Lenko Pleština

:

BAUHAUS U TOTALU - BOG U DETALJU
. Osamdeset godina poslije - nastala je jedna posebna obiteljska kuća, moderna zagrebačka vila, Vila G., na lokaciji zagrebačkog Sjevera uz ulicu Vrhovac, prema projektu arhitekta Nenada Fabijanića. * 1926.godine, tri dvojne i jedna jednoobiteljska obiteljska kuća, izvedene su u Dessau kao nova arhitektura, novi oblikovni izraz novih konstruktivnih mogućnosti s idejom novog načina života. Mala umjetnička kolonija , Meister Häuse, profesora slavne škole izražavala je futuristički entuzijazam i najavila jednu novu arhitekturu obiteljskih kuća, a bile su i poziv da se umijeće ručnog rada pronađe u potencijalu industrije i stroja. Neki od najznačajnijih artističkih ličnosti dvadesetog stoljeća živjeli su i radili u ovim kućama. Kuće nisu bile samo izraz estetske estravagancije već i određena prokamacija funkcionalizma, ma kako taj funkcionalizam bio neodređeno definiran «funkcionalizam nije krajnji cilj već samo preduvjet za maksimum osobne slobode i neovisnosti». To nije bila neufertovska borba za svaki kvadratni centimetar niti rješenje"problema stambene jedinice kao problema epohe ". Za Gropiusa funkcija nije bila samo doslovno ogoljena praktičnost, već i emocionalna potreba za harmoničnim prostorom.

Ovi se stavovi osjećaju u karakteru vile G. i u funkcionalizmu troetažne jednoobiteljske kuće s dnevnim životom u srednjoj ulaznoj etaži, sobama za odraslu djecu u suterenu uz vrt i roditeljskim prostorom na katu s ukupnom kvadraturom od 240m2. (Meister Häuse jedinice su otprilike tih kvadratura, dok je Director Hous bila nešto veća).

Naravno da sva ova kolekcija skupih materijala nebi bila dostatna da postanu masterpieces da nije. onix i egzotični furniri (Tugendhat). travertin kamene ploče u aranžmanu dnevnog boravka i izuzetno likovno rješenje furnirane plohe od egzotičnog makasar drveta iznad kamina. Svi su materijali obradom i i kroz detalj dobili poseban rafirman i autorski pečat. (Mies van der Rohe je i u privatnom životu njegovao aristokratski stil: dok je bio direktor Bauhausa imo je ne samo sluškinju . interijer kao i eksterijer rješavana u mjerilu 1:1. pravokutne ploče rimskog travertina. Miesovu izreku «Gott ist im Detail» možemo konstatirati i na Vili G. već i batlera. . Osjeća se da je naprosto cijela kuća . Prethodno veliko iskustvo i priznanja stvorili su kod autora još jedan dodatni motiv da se projekt do kraja "izbrusi". U dva detalja prisutan je homage Miesu: postava njegovog omiljenog materijala. između ostalog. a ljepota oblikovanja je provedena do taktilnog . bilo i pažljivog i majstorskog detaljiranja.Činjenica da je arhitekt Fabijanić 2002. ali se zgodno uklapa. a to je ona pažnja koju jedan autor poklanja samo projektima kojima je posvećen i privržen. 1926. čija je apstraktna ideja gotovo istovremeno prevedena u prostor stanovanja Vile Tugendhat. posjetio Bauhaus nije presudna za ovu analizu niti za arhitektov stav i pristup projektiranju. Veliki formati zelenog grčkog mramora. Uskoro će se pojaviti "Barcelona". Raskošna pojava novih materijala i inovativna primjena industrijski pripremljenih klasičnih materijala odražavala je modernog artističkog aristokrata. Mies priprema Weissenhofsiedlung. velike staklene plohe i čelični križni stupovi obloženi kromiranim čelikom su izraz jednog novog moćnog arhitektonskog jezika koji je superiorno pomeo sve površne dekorativne igre i jeftinu ornamentaciju. a na poslu je nosio bijele rukavice).

ili samo jedna od pretpostavljenih varijanti. U svakom slučaju to nije bila samo likovna igra. a "senzibilitetu" De Stijla. Stvaranje ugođaja umjetnom rasvjetom je vještina kojom je arhitekt odavna ovladao.Za razliku od pučkog veselja ambijenata naturalističke scenografije «la cabane rustique» . Dali je izvedena kompozicija bilo i konačno rješenje studije. Transparentni i kolorirani crteži Maison particuliere . wrightovska aroma. Suptilna studija pročelja . neoplasticistička postava kubusa. Arhitektov posjet Barceloni je bio 1998. Corbusianski l'Esprit Nouvae govori o arhitekturi kao igri volumena na svjetlu. pretpostavljam u nebrojnim krokijima i kroz dvadesetšest artikuliranih crteža. Manipuliranje svjetlom postaje također izraz modernosti. bez simetrije i ponavljanja . Na dorađenoj podlozi hrasta i javora pojavile su se svijetle i tople plohe u interijeru. tek s ponekom tamno obrađenom površinom. govori o kompleksnom stvaralačkom prosedeu . . dinamična igra volumena. Fini interijerski ugođaj i transparentnost Vile G. već i mogućnosti otvaranja interijera i odraza unutrašnjeg funkcionalizma na pročeljima . De-stijlske vježbe arhitekta su u svakom slučaju proizvele sklad volumena i fasadnih ploha punog i praznog. . moguće će ostati tajna i samom autoru. izazovno preklapanje i izmicanje Schroder House ploha. postignut je i ugođajem prirodnog svjetla koje dolazi i odozgo s pete fasade u garderobnom koridoru ili koje kroz perforaciju u ulaznom prostoru prodire u ukopani suterenski dio. odnosno velikih formata jablaničkog granita. a interijeri novog doba imaju rahlost i raznovrsne prodore svjetla. ovdje je postignuta odmjerena suzdržanost . U procesu nastanka Vile G. u duhu još jednog Miesovog slogana "less is more" . arhitekt je istraživao kompozicionu strukturu građevine. s antigravitacijskom iluzijom i s prisustvom primarnih boja. i prije i poslije. te zanimljiv kontrast bijelih ožbukanih ploha i tamnih ploha trespa-ploča . Svjetla i tamna ploha u spavaćoj sobi mogla bi odražavati kontrast spolova objedinjenih na poseban i uvijek tajnovit način u prostoru bračne ložnice. dio je destijlovske ponude.

.

s modernim kućama dali biljeg. u kojem su Ibler. a moguće najveći poznavaoc tog stvaralaštva bio je profesor Šegvić. Weissmann. u Zagrebu jedina . da nebismo ovu formu i njen znak mogli nazvati «internacionalnom stilom». i koje bi se simbolički moglo zaključiti sa Zvonimirom Kavurićem i njegovim tragičnim krajem. razdoblja koje trajalo deceniju i pol. jer naš genius loci nisu samo purgerski kureki (niti svirke bajsa i tambura) već i pripadnost širem kulturnom kontekstu (kao i glazbi violina i čembala). svuda gledamo kose krovove. Cota. Kauzlarić. stvorena i doživljena kao građevina koja pripada jednako svijetu kao i našem zagrebačkom prostoru. je Vila Tišov. a ne gledamo ih jer su od boga dani (jer bi se i mnoštvo bogova na tom potezu teško usaglasilo) nego ih gledamo zato što su svi konstruirani iz drvene građe na istoj gravitaciji. kada od japanskih do britanskih otoka. uz ostale raznovrsne građevine. . U tom periodu nastao je zavidan broj kuća i vila koje. Varijante s pokrovom i eventualno nešto lokalnog dekora. uvijek s puno respekta za zagrebačku modernu.. Zašto bi kosi krovovi obiteljskih kuća bili samo naša lokalna arhitektura . mladi arhitekt Fabijanić je stekao opširno znanje o najvrijednijem građenju tridesetih i senzibilizirao svoj budući arhitektonski put. donekle sa ravnim krovom . neovisno s koje strane krenuli. Na tradiciji zagrebačke moderne i njenoj evolutivnoj liniji je i Vila G. imenom koji će kasnije pojaviti za jedan drugi oblikovni. Gomboš. s ponosom ističu pojam i ime «zagrebačka moderna». i širokoj publici ne previše omiljeni. a kroz dvije godine će se pojaviti Vila Pfeiferman arhitekta Marka Vidakovića . izraz. To je početak jednog značajnog razdoblja našeg modernizma u koncipiranju i novom oblikovanju obiteljskih građevina. ne mijenja suštinu oblika . Neuman.1926. i takovih graditelja koji bi radikalno drugačije izveli ta krovišta nema i nije ni moglo biti. Planić i drugi. Uz inspirativnog profesora.

željezaru ili staklanu.Da Abbe Laugier 1753. ali koja može značiti da priprema jela i blagovanje su nešto više od dnevne rutine. što je grafički zabilježio u svojim «Esejima o arhitekturi» . razgledavao betonaru . nije šetao šumom i razmišljao o drvenoj konstrukciji kosog krovišta i trokutu posljedično kao završnom znaku obiteljske kuće. Njeni prostori imaju poseban izraz finog artizma u koji će dnevni život zacijelo unijeti svoju specifičnu atmosferu. bliske budućnosti. Arhitekt Fabijanić ga je promjenio na najbolji mogući način. ugođaj prostora Vile G. a uz nju je i naša vjera da će se logika gradnje i oblikovanja razvijati prema novoj kulturi u prostoru. znak obiteljske kuće bi se sasvim razložno mijenjao. Sasvim sigurno pod impresijom "razgovora 1990-1994" priželjkuje se poneko njegovo platno u interijeru i jedan poseban ugođaj bi stvorile slike Ive Šebalja sa arhitekturom Nenada Fabijanića. da neće ostvariti rafinirani stil i visoki nivo kulture stanovanja . na jedan poseban način dopunilo bi i Šebaljevo slikarstvo. nema sumnje da investitori koji su odabrali brand arhitekta i podržali njegove prostorno oblikovne zamisli . No. nego da je. Posjetio sam kuću prije nego što je useljena. Ova kuća je dio najnovije generacije zagrebačke modene. I u skladu s ovim poučkom slavnog opata . Dvije komplementarne umjetnosti i dvije značajne ličnosti . Postava kuhinje i blagovanja otvoreno u središte kuće je hrabra odluka. Obzirom na okolnosti. slikar i arhitekt u četverogodišnjem razgovoru su . gornje i donje. ali sasvim sigurno njegova poruka i pouka bi bila ista: «Istina je u konstruktivnoj logici». i njegovi nacrtani oblici bi bili drugačiji. U kući je prisutan koncept centra za društvena događanja i periferije. za intimnost i opuštanje. koje stoljeće kasnije. Ona ukazuje i na smjer u kojem bi se mogla razvijati arhitektura obiteljskih kuća i u kojem smjeru bi se mogla senzibilizirati i naša šira publika. Detalj sa izrazito skulpturalno koncipiranom i izvedenom vrtnom ogradom pokazuje da je total design proveden stopostotno do samog ruba parcele.

sudove. / objavljeno – Oris #40 / . i taj dokument bi imao posebnu rezonancu u jednom takovom ambijentu. Boravak u ovom prostoru potsjetio me je i na neke arhitektove glazbene afinitete.M. Ova posebna kuća je sjajan uvod u arhitektov «opus magnum» gradnju koju sa velikim zanimanjem isčekujemo na zagrebačkom Ksaveru. a Arhitektura u srcu. procjene i pitanja o vremenu bivšem i budućem . Ave Verum (W. ujedno odražava i stavove što su ih klasici moderne postavili još dvadesetih godina prošlog stoljeća. P.S.A. je napravljena je na temeljima klasika moderne.iznosilili raznovrsne fakte. Exultate Jubilate . Bauhaus u totalu. mi možemo konstatirati da se naša današnja predožba o modernitetu obiteljske kuće nije radikalno izmijenila od prvih prototipova i da arhitektura sa suvremenim obilježjima vremena današnjeg .) ili nesto slično. Vila G. Bog u detalju. Osamdeset godina poslije.