Tema: Utovarači

SADRŽAJ UVOD.............................................................................................................2 UTOVARAČI.................................................................................................3 TELESKOPSKI UTOVARAČI.....................................................................5 BAGER-UTOVARAČI..................................................................................7 PRIKLJUČNI UREĐAJI KOD BAGER UTOVARAČA.............................9 PODJELA BAGERA PREMA VRSTI I SMJERU KRETANJA..................12 –......................................................................................Bage ri s visinskom lopatom –...................................................................................... 12 –......................................................................................Bage ri sa povlačnom lopatom......................................................................13 –......................................................................................Bage ri s dubinskom lopatom........................................................................13 –......................................................................................Bage ri sa zahvatnom lopatom.......................................................................13 LITERATURA...............................................................................................14

2

UVOD
Gotovo je nezamislivo spomenuti graditeljstvo, a ne pomisliti odmah i na građevinske mašine, bez kojih graditeljstvo ne bi uopšte moglo opstati. U početku su se koristile poluge, kotači i užad, a budućnost graditeljstva je u elektronici, daljinskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena građevinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Utovar i transport van javnih puteva Ove radne aktivnosti najobimnije se odvijaju na površinskim otkopima ruda i uglja i na većim kamenolomima, te na pripremnim zemljanim radovima kod izgradnje većih građevinskih i drugih investicionih objekata. Pored bušenja i miniranja, utovar i transport su najznačajnije radne operacije u ovom tehnološkom procesu. Proces proizvodnje na površinskim kopovima obuhvata radove na otvaranju ležišta a to su radovi bušenje i miniranje, utovar i transport stijena koje leže na rudnom ležištu. Utovar miniranih materijala na otkrivci vrši se primjenom bagera, a uzovar rude na površinskim otkopima vrše utovarači. Mašine za iskop vezanih i nevezanih materijala, utovar i transport To je poluskupina građevinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije mašine prošli sve etape razvoja, od pogona na paru i mehaničkog upravljanja mašinom, do pogona najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike. Radovi koji se obavljaju tim mašinama najbrojniji su u graditeljstvu, a istodobno, u odnosu na veličinu i radne uvjete, vrlo raznoliki, pa stoga na tom području moraju postojati mali i vrlo veliki strojevi. S obzirom na to da su svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlažnost i poroznost, vrstu strojeva i njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima, a budući da se radovi ponekad moraju obavljati i u vodi, za takve su radove konstruirane posebne vrste strojeva. S obzirom na sve to kao i mnoge druge razloge, za iskope, utovar i transport rabe se sljedeće vrste građevinskih strojeva: • bageri, • kopači kanala (rovokopači), • plovni bageri, • dozeri, • grejderi, • skrejperi, • ostali strojevi za iskope, • utovarivači i • transportna sredstva.

3

Naravno, od našeg interesa su utovarači ili utovarivači i bageri kao njihovi najbrojniji predstavnici. U daljem izlaganju bit će riječi o utovarivačima, bagerima i priključnim dijelovima.

UTOVARIVAČI
To su građevinski strojevi koji služe pretežito za utovarivanje rastresitog materijala. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na kotačima s gumama i utovarne lopate s hidrauličkim upravljanjem. Ima utovarivača različitih veličina, s lopatom od 0,3 m3 do 9 m3. Utovarivači-gusjeničari rabe se za utovare na kamenitom terenu, pa su im utovarne lopate konstruirane od debljeg lima i s čeličnim zubima. Utovame lopate mogu biti različitog oblika, ovisno o zadatku koji slika 1. Utovarivač obavljaju. Mogu istovarati izvrtanjem s čela, prevrtanjem sa strane, otvaranjem lopate s donje strane (tada lopata ima dva dijela), mogu istovarivati preko glave, tako da se materijal lopatom prihvati s prednje strane, a istovaruje se prelaskom lopate iznad traktora sa stražnje strane traktora (pogodan za rad u tunelu). Utovarivači čine grupu građevinskih strojeva koja je svojim vrlo širokim mogućnostima korištenja izbila u prvi plan;ne samo zbog toga što znatno ubrzavaju proces građenja i zamjenjuju veliki broj radnika,vec najviše zbog toga što svojim radom znatno utječu na bolje korištenje ostalih strojnih kapaciteta (brži transport,brzo raščišćavanje terena). To su građevinski strojevi koji služe pretežito za utovarivanje rastresitog materijala. Sastoje se od traktora na gusjenicama ili na kotačima s gumama i utovarne lopate s hidrauličkim upravljanjem. Ima utovarivača različitih veličina, s lopatom od 0,3 m3 do 9 m3. Utovarivači-gusjeničari rabe se za utovare na kamenitom terenu, pa su im utovarne lopate konstruirane od debljeg lima i s čeličnim zubima. Utovame lopate mogu biti različitog oblika, ovisno o zadatku koji obavljaju. Podjela utovarivača s obzirom na način utovara:

4

* UTOVARIVAČI ZA UTOVAR SA ČELA—kod kojih je lopata i prilikom istresanja materijala u istom položaju u kome je bila i prilikom zahvaćanja materijala. * UTOVARIVAČI ZA UTOVAR PREKO GLAVE—odnosno preko sebe, kod kojih se materijal zahvaća čeonom lopatom i bez dodatnog namještanja istresa uvozilo koje stoji iza iza utovarivača. * UTOVARIVAČI SA ISTRESANJEM MATERIJALA U STRANU—koji predstavljaju modifikaciju čeonih utovarivača.Obično je lopata utovarivača podešena tako da može materijal istresti i kao čeoni utovarivač ali i na jednu stranu. Utovarivač je tipično transportno sredstvo za utovar svih oblika i vrsta sipkih materijala iako se uglavnom i najčešće u literaturi smješata među građevinske strojeve za zemljane radove. Standardni građevinski utovarivači, koji se koriste za utovar sipkih gradiva, uglavnom su zglobni utovarivač na gumenim kotačima (slika desno,). Postoje također, prethodno opisani utovarivači gusjeničari (dozerutovarivači), koji se manje koriste pri zemljanim radovima Oni ujedinjuju tehnička i radna obilježja dozera i utovarivača. Stoga je logistika njihova rada kao kod dozera, ako izvode iskop struganjem te zatim prijenos iskopanog materijala, ili kao utovarivača na kotačima, ako izvode iskop i utovar iskopanog materijala. Razlika između utovarivača gusjeničara i utovarivača na kotačima također je u duljini trajanja ciklusa utovara. Brzine kretanja utovarivača-gusjeničara su okvirno kao kod dozera dok je utovarivač na kotačima puno brži u kretanju prilikom utovara transportnih sredstava. Utovarivači na kotačima, uz dozere i bagere, najviše su korišteni građevinski strojevi. Izvode tovar svih sredstava autoprijevoza ali i prenos sipkih gradiva u svrhu njihova odlaganja. Postoje azličiti tipovi ovih utovarivača u smislu njihove veličine, snage te posebice obujma utovarne lopate. Miniutovarivači (slika 2, sličica lijevo dolje) na kotačima koriste se za rad u “skučenim” prostorima manjeg obujma iskopa ili pri radovima manjih učinaka (primjerice iskop temelja i građevnih jama, iskop rovova, iskop kanala i jaraka). Veliki utovarivači na kotačima (slika 3, slika desno), kojih je konstruktivni obujam utovarne lopate moguć trenutno oko 40 m3, učinkoviti su za masovni utovar svih vrsta sipkih materijala osobito zemljanih materijala u užem smislu te dobro (sitno) miniranih kamenih materajala, šljunka i pijeska, dakle razmjerno sitnijih, suhih i sipkijih kamenih materijala.

Slika 2: Miniutovarivač tvrtke BOBCAT (engl. skidsteer,

5

sličica lijevo dolje) i (slika desno) jedan od trenutno najvećih utovarivača na kotačima tvrtke LETORNEAU snage 1715 kW i obujma lopate 40 m3

Slika 3. veliki utovarivač

Teleskopski utovarivači (“handleri”, engl. telescopic materials handlers, njem. Teleskoplader, slika 4, sličica lijevo), posebna su vrsta utovarivača na razmjerno vrlo pokretljivom podvozju s gumenim kotačima i s okretljivim teleskopskim krakom. Rabi se za utovar, prijenos i dizanje svih vrsta građevinskih materijala. Kao utovarno sredstvo sipkih gradiva pogodan je također bagerutovarivač (“kombinirka”, engl. backhoe loader, njem. Baggerlader, slika 4, sličica desno), koji je kombinacija bagera i utovarivača u jednom stroju. Osnova je traktor na gumenim kotačima koji sprijeda ima utovarnu lopatu a straga bagerski krak najčešće sa dubinskom lopatom. Postoji mnogo različitih tipova obaju navedenih utovarivača u smislu njihove veličine, snage te posebice načina pogona i zakretanja kotača. Mogućnost izmjene raznih alata te moguća logistika njihova rada daje ovim utovarivačima također obilježja univerzalnih građevinskih strojeva. Stoga su također prikladni, osim za izvedbu raznih vrsta zemljanih i ostalih građevinskih radova manjeg obujma, kao pomoćno radnotransportno sredstvo kod nekih oblika montažerskih radova, primjerice pri montaži cjevovoda u rovovima i sl.

Slika 4 : Teleskopski utovarivač (sličica lijevo) i bager-utovarivač ili «kombinirka» (sličica desno)

Utovarivači a također bageri, mogu biti opskrbljeni posebnim utovarnim lopatama kojima je moguće izvoditi ujedno prethodno prosijavanje materijala koji se tovari. Moguće su najjednostvnije inačice utovarne lopate u obliku rešetke, ali i složeniji uređaju za prosijavanje i obliku kružnih sita ili rešetaljiki posebnih konstrukcija sa okretnim rešetkama (slika 5.).

6

Slika 5: Posebne utovarne lopate-rešetaljke ili kružna sita za rešetanje ili sijanje materijala istovremeno sa utovarom

Slika 6: Utovar miniranog kamenog materijala u dampere hidraličnom bagerom gusjeničarom pomoću utovarne lopate kojoj se otvra stranica tako da se ne mora okretati prilikom pražnjenja

7

Utovarivači su najpopogodniji za stalni rad na odlagalištama zbog svoje velike pokretljivosti i visoke brzine kretanja. Osim kod samog utovara sipkih gradiva koriste se, primjerice, također:  na prijenosu materijala unutar prostora postrojenja odnosno pripadnih odlagališta ili s međuodlagališta na veće odlagališta izvan proizvodnog postrojenja  za punjenju «boksova» ili silosa postrojenja,  za čišćenje prostora odlagališta,  za stvaranju tijela ili gomila odlagališta u obliku «rampi», itd.

BAGERI - UTOVARIVAČI
Uporedo sa razvojem industrije i saobraćaja sve više rastu potrebe za eksploatacijom rudnih nalazišta i masovnijem izvođenju zemljanih radova. Razvoj mašina, tj. bagera, za izvođenje ovih radova kreće se linijom zadovoljenja potreba za ostvariranjem sve većih učinaka uz povećanje pokretljivosti i elastičnosti u pogonu. Osnovna linija razvoja mašina za iskop zemlje i rude je prelazak sa mehaničkih na hidraulične komande. Kod nekih bagera uveden je i hidraulični pogon (bageri kašikari). U mnogim zemljama razvile su se nove vrste bagera a u pogledu razvojne linije za sve njih može se uzeti slijedeće:  skoro sve mašine izrađuju se sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem dok se elektromotori koriste za pogon kod većih bagera  u novije vrijeme je sve više u razvoju proizvodnja „univerzalnih bagera“ sa priključnim oruđima Svi bageri se mogu podijeliti na različite načine, dijelimo ih prema:  Vrsti konstrukcije: univerzalni, teleskopski, vedričari, rotacioni, tunelski, refuleri  Donjem stroju: na gusjenicama, na točkovima, šetajući, plovni  Vrsti pogona: parni, dizel, elektro, dizel-elektro, hidraulični  Načinu rada: ciklični, kontinuirani  Vrsti komandi: mehanički, kombinovani, hidraulični  Načinu iskopa: horizontalni, visinski, dubinski, kombinovani  Vrsti iskopa: u suhom, u vodi Bageri su vrsta građevinskih strojeva kojima se može obavljati iskop materijala, iskop s utovarom u transpormo sredstvo, te samo utovar. Neki se od tih strojeva mogu, uz minimalnu prilagodbu, koristiti i za dizanje tereta, zabijanje pilota i žmurja, nabijanje tla, razbijanje kolnika i slično. Temeljni dijelovi bagera s visinskom, povlačnom, zahvatnom i dubinskom lopatom sastoje se od:
8

* donjeg postolja na gusjenicama ili kotačima s gumama * gornjeg postolja s pogonskim, upravljačkim i radnim sklopom, te kućicom s protuutegom ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti stroja. Donje postolje služi za kretanje bagera, te nošenje i okretanje oko okomite osi gornjeg postolja sa sklopovima. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu, jer je sila pritiska u lakih bagera 5-l0 N/cm2 dok je u vrlo teških 10-35 N/cm2 (50-100 kPa, odnosno 100-350 kPa). Kretanje bagera na kotačima s gumama ima prednost u radu u naseljima, lakše se premješta, ne oštećuje kolnik na cestama, može imati veću brzinu. Najčešće ima četiri kotača, što ovisi o težini stroja i dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). Okretanje gornjeg postolja obavlja se uglavnom s pomoću velikoga prstenastog zupčanika nazubljenog s vanjske ili unutarnje strane, smještenog oko okomite osovine i malih zupčanika kojima se prenosi okretna snaga. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički, hidraulički ili miješani, mehaničkohidrauličko-zračni. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi, koloturnika, vitla, kvačila i kočnice. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost, jer su točniji u radu, nemaju trzaja. Umjesto užadi imaju cjevovode, tlačne stubline sa štapovima, uljnu pumpu i regulacijski uređaj. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu također s pomoću hidraulike. Kućica u bageru zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole rada, ima os vjetljenje radi rada noću i grijanje za rad u zimskim uvjetima.

9

Slika.7. Dijelovi bager-utovarivača

Priključni uređaji kod bagera-utovarivača Utovarivači a također bageri, mogu biti opskrbljeni posebnim utovarnim lopatama kojima je moguće izvoditi ujedno prethodno prosijavanje materijala koji se tovari. Moguće su najjednostvnije inačice utovarne lopate u obliku rešetke, ali i složeniji uređaju za slika 7. Priključni uređaji prosijavanje i obliku kružnih sita ili rešetaljiki posebnih konstrukcija sa okretnim rešetkama. Bageri imaju veliku mogućnost podešavanja priključnih uređaja pa samim time imaju veoma široku primjenu. Pored utovara rasutih materijala utovarači bageri se mogu koristiti za i za utovar trupaca s tim što im se umjesto kašike postavljaju viljuške sa hidrauličnim cilindrima pomoću kojih se vrši zahvatanje i podizanje trupaca. Oni se mogu koristiti i umjesto viljuškara kod kojih se također umjesto kašike postavljaju viljuške. Na slici su prikazane neke od priključnih uređaja. Kapacitet utovarača računamo po slijedećem odnosu:
Q= Te ⋅ Vk ⋅ k p Tc

(m

3

/h

)

gdje su: Te - efektivno radno vrijeme Vk - zapremina kašike utovarača (m3) Tc - vrijeme jednog radnog ciklusa k p - koeficijent punjenja kašike Efektivno radno vrijeme u toku jednog radnog sata zavisi od lokacije materijala koji se utovara, da li je iz širokog otkopa ili sa deponije. Praksa je pokazala da ako se utovar vrši sa otkopa onda je: Tef - 50 min/h, a ako je sa deponije tada je Tef - 60 min/h Vrijeme jednog ciklusa Tc obuhvata vremena konstantnih i promjenljivih vrijednosti. U konstantna vremena ulaze vremena slijedećih radnih operacija. t u - vrijeme utovara .............od 20-30 sec t i - vrijeme istovara..............od 10-20

10

t m - vrijeme manevra.............od 10-40

Vrijednosti ovih vremena dobijaju se iskustvenim praćenjem utovara, transporta i istovara određenog tipa utovarno istovarnih mašina. Konstantna vremena se kreću u dosta širokom dijapazonu od: Tk = 48 − 90 sec/ cikl odnosno 0,8 – 1,5 min/cikl Promjenjljiva vremena su u funkciji brzine kretanja utovarača v i dužine puta L.
Tp = 2⋅L L = 0,12 ⋅ (min) 16,67 ⋅ v v

gdje su: L – dužina puta u jednom smjeru v – prosječna brzina kretanja utovarne mašine Prosječna brzina kretanja utovarno-transportnih mašina za vrijeme trajanja jednog ciklusa Tc , zavisi od više faktora a kao najbitniji su uslovi koji su na transportnom putu L. Za određivanje prosječne brzine kretanja mašine potrebno je poznavati svaku promjenu brzine kretanja, kao i dužinu distance na kojoj se desila promjena brzine kretanja. Promjena brzine u zavisnosti od nagiba puta kao najuticajnijeg faktora daje se u tehničkoj dokumentaciji isporučioca odnosno proizvođača mašina. Pored ostalog potrebno je odrediti prosječnu brzinu pune i prazne mašine pa iz tih ubrzina pronaći srednju.
vs = v p + v pr 2

(km/h)

Prosječna brzina pune mašine na putu L, promjenljivih elemenata puta, na dionicama koje ga čine iznosit će:
vp = v1 ⋅ L1 + v 2 ⋅ L2 + ..... + v n ⋅ Ln L1 + L2 + ..... + Ln

trajanje ciklusa Tc kao što je rečeno iznosit će:
Tc = Tk + 0,12 L / v Qh = 50 ⋅ Vn ⋅ k p L Tk + 0,12 ⋅ v

11

Slika 8. Dispozicija volvo utovarača L90

Slika 9. Dispozicija Volvo utovarača L90

Po principu rada bagere djelimo na:
12

* bagere s neprekidnim radom * bagere s prekidnim radom Bagerima s neprekidnim radom zovemo one bagere kod kojih je iskop materijala kontinuiran (vedričari), dok u drugu grupu ubrajamo bagere kod kojih između dva takta iskopa postoji vrijeme u kojem je bagerska lopata prazna(dakle prekid u iskopu). U građevinarstvu je daleko veća primjena bagera ove zadnje grupe,dok se bageri sa kontinuiranim radom najčešće koriste u proizvodnji građevinskog materijala(opeke, separacije šljunka i sl.).

slika 8. Bager vedričar

PODJELA BAGERA PREMA VRSTI I SMJERU KRETANJA Prema vrsti i smjeru kretanja bagerske lopate prilikom iskopa bagere djelimo na: * bagere s visinskom lopatom, * bagere s dubinskom lopatom, * bagere s povlačnom lopatom, * bagere sa zahvatnom lopatom, Bageri s visinskom lopatom Kod ove izvedbe bagera na osnovu konstrukcije je postavljen krak koji se diže i spušta pomoću vitla. Krak ima kutijasti presjek a na njegovoj sredini je zglobno vezan nosač na čijem se kraju nalazi kašika. Prilikom zahvatanja materijala kašika se nalazi na najnižem mjestu blizu gusjenica. Dizanjem kašike istovremeno se vrši i njeno punjenje. Zatim slijedi operacija okretanja bagerske kućice koju prati kašika do vremena istovara. Istovar kašike se vrši bilo otvaranjem njenog dna ili istresanjem. Zubi su konstruisani tako da se pri radu sami oštre te se mogu lahko zamjenjivati.

13

Kod bagera s visinskom lopatom iskop se vrši tako da se lopata kreće odozdola prema gore. Zbog velike snage kopanja područje primjene ove vrste bagera je široko, jer se s ovom vrstom lopate može kopati zemlja svih kategorija sve do trošne stijene. Bageri s dubinskom lopatom Kod bagera s dubinskom lopatom iskop se vrši tako da se lopata kreće u smjeru odozgo prema dole. Prednost ovog bagera je ta što on radi s površine terena tj. ne mora silaziti na dno iskopa.Nedostatak mu je što ostavlja razmjerno strmu kosinu iskopa,koja može dovesti do urušavanja i to što kod utovara u vozilo dosta rasipa materijal. Iz tog razloga bageri sa dubinskom lopatom imaju nešto manje učinke od bagera s visinskom lopatom iste zapremine. Bageri s povlačnom lopatom Kod ovih bagera lopata se puni i prazni naizmjeničnim zatezanjem i popuštanjem užadi(sajli). Lopata je izrađena od jakog čeličnog lima,ima dno i tri strane,tj otvorena je prema bageru. Na dnu lopate,prema otvorenoj strani nalaze se zubi za rovanje tla. Da bi se kašika napunila, potreban je dosta dug put kopanja.Njima je moguće zahvatanje materijala i pod vodom pod uslovom da se za vrijeme provlačenja kašike kroz vodu materijal ne ispire. Domet bagera je 80 m. Bageri sa zahvatnom lopatom To su bageri kojima je glavni «pribor» za rad zahvatna lopata (njem. Greifer-grabilica). Ovi bageri imaju rešetkasti dohvatnik znatno veće dužine nego bageri s visinskom kašikom. Zbog toga moraju imati veću stabilnost pri zahvatanju materijala, kod iskopa nego kada rade kao dizalice. Ukoliko se njima vrši iskop materijala, tada su obično radovi manjeg obima zbog ograničene sile kopanja. Prednost ima je što imaju veliki domet. Kašike se izrađuju sa jednim ili dva užeta. Upotrebljava se za kopanje i grabljenje sipkog, odnosno mekog zemljanog materijala (za rad u vodi). Zahvatna lopata ima na donjem rubu zube za rad u tvrdom ili rastresitom materijalu.
Slika 10. Bager sa zahvatnom lopatom

Slika 9. Bager s polvačnom lopatom

14

Literatura 1. Transportni uređaji, Nedžad Repčić, Mirsad Čolić, Zahid Pita, Alija Zuko, IP Svjetlost dd., Sarajevo 1998 2. Internet Skup web stranica: www.howstuffworks.com www.volvo.com www.sab.hr www.dzs.hr www.yu-build.co.yu

15

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful