci su bujni i uspravni. a može varirati i do 28 %.000 sadnica. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa.2. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske.7 grama. maraska je praktiþki nestala. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj).

Izraditi planove oplemenjivanja. visokog stupnja samooplodnje. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. 45 . U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split).

2. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi. Ime je dobila po tipu rasta. 46 . Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. prosjeþne mase oko 2. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. sušu i moniliju.000 sadnica. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. a grane imaju uspravan rast. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra. Dobar sadržaj suhe tvari u soku. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. godine u podruþju Poljica. SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. SINONIMI Nema sinonima. var. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti. (npr. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika.2.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L.9 grama. a kao aperitiv liker maraskino). Krošnja je kuglastog oblika. RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. sušu i visok sadržaj suhe tvari. var. marasca (Cerasus vulgaris Mill. Od preraÿevina (sok. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja.2. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. naime ova sorta raste dosta uspravno. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. Sok ploda je aromatiþan. Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. sirup. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. a taj tip rasta se zove recta rast. Prednosti: Otporna je na niske temperature.

PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu. 47 . a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.

GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku.2. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. grmolikog izgleda. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. Na granama su izraženi trnovi. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). a ima perspektivu širenja. poliedriþnog oblika. (1952) uvezena iz Italije. 48 . s malo plosnatim vrhom i bazom ploda.2. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. Plod: Razvija veoma velike plodove. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. Plod je pravilnog okruglog oblika. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. jarko crvene boje.000 sadnica. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. U plodu je krupno zrnje.2. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. prosjeþna masa ploda je oko 600 grama.

49 .

Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. Randman zrna iznosi oko 65 %. Sorta je otporna na sušu. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm).2. Plod je srednje velik.2. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. 50 .9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. a zrno je veliko. Mljetu i Lastovu. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. a u zrnu ima oko 80 % soka. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje.000 komada. vrlo soþno i slatko. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4. tamnocrvene boje. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split). GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. Lopudu.2. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. prosjeþne mase oko 500 grama.

Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Kaštelansko podruþje. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Kožica ploda je priliþno tanka. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. inž.2. Rodnost je velika i redovita. žuto zlatne boje kožice. 51 . koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. Ime je dobila po gosp. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa. podruþje Trogira i otok Braþ. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. SINONIMI Nema sinonima.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. dipl.2. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik. Zorici Velagiü. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana.000 komada. Plod: Plod je srednje krupan. slatko kiselog okusa i dobre arome. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve.2. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.

Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda. 52 . znanstvenoj i široj društvenoj javnosti. Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte.

Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr. Jakša Rošin mr. sc. sc. Katja Žaniü dr. inž. sc. Zlatko ýmelik mr. dr. Živko Gatin Mate Kaleb. sc. Katarina Hanþeviü dr.2. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Jasmina Družiü prof. dr. sc. Frane Strikiü mr. sc. Frane Strikiü dr. sc. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a. sc. Slavko Perica dr. sc. dr.3. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b.3. sc. dipl. Frane Strikiü mr. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. dr. sc. sc.1. Postojeüe stanje.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1.1. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . Zlatko ýmelik mr. sc. sc. sc. sc. Jasmina Družiü mr. Frane Strikiü dr. Mira Raduniü prof. sc. Mira Raduniü prof. sc.

Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 . Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. publikacije.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1.1 Prijedlog mjera za promociju. oplemenjivaþki rad. razrada bussines planova.4. predavanja. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.1. 55 . detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. formiranje i dopuna kolekcija. izložbe. daljnja selekcija. poboljšanje državne strategije. promotivni materijal.

Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. sylvestris. Korþule ili Dubrovnika.. Traguriona. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe.1 UVOD 3. turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Smatrali su. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. Krajem 19. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. Prosjeþna površina posjeda mala je. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Epidaurus na Jadranu u 4. þesto manja od 1 ha. Pa tako..3. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera. Pharos. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. VINOVA LOZA 3. 56 .1. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. štetnik koji napada korijen europske loze.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. Brojni arheološki nalazi.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. poput novþiüa. šumske loze. Vitis vinifera ssp.. što rezultira i boljom kvalitetom vina. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. udaljenim dalmatinskim otocima. 3. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja.1. Bogatstvo autohtonih sorata. Vitis vinifera ssp. razvila se od svog divljeg pretka. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. Korkyrae. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. da je neprimjeren tehnologija prerade. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. interes za uzgoj vinove loze raste. Trogira i Zadra. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. Šibenika. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe. Unatoþ tome. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. meÿutim. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). stoljeüu prije Krista. sativa.

masline…). specifiþnih samo za uža. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice). uzgajalo oko 200 sorta. Konaþno i u Dalmaciju 1894. Na razvoj sortimenta. zanemarujuüi kakvoüu vina. prema nalazu Stjepana Buliüa. Vinogradi poþinju propadati. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. þesto otoþna podruþja. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. Tla su þesto škrta i skeletna. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. kišovitim zimama. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. Vinska klauzula. izoliranost pojedinih podruþja. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. U vrijeme planske privrede nakon 2. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. tzv. te filoksere iz Amerike. kao i na pristrancima uz more.izvoz i cijena ovdašnjim vinima. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem.. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. i prouzroþila velike štete u vinogradima. izolirana. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. Krajem 19. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. Nakon 2. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti. specifiþni okolinski uvjeti. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. Prva polovica 20. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. svjetskog rata. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. pa su tu 57 . dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. No.1. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. Reljef je tipiþno krški. stoljeüa. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. Obnova ide dosta sporo. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. na obroncima planina. 3. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. a plamenjaþa 1885. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. a zalihe vina rastu. Vugava…). Dolaskom filoksere u Dalmaciju. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. cijene padaju. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima.

Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti). Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. Zadar16. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima.Sjeverna Dalmacija. Drniša i Benkovca. te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara.4 °C). Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske. Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže.vinogradi u pravilu rodniji. poput onih u okolici Primoštena. dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova.1 °C. Ravnih Kotara. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima. a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. . Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice.Srednja i južna Dalmacija. Knina.

pa do krajnjeg juga Hrvatske.poluotok Pelješac. Nedjelja – otok Hvar…). Lastovo. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. te poluotok Pelješac. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . Vis. Mljet. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup .Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. i dr. Konavala. Šolta. Korþula. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Sv. Veliki i Mali Drvenik. Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Hvar. Ivan Dolac. Reljef je tipiþno krški. a vinograde nalazimo u krškim poljima. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci.. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. Braþ.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.3.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

66 .Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije.provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji. provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje.

Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. Meso þvrsto. velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica.Vitaceae Latinsko ime . Botaniþki opis: Trs bujan. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. hrskavo. Kožica crvenkasto-plava. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika. eliptiþna. Kakvoüa iznad prosjeþna. blago rastresit.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . piramidalan. na Šolti. u zrelosti blago posuta maškom. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju.2. Cvijet hermafroditan. List srednje velik. u okolici Omiša. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice.3. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. užitno. srcolik. 67 . Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. plitko urezanih postranih sinusa. Rodnost joj osrednja ali redovita.Vitis vinifera ssp. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena. Bobica srednje velika ili velika. te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. Zbog rastresitog grozda. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. Izražena osjetljivost prema pepelnici. Grozd srednje velik. Lice glatko. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. Glavinka. peterodijelan. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima.Rahmnales Porodica .2. sativa Sinonimi: Okatac.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

Krizol. te dob dozrijevanja. rastresitost i oblik grozda. kod grozdova izloženih suncu jantarna. odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. Lice mjehurasto naborano. cilindriþan. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. Populacija sorte uglavnom stagnira. Dozrijeva srednje kasno do kasno. odnosno gdje je sorta nastala. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. dug. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. 74 . rastresit do srednje zbijen. zlatno žuta. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan.Vitis vinifera ssp. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. Malvasia del Chianti. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice.3. kožica posuta toþkicama. Višana. Maraškin. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. No bilo je i mišljenja (Buliü. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Sinus peteljke zatvoren. naliþje vunasto dlakavo. okrugao ili srcolik. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju.2. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima.2. donji plitki i otvoreni. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. najþešüe u mješovitim nasadima. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). Grozd srednje velik do velik. Jako osjetljiva prema pepelnici. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. peterodijelan. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština.Vitaceae Latinsko ime . Malvasia bianca lunga. Meÿutim.). Malvasia del Chianti. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. sativa Sinonimi: Rukatac. Koristila se i za proizvodnju prošeka. srednje. sitne. ali redovite rodnosti.Rahmnales Porodica . 2007. List srednje velik do velik. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. iz Italije. Bobice okrugle.. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama. Maraskin. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. Botaniþki opis: Trs srednje bujan.

Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima. prikupiti sve uoþene „tipove“. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. 75 . prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. a nedostaju na tržištu. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

76 .

nakuplja puno šeüera. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. što je posljedica problema u oplodnji. Kožica debela. a prema ostalim bolestima osrednje. crveno plava. Buliü (1949.3. Lice tamnozeleno. Rosenmuskateller. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. 1999). a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže.Rahmnales Porodica . a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. piramidalan. Jako je osjetljiva prema pepelnici.2.2. najþešüe rastresit.Vitis vinifera ssp. meso soþno. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. Muškat ruža poreþki. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. po þemu je dobila i ime. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. okrugao. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama. karakteristiþne muškatne arome. Grozd je srednje velik. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju. Dozrijeva rano. List srednje velik. dug. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja.Vitaceae Latinsko ime . Visoke je kakvoüe. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno. trodijelan ili peterodijelan. 77 . Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü. Rodnost je niska i neredovita. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red .) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški.

zbog þega. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. 78 . Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. ima visoku reputaciju iz prošlosti. uslijed izoliranog uzgoja. a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. unatoþ nekim „manama“. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. jer je za oþekivati da je kod nje. kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

Buliü. soþno i slatko. S obzirom na veliki.2. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. Ninþuša se vinificirala þista. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele.Rahmnales Porodica . Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. srednje dubokih.Vitis vinifera ssp. u zrelosti posuta maškom. naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . tamno zeleno. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. Kakvoüa vrlo dobra. zatvorenih postranih sinusa. te ju je izvjesni „Ninþeviü“.3. okolici Omiša i na otoku Braþu. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. a ne kakvoüa vina. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. Meso mekano. Kožica tanka.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. prinosi srednje visoki ali redoviti. piramidalan. ne nalazimo ju u þistim nasadima. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. Lice glatko. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. List velik. srednje velika do velika. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. Prema bolestima nije osobito osjetljiva. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije. Nema gospodarsko znaþenje. a sok bezbojan. po kome je dobila ime.Vitaceae Latinsko ime . U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. Prema predaji sorta je samonikla. Dozrijeva srednje rano. Cvijet hermafroditan. te u okolici Sinja. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. srednje zbijen. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. Bobica okrugla. sativa Sinonimi: Ninþevac. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu. Linþuša. peterodijelan. tamnoplava. þesto s krilcem. Vinþuša. pronašao u okolici Solina. Grozd srednje velik do velik. ali malu koliþinu kiselina grožÿa.2. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. pentagonalan. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. Linþevac.

pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. U populaciji Ninþuše. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. 80 .ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. 2006). Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Populacija sorte time se malo poveüala. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela.

Kožica tamnoplavo-crna. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. Grozd malen do srednje velik. sativa Sinonimi: Crljenak mali. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi.Vitis vinifera ssp. Zelenac. no sadržaj šeüera. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno. oprašena maškom. koji je u vremenu prije filoksere. Postup. prvenstveno dobre i redovite rodnosti. Hvar. þesto s krilcem. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. okrugla. Pagadebit crni. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca. a naliþje vunasto dlakavo. zbog kasnog dozrijevanja. pentagonalan. a osobito na vinogorjima Braþ. S obzirom na to smatra se da je. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe. Crvenak. þvrsta.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. prinosi su niži. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. Bobica srednje velika. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. Pelješac i Korþula. Greštavac. þesto preklopljen. srednje zbijen.Rahmnales Porodica . Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire. Sv. Nedjelja. 2004). piramidalan. Lice lista mjehurasto naborana. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. 81 . Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. List srednje velik. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. a osobito ako su okrenuti moru. soþnog mesa i neobojenog soka. Konavala i u makarskom primorju. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. tamnozeleno.2. relativno mlada sorta. Rasprostranjenost: Plavac mali je.. no jako varira u odnosu na položaj. Rodi redovito i dobro. Zelenak. tipiþna sorta toplog juga. po sadašnjim saznanjima. Ivan Dolac…). mekog. a donji pliüi i otvoreni. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. izraženih žila. Plavac mali raširen je i u priobalju.2. što se odražava na lošiju kakvoüu. peterodijelan. Potencijal kakvoüe je visok. na podruþju Kaštela. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama.3. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog.Vitaceae Latinsko ime .

testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. Obzirom na starije literaturne navode. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. pa je trend populacije uzlazan. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. i podloga je svemu. Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. ili gotovo sve vinograde. 82 . Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. Nažalost. a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske). Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. a i novija iskustva. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20.Buliü (1949). Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. „Ona je prekrila sve. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli.

83 .

interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. Bobice srednje velike do velike. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. a karakterizira ju fina. rastresit. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. List srednje velik. Službeni status: Od 2002. Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. Opis: Trs srednje bujan do bujan. Peteljka duga i krhka. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. koja se uzgaja u tom podruþju. Lice glatko. Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika. S vremenom je potpuno zapostavljena. uz Bratkovinu bijelu. sativa Sinomimi: nisu poznati. peterodjelan.Vitaceae Latinsko ime . Osjetljiva prema plamenjaþi. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red .2. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. kao „zaþin“. niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. obrnuto jajolike. dug.2. sortna aroma. te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali. pentagonalan. a funkcionalno ženski. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. kakvoüa izuzetna. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Rodi redovito.3.Vitis vinifera ssp. Kožica tanka. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. Nema proizvodnih nasada ove sorte. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. Pouzdano se zna da je sorta. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama. žuta. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. Cvijet morfološki hermafroditan. piramidalan. þesto s dobro razvijenim krilcima. roditelj sorte Pošip.Rahmnales Porodica . Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. prozirna. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Grozd malen do srednje velik. prinosi niski do srednje visoki.

Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte. 85 . zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. Prikladna su i za duže þuvanje. jaka. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. puna. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. svježa.dalmatinskih sorata. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. harmoniþna. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. u protivnom moglo dogoditi. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. naglašene sortne arome. ekstraktna. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj.

gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. Debit. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. Crljenak.1 Postojeüe stanje. Plavac. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Babiü. Na pragu ulaska u Europsku uniju. Za sorte 86 . Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština. Debit. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak.3. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Plavina. Prþ. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. Vlaška. Vigava. Zadarka i Svrdlovina crna . Zlatarica. Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. Plavina. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. Cetinka. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. Babiü. Bratkovina. podiüi sanitarno provjerene. dok za one lokalne važnosti. Dobriþiü. Ninþuša. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. Malvasija dubrovaþka bijela. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Grk. Kurtelaška bijela. Okatac crni. Osim sortnom listom. Mladenka. Lasina.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. Drnekuša. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04). Muškat ruža crni. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. kao gospodarski znaþajna kultura. Bogdanuša. Pošip bijeli. Pošip bijeli.3. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. Debit. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte.

lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija.2.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. 2004. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji. 2008…).2. Maletiü et al. dr. Nikola Miroševiü Darko Preiner. koje je osobito bogato autohtonim sortama. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”.dr. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu. sc. Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. biometriku i oplemenjivanje: prof. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata. dipl. Ivan Pezo. 1999. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü. prof. koji su uz potporu Ministarstva znanosti. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). 87 . ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA). Maletiü et al.2 Projekti inventarizacije.3.ing. Goran Zduniü dr. Nažalost. sc. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. kojem se 1998. provedeni ili su još u tijeku.dr. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. sc.sc. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. 2002). a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. dr. Babiü=Rogozniþka.. Crespan et al.3. Maletiü i sur. 3. Zduniü et al. dipl. sc. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. 2004. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E).3. 2006. sc. Piljac i sur.. Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela. Ministarstva poljoprivrede. Jasminka Karoglan Kontiü. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. 3.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. prof. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. Edi Maletiü. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. Ivan Pejiü Silvio Šimon. ing.

U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. Za podizanju kolekcije u Splitu. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. Kolekcija danas broji 120 genotipova. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. 2006.. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju... a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske. 3.2. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti.3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu.3. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Zduniü i sur. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005. 88 . te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto. Utemeljena je 2001. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. 2008. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata.

i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje. aromi. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. Debit.4 3.1. 2006). Vugava.4. razlika u dobi dozrijevanja. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. Brojna predavanja. Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. sadržaju šeüera. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 . u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe.3. u odnosu na prosjek sorte). Malvasija dubrovaþka. obojenosti kožice i sl. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. meÿu kojima vina od autohtonih. niti u Republici Hrvatskoj.. Grk. prinosu. Plavina. Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. Pošip). Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata. a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju.4. Za održavanje ovog matiþnog nasada. virusom mozaika gušarke ArMV. Kod ovih sorata.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). Maraština. kao i kod ostalih. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. a porasla je i njihova potražnja na tržištu. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto.

u suradnji sa znanstvenom institucijom. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala.1. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. Provesti mikrovinifikaciju sorte. otpornost prema gljiviþnim bolestima. 3. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna.selekciju vinove loze. 90 .2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu.4. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. šira javnost). Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. rodnost. U ovom nasadu provodit üe se. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. fenološke karakteristike…). odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada.

poput krioprezervacije. dopuniti postojeüe kolekcije. ostalo je još puno posla na oþuvanju. javlja više problema pri razmnožavanju. virusi. jer je poznato da se kod loze. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki.1. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. tuþa…). te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. Zbog toga je.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. a osobito susjednih. no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. kao i njihove fotografije izradio prof. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. ali i drugih voünih vrsta. sc Edi Maletiü (EM). unijeti podatke u elektronsku bazu. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. karakterizaciji. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal.4. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. 91 . mraz. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. a uvoÿenjem novih metoda.3. dr. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. te eventualno formirati repozitorije in vitro. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji. krioprezervaciji i þuvanju.

1 UVOD 4. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. mahunarke i lukovi. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene.000 tona. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije.1. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. rajþica te luk. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama.1. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. lubenice i dinje. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja. krastavac. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360.4. rimske uprave pa do današnjih dana. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. 92 . paprika i salata. POVRûE 4. 4.

vrtaþe i rjeÿe manja polja. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. 93 . 4. Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. a isto tako i u zaštiüenim prostorima. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. te manjim i veüim poljima.1.

1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var. acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.2 4. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .4.2.

Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. uspravnom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara.2. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. 95 . Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. Cvjetne glavice su dosta krupne. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju.2. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom.4.2. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Po dospijevanju pripada ranim sortama. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. Odlikuje se bujnom.1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju.

a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. Pojedina dalmatinska podruþja. 96 . U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka.

97 .

þetiri sumporasto žute latice. 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. acephala D. 98 . podruþju uzgoja. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. promjera do 3 mm. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. obalnom podruþju i zaleÿu. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. Populacija. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju. Ima je na veüini nastanjenih otoka. vremenu sadnje. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju.2. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan.2. lisnati kelj.4. Plojka je naborana. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. C. Cvjetovi su tetramerni. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. var.

pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom.Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. Sve do poþetka 20. Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija.Zasnivanje kolekcijskog polja. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. . slanutak ili krumpir. . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni. . Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. . Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. 99 . U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda.Inventarizacija. prikupljanje. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. prikupiti uzorke sjemena. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte.

100 .

a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. 101 .8 kg.2. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom.2. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. Introdukcijom novih stranih sorti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. botrytis L. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. var. Listovi su eliptiþno prošireni. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla. a sivkasto zelene donje.4. Populacija. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova. plavkasto su zelene boje gornje strane.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol.

Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe . njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima.

dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. a glavno rebro prošireno.4. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. bjelkasto srebrnaste boje. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu.2. Ovojni su listovi uspravnog položaja. a trend populacije je izrazito silazni. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.2. Rub lista je valovit i nazubljen. Tijekom inventarizacije 2007. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. Populacija. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 .4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L.

ekonomski znaþaj. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija. prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. 104 . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena.

Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. poluuspravnog do ležeüeg položaja. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije.2. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. Glavica je srednje veliþine. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka. Rozeta joj je srednje bujna. 105 . Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. zelene je boje. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. Populacija. a trend populacije je izrazito silazni. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.4.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije. Ovalno okruglog su oblika.2.

prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena. utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena.Inventarizacija. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju. 106 .

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. . a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. .Pokretanje ekološke proizvodnje.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. 112 .Inventarizacija. raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati. Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja. grah mahunar ili grašak. .Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. gospodarska vrijednost. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.

Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. u presjeku uglasta i razgranata. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. spljošteno.2. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. leptiraste su graÿe. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. Sjeme je þetvrtastog oblika. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. zaslanjena tla niske plodnosti. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. dio proizvedenih se koliþina. da bi se zadnjih 113 .2. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv. Populacija.4. Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Listovi su parno perasti. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. Stabljika joj je šuplja.

nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka.Trajno održavanje populacije.Inventarizacija. Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama. . . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati. 114 .Pokretanje ekološke proizvodnje. a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. . Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. Sama vrsta. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije.

Trogirska rana cvjetaþa.3. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. sc. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije. sc. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. sc. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. Smiljana Goreta.2. Dr. ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. Prof.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4. dr.3. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 .3. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4.4. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste. a neke kao Hvarska artiþoka. Josip Borošiü. dr.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007.1 Postojeüe stanje. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. dr. Prof. Zdravko Matotan. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. Nada Paraÿikoviü. Dean Ban. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006.2 Projekti inventarizacije. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije.2. sc. Dr. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi. Vesna Samobor Mr. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. sc. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. sc. sc. Od 2008. 4. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Dr.3. godine.

godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007.2. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.2.3. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. 116 . Agronomski fakultet iz Zagreba. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. banke gena. Povrtlarski centar iz Zagreba. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. 4. rasadnici. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. matiþna stada. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima.3. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.3 Institucije.4 Kolekcijski nasadi. Podravka iz Koprivnice. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. 4.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom.

uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. 117 .1 Prijedlog mjera za promociju. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci.4. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama.4.

odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. grahorice. sirak metlaš.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. stoþni bob. djeteline. broü krumpir. proso. konoplja. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . uz vinogradarstvo i maslinarstvo. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. þakalj. djeteline. te veüih krških polja (Sinjsko. stoþna repa. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. veü iz gotovo cijele Europe. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. kukuruz. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. danas. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. sezam brnistra. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. Sliþno kao i kod stoþarstva. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita.1 UVOD 5. šafranika. Danas se kukuruz. buhaþ. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. sjekirica. primjerice u Podgori pod Biokovom.000 m visine. grahorica. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. pamuk lucerka.5.1. þiþoka. Dakle. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. mak. stoþni kelj. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. kao što je Dalmacija. Ipak. Meÿutim. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice. Vrgoraþko). lan. stoljeüa. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. šafran. na Dinari i Biokovu i na preko 1. a daleko manje. RATARSKO BILJE 5. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. sirak zrnaš duhan. raž. jeþam. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture.

000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85. godine (Tablica 1).002 900 119 . stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini. Žetva žitarica se vršila srpom.358 0. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900.579 12. kad je na ukupno oko 110. zlo i naopaþac.55 4. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. životinje i gljive. I danas se u Dalmaciji uz stara.0 3.28 940 Raž 7. rjeÿe magarci.337 1.93 5. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru.1. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji.980 37. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice.7 1.62 UKUPNO (t) 19.0003 0.540 Napolica2 Površina (ha) 27.441 0. gdje je uznaþac. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900.6 0. tu je hrana. veü i nestaju prateüe biljke.207 20.540 1. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3.bogatstva ostalo oþuvano do danas.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi). Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju.586 37. 5. a gdje je plug i brana. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima.443 Prinosi (t/ha) 0.000 tona zrna.01 0.093 Proso 3. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac. neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.

starinsko ili misirsko žito. Dolaskom kukuruza u 16. pir dvoredac (Triticum dicoccum). tolerantnost na sušu. velike klasove. Za njima je slijedio jeþam. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19. Pirevi se generalno nazivaju krupnik.231 5. a dvozrni dvozrnac. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum).359 0. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna.583 186 5002 14. vrlo snažne i þvrste biljke. najþešüe rogosija. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. pleüaš.6 2. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. Raž se uzgajala za brašno. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. ali i za ljudsku hranu. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. mijenjalo se ulje. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. godinu. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. bijela i obiþna).6 815 Lucerka Površina (ha) 1.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. plastiþnost. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. Za istu namjenu sijala se i napolica. stoljeüu veü 1910. Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna.533 Prinosi (t/ha) 1. prvenstveno kao stoþna krma. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu.181 44. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. stoljeüa. posebno Zagoraca.264 1 Za 1908. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. pir jednoredac (Triticum monococcum). jednozrni pir je šilj. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja.500 ha. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. velja pšenica. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. bila sijana na preko 3.77 82 UKUPNO (t) 2. vino ili sol za brašno. broj sadnica 81. šuljak. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. 120 . prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. Ipak. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. Tek od kraja 19. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. tvrda pšenica (Triticum durum).

stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. grahorica i sirak. vrlo plitak pedološki supstrat.000 ha. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. uzgajani od davnina u Dalmaciji. sjekirica. Lan i konoplja. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. neuzgojenih populacija. stoljeüu. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. stoþni kelj. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). Vrgorac i Poljica. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Korištenje traje daleko duže. korištenjem divljih. godine te krajem tridesetih godina 20. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. stoljeüa premašuju 8. stoljeüa. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. stoþna repa. Kozjak. Uzgajale su se: lucerka. Mosor. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. stoþni bob. þak i sjemenski krumpir. Proizvodne površine znatno variraju. posebno u gladnim godinama. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. crvena i bijela djetelina. bezvodnost. 5. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. Buhaþ je. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. osim u manjem dijelu.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. pa tako i ratarstva. 121 . Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. Biokovo.1.000 ha. za jelo koristili dobiveni stoþni. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. stoljeüa u okolici Dubrovnika. ekstremne vruüine i suše. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina.

Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. dijelom u potpunosti nestalo. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara.Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. stoljeüa bitno smanjeno. Vrana. þak snježne planinske klime. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Vrgoraþko polje. dolina Neretve i Konavle. krških polja. 122 . Sinjsko. Imotsko. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno.

2.5.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

širine 15-18 mm. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. dobro ozrnjen. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Srednje kasna do kasna sorta. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. stoljeüu. misirska pšenica.2. Iako visoka. ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. List je izrazito zelene boje. raž i proso. Težina 1. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Vršni listovi dužine do 28 cm. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. Vrlo snažne. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. velja pšenica.2. Caklavost zrna je gotovo potpuna. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. Vlat je vrlo visoka. dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. od 130-150 cm s 5-6 internodija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . Hercegovina. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. hektolitarska oko 80 kg. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima.5 mm i debljine do 3. ujednaþen. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. starinsko žito. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. zob. Tilletia). stoljeüa u proizvodnji. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje.2. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. brkaþa. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. dugaþak. listovima i klasu.5. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija. od kojih su 2 do 3 cvijeta. rijetko 4 plodna. Klas je krupan. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov.5 mm. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. jeþam. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. dugaþko oko 8 mm. cilindriþan. bijele boje. široko do 3. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. zbog gotovo zatvorenih pljevica. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. u više tipova. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. zajedno zvane rogosija. þak do 18 cm. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. Oni uzgajaju: pšenicu. EX/CR.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. ekoloških. znaþajnu za oplemenjivanje. kušaonice. tako i pekarski proizvodi. predavanja. 2. domaüi poprženac-brgatski beškot). kako brašno. uz eko sela i drugdje. s kamenima pokretanim vodom. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji. 6. najprije na zaštiüenim podruþjima. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. žitne stjenice.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. 8. 3. medije. 7. Inventarizacija. PP Biokovo). m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. domaüi kruh. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. socioloških. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. Meÿutim. Popularizacija povijesnih. kako domaüeg izvornog kultivara. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. brojne gljive). makovi. etnoloških. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. 5. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 4. prikupljanje. poljski miševi. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. domaüa tjestenina. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. 126 . Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi.

DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. Caklavost zrna nije izražena. Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. starinsko žito. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. hektolitarska oko 70 kg. od 150-170 cm s 6-7 internodija.8 mm i debljine oko 3. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Vršni listovi dužine do 28 cm.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. Srednje kasna do kasna sorta. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. stoljeüa u proizvodnji. zob. List je izrazito zelene boje. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. Zrno je vrlo krupno. dobro ozrnjen. cilindriþan. Tilletia). 127 . gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. velja pšenica. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. listovima i klasu. zajedno zvane rogosija. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. ujednaþen. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. zbog gotovo zatvorenih pljevica. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. Iako iznimno visoka. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. Klas je krupan. Vlat je izuzetno visoka. dugaþko oko 8 mm. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Hercegovina. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. brkaþa. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.5 mm. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm. a dosiže þak i 20 cm. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. u više tipova. Vrlo snažne. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. jeþam. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije.2. široko do 3. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. U klasu ima do 29 klasiüa. belija. Odliþno otporna na lisne rÿe. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. EX/CR. ali postoji populacija crvenkaste boje. stoljeüu. ovalno. Težina 1. raž i proso. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. brkuša. širine 15-18 mm. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati.2. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna.5. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija.2. Oni uzgajaju: pšenicu. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. misirska pšenica. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. bijele boje. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.

3. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. najprije na zaštiüenim podruþjima. Meÿutim. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. PP Biokovo). uz eko sela i drugdje. 5. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Popularizacija povijesnih. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. kušaonice. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. 8. žitne stjenice. poljski miševi. domaüi kruh). Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 128 . koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. ekoloških. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. 6. predavanja. znaþajnu za oplemenjivanje. makovi. s kamenima pokretanim vodom. socioloških.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. 7. 4. 2. brojne gljive). Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. Inventarizacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. kako brašno. prikupljanje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. medije. tako i pekarski proizvodi. etnoloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. kako domaüeg izvornog kultivara.

129 .

l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. þak do 40 %. poljski miševi). štala i drugih gospodarskih objekata. stoljeüu. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Vegetacija vrlo rana. rjeÿe prizmatiþan. ranija od svih oplemenjenih sorti. ali je s vremenom opadao.5. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. debljina do 2. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Boja zrna izuzetno varijabilna. makovi. ali podložne napadu ražene glavnice. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . Imaju visoku sterilnost. glatko. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. domaüi raženi kruh).2.5 mm. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. Uspravnog do poluuspravnog rasta. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. PP Biokovo). srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. usko. Dužina 7 do 8. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis.2-2. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. uz eko sela i drugdje. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. Klas je vretenast. Težina 1. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Listovi su kratki i uski. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. kratak. nerijetko i više. smeÿa. do 8 cm. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. zob. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu. kako domaüih kultivara. jeþam. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. na kraju zašiljeno. Izuzetno otporne na sušu.2.3. žuükasta.000 zrna 20 do 28 gr. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. suhim. Zrno dugo. širina 2. Visina vlati iznosi oko 150 cm. kamenitim i pjeskovitim tlima. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. tako i pekarski proizvodi. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. EX/CR. Oni uzgajaju: pšenicu. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. kako brašno. s kamenima pokretanim vodom. raž i proso.5 mm. Osje 1-4 cm.5 mm. Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. Daje solidan prinos i na najlošijim. sivkasta. žitne stjenice. kukolj. hektolitarska težina 69 do 73 kg. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. zelenkasta. slijedeüih karakteristika. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa.

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 7. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 131 . prikupljanje. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. ekoloških. Inventarizacija. predavanja. 2. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. kušaonice. socioloških. 6. medije. 8. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. najprije na zaštiüenim podruþjima. 4. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije.1. etnoloških. 3. Popularizacija povijesnih.

PP Biokovo). a sigurno 1572. pura). do 2 % celuloze i 1. 132 . koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila. stoljeüa.2. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. Metlica srednje razvijena. pa tako i u Dalmaciji. Oklasak jak. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %.4. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. veü u 17. a hektolitarska težina oko 75 kg. eventualno i raženog brašna. kako domaüih kultivara. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. preko 3 % šeüera. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog. s kamenima pokretanim vodom.000 biljaka na hektar. do 40. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. hrþak. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. 5 % ulja. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. Zrno okruglo. Srednje razvijena. kako brašno. do 60 % škroba. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. EX/CR. prvenstveno za kukuruzno brašno. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu.2.3 % pepela. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. Klip izduljen. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. Uz proizvodnju brnde. godine. þvrst i bijele boje. dužine 17-20 cm s 10-16 redova. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.5. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. odliþno za ljudsku hranu. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. uz eko sela i drugdje. stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. jazavac). srednje krupno do krupno. Podnosi gušüu sjetvu.

najprije na zaštiüenim podruþjima. Izrada marketinškog plana za brndu. 8. 133 . etnoloških. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. 3. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. ekoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 2.m) 1. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. socioloških. Popularizacija povijesnih. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. kušaonice. prikupljanje. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. 6. 7.

godini proizvedeno je i izvezeno þak 1.000 ha buhaþa. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. dalmatinska ivanþica. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. mase 1. Posipale su se pukotine u podu. zidovi. a sjeme izrazito sitno. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme.2. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji. starigradski. Tako imamo: crnogorski. VU. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru.000 sjemenki 0. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20.5. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. šoltanski. arbanaski. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. iznimno i do 100 cm.1 grama. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca. stoljeüa kad se godišnje sadi 1. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. brmljina. kaštelanski i trogirski. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. kaša i buhaþev sapun. 134 . k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. a praškom se posipala i stoka. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. šibenski. peljen g) Status: h) Populacija.8-1. U rekordnoj 1926. obiþno 6-12 godina. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. postelje.2.000 do þak 6.

Pyrozin). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. njih þak šest. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. 8. ekoloških. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida. Konaþno. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). 135 . 3. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1.8 % piretrina. etnoloških. predavanja. 5. kao prašak (Piretrin. 6. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. medije.400 kg suhog cvijeta po hektaru. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. 4. prikupljanje. Popularizacija povijesnih. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. buhaþ je svakako biljka buduünosti. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama.4-0. socioloških. kušaonice. tekuüine (Solutax. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Inventarizacija. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. Chemotox). Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. 7. koji je 1920. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. 9. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije.

136 .

godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. Sadila se vrlo rano. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. a cvijet je srednje veliþine. þak preko 1 kg.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. buduüi PP Donja Neretva). posebno u prvoj berbi. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji.2. 4. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. prikupljanje. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Mogu biti vrlo krupni. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. veü u veljaþi. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. Klice su nježno ružiþaste boje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. otpornosti na bolesti i štetnike. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. a vadila u srpnju. EX/CR. ali zbog otpora. 2. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. jela od domaüeg krumpira. uspravnim stabljikama. kvaliteti i drugom. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve. Konaþno 2008. a meso gomolja je bijelo. uz eko sela i drugdje. 137 . Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. 3. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. veliþine oraha. Inventarizacija.2. ljubiþaste boje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. stoljeüu.5. Pokožica je žuükaste boje. stoljeüa. u uzgoju tek od 1767. 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. godine.

Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. kušaonice. 8.5. medije. 7. etnoloških. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. 6. socioloških. predavanja. ekoloških. Popularizacija povijesnih.

Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Pokožica je žuükaste boje. jela od domaüeg krumpira. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. uz eko sela i drugdje. Neoploÿeni masovno otpadaju.2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. Sadila se vrlo rano. Po tim dubokim okcima. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. 5. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. a cvijet je srednje veliþine. škuljama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ljubiþaste boje. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. otpornosti na bolesti i štetnike. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. veü u veljaþi. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. a vadila u srpnju. 2. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. ali zbog otpora. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. prikupljanje. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. godine. buduüi PP Donja Neretva). EX/CR. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kvaliteti i drugom. stoljeüu.2. 139 . a meso gomolja je bijelo. Gomolji škuljevca su dugoljasti.5. u uzgoju tek od 1767. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. uspravnim i visokim stabljikama. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. škuljevac je dobio ime. stoljeüa. veliþine oraha. Klice su nježno ružiþaste boje. 3. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 4.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. kušaonice. etnoloških. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. ekoloških. socioloških. 7.6. medije. 8. 140 . predavanja. Popularizacija povijesnih.

m) 1.2. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Glavina. 8. a potom je primat preuzeo pravi duhan. 5. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum).8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. Stabljika je niža od obiþnog duhana. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Podbablje. Runoviü. glatki i tanki. Dubrovnik i Cavtat. virginija duhana. Riþice. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Danas. kušaonice. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. medije. Slivno. 2. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Cvijet je zelenkastožut. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. Vrgorac. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. EX/CR. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. okruglog vjenþiüa. etnoloških. 1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. stoljeüa i veü je 1665. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. 3. 7. Popularizacija povijesnih. nekadašnjih punila. 141 . ekoloških. prikupljanje. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. Podstranje. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. socioloških. vrijednosti ružiüa kroz publikacije. Vinjani. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Pojavio se polovicom 17. 6. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. predavanja. Listovi su jajasti. U poþetku je bio više proširen ružiü. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. ali su prednjaþile opüine: Poljica.5. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. 4. Napuštanjem duhana. Imotski.2. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan).

142 .

EX/CR. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. reže i priprema na razne naþine za pušenje.5. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). o) 1. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Dubrovnik i Cavtat. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Biljka je košastog izgleda. 2. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Runoviü. Glavina.2. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. Imotski. Danas. Vinjani. 143 . visoka 70-80 cm s 18-25 listova. Vrgorac. Podstranje. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). nekadašnjih punila.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. virginija duhana. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a potom je primat preuzeo pravi duhan. ali su prednjaþile opüine: Poljica. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. crvene boje. stoljeüa i veü je 1665. 4. nježnog su tkiva i finih žilica. 3. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. Pojavio se polovicom 17. široki oko 20 cm. Dugaþki su preko 40 cm. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana.2. prikupljanje. Slivno. n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za ravnjak. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Podbablje. U poþetku je bio više proširen ružiü. prijatnog okusa i specifiþne arome. Riþice. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Cvijet je izduljen i valjkast. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje.

kušaonice.6. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. 7. 8. predavanja. socioloških. 144 . vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. etnoloških. medije. ekoloških.

stabljika za vezanje loze. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. U 19. Brazil i Boliviju.300 m nadmorske visine. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve. izradu brodskih konopa. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. košare. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. godine u Splitu. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946.5. Imaju izrazit slatkast miris. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. Cvjetovi su izrazito žute boje. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. stoljeüa. iz brnistre se izraÿuju metle. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima.2. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. promjera do 20 cm. a u statutu otoka Braþa iz 1656. U statutu grada Korþule iz 1214. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. Nakon 2. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. Španjolskoj. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. godine osnovana tvornica za preradu. Meÿutim u Omišu je 1919. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. Putopisac Fortis spominje 1774. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. Plod je mahuna. U Grþkoj. izradu odjevnih predmeta. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. vezanje loze i svežnjeva drva. Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. pletu ograde oko imanja. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC. osobito u Kaliforniju. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. tipiþnim za porodicu Fabaceae.2. Meksiko. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. ali je ubrzo sve propalo. koja je ubrzo propala.

Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. ekoloških. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. 3. 6. m) 1. etnoloških. Meÿutim. medije. 146 . 4. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. socioloških.Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. odjevnih predmeta. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. 5. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. obuüe). Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. svjetskog rata. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. PP Biokovo). predavanja. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. 2. od kojih je jedan i grad Split. Popularizacija povijesnih. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije.

Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. manje je otporna na hladnoüu. kao nijedna druga biljka. posebno vezanih za prilagodbu na loša. ali više na sušu. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda. tako i nekih prateüih kukaca. kao dio travnjaþke flore.5. Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka.000 godina. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. tolerantnost na sušu i drugo. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje.2. ali i korovskih te parazitskih biljaka. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama.). Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. Koristi se za napasivanje.2. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. lucerkina buba mara i dr.5 m. mediteranska ima brži poþetni porast. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. pokošena svježa. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. osušena ili samljevena u brašno. Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu.). jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu. ovaca i druge stoke. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki. odakle je prenesena u Grþku. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. 147 . a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa. kamenita i pjeskovita tla. Smatra se najstarijom krmnom kulturom. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. Andrena. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. Za vrijeme Rimskog carstva. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. VU. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe.

Inventarizacija. prikupljanje. medije. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije.Konaþno. 6. predavanja. 148 . 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. na podruþjima uzgoja stoke. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. etnoloških. Popularizacija povijesnih. ekoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. 4. kušaonice. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu. socioloških. 7.

2 Projekti inventarizacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.4 Kolekcijski nasadi. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. nositelj Bioaromatica d.3 Institucije. Bioaromatica d.3.3. sc.3. rasadnici.2. naþin þuvanja. 5. 5.o.2.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj.o.2. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. 5. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. banke gena. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. populacije. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.3. sc.o.5.1 Postojeüe stanje. banke gena. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5. rasadnici.3. lokacija. ing. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu. 149 . kulture/kultivari. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5.3. matiþna stada. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr.2. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. Meÿutim.o. sc.

Prijedlog mjera za promociju. publikacije. 150 . poboljšanje državne strategije. izložbe. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. razrada bussines planova. predavanja. formiranje i dopuna kolekcija.1.4.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. daljnja selekcija. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.5. promotivni materijal. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. oplemenjivaþki rad.

ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. obraÿene su u okviru krmnih. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru. 1910.1. dunjica. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova.772 hektara livada. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. Veü do 1910. 5347 biljnih svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. domaüa grahorica. a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. svijetla smilica. jesenska šašika. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. 6. opora tvrdika. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. Osim u botaniþkom smislu. U isto vrijeme.1 UVOD 6. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. sitna vlasulja. odnosno s podvrstama.1. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka.500 ha livada. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. dalmatinska djetelina. stoljeüa. dok je pašnjaka bilo þak 594. djeteljnjak perasta kostrika. domaüa vuþika. LIVADE I PAŠNJACI 6.583 ha lucerišta. svinÿuša rogata. iza Slovenije i Albanije.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta. Tako dalmatinski krški travnjaci. ratarskih kultura. dlakava grahorica. bijela djetelina. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. granata kostrika. ratarskoj proizvodnji.000 hektara. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. bijeli kokotac. godine þak na 6. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe.2.6. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. dalmatinska grahorica. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti.28 tona po hektaru. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. livada s pretežnim udjelom lucerne. odnosno livade i pašnjaci. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. dalmatinska vlasulja. tvrda vlasulja. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10. crvena djetelina. bilo je 3. u Dalmaciji zvana ljekarica.

Sinjsko. krških polja. kominom maslina i grožÿa. odnosno planinske travnjake. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Biokovo. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. pa tako i livada i pašnjaka. 6. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. ekstremne vruüine i suše.000 tona. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Biokovo. Mosor. 152 . odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. Kozjak. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. dolina Neretve i Konavle. þak snježne planinske klime. Vrgoraþko polje. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Ne baš povoljni rezultati pokusa.1. Konaþno. Imotsko. Nažalost. Mosor. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. Krajem 19. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno.3. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. bezvodnost. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. Svilaju.planine: Dinaru. Kamešnicu. godine kod Knina i Sinja. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. stoljeüa bitno smanjeno. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. vrlo plitak pedološki supstrat. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Vrana. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. obustavili su daljnje pokušaje. a siliranje sijena zapoþelo je 1931.

1 Pregledni popis vrsta 6.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .6.2.1.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.

2.1.6.2 Trave (Poaceae. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .

kušaonice. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Zajedno s lucernom. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. 5. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. 8. Andrena. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. 155 . na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. izmjeniþni. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale. 7. 4. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 6. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. na podruþjima uzgoja stoke.2. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama. Listovi jajoliko izduženi. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. ali i parazitskih biljaka. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. VU. kamenita i pjeskovita tla.). Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. mahune i sjemenke. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.6. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. þesto omotane najvišim listovima. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. medije. Inventarizacija. tolerantnost na sušu i drugo.2. 3. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp.2. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2.

Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database. autor M. Miloviü 156 .

Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. etnoloških. ex Hornem. List je trodijelan. Francuskoj. izmjeniþno postavljeni na stabljici. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. mahune i sjemenke. kamenita i pjeskovita tla. na podruþjima uzgoja stoke.2. 6. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. prikupljanje.). 3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Andrena. ali i parazitskih biljaka. Cvate u svibnju ili lipnju. 5.) Syme. medije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 157 . lijepe intenzivno crvenkaste boje. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. VU. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 8.1. maslina i vinove loze. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. tolerantnost na sušu i drugo. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije. 7. osobito u USA. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. Inventarizacija. ekoloških. predavanja. 4. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. Njemaþkoj i Španjolskoj. Popularizacija povijesnih.6. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. Danas je proširena po cijelom svijetu.2. socioloških. jajoliko izdužen. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. Italiji. posebno vezanih za prilagodbu na loša.

158 .

2. na podruþjima uzgoja stoke. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. 4. 7. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. predavanja. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 5. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. mahune i sjemenke. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. Cvjetovi veliki. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. medije. kamenita i pjeskovita tla. 6. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. Može doseüi dužinu preko 1 metra. 8. dugi do 2 cm. Andrena. kušaonice. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. VU. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka.3.1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern.2. viseüi. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. 3. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. prikupljanje. ljubiþasti.6. tolerantnost na sušu i drugo. 159 . Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. smješteni na dugom dršku.

160 .

t) Status: u) Populacija. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. prikupljanje. 5. LC. 7. u svijetlim bukovim i borovim šumama. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.4. medije. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije.) P.2. planinskim livadama i toþilima. Jeziþac je kratak. a lisne plojke þvrste. 6. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. Rukavci su mekani i dlakavi. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 161 . 4.). y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. n) 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. nasipima i brežuljcima. ravne ili žljebaste.1. Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta.6. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe. kamenita i pjeskovita tla. tup i rascjepkan. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. osunþanim padinama. 3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. visoku tolerantnost na sušu i drugo. Azija. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. na podruþjima uzgoja stoke. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Raste na prisojnim. predavanja. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. kušaonice. 2. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe.

162 .

Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. Inventarizacija. kamenita i pjeskovita tla. 8. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 6. posebno njihovi rukavci. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. 4. 163 . ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. Metlica velika. 2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. EX/CR. vijugavim osjem. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. izdužena. 5. brkaš g) Status: h) Populacija. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. 7. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.5. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. obrasli dugim dlakama. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva.1. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. predavanja. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Listovi su uski. gusti bus. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. na podruþjima uzgoja stoke.2.6. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete. medije. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim. 3.) Trin. prikupljanje. tolerantnost na sušu i drugo.

164 .

var. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. tolerantnost na sušu i drugo.1. subsp. predavanja. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. 4. kušaonice. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. Tankih je vlasti i zbijenog busa. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka.6. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. dalmatica Hack. 2. posebno vezanih za prilagodbu na loša. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. sulcata Hack. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 6.6. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. Inventarizacija. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. na podruþjima uzgoja stoke. 7. g) Status: h) Populacija. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. prikupljanje. 3.2. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. kamenita i pjeskovita tla. medije. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 165 . 5. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. 8. LC.

166 .

6. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. lokacija. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.4 Kolekcijski nasadi. 6.1 Postojeüe stanje.3.3.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6. niti se sjeme može kupiti na tržištu.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije.3. banke gena. rasadnici.3.3 Institucije.2 Projekti inventarizacije. matiþna stada. 6. naþin þuvanja.2.6. banke gena. rasadnici.2.3. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. kulture/kultivari. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.2. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije. populacije. Meÿutim.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6. 6. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. 167 .

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

ljekovitog.1. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. krška polja. zaþinskog. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. medonosnog. 173 . Kozjak. klimarskom dragulju. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. R. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. medonosnog. medonosnog. dolina Neretve i Konavle. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. zaþinskog. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Ipak. ali možemo.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Vrana. ekstremne vruüine i suše. Imotsko. Wettstein 1906. a posebno u Župi dubrovaþkoj. ljekovitog. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. Službena rajonizacija aromatiþnog. ljekovitog. godine. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. ljekovitog. vrlo plitak pedološki supstrat. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. zaþinskog. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. 7. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. Sinjsko. ukrasnog i jestivog bilja.i drveüa. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. ukrasnog i jestivog bilja. bezvodnost. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. zaþinskog. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. Biokovo. Mosor. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. Vrgoraþko polje. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. þak snježne planinske klime.

2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu. Aromatiþno.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja.7. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .

) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 . macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp.Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G. dalmaticum x G.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp.

1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. Visu i Šolti. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Primarni proizvodi su suho lišüe. destilerija. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju.2. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. visok do 2 m. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. ljekovita. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. Listovi su mu vrlo uski. zimorad.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. pekarski proizvodi (ružmarinove kifle.2. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. sušara. žmurod. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. kad je prvenstveno služio kao zaþin. medonosna. rusmarin. Posebno se intenzivira od 1740. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. kao važna aromatiþna. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. LC. lužmarin. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. stoljeüu. sapuni) na bazi ružmarina. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. godine i prva ružmarinska zadruga. þemu se protive pþelari. ukrasna i krajobrazna vrsta. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. zaþinska. graÿen od brojnih šibastih ogranaka.7. gusto prekrivenih listovima. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. ružmarinovi medenjaci). a širi se u 18. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. Hercegovina. tako i sekundarni. vodice. 176 . Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. kako primarni. godine. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17.2. Tek krajem 19. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. zimrad. malo svinuti na rubovima. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu.

kušaonice. 6. 9. Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. Ukljuþenje plantaža. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. ekoloških. 177 . prikupljanje. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. etnoloških. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. 2. 4. medije. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. 3. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 8. Popularizacija povijesnih.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 5. farmaceutskih. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin. 11. 7. edukativne i turistiþke obilaske.

francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. lavendl. Maÿarska. poznata još iz starog vijeka. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. ali i lavandina: Francuska (Provansa). Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika.modrulja. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande.). a i ulje mu je kvalitetnije. Bugarska. Požari su 1999. Otkriven je 1948. ali i križanaca na otocima Hvaru. dentata. despik. odnosno lavandin. svjetloplave boje.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Postojale su kulture prave lavande.7. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Ukrajina. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L. Danas je na tržištu je sve prisutnija. Uzgoj lavande. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. LC. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. Italija. Braþu i Visu te u Zagori. te L. 178 . officinalis.). intermedia). Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. temeljem znaþajnih državnih poticaja. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L.2. L. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. Grþka i Engleska (Norfolk). Od 13. lavandula. (L. L. Alžir.2. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje. k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. L. a u 16. hybrida. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. vera DC x L. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. latifolia Vill. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda . Argentina i Tasmanija. vera) ili prava lavanda.) poznatija kao lavandin. francuska Lavandula angustifolia Mill. latifolia Vill. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). stoechas. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. vera DC x L. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. officinalis. a na drugim kontinentima SAD. (L. Španjolska. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju.

tako i za kontinentalnu Hrvatsku. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. ekoloških. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. edukativne i turistiþke obilaske. 3. pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). ukrasna i krajobrazna vrsta. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. farmaceutskih. Ukljuþenje plantaža. medije. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. vodice. Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. u prigodnoj vreüici. kao važna aromatiþna. sušara. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. 2. 4. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. kušaonice. koristi se za zaštitu od moljaca. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. Od 2000. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. socioloških. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. destilerija. 5. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. sapuni) na bazi lavande. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. predavanja. dio za prodaju u svježem stanju. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. ljekovita. Lavandini su jaþeg mirisa. 179 . a suhi cvijet lavandina. zaþinska. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. medonosna.

180 .

tako i sekundarni. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. 181 . Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. pa djeluju sive boje. Primarni proizvodi su suho lišüe. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. u faraonskim grobnicama u Egiptu. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. osobito u razdoblju cvatnje. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. kuš. sapuni) na bazi kadulje. Ston. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. duž cijele naše obale. jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša.2. Još prije njih. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. žalfija. Slano. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. stoljeüa na otoku Hvaru. Izvanredna je aromatiþna. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. LC. proširena na podruþju Mediterana. vodice. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. sušara. pelin g) Status: SLRH h) Populacija.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Hercegovina. kako primarni. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. ali se koristi i kao zaþin. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. za osobne potrebe na otoku Hvaru. osim možda u manjoj mjeri. slavulja.7. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. destilerija. zaþinska i ljekovita biljka. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. Malinska na Krku. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Proizvodi primorske kadulje. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. te Boka Kotorska. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka.

etnoloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Inventarizacija. 5. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. edukativne i turistiþke obilaske. Ukljuþenje plantaža. 3. 182 . medije. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. 6. 8. kušaonice.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. predavanja. farmaceutskih. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. 4. 2. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. Popularizacija povijesnih. 7. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. 11. prikupljanje. ekoloških.

a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. tako i sekundarni. visok 20-40 cm. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. LC. Listovi su mali. Proizvodi domaüeg primorskog vriska. te izvanredan med. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. najvažnija pþelinja paša.2. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. Izvanredna je aromatiþna. vodice. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. zašiljeni. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. ribama. 183 . destilerija. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. osobito u razdoblju cvatnje. Stabljika i ogranci su okrugli. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. Listovi su se koristili za lijeþenje. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. gusto razgranan polugrm. kako primarni. obrasli finim kratkim dlakama. uski. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak. osoguz.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista.7. W. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. a Dalmacija. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. zaþinska i ljekovita biljka.2. sušara. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. Primarni proizvodi su suho lišüe. Hercegovina. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. ali se koristi i kao ljekovita biljka. duž cijele naše obale. cijelog ruba. a za pice je možda i bolji od origana. zaþin mesu. proširena na podruþju Mediterana. primorski þubar.

Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. etnoloških. predavanja. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. Inventarizacija. medije. farmaceutskih.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kušaonice. 5. 11. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. 3. 7. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. ekoloških. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. prikupljanje. 8. Popularizacija povijesnih. 4. socioloških. Ukljuþenje plantaža. edukativne i turistiþke obilaske. 2. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 10. 184 . Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. 6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije.

aromatiþne. ali i kao insekticid. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. a u Italiji i neke grublje vrste papira. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka.2. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. hvarska i viška. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. osobito uz more. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja.2. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. Iznimno je pogodna za svježe nasute. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima.7. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. po cvatnji cijela biljka ugiba. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. od kojih su najpoznatije: paška. mesnatim. LC. Hercegovina. 185 . Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. meÿutim ima karakteristike ljekovite. pa þak Visiani poþetkom 19. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. Pred jesen. godine iz istoþnog Meksika. dugaþkim preko metra. kao diuretik. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. loparina. Odavno se proširila. ponekad punih 40. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. soþnim listovima sivozelene boje. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. medonosne i krajobrazne vrste. smokva glušica. industrijske. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. dalmatinske þipke.

socioloških. Izrada marketinškog plana za agavu. 186 . 9. predavanja. medije. Inventarizacija. prikupljanje. vrijednosti agave kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 3. edukativne i turistiþke obilaske. Propagacija agave u Dalmaciji. 7. Popularizacija povijesnih. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. kušaonice. 5. 4. 2. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. 10.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. ekoloških. farmaceutskih. 6. etnoloških. 8. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

7. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. 5. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. Inventarizacija. 4. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. Popularizacija povijesnih. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. 0. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. prikupljanje. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti.2. Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. ekoloških. etnoloških.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. 2. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. medije. na Biokovu. 10. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 9.2. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . socioloških. te organizirati pokusno polje. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. Nije poznato da li postoji u prirodi. promjera oko 2 cm. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. 8. 7. edukativne i turistiþke obilaske. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 3.

188 .

o þemu govori njeno latinsko ime unedo. dugi 6–9 cm.2. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. samo dolaze kasno. Njezina jestivost je poznata od davnina. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. 2–3 cm široki. preradu u marmeladu. jagodnjak. Oplemenjene kulture planike 189 . debljine oko 2 cm. dekorativnih elemenata i drugog. sastavni dio mediteranske makije. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. naranþastu i žarko crvenu. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. peþenje rakije. ali i dublje u kontinentu. prpak. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C.2. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. veliþine i ukusnosti ploda. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. jagodiþnica. Taj se proces odvija postupno. kod nas od Istre do Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. LC. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. na 3–10 mm dugoj peteljci. a u Italiji. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. zamjena za listove lovora. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. planiþac. Cvate od listopada do kraja prosinca. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. hormonskih poremeüaja i sl. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. pjega nastalih od izlaganja suncu. do 300 mg u 100 grama ploda. Plodovi dozrijevaju u listopadu. naranþasto crveni. maginje su okrugli.7. rodnosti. raznih izraslina. industrijska kultura. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. kad nijedna druga biljka ne cvate.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. otpornosti na hladnoüu i sušu. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). Plodovi planike. nezrele plodove i bijele cvjetove. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. Listovi su izduženo jajasti. nejednolike puti. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima.

Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. 3. Ukljuþenje prirodnih sastojina. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. 8. 4. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. Popularizacija povijesnih. 11. 190 . Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. 12. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. Propagacija planike u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. Proizvodi. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. 10. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. predavanja.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. plodovi i preraÿevine. prikupljanje. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. 6. etnoloških. 2. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. 5. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. socioloških. kušaonice. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. ekoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 9. Izrada marketinškog plana za planiku. edukativne i turistiþke obilaske. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. plantaža. 7. Inventarizacija. medije.

191 .

LC. ali je osobito cijenjena. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. na kratkoj peteljci. Plodovi mirte su okrugle. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. prema vrhu suženi i sjajni. mesnate bobe. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. industrijska kultura. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. slatkastog i pomalo smolastog okusa. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. Bijeli. usko jajasti. kožasti. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. kod nas od Istre do Dalmacije. dugaþki do 3 cm. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. s ostacima þaške na vrhu. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. veliþine i ukusnosti ploda.7.2. Zreli plodovi su ugodnog. U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. Proizvodi. rodnosti. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. Koristili su je veü stari Grci . tamnomodre.2. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. dekorativnih elemenata i drugog. sliþno kao i lovor. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. otpornosti na hladnoüu i sušu. plodovi i preraÿevine. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. 192 . mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. Listovi su na granama smješteni nasuprotno.

Ukljuþenje prirodnih sastojina. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. Inventarizacija. 10. 4. Popularizacija povijesnih. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 193 . 6. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. Izrada marketinškog plana za mirtu. 5. prikupljanje.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. 11. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 3. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. plantaža. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. 2. 7. edukativne i turistiþke obilaske. 12. etnoloških. kušaonice. medije. predavanja. ekoloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 9. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. socioloških. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. 8. Propagacija mirte u Dalmaciji. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije.

194 .

. Raste neposredno uz more. za salate. ýiovu. omaþalj. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae).raste i na sjeveru. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. Upotrebljava se u prehrani. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije.2.. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe. plavozeleni. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari.. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena. Smatra se specijalitetom kao i kapari. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. visoka do 50 cm. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna.. obalac.bar ga ja tako zoven. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. LC. motrika. Visu.2.beren ga na južnoj strani otoka ýiova.. a more i koja fetica pršuta. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade.delicija da ne more bit veüa. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca.. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki.prije se u Dalmaciji puno duperela. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C. petrovac. proširena gotovo svim europskim obalama. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 . Koristi se još od pretpovijesnog doba. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear. razgranata u gornjem dijelu.. sad je u EU zaštiüena biljka. kao prilog jelima u octu ili u ulju.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka.. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog.na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. kod nas od Istre do Dalmacije.. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju. petrovo zelje. posebno Hvaru. sirotinjska šparoga.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena.7.. a ja u njoj guštan veü godinan. ali sve rjeÿa. Listovi su rasperani.. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. Braþu... ukiseljena i za umake. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar. s kojima se þesto zajedno konzervira. šüulac. koliþine eteriþnih ulja. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima..

Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. predavanja. etnoloških. 5. kušaonice. plantaža. Inventarizacija. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. 196 . 10. Popularizacija povijesnih. 2. Izrada marketinškog plana za matar. socioloških. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. ekoloških. Propagacija matra u Dalmaciji. 11. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 12. medije. 7. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. prikupljanje. edukativne i turistiþke obilaske.1. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 9. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. 4. 3.

197 .

Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. na identiþan naþin kao i poznatija riga. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. LC. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. tradicionalni proizvod Dalmacije. moguünosti uzgoja. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. kao diuretik i antiskorbutik. tvrdoüe i ukusnosti listova.2. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). 3. Poznata je i ljekovitost divlje rige. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. divlja salata. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. Listovi su debeli i soþni. divlja rikula. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. rigula. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 198 . za iskašljavanje. od Istre do primorja Crne gore. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi.)DC. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje. 4. u dva reda složenih sjemenki. Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. plavozeleni. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. 2. posebno u Dalmaciji.2. razgranjeni dvoredac. kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. od koje je nutricionistiþki vrjednija. prikupljanje. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. uskolisni dvoredac.7.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. Inventarizacija. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. divlji kupus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. kod nas u obalnom dijelu. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog.

11. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. 7. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. 10. kušaonice.5. 9. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. etnoloških. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. 6. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. medije. predavanja. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. 199 . 8. Popularizacija povijesnih. socioloških.

sc. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. sc. sc. zaþinskog. sc. ljekovitog. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 . Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. medonosnog. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. sc. 7. a sjeme kadulje.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr.3.3. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. Iznimka je budrovka. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7.7. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. sc. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena.1 Postojeüe stanje.3. Meÿutim.2.

banke gena. lokacija. naþin þuvanja.2.o. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.o.o. rasadnici.3. 201 . kulture/kultivari. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.3 Institucije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7.2. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije. Kvaternikova 12 21 000 Split 7.3.o. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.2. rasadnici. matiþna stada. banke gena. populacije.4 Kolekcijski nasadi.7.3.2 Projekti inventarizacije.

202 . publikacije. opisi kultivara. formiranje i dopuna kolekcija. izložbe. daljnja selekcija.4. poboljšanje državne strategije predavanja. promotivni materijal. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.7. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7. oplemenjivaþki rad.1 Prijedlog mjera za promociju.

793 1. kao što je Dalmacija.026 53. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.756 228.1 UVOD 8.000 600.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.000 203 .131 650.000 Pþele*** 7.264 52 ? 7. dakle Dalmacija je zemlja ovaca. DOMAûE ŽIVOTINJE 8. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati.8. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda.473 0 ? 5.176 27.500 235.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.978 320.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma). broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela). što je u odnosu na broj stanovnika (250. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija.706 50.261 Šibensko28 125 1.000 360 0 412 **8.738 6. godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2.200.827 U Hrvatskoj 15.000 1.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.238 70. godine u Dalmaciji je bilo oko 1.1.534 313. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007.207 kninska Splitsko413 213 351 48.000 167. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija.000 ? ? ? 700.950 9. od þega preko milijun ovaca i koza.2 milijuna grla stoke.571 70.820 29.938 1. Prema popisu iz 1781.166 105.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe.627 538. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1). Danas. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva. što znaþi ovca. koje prema najnovijim popisima iz 2007.000 1. odnosno ovþara.348 179. što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru.

utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa. a od poþetka 19. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. sorthdown ovca. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. koja se od davnina. godine. Afriþki. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. a vjerojatno i drugih pasmina. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. kornatska. radi dobivanja kvalitetnije vune.1. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. kuniüi. te pþelarstvo. Kornati). stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine.8. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. romanovska. kokoši. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. po kojima Dalmacija i dobiva ime. zvanog bušak. izraÿuju i provode planovi. sinjska. peradarstvo i golubarstvo. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. koze. uvozi rasplodni materijal. uslijed izoliranosti populacija. vlašiüka ovca. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. braþka. psi. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. konji. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. Od polovice 19. pure. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla. 204 . posebno na otocima. goveda i psi. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. više ili manje križanih s drugim pasminama. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. pþele.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. da bi njihov broj do kraja 19. Kasnije. silbska. koze. stoljeüa. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. goveda. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. tipiþna ovca jugoistoþne Europe. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. od 1808. olibska. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. golubovi. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. Krajem 19. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. magarci s križancima. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. svinje. poniji. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. dudov prelac.

da bi se do 1930. a još manje bisernice. gladi i oskudica. psi Dalmacije gotovo nestaju. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. Nažalost. vjerojatno još od predgrþkih vremena. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. a struka i statistika prestale su. smanjilo na oko 250 000 grla. Nestankom stoke gube se još 205 . bukoviþka koza. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. Cetinu. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. pratiti. prvenstveno uz krška polja. iz doba Ilira. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. kako se u Dalmaciji nazivalo. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. dio Ravnih kotara. pa tako ni þovjeka. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. ekstenzivna pasmina šiška. godine Zakon o zabrani držanja koza. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. ovþarskih pasa. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. psa þuvara. preci današnjeg tornjaka. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. na osnovi populacija pogrmuša. Uz kokoši. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. S preko 400 000 grla polovicom 19. Daleko manje su bile proširene patke i guske. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. stoljeüu. svelo u Dalmaciji na minimum. Ipak. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Zbog nekontrolirane paše i brsta. U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. ratnog psa. dok je u Dalmaciji nestala. Krku.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. nažalost. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. donesen je 1954. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. gotovo nije bio moguü bez koze. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. ilirsko doba.

Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. tako da je 1938. U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. Ipak. godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. a 1905. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. odnosno ubijala. posebno na otok Hvar. Trogira. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. otkriüem umjetne svile u 20. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. 206 . Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. nedovoljna podrška vlasti za loših. mediteranska pþela. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. veü 1875. ali se rabe za potpuno druge svrhe. a koji je u potpunosti neiskorišten. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. stoljeüu. Ipak. Konaþno. Davne 1780. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Splita. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. Šibenika. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. godine bilo tek oko 36 000 košnica. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. godine. stoljeüa. koji je tada pripadao Dalmaciji. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. neretvanske mekousne pastrve i glavatice. Dubrovnika i Kotora. izgraÿen još 1905. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. a od 2007. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje.

ali možemo utvrditi dva zasebna rajona.8. Kozjak. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. þak snježne planinske klime. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. ali je polovicom 20. krška polja. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. ekstremne vruüine i suše. 207 . slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. Mosor. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete. vrlo plitak pedološki supstrat. pa tako i stoþarstva. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Okolišni uvjeti (pedološki. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje. ovce i koze.3. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. klimatski.1. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. bezvodnost. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Biokovo. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo.

pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o.1 Pregledni popis vrsta. salonitana): Solinska mekousna 208 .2.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.8. oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o.

POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. 5.2.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10. Purani pasmine: 7.4. Hrvatska bijela koza 6. 4. Creska ovca 4.2. Rapska ovca.1.2.1.1.8.2.2006 .2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1. Zagorski puran 209 . Dalmatinska pramenka 4. Meÿimurski konj 2.2. Hrvatska šarena koza 5.3. Istarska ovca 4.4. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.9.2.5.10. Turopoljska 7. Goveda pasmine: 1.3.1.3. Sjeverno-jadranski magarac. Perad vrste: 7. Cigaja 4.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06. Primorsko-dinarski magarac 3. Krþka ovca 4.1.3 Buša 2. Paška ovca 4.12.04.1. Liþka pramenka 4. Hrvatski hladnokrvnjak 3. Koze pasmine: 5.1998 . Crna slavonska 6.7.2003 . Hrvatski posavac 2.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA.1.6. Lipicanac 2. Slavonsko srijemski podolac 1.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: . Magarci soja: 3. Istarski magarac 3. Svinje pasmine: 6.1. Istarsko govedo 1. Konji pasmine: 2. Dubrovaþka ruda 4. Ovce pasmine: 4.05.1.

dalmatinska pogrmuša. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. u njemu se nalazi veüi broj vrsta. konj Alkar.2. 210 . pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa. Kokoši pasmine: 7.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr. mediteranska siva pþela) . Siva pþela. sitni magarac. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja. Braþka koza.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak. Pþele pasmine: *8. domaüa tuka) .u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Bosanski brdski konj) . Dalmatinski poni) . bukoviþka koza. golub Zadarski prevrtaþ) .2.1. Kokoš hrvatica *8. Šiška. ribe) .7. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: . golub.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas.1. a ne postojeüe pasmine. a ne samo izvorne pasmine (npr. pa predstavljaju potencijalne kultivare.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske.

Do prije stotinjak godina buša je. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. U svakom sluþaju. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu. dalmatinska buša. jer ju je našao sve do Albanije. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. Odabrane buše (Gospiü 1955. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. Dalmatinska buša g) Status: HSC.2. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. Za bušu je karakteristiþna tzv. Boja dlake je razliþito pigmentirana. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. pa sve do gotovo bijele boje. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. svjetlosive. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka.8. odnosno potrošnju hrane.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. tamnije i svjetlije smeÿe. bosanska buša i druge. Liþka buša. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. Adametz. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka. a razliþiti okolišni uvjeti. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. plitko i maleno.2. buše mogu biti crne. 211 . a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. þak do 6 %. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. relativno široki. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. uz podolsko govedo. CR. NN 73/2003 h) Populacija. Iako je u pravilu vime buše kratko. Ilirsko govedo.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo.2.

a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. brst.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. 9. 4. vrhnje. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. medije. najprije na zaštiüenim podruþjima. 6. Popularizacija povijesnih. 5. uz eko sela i drugdje. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. 8. slama) pri þemu bi zimi smršavile. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. staništa i prateüe bioraznolikosti. etnoloških. socioloških. 212 . Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. 3. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. predavanja. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. ekoloških. skuta. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. Izrada marketinškog plana za bušu. mladi i punomasni sir. PP Biokovo). 2. 7. m) 1. kukuruzovina. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.

1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Vranskog jezera. Od 1947. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva.2. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme.2. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. Sliþno kao kod buše. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. 213 . Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. zakonom je 1908. s nešto boljim okolišnim uvjetima. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). jednobojno sive boje dlake. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. vrhnje). posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). Sivo govedo. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda. godine. CR. sir. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše.2. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas.8. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. uz eko sela i drugdje. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. Vrgoraþkog polja. Do kraja 19. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren. doline rijeke Neretve i Konavle. do 1975.

214 . Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. etnoloških. Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. medije. ekoloških. PP Biokovo). Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 2. 5. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. socioloških. 6. predavanja. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 8. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. 4. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije.m) 1. 9. 3. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. 7. Popularizacija povijesnih.

greben je relativno dug i izražen. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. Veüinom su dorati. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. ranozreli i dobre plodnosti. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. uglavnom ravnog profila. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. jakih kostiju. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak. raskoljene i spuštene. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja.3. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske.8. izdržljivi i ustrajni. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. CR. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. turskih i arapskih konja. Meÿutim. a rijetko sivci i alati. a noge þvrste. Meÿutim. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. nešto teže. Moslavine. leÿa i spoj srednje dugi i široki. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. Vrat je kratak i snažan. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. bijelci i vranci. a sapi mišiüave. odnosno transport roba. jer su se u ergelama u Drnišu. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. i 19. rjeÿe šarci. Kopita su široka i þvrsta. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. Mirni su i dobroüudni u radu. U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. osobito u pogledu ishrane.2. 215 . prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada. a hod izdašan. obraslih putica. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji.2. Prsa su široka i duboka. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji.

osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. 3. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. Mosoru. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. medije i druge oblike promocije. je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. 4. prvenstveno na veüim krškim poljima. etnoloških. ekoloških. socioloških. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. 7. 216 . m) 1. 5. gdje su postojale veüe obradive površine. 2. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. bušaka na podruþju Dalmacije. Dinari. bušaka. bušaka širom Dalmacije. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. bušaka kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. PP Biokovo). Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka. 6. Biokovu i drugdje. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. ali i na dalmatinskim planinama. bušaka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. 8. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. 9. predavanja.

l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi.2. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. þesto smeÿa. proširen je u Hercegovini. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214.4. Trbuh je svjetliji. NN 39/06 h) Populacija. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. Pulad je tamnija. na kojoj su istaknute uške. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. Kopito je malo. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. uz uvažavanje uzgojne povijesti. kolijevci europske civilizacije. Marinkoviü i brojni drugi. Greben je slabo izražen. koje se fenotipski i genetski razlikuju. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. CR. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. obrastao kratkom stršeüom grivom. Vrat je srednje dug. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. okruglo i vrlo tvrdo. kolutovi. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. Boja tijela je pepeljasto siva. Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü.8. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. Držiü. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren. Osim u Dalmaciji. no vremenom posivi. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna.2. jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe. U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü.) i Dubrovnika (1272. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina. osel i dr. Na nogama su tamnije pruge. Prsa su uska. u narodu zvanom tovar.. leÿa uska. i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. kenjac.). þvrst. Polovicom 19. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. ponekad blago uleknuta. više produkt prirodne selekcije. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. a sapi spuštene i slabo mišiüave. dakle više od vlastite težine. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. skladno povezan.

kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. predavanja. Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. ali sigurnog smanjenja populacije. 5. ekoloških. PP Vransko jezero. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 8. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. 4. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. otoci magaraca i drugo. najprije na zaštiüenim podruþjima. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg.000 grla. 6. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. 2. 218 . PP Biokovo. PP Lastovo). Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. zatim eko centre. trke magaraca. 7. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. etnoloških. dakle smanjila se gotovo 30 puta. socioloških. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. 9. etno sela i drugdje. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. medije. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Popularizacija povijesnih. što dovodi do polaganog.

pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. dinarska šarena koza. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv.5-3 kg. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. CR. Glava je nešto manja. Sredinom 19. otporna i dugovjeþna. Vrlo je živahna. kostrijet.. a prsa i zdjelica uska. godine Zakon o zabrani držanja koza. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. godine svega oko 115. stoljeüa uzgaja manje od 200. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. a 1939.2. u narodu þesto zvana krava siromaha. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza.2. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. a rjeÿe je jednobojna. Dinare i Dalmatinske Zagore. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. neretljanski i drugi. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima. Domaüa šarena koza. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze..000. osim sporadiþnih pokušaja. te se poþetkom 20. U brdskim selima ovog podruþja. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita. nažalost. Domaüa koza. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. pratiti ovu granu stoþarstva. Veüinom ojari jedno jare težine 2. a veüa stada imali su planinski stoþari. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. Vime je slabije razvijeno. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom.000 koza.5. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. Vrlo je skromna. donesen je 1954. Zbog nekontrolirane paše i brsta. dalmatinski. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. smeÿe ili sivo-bijele boje.8. Noge su þvrste. Vrat je uzak i plosnat. g) Status: HSC. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja. bukoviþki. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. NN 39/2006 h) Populacija. crno-bijele. 219 . Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. Dalmatinska koza.000 koza. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. þvrstom i dugaþkom dlakom. a struka i statistika prestale su.

prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. 2. NP Krka. Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. medije. ekoloških. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko.Po svemu. s masnoüom do 4 %. 5. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. 6. sir. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. nešto boljih proizvodnih osobina. 9. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. 3. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. 8. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu. staništa i prateüe bioraznolikosti. 4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. 220 . U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. etnoloških. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. socioloških. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. Popularizacija povijesnih. PP Biokovo). Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. 7. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. uz eko sela i drugdje. vrhnje).

a kod nekih i trbuh.6. braþka. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. dužine do 20 cm. Poþetkom 19. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije.5 kg. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. radi dobivanja kvalitetnije vune. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine. ponekad i šareni. doveli su dugorepe ovce. vlašiüka ovca. mlijeko. Izrazito je otporna. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. To su ovce s grubom. karakul ovca i brojne druge. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. žuto mrke ili crne boje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale. a pramenovi šiljati. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke.2. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima.8. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. Runo je otvoreno. uslijed izoliranosti populacija. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije.2.63 28 . þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. Od ove 221 . do 1. izvornom obliku. vrlo gruba i malog prinosa. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. posebno na otocima. obrasli su kratkom dlakom. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe. CR. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. U pojedinim dijelovima Dalmacije. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima. od kojeg najveüi dio posiše janje. Za razliku od drugih pramenki. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno.38 Ovnovi 65 . Glava i noge dalmatinske pramenke. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. Kelti i Slaveni. miješanom vunom. olibska. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi.68 40 . l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . kornatska. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. þesto bez jasnog plana i cilja. Ovce su veüinom šute. romanovska. sorthdown ovca. sinjska. NN 39/2006 h) Populacija.

Popularizacija povijesnih. 222 . m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 8. 2. 5.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. ekoloških. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. 9. najprije na zaštiüenim podruþjima. uglavnom kukuruza i jeþma. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. 3. etnoloških. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. 4. 7. socioloških. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko). 6. predavanja. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. medije. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije.

Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. Greben je nešto viši od križnog dijela. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. Vrat je dosta dug i tanak. a vuna najkvalitetnija. a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. Uzgaja se na uskom. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. a prsa mišiüava i zaobljena. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. Runo je veüinom zatvorenog tipa. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. Daje od 1 do 1. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi.2. Ovce su uglavnom bez rogova. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir.5 kg 223 . Šipan i Koloþep. Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. odnosno daje oko 90 l. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. NN 39/2006 h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. i 19. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. a u manjem udjelu i vune. a leÿna linija se blago spušta prema sapima.7.8. CR.2. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. koja su relativno duga i široka. tzv. prvenstveno vune. ukljuþujuüi otoke Lopud. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. merinizacijom dalmatinskih pramenki. Španjolske i Francuske. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. Glava. a manje u zaleÿu Dubrovnika. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. te na poluotoku Pelješcu. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši.

3. salamuri i dimi.bijele vune. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. 5. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. te jede suha. Popularizacija povijesnih. 224 . medije. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. 2. 7. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. kvalitetnije od ostalih pramenki. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. 9. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. etnoloških. Randman vune je 50 % . Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. socioloških. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. ekoloških. predavanja. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. 6. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. zvana kaštradina. najprije na zaštiüenim podruþjima. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. 4. 8. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. a starija ovþetina se soli. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom.

pratilac koþija i konjanika. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. kao þuvar. danski pas. vretenasta tijela i šiljata repa. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. godine objavio njegov opis i crtež. srednje velike glave.04 1999. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719. Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. izduljene. Voli trþanje i velike površine. proširena po cijelom svijetu. dalmatinski ptiþar. Florijana. Visok je 5560 cm. Disney-a «101 Dalmatinac». Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. h) Populacija. priljubljenih ušiju. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. dok je 1999. rjeÿe smeÿim toþkama. a težak do 30 kg. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. godine. no uzgaja ga i ostali narod. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku.8. tako i djece.2.8. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled. LC. rad nepoznatog autora iz polovice 18. Pas Sv. Upadljivo je tamnih oþiju.2. pratilac koþija i osobni þuvar. stoljeüa. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. ali vrlo temperamentan. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. osjeüajan i privržen þovjeku. snažan i uporan. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). Dalmatinski pas je inteligentan. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. a manje su na glavi. bengalski goniþ. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. Veü u 14. repu i ekstremitetima.kako þovjeka uzgajivaþa. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. dok sitnije nisu poželjne. a najviše u Dalmaciji. gdje je engleski kinolog T. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. te kao vojniþki i lovaþki pas. 225 . U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. stoljeüa. Bewick 1792.

Bal dalmatinaca. Izložbe dalmatinskih pasa. na podruþju Dalmacije. 3. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . socioloških. ali jak. njegove domovine. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. Nažalost. a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. manifestacije. dalmatinskom zimovkom. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. etnoloških. medije. ovisi o trendu i pomodarstvu.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. prepoznatljiv širom svijeta. Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. predavanja. 4. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. 2. Popularizacija povijesnih. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. primorsko-dinarskim magarcem. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda.

05 2007. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. te križanjem sa lokalnim pasminama. Rep je izrazito dug i þupav.2 cm). ali i šire u Europi. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. vrlo þesto podignut. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka.2. h) Populacija. odnosno ograÿeni prostor za stoku. vrlo dubokog i širokog grudnog koša. Golije. Kozjaka. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. duge i þvrste dlake. snažno i þvrsto.2. Djeluje smireno i opušteno. prvenstveno vukova i medvjeda. iznimno je žilav. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. a naknadno i u Tomislavgradu. a vrat dug. koji se proširio i do Like. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. Iako velik. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. godine. U Zagrebu je 1982. Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima. Uši su velike i preklopljene. bosanski tornjak. Grobniþkog polja iznad Rijeke. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova. Glava je klinasto izdužena. godine. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. VU. Svilaje. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. dok je pasmina službeno priznata 2007. podruþju sinjskih ovþara.9. Tijelo je kvadratnog okvira. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Ženke visine 60-65 cm. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. tornjak g) Status: FCI 355 /16. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. Himalaje. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . težine i preko 50 kg. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. izdržljiv i skroman. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar.8. te za osobnu zaštitu.

etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije.podruþjima. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. 5. socioloških. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. 228 . medije. posebno Dalmatinske Zagore. predavanja. Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. Popularizacija i promocija povijesnih. þime bi se izbjegli gubici stoke. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci. manifestacije. 4. 3. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe. 2. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. posebno uz stada eko sela. te troškovi naknade šteta. najprije uz stada i eko sela. m) 1.

a svega 5 % u gorskom podruþju. NN 126/07 h) Populacija. odnosno naše obale i otoka. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina.35 mm. na podruþju Hrvatske.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. subalpski. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. 25 % na mediteranskom podruþju. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine.8. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos.000. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. Austriji. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski.000 košnica. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela. dinarski tip. dinarski. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. a vjerojatno ih ima i više. Ima široki tomentum. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007.1 12-14 Trut 0. brdo kod Atene). proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. mediteranski. ali i Hrvatske. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. panonski. proširena je u Sloveniji.Kr. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta. n. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. VU. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama. odnosno kontinentalne Hrvatske. bilo je 96. Osim kod nas. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. Godine 1905. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. BIH. 229 .25-0.8 mm.2 15-17 Matica 0. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. proširen na podruþju gorske Hrvatske.-79. Obilježja Masa (gr.2. prije oko 8 000 godina. odnosno dužine 0. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. po þemu je ova pþela i dobila ime.) hvali med zvan Olintio (Olynta.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. djelu Maÿarske.) Duljina (mm) Radilica 0. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. bez Dalmacije.4-6. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa.000 košnica mediteranske pþele. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora. proširen na podruþju mediterana i submediterana. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije. Oni su sive boje. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip.

Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. 3. pþelinji otrov i dr. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. te da matice imaju visoku plodnost. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. i imaju brzi proljetni razvoj. 4. predavanja. medije.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. 230 . a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. kadulja. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. Od 1994. kušaonice. a 1997. etnoloških. vrcanog i u saüu. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. ružmarin. ekoloških. m) 1. 2. socioloških. propolis. Prezime s relativno malo hrane. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. peluda i meda. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. Popularizacija povijesnih. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. lavanda). po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu.

što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. 231 . po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih.8. odnosno pastrva. Slovenija. na podruþju BIH. kojim se isticala sposobnost ribolovaca.2. 3. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. išarano je tamnim prugama i šarama.2. odnosno prikladnost za uzgoj. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. koje su na glavi nepravilno svinute. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. 4. a oþi razmjerno male. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Koliko je poznato. pa liþe na šare mramora.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers. a veliþini populacije. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. Konavoski dvori). Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. Makedonija. kao i usta s velikim zubima. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. 2. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. Boja tijela je vrlo karakteristiþna. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. proširena od Italije do Albanije. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. Hrvatska. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. prikupljanje. CR. Crna gora. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kao i biologiji se vrlo malo zna. BIH. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke. Glava velika.

najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. publikacije. ekoloških. medije. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. 9. socioloških. buduüi PP Donja Neretva).5. 8. 7. Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. predavanja. gdje postoje prikladni uvjeti. 6. Popularizacija povijesnih. etnoloških. manifestacije. 232 . prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama.

NN 73/03 5. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. knjige.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. NN 126/07 7.1 Postojeüe stanje. osnovan 1994. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. 22 6 233 . a neke su veü izumrle. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. NN 39/06 6. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. Službene publikacije (popisi. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. godine. osnovan 2003. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. 26 8 HSC 2008.3. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. 2006. 1999. godine 1. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU). zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. ribarstva i ruralnog razvoja. Vlada RH MZOPU 1998. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. 2003. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj.8. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. NN 127/98 2. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene.

hr Mr. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5.t-com. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8.hr Dr.3. Izrada menadžment planova sve. Ne postoji službeni gen centar.barac@zd.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8.hr Dr. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Sc. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije. Sc. Isto tako.t-com.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10. Podrška kod promocije 9. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 . Izrada strategije na državnoj razini 2. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije. Sc.hr Dr. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko.3.3. Sc. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina.caput@zg. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta.ernoic@varazdinska-zupanija. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Sc. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza. 8. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko.

t-com. Starþeviüa 5. godine. Kuna.hr Dr. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. A. otok Braþ. 21260 IMOTSKI 235 .3. 8. Sc.hr 8.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37. Sunkovci. PUT PORTIRNE 1. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8.hr Mr. Put Vodica 11. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK".poljak@kc. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE.3. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac.3 Institucije. 21 412 Puþišüa. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik.hr Dr. BRUNE BUŠIûA BB.aivankovic@agr. Sc. Marijan Posavi University of Wisconsin. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr.3. Sc. izrada zapoþinje 2008. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA.ozimec@zg. 10 040 Zagreb roman.3.2 Projekti inventarizacije. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. USA posavi@wisc. 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj . Gornji Humac.htnet. 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA".

GRUDA BB. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. banke gena. Postoje brojni sitni. N.4 Kolekcijski nasadi. rasadnici. lokacija.PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA". VRLIýKA 17. MLINSKA 47. populacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA".3. 21230 SINJ 8. naþin þuvanja. kulture/kultivari.TESLE 30. broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. 236 . matiþna stada. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK".3. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT".

oplemenjivaþki rad. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. formiranje i dopuna kolekcija. izložbe. daljnja selekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja.1 Prijedlog mjera za promociju.4. promotivni materijal.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8. poboljšanje državne strategije. terenska istraživanja. publikacije. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. razrada bussines planova.8. 237 .

Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi.. Scuderi. Beograd...... Dalmatinska ampelografija... Zagreb.. Buüan. Karloviü. P. Bekriü. Dubrovnik. O uzgoju i njegovanju cvieüa. (Prilog povijesti) Uz 90. N. L. P. Pejiü. Narodni list. Bauer. P.. S. Gospodarski list. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. Teodoroviü.LITERATURA Adamoviü. Borojeviü.. Karoglan Kontiü. Bakariü....).. J. Bakariü.. K. M. Aniü.).).. 1-135. Zagreb. 11116. M. and D. M. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule. 1977. Zagreb.. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari.-1998. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja.. S. Zemaljsko gospodarsko vijeüe. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Malvasia di Sardegna. P.. Alfa 2. Biankini.Rodriguez-Torres.. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH. Bubiü.. P. Zagreb. 1884. Vlastita naklada. Š. Blatski ljetopis. Sarajevo. Bakariü.. 2:131-152. Šibenik Biankini... (ur. Vitaliani. 1888. Vitis 45:69-73. Zavod za udžbenike. 3:135-159. Brnistra-Uzgoj. Zagreb. I. 1-62..) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. preradba i upotreba. 1921. 1996. 1889. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. 1-79. Zagreb... 1946. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. Svijetlost. Caput.. Bakariü. obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj.. Disertacija. F. Poljoprivredni informator.. 1998.. 1923. Crespan.Otok Hvar: 301-305. D.. S. 1-64. Bakariü. Zagreb. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare). Dubrovnik. M. Šumarski list.. 2/4-6:161-216. 2005.. B. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. Seþen.. Baliü. U: Mihoviloviü.. J. Specijalno voüarstvo. 1989. Benko. Maletiü.. Sjemenarstvo. Rasadnik ýibaþa (1908. Dubrovnik.. P... IGRO Svjetlost. Dubrovnik. E.. (ur. Milohniü.. Kinologija. 1979. 1937. Zagreb. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941.L. Zagreb. 1956. Buliü. P. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1-72. 2006. 1948.. S. Zbornik Župe Dubrovaþke. Predivno bilje. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju.. 2007... Ibanez. 61:240-249.. P. I. Greco di Gerace. V. Matica Hrvatska. uresnog grmlja i drveüa. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. Buliü. P. Voüarstvo za svakog... M. D. Aganoviü. 1-36..1887. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. L. 23/1:67-80. M. Zadar Biankini.. Školska knjiga. Alfa 2. Zagreb. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L. Bakariü. Šibenik. Giannetto. Šibenik. Neke južne kulture. Split.L....L.. Catara. Zavod E. Sarajevo. Narodni list. J. Odl. K. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva. Poljoprivredni nakladni zavod. Poljoprivredni nakladni zavod. 2002. P.. 2005.. Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj.. S. M. Zadar Biankini. Romano. Dubrovnik.L. Jugoslovenski fond za žita. Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. Zbornik Župe Dubrovaþke. 238 . Poljoprivreda krša i planinskih krajeva. Tisk. P.... S. 2000. Puþko gospodarstvo. 1-46.. Bobanoviü. 1997. Brzica. Bakariü. S. Lit.). 1991. 1-376. P. Cabello. 1882. Žita Jugoslavije. 1995. Braica. (Ur.. Naprijed. Zagreb.. 1997. 1970. 4:164-190.. 1949. Buhaþ.

Katiü. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa. Š. izdanje. N. 1:1-448. Zagreb.. Z. Zagreb.. Jo. 1-612.. Devetak.. E. Keziü. O.. Proizvodnja krmnog bilja. Zagreb. 1998.. M. Split.). A. Keziü.. Suvremena proizvodnja kukuruza.. Maletiü. Skup Hrv. Horvath.. Z. Devetak.. Di Gaspero. Zagreb... Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. Vokurka.. Peradarstvo.. Zbornik za narodni život i obiþaje. Zagreb. Gelenþir. Šmalcelj. 2002... mjera ex situ oþuvanja. Zagreb. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”.. Diplomski rad. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina. Sveuþilište u Zagrebu. V.. Agronoma. Frangeš.. Podgorica Gotlin. 1-415. Zagreb (Agram). 2004. Slobodna Dalmacija. Dalmatinski pas. 1-97. Z. J. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Farmaceutski glasnik.. 2002. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. Domac.. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind. Lj. Zagreb. 2004. B. Poljica – narodni život i obiþaji. Devetak. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007. 2. Dalmatinski zadružni prvijenci. Ruehl. 1958.. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 34.. Jurin. Grupa autora. Hrasnica. Fadiü.. Devetak. 1986. Zagreb. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. Ivoš.. Praktiþno maslinarstvo. Gizdiü. 2003.. Zadružni savez Dalmacije. i sur.. Š... 12/14:241-261. Zagreb Karoglan Kontiü. 1. 338. 1-392. Golovþenko. Ivankoviü.. Znan. M..). 1-372. Naše samoniklo jestivo bilje. Zagreb. Gizdiü. Kadulja i njeno iskorištavanje. 14:1-190. E. Ilanþiü. Ivaniševiü. Sladonja.. J. Moriü. Dražiü. Bubalo. Sarajevo. 1977. D... 1-140. Povijest u kršu. (2006). Mediteranska poljoprivredna biblioteka.. Zagreb... F. I.. F. 1991. Natura Montenegrina. Hrvatske baštinjene pasmine. Vršek. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger. Zagreb. J. 1963. 1903. Zagreb. Hajoš. latifolia Vill. Zagreb. Zagreb.. 1-262. Zagreb 239 . Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. A. 1949.m. 1996.. Hrvatsko Agronomsko društvo.C.. Š. M. 1956. S. 1950. Agronomski glasnik. R. Rako. Opatija Elezoviü D. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A.. Školska knjiga... U: Mihoviloviü. 2008.. 20/1-2:37-45... ITRO August Cesarec. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Horvath. i sur... M.. Lj. Zagreb. Ja... (ur.). 1-504.. 1-213.. I. D. S. Poljoprivredni nakladni zavod. D... Matica Hrvatska. Atlas ljekovitog bilja. Grliü. Diplomski rad. Konjogojstvo.. L. Beograd. Prosvjeta.. M. Zagreb. 1-..ýižek. JAZU. Split. Zagreb.carnica). J. Barbat. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša. 7/2:423-427. Hrvatske izvorne pasmine. 1970. Odak. Složna braüa. 1996... O. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji. D. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Židovec. 1966. Split. R. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars. Gabriela (ur. 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop. Višegodišnje povrüe. Dakiü. Sjemenarstvo. Specijalno stoþarstvo.. K.Otok Hvar: 305-314.Udine : ISHS. Huljiü. 1997. 1998. Grliü. I.. Zagreb. V. 1-323. Pavloviü. Poljoprivredni nakladni zavod. Z. J.. Š. 1-737. ... Staro blago novi sjaj. A. Die Buša. 1995. 2008.. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru.. Enrico . Kralj. Lavanda (Lavandula vera D. 1981. I. Grbiü. Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. 1-202. Pejiü. Farmaceutski glasnik.. 2. 1967. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta.... Gelenþir... 1906. Karloviü. 71-75.. D..

.Kolak. Z. Zagreb. Zbornik radova Meeting of experts. Zagreb./Sch. Sefc. Okopavine. Sveuþilište u Mostaru. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu.. 2002. 1-452. V.. Krmno bilje... Zagreb. Kovaþeviü I. 1996.. I. 1986. Zagreb. Kozarstvo. Trave . E.. B. Kurtela.. H. Sjemenarstvo. Z. P. e sulla loro coltivazione.. Karoglan Kontiü. Steinkellner H.... F. H.... I.. Z. Seljaþka sloga.. Rukavina. Kolak. Miškoviü. V.. Sjemenarstvo. C.... K. 1-100. Sjemenarstvo. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L. Zagreb Kvakan. 1996. Introdukcija sorti povrtnih kultura.. Piljac. Am J. 13/1-2:113-116.. Kralik. 7:1-332.... I. Poljoprivredni fakultet. Maletiü.. V. A.. E. Roziü. Povrüarstvo. D. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. Neron. Sjemenarstvo.. Izola. 1997. J.. Zagreb.M.. Dangl... Hrvatska mljekarska udruga. Kolak. 1999. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta. 20/1-2:47-54. Mandekiü. Kolak.. 2008. mediteranean agriculture and olive growing.. Šatoviü. Šatoviü. Seljaþka sloga. Zagreb.) – Monografija. Micheli Vitturi R.. Zagreb Kolak. 1-300. Zagreb. S. I. Vršek. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima. Suvremeno maslinarstvo. Biološki i zootehniþki principi. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. 2005. Kušec. J. 1938.. V. Lucerka. Ljubljana. Z. Kontiü. V. Maletiü E. 1-506. 27-36 240 . Bjelovar. Kralik... Split.. Rukavina. Rošin J. Avium.. 2000. Filipaj. 1997. Bogdanuša. Perica S. N. I. Antoliü. 1994... Ampelografska istraživanja kultivara Maraština.. H. Zagreb... V. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet. Osijek. Struþna poljoprivredna knjižnica.. Farmakognozija – Fitofarmacija. Šatoviü. Slovenija. Enol.Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena.. D. Venezia. Hrvatsko agronomsko društvo. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia. Lacombe. 1-352.. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog.. Mladar N. Kuštrak. 1948. Poljoprivredni nakladni zavod.. 13/5-6:423-432. 1953.. D.. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions. 1-503. B. 1951. I.. Mikolþeviü.. 14/5-6:341-353. 2002. Z. R. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. 1788.. Maletiü. T. Zagreb. Mandekiü. 1949. Zagreb.. Šatoviü... Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. Svinjogojstvo. Beograd. 16/5:425-440. Kolak. M. S.. I. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. Luk i þešnjak. Nauþna knjiga.. Miroševiü.. Pšenica.Bip.. ýakovec.. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga.) u uvjetima Ravnih Kotara... Margeta. Vokurka. I.. 2007. Matotan.. I. Vitic. Vuþika (Lupinus spp.. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia. Kvakan.P. Ekološke monografije. (2004) Zinfandel. magistarski rad. 55(2): 174-180. 1950. G. G.). I. i sur. Meredith... Zagreb. 1998.. 1999. Lešiü. Vitis 38: 79-83. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. Mikolþeviü.. Lavanda u krajobrazu. Biokovo 2:127-139. Zrinski. J. A. Pejiü.. Paviü.. P. Zeljasto povrüe..).K.. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Kuštrak. Sjemenarstvo. 14/3-4:203-229. Matotan. Poljoprivredni nakladni zavod. Šatoviü. Rukavina. 1999. Vlastita naklada. Strikiü F. A. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. Zagreb. Seljaþka sloga. 1993. Mioþ. 1982... 2003. Kušan.. G. and Pejiü. Nella Stamperia Coleti. Sjemenarstvo.. B..

Zagreb. 1-11. R. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Meridijani. 105:13. Miškoviü. Suvremeno voüarstvo. 6:14-15.. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. 1941. 1956. Prirodoslovna istraživanja 40. Split. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst). 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša.. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima.. Makarska rivijera info. Golden marketing-Tehniþka knjiga.. Agronomski glasnik. Topiü. Trgovaþka tiskara Desman i drug. Zagreb. 2:1-184. Ožaniü. 1948. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. Ogrizek. Zagreb Nakiü-Petrina. P. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. Maslinarstvo u starim zapisima... 1975. 2005: Lavanda s Hvara.. P. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. Ožaniü. Modun E.. Meridijani. T.Miljkoviü I. 1... Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta. B. Tornjak klub Šibenik. A... Modun E. M. 241 . R. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske...-16. Ovþarstvo. Maslinarstvo 1:5-10. 13.. Meridijani.. R. Ministarstvo kulture.. A. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. Mrakovþiü. Ogrizek. Zagreb. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.. Nauþna knjiga.. R.. Lj. 1930. Povrtljarstvo. 1955. Samobor. 1986. Zagreb. ûaleta. F. DZZP. Specijalno povrüarstvo. Ozimec. Poljoprivredni nakladni zavod. R. Jugoslavenska štamparija.Uzgoj goveda.. Zagreb Miroševiü... Meridijani... A. R.. 1952. Buj. 2006.. Dalmacija Spomen knjiga.. Split. Beograd. Ogrizek.. Z. 1991. R. 1938. 2006: Domaüe životinje i okoliš. 1:1-118.. Zagreb.. Maslinarstvo 6: 13-14. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ.. N. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. Ampelografski atlas. Lj. 13/46:70-73. S. Zagreb. Ozimec. S. studenog 2007. Zagreb. 105:66-73. Specijalno stoþarstvo. Split. 2005. Zagreb. Mustafiü. I.. Ozimec. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat... Zagreb. Ozimec. Zagreb.. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. 2002. R. S. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu.. Šibenik Nikoliü.. Zagreb. 1957. Ozimec. Turkoviü. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. 1902. 1-291... Zagreb. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. A. 2003. A. S. Poljoprivredni nakladni zavod. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas.. 85:82-85.). Ozimec. Zagreb. Brigiü. Knjiga sažetaka:201-205.Uzgoj goveda. 1375. Ozimec. Paviüeviü. Krmno bilje.C. 96:26-29. Ožaniü.. EuroCity. D. Ozimec. 1985. Ogrizek.. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität). A. Ogrizek. M. Hrvatski planinski pas tornjak. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. Znanje. Zadar. 1930. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti.. Samobor. Samobor. Acta biologica 7/3:217-307. dio Uzgoj konja... 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. EuroCity. 12/42:56-59. 1-417. J. & Zanella. Pavlek. Poljoprivreda. 1923. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu.. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Hrasnica. Zagreb Ožaniü.. Ožaniü S. Beograd.. 1940.

Ernoiü. Varaždin. 1976. C. F. Titograd.. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache. R. Spalato. pp. and Vázquez. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 1965.-J. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189. Zagreb. I... Zagreb.. ý. Ampelografska istraživanja cv.. 242 ... 1983. 1988. (ur. Znanje. Beograd Pezo. U Besendorfer. Makarska. Mirosevic. DZZP. Zagreb Pešev.1976. R.) Proceedings... R. Opatija. Ozimec. M. S.. vinifera L... Naše medonosno bilje. Kacic. Podvrste i sorte kukuruza. 2003. diplomski rad. M. Hernández. M.. 20/4-5:375a-432a.Perica S. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja. M. 873-876. Zagreb Skokandiü. J. Lan u prošlosti i sadašnjosti. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941. 1995. and Meredith C.. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. 240.. Šatoviü... Opatija.Otok Hvar: 266-291. U: Mihoviloviü. Pošip bijeli. I.. 2003. I.. Endemiþne biljke.). R..). Strikiü F. Šatoviü. Slaus-Kantshieder G. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. F. Medna bijela (*Vitis vinifera* L. Šatoviü. Zagreb. Preiner.. Miroševiü N. M. 2002. Dangl G... Ramírez. Croatia / Pospišil. J. G. Zbornik Veterinarski dani 2001... Vitis 41/2:83-89.. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. a major white wine cultivar of Croatia.. Food tecnology and biotechnology.. Poljoprivredne aktualnosti. Bilten poljodobra.A. 2006.. Periþiü. Maletiü E. 240.. 1984. Bilten poljodobra. Karoglan Kontiü J. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. Š. Milan (ur. Zagreb.. Posavi. Tipografia Sociale Spalatina. M.. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. Strikiü F. Ernoiü.. J.) . 1999.. M.. Maletiü.. 2006. 37/7-8:163183. (eds.. N.. M. Šatoviü. Z.. Posavi. M. Zdunic. Zagreb. U: Grupa autora. 1-217. Šatoviü... Svjetlost.. Ernoiü. & Poljak. R. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. M. Kopjar. N. 1914.. 1980. Kolak.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. F..) / diplomski rad. Posavi... Bilje Biokova. Kukuruz.. S. pp...) celuloznovlaknata mediteranska biljka. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core. 35/11-12.. Šiliü. Brnistra (Spartium junceum L. Piljac. Split. Sarajevo.. M.. 1-237...).. Pejiü I.. E. 1989. Radiü.. 34/2-3:61-77. Šimiü. V. Matica Hrvatska..S. M. D. Perica S. 44/4:545-551. Rošin J. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja».. F.P. M. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj. .. Ugarkoviü. Poljak. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). Poljoprivreda i šumarstvo. F. Zagreb.. F.. Gómez-Ayala. Posavi. Ernoiü. 133-146.. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. 2008. N. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi. Pejiü. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja. Uremoviü. Šikiü. Budic Leto. Zagreb. 2002. & Ernoiü.. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji . Zagreb... Rošin J. Šimon. Institut Planina i more. F.Ampelographic properties. The parentage of cv. 2006.. 1987. Posavi.... M. I. Preiner D. & Poljak.. I. F. Katarina Zrinski..utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L... Zagreb. Ozimec.. Ozimec.. Ozimec.

. 1956. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre. Z. A. Cv. J. A. R. Spomenica. Zagreb.. D. 1953. 2:156-176. 2007. E. Zagreb. Jugoslovenske rase pasa. JAZU... Hrvatski studiji. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Škegro.. Minerva.. Zagreb. Pejiü.. 2001. M. Ernoiü. B. A. Tavþar. M. 57:210-214.. A. Maletiü. 1956. Tavþar. Špoljariü.. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. Crespan... 2002: Quo vadis. M. 1954... Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. 1952. Diplomski rad. Zagreb. Teskeredžiü.. A. Tadiü. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. Zagreb. Ljetopis JAZU. 2007. A.. Ljetopis JAZU. 64:321-324. D. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije.. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja.. Tavþar. & Ozimec. 1955.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Tomiü.. A. A... 1-175. Mesariü. magarþe.. 1959.. 4:1221. Ljetopis JAZU... Zagreb. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana. Šoliü. Ljetopis JAZU.. 67:218-220. A. P.. Veramenta-Paviša. 1932. 1963. 60:309-314. Hrvatski Zemljopis. Rako. 1-145.. Ekološke monografije. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. A.. Ljetopis JAZU. Demin. E.Šimon. 1-800. Zagreb. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. A. Tavþar. Šmalcelj. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu. 72:423426.. 1999. Državni zavod za zaštitu prirode. Hrvatski kinološki savez. S. 3:93-101. 65:56-59. A. Tavþar. Knjiga sažetaka : 274-275. Ljetopis JAZU.. 1966. Ljetopis JAZU. Taler.. J. Salina.... Govedarstvo.. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije. Zbornik Župe Dubrovaþke. 1984. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina.. M. 1960. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. Biokovo 2:91-101. Beograd.. 1977. Šimunoviü. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu.. Nolit.. Hrvatska kinološka baština.. Valiü. 2000. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Tavþar. 1932. 1960. 62:323-328. 243 . A. Tavþar.... 1-353. Župa Vincek.. Zagreb. 63:388-395. Tavþar.. 59:122-129.. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu.. Poljoprivredna knjižnica Kr. Ljetopis JAZU. 71:289-293. Maraština – a New Member of Malvasia Group. SuboticaBeograd.. 2008. 1955. Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October. B. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. Schneider. and I. Karoglan Kontiü. 2007. A. Sveuþilište u Zagrebu. A. Poljoprivredni nakladni zavod.. Ljetopis JAZU.. Italy. Tavþar.. Tavþar. E. 2000. Turina. Tavþar. Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. 1967. 61:359-362.. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja. Ljetopis JAZU.. LJ.. M.. A. 1957.

Zagreb Znidarþiü. M.. Vlašiü A. J.. 2001... 1946. Maslinarstvo i uljarstvo za puk. godinu (National list of varieties).. Sjemenarstvo... Zagreb. Zagreb. Vlašiü A. 1958.. I. Z. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. 1978. G. Pezo.). Magistarski rad. I. 1901. M.. Šatoviü. Institut za jadranske kulture. Sjemenarstvo.. Zima. Zadar.. Nagragjena tiskarnica Vitalijani.. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza... Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. 2:147-160.. 2006. Dalmatinska kopica. Institut za jadranske kulture. 1964. 1-278. R... 2 (Reprint):1-207.. (1826. Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. 1995. 1963. 2005. Zdanovski.. A. Journal of Food. 2007. Split... Kurtela. 1:1-75. Institut za jadranske kulture.. Maslinarstvo 3:9-18. I. Diplomski rad. Mirisava kadulja. Židovec. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. Vršek. Zduniü. Sortna lista za 2004. N. 1993. Vršek. Vukiþeviü. D. Maletiü. I.. Kurtela. 10/6:457-462.. Znidarþiü. Split. and E. M. Vršek. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. Vrsaloviü M. V. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. Agronomski glasnik. I. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske. Zagreb. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. M.. D. Z. 23/1:45-56.. Zagreb. godinu-rukopis. Zdilar. Vuna naših ovaca. vinifera L. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu.. ýakavski sabor. 2004. M.. G. Sjemenarstvo. 244 .. 6(2): 333-336. Biblioteka prirodne znanosti. V. 1960. Vokurka. 12/6:465-469... I. Split. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen). Agriculture & Environment.) u podruþju Kaštela. Zduniü. 2008. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj.).. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji.Vinceljak-Toplak. Karoglan Kontiü... Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings). Split. Pejiü.. Osijek... Visiani. Liber.. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini. Kolak.

.

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Dubrovačko primorje. (3) šire područje ušća rijeke Krke. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. kroz promicanje održivog razvoja. poljoprivredi.hr/coast .hr http://www. županijskoj i lokalnoj razini. izravno i kroz bankarski sektor. (2) Vis i viški akvatorij. kao i svih zainteresiranih strana. Šibensko-kninske. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu.undp. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. područje uz Novigradsko i Karinsko more. kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Malostonski zaljev i Mljet. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. prvenstveno na području Dalmacije. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. tvrtkama i pojedincima. ribarstvu i marikulturi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful