You are on page 1of 33

TEHNIKA HLAENJA

3.4. PARNI RASHLADNI PROCESI Koritenjem viestepene kompresije i ekspanzije mogli smo pribliiti Jouleov proces Carnotovu procesu. Meutim, kod zraka kao radne tvari, proces se odvija daleko u pregrijanom podruju.
T

p 2 To T0 4 1 bar (-197C) h` h`` s 1 3 p0

Sl. 3.16. Podruja primjene plinskog i parnog rashladnog procesa 3.4.1. Parni rashladni proces s jednostupanjskom kompresijom Parni rashladni ureaji rade s radnom tvari kod koje proces pada u zasieno podruje, pa je dovoenje topline kod konstantne temperature T0 i tlaka p0 , dok je odvoenje topline kod konstantne temperature T i tlaka p . To je mogue jer su u zasienom podruju izoterme ujedno i izobare. Unutar zasienog podruja moe se i praktiki provesti Carnotov proces kao najbolji izmeu temperatura T i T0 .
Q p 3 Kondenzator p 2 Lk Ekspander is Le 4 Ispariva p0 T0 p0 Q0 1 Kompresor is

Sl. 3.17. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog ureaja koji radi po Carnotovom procesu

36

TEHNIKA HLAENJA

Radna tvar u isparivau isparuje kod konstantne temperature T0 i tlaka p0 , a kondenzira u kondenzatoru kod konstantne temperature T i tlaka p . Za T,s-dijagram ucrtavamo T i T0 , p i p0 . Stanje 2 lei na x=1, ispod je 1 na T0 . Stanje 3 lei na x=0, ispod je 4 na T0 . 1-2 izentropska kompresija 2-3 odvoenje topline Q, radna tvar kondenzira pri konstantnoj temperaturi T i tlaku p 3-4 izentropska ekspanzija 4-1 dovoenje topline Q0, radna tvar isparuje pri konstantnoj temperaturi T0 i tlaku p0 Promjene stanja u krunom procesu idu po dvije izentrope i dvije izobare, koje su ujedno i izoterme.
T p p0 3 Tok TH 4 q0 p T l p0 T0 1 2

Sl. 3.18. T,s- dijagram Carnotovog ljevokretnog procesa u podruju zasiene pare

q 0 - specifini rashladni uinak odnosi se na 1 kg l - specifini rad


p

b le

3 lk is

p,T

l p0,T0

is p0 1 x=1 v

a x=0

Sl. 3.19. p,v- dijagram Carnotovog ljevokretnog procesa u podruju zasiene pare

37

TEHNIKA HLAENJA

Specifini rashladni uinak q 0 = h1 h4 [kJ/kg] Potreban rad za izentropsku kompresiju 1 kg radne tvari l k = h2 h1 [kJ/kg] Rad dobiven izentropskom ekspanzijom 1 kg radne tvari l e = h3 h4 [kJ/kg] Potreban rad l = l k l e = ( h2 h1 ) ( h3 h4 ) = q q 0 [kJ/kg]
Toplina koja se odaje od radne tvari na okolinu (npr. rashladnu vodu) q = h2 h3 [kJ/kg] U p,v-dijagramu rad kompresije l k je predoen povrinom a-1-2-b-a, a rad dobiven izentropskom ekspanzijom l e predoen je povrinom a-4-3-b-a. Ukupni je potreban rad l = l k l e predoen povrinom 1-2-3-4-1 .
& & & Q Protok mase radne tvari potreban da bi se ostvario rashladni uinak Q0 je M = 0 [kg/s], q0 & gdje je Q izraen u W ili u kW a q u kJ/kg ili J/kg, i on je puno manji nego je to kod plinskih
0

procesa. Kako nema prekoraenja potrebne temperature ni iznad T , ni ispod T0 , za provedbu opisanog procesa troi se minimalni potreban rad. Opisani parni proces identian je s Carnotovim, pa mu je i faktor hlaenja jedak Carnotovom q T0 0C = 0 = . vidi se da faktor hlaenja ovisi samo o temperaturi a ne o radnoj tvari. l T T0

3.4.1.1. Priguivanje kondenzata


Upotrebom jednostavnog prigunog ventila snienje tlaka vrele kapljevine stanja 3 se postie uz konstantnu entalpiju radne tvari. To znai da se odustaje od iskoritavanja rada ekspanzije, ali on je ionako mali, pa i trenje u mehanizmu ekspandera moe biti dovoljno da ga poniti.

Q T 3 p Kondenzator 3 Priguni ventil 5 1 p0 5 Q0 T0 Ispariva 1 p0 2 Kompresor L 2 p

Sl. 3.20. Shematski prikaz jednostpanjskog parnog rashladnog ureaja s prigunim ventilom

38

TEHNIKA HLAENJA

Rad koji treba utroiti je vei, dok je rashladni uinak manji. Povrinom a-b-5-4-a predoeno je smanjenje rashladnog uinka i poveanje rada. priguivanje je nepovrativ proces, dakle povlai za sobom gubitak na radu.
T p p0 3 6 q0 a b 2 5 l h=konst q0 1

Sl. 3.21. T,s- dijagram ljevokretnog rashladnog procesa s prigunim ventilom Povrina 4-5-b-a-4 jednaka je povrini 4-3-6-4 (to slijedi iz uvjeta h3=h5), pa se potreban rad moe prikazati i povrinom 6-1-2-3-6. Rashladni uinak q0 jednak je razlici entalpija na izlazu i ulazu isparivaa

q0 = h1 h5 = h1 h3 [kJ/kg] jer je h1 = h3 . to je vea razlika temperatura T i T0 , to su gubici uslijed priguivanja vei.


T p p0 3 5 5 T,p T0,p0 q0 T0,p0 q0 s p0 2 1 1

Sl. 3.22. Promjena rashladnog uinka sa smanjenjem temperature isparivanja u T,s- dijagramu Rashladni uinak q 0 je manji a rad je vei kod T0 nego kod T0 .U oba sluaja okoliu se predaje ista toplina q . Zato se faktor hlaenja smanjuje.

39

TEHNIKA HLAENJA

Za veliinu gubitaka priguivanja mjerodavna je i blizina kritine toke. Npr. kod CO2, kritina toka lei kod temperature k = 31 oC, to je blizu temperature rashladne vode. Kod neznatnog povienja temperature rashladne vode, moglo bi se dogoditi da rashladni uinak potpuno iezne.
p T p p 3 3 3 2 2 2 p0

h=konst h=konst h=konst

5 5 1 1 q0 q0 s

Sl. 3.23. Promjena rashladnog uinka s poveanjem temperature kondenzacije u T,sdijagramu

3.4.1.2. Suho usisavanje


To je usisavanje suhozasiene pare. Provodi se da bi se sprijeilo skupljanje kapljevite radne tvari u kompresoru i tako zatitio kompresor od hidraulikog udara.
Q p 3 Priguni ventil p 2 Kompresor is 1 p0 Odjeljiva Ispariva Q0 p0 L

Kondenzator

Sl. 3.24. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog ureaja s prigunim ventilom i suhim usisavanjem

40

TEHNIKA HLAENJA

Vlana para iz isparivaa i prigunog ventila struje u proireni prostor odjeljivaa, pa se brzina strujanja znatno smanjuje i para vie ne moe sa sobom nositi kapljice, nego se one taloe na dno odjeljivaa i vraaju u ispariva kao kapljevina. Ostala para, osloboena kapljica, postaje suhozasiena ( x = 1 ). Nju usisava kompresor i komprimira do tlaka p (stanje 2). U kondenzatoru se hladi i kondenzira do stanja 3. Nakon prigunog ventila stanje radne tvari je 5. Kada bi se usisavala vlana para, kompresija bi tekla od stanja 1.
T p p0 3 T, p
h=konst

2`

l T 0 , p0 q0

1 1

a b

cd

Sl. 3.25. T,s- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom i suhim usisavanjem Takvim se postupkom poveava specifini rashladni uinak, ali se takoer poveava i utroeni mehaniki rad. Povrina c-1'-1-d-c predstavlja poveanje rashladnog uinka u odnosu na sluaj kada se usisava vlana para 1'. Prednost je to se ovakav proces sa sigurnou moe primijeniti u realnim rashladnim ureajima. Ako se promatra T,s - dijagram, vidi se da je ostalo malo slinosti s termodinamiki najboljim Carnotovim procesom. Ipak, ostala je velika termodinamika prednost parnog procesa, a to je da se itav rashladni uinak predaje radnoj tvari pri konstantnoj temperaturi isparivanja, a moe se rei da se najvei dio topline predaje okoliu takoer pri konstantnoj temperaturi kondenzacije.
p 3 p, T p0, T0 5 is 1 2

x=0

x=1 h

Sl. 3.26. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom i suhim usisavanjem

41

TEHNIKA HLAENJA

Specifini rad

l = h2 h1 [kJ/kg]

q0 = h1 h5 = h1 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak (govorimo uinak, iako se ustvari radi o razlici specifinih entalpija)

Toplina odvedena u kondenzatoru po 1 kg radne tvari Faktor hlaenja Protok radne tvari

q = h2 h3 [kJ/kg]
0 =
q0 h1 h3 = l h2 h1

& & Q M = 0 [kg/s] q0

Suhim se usisavanjem moe provesti proces i kada je temperatura okolia T via od kritine temperature Tkr. To je esto sluaj kod koritenja CO2 , ija je kritina temperatura kr = 31oC ( Tkr = 304 K), a kad je rashladna voda kondenzatora vie temperature. U ovom sluaju, kada je T > Tkr , poveanjem tlaka na kraju kompresije ( p p ) moe se poveati rashladni uinak, ali se i potrebni rad poveava. Do koje se granice isplati poveanje 0 tlaka koje za rezultat ima poveanje faktora hlaenja moe se odrediti iz uvjeta = 0 , uz p T = konst i h1 = konst .
T 3 3 K l p0 5 5 q0 1 2 p p pkr

2`

Sl. 3.27. T,s- dijagram nadkritinog jednostepenog rashladnog procesa s prigunim ventilom i suhim usisavanjem

42

TEHNIKA HLAENJA

3.4.1.3. Utjecaj pothlaivanja radne tvari u kondenzatoru


izlaz vode ulaz pare radne tvari TW1

TW2 izlaz kapljevine (kondenzata) ulaz vode

T T kondenzacije radne tvari T T TW1 F TW2 TW

Sl. 3.28. Skica kondenzatora i dijagram promjene temperatura radne tvari i rashladnog sredstva u kondenzatoru Slikom je prikazan shematski prikaz kondenzatora. Strujanje vode i radne tvari je protusmjerno. U kondenzatoru se toplina predaje od radne tvari rashladnoj vodi ili nekoj drugoj tvari (npr. zrak) koja slui za hlaenje. Radna tvar kondenzira, a rashladna voda se ugrijava, i to tim vie to je njen protok manji. Temperatura kondenzacije mora biti via od temperature rashladne vode, jer se toplina od radne tvari predaje rashladnoj vodi. Pretpostavka da odmah na poetku imamo temperaturu kondenzacije je u redu, jer u cijevi struji para, ali se estice na stjenci odmah kondenziraju. Tw = TW 2 TW 1 je promjena temperature vode i kree se uobiajeno oko 4 6 K, ali ovisi o raspoloivoj koliini vode. Ako je na raspolaganju manji protok vode, ova e razlika temperatura biti vea.

T = T TW 2 - razlika temperature kondenzacije i temperature vode na izlazu. Kree se uobiajeno od 5 do 7 K.


to je manji protok vode, to je via temperatura kondenzacije T , a time je rashladni uinak q0 manji. Ako je povrina kondenzatora dovoljno velika, kondenzat e se pothladiti za nekoliko stupnjeva. Pothlaivanje moe biti u kondenzatoru ili u izmjenjivau topline u koji radna tvar ide nakon kondenzatora.

43

TEHNIKA HLAENJA

Pothlaivanje utjee na poveanje rashladnog uinka.


Q 3 Izmjenjiva (pothlaiva) Qiz Priguni ventil 3 1 5 Odjeljiva Ispariva Q0 L Kondenzator

2 Kompresor

Sl. 3.29. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog ureaja s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u izmjenjivau topline - pothlaivau Usisavanje je suho (stanje 1 lei na liniji x=1). Stanje 3' je pothlaena kapljevina na ulazu u priguni ventil. Pothladila se pri konstantnom tlaku p = konst . Linija konstantnog tlaka p = konst je jako blizu linije x = 0 . rad ostaje isti, to se ne vidi tako dobro u T,s - dijagramu, kao u p,h - dijagramu.
p 3 3 p,T is 1 2

p0 ,T0

x=0

x=1

Sl. 3.30. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u izmjenjivau topline - pothlaivau

44

TEHNIKA HLAENJA

T p p0 3 5 5 T, p l T0, p0 q0 2

Sl. 3.31. T,s- dijagram jednostepenog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u izmjenjivau topline - pothlaivau Specifini rad l = h2 h1 [kJ/kg] q 0 = h1 h5' [kJ/kg] Specifini rashladni uinak (govorimo uinak, iako se ustvari radi o razlici specifinih entalpija) Toplina odvedena u kondenzatoru po 1 kg radne tvari qk = h2 h3 [kJ/kg] Toplina odvedena u izmjenjivau po 1 kg radne tvari q iz = h3 h3' [kJ/kg] Ako se pothlaivanje zbiva u kondenzatoru, onda je toplina odvedena u kondenzatoru q k = h2 h3' [kJ/kg] & & Q M = 0 [kg/s] Protok radne tvari q0 & & Q = Mq [kW] Odvedena toplina u kondenzatoru
k k

Snaga za pogon kompresora (izentropska kompresija) Faktor hlaenja (rashladni mnoilac)

& & P = Ml [kW] & Q q 0 = &0 = 0 P l

45

TEHNIKA HLAENJA

3.4.1.4. Pothlaivanje kondenzata hladnom parom radne tvari Pothlaivanje tekue radne tvari prije ulaska u priguni ventil moe se provesti pomou hladne pare radne tvari koja izlazi iz isparivaa.
Q p Kondenzator 3 Pothlaiva (izmjenjiva) 3 p Priguni ventil p0 1 p0 2 p Kompresor

p0

Ispariva

p0

Q0

Sl. 3.32. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog ureaja s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u internom izmjenjivau za prijenos topline od hladne pare na izlazu isparivaa na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora
T 2t p p0 1t l

2 T 3 3 5 5 T,p l T0 , p0 q0

Sl. 3.33. T,s- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u internom izmjenjivau za prijenos topline od hladne pare na izlazu isparivaa na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora Kondenzatu se odvodi toplina pri tlaku p , a pari se dovodi toplina pri tlaku p0 . Stanje 1 je odreeno predanom toplinom i vrijedi h1 h1 = h3 h3 .

46

TEHNIKA HLAENJA

Rashladni se uinak poveao za q0 , ali na raun veeg potroka rada. Za poveanje q0 potreban je dodatni rad l . Za ovakav tip pothlaivaa, u teoretskom se sluaju pari moe poveati temperatura do T . Rashladni je uinak q0 = h1 h5 = h1 h3 [kJ/kg]. Potreban je rad l = h2 h1 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru q = h2 h3 [kJ/kg] Izmijenjena toplina u izmjenjivau qiz = h3 h3 = h1 h1 [kJ/kg] q0 h1 h3 = l h2 h1 Povean je rashladni uinak za q0 , ali je povean i potreban rad za l . Za svaki promatrani sluaj (razliite temperature T i T0 i razliite radne tvari) treba odrediti da li je termodinamski povoljniji ovakav proces ili proces s usisom suhozasiene pare. Faktor hlaenja 0 =
p p p0 5 5 1 1 3 3 2 2

x=0

x=1 h

Sl. 3.34. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigunim ventilom, suhim usisavanjem i pothlaivanjem radne tvari u internom izmjenjivau za prijenos topline od hladne pare na izlazu isparivaa na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora Teoretski se moe para zagrijati do T , a pritom se kondenzat ohladi do neke temperature TP koja je via od T0 . To je stoga to je specifini toplinski kapacitet kondenzata vii od specifinog toplinskog kapaciteta pare.

47

TEHNIKA HLAENJA

3.4.2. Parni rashladni proces s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na dvije temperature (2 priguna ventila)

Kod manjih komercijalnih ureaja moe se pojaviti potreba za hlaenjem na vie temperatura. Ako je jednostepena kompresija opravdana, primjenjuju se ureaji s dva ili vie prigunih ventila. Kod ureaja s dva priguna ventila, jedan dio radne tvari se priguuje od tlaka p na tlak pm u prigunom ventilu PVI, a drugi od tlaka p na tlak p0 u prigunom ventilu PVII. Radna tvar iz PVI ulazi u ispariva II, gdje preuzima toplinu Qm . Iz isparivaa II izlazi para stanja 5. Ova se para priguuje u ventilu za odravanje konstantnog tlaka VKT na tlak p0 (stanje 6) i mijea sa parom 8 tlaka p0 koja izlazi iz isparivaa III u kojem je preuzela toplinu Q0 . Kompresor sie pregrijanu paru 1 tlaka p0 nastalu mijeanjem pare 6 i 8 i komprimira ju u jednom stupnju do tlaka p (stanje 2). U kondenzatoru se radna tvar ohladi i kondenzira do stanja 3, s kojim ulazi u prigune ventile.
Q p3 K KP 2 p PV priguni ventil NV nepovratni ventil VKT- ventil za odravanje konstantnog tlaka KP - kompresor K - kondenzator I - ispariva

PVI 4 p

II

VKT 5 pm NV 6 p0

1 p0

Qm PVII p p0 Q0 7 III 8 8 p0

Sl. 3.35. Shematski prikaz rashladnog ureaja s jednostepenom kompresijom i isparivanjem na dvije temperature Specifini rashladni uinci
q 0 m = h5 h4 = h5 h3 [kJ/kg] q 0 = h8 h7 = h8 h3 [kJ/kg]

& & Q Q & & Protok radne tvari kroz PVI M I = m [kg/s], protok radne tvari kroz PVII M II = 0 [kg/s] q0 m q0 & & & Ukupni je protok radne tvari kroz kompresor M = M + M [kg/s]
I II

Entalpija pare koju sie kompresor slijedi iz toplinske bilance mjealita:

48

TEHNIKA HLAENJA

& & M h + M II h8 & & & [kJ/kg] Mh1 = M I h6 + M II h8 , pa je h1 = I 6 & & M I + M II & & Snaga za pogon kompresora P = M (h2 h1 ) [kW] & & Uinak odveden u kondezatoru Q = M (h h ) [kW]
2 3

& & Q + Qm - ne moe se izraunati sa specifinim rashladnim uincima i Faktor hlaenja 0 = 0 & P radom kompresora.
T p 2 3 4 7 p,T pm , Tm p0 , T0 h=konst 5 pm p0

6 1 h=konst 8 s

Sl. 3.36. T,s- dijagram rashladnog procesa s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na dvije temperature

p p pm p0 3 p,T 5 2

4 7

pm , Tm p0 , T0

8 1 6

Sl. 3.37. p,h- dijagram rashladnog procesa s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na dvije temperature & Ovakav proces se koristi kod manjih ureaja, i za po mogunosti manji Qm , jer bi kod veih & Q gubici priguivanja (od 5 do 6) bili preveliki.
m

49

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3. Parni rashladni procesi s viestupanjskom kompresijom

Temperatura isparivanja mijenja se kao posljedica promjenjive temperature hlaenja, dok se temperatura kondenzacije mijenja kao posljedica promjenjive temperature rashladne vode. Poveanjem razlike temperatura isparivanja T0 i kondenzacije T raste razlika tlakova, to ima za posljedicu poveanje rada kompresije. Pri poveanju razlike tlakova p i p0 rastu i gubici priguivanja to dodatno smanjuje specifini rashladni uinak q0 . Dakle, poveanjem razlike temperatura isparivanja i kondenzacije faktor hlaenja se naglo smanjuje. Vei kompresijski omjer x = p p0 razlog je i smanjenju volumetrijskog stupnja dobave kompresora . Kako je dobava kompresora V = Vt , gdje je Vt teoretska dobava kompresora, kompresor e usisavati sve manji volumen pare, odnosno sve manju masu radne tvari. U tom sluaju za isti rashladni uinak, kompresor treba biti vei, a udio gubitaka u odnosu na q0 raste. Vei kompresijski omjer ima takoer za posljedicu viu temperaturu pare na izlazu iz kompresora, to moe prouzroiti probleme s podmazivanjem. Uobiajeno se dvostupanjska kompresija primjenjuje kad je: kompresijski omjer x = p p0 > 8 10 (Prijelaz na dvostupanjsku kompresiju ovisi i o primijenjenoj radnoj tvari, pa se treba razmotriti i drugi kriterij, a to je:) temperatura na kraju kompresije 2 > 135 140 oC Dvostupanjskom se kompresijom ostvaruje i uteda na radu, ali to nije glavni razlog za njenu primjenu.
3.4.3.1. Dvostupanjska kompresija s hladnjakom pare
5 p Qp P 6 PV 7 p0 p0 OD p0 I 1 p pm 2 Q 4 K p KPII pm 3 H Qr KPI K kondenzator KPI kompresor I st. KPIIkompresor II st I - ispariva OD odjeljiva PV priguni ventil H hladnjak pare P pothlaiva

Q0

Sl. 3.38. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom i hladnjakom pare izmeu stupnjeva

50

TEHNIKA HLAENJA

T p pm 4 6 5 p,T 2 pm , Tm
h=konst

l p0

3 1

p0 , T0 q0

Sl. 3.39. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i hlaenjem pare izmeu stupnjeva Temperatura radne tvari stanja 3 ovisi o temperaturi rashladne vode koja protjee kroz hladnjak pare. Tlak pm moe se odabrati u skladu s temperaturom raspoloive rashladne vode, ili u skladu sa zahtjevom da uteda na radu bude maksimalna. Ako se potuje zahtjev p l = l max , vrijedi pm = p0 x = p0 = p0 p . U tom sluaju treba i hladilo kojim p0 hladimo radnu tvar od stanja 2 do stanja 3 biti pogodne temperature.
p p pm p0 6 5 p,T 4 3 2

pm , Tm p0 , T0 7

Sl. 3.40. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i hlaenjem pare izmeu stupnjeva Rad kompresije l = l I + l II = (h2 h1 ) + (h4 h3 ) [kJ/kg]

51

TEHNIKA HLAENJA

Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u pothlaivau q p = h5 h6 [kJ/kg] Toplina odvedena u hladnjaku pare qr = h2 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak q0 = h1 h7 [kJ/kg]

h7 = h6

& & & Q Protok radne tvari za ostvarivanje rashladnog uinka Q0 je M = 0 [kg/s] q0 & = Ml [kW] & Snaga za izentropsku kompresiju P & P & Stvarno potrebna snaga : Pe = [kW]

is

& & Toplina odvedena u kondenzatoru Q = Mq [kW] & & Toplina odvedena u meuhladnjaku Qr = Mqr [kW] & & Toplina odvedena u pothlaivau Q p = Mq p [kW]

Faktor hlaenja 0 =

& Q0 q0 = - kroz cijeli ureaj je isti protok radne tvari. P l

3.4.3.2. Dvostupanjska kompresija s meuhladnjakom - odjeljivaem

Para radne tvari koja dolazi iz isparivaa komprimira se u niskotlanom kompresoru od tlaka & p0 na tlak pm (od stanja 1 na stanje 2). M 1 kg/s pare 2 koja izlazi iz kompresora prvog stupnja hladi se u meuhladnjaku (odjeljivau) pri tlaku p m na temperaturu zasienja Tm . To se dogaa na raun isparivanja tekue faze radne tvari stanja 7. U kompresor drugog stupnja & & & & ulazi M 2 kg/s suhozasiene pare 3. M 2 je vee od M 1 za M , tj. za koliinu radne tvari koja je isparila da bi se ohladila para iz prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3. Na izlazu iz kompresora drugog stupnja para 4 je tlaka p i temperature T4 . Nakon kondenzacije i & pothlaivanja stanje kapljevine je 6. Jedan mali dio kapljevine ( M ) priguuje se u PVII na & tlak pm i odlazi u meuhladnjak (odjeljiva), dok se glavnina kapljevine M 1 priguuje u PVI na tlak p0 i odlazi sa stanjem 8 u odjeljiva (ispariva). Tlak pm se odreuje tako da se osigura najvea uteda na radu, pa je pm =

p0 p .

Rad niskotlanog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 h1 [kJ/kg] Rad visokotlanog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak q 0 = h1 h8 = h1 h6 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u pothlaivau q p = h5 h6 [kJ/kg]

52

TEHNIKA HLAENJA

4 KPII

LVT 3 pm
& M2

pm 2 KPI

LNT 1

K Q 5 P Qp 6 p 6 & M 7 PVII pm MHO

p0 1

& M1 p

6 PVI

8 p0 OD I Q0

Sl. 3.41. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom - odjeljivaem
T p pm 4 2 pm , Tm 8 p0 , T0 q0 3 1 p0

5 7

p,T

Sl. 3.42. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom - odjeljivaem
p 6 5 p,T

pm , Tm

p0 , T0

Sl. 3.43. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom - odjeljivaem

53

TEHNIKA HLAENJA

& & Za ostvarivanje rashladnog uinka Q0 treba protok M 1 kroz priguni ventil PVI biti
& & Q Q0 & M1 = 0 = [kg/s] q0 h1 h8

& & & Bilanca mase za meuhladnjak (odjeljiva) glasi M 2 = M 1 + M ' & & & Iz bilance topline u meuhladnjaku (odjeljivau) M 2 h3 = M 1 h2 + M h7 i bilance mase slijedi & protok M
& & h h M = M 1 2 3 [kg/s] h3 h7

h h3 & h2 h7 & & & & = M1 M 2 = M 1 + M = M 1 1 + 2 h h [kg/s] h3 h7 7 3


Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

& & & & & & & P = PI + PII = PNT + PVT = M 1 (h2 h1 ) + M 2 (h4 h3 ) [kW]
Toplina odvedena u kondenzatoru

& & Q = M 2 (h4 h5 ) ]kW]


Toplina odvedena u pothlaivau

& & Qiz = M 2 (h5 h6 ) ]kW]


Faktor hlaenja 0 =

& & (h1 h8 ) Q0 M 1 (h1 h8 ) = = & h2 h7 P h h & (h4 h3 ) M 1 (h2 h1 ) + 2 7 (h4 h3 ) (h2 h1 ) + h3 h7 h3 h7

54

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3.3. Dvostupanjska kompresija s meuhladnjakom odjeljivaem: priguivanje duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanje umjereno pothlaenog kondenzata u PVII
LVT 3 pm KPII K Q 5 P Qp 6 p p 6
& M & M1 6 & M2

pm 2 KPI

LNT 1 p0

7 PVII

pm

MHO 1 8 PVI 9 p0 OD I Q0 p0

Sl. 3.44. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem umjereno pothlaenog kondenzata u PVII

T p pm 5 p,T pm , Tm p0 , T0 9 q0 s 4 2 3 1 p0

6 8

Sl. 3.45. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem umjereno pothlaenog kondenzata u PVII

55

TEHNIKA HLAENJA

p 8 6 5 p,T 4 3

pm , Tm 7 p0 , T0 9

Sl. 3.46. p,h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem umjereno pothlaenog kondenzata u PVII Rad niskotlanog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 h1 [kJ/kg] Rad visokotlanog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak q0 = h1 h9 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru qk = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u izmjenjivau pothlaivau q p = h5 h6 [kJ/kg]
& Toplina odvedena kapljevini M 1 u meuhladnjaku (odvajau) qm = h6 h8 [kJ/kg] & & Za ostvarivanje rashladnog uinka Q treba protok M kroz priguni ventil biti
0 1

& & Q Q0 & [kg/s] M1 = 0 = q0 h1 h9 & & & Bilanca mase za meuhladnjak (odjeljiva) glasi M 2 = M 1 + M '

& & & & & Iz bilance topline u meuhladnjaku (odjeljivau) M 2 h3 = M 1h6 M 1h8 + M 1h2 + M h7 i & bilance mase slijedi protok M
& & h h h h M = M 1 6 8 + 2 3 [kg/s] h h 3 7 h3 h7

potrebno je u meuhladnjak dovoditi vie radne tvari stanja 7 nego za prethodni sluaj, a njenim isparivanjem se hladi para iz kompresora prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3, i kapljevina od stanja 6 do stanja 8.

56

TEHNIKA HLAENJA

Protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora


& & & & h h8 + h2 h3 = M h6 h8 + h2 h7 & 1 M 2 = M 1 + M = M 1 1 + 6 h h h3 h7 h3 h7 3 7 [kg/s]

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

& & & & & & & P = PI + PII = PNT + PVT = M 1 (h2 h1 ) + M 2 (h4 h3 ) [kW]
Toplina odvedena u kondenzatoru

& & Q = M 2 (h4 h5 ) [kW]


Toplina odvedena u pothlaivau
& & Q p = M 2 (h5 h6 ) [kW]

Faktor hlaenja (h1 h9 ) Q M 1 (h1 h9 ) 0 = 0 = = h6 h8 + h2 h7 P h h +h h (h4 h3 ) M 1 (h2 h1 ) + 6 8 2 7 (h4 h3 ) (h2 h1 ) + h3 h7 h3 h7 Vidi se da je faktor hlaenja vei nego je to bilo za sluaj dvostepene kompresije s jednostepenim priguivanjem i meuhladnjakom, bez dubokog pothlaivanja kondenzata (sluaj 2).

57

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3.4. Dvostupanjska kompresija s meuhladnjakom odjeljivaem: priguivanje duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanje duboko pothlaenog kondenzata u PVII
LVT pm 2 3 pm & KPII M 2 MHO 5 P Qp 6 6 p
p 7p

LNT 1 KPI & M 7 1 9 p0 & PVII M 1 OD

K Q

pm 8 PVI p0

PV

I Q0

Sl. 3.47. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVII
T p pm 4 2 3 1 p0

7 8 9

p,T pm , Tm p0 , T0 q0

Sl. 3.48. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVII

58

TEHNIKA HLAENJA

7 8

65

p,T

4 3

pm , Tm

p0 , T0

h
Sl. 3.49. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i meuhladnjakom odjeljivaem, priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVI i priguivanjem duboko pothlaenog kondenzata u PVII Rad niskotlanog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 h1 [kJ/kg] Rad visokotlanog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak q0 = h1 h9 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru qk = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u pothlaivau qiz = h5 h6 [kJ/kg] & Toplina odvedena kapljevini M 1 u meuhladnjaku (odvajau) qm = h6 h7 [kJ/kg] & & Za ostvarivanje rashladnog uinka Q treba protok M kroz priguni ventil biti
0 1

& & Q Q0 & [kg/s] M1 = 0 = q0 h1 h9


& & & Bilanca mase za meuhladnjak (odjeljiva) glasi M 2 = M 1 + M '

& & & & & Iz bilance topline u meuhladnjaku (odjeljivau) M 2 h3 = M 2 h6 M 2 h7 + M 1h2 + M h8 & Iz bilance mase slijedi protok M
h h h h & M = M 1 6 7 + 2 3 [kg/s] h h h h 3 6 3 6

potrebno je u meuhladnjak dovoditi vie radne tvari stanja 8 nego za prethodni sluaj, a njenim isparivanjem se hladi para iz kompresora prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3, i kapljevina od stanja 6 do stanja 7.

59

TEHNIKA HLAENJA

Protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora, uz h7 = h8


& & & & h h h h & h h + h h + h2 h3 = M h2 h7 & 1 M 2 = M 1 + M = M 1 1 + 6 7 + 2 3 = M 1 3 6 6 7 h h h h h h h3 h6 3 6 3 6 3 6

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

& & & & & & & P = PI + PII = PNT + PVT = M 1 (h2 h1 ) + M 2 (h4 h3 ) [kW]
Toplina odvedena u kondenzatoru

& & Q = M 2 (h4 h5 ) kW]


Toplina odvedena u izmjenjivau pothlaivau
& & Q p = M 2 (h5 h6 ) ]kW]

Faktor hlaenja

0 = &0 = P

& Q

M 1 (h1 h9 ) h h + h2 h7 (h4 h3 ) M 1 (h2 h1 ) + 6 7 h3 h6

(h2 h1 ) + h6 h7 + h2 h7 (h4 h3 )
h3 h6

(h1 h9 )

60

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3.5. Dvostupanjska kompresija s priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom - odjeljivaem


LVT 3 pm pm 2 KPII K Q 5 P Qp 6 p 8 PVII KPI pm MHO p0 1 p0 OD I Q0 LNT 1

& M2 6 7 PVI

& M 1 9 p0

Sl. 3.50. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem
T p pm 4 p,T 2 7 xm 9 pm , Tm
1-xm p0 , T0

p0

6 8

3 1

q0 s

Sl. 3.51. T , s - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem
p

6 5 8 7

p,T

4 3 2

pm , Tm

p0 , T0 9

Sl. 3.52. p, h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem

61

TEHNIKA HLAENJA

Rad niskotlanog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 h1 [kJ/kg] Rad visokotlanog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak q0 = h1 h9 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u izmjenjivau pothlaivau q p = h5 h6 [kJ/kg] & & Za ostvarivanje rashladnog uinka Q treba protok M kroz priguni ventil PV II biti
0 1

& & Q Q0 & M1 = 0 = [kg/s] q0 h1 h9

Iz bilance topline u meuhladnjaku (odjeljivau) slijedi protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora
& & h h M 2 = M1 2 8 h h 3 7

[kg/s]

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

& & & & & & & P = PI + PII = PNT + PVT = M 1 (h2 h1 ) + M 2 (h4 h3 ) [kW]
Toplina odvedena u kondenzatoru

& & Q = M 2 (h4 h5 ) [kW]


& & Toplina odvedena u pothlaivau Q p = M 2 (h5 h6 ) [kW]

Faktor hlaenja 0 =

& & (h1 h9 ) Q0 M 1 (h1 h9 ) = = & h7 h8 P h h & (h4 h3 ) M 1 (h2 h1 ) + 2 8 (h4 h3 ) (h2 h1 ) + h3 h7 h3 h7

62

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3.6. Dvostupanjska kompresija s priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem, s isparivanjem na dvije temperature
p 4 KPII K Q 5 P Qp 6 p MHO 8 8 PVII LVT 3 pm pm 2 KPI 7 pm 3 pm & Mm Q0m III 9 p0 & M
1

LNT 1

& M2 6
PVI

p0 1 p0 O II Q0

Sl. 3.53. Shematski prikaz rashladnog ureaja s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem, s isparivanjem na dvije temperature U isparivau II isparivanje se odvija pri tlaku p0 i temperaturi T0 , a u isparivau III isparivanje se odvija pri tlaku pm i temperaturi Tm . Tlak pm se sada ne odabire po kriteriju najmanjeg utroka rada, ve po potrebnoj temperaturi isparivanja Tm .
T p pm 5 7 9 q0 s Sl. 3.54. T , s - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem, s isparivanjem na dvije temperature 4 2 pm , Tm q0m p0 , T0 3 1 p0

6 8

p,T

63

TEHNIKA HLAENJA

p p,T

4 3

pm , Tm

p0 , T0 9

Sl. 3.55. p, h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, priguivanjem u dva priguna ventila i meuhladnjakom odjeljivaem, s isparivanjem na dvije temperature Rad niskotlanog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 h1 [kJ/kg] Rad visokotlanog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 h3 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak po 1 kg radne tvari koja dolazi u ispariva II q0 = h1 h9 [kJ/kg] Specifini rashladni uinak po 1 kg radne tvari koja dolazi u ispariva III q0 m = h3 h7 [kJ/kg] Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 h5 [kJ/kg] Toplina odvedena u izmjenjivau pothlaivau q p = h5 h6 [kJ/kg] & & Za ostvarivanje rashladnog uinka Q treba protok M kroz priguni ventil PVII (ispariva II)
0 1

biti
& & Q Q0 & M1 = 0 = [kg/s] q0 h1 h9

Iz bilance topline i mase u meuhladnjaku (odjeljivau) slijedi protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora
& & h h & M 2 = M1 2 8 + M m h h 3 7

[kg/s]

& Za ostvarivanje rashladnog uinka Q0 m treba u MHO dotei kroz PVI


& Q0 m & Mm = [kg/s] . h3 h7 & To je vie od masenog protoka kapljevite radne tvari kroz ispariva III ( M m = & Mm 1 x7

[kg/s] )

64

TEHNIKA HLAENJA

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

& & & & & & & P = PI + PII = PNT + PVT = M 1 (h2 h1 ) + M 2 (h4 h3 ) [kW]
Toplina odvedena u kondenzatoru

& & Q = M 2 (h4 h5 ) [kW] & & Toplina odvedena u pothlaivau Q p = M 2 (h5 h6 ) [kW] & & Kod odreivanja faktora hlaenja treba voditi rauna da je za ostvarivanje Q0 i Qm potrebno utroiti razliitu kompenzacijsku energiju (mehaniki rad), pa bi faktor hlaenja trebalo & odrediti za svaki od tih uinaka posebno. Kada se u donji izraz uvrsti M 1 = 0 dobije se faktor & Q hlaenja 0 II = m za sluaj da se samo isparivau III dovodi toplina, a uvrtenjem & P & Q & M m = 0 dobije se faktor hlaenja 0 II = 0 za sluaj da se samo isparivau II dovodi toplina. & P Bez obzira na spomenuti nedostatak, donji izraz moe dobro posluiti za meusobnu usporedbu slinih procesa, kao omjer koji pokazuje koliko se ukupno troi energije za rad procesa.
& & & & Q0 + Qm M 1 (h1 h9 ) + M m (h3 h7 ) = & P & h h & & M 1 (h2 h1 ) + M 1 2 8 + M m (h4 h3 ) h3 h7

Faktor hlaenja 0 =

Ovako izraunat faktor hlaenja ne moe se koristiti za usporedbu procesa i radnih tvari, jer & & ovisi o konkretnim vrijednostima Q0 i Q0 m , ali moe posluiti za usporeivanje raznih mogunosti rjeenja za neki konkretan sluaj s isparivanjem kod dvije temperature.

65

TEHNIKA HLAENJA

3.4.3.7. Trostupanjska kompresija s meuhladnjacima odjeljivaima s isparivanjem na jednoj, dvije ili tri temperature
LVT p 6 5 KPIII Q 7 P Qp 8 p 9 pm1
& PVI M 3

LST pm1 4 3 pm 2 pm KPI 3


& M m2

LNT 1

pm1

K MHO2

& M3

pm1

KPII & & M m1 M2 5 MHO1 pm 7 Q0m1 & M m2 IIII 10 10 PVII 11 pm & M


2

p0 1 p0 II
14

III

Q0m

12 13 p0 12 & M 1 PV III OD

Q0

Sl. 3.56. Shematski prikaz rashladnog ureaja s trostupanjskom kompresijom i meuhladnjacima odjeljivaima, s isparivanjem na tri temperature Ovaj nain rada koristi se uglavnom kod amonijanih ureaja, za temperature isparivanja oko 60oC. Mogue je hlaenje na tri temperature T0 , Tm i Tm1 (temperature zasienja za tlakove p0 , pm i pm1 ), ali ne moraju se sve mogunosti iskoristiti. Ako je cilj jedino hlaenje na temperaturi T0 , treba razmotriti i druga rjeenja, kao to su kaskadni rashladni ureaji.
T p pm1 6 8 10 12 11 13 q0 7 p,T 9 pm1 , Tm1 pm , Tm 5 3 1 4 2 q0m p0 , T0 p0 pm

14

Sl. 3.57. T , s - dijagram rashladnog procesa s trostupanjskom kompresijom i meuhladnjacima odjeljivaima, isparivanje na tri temperature

66

TEHNIKA HLAENJA

p 8 7 10 12 14 13 11 9 p,T pm1 , Tm1 pm , Tm p0 , T0 1 3 5 2 4

Sl. 3.58. p, h - dijagram rashladnog procesa s trostepenom kompresijom, trostepenim priguivanjem i meuhladnjakom odjeljivaem, isparivanje na tri temperature
3.4.4. Kaskadni rashladni procesi

Za niske temperature hlaenja (npr. 70 do 100oC) ve je jako suen izbor uobiajenih radnih tvari. Neke su radne tvari pri tim temperaturama ve blizu ledita (NH3 na 80oC, R134a na 101oC). Specifini volumen pare radne tvari je vrlo velik, pa su potrebni veliki kompresori.
LII LI

KPII QII KII

III

KI

KPI II Q0

QI = Q0II

PVII R22 ili R717

PVI R23 ili R13

Sl. 3.59. Shematski prikaz kaskadnog rashladnog ureaja s jednostepenim procesima u pojedinoj kaskadi Rjeenje za ovakve sluajeve hlaenja su dva rashladna kruga s dvije razliite radne tvari od kojih je jedna pogodna za primjenu u podruju viih, a druga u podruju niih temperatura. Kondenzator rashladnog kruga nie temperature (donje kaskade) je ujedno ispariva & rashladnog kruga vie temperature (gornje kaskade). Toplina Q I odvedena u kondenzatoru

67

TEHNIKA HLAENJA

& donje kaskade dovodi se isparivau gornje kaskade i predstavlja toplinu isparivanja Q0 II za & & gornju kaskadu. Vrijedi dakle QI = Q0 II . Kondenzator i ispariva izvedeni su kao jedan izmjenjiva topline.

Pojedini stupnjevi kaskadnog rashladnog ureaja mogu biti i rashladni procesi s dvostepenom kompresijom i dvostepenim priguivanjem. Za primjer prikazan na slici, kao radna tvar gornje kaskade, za temperature do 55oC odabran je amonijak R717 (to moe biti i R22 za temperature isparivanja koje se kreu oko 65oC), a kao radna tvar donje kaskade, za postizanje temperatura koje se kreu oko 90oC etan R170 (mogu se koristiti jo i etilen R150 do temperatura isparivanja 100oC, kisik R732 do 195oC, duik R724 do temperatura isparivanja oko -180oC). Temperatura kondenzacije donje kaskade mora biti neto via (za TIK ) od temperature isparivanja gornje kaskade, da bi se u izmjenjivau topline ostvario prijelaz topline.
4II KII QII 5II QizII IZII 6II 7II PV1II R 717 8II PV2II 9II MHOII Q0II=QI 6I PV1I R 170 8I PV2I 9I KVT1I 3II KNT1I III KI MHOI 1II 4I KVT1 3I 2I KNT1 II Q0I 1I

Sl. 3.60. Shematski prikaz kaskadnog rashladnog ureaja s dvostepenim procesima u pojedinom stupnju
T 4II 6II TIK 8II 9II 5II 7II pII, TII pmII, TmII 3II p0II, T0II 1II Th T0 5I pI, 6I 8I 7 I 9I 3I p0I, T0I 2II 4I 2I T T Tok pI

1I

R 717 s

R 170 s

Sl. 3.61. T , s - dijagram kaskadnog rashladnog procesa s dvostepenim procesima u pojedinom stupnju
& & Tu vrijedi M R170 (h4 I h6 I ) = M R 717 (h1II h9 II ) .

68