Sveuĉilište u Zagrebu – Arhitektonski fakultet Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsaţnu arhitekturu Kabinet za pejsaţnu arhitekturu Akad.

godina 2011./2012. Kolegij

PERIVOJNA ARHITEKTURA – KOMPOZICIJA I POVIJEST
DOC.DR.SC. BOJANA BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI
PERIVOJNA ARHITEKTURA UVIJEK KORISTI DVA JEZIKA: JEDAN JE NJEN, A DRUGI NAŠ. Bojanić O Šćitaroci PERIVOJ JE KOMPOZICIJA. UVIJEK JE UMJETNIĈKO DJELO….I OGLEDALO DRUŠTVA KOJE GA JE STVORILO. René Pechère

Efemerno jezero, Australija

PREDGOVOR Perivojna arhitektura nosi u sebi povijest ponašanja i kompoziciju prostora. Povijest perivojne arhitekture nuţno je i povijest ljudske kulture. Ova povijest pokazuje odnos vrijednosti vremena i prostora i to osobito kao umjetnost povijesnog ostvarivanja kroz ponašanje prostora. Povijest perivojne arhitekture nastoji pokazati kako je kroz umjetnost perivojne arhitekture iskazan ne samo ideal ljepote, nego i filozofski koncept, koji mijenja i oblikuje prirodu. Povijest perivojne arhitekture je još jedan od naĉina iskazivanja povijesti ljudskog stvaralaštva. Perivojna arhitektura ima moć razbijanja dvojnosti izgraĊenog i otvorenog prostora i znaĉi mnogo više od puke dekorativnosti. Perivojna arhitektura razmišlja o otvorenom prostoru, o onom otvorenom prostoru negdje izmeĊu: unutra i vani, individualnog i javnog, programa i oblika, fiziĉkog i virtualnog, suvremenog i klasiĉnog, prošlosti i budućnosti, sklada i nesklada, strukture dijelova, umjetnosti i arhitekture, prirode i ĉovjeka. Prva je priroda svijet nepromijenjen od ljudi. Ono što mi danas nazivamo divljinom je pribliţno pojam prve prirode. Druga priroda, naziv je dao Ciceron, je ono što bismo danas nazvali kulturni krajolik, ukljuĉujući i obraĊena polja i ureĊene šume, ali i gradove, rezervoare, ceste, mostove, luke i svu infrastruktur i sve ljudske nastambe. Treća priroda se odnosi na vrtove i perivoji gdje je ukljuĉena i estetika i simbolizam. Iako perivoji mogu odraţavati i prvu prirodu, oni su ĉesto razvijeni iz oblika druge prirode, kako gradske tako i poljoprivredne.*1 Ili, perivojna arhitektura je prostor u kojem ĉovjek nadopunjava pejsaţ i to pejsaţ M. Corajoud-a:

Le paysage c'est l'endroit ou le ciel et la terre se touchent. Pejsaţ je prostor gdje se dodiruju nebo i zemlja. Michel Corajoud,1981.
klasiĉno formalno ravne linije geometrijski oblici romantiĉno neformalno nepravilne krivulje prirodni oblici

Perivojna arhitektura, kroz povijest, moţe biti prikazana i kroz dihotomiji izraţenoj u gornjoj tablici. Unutar dva stila ovdje objašnjena, bile su moguće sve vrste varijacija u izraţavanju kao i kombinacije formalnih i neformalnih elemenata tako da su do pojave moderne, to dvije osnovne opcije stvaranja kompozicije perivojne arhitekture.
1. John Dixon Hunt, The Three „Natures‟,Greater Perfections (2000)

SADRŽAJ 1. Uvod u kolegij _ pojmovnik pejsaţne/perivojne arhitekture 2. Aluzije i iluzije perivojne arhitekture – kompozicija i oblikovanje 3. Perivojna arhitektura grada 4. Perivojna arhitektura stambenog naselja 5. Vrt kuće za stanovanje 6. Jezik perivojne arhitekture _ šetnice, arhitektonski elementi, voda, skulptura 7. Perivojna arhitektura 20. stoljeća _ do 1980-tih 8. Suvremena perivojna arhitektura _ od 1980-tih 9. Duhovno i meditativno _ matrica kineskog i japanskog perivoja 10.Dijalog s vremenom _ perivojna arhitektura antike, srednjega vijeka i islamske tradicije 11.Arhitektonski perivoji renesanse _ talijanska i dubrovaĉka tradicija i kompozicija 12.Suparnici povijesne perivojne arhitekture _ francuski barokni racionalizam i engleski pastoralni krajolik 13.Perivojna arhitektura gradi grad _ javni gradski perivoji 19. i 20. Stoljeća 14.Virtualnost perivojne arhitekture _ drvo u gradu 15.Perivojna arhitektura kroz estetiku bilja i ekološke kriterije

1. UVOD U KOLEGIJ - POJMOVNIK PEJSAŽNE ARHITEKTURE

Gourdon, Francuska

Belmond Green, Singapur

PERIVOJI (vrtovi, parkovi) zasaĊeni su dijelovi zemljišta, arhitektonski oblikovani preteţito ţivim biljnim materijalom sa svrhom da se postigne estetski sklad. PERIVOJNA (VRTNA, PARKOVNA) ARHITEKTURA iskazuju se tijekom povijesti, a i danas, kao umjetniĉko djelo, arhitektonsko ostvarenje, kao jedinstveni i nedjeljivi prostor kuće i okolice, kao urbanistiĉki i oblikovno neizostavni element urbanoga prostora, te kao element slike ulice i grada. Perivojna arhitektura u prvom je redu djelo ĉovjeka, a tek djelomiĉno i prirode. Arhitektura perivoja mora biti nedjeljiva od zgrade uz koju se nalazi. Odnos zgrade i njenog okoliša (vrta, perivoja, krajolika) bio je uvijek dio arhitektonskoga stvaralaštva i nikada sluĉajan i nevaţan. Bez obzira na to je li priroda podreĊena kući (renesansni i barokni perivoj) ili je kuća podreĊena prirodi (engleski perivoj, pejsaţni perivoj 19. stoljeća, kineski i japanski perivoj), uvijek postoji kljuĉan odnos kuće i okoliša. Da bi se taj odnos postigao, on mora biti plod jedinstvene zamisli arhitekta. Ne valja dijeliti kuću od njezina vrta/perivoja ili okoliša, jer tek zajedno oni ĉine arhitektonsku cjelinu. PEJSAŢNA ARHITEKTURA je sinteza umjetnosti, znanosti i filozofije te prakse koja se bavi oĉuvanjem prostora zemlje na kreativan i odrţiv naĉin. U struĉnom se smislu pojmovi VRT – PERIVOJ - PARK (garden_park; plaza_park; yard_park) upotrebljavaju kao sinonimi, ali istodobno imaju i razliĉita znaĉenja. VRTOM se obiĉno naziva projektirani prostor usko vezan uz stambenu obiteljsku zgradu (kuću), malene je površine, ĉesto je pokazatelj socijalnoga poloţaja vlasnika te ima estetski i utilitarni znaĉaj. PARK je prirodni i/ili projektiran prostor znatno veći od vrta, pokriven je djelomice ili većim dijelom visokim raslinjem, a ima estetsku, pejsaţnu, ekološku i botaniĉku vrijednost. Pojam PERIVOJ u hrvatskom jeziku je u uporabi od 16. stoljeća. Znaĉenje pojma perivoj «izmeĊu» je vrta i parka. To je projektiran, samostalan prostor ili prostor vezan uz zgradu, a posjeduje estetsku, botaniĉku i kulturno-društvenu vrijednost., ZOOLOŠKI VRT Povijest perivojne arhitekture pratimo od antiĉkoga doba. Od svojeg postanka perivoj je vezan s idejom privatnoga (individualnoga) posjeda, a imao je i religijsko i magijsko znaĉenje. Prema najstarijim opisima (Alkinojev vrt u Homerovoj Odiseji) vrt je opisan kao voćnjak ili povrtnjak, dakle korisni (utilitarni) prostor. Postupno se vrtna arhitektura prilagoĊavala arhitektonskim oblicima obitavališta s kojima se vrt veţe, pa je krajem staroga vijeka estetsko obiljeţje vrta dolazilo sve više do izraţaja. S druge strane, sve starovjeke religije imale su svoj mitski perivoj: lzraelci Eden, Asirci Eridu, Hindusi IdaVarsha, Etrušĉani svete šume itd. Kod svih je tih civilizacija u perivoju gotovo uvijek

sadrţana ideja o raju. Tijekom vremena perivoj se razvijao i preuzimao i druge funkcije kao mjesto uţitka ili izraz intelektualnih i estetskih zahtjeva. Krajolik je zemljopisno podruĉje, koje je po svojim karakterisikama drugaĉije. Moţe se razlikovati krajolik stvoren od prirode prirodni krajolik, i kulturni krajolik koji je nastao ljudskim djelovanjem. Hortikultura je znanost i industrija uzgoja vrtova i bilja, osobito cvijeća, voća i povrća i to u vrtovima i staklenicima. Znaĉenje i podruĉja djelovanja perivojne/pejsaţne arhitekture: a) u arhitektonskom projektiranju PA ĉitljiva je kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU / urban design / garden design (proširenje kuće/zgrade, vanjski prostor graĊevine, tlocrt i ureĊenje parcele, mjerilo 1:100, detalji 1:50, 1:25) b) u urbanizmu PA je prisutna kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU /urban / garden design od ureĊenja javnih prostora (trgova, šetališta) (mjerilo na razini mjerila zgrada - 1:500, detalji 1:100, 1:50) do landscape / park design – ureĊenja gradskih perivoja i gradskih gajeva i većih poteza u slici grada do 21 stoljeća (mjerilo na razini grada 1:1000, detalji 1:500, 1:200) c) u prostornom planiranju PA je prisutna kao PEJSAŢNO PLANIRANJE /landscape planning/ design /land art na razini mjerila 1:5000, 1:2000, detalj 1:1000) – pejsaţni zahvati u krajoliku, planiranje nasada uz ceste, obnove pejsaţa d) u grani arhitektonske konstrukcije PA je prisutna kroz - krovne vrtove /vertikalne vrtove – roof gardens/vertical gardens - vrtove/perivoje na konstrukcijama (garaţama, terasama, krovovima, zidovima/vertikalni vrtovi) e) u povijesti i teoriji arhitekture PA se prepoznaje u POVIJESTI PERIVOJNE ARHITEKTURE koja ide istodobno s razvojem arhitekture i grada - od Semiramidinih vrtova do modernistiĉkih perivoja i La Villetta - history of landscape/garden design f) u zaštiti graditeljskoga naslijeĊa PA ima svoje mjesto u ZAŠTITI I OBNOVI KULTURNOGA I GRADITELJSKOGA NASLIJEĐA - protection and renovation of

landscape/garden architecture

g) u teoriji arhitekture PA se prepoznaje u prikazu SUVREMENE PERIVOJNE ARHITEKTURE - contemporary landscape urbanism / landscape architecture / landscape

design /park design / garden design

PosuĊeni krajolik*2 (kin. Jiejing) je filozofija unošenja (posudbe) krajolika u projekt perivoja ili parka i to na naĉin da prirodni krajolik bude ukljuĉen u sliku plana i doţivljaja.PosuĊena slika (jap. shakkei) je princip ukljuĉivanja krajolika u kompoziciju tradicijskoga istoĉnjaĉkog (kineskog i japanskog) vrta.

1.1. Objasnite pojmove: krajolik, vrt, perivoj, park, hortikultura 1.2. Pejsaţna arhitektura – objasniti znaĉenje i podruĉja djelovanja 1.3. PosuĊeni krajolik – objasniti izriĉaj i navesti primjere 2. Pojam posuđeni krajolik je izvorno naveden u najstarijem sačuvanom japanskom vrtnom priručniku, Sakuteiki (Podatci o oblikovanju vrta). Ovaj tekst se pripisuje Tachibana Toshitsuna-u (1028-1094).

poznat po plazama. vodoskoci. sjenice i dr. već oblikovanje provokativnih perivojnih prostora koji potiĉu na razmišljanje. zidovi. Suvremena perivojna arhitektura ne shvaća naĉela oblikovanja kruto i dogmatski. vrtno-arhitektonski sadrţaji (svjetiljke. vizure i osi. ponovno teţeći postizanju estetskih i vizualnih doţivljaja. Marta Schwartz i Peter Walker (SAD) svojim perivojnim ostvarenjima pokazuju orijentaciju prema vizualnim istraţivanjima. a oblikovanje se ĉesto temelji na zakonima i propisima. arhitektonske graĊevine. Naĉela i oblikovanja iskazana su u mišljenjima vodećih perivojnih arhitekata i teoretiĉara. Lawrence Halprin (SAD). već potiĉe individualizam s ciljem da se postigne izvorno umjetniĉko djelo. posude za cvijeće i dr. Najvaţniji arhitektonski i prostorni elementi jesu: tlocrtna kompozicija.). jer se tako potvrĊuje ljudsko postojanje. b) MODERNISTIĈKI MODEL prema kojemu je perivojna arhitektura 20. bazeni. skulpturne i slikarske ambicije. vrtno-arhitektonske graĊevine (ograde. stoljeća poprimila interdisciplinarna obiljeţja i probleme rješava uglavnom prostornim planiranjem gdje prevladavaju funkcionalni aspekti. Za Georgea Hargreavesa (SAD) perivojna arhitektura nije sredstvo za rješavanje ekoloških problema niti kozmetika arhitekture. Francuska Naĉela i projektiranje. simboliĉki elementi. terase. doajen ameriĉke moderne perivojne arhitekture .KOMPOZICIJA I OBLIKOVANJE Giverny. perivojni interijeri. već ĉovjek sa svojom intuicijom ĉime iskazuje svoju osobnu prirodu. Za Svena-Ingvara Anderssona (Švedska) osnova perivojnog oblikovanja jest genius loci. U svom dosadašnjem razvoju iskazala su se tri modela tlocrtne kompozicije perivojne arhitekture: a) TRADICIJSKI MODEL (klasiĉni) prema kojemu je perivojna arhitektura umjetnost oblikovanja vanjskih prostora radi postizanja vizualnih doţivljaja na osnovi estetskog ideala. potoci.). likovni elementi (skulpture). Kompoziciju perivojnoga prostora definiraju s jedne strane ARHITEKTONSKI I PROSTORNI ELEMENTI.smatra da temelj oblikovanja ne treba biti priroda. rampe. ALUZIJE I ILUZIJE PERIVOJNE ARHITEKTURE . ali bez oslanjanja na klasiĉne i stroge estetske zakone. . Prema Dušanu Ogrinu (Slovenija) oblikovana površina mora se razlikovati od prirode. fontanama i urbanim pejaţima . fontane. a s druge ţivi biljni organizmi. odnos visokoga raslinja i travnjaka. dekorativni parteri i dr. umjetna topografija. teţeći postizanju estetskih uţitaka.2. kanali i dr. mostovi. c) SUVREMENI MODEL (artistiĉki) prema kojemu perivoj odraţava arhitektonske. metaforiĉne strukture. te na proraĉunima i kvantitativnim kriterijima. staze. vodeni elementi (jezera.). klupe. stube. kreiranje i oblikovanje perivojne arhitekture jednaka su naĉelima u arhitekturi i ostalim umjetnostima. na znanstvenim analizama. akcenti.

miris i drugo. Posljedica toga je izostajanje dizajna.4.oblik.2. boju. i poĉetak 21. 2. vaţna je i kompozicija perivojne arhitekture u strukturi grada. Pritom se ne će zanemariti prirodni ni ekološki elementi. rast. uvoĊenje simbolike i dizajna i ponovnu afirmaciju perivojne arhitekture kao umjetnosti. i poĉetka 21. 2. za odrţavanje mikroklime.5.6. Osim tlocrtne i prostorne kompozicije perivoja. te kompozicijske i vizualne efekte. 2. st. 2. za odrţavanjem ĉistoće voda. Rezultat ovakvog pristupa je ponovno roĊenje vrtova i perivoja. st.) . travnjaci i dr. paravani i kulise za maskiranje ili kao zamjena za proĉelja zgrada. st. Premda se izgled biljaka moţe mijenjati. a samim time i povratak arhitekata perivojnoj arhitekturi. kao element perivojne kompozicije. te funkcija biljke kao dekorativni element arhitekture. a njeno korištenje širi se na prostore gradova i regija. 2.primjeri Arhitektonski. traţi se identitet prostora. te se istovremeno vraća pojam projektiranja u perivojnu arhitekturu. stoljeća koji svoju inspiraciju pronalazi u višetisućljetnoj tradiciji perivojne umjetnosti. ipak treba uzeti u obzir njihova prirodna obiljeţja . U drugoj polovici 20. uveden je i EKOLOŠKI PRISTUP. bit je da nasadi nisu luksuz. Postavlja zahtjeve za poboljšanjem kvalitete zraka. nego potreba.) . iz historicistiĉke vrtlarske tradicije i iz urbanizma moderne. a postupak projektiranja perivojnog prostora u potpunosti izostaje.Pri projektiranju primarno je perivojno oblikovanje po kojem se odabiru biljne vrste koje će najbolje iskazati ideju. “Ozelenjavanje” jest ekološko “zelenilo” koje se raĉuna po m2 / po stanovniku. Obiljeţja ekološkog pristupa pejsaţnoj arhitekturi Obiljeţja umjetniĉkog pristupa pejsaţnoj arhitekturi Tradicijski/klasiĉni model pejsaţne arhitekture (do sredine 20. ţive ograde kao dekorativni elementi. aleje i drvoredi za odreĊivanje smjera kretanja i usmjeravanje vizura.1.primjeri Modernistiĉki model pejsaţne arhitekture (druga polovica 20. gaj (šumarak) kojim se postiţe odnos puno-prazno.primjeri Suvremeni model pejsaţne arhitekture (kraj 20. skupina drveća koja tvori manje perivojne interijere.3. ukrasni vrtovi i cvjetnjaci kao estetski elementi.) . likovni i prostorni elementi perivojne arhitekture . povećava se interes za perivojno oblikovanje. st. Izvore inspiracije preuzeo je iz ideje vrtnoga grada. Reakcija na ekološki pristup jest UMJETNIĈKI PRISTUP kraja 20. 2. Biljka se. Izvodi se zakljuĉak da je «dizajn posljedica ekologije». pojavljuje kao pojedinaĉno drvo ili skupina u funkciji skulpture u prostoru. Metoda oblikovanja svedena je na korištenje ekoloških i bioloških kriterija. Pristup ostvarenju perivojne arhitekture mijenjao se tijekom vremena. Metode oblikovanja perivojne arhitekture izjednaĉuju se s projektiranjem arhitekture. Agenda odrţivosti iz 1992.

c) POLUPRIVATNI PERIVOJNI PROSTORI uz društvene. gradski cvjetni uresi. gradski perivoji. Vaţni su u ekološkom. promenade i šetališta. h) ZAŠTITNI NASADI .. Perivojna arhitektura grada moţe se razvrstati u nekoliko cjelina: a) PEJSAŢNI PROSTORI – šume. b) JAVNI PERIVOJNI PROSTORI . stoljeću kao rezultat ekološke koncepcije u planiranju pejsaţnih prostora grada. . perivoji uz muzeje. gradska dvorišta i blokovi. Perivojna arhitektura grada nerazdvojna je od gradograditeljstva (urbanizma). SAD GRADSKI PEJSAŢ. rekreacijskom. Primarno znaĉenje odnosi se na amorfne pejsaţne površine grada..botaniĉki vrtovi. ali su bez umjetniĉke i kreativne vrijednosti.pojedinaĉno drveće ili skupine drveća. zdravstvenom i mikroklimatskom pogledu. perivojni trgovi (skverovi). minijaturni (ţepni) perivoji. pješaĉke ulice. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA City Hall Plaza. bolniĉki perivoji. GRADSKI NASADI („ZELENILO“) pojam je nastao u 20.zaštita industrijskih predjela. d) ŠPORTSKO-REKREACIJSKI I ZABAVNI PARKOVI . perivojno ureĊeni okoliš trgovaĉkih centara i športskih dvorana. GRADSKI NASADI (gradsko „zelenilo“) i PERIVOJNA ARHITEKTURA grada tri su razliĉita pojma koja se katkada pogrješno upotrebljavaju kao istoznaĉnice. pa ju valja shvatiti kao gradsku scenu. većinom lišene perivojnog oblikovanja. nasadi izmeĊu zgrada. plaţe i kupališta i dr. arhitekture i oblikovanja i upravo je ona ĉinitelj njihove sinteze u gradu. povijesni vrtovi i perivoji uz vile i palaĉe.. perivoji ili parkovi. park-šume. dendrološki vrtovi. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA trebala bi biti pokazatelj urbanistiĉkog. g) GROBLJA i SPOMENIĈKI PERIVOJI. arheološki perivoji. gradske rijeĉne ili morske obale. Boston.školski perivoji. f) PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENIH NASELJA . hotelski perivoji. To je stvoren i oblikovan prostor nastao kao posljedica ţivota u gradu i zadovoljavanja svih ĉovjekovih potreba. perivoji skulptura i dr. djeĉja igrališta. e) DIDAKTIĈKI I KULTURNI VRTOVI I PERIVOJI . djeĉja igrališta. zabavni parkovi. perivojni prostori uz javne graĊevine. nasadi uz ceste i dr. zaštita od vjetra. uliĉni drvoredi. perivoji uz crkve. Za perivojnu arhitekturu bitno je da se ne doţivljava samo funkcionalno. arhitektonskog i umjetniĉkog oblikovanja grada. GRADSKI PEJZAŢ obiljeţava prostor odreĊenoga grada i daje mu specifiĉnu sliku po kojoj se gradovi meĊusobno razlikuju.perivoji stambenih susjedstva.. zoološki vrtovi.3. To su oni gradski prostori koji sudjeluju u uobliĉenju slike ulice i grada. zaštita od buke. izloţbeni perivoji. gradske avenije. kulturne i sliĉne zgrade . već i vizualno.. perivoji djeĉjih vrtića. a obuhvaća sve pejsaţne gradske površine koje nisu vrtovi. uliĉni predvrtovi i dr. krovni vrtovi i dr. zaštita od pogleda.športski i športsko-rekreacijski parkovi. etnološki perivoji.

3. 3.2.vrtovi obiteljskih slobodnostojećih i dvojnih kuća.6. Vrste/tipovi perivojne arhitekture u gradu Javni perivoji i šetališta – nabrojiti i opisati vrste/tipove Perivojni trg (square) – obiljeţja i primjeri Funkcije šetališta i drvoreda . 3.1.primjeri Didaktiĉki i “kulturni” perivoji Zabavni i rekreacijski perivoji Vrt razmišljanja .i) PRIVATNI VRTOVI . 3. 3. vrtovi kuća u nizu.3.5. 3. vrtovi atrijskih kuća i dr.4.

vrt/perivoj na krovu gradskog bloka. Prvi je tradicijski model koji za ureĊenje stambenog naselja koristi poznate tradicionalne jedinice: perivoj naselja. Perivoji više ne ostaju samo na površini terena. 4. terase. Planirana naselja usklaĊena su s ljepotom prostora u kojem nastaju i pokušavaju odrţati sliku genius loci. a gradski blokovi dobivaju potpuno novu sliku uz pomoć perivoja koji iz njih izrastaju. U perivojnom planiranju stambenih naselja moţemo pratiti tri modela.1. Elementi izgradnje stambenog perivoja su ulice razliĉitih presjeka. perivojni trg.4. 4. atriji. djeĉja igrališta. London. Tradicijski model Modernistiĉki model Kasnomodernistiĉki model . uliĉni drvored te predvrt i vrt kuće. te nove javne prostore koji teţe za jedinstvom perivojnog oblikovanju u cjelokupnom prostoru koji se projektira. oni se penju uz proĉelja. djeĉja igrališta sa eduacijskim elementima. rekreacijski elementi. John Nash Stambena naselja s javnim perivojima i djeĉjim igralištima nisu više samo funkcionalno planirana.1. Modernistiĉki model koristi jednostavne elemente travnjaka i gajeva izmeĊu zgrada kojim se prostor ispunjava ali ne oţivljava. perivojni trgovi. PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENOG NASELJA Regents Crescent. prolazi kroz zgrade. Kasnomodernistiĉki model kombinira i tradicijski i modernistiĉki model te stvara nove elemente ureĊenja prostora kao što su vrt/perivoj u gradskom bloku. oţivljuju krovove.2. 4. šetnice.

Rimska kuća je poistovjećivala kuću i vrt. MeĊusobni naĉin ponašanja vrta i kuće vodi nas kroz povijest arhitekture kao i kroz povijest svijeta. a vrt ulazi u kuću.5. ispreplitanje funkcija i korištenje bilo je jedinstveno. kompozicija kuće je geometrijska. Tema neodvojivosti je potvrĊena. Vrt kao koristan prostor uz kuću za stanovanje predstavlja najstariji opisi korištenja prostora uz kuću kao povrtnjak i voćnjak. Vrt je danas graĊevina. tako kuća izlazi u vrt. arhitektonski vrt je istovremeno potvrda graĊanskoga poloţaja i sveobuhvatnosti umjetnosti. Kroz povijest kuća i vrt su imali razliĉite. Barokni dvorac isto tako koristi perivoj kao vizualno i pejsaţno proširenje kuće.-1472. a kuće grade ulicu. VRT KUĆE ZA STANOVANJE Kuća Vetii. Ĉesto je i krajolik u funkciji perivoja kuće. jer organski prostor vrta ulazi u kuću i ispunjava njene ĉiste elemente svojom vizualnom prisutnošću. Granica unutarnjeg i vanjskog je neprimjetna. kroz meĊuovisnost kuća oblikuje vrt. Perivoj je i slika za gledanje. Secesijska vila koristi perivoj kao funkcionalno i arhitektonsko proširenje kuće. Rrenesansna vila koristi perivoj kao funkcionalno i vizualno proširenje kuće. Predvorje kuće je dio slike ulice te privatni prostor (sa ili bez ograda) postaje dio cjeline urbanog promišljanja. Japanska se kuća prilagoĊuje kompoziciji perivoja. a izgraĊeni. a vrtovi dvorišta stvaraju introvertirane kuće. Pompeji Jedan od rvih susreta perivojne umjetnosti i perivojne arhitekture je susret uz kuću za stanovanje. perivoj moţe biti saglediv u cjelini s jednoga mjesta u interijeru. a gradovi sve više koriste uliĉni predvrt kao perivoj javnog prostora. Suvremeni naĉin promatranja i projektiranja uvodi vrt u kuću. a glavna uloga perivoja je da iskaţe gospodarsku moć vlasnika i nadmoćnost ĉovjeka nad prirodom.) koji vrt tretira kao predvorje i proširenje kuće i postavlja temu nedjeljivosti: vrt i kuća predstavljaju neodvojivu cjelinu. te istovremeno ulica gradi kuće. a interijer i eksterijer nije bilo lako odijeliti. Vrt se oduvijek promatra kao arhitektura i polazište za projektiranje kuće i vrta dao je i Lleon Battista Alberti (1404. Kineska tradicijska vila isto tako poistovjećuje kuće i perivoj i to na naĉin da je kuća je perivoj. ali i predstavljati prostore stalno novih iznenaĊenja. perivoj je kuća – isprepletanje vanjskog i unutarnjeg prostora kretanjem i korištenjem. kuća se gradi u kući. a uporabna funkcija vrta je u drugom planu. atrij. a kompozicija vrta je organska. a vrt oblikuje kuću. a funkcija je prije svega reprezentativna i naglašen je društveni znaĉaj perivoja. Elementi vrta koji su . Teme i funkcije u vrtu kuće za stanovanje su raznolike. Modernistiĉka vila u svom perivoju idealizira pejsaţ. ali uvijek prisne odnose.

svjetlost i oprema vrta. renesansa Europske vrtne/perivojne koncepcije kuće za stanovanje – barok.1. ţivica. klasicizam Europske vrtne/perivojne koncepcije kuće za stanovanje – secesija. moderna Istoĉnjaĉke vrtne koncepcije kuće za stanovanje (Kina. parkiralište. cvjetnjak.3. gospodarsko dvorište. 5. nadstrešnice i dr. vrtna kućica. 5. srednji vijek. travnjak. Europske povijesne vrtne/perivojne koncepcije kuće za stanovanje – antika. 5. vrt za igru. Japan) Teme i funkcije u vrtu kuće za stanovanje Predvrt . 5.5.2. nasadi. 5.nezaobilazni u njegovom projektiranju su i voda.4.

sjenica. Voda kao nezamjenjivi element ne nedostaje niti u jednom vremenskom periodu niti u jednom prostoru svijeta noseći u svom oblikovanju prikaz naĉina ţivljenja pojedinih prostora kao i razinu razvoja tog istog prostora. Svaki perivoj govori dva jezika. BOJA. paviljon. skulpture/topijarij. Koji se sve elementi oblikovanja prostora koriste u perivojnoj arhitekturi . STRUKTURA. dijalog izmeĊu oblika i elemenata. vodoskok. ograde. posude za odpad. Šetnice su tradicija perivojnog arhitektonskog izriĉaja i do danas njihovo oblikovanje govori prostoru. naglašavanje ili umirivanje nekog prostora. osi i dr. Oba jezika koriste elemente opisa: jezik kojim govori perivoj jest jezik elemenata i oblika. pojilište. posude za cvijeće. znaĉenje i izraz su jezik perivoja. o naĉinu njegovog korištenja i znaĉenju u društvenom ţivotu. Nezamjenjiv materijal koji u sebi nosi bezbroj mogućnosti. kanal. Razliĉite kulture oblikuju razliĉita razmišljanja i razliĉite perivoje. fontana. Oduševljenje – rijeĉ kojom se kroz povijest najĉešće opisuju perivoji. zrcalo. mali arhitektonski biseri koji u svojoem oblikovanju pokazuju ne samo arhitektonsko vrijeme nego i status konstrukcije i korištenja materijala pojedinog vremenskog perioda. Elementi koje koristimo u oblikovanju naših emocija i vizija jesu: hodna ploha. VODA. Kroz povijest i zemljopis perivoja mijenjaju se i nadopunjuju jezici i narjeĉja cijeloga svijeta. travnjak. zidovi. Mirovanje. Španjolska Klupa. vodopad. vizure. svoj i naš. šetnica/nadkrivena šetnica. odraz vremena je i materijal i slika i obrada. Cordoba. SVJETLOST Dvorište naranĉa. jezik kojim mi govorimo jest jezik opisa. klupa. voda – jezero. Najvaţniji dio perivojnog jezika je dijalog. donosi nam ideju stvaranja i emocija u razliĉitim dijelovima svijeta. Paviljoni. mostovi. kao i u poeziji i esejima. 6. MIJENE.6. vaze. zrcaljenje. parterre. kretanje. SKULPTURA. JEZIK PERIVOJNE ARHITEKTURE – ŠETNICE. ARHITEKTONSKI ELEMENTI. Voda jedan od najĉešćih elemenata stvaranja kompozicije perivojnog prostora. Znaĉenje stvaranja perivoja jest oĉitavanje prostora i uzroka njegova nastajanja. autor: Zaha Hadid Oblik.1. Hodna ploha je slikarsko platno izraza i kompozicije vremena u kojem nastaje.

šišanu ţivicu i drveće saĊeno po naĉelima geometrijske tlocrtne kompozicije. style nouille. stoljeća bio prepun historicistiĉkih i romantiĉnih vrtova i perivoja. U svim tim studijama vidljiv je otklon prema formalizmu i geometriji vanjskih prostora. karakteristiĉan za umjetnost secesije.DO 1980-TIH GODINA SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI Klimt. STOLJEĆA . Poticaj secesijskim vrtovima nije više ideal prirode. Beĉ je krajem 19. I 20. U posljednjem desetljeću 19. art nouveau. On je jednostavan i najĉešće se svodi na kuglasto šišani grm. Ideja o vrtu kao proširenju kuće iskazuje se razbijanjem unutrašnjih i vanjskih prostora arkadama. Jedinstvo kuće i vrta. stile liberty. . niše i sl. stoljeća secesija donosi novu ideju perivojne arhitekture koja je najprije zapoĉela u malim vrtovima stambenih kuća i vrtovima višega graĊanskoga sloja. Ĉesto puta su secesijski vrtovi ispunjeni graĊevinama (paviljoni. Takvo shvaćanje pribliţava se ideji perivoja u renesansi. već ideja perivoja kao iskljuĉivo ĉovjekove kreacije. mjesto susreta. pa i baroku. napravljeni su brojni projekti i studije koji govore o shvaćanju perivojne arhitekture. Drvo ţivota “SVAKOM VREMENU NJEGOVA UMJETNOST.7. Vrtne arhitektonske graĊevine su brojne. koje je prvi put postignuto u talijanskom renesansnom perivoju. Bezirk (okrug). plan za ureĊenje Karlsplatza u Beĉu ili prijedlog za novu beĉku Akademiju). što je osobito vidljivo u velikim utopijskim projektima Otta Wagnera (Idealni plan za XXII. modernisimo. klupe. Stoljeća. Secesijski vrt arhitektonski je oblikovan sekvencama geometrijskih prostora. nazoĉan je i u perivojnom oblikovanju. Jugendsti. a zatim se proširila i na javne gradske prostore. PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. UMJETNOSTI NJENA SLOBODA” Secesija je pokret u umjetnosti na prijelomu 19. a daleko je od ideje pejsaţnog i romantiĉnog perivoja. stile floreale. Iako u razdoblju secesije nije izveden ni jedan javni gradski perivoj. a ne kao imitaciju prirode. Secesija shvaća perivoj kao duhovnu i umjetniĉku kreaciju vanjskoga prostora koji stoji u odreĊenom odnosu prema arhitekturi. U svojim projektima Wagner nasade shvaća kao arhitektonske elemente kojima oblikuje grad.). style guimard. Sezession. sjenice. Secesijski je vrt vanjski prostor stanovanja. prisutno je i u perivojnoj arhitekturi secesije. Geometrijski ornament. loĊama i terasama. U pojedinim zemljama Europe ovo se razdoblje naziva razliĉitim nazivima: modern style. boravka i rada.

Usprkos kućama F. zbog zanemarivanja oblika te prevelikog zahtjeva za jednostavnošću i malenim troškovima odrţavanja. Jedan je od najvećih nedostataka moderne je u tome što nije dovoljno vrjednovala perivoje. Osnovni motiv moderne nije više estetika i ornamentalnost. koji je ostavio perivojnu arhitekturu izvan svojih teorijskih razmišljanja. stoljeća nije ostavila u naslijeĊe ostvarenja kakva je mogla i trebala. Rezultat uspješnih ostvarenja bio je blizak engleskom pejsaţnom perivoju. Ne priznaje se genius loci – nevaţni su kultura. Kauffman House. modernistiĉki parkovi ĉesto su se svodila na velike travnate površine koje su bile lišene perivojnog oblikovanja. ostavljajući . SAD Roberto Burle Marx.L. a ne cijeloga pokreta. pišu se knjige koje ne priĉaju priĉu – james joyce “ulysses”.PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE Richard Neutra. Burlea Marxa. Takve parkovne površine trebale su djelovati kao socijalni gradski prostori. smatrajući da pejzaţ nije umjetnost. već kao jedinstveni sustav gradskih gajeva isprepletenih s izgradnjom. Moderna je sugerirala postavljanje zgrada u prirodni pejsaţ. oblikovanje hodne plohe Modernizam_moderna je umjetnost eksperimentalna i ruši konvencije. unatoĉ impresivnim perivojima R. MeĊutim. Neutre i mnogih drugih koje su postigle sklad s prirodom. Wrighta. i drugih pejsaţista i pejsaţnih arhitekata. osim rijetkih iznimaka. udoban i funkcionalan ţivot u artificijelnom pejsaţu koji se ne pojavljuje u obliku pojedinaĉnih perivoja u tkivu grada. Zbog takva odgoja arhitekti nisu osobito cijenili perivojnu arhitekturu pa se. a gdje njega nije bilo trebalo ga je umjetno naĉiniti. stoljeća. nisu njom ni bavili. klima i prostor. Da europska moderna nije odviše marila za perivojno oblikovanje. djelomiĉno je kriv i Bauhaus. slike bez subjekta – mark rothko skulpture – naĊeni objekti – marcel duchamp “fontana”. u usporedbi s drugim kulturno-povijesnim razdobljima moderna nije u pejsaţnoj arhitekturi ostavila u naslijeĊe ono što je mogla. stoljeća trebao je omogućiti svim stanovnicima zdrav. Ona djela moderne perivojne arhitekture koja cijenimo ipak su pojedinaĉni sluĉajevi i rezultat stava i kreacije pojedinaca. Grad 20. Ona je zbog toga ostala prepuštena vrtlarima odgajanim na tradiciji romantizma i eklekticizma 19. R. stvara se muzika bez instrumenata i zvuka – john cage “ĉetiri minute i trideset tri sekunde”. već prije svega funkcionalnost. bitno je da arhitektura funkcionira kao fleksibilni zatvoreni prostor. a u arhitekturi modernizam se veţe uz funkcionalizam – kada je nešto funkcionalno i sluţi svrsi onda je i lijepo. Zato ne zaĉuĊuje što perivojna arhitektura 20.

botaniĉki i zoološki vrt u Braziliji (1965. dizajner tekstila i nakita. Kronfortha u Theresopolisu (1937. prvi rekreacijski park u Europi koji je postao model gradskim perivojima. scenograf.). perivoj Ministarstva vanjskih poslova Brazila u Braziliji (1965. arhitekta C. Stockholmska škola poduĉava da su svi su perivoji priroda i da njihova estetika proizlazi iz prirodnog okoliša kakvog pronalazimo in situ. Idealizaciju prirode u savršenu odnosu s funkcijom i arhitekturom postigao je arhitekt Gunar Asplund s grobljem Woodland u Stockholmu. Le Corbusier Le Corbusier u svom suvremenom gradu _ la ville contemporaine. moderne gradske parkovne površine postale su ĉesto zelene pustinje.). ali tako da izgleda kao prirodni. autor kuće Oscar Niemeyer). Parco del Este u Caracasu (1957. vrt obiteljke kuće Burton Tremaine u Santa Barbari (California. Naglašava potrebu postavljanje zgrada u slobodni pejsaţ .sve je ove umjetnosti ujedinio i izrazio ih u perivojnoj umjetnosti. a oni to i jesu. Pejsaţni prostori ne promatraju se kao ukras grada već kao vaţan psihološki. jer za Burlea Marxa perivoj ponajprije mora biti umjetnost. van Eesterna originalno je djelo. . stoljeća kreirao originalan perivoj Güell u Barceloni. Kuće se postavljaju “iznad” pejsaţa. osobito nakon Drugoga svjetskog rata. Do 1938. kaţe:“moderno društvo napustilo je svoj prirodni okoliš.). u umjetno stvorenom okolišu jedan od zadataka je i stvaranje prirodnih uvjeta za ţivot”. Park Bos u Amsterdamu iz 1934. Svjetska izloţba u Stockholmu doprinosi da su perivoji prepoznati kao vaţan element urbanistiĉkog planiranja. plaţa Copacabana u Rio de Janeiru (1970.i radi sve do 1971.. Stockholmska škola 1930. do 1990. kipar. uglavnom bez funkcije. ili je pak iskrivljeno prenesena i izazivala suprotan uĉinak. 1922. godine.tamo gdje on ne postoji treba ga umjetno stvoriti. U la ville radieuse.) i mnogi drugi. Upozorava se na potrebu prepoznavanja mogućnosti lokacije. MeĊu posljednjima su krovni vrtovi muzeja Beaubourg u Parizu i banke Safra u Sao Paolu (1982.) i O.dojam oblikovnoga siromaštva. Monteiro u Petrópolisu (1948. Od 1932.).-1998.). boja. ritam i svjetlost. 1948. oba u drţavi Rio de Janeiro.) i vrt bolnice Larragoiti (1957. U Španjolskoj je arhitekt Antonì Gaudì poĉetkom 20.) u gradu Rio de Janeiru. poboljšati prirodu biranjem i pojednostavljivanjem i uvijek treba misliti na praktiĉne zahtjeve (funkciju) pojedinih perivoja. stoljeća obiljeţio je i najbolje prikazao brazilski umjetnik Roberto Burle Marx (1909. koji ilustrira intuitivnu filozofsku i arhitektonsku koncepciju. a zamisao da ne treba intervenirati u okolišu dovedena je do ekstrema u ideji da se zauzeti okoliš “vrati” u obliku krovnog vrta. Ţivio je i podizao perivoje daleko od Europe. Holger Blom ga nasljeĊuje 1938. Za njegove perivoje prepoznatljivi su: oblik. Promatraĉ ih doţivljava kao apstraktno slikarstvo.-ih godina izveo je nekoliko stotina perivoja. Burle Marx kao slikar. pa njegova originalna perivojna umjetnost nije našla dovoljnog poticaja na europsku tlu. ROBERTO BURLE MARX Perivojnu arhitekturu 20. perivoj Botafogo (1954.1931. socijalni te ekološki (sanitarni) element planiranja grada. Oswald Almqvist osniva gradski odjel za perivoje i vodi ga od 1936. treba paziti na ono što već postoji. kada je napravio prvi vrt. Ostali poznati perivoji jesu vrtovi obiteljskih kuća A. Kao paradoks funkcionalizmu. Naglašava se socijalna uloga perivojne arhitekture i traţi se da perivoji postanu neizostavni dio novih dijelova grada.). Europa i cijeli ameriĉki kontinent nositelji su moderne perivojne arhitekture. biolog i pejsaţni arhitekt . R.

redovito geometrija leţi u srcu svom dizajnu. Neki od njegovih vaţnijih radova su: Downtown Mall. pod utjecajem svojih putovanja po Italiji i Španjolskoj. umjesto da se odvojeno od njega. koncerata na otvorenom.)Eckbo. Massachusetts (1925-1938). 1948. plesa. 1938. koji ţivi u Velikoj Britaniji od 1928. Kasnije je on izveo sliĉan privatni vrt u Hyeres-u na Azurnoj obali. Stockbridge. vode. i travnjaci obiljeţavaju Dan Kiley dizajn. 1954. Njegov najpoznatiji vrt je Naumkeag. Martin Vrt. voćnjaka.funkcionalizam preuzet direktno iz modernog pokreta u arhitekturi. Kalifornija. Indiana (1957). Austin i Williams. klizanje. ali ne klasiĉna. Aptos. 2. stare tragove i dodatke suvremene kulture. Perivoji nude graĊanima svih doba mogućnost rekreacije. Dean. odmora. Albuquerque (1962-1978). Perivoji su mjesta okupljanja.oduševljenje japanskom tradicijom u arhitekturi i perivojnom dizajnu te pojmom “occult balance” – skrivene ravnoteţe i 3. Thomas Church (1902-1978). Irwin Miller. Prva generacija modernista u Americi su: Fletcher Steele. putova. On je ĉvrsto vjerovao da je ĉovjek je dio prirode. šetnje. Za Kiley. Ono što je zanimljivo u ovom dizajnu je geometrija koja je za razliku od mnogih suvremenih vrtova. Daniel Urban Kiley i Rose Oni su poznati kao Harvardski pobunjenici koji. Fresno (1963). a ne završava elemente uredno na preporuĉenoj ruba. Christopher Tunnard (1910-1979) je kanaĊanin. Harvard University. a primjetan je i utjecaj apstraktne umjetnosti. Daniel Urban Kiley (1912 – 2004. Los Angeles (1964-1968). ova tvrtka meĊunarodnog znaĉaja još uvijek postoji. zabava. Columbus. Kalifornija i Phillips vrt. Kiley vjerovao da geometrija je sastavni dio ĉovjeka. ukljuĉujući i kubizam. ili . poznat je po kombinaciji slobodnih oblika i geometrija. On je bio jedan od osnivaĉa EDAW (1939. On je pozvao ovu metodu. a 2009 je postala ĉlan AECOM-A. Fletcher Steele (1885-1971) je bio ameriĉki pejsaţni arhitekt koji je pokušao sintetizirati moderne i tradicionalne elemente. Thomas Church i Christopher Tunnard. Sonoma. … Perivoji ĉuvaju prirodu i kulturu . Kiley je krajolici prekoraĉio svoje granice. Umjesto kopiranja i pokušava imitirati krivocrtno oblike prirode Tvrdio je matematiĉki poredak na krajolik. Modernizam i perivojna arhitektura Prvi pokušaj interpretacije modernizma u perivojnoj arhitekturi je bio vrt_ projekt za Exposition des Art Decoratif u Parizu 1925. koji donose zrak i svjetlo. napisao je knjigu: Pejzaţ za ţivot (1950).) njegov prvi dizajn vrta bio je za Eero Saarinen-a za kuću J. arhitekta Gabriel-a Guevrekian-a. To je struktura ĉovjek mogao koristiti za stjecanje razumijevanja i stvoriti stabilizaciju svoje okoline. odbacuju historicistiĉko uĉenje perivojne arhitekture na Graduate School of Design. športa i igre. inspirirani Tunnard-om i Gropius-om. prosvjeda. Poput svojih prethodnika. Neki od najslavnijih vrtova su: Donnel Residence. Tunnard piše manifest o modernoj perivojnoj arhitekturi: Gardens in the modern landscape. Oni odreĊuju granice izmeĊu razliĉitih dijelova i omogućuju svakom dijelu grada prepoznatljivost.Holger Blom odĉitava Perivoje kao prekide u kontinuiranom izgraĊenom tkivu grada. Garrett Eckbo (1910 – 2000) je bio ukljuĉen u velikim projektima. Otvoreni prostori za University of New Mexico. Jedinstvena geometrijska raspored allees i bosques. Tri su izvora njegove doktrine: 1. Union Bank trg. simetriĉna. Koncept u kojem je vrt umjetniĉko djelo. apstraktna umjetnost . Druga generacija modernista u Americi su: Garrett Eckbo. Le Corbusier i Le Notre.postojeću i novo kreiranu prirodu.

obiljeţja perivoja.3. obiljeţja Izvori i uzori za pojavu i razvoj moderne pejsaţne arhitekture Opća obiljeţja pejsaţne arhitekture razdoblja Moderne Stockholmska škola pejsaţne arhitekture 1930-ih godina Roberto Burle Marx – obiljeţja i primjeri njegove perivojne arhitekture Le Corbusierovo viĊenje pejsaţne arhitekture Autori i njihova djela te “filozofija” u razdoblju do 1980-ih godina Park Guell. Dan Kiley je krajolik arhitekt je poznat po svojim stotinama istaknutih radova krajobraznog uredenja.5.4.produljenje izvan podrazumijevanog granici. autori. 7. Miller Garden.7. Gaudi . stvaranje dvosmislene odnose u krajoliku. 1988. 7.8.1. Missouri. 7. nazivi. 1985 Fountain Place in Dallas. Sculpture Garden sa Edward Larabee Barnes-om 1983. Obiljeţja beĉke secesijske perivojne arhitekture – doba nastanka. Florida. doba nastanka. 7.2. 7.6. Dallas Museum of Art. sa Harry Cobb-om. 7. i Henry Moore Sculpture Garden u Nelson Atkins Museum of Art u Kansas City. Barcelona. 7. sa Harry Wolf-om. Kiley projektira Nations Bank Plaza u Tampa. Texas. primjeri Parque Guëll u Barceloni – autor. 7.

ali su bez arhitektonske i umjetniĉke rezonance kao doprinosa slici ulice i grada. stoljeća (1980. stoljeća u perivojnoj su arhitekturi obiljeţene traganjem za identitetom. La Villette U perivojnoj arhitekturi kraja 20. Osamdesete godine 20. ideju perivojnih trgova afirmirala je Barcelona. SUVREMENA PERIVOJNA ARHITEKTURA .OD 1980-TIH GODINA Les Folies. što je on oduvijek i bio. zaštita prirode i ekologija.-e godine) prisutne su dvije temeljne koncepcije . Minimaliziranje oblikovanja u ekološkom pristupu perivojnoj arhitekturi dovelo je do udaljavanja od osnovnih naĉela perivojne umjetnosti. Zajedniĉko je svim tendencijama umjetniĉke koncepcije traţenje simbolike i postizanje efekata oblikovanjem.više kao pojedinaĉni pokušaji nego kao već definirani pokreti. U ostvarenjima perivojne arhitekture prednjaĉe SAD. kada perivojna arhitektura nije bila osobit predmet zanimanja arhitekata i umjetnika. Rezultat ekološkoga gledanja na perivojnu arhitekturu amorfni su pejsaţni prostori koji mogu imati rekreacijsku.-e i 1990. U nastojanju za reafirmacijom perivojne arhitekture. ekološku ili mikroklimatsku funkciju. usprkos mnogom zajedniĉkom. MeĊutim. za novim izrazom i novim mogućnostima. stoljeću prekinuli. umjetniĉki pristup perivojnoj arhitekturi poĉeo se snaţnije oblikovati 1980-ih godina. Dok je ekološka zamisao bila prisutna nekoliko desetljeća. krajem 20. a još manje kao novi stil. već su se izgubili u ekološkom pokretu dokazujući da je pejsaţna arhitektura ponajprije znanost i da oblikovanje proizlazi iskljuĉivo iz ekologije. pa je logiĉna posljedica da se ona poĉela promatrati biološkim i ekološkim kriterijima. Tome su posljednjih desetljeća pridonijeli i brojni ekološki problemi. za potvrĊivanjem i dokazivanjem kontinuiteta koji smo u 20.8. . a bio je stoljećima nazoĉan u arhitekturi i umjetnosti perivoja. ipak su razliĉit problem od perivojne arhitekture. Ekološka koncepcija pejsaţnog oblikovanja vuĉe svoje korijene iz razdoblja moderne.EKOLOŠKA i UMJETNIĈKA. kreacije i priznavanja perivoja kao umjetniĉkoga djela. Teoretiĉari ekološke koncepcije odgojili su brojne pejsaţiste koji nisu gradili ni kreirali nova djela. Bernard Tschumi. stoljeća u svijetu su se pojaavile razliĉite tendencije . a dekonstruktivizam u perivojnoj arhitekturi predstavljen je pariškim perivojem La Villette.

1993. MeĊu ostalim tematskim vrtovima u parku su prisutni: Vrt ogledala. Placa de la Palmera. slušanje bendova. Predstavlja znanstveni park. Jedna od šetnica ima vijugavu nadstrešnicu. Vrt vjetrova. Osmišljen je više kao kulturna graĊevina nego kao kreacija prirode. Paris 1983. Barcelona se istaknula s nekoliko perivojnih trgova. stoljeća i svaki kubiĉni oblik moţe se koristiti u razne namjene kao što su: kafe bar. Perivoj je na površini od 70 hektara zamišljen kao sklop kulturnih i zabavnih sadrţaja. Nastao je na mjestu nekadašnje vinarije te zauzima površinu od 14 ha što ga ĉini jednim od najvećih parkova u Parizu. kao kulturna graĊevina. Park je namijenjen raznim korisnicima.-1997. koncertne dvorene. gledanje projekcija ili samo sunĉanje na travnjaku. Parc de la Villette okarakteriziran je filozofskim tonom. Linijski potezi iskazani su ravnim šetnicama koje prolaze kroz park i povezuju centre aktivnosti. Parc de la Villette. kao novim tipom perivojne arhitekture izraslim na tradiciji engleskoga skvera (Clot. bojom i iznenaĊenjem. humorom. Vrt magle. Parc de I' Espanya Industrial i dr. koji se sastoji od više elemenata te nudi program kulturnih. te biti dobro organiziran.). Nastao je 1983 god. Vrt otoka. a ne kao kreacija prirode. Vrt djeĉjeg druţenja. Strukturni elementi parka su vizualne toĉke. igrališni prostor za bicikliranje djece niz rampu i sl. Jedan od najpoznatijih je Bambusov vrt kojeg je dizajnirao Alexandre Chementoff. Perivoj LA VILLETTE u Parizu arhitekta Bernarda Tschumia pokušaj je odlaska u budućnost 21. Vrt spokoja. prostor namijenjen raznim aktivnostima sa naglašenom filozofskom zamisli. stoljeća. Vrt zmaja i ostali. meĊunarodno kazalište francuskog jezika. meĊu 472 natjecatelja iz 37 zemalja nagraĊen je arhitekt Bernard Tchumi. U sklopu parka nalazi se Muzej znanosti. Na natjeĉaju za projekt parka 1983 god. kino. Iako prostor datira iz starijih vremena novo dizajniranje i izvoĊenje parka bilo je izmeĊu 1993.Bizarnost. Predstavljaju vizualne toĉke i polazišta imaginarne mreţe.-1997. te nudi niz sadrţaja. linijski potezi i slobodne površine. Crveno obojene instalacije tzv. Paris.stoljeća. biti fluidnog dizajna. Excorxador i Besós. Kako bi se saĉuvale uspomene na povijest tog mjesta prilikom dizajniranja saĉuvana su stabla stara po 200 godina. MeĊu pejsaţnim arhitektima svojim markantnim ostvarenjima istiĉu se Peter Walker i Marta Schwartz. Krivudave šetnice povezuju tematske vrtove. odgovarati raznim narodnostima imigranata koji ţive u Parizu. igranje nogometa. Parc Bercy. Trebao je zadovoljiti nekoliko kriterija: povezati grad i park. zabavnih i rekreativnih sadrţaja. promatranje biljaka. velika dvorana i ostalo. penjanje po stablima. provokativnost i geometrijsko oblikovanje osnovna su obiljeţja perivojne arhitekture Sjeveme Amerike 1980-ih godina. a zauzima površinu od 33 ha. Park je otvoren 1987 god. To je bilo po prvi puta da je izbor projektanta velikog gradskog parka prepušten meĊunarodnom natjeĉaju. stoga se moţe koristiti za šetnje sa psom. dakle. god. nekadašnja poploĉenja sa traĉnicama kojima se groţĊe . folly neobiĉnog su izgleda i bez konkretne utilitarne namjene. Instalacije predstavljaju vrstu mehanizacije 21. Tako je nastao svjetski park. kao prvi od tri parka te ujedno i jedan od velikih projekata poboljšanja grada predsjednika Francoisa Mitteranda. a zajedno sa Muzejom i Nacionalnim Centrom za znanost zauzima 55 ha. mjesto za prouĉavanje astronomije. Oslanja se na ideju dekonstruktivizma o rašĉlanjenju u arhitekturi te daje uzor za nove parkove 21.

Laurence Feveile. U parku se nalazi i kuća vrtlarenja 'La maison du Jardinage' u kojoj se mogu dobiti razne informacije o vrtlarenju te povrtnjak u kojem školska djeca Pariza prakticiraju uzgoj biljaka. kuća vjetrova. Euphorbia seguleriana i Salvia argentea. Na poĉetku travnjaka smješten je vodeni parter sa fontanama. Santolina neapolitana. Paris. te vinograd. na mjestu nekadašnje tvornice automobila Citroen u jugozapadnom dijelu Pariza. Vrt stijena. Široki travnjak ispresijecan je šljunĉanom šetnicom a mali paviljoni mjestimiĉno su rasporeĊeni parkom te predstavljaju natkrivena mjesta za sjedenje. i poĉetka 21. Park je nastao sa ciljem stimuliranja urbanog razvoja predjela Pariza.1. vinograd pergole sa vinovom lozom i dr. Zabavni sadrţaji su fontane u obliku podnih ravnih kamenih ploĉa iz kojih naizmjeniĉno izlaze mlazovi vode razliĉite visine te ih djeca rado koriste posebno tokom ljetnih vrućina. pa kroz ţivicu graba te završava u tematskom crnom vrtu. 8. Nastao je 1985.dopremalo od vinograda do vinarije. Vrt metamorfoze. Jean Galiano. Parc Andre Citroen. Specifiĉnost tog mjesta je da se nalazi sa dvije strane ceste Joseph Cassel te da su prostori povezani sa dva metalna nadvoţnjaka. Na centralnom djelu nalaze se cvjetnjaci sa tematskim vrtovima kao što su: ruţiĉnjak. Tematski Vrt pokreta zasaĊen je gusto prikazujući vremenske promjene tokom procesa formiranja vrta. jezerom i jezerskim paviljonom. mirisni vrt. U parku se nalazi još dosta interesantnih elemenata kao što su pista za skateboard. Crni vrt i ostali. uzvisina sa koje se kaskadno spušta voda i dr. Dizajnirali su ga pejzaţni arhitekti Gilles Clement.god. Terasa se proteţe duţ parka te ujedno i predstavlja vidikovac ka rijeci Seni. Na terasi visokoj 8 m posaĊena su stabla limete koja predstavljaju vizualnu i zvuĉnu barijeru prema cesti Georges Pompidou. Jean-Francois Jodry. Dizajn parka je formalan i manje apstraktan nego dizajn u Parku de la Villette. Od pristaništa na Seni uzdiţe se niz plitkih redova koji vode širokim stepeništem do centralnog pravokutnog travnjaka. Alain Provst i arhitekti Patrique Berger. Festuca glauca. Na jugu parka na mjestu gdje graniĉi sa Senom nalaze se razigrano postavljene skulpture koje prikazuju ljude razliĉitih etniĉkih skupina. Salix purpurea. 8. vrba.-1992. Opća obiljeţja perivojne arhitekture kraja 20. biciklizam i relaksaciju. labirint sa rezanom tisom. 8. 1985. povrtnjak. norveškog bora. ZasaĊen je vrstama Pyrus salicifolia. Park se koristi za brojne sportske aktivnosti kao što su Ċogiranje. Srebreni vrt ili Jardin argente je jedan od najinteresantnijih tematskih vrtova. te balon ispunjen toplim zrakom koji nudi panoramski let iznad Pariza. crnog australskog bora i dr. stoljeća Martha Schwarz – primjeri i obiljeţja njene perivojne arhitekture Bernard Tschumi i njegov znaĉaj u perivojnoj arhitekturi .3. umjetni kanjon. breza.2. U parku se nalazi romantiĉni vrt sa karakteristiĉnim ruševinama. acera. Po srebrenkastom šljunku razmještene su srebreno sive ploĉe za hodanje koje vode od niţih ka višim biljkama. kao i za neke druge elemente kao što su dan u tjednu i godišnje doba. Tematski vrtovi predstavljaju intelektualan izazov naglašenog simbolizma kao vrtovi budućnosti. Svaki od njih vezan je za odreĊenu boju metala. Nasad gustog volumena stabala Magnolia grandiflora predstavlja dijagonalnu linijsku os koja prolazi uz rub vodenog partera. Okruţen je sa kolekcijom stabala. Od ostalih tematskih parkova tu su: Vrt mahovine. Sa lijeve strane nalazi se niz tematskih vrtova a sa desne kanal sa kaskadama.

8. 8. arhitektonsko-perivojna obiljeţja. Paris .6. 8. 8.7. obiljeţja. Parc La Villette – autori. 8. ciljevi ureĊenja Navedi neke autore i njihova djela te “filozofiju” u periodu od 1980-ih godina Parc Bercy. st.8.5. nastanak.9. IBA Emscher Park u Njemaĉkoj – nastanak. sadrţaji Barcelonski model javnih prostora – perivoja i perivojnih trgova krajem 20. sadrţaji Parc Bercy u Parizu – urbanistiĉka i perivojna obiljeţja Parc André Citroën u Parizu – arhitektonsko-perivojna obiljeţja.4. 8.

te ĉovjeka i perivoja.).). KINESKI PERIVOJ Kinezi smatraju perivojnu umjetnost jedno od najsavršenijih naslijeĊa kineske kulture. je njegovo srce. .9. Paviljon.ne realistiĉnom imitacijom prirode. ograĊeni prostor. Kyoto Odnos ĉovjeka i prirode. ĉovjek Istoka ide ususret prirodi sa ţeljom da se stopi s njom.K. pjesništvo.K. st. Ova voda. ili "ting". Kineski i japanski vrt/perivoj simboliĉno prikazuju pravu („veliku“) prirodu u malom prostoru .K. već apstrakcijom kroz umjetniĉki senzibilitet. i 8. pokoravanje prirodi (4.pr. st.pr. bitan je dio kineskog vrta. – 4.) te interpretacija prirode i samoga sebe (od 14. st. Prvi perivoj u Kini napravljen je izmeĊu 11. Tijekom dugoga razvoja kineski perivoj prolazio je razliĉite razvojne etape: posuĊivanje prirode (do 4.). st. mjesto gdje je pojam "Vrt" promijenjen. Kineski perivoji meĊu najstarijim su na svijetu. st. izraţavao se potpuno drukĉije u istoĉnoj negoli u zapadnoj civilizaciji. pejsaţ. st. st.-14. Osim carskih perivoja u Pekingu i perivoja hramova. st.). a ne ureĊeni. literaturu. asimilacija s prirodom (8. odmorište s kojeg se promatra priroda. "shan shui" znaĉi "planine i vode" i nema vrta bez jezera ili bazena. bez obzira kako mala. Kineska i japanska perivojna umjetnost zasnovana je na filozofiji da je ĉovjek dio prirode i da se ne mijenja kao ni priroda kada postigne svoj klimaks. reflektiranje prirode (12. Dok ĉovjek Zapada stvara u prirodi svoju antropocentriĉnu zamisao svijeta.-8.-12.).pr. DUHOVNO I MEDITATIVNO – MATRICA KINESKOG I JAPANSKOG PERIVOJA Zuiho-in. najpoznatiji i najvrjedniji kineski perivoji su tzv «intelektualni» (privatni. Percepcija vta je uvijek priroda. filozofski) perivoji koji se nalaze u gradovima Shanghai i Suzhou. Bio je to ograĊen prirodni krajolik namijenjen kralju za lov. Perivojna tradicija temelji se na kineskoj filozofiji (konfucionizmu i taoizmu). skulpturu i arhitekturu. Ući u klasiĉni kineski vrt je korak u svijet koji se razlikuje od našeg. reproduciranje prirode (4. Kineski izraz za pejsaţ. a usko je vezana uz slikarstvo.

interijer se dopunjuje i proširuje perivojem. 2. prostor refleksije i izvora nove snage. on ĉovjeku mora pruţiti mir jer je namijenjen meditaciji. U staroj Kini najveću vrijednost nisu postizale slike ili nakit. JAPANSKI PERIVOJ Perivojna umjetnost dolazi u Japan iz Kine s budizmom u 6. Vrt postaje pozornica za fiziĉke i mentalne pripreme za ulazak u prostor ispijanja ĉaja. plemići su poĉeli stvarati svoje vlastite vrtove u skladu s oĉekivanjima koje su imali za raj. Moguće je još dodati cvijeće i vrtni namještaj. Perivoj je pun poruka i likovnih informacija. konverzaciji i ĉitanju poezije. a otok sveto brdo kao sjedište svih zadovoljstava. do 19. Proţimanje interijera i eksterijera vaţno je obiljeţje perivoja i arhitekture . To se postiţe scenografskim efektima. primjerice: zidovi su skriveni drvećem ili natkrivenim trijemovima. Perivoj koji dolazi iz Kine inspiriran je pejsaţom. Najstariji i najvrjedniji japanski perivoji nalaze se u Kyotu. mora ga shvatiti i tek tada moţe ga pravilno doţivjeti. Stoljeća stvorena je sveĉanost ispijanja ĉaja. Ovo razdoblje je trajalo do 12. U kineski perivoj ĉovjek mora proniknuti. a glavni je motiv jezero s otokom. Stoljeća 3. stoljeća i koji je ostao nacionalna svetinja povijesne japanske perivojne arhitekture. stabla ili stijene. Jedna kineska poslovica kaţe da lijep vrt ne mora biti veći od maĉje koţe. svi elementi koji se mogu naći u japanskim vrtovima. Duhovni prolaz: u drugoj polovici 16. Stoljeća 4. arhitektura (zgrade i graĊevine). 1. stoljeća. Uvijek se skriva svaki poĉetak i kraj. Marc Keane (1997) opisuje povijesne vrtove u Japanu kroz šest faza. Iluziji beskonaĉnosti pomaţe «posuĊeni krajolik» i zrcaljenje u vodi. Ovo razdoblje je trajalo do 8. Osobit utjecaj na razvoj japanske perivojne arhitekture uĉinio je zen-budizam ĉije je uĉenje u Japanu doseglo vrhunac od 16. japanski bogovi su predstavljeni kao otoci. 5. Naĉela budizma kao yin i yang su uvedena i u vrtni dizajn. koji je bio glavni grad Japana od 8. a perivoj je ograniĉen (ĉak i ograĊen) potrebno je stvoriti iluziju beskonaĉnoga prostora. nego je postao prostor za meditaciju. a u zidovima postoje brojni «otvori za vezu» (link windows) koji povezuju «ono unutra» i «ono vani». sliĉno kao i kod starih rimljana ĉiji bogovi ţive u stablima. Budući da je priroda beskonaĉna. Stoljeća. Poezija u raju: nakon toga. do 18. već rijetko odabrane stijene. Zen budizam je utjecao na dizajn. Vrt nije bio više namijenjen aktivnostima. gdje jezero predstavlja more. Ĉetiri su glavna elementa kineskoga perivoja: stijene. Ovo razdoblje je trajalo do 16.iz perivoja se doţivljava interijer i obrnuto. Umjetnost praznine: s propašću aristokracije i uzdizanja samuraja (ratnika) vrtni je dizajn promijenjen. samurajska . Duh prirode: u shinto vjerovanju. Zen-budizam pokušao je intelektom doseći beskrajnost meditacijom i kontemplacijom pejsaţa. Privatni niše: u razdoblju dugotrajnog mira u razdoblju edo (1600 .1868). voda i biljke. u svakoj pojedinoj fazi mijenja se filozofija pristupa stvaranju vrta.Kineski perivoj nije moguće sagledati jednim pogledom s jednoga mjesta kao što je to moguće u europskom renesansnom ili baroknom perivoju. stoljeću. Veliĉina nije presudna za vrsnoću i ljepotu perivoja.

Glavni su motivi kompozicije tog pribliţno 4 hektara velikoga perivoja jezero u obliku ţdrala i otok u obliku kornjaĉe. Kompozicija se temelji na asimetriĉnosti i «posuĊenom krajoliku». Bitni elementi japanskoga perivoja jesu kamen. Ĉetiri su naĉela koja vode pri organiziranju japanskog vrta: • shotoku no sansui (prirodna planinska rijeka) stvaranje prirodnih oblika • kōhan no shitagau (slijedite obalu) planiranje u skladu s topografijom • suchigaete (nepravilnost brojeva) projektiranje asimetriĉnim elemenata • fuzei (osjet vjetra) predstaviti prostor u kojem vrt nastaje Japanski je perivoj neposredno vezan uz arhitekturu kuće.je klasa izgubila utjecaj i bogati urbani trgovci postali su dominantna klasa japanskog društva. predstavljaju cjelinu i izmeĊu ta dva elementa mora postojati sklad. Najznaĉajniji je kontemplacijski vrt RYOAN-JI u samostanu DAIJUIN u Kyotu s kraja 15. 6. Vrtovi kolekcionara: pokrajinski daimios_velikaši pokazivali su svoju moć i bogatstvo u ovim vrtovima. rijekama i potocima. Motivi su birani tako da je šetnja kroz vrt sliĉila šetnji kroz drugu zemlju (kineski motivi) ili kroz neko drugo vrijeme (stari_povijesni japan). pogled na trešnjin cvijet Most Samostanski dio Glavni hal Umjetnost cvjetnog uresa Jezerce Stijena . ali ga okruţuje i sudjeluje u njegovu vizualnom doţivljaju. Fizionomija perivoja proizlazi iz slikovita japanskoga krajolika koji obiluje brdima. Vrhunac perivojne kompozicije za ceremoniju ĉaja jest perivoj carske palaĉe KATSURA u Kyotu iz 1620. Biljka treba stvarati dojam prirode u malom prostoru. a obraĊuju se posebnim vrtlarskim tehnikama. Vrt je naĉinjen od pijeska i kamena. Karakteristiĉna su tri perivojna tipa: KUĆNI VRTOVI. KONTEMPLACIJSKI VRTOVI (zen-vrtovi) i PERIVOJI ZA CEREMONIJE ĈAJA. Voda je u perivoju nenadomjestiva i ona se pojavljuje metaforiĉki ili stvarno u prirodnim oblicima kao jezero. voda i biljka. jezerima. tj. Kamen i stijene smatraju se simbolom prirode i Japanac ih voli više od drveća. potok ili vodopad. a jedini biljni element je mahovina na kamenu. a perivoja organska. Perivoj za ceremoniju ĉaja razvio je takoĊer zen-budizam kao prostor religijskoga rituala. središnjii veliki kamen u bazenu Kameni bazen u obliku dugog rukava kimona Carski vrt Topiarij oblikovan kao kutija Pogled na cvijeće. godine. bliţim i daljim krajobrazom koji fiziĉki ne pripada perivoju. Njihovi su vrtovi vrlo mali. remek-djelo umjetnika Kobori-Enshua. Kompozicija kuće je geometrijska. GLOSARIJ JAPANSKOGA PERIVOJA Asobi Chaniwa Chiso Chozubachi Furisode Gyoen Hako-zukuri Hana-mi Hashi Hojo Hondo Ikebana Ike Ishi Estetski termin – razigrano Vrt za pijenje ĉaja Feng-Shui Bazen za ruke. pa se uzgajaju patuljaste vrste i one koje sporo rastu. Kuća i perivoj (vrt) su nedjeljivi. dva tradicijska simbola dugovjeĉnoga ţivota. stoljeća.

9. 9. Umjetnost kompozicije stijena Occult Balance Pojam occult balance_skrivena ravnoteţa odnosi se na ravnoteţu koja nije odmah vidljiva ili na stvaranje ravnoteţe razliĉitih objekata koji su meĊusobno asimetriĉno postavljeni.3.7. uvedene u vrt ĉaja 1550. 9.2.5. Objekte je moguće postaviti i u pravcu stvarajući metaforu i pokušavajući ih uravnoteţiti.Ishi-doro Ishi-guni Kamene lampe. 9.6. Razlike u pristupu pejsaţnoj arhitekturi u zapadnjaĉkoj i istoĉnjaĉkoj tradiciji Kineski tradicijski perivoj – filozofska ishodišta i izvori Opća obiljeţja kineske perivojne tradicije Materijali i voda u kineskom tradicijskom perivoju Tipovi tradicijskoga japanskog perivoja Kompozicijska obiljeţja japanske perivojne arhitekture Elementi kompozicije japanskog vrta . g.1. 9. 9.4. 9.

ali ne i perivoje. DIJALOG S VREMENOM – PERIVOJNA ARHITEKTURA ANTIKE. Bili su izgraĊeni za legendarnu asirsku kraljicu Semiramidu. Perziji. smješteni uz obalu Eufrata. vodene površine i kanali egipatskoga perivoja ishodišta su europske perivojne umjetnosti. pr. prostor donesen na Zemlju iz nekoga drugog ili budućeg svijeta.pr. Grĉki povjesniĉari opisuju PERZIJSKI PERIVOJ kao ĉudo zemaljskih nasada. utjecaj pravilnih egipatskih perivoja osjeća se kod peristilnoga vrta . a perivoj u sebi sadrţava sve plodove zemlje.K. vrtovima uz plemićke kuće. Izgled perivoja oĉuvao se na slikama u grobnicama i na kamenim reljefima.K. Egiptu. BABILONSKI VISEĆI (TERASASTI) VRTOVI. Usprkos sklonosti prema geometriji u arhitekturi.10. kao i perivoja u Mezopotamiji. asirske i babilonske civilizacije razvila se perzijska kultura za koju je perivoj bio raj. proizlazi iz sustava kanala i bazena za natapanje. Primarni sadrţaj perivoja ograĊenih zidom bili su kanali za natapanje i drveće ispod kojega se moglo odmarati. Prema Strabonu. Njegov je oblik simboliziran kvadratom koji je kroz povijest i do danas ostao osnovna inspiracija perivojnog oblikovanja. Na podruĉju Mezopotamije. Perivoji nisu poprimili znaĉenje stvarnog i dovršenog umjetniĉkog izraza. što podsjeća na kasnije pejsaţne perivoje Europe 18. o gajevima uz hramove. Voda iz Eufrata dovodila se na vrtne terase hidrauliĉkim napravama. stoljeća. i 19. a nosili su ih lukovi na kvadratnim stupovima. sagraĊeni od nekoliko terasa koje su bile jedna povrh druge. PERIVOJI MEZOPOTAMIJE nastali su kao idealizacija sustava za natapanje i oaza ravnice izmeĊu Eufrata i Tigrisa. Ideju perzijskoga perivoja pronosili su Arapi cijelim islamskim svijetom. Da bi se saĉuvala od vlage. vrtovi su bili kvadratni sa stranicama od 120 metara. Kvadratni perivoj bio je presjeĉen vodenim kanalima koji simboliziraju ĉetiri rijeke raja. graĊevna je konstrukcija bila zaštićena izolacijom od bitumena i olova. Oblikovanje egipatskoga perivoja. a obnovljeni u 6. PERIVOJNA UMJETNOST STARE GRĈKE poznaje drvorede i gajeve. Grĉkoj i Rimu. prema Starom zavjetu. SREDNJEGA VIJEKA I ISLAMSKE TRADICIJE ANTIĈKI PERIVOJI Sumerski vrtovi Antiĉkim perivojima smatraju se oni u Mezopotamiji.K. EGIPATSKI PERIVOJ prototip je geometrijskoga perivoja koji se u Egiptu podizao već od 3000. alejama i dr.-1350. smješten je biblijski perivoj Eden. Najviša terasa bila je na visini od 25 m. Na prostoru sumerske. Geometrija. g. godina pr. Vrhunac je stvaralaštva perivojne arhitekture doba Novoga Carstva u razdoblju od 1580. st. smatrani su jednim od sedam ĉuda antiĉkoga svijeta. Na osnovi tih prikaza moţe se govoriti o faraonskim perivojima.

perivojno je oblikovanje uglavnom bez vidljiva reda. Dok grĉka arhitektura teţi redu koji je izraţen geometrijom i proporcijom. a drugi na vrtove zvane horti uz vile u gradu i ljetnikovce u blizini grada te na velike perivoje s javnim zgradama. Paviljoni se u rimskom perivoju javljaju u obliku ljetnih poĉivaljki (triklinija). Grĉka je pejsaţnom oblikovanju dala genius loci. . a pripisuje se. g. Peristil je pravokutni vrt sa svih strana okruţen trijemom na stupovima. paviljoni. a ornamentalni su ostali uz kuću.tek djelomiĉno. vodeni motivi. To su trijemovi (odrine). Gestation _ je natkrivena šetnica gdje je vlasnik mogao uzjahati konja ili biti donešen od robova na nosiljci. te ratne. sveti gajevi. pravokutnih špalira.K. Augustovu prijatelju Gaju Matiusu koji ga je prvi uveo preuzevši ga s Istoka (Kina). prostori oko javnih zgrada i sl. Civilizacija Krete (više od 2000. stoţaca itd. nisu omogućavali sliĉan razvoj. piramida.površine zasaĊene voćkama u dvorištu/peristilu kuće. U Grĉkoj su postojali vrtovi .. Prvi se tip odnosi na hortus i PERISTILNI VRT RIMSKE KUĆE. pergole. prostor šetnje poslije objeda. Perivoj je u Rimu postao simbol društvenoga poloţaja i reprezentacije. Topijarno umijeće bit će nastavljeno u srednjem vijeku i otada će se neprekidno primjenjivati u perivojnoj umjetnosti do danas. Za rimski vrt prepoznatljivi su neki elementi koji se gotovo redovito pojavljuju.pr. veoma omiljene Rimljanima. nimfeji i šišanjem oblikovano bilje (opus topiaria). sjenice. brajde) najĉešće su se nalazile u malim perivojima popraćene vodenim motivima. mirte. prema Pliniju. kao vanjski prostor boravka ili element proširenja kuće. mitološke ili lovaĉke scene.) poznavala je vrtove za uţivanje. boţanstva. Xystus je gledao na donji vrt_ ambulation. PERIVOJNA UMJETNOST RIMA moţe se promatrati izmeĊu dviju krajnosti: arhitektonske zamisli perivoja uz stambene zgrade (vile). te prostranih perivojnih prostora naturalistiĉke zamisli. već su to ĉesto bila prava umjetniĉka djela koja su predstavljala ljudske figure. crnike. S rimskom civilizacijom zapoĉinje prava povijest perivojne umjetnosti. Perivoj je u Rimljana imao razliĉite funkcije: kao sveto mjesto (obitavalište kućnih bogova i zaštitnika kuće. To se umijeće sastoji u oblikovanju drveća i grmlja šišanjem . javni prostori. prizama. Svetišta nimfa (nimfeji) obiĉno sadrţe špilju gdje izvire voda koja opskrbljuje bazene. okruglih ili ĉetvorinastih oblika. s primarnim ciljem da ostvari prijelaz izmeĊu arhitekture i prirode. a mnogi su poslije bili prihvaćeni u srednjovjekovnoj i renesansnoj perivojnoj arhitekturi. sveti lug posvećen bogovima ili pokojnicima). prostor razgovora i odmora. Pisani i arheološki izvori brojni su i omogućuju upoznavanje i shvaćanje perivojne arhitekture. Voda se pojavljuje u obliku vodenih zrcala. Ambulation je bio uresni vrt sa mnoštvom bilja. Biljkama se nisu davali samo geometrijski oblici poput zidova. povrtnjaci i voćnjaci su zasaĊeni na rubovima grada. Krajolik i obliĉje terena. kugala. bitno drugaĉiji od onih u Egiptu. prepoznavanje i izraz duha pojedinoga mjesta. Sjenice (odrine. Privatni rimski vrtovi bili su podijeljeni u tri dijela: Prvi dio _ xystus _ bio je terasa koja je sluţila kao salon i bila vezana za kuću sa natkrivenim portikom. Gestation je obiĉno okruţavao ambulation ili je bio izgraĊen kao ovalni odvojeni prostor. Umijeće šišanja biljaka (topiarij) kreirali su Rimljani.najĉešće šimšira. ĉempresa i lovora. Rimljani su odvojili utilitarne i uresne vrtove. kanala i vodoskoka.

Razvoj perivojne arhitekture srednjega vijeka moţe se pratiti kroz samostanske vrtove i vrtove utvrĊenih dvoraca. stoljeća. Poĉevši od 10. Klaustar je obiĉno bio kvadrat okruţen trijemom. Bio je smješten pokraj utvrĊenoga dvorca (zamka. Samostanski redovi Katoliĉke crkve pronijeli su ideju vrtova nakon pada Rima (410. Vrtovi dvoraca pojavljuju se u povijesnim izvorima tek od 15. osobito brojnim od 12. Voćnjak ili vrt za uţivanje oblikovan je za boravak i zabavu. Samostanski vrtovi pojavljuju se od 9. burga). Stoljeća. zatim se javljaju voćke i cvijeće. Francuska Srednjovjekovna perivojna arhitektura zasnovana je na ideji boţanskoga perivoja zamišljen kao zatvoren i nepristupaĉan prostor ograĊen zidom (hortus conclusus).Vrtovi su bili maleni i utilitarni _ voćnjaci. Ideja otvorenoga perivoja pripada kasnijim razdobljima. stoljeću ornament je zamijenjen uresnim vrtom (parterom) koji će dostići svoj vrhunac u baroknom . Još i danas se u njima vide uzorci prostora zatvoreni prema ulici ali izduţeni sa druge strane kuća. Umijeće šišanja biljaka (topiarij) preuzeto je od Rimljana. ali i kao alegorije za religijske priĉe.SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI Klaustar Fouganic. U 12. Bili su kao i uvijek utilitarni za siromašne. ograĊen zidom i s kulama na uglovima. Naše poznavanje srednjovjekovnoga vrta temelji se na literarnim izvorima i minijaturama. a krajem srednjega vijeka dosegao je visok stupanj razvoja. osobito nakon kriţarskih ratova. zanimanje za vrtove postajalo je sve veće. vrtovi ljekovitog i mirodijskog bilja raspršeni u tlocrtnoj slici grada. a u njega se ulazilo kroz posebna vrata. ptice. Bili su to vrlo mali vrtovi. stoljeća. Vrt trava sadrţavao je biljke za prehranu (povrće) i medicinsko bilje za lijeĉenje. Minijature prikazuju vrtove kao prostore društvenih dogaĊanja. Ostaci pokazuju da su vrtovi postojali na svim razinama društva i da su bili vaţan dio svakodnevnog ţivota. utvrde. Korisni vrtovi predstavljeni su kao vrt travâ i kao voćnjak ili vrt za uţivanje. a poslije se u vrt unose arhitektonske vrtne graĊevine i sadrţaji. kao npr. stoljeća u obliku korisnih (utilitarnih) vrtova i vrtova za meditaciju. Prvi oblik takva vrta bilo je sjenovito mjesto zasaĊeno šumskim drvećem. pod vlašću Karla Velikog. najĉešće unutar zidova samostana ili grada. Srednjevjekovni grad sadrţi i individualne vrtove. ali i javne prostore. heraldiĉke i druge oblike.). kada sa Srednjeg istoka stiţe dotad nepoznato cvijeće. Roman de la Rose. kada administrativna naredba za prostor Charlemagne. navodi 73 biljke i voćke koje moraju biti uzgajane u cijeloj regiji. voćnjake i povrtnjake. Oliĉenje vrta za meditaciju jest samostanski klaustar. Vrtovi su bili jednostavni i geometrijski. najĉešće podijeljen stazama na ĉetiri dijela i s fontanom ili bunarom u sredini. a lijepi i ugodni za bogate. Novost u perivojnoj arhitekturi srednjega vijeka jest biljni ornament koji je prikazivao ţivotinje. povrtnjaci. Prvi spomeni vrtova su 795.

Veliki klaustar oznaĉen zeleno pokazuje centralnu fontanu i vrt podijeljen u ĉetiri kvadrata. Vrtni labirinti su bili poznati još u Egiptu. Elementi srednjevjekovnog vrta        Orchard . Gallen. Uz bolnicu i školu su postavljeni vrtovi oput peristila. na Kreti i u Rimu. Samostan St.francuskom perivoju. obiĉno voćkama Herber – vrt trava I ili vrt zadovoljstva Hortus Conclusus – zatvoren. . Groblje je uz bolnicu i u njemu su posaĊene voćke. termin upotrebljen na planu St. ograĊen vrt Pleasaunce – veliki kompleks vrta ili perivoja zadovoljstva Šuma Kuhinjski vrt paradise – raj. Od jednostavnih sjenica s vinovom lozom iz 13. stoljeća postale najvaţniji dio perivojne dekoracije. stoljeća razvile su se kontinuirane sjenice koje su krajem 16. I u stvari je model za organizaciju prostora benediktinskog reda. koji se odnosi na otvoreno dvorište samostanskog vrta gdje je uzgajano cvijeće za urešenje crkve.vrt ili prostor zasaĊen drvećem. Gallen (detalj): ovo je plan oko 900. a u srednjovjekovnom vrtu postali su nezaobilazan sadrţaj.

koj i je podignuo (1632. nekada okruţen tornjevima. . a središnji dio naglašavao je pishtak. Na europskom tlu ostatci arapske perivojne arhitekture nalaze se još u Palermu na Siciliji (klaustar San Giovanni degli Eremiti iz 13. obiĉno smještena na kriţanju dvije osi. klaustar katedrale u Monrealeu iz 12. zaĉi osam rajeva) kasnije ime za vrstu graĊevina ĉijeje porijeklo asirsko.. Osnovno znaĉenje je “zatvoreni prostor”. Elementi oblikovanja u mogulskim vrtovima: -HAZIRA OR RAWDA: (arapski) oba naziva koriste se u mogulskom razdoblju _ oznaĉavaju grob ili mauzolej. Mogulski razvoj naglašava fasade dodajući tornjeve na ĉetiri ugla. -CHATRI: (izvorno perzijski_kišobran) mali paviljon korišten u indiji kao dekorativni elment uglavnom za artikulaciju uglova krova. st. Iran Pod kulturom islamskoga vrta/perivoja razumijeva se perivojno umijeće Arapa na podruĉju zapadne Azije. -BARADARI: indijski otvoreni paviljon (izvorno dvanaest stupova. 13.ISLAMSKI VRTOVI I PERIVOJI Bagh-I-Aeram. st.gdje su vladali Moguli). Izuzetna ostvarenja arapske perivojne arhitekture u Španjolskoj jesu ALHAMBRA i GENERALIFE u Granadi. dva puta ili dva vodena kanala. U povijesti islamske perivojne umjetnosti zapadne Azije istaknuto mjesto zauzima Isfahan. u Španjolskoj i u sjevernoj Indiji (Delhi.) i u juţnoj Italiji (vila RUFOLO u Ravellu.). osnovan 1598. te Alcazar u Sevilli. uzdiţe se iznad ruba krova sadrţavajući portal ili iwan." -HASHT-BIHISHT: (perzijski.. glavni grad Perzije. a nazivan gradom perivoja. indijski su Moguli od Perzije naslijeĊenu ljubav prema vrtovima iskazivali perivojima uz palaĉe i grobnice. -CHADAR: mogulski ekvivalent za shadirwan.-1654. MOGULSKI PERIVOJI U INDIJI U dolini Kašmira. Poznati su kašmirski vrtovi SHALAMAR BAGH i Achabal. -PISHTAK: (perzijski) okvir. Remek-djelo islamskoga simbolizma i najpoznatiji perivoj u mogulskoj Indiji jest TAJ-MAHAL u Agri.) šah Jahan u spomen svojoj rano preminuloj ţeni Mumtaz Mahal. a kasnije vrt. Kašmir . Tlocrt je radijalno simetriĉan sa osam dijelova koji okruţuju centralni dio koji je obiĉno nadsvoĊen. st. najvjerojatnije referenca na to da su u sva ĉetiri zida paviljona bila postavljena po troja vrata). Shiraz. Agra. kosa urešena površina po kojoj teĉe voda. Costa Amalfitana. -JALIS: kamena ili mramorna ploĉa obiĉno perforirana geometrijskim oblicima. -CHABUTRA: kamena ili platform od opeke.

geometrija egipatskih vodenih zrcala i ĉistoća kompozicije helenistiĉkoga peristila. Voda je u arapskim perivojima sveti motiv i glavni oblikovni element. lavanda. Alhambra. Vrtove Alhambre i Generalifea u Granadi obiljeţavaju dvorišta (patio). glavnim odlikama španjolskog arapskog perivoja. fontana i vodoskoka koji su meĊusobno povezani uskim kanalima. godine. mimoze i dr. limun. . mirta. Voda nije sluţila samo kao ukras već i za stvaranje ugodne mikroklime.Arapski vrt izraţava ĉeţnju za Muhamedovim rajem kao mjestom uţivanja i zadovoljstva. boje i mirisa. Cordoba i Granada bile su ţarišta muslimanskoga ţivota i umjetnosti u tom razdoblju. vodenih zrcala. U arapskom vrtu sastaju se perzijski osjećaj za dekoraciju. ruţmarin. Miris vrtu davalo je mediteransko i orijentalno bilje kao šimšir. Granada Do danas je dobro oĉuvana španjolsko-arapska perivojna arhitektura. a zajedniĉka im je naglašena arhitektonska koncepcija s pravilnom geometrijskom tlocrtnom kompozicijom. koja imaju svoju meĊusobno razliĉitu fizionomiju. do 1492. Boju arapskom vrtu daje cvijeće i keramiĉke ploĉice raznih boja što je naslijeĊe mezopotamske umjetnosti. ograniĉenih je dimenzija s prisutnim poštovanjem prema ljudskom mjerilu. Arhitektonska zamisao organizacije prostora je izjednaĉavanje vrta i kuće. a glavni prostor kuće je patio_dvorište oblikovano elementima vode. Arapi su u Španjolskoj boravili od 711. jasmin. Alhambra je dvorac-grad. zumbul. ALHAMBRA je poznata po DVORIŠTU MIRTE (Patio de los Arrayanes) i DVORIŠTU LAVOVA (Patio de los Leones). Pojavljuje se u obliku bazena. ruţe. urbani razvoj trajao je dva i pol stoljeća. Tri su bitna elementa arapske perivojne arhitekture: voda. a GENERALIFE po DVORIŠTU KANALA (patio de la Acequia) i DVORIŠTU ĈEMPRESA (Patio de los Ciprases). boja i miris. Usko je vezan uz arhitekturu kuće. Generalife je palaĉa namijenjena kraljevskoj obitelji za odmor.

13. Arapski vrtovi u Španjolskoj – doba i mjesto nastanka.1. primjeri Islamski perivoji 10. Obiljeţja srednjovjekovnih vrtova 10.2.6. primjeri 10. arhitektonsko-perivojna obiljeţja 10.11. shema vrta. Hortus conclusus – objašnjenje. 10.5.7. 10.12.9. arhitektonsko-perivojna obiljeţja 10. Kashan.3. Mogulski perivoji u Indiji – obiljeţja.8. Voda u islamskome perivoju Bagh e Fin. 10. 10.Antiĉki 10. Iran . vrtovi i perivoji Edenski vrt i obiljeţja perzijskih perivoja Obiljeţja egipatskih vrtova Obiljeţja grĉke pejsaţne arhitekture Obiljeţja rimske pejsaţne arhitekture i tipovi vrtova/perivoja Peristilni vrt rimske kuće Hadrijanova vila u Tivoliju Srednjovjekovni vrtovi 10. Vrste srednjovjekovnih vrtova i perivoja 10. 10.4.10. Taj Mahal – doba i mjesto nastanka.

stoljeća i kasnije za romantiĉarski engleski pejsaţni perivoj 18. U arhitekturi to su simetrija. proporcija red. stoljeća. levelled to the rising or falling site.A Jellicoe.' G. a ne matematiĉkim izraĉunom. ARHITEKTONSKI PERIVOJI RENESANSE – TALIJANSKA I DUBROVAČKA TRADICIJA I KOMPOZICIJA TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ Vila Lante. Naime.11.The Landscape of Man Unutrašnjost kuće izlazi vani. To je vrijeme ponovnog otkrivanja klasiĉnih ideja. Izvori renesansnog vrtnog i parkovnog oblikovanja su još iz grĉko-rimskog razdoblja. mjera. . znanosti. Italija je kolijevka renesanse. Bagnaia. Projektiranje vrtnih prostora je više nego samo stvaranje trodimenzionalnih okvira. trgovine i politiĉka stabilnost dozvoljava ĉovjeku da postavi pitanje svog odnos sa svijetom. „The interior of the house thrust itself outwards. a villa rustica je kljuĉna referenca za pejsaţno oblikovanje 16. To je ispitivanje postavilo ĉovjeka u fokus i stvorilo ideju uomo universale ili univerzalnog ĉovjeka. Renesansa oznaĉava prekretnicu u kojoj razvoj umjetnosti. the shapes made more by intuition than by mathematical calculation. To je stvaranje iskustva briţljivo ureĊene kompozicije s paţljivo planiranim sekvencama elemenata s posebnim znaĉenjem. prilagoĊavajući se terenu. oblici stvoreni intuicijom. a njeni vrtovi su najĉišća renesansa u svom konceptu i obliku. Italija 'Renesansa ' doslovno znaĉi ponovno roĊenje. ideja o villa urbana vodi ka razvoju vrtnog oblika i izgleda.

Koloristiĉka je kompozicija perivoja monokromna. Obiljeţja talijanskih renesansnih perivoja su: * perivoj – proširenje interijera. Renesansni je ĉovjek perivojnom arhitekturom iskazivao ţelju za prevlašću nad prirodom. u Italiji nastaju brojni perivoji uz vile. paviljoni i drugi sadrţaji. vodenih lanaca. U talijanskom renesansnom perivoju osobito je vaţan odnos prema krajoliku. sa savršenim isprepletanjem svih elemenata perivojne arhitekture. Perivojni arhitekt toga vremena JACOPO BAROZZI VIGNOLA stvorio je nekoliko nenadmašnih djela kao što su perivoj vile LANTE (oko 1559. crnika. prikazujući svoju antropocentriĉnu zamisao svijeta. mirta (Myrtus communis) i šimšir (Buxus sempervirens). paviljoni.labirinti. Perivoj je u pravilu smješten na padini i organiziran na nekoliko terasa meĊusobno povezanih stubama i rampama. smještaju scena u dubinu i dr.fontane. mirta . U renesansnom perivoju nema cvijeća. neobiĉnosti i šale * perivojna oprema . izboĉene loĊe * novi perivojni sadrţaji . skulpture. tisa (Taxus baccata). balustrade. a to je izravan odnos izmeĊu kuće i perivoja.Talijanski renesansni perivoj temelj je europske perivojne arhitekture i umjetnosti.sjenice. stupovi. Prirodni elementi i drveće shvaćeni su kao materijal za oblikovanje. skulpture. lovor (Laurus nobilis). Sredinom 16. vidikovci. stubište * arhitektonski elementi . vegetacije i vode. stoljeća talijanski perivoj poprimio je u Firenci i Rimu zaokruţen i cjelovit oblik sa svim svojim obiljeţjima koje će ga uzvisiti do visoke humanistiĉke i estetske vrijednosti renesanse. lovor. perivoj palaĉe FARNESE u Capraroli (oko 1559. bor * topiarij – pravilni oblici šišanog grmlja . stoljeća (cinquecenta). Aleje su uvijek pravilne i meĊusobno okomite te usmjeruju vizure prema akcentima kao što su fontane. UreĊenje perivoja temelji se na istim naĉelima kao i arhitektura: na osnoj (najĉešće jednoosnoj) simetriji.tisa. loĊe. Nakon tih znaĉajnih ostvarenja. Voda se pojavljuje samo u artificijelnim oblicima: u obliku kaskada. poput drugih graĊevnih materijala. meĊu kojima kao osobito vrijedne valja spomenuti vile obitelji Medici u Firenci (Castello i Fiesole) i u Rimu.) u mjestu Bagnaia (Lazo). keramiĉke posude za cvijeće. jer perivoj treba ponuditi vidike i lijepe pejsaţne slike. arhitekture. Nastaje u ambijentu renesansne Italije kada ĉovjek nije bio orijentiran prema prirodi s elegiĉnim osjećajima. usmjeravanju vizura. Njegove perivojne kreacije predstavljaju idealnu kompoziciju 16. jer se ono uzgaja samo u intimnom skrivenom vrtu (giardino segreto). kreator najimpresivnijega perivoja talijanske renesanse (VILLA D'ESTE u Tivoliju. st. vodenih zrcala i sl.trijemovi. šimšir. Perivoj postaje proširenje kuće i prostorom stanovanja na otvorenom.). Talijanski renesansni perivoj poĉinje svoj razvoj poĉetkom 16.) i ORTI FARNESIANI na Palatinu (Rim). druga polovica 16. Talijanski renesansni perivoj donosi bitnu novost. Drugo veliko ime u renesansnoj perivojnoj umjetnosti jest arhitekt PIRRO LIGORIO. crnika (Quercus ilex). stoljeća Bramanteovim CORTILE DEL BELVEDERE u Vatikanu i Rafaelovim vrtom vile MADAMA u Rimu. stanovanje na otvorenom * jednoosna simetriĉna tlorisna kompozicija * posuĊeni krajolik – pogledi iz vile i perivoja na okolni krajolik * svladavanje nagiba terena terasastim vrtovima _giardino pensile * prijelazni arhitektonski elementi izmeĊu vile i perivoja . klupe * voda – pojavljivanje na “arhitektonski” naĉin * aleje – dijele perivoj na pravilne površine (parteri i gajevi/bosketi) * sadnja stabala na “geometrijski” naĉin * preteţitost vazdazelenih stabala – ĉempres. skulpture. Uzgajaju se zimzelene (vazdazelene) biljke: ĉempres (Cupressus sempervirens).

semicircles and the like. junipers. tlocrt. and their branches intermixed and twining one into the other. Opća obiljeţja talijanskih renesansnih perivoja 11. obiljeţja perivoja Palazzo Farnese Villa d Este Villa Lante . tlocrt. polukruţnice i sliĉnim. Talijanski renesansni perivoj 11.2.3.* limuni i naranĉe u keramiĉkim posudama na terasama * giardino segreto – intimni obiteljski vrt u kojemu se uzgaja cvijeće Leon Battista Alberti u svojoj knjizi o arhitekturi kaţe: Let the ground also be here and there thrown into those figures that are most recommended for the platforms of houses.5.' Leon Battista Alberti chapter iv. ten books on architecture Neka teren bude oblikovan oblicima najpovoljnijima za platforme. cedars. book ix. and surrounded with laurels. Villa Lante (Bagnaia) – autor.1. borovicom. tlocrt.autor. okruţeni lovorom. cedrom.4. obiljeţja perivoja 11. Villa D'Este (Tivoli) – autor. obiljeţja perivoja 11. Palazzo Farnese (Caprarola) . I neka se njihove grane meĊusobno isprepletu. circles. kruţnice. Arhitektonski elementi oblikovanja talijanskih renesansnih perivoja 11.

a u 17. Pojavljuje se u obliku zidnih fontana. trguje Mediteranom i gradi ljetnikovce i uz njih renesansne perivoje. s vidikovcima. Prvobitna renesansna fontana preureĊena je 1736. lako je dubrovaĉki renesansni perivoj nastao iz talijanskoga renesansnoga perivoja. povijesni neoromantiĉarski perivoj iz 19. Od sedamdesetak djelomiĉno oĉuvanih perivoja najznaĉajniji su perivoji ljetnikovaca Petra Sorkoĉevića na Lapadu (1521. Voda se do fontane u perivoju dovodi akveduktom na 14 lukova dugim 70 metara. Uz opća obiljeţja dubrovaĉkoga perivoja. stoljeću u baroknom duhu grade se brojni plemićki ljetnikovci s perivojima ureĊenim na terasama povezanim stubama. bunara (gustirni) i bazena-zrcala s morskom vodom. i 16.). Budislavića na Gornjem Konalu u Dubrovniku. Fontane su rijetke (iznimka je renesansno-barokna fontana u Trstenu). . vegetaciju makije i priobalne stijene. Guĉetića i Sorkoĉevića u Rijeci Dubrovaĉkoj i dr. stoljeća. Voda je nenametljivo prisutna. stoljeća gotiĉko-renesansni perivoji. ljetnikovac. jedan je od najstarijih i najvećih renesansnih perivoja na obali. kaktusa i raznog egzotiĉnog drveća i grmlja ĉije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja. vlasništvo obitelji Guĉetić (Gozze). eukaliptusa. šetnicama i kamenim uresima (fontanama. godine u raskošan barokni nimfej s Neptunom-bogom mora i voda. kapelica Sv. Jedino Dubrovnik u to vrijeme ţivi u miru s Turcima. i 16. Hrvatska ratuje s Turcima sprjeĉavajući njihov prodor u Europu. alpskog bora i ĉempresa. lzvan dubrovaĉkoga podruĉja vrijedni su perivoji Hanibala Lucića u Hvaru i Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu na Hvaru. Arboretum na svom ukupnom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko razliĉitih cjelina: Povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem. burgovima) uz koje su podizani samo mali korisni vrtovi s medicinskim biljem i povrćem. što je izuzetna vrijednost koju drugi ljetnikovci nemaju i koja omogućuje bujno raslinje. klupama i dr. Od nimfeja se os kompozicije perivoja produţava preko ljetnikovca do glorijeta na obali. sjenica). povijesni maslinik te prirodnu vegetaciju šume hrasta madunca.). Jeronima. vazama. godine. Vice i Tome Skoĉibuha u SuĊurdu na otoku Šipanu. ipak je on razvio vlastiti oblikovni izraz koji se javlja kao tipološka osobitost u perivojnoj umjetnosti renesanse. fontana i akvadukt. bunarima. bez spektakularnih efekata. kamforovca. Na terasastom dijelu oko ljetnikovca na oko 18000 m2 nalazi se mnoštvo parkovnih terasa s brojnim vrstama stabala palmi. Trsteno posjeduje jednoosnu kompoziciju ljetnikovca i perivoja te obiluje vodom. lovora. Trsteno iz 1496. stoljeću u renesansnim perivojima Italije odrţavaju kazališne predstave i koncerti. Na širem dubrovaĉkom prostoru ureĊeni su tijekom 15. Na kompoziciskoj osi vrta nanizani su svi arhitektonski elementi: paviljon. zelena loĊa. kao središnjim likom kompozicije kamenih kipova. i 20. Osnovni je graĊevni materijal kamen.DUBROVAĈKI RENESANSNI PERIVOJI Šipan Dok se u 15. a prepoznatljiv motiv je odrina (pergola. U takvim okolnostima ţivi se još uvijek u dobro zaštićenim i teško pristupaĉnim utvrĊenim dvorcima (zamkovima.

Dubrovaĉki renesansni perivoji 11. ubrajaju se u najstarija i najveća stabla Europe.12.dvije neobiĉno velike platane na ulazu.8. Arhitektonsko-perivojna obiljeţja dubrovaĉkih renesansnih perivoja 11.11. Razlike u tlocrtnim obiljeţjima dubrovaĉkih i talijanskih renesansnih perivoja 11.6. Lapad .doba nastanka. tlocrt.Trsteno ima još jednu posebnost . Posebnost dubrovaĉkoga renesansnog perivoja .7. perivojno-arhitektonska obiljeţja Ljetnikovac Sorkoĉević. Razlika uporabe vode u dubrovaĉkom i talijanskom renesansnom perivoju 11. a talijanski renesansni perivoj nema 11.10.što dubrovaĉki perivoj ima. U cjelini je zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture. Razlike izmeĊu talijanskih i dubrovaĉkih renesansnih perivoja .9. Trsteno . Zajedniĉka obiljeţja talijanskih i dubrovaĉkih renesansnih perivoja 11. a dubrovaĉki perivoj nema 11. 15 m opsega i visine oko 50 m.što talijanski perivoj ima.godina ogromnih dimenzija. stare preko 400. a posebno su atraktivne po tome jer pripadaju vrsti orijentalnih platana.

Terase su oblikovane za promatranje partera. a nerijetko i tisuću hektara.-1700. Dok je u Vaux-le-Vicomteu Le Nôtre ostvario remek-djelo jedinstva i harmonije. Meudon (1679.). Perivoj dvorca VAUX-LE-VICOMTE prvo je veliko djelo Le Nôtrea koje je postalo model i uzor cijelom stoljeću. Skulpture i fontane omogućuju ritam i oznaĉavaju odreĊene toĉke. Za razliku od talijanskoga renesansnoga perivoja. SUPARNICI POVIJESNE PERIVOJNE ARHITEKTURE . Vodeni motivi s jakim vodoskocima postavljeni su najĉešće uzduţ središnje osi perivoja. Cloud. slikar i arhitekt. Cjelina perivoja moţe se obuhvatiti jednim pogledom.). . Oblikovni elementi:Parteri: doslovan prijevod je „po zemlji” _ to su veliki i komplicirani motivi kojim se iskazuje kontrola ĉovjeka nad prirodom. pa su njegovi perivoji ĉesto definirani kao vrtovi logike i inteligencije. St. Kompozicija Le Nôtrea traţi ravnoteţu i harmoniju smjerajući intelektualnom zadovoljenju. Francuski barokni perivoj nije više proširenje kuće kao talijanski renesansni perivoj.12. a otac mu je bio glavni vrtlar Tuileriesa za vrijeme kralja Luja XIII. Fontainebleau. Parteri su razvojna etapa vrtova trava. pokazujući da je i perivojna umjetnost sloţeni odraz društveno-politiĉkih prilika i statusni simbol kojim se moţe iskazivati moć pojedinaca.-1686. Chois i dr. Le Nôtreovi perivoji oblikovani su za raskošne ceremonije. a bazeni i kanali poprimaju velike dimenzije.). Projektirao je i brojne perivoje uz dvorce.FRANCUSKI BAROKNI RACIONALIZAM I ENGLESKI PASTORALNI KRAJOLIK FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ Villandry. francuski barokni perivoj zahtijeva velike površine . Pripadao je obitelji poznatih vrtlara.do nekoliko stotina hektara. Dampier.FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ.-1700.).te iskazuje bogatstvo jer ih je skupo oblikovati i odrţavati. Le Nôtre prihvaća naslijeĊe talijanskoga renesansnoga perivoja i dotadašnja iskustva perivojne umjetnosti u Francuskoj stvarajući nov i originalan pojam . Dvorac zauzima poloţaj odakle se moţe sagledati cjelina perivoja pa je neposredni prostor oko zgrade slobodan od drveća i ispunjen ukrasnim parternim vrtom. Sceaux. a ne za odmor. Francuska André Le Nôtre (1613. Najzahtjevniji u oblikovanju su 'parterres de broderie' – parteri su bili ispunjavani zemljom ili pijeskom u boji a ne biljem. kao Chantilly (1663. Marly (1679. postao je glavnim kreatorom francuskoga baroknoga perivoja. u VERSAILLESU je kreirao veliĉanstveni sklop bez predhodnog uzora. Popreĉne aleje presijecaju središnju aleju dijeleći prostor na PARTERE i BOSKETE (gajeve). već je dio velike pejsaţne kompozicije. Jedinstvo perivoja s nebom i okolišem iluzionistiĉki je postignuto odsjajima u vodi i alejama koje vode u daljinu. koji se mogao prilagoditi malim prostorima (jednog do desetak hektara). Courances.

a njegova jednoosna. stoljeća je filozofija racionalizma . U Europi su tijekom 18. Queluz u Lisabonu. Perivojno stvaralaštvo Zapadne Europe od 16. a raskriţja. Bosketi / perivojni gajevi su gradski blokovi.Kanali i veliki bazeni: topografija nije omogućavala razigranost talijanskih vodenih vrtova. kao i fontane i bazeni. Gradovi i perivoji su velikih površina od nekoliko stotina hektara. La Granja u Segoviji u Španjolskoj. Moţe se usporediti gradbene elemente perivoja i gradova: perivoj je izjednaĉen sa gradom. Raskriţja u obliku gušĉja noge/stope: mjesto gdje se spaja nekoliko aleja. oblikovno i funkcionalno. Francuski barokni racionalizam u drugoj polovici 17. Herrenhausen kod Hannovera. Perivoj je pozornica i scenografski prostor ţivljenja. primjerice: Belvedere i Schönbrunn u Beĉu. dok se skulpture nalaze u oba prostora na trgovima ili uz aleje. Washington). Francuski barokni perivoj dao je snaţan poticaj i u planiranju gradova (Karlsruhe. Mnogi perivojni prostori oblikovani su unutar velikih šumskih lovišta. Njemaĉka . stoljeća pod utjecajem talijanske i francuske zamisli perivojne umjetnosti nastali brojni perivoji uz kraljevske rezidencije. Perivoj se i išĉitava kao metafora grada. Sanssouci kod Berlina. Het Loo u Apeldornu u Nizozemskoj. filozofsko uĉenje. da se temelji na umu. simetriĉna kompozicija saglediva s jednog mjesta pedstavlja glavnu aveniju grada. do sredine 18. a nakon toga i barkonih gradova. One su oblikovale okvir francuskog perivoja ĉesto se šireći i u okolni pejsaţ. Hampton Court u Engleskoj. Principi takvog stava upotrebljeni su i u planiranju perivoja dvoraca. Nymphenburg kod Münchena Caserta kraj Napulja Muskau.Perivoj je dio velike pejsaţne kompozicije kao i grad. Caserta kraj Napulja i dr. koje smatra da se objektivna stvarnost moţe spoznati samo mišljenjem. Petrov dvorac u Sankt Petersburgu. Palisade i odrine su gradski trijemovi/porticati. trokrake aleje oblika pate d‟oix-gušĉje noge su u gradu zvjezdasta raskriţja triju i više ulica. stoljeća ĉesto se naziva izriĉajem klasiĉna perivojna arhitektura. te su francuzi koristili široke vodene poteze katkada nazvane vodenim parterima. Aleje su avenije i gradske ulice s drvoredima. teorija spoznaje. a parteri su gradski trgovi. Nymphenburg kod Münchena. Osi i putovi: aleja je put oiviĉen drvećem ili šišanom ţivicom. razumu i intelektu.

već od nje uĉi. mostovima i drugim sliĉnim sadrţajima. krajoliĉni) perivoj nastao u Engleskoj. L. Kineska perivojna umjetnost. Njegova ostvarenja (Chiswick. izmeĊu ostalog. taj stilski izraz u perivojnoj umjetnosti poznat je i pod nazivom ENGLESKI PERIVOJ. Smatra se da je sve prirodno savršeno i lijepo. prihvaćena je formalno. Ĉovjek više prirodu ne podreĊuje sebi. Canaletto. nasad drveća i vodu. već oblik i kompozicija. odstranio je iz perivoja arhitektonske sadrţaje (skulpture. utjecali su MISAO PROSVJETITELJSTVA. Njihovo je stvaralaštvo pod utjecajem slikara pejsaţista gdje je pejsaţ je subjekt slike i pod utjecajem kineskih perivoja odakle je došao pojam_ sharawaggi _ ljepota asimetriĉnosti. s ruševinama i elementima klasiĉne reminiscencije.).‟ LANCELOT BROWN. Prema njegovu mišljenju u perivoju nije bitan sadrţaj. stoljeća utire put velikim kreatorima pejsaţnoga perivoja W Kentu.ENGLESKI PEJSAŢNI PERIVOJ Rousham. KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA i dr.) i graĊevine (paviljone. nimfeje. špiljama. „Kent considered landscape solely as an artist and there is no evidence that he knew more about trees and shrubs than the effect of their shape and colouring on the prospect. stoljeća arhitekt JOHN VANBRUGH u perivoju dvorca HOWARD u Yorkshireu ostvaruje novu ideju prema kojoj se ravna linija prilazne aleje odvaja od kuće. već su se meĊusobno štovali. ROUSHAM i dr. Poĉetkom 18. špilje. or that he was aware of the extent to which success or failure in planting might be determined by geological considerations. STOWE. stoljeću. etrušĉanske svete šume). Budući da je pejsaţni (krajobrazni. poznata u 18. Na pojavu pejsaţnoga perivoja. sjenice i dr. Misao prosvjetiteljstva izmijenila je odnos ĉovjeka prema prirodi. te je kompoziciju sveo na tri elementa: oblikovanje terena. Njegovi perivoji obiluju scenama romantiĉnih slikarskih veduta. Constable).-1783. ruševinama. Kent Pejsaţna zamisao u oblikovanju perivojnih prostora bila je nazoĉna od antiĉkoga doba (perzijski vrtovi/perivoji. Slikari pejsaţisti sa stvarnim ili izmišljenim vedutama. pa perivoj u .-1748. hramovima.). Turner. stvorili su modele za izvedbu perivoja. stoljeću preko putopisaca i misionara. s mitološkim scenama. SLIKARI PEJSAŢISTI (Tiepolo. Reptonu. Brownu i H. ali je ipak uvijek prevladavala geometrijska koncepcija kojoj je kontinuitet prekinut razvojem pejsaţnoga perivoja u 18.) oznaĉavaju predromantiĉnu etapu pejsaţnoga perivoja u kojem je vaţan sadrţaj. zvan CAPABILITY (1715. bez dubljeg shvaćanja kineske simbolike.) smatra se prvim kreatorom pejsaţnoga stila perivojne arhitekture. Arhitekt Bridgeman dvadesetih godina 18. WILLIAM KENT (1685. Ĉovjek i priroda nisu više bili strani i suprotni. hramove i dr. grĉki gajevi.

Kombinacijom drveća i grmlja. a "gardenless" form of landscape gardening. His style of smooth undulating grass. Oblikovanje terena nikad ne smije dati pravilne oblike. već se moraju izmjenjivati udubljene. vegetacija. Osobitu pozornost pridavao je uporabi vode i zrcaljenju vegetacije u njoj. were a new style within the English landscape. voda i stijene. simetriju i neprirodne oblike. Pejsaţni perivoj ne prihvaća jednoliĉnost.) posljednji je od velikih pejsaţista koji je perivoj promatrao kao arhitekt. Uveo je i izraz 'landscape gardening'. izboĉene i ravne površine. which would run straight to the house. HUMPHRY REPTON (1752.Poznat je po korištenju knjiga skica _ tako zvane red books _ da bi objasnio svoje ideje radio je skice prije i poslije ureĊenja. Ĉetiri su osnovna elementa kompozicije pejsaţnoga perivoja: teren. bojom i veliĉinom. clumps.-1818. Voda se pojavljuje kao . Inovacija ha-ha – zidovi uz jarak koji spreĉavaju stoku da pobjegne iz prostora perivoja. postiţe se raznolikost i estetska vrijednost kompozicije. belts and scattering of trees and his serpentine lakes formed by invisibly damming small rivers. U njemu se sve mora pojavljivati razliĉito i spontano.Brownovoj interpretaciji postaje potpuno naturaliziran. Bio je poznat po perivojima u kojima se isprepletala klasiĉna geometrijska koncepcija (neposredno oko zgrada) s pejsaţnim izrazom. koje se razlikuje oblikom. kao da je djelo same prirode. which swept away almost all the remnants of previous formally patterned styles.

Preromantiĉarska etapa engleskoga pejsaţnog perivoja – doba pojavljivanja. Ishodišta i utjecaji na pojavljivanje i uobliĉenje prirodne pejsaţne arhitekture u Engleskoj u 18. ublaţava oštrinu i daje sugestivan efekt stijenama. München. stoljeća stvorio je temelj za razvoj romantiĉnih perivoja 19. doba nastanka.1. La Reggia.2. Engleski romantiĉarski i viktorijanski perivoj (The Picturesque Garden.5. Njemaĉka.12. prva polovica 19. Jedan je od postulata pejsaţnoga perivoja ukidanje pravilnog i pravocrtnog oblika aleja. (Friedrich Ludwig von Sckell).1782. obiljeţja. Engleski pejsaţni perivoj 18. rijeka. arhitektonsko-perivojna obiljeţja 12. Usporedba perivoj-grad u francuskom baroknom racionalizmu 12. 1778. jezero. stoljeća i postao model za javne gradske perivoje. stoljeća i u 19.9. Vanvitelli. stoljeću: Ermenonville. doba nastanka. urbanistiĉko-arhitektonsko-perivojna obiljeţja Pejsaţni engleski perivoji 12. (Friedrich Ludwig von Sckell). L. primjeri 12. München. Lancelot Brown 'Capability' i obiljeţja njegove pejsaţne arhitekture 12. primjeri 12.10. jezero sa otoĉićem na kojem se nalazi grobnica.4.3. st. ribnjak i kaskada. Versailles – autori. primjeri 12. Vaţno obiljeţje pejsaţnog perivoja jest njegova veliĉina – nekoliko desetaka do nekoliko stotina hektara. Le petit Trianon (le Hameau). (arh.doba djelovanja. Nezamisliv je pejsaţni perivoj bez vode koja daje boju i pokret osunĉanom pejsaţu.-19. Vaux-le-Vicomte – autori.8. Francuski barokni perivoji 12. Versailles. tlocrt.potok. André Le Nôtre – obiljeţja i primjeri njegove pejsaţne arhitekture 12. Nymphenburg. U pejsaţnim perivojima pronalazimo elemente oblikovanja koji se ponavljaju bez obzira na mjesto stvaranja. bot. Graefer). The Victorian Garden) . (princ Herman Pückler). poĉ.. stoljeća 12. Razvojne etape pejsaţnoga perivoja u Engleskoj u razdoblju 18. Prirodni stil (Natural stile) engleskoga pejsaţnog perivoja – doba pojavljivanja. (Marquis de Girardin). 1782. Primjeri pejsaţnih perivoji u Europi u drugoj polovici 18. William Kent . tlocrt. Opća obiljeţja francuskih baroknih perivoja 12. stoljeću 12. obiljeţja. 1766. kao npr.6.11. st. uvijek koristeći POSUĐENI KRAJOLIK. 19.7. Englischer Garten. Muskau. Caserta. obiljeţja njegove pejsaţne arhitekture. 1804.

stoljeća bili su javni gradski perivoji u zemljama Zapadne Europe i u SAD-u. U perivojnoj kompoziciji prepoznatljivi su geometrijski oblici (utjecaj klasicizma). te REGENT'S PARK. Engleska je prva u Europi 1845. godine prvu nagradu na meĊunarodnom natjeĉaju. JAMES' PARK. U njihovu ostvarenju sudjelovalo je nekoliko istaknutih pejsaţnih arhitekata kao što su: Jean Alphand. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADI GRAD . London. stoljeća najbolje pokazuje SEFTON PARK u Liverpoolu. b) sklonost prema botaniĉkim zbirkama i egzotiĉnim biljnim vrstama i c) traţenje prikladnih motiva klasiĉnih perivoja (renesansnih i baroknih). svaku površine oko 900 ha (BOIS DE BOULOGNE i BOIS DE VINCENNES) i nekoliko manjih perivoja po uzoru na engleske pejsaţne perivoje. stoljeća London je imao oko 600 hektara (ha) javnih perivoja koji su tvorili lanac pejsaţnih prostora u duljini oko 4 kilometra. Louis Varé. I 20. To su ST. stoljeća. ostavili su velika ostvarenja perivojne arhitekture koja su sluţila kao uzor diljem Europe. stoljeća ne podiţu se samo za uţitak malobrojnih uz vladarske rezidencije i plemićke dvorce i palaĉe. te perivoj u BIRKENHEADU (1843. Jakyll predstavnica je impresionistiĉkoga pristupa u perivojnoj umjetnosti. osobito Pariza. William Robinson i GERTRUDE JAKYLL dali su osobit doprinos oblikovanju kućnih vrtova.JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. ali bez romantiĉnih prizvuka (Monceau. Svi su ti perivoji obiljeţeni pastoralnim i pitoresknim scenama. STOLJEĆA Regents Park.13. Najveća ostvarenja perivojne arhitekture 19. Perivojno oblikovanje druge polovice 19. Klasicizam i romantizam u perivojnoj arhitekturi Francuske. John Nash Tisućljetni je elitizam perivojne arhitekture u 19. što je i najveći engleski doprinos pejsaţnom planiranju 19. kao primjer perivoja u industrijskim gradovima. Po školovanju slikarica. Victoria Park i Battersea Park na tadašnjoj periferiji Londona. već se ureĊuju JAVNI GRADSKI PERIVOJI s ciljem da zadovolje rekreacijske i edukacijske potrebe stanovnika grada. godine donijela zakon o podizanju javnih perivoja. tipovi kombiniranoga perivoja (pejsaţno oblikovanje s elementima klasiĉnoga perivoja) i oslobaĊanje mnogih kulturoloških i sentimentalnih elemenata. Napoleonovu zamisao urbanistiĉkoga preobraţaja Pariza provodio je gradonaĉelnik GEORGES EUGÈNE HAUSSMANN. novi urbanistiĉki plan Pariza predvidio je dvije park-šume. Pierre Barillet- . BUTTES CHAUMONT i Monsouris). Nuţnost sve većeg broja struĉnjaka za perivojnu arhitekturu potaknula je i pojavu prvih škola za pejsaţne arhitekte u Engleskoj i SAD. te reprezentativnih klasicistiĉkih perivoja i perivojnih trgova uz javne zgrade. G.). Sredinom 19. JOSEPH PAXTON. Postoje razliĉiti stilovi ili elementi stilova unutar kojih se istiĉu tri koncepcije: a) romantiĉna estetika. GREEN PARK. projektirao je perivoj u Sydenhamu. HYDE PARK i KENSINGTON GARDENS u središtu. Perivoji 19. Francuza Edouarda Andréa koji je za projekt dobio 1867. kamo je Kristalna palaĉa preseljena nakon izloţbe. stoljeću ustuknuo pred zahtjevima graĊanske civilizacije. autor Kristalne palaĉe. Pored velikih avenija i trgova.

Edouard André i braća Bühler. E. Ovi su umjetnici u kreiranju perivoja polazili od Alphandove teze da perivoj ne treba biti toĉna kopija prirode. 1869. a to se odreĊuje prema situaciji i uvjetima. Prospect Park i Brooklyn u New Yorku. Fairmount Park u Philadelphiji.) i Park System (1886. Olmsted . ostavila je u naslijeĊe dva najvrjednija djela .1888.L. uz ljetnu carsku rezidenciju juţno od Beĉa.) i perivoj princa HERMANNA VON PÜCKLERA u MUSKAU koji je ostvaren prema vedutama slikara Schirmera. Riedl. autor je brojnih izvedbi perivoja u velikim gradovima Sjeverne Amerike: CENTRAL PARK (1957. RIVERSIDE ESTATE (1869. s njime i engleski arhitekt Calvert Vaux. nego koji od njih moţe u odreĊenom sluĉaju pruţiti maksimalno ispunjenje u ţivotu.) u Bostonu. Back Bay (1879. Perivojna arhitektura 19. Svoj pristup perivojnoj arhitekturi iskazao je na sljedeći naĉin: «Dva sustava (klasiĉni i pejsaţni stil) ne trebaju se sukobljavati jedan s drugim. Olmsted.Deschamps. MeĊu romantiĉnim perivojima Austrije najvrjedniji je LAXENBURG. Njemaĉka. Nije pitanje koji je od njih bolji ili koji predstavlja posljednju modu.) i South Park Commission u Chicagu. Jank i G.perivoj uz dvorac NEUSCHWANSTEIN (arh. Emerald Necklace. F.). već je on umjetniĉko djelo.-1903. Njihova je zasluga što su perivojnu arhitekturu ponovno doveli u okvire estetske kompozicije oslobaĊajući je od stilskih i kulturoloških predrasuda. kao središte europskoga romantizma. Dollmann. Boston. stoljeća u Sjevernoj Americi predstavlja se s velikim gradskim perivojima i sustavima javnih perivoja kojima je osobit peĉat dao pejsaţni arhitekt FREDERICK LAW OLMSTED (1822. Park Mont-Royal u Montrealu i dr.). C.

kardinala Jurja Haulika (1788. Europski znaĉaj Maksimira pridaju mu sljedeće tri vrijednosti: 1) jedan od prvih javnih perivoja u Europi.000 stanovnika). stoljeća) s okolnim perivojnim šumama zauzimao površinu od 400 hektara.000 stanovnika (Pariz je 1846.). imao 2. Vrhovac je uspio ostvariti samo 800 m dugu glavnu aleju koja je išla od ulaza do breţuljka na kojem se danas nalazi vidikovac..). s namjerom da sluţi za odmor graĊanima. Haulik je dao Maksimiru konaĉan izgled (1834. Glavni projektant bio je Michael Riedel. . Nasade u Maksimiru ostvario je nadvrtlar Franjo Serafin Körbler. 2) velika površina (400 ha) i 3) umjetniĉka vrijednost koju potvrĊuju vrsni autori.-47.).PERIVOJ MAKSIMIR U ZAGREBU Maksimir je ostavština biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752. U to vrijeme u Europi je bilo malo gradova s javnim perivojima.-1827. što je odprilike polovica Bulonjske šume u Parizu ili dvostruko veća površina od londonskoga Regent's Parka. upravitelj perivoja Schönbrunn u Beĉu i autor perivoja Laxenburg juţno od Beĉa. stoljeća imao jedva 15. i nadbiskupa. Zagrebaĉki Maksimir je u doba nastanka (sredinom 19. po kojemu se perivoj neko vrijeme zvao Jurjaves. Bila je to golema površina u odnosu na tada vrlo malen grad Zagreb koji je sredinom 19. Bilo je to vrijeme nedostupnih privatnih perivoja uz dvorce. Vrhovac je zapoĉeo s ureĊenjem baroknoga perivoja 1787. godine imao više od milijun stanovnika. Od racionalne Vrhovĉeve barokne zamisli prelazi se na emocionalan romantiĉni perivoj. po kojem perivoj ima ime.-1869.235. a London je 1841.

Nova uloga i opća obiljeţja javnih gradskih perivoja 19. Napravljen je u pejsaţnom stilu. 13. 13. 13. Zatim Trg kralja Tomislava s velikim perivojem. Poĉetkom prošlog stoljeća Zrinjevac je dobio fontane.6. stoljeću Javni gradski perivoji u 19. stoljeću Javni gradski perivoji u Londonu Javni gradski perivoji u Parizu Pejsaţna arhitektura 19. Danas se u njemu uzgaja oko 10 000 biljnih vrsta. Fran Krsto Frankopan. Na Trgu maršala Tita je hrvatsko narodno kazalište. Ovdje se nalaze glazbeni paviljon i zgrada Hazu-a. stoljeća u Europi Javni gradski perivoji u Engleskoj u 19.1. Andrija Medulić.Maţuranićev i Trg maršala Tita. Na Marulićevu se trgu nalazi zgrada hrvatskog drţavnog arhiva ispred koje je perivoj sa spomenikom Marku Maruliću. 13. ZAGREB Perivoji potkove Prvi i najstariji u nizu perivoja potkove je Zrinjevac. a osnivaĉ je bio zagrebaĉki profesor botanike dr.2. Na Zrinjevcu se nalazi aleja platana te poprsja znaĉajnih osoba hrvatske povijesti postavljena krajem 70-ih godina 19. 13.. (Ivan Maţuranić. Juraj Julije Klović. To je najstarije donjogradsko šetalište. stoljeću u SAD Perivoj Maksimir .7.5.Ivan Kukuljević i RuĊer Bošković).3. 13. sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama. Strossmayeru i poprsja Dragutina Domjanića i Augusta Šenoe. Juţni dio potkove obuhvaća Starĉevićev trg i Botaniĉki vrt. Nikola Jurišić. Antun Heinz koji je skupa s nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom napravio prvi nacrt vrta. g. Na ovaj perivoj nastavlja se Strossmayerov trg na kojem se nalazi spomenik biskupu Josipu J. stoljeća u Njemaĉkoj Javni gradski perivoji u Beĉu i pejsaţna arhitektura Austrije u 19.st. a sastavni dio su i dva jezera.4.LENUCIJEVA POTKOVA. umjetniĉkim paviljonom i spomenikom kralju Tomislavu. 13. Istoĉnu stranu potkove ĉine Marulićev. Botaniĉki je vrt utemeljen 1889.

kompozicijska obiljeţja 13.8. Maksimir – uzori.12. Lisabon . europske vrijednosti 13. kompozicijska obiljeţja 13.10. autori.9. Perivoj Maksimir – utemeljitelji. Maksimir i europski perivoji . stilska obiljeţja.13. autori. kompozicijska obiljeţja Avenida Liberdade.usporedba u pogledu površine i vremena nastanka 13.11 Barokni i romantiĉarski Maksimir – doba nastanka. doba nastanka. doba nastanka. Lenucijeva potkova – nastanak.

Lišće uokviruje naš pogled. natkrivaju nas krošnjama.DRVO U GRADU Square. Okruţuju nas u našem vidokrugu svojim deblima. Drveće svojom vertikalnošću i sjenom naglašavaju i preoblikuju prostor na kojem se nalaze. a njihova tekstura stvara nam hodnu plohu. stvaraju mikroklimu. najvidljiviji su elementi uobiĉajenog pejsaţnog prostora. okvire. Drveće u perivojnoj arhitekturi sluţe kao skulpture. naranĉastog i crvenog svjetla. Za perivojne arhitekte drveće i vegetacija oblikuju prostore. Lišće daje teksturu i boju okolišu – nebrojene nijanse zelenoga koje se mijenjaju zajedno s promjenom godišnjih doba u boje ţutog. koje oblikju i uokviruju prostor.14. daju im boju. miris i sjenu. te odabrani oblici grmlja i pokrivaĉa. VIRTUALNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE . Uĉinkovitost drveća u poboljšanju uvjeta ţivota u gradu – zašto je poţeljno saditi drveće u gradu? 14.1. London Drveće.2. trava stvara pod. aleje. vizure. 14. Drvo na parkiralištu . teksturu.

OIKOS = DOM 1866. DENDRON = DRVO) Znanost koja istraţuje drvenaste biljne vrste AUTOHTONE / SAMONIKLE VRSTE Ĉetinjaĉe Obiĉna jela. danski botaniĉar Warming oţivljava naziv EKOLOGIJA EKOLOGIJA = odnos izmeĊu ţivih organizama i okoliša u kojemu ţive Fitoekologija / zooekologija EKOLOŠKI ĈINITELJI NEŢIVE PRIRODE Podneblje (klimatski ĉinitelji) Svjetlost Toplina Voda / vlaga Vjetar Tlo (edafski ĉinitelji) Fizikalna. PERIVOJNA ARHITEKTURA KROZ ESTETIKU BILJA I EKOLOŠKE KRITERIJE Kreta. tisa. Grĉka EKOLOGIJA GRĈ. kemijska i biološka svojstva tla Reljef (geomorfološki ĉinitelji) Nadmorska visina Izloţenost suncu (ekspozicija) Nagib (inklinacija) Obliĉje (konfiguracija) terena EKOLOŠKI ĈINITELJI ŢIVE PRIRODE Fitogeni ĉinitelji – utjecaj biljaka na biljke Zoogeni ĉinitelji – utjecaj ţivotinja na biljke Antropogeni ĉinitelji – utjecaj ĉovjeka na biljke DENDROLOGIJA (GRĈ. njemaĉki zoolog Haeckel prvi uvodi naziv ekologija 1895.15. hrast kitnjak i hrast luţnjak. lipa . bor crni i bijeli Listaĉe Grab.

ekološki ĉinitelji vaţni za projektiranje vrtova i perivoja Razlika izmeĊu autohtonih i egzotiĉnih vrsta biljaka Relikti i endemi – znaĉenje naziva s primjerima Što je dendrologija? Pojasniti znaĉenje u kontekstu pejsaţne arhitekture . katalpa INTRODUKCIJA Unošenje biljnih vrsta u podruĉja izvan njihova prirodnoga staništa AKLIMATIZACIJA Sposobnost biljnih vrsta prilagodbi novim uvjetima ţivota izvan prirodnoga staništa ENDEMI Biljke koje ţive na nekom ograniĉenom podruĉju (npr. paĉempres.4.1. trnovac. Ekologija – znaĉenje. 15.2. ginko. 15.EGZOTIĈNE / UNESENE VRSTE Ĉetinjaĉe .palme. Aesculus hippocastanum – divlji kesten) 15. a danas se javljaju samo na uskom podruĉju (npr.tuja. na Velebitu) RELIKTI Stare vrste široko rasprostranjene u ranijim geološkim razdobljima. 15. magnolija. kavkaska jela Listaĉe .3.

http://www. http://www.usda.LITERATURA ZA PRIPREMU ISPITA 1. B. (1997.comp.nl/uk/ * Edible landscaping and gardening database.ac.org/ * Plant research international. ĉasopisi: Landscape Architecture. Tehniĉka enciklopedija.com/plants/ * Plants for future garden database. sv. Topos (Studijski arhiv AF) BAZE PODATAKA O BILJNIM VRSTAMA * University of Connecticut plant database.chicago-botanic. Obad Šćitaroci. M. 13. G.org/~bsharvy/edible.org/pfaf/D_search. http://www. http://www.) Vrtovi.pri. (1987. perivoji i parkovi. str. (2004.html#NAME http://www. http://plants. Zagreb: „Šćitaroci‟ / Arhitektonski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu 3. digitalna skriptarnica AF. http://virtual – predavanja 2. stoljeću – javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu.) The Landscape od Man.leeds.uconn.efn.plantstogrow. 566-577.uk/pfaf/index. http://hortiplex.) Gradski perivoji Hrvatske u 19. Obad Šćitaroci.com/ .gardenweb. & S.html* Plants to grow database.wur. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleţa 4. London: Thames and Hudson 5. of agriculture plants database.gov/ * The Chicago botanic garden database of recommended plants. http://www.edu/plants/ * US Dept.ibiblio. Perivojna arhitektura.html * Hortiplex gardenweb database.hort.. http://bestplants. Jellicoe. M. Bojanić Obad Šćitaroci.

http://www.vilar.PERIVOJNA ARHITEKTURA NA INTERNETU Topos .www.www.www.European Landscape Magazin .www.ifla.gardenvisit.www.com ELASA – European Landscape Architecture Students Association .efla.eclas.www.com/ Gateway: cyberlandscape .bvrp.www.com Garden Web .elanews.de Garden Visit and Travel Guide . Multimedia Garden Library .European Council of Landscape Architecture Schools – www.topos.http://www.org Virtual Landscape Gallery: 1100 european parks and gardens .net European Landscape Architecture News .clr.org International Federation of Landscape Architects .gardenweb.de Projects for Public Spaces: www.org SAŢETCI PREDAVANJA SA PITANJIMA I POWERPOINT PREZENTACIJE MEĐUSOBNO SE NADOPUNJAVAJU I PREDSTAVLJAJU CJELINU KAO OSNOVNO GRADIVO ZA PRIPREMU ISPITA.www.cyberlandscape.org/ ECLAS.www.elasa.com Rene Pechere Virtual Library.net Garten + Landschaft: http://garten-landschaft.ca European Foundation for Landscape Architecture . .com CLR Net: The Centre for Landscape Research InterNetwork .pps.utoronto.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful