POJMOVNIK IZ KNJIEVNOSTI KNJIEVNOST je umjetnost rijei. Ostvaruje se knjievnim, pjesnikim jezikom. Glavne su osobitosti pjesnikoga jezika slikovitost i zvunost.

KNJIEVNI RODOVI: 1. LIRIKA je jedan od triju knjievnih rodova

osobitosti osjedajnost, saetost, slikovitost i osjedajnost uglavnom je pisana u stihovima lirske vrste ( po temi ) pejzana, ljubavna, domoljubna, rodoljubna, religiozna, humoristina, misaona, socijalna MOTIV poticaj knjievniku da stvori knjievno djelo PJESNIKA SLIKA jest nekoliko motiva povezanih u cjelinu vizualna, auditivna, taktilna, olfaktivna, gustativna

STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA jesu pjesnika sredstva kojima se knjievnik slikovito izraava kako bi svoj doivljaj to snanije prenio itatelju. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ALEGORIJA stilsko izraajno sredstvo kojim se preneseno znaenje ostvaruje u cijelom knjievnom djelu EPITET ( ukrasni pridjev ) - pridjev koji s imenicom stvara ivlju, ljepu, potpuniju sliku. HIPERBOLA stilsko izraajno sredstvo preuveliavanja radi pojaavanja dojma i naglaavanja osjedaja. IRONIJA blago ruganje u kojem se rijeima daje suprotan smisao od onoga koji one imaju u osnovnom znaenju METAFORA stilsko izraajno sredstvo prenesena znaenja , skradena usporedba. Izraava se samo drugi dio usporedbe: ono s im se usporeuje u slubi je slikovitog izraavanja. ONOMATOPEJA - rije koja svojim zvukom oponaa zvukove iz prirode. PERSONIFIKACIJA stilsko sredstvo kojom se stvarima, prirodnim pojavama, predmetima, ivotinjama ili biljkama daju ljudske osobine. SUPROTNOST ( kontrast ) usporeivanje jednog izraza s drugim po suprotnosti USPOREDBA usporeivanje jednog izraza s drugim na osovi neke zajednike osobine.

PJESMA knjievno djelo napisano u stihovima PJESMA U PROZI - knjievno djelo koje spaja osobine pjesme i proze. Oblikom je proza, najede nema fabulu i likove, a proeto je osjedajnodu i ritminodu. LIRSKO EPSKE VRSTE: 1. BALADA lirsko epska pjesma tuna ugoaja i tragina zavretka. 2. ROMANCA lirsko epska pjesma sjetnog zavretka. STIH redak u pjesmi 1. VEZANI STIH stih koji je rimom ili brojem slogova povezan s drugim stihom 2. SLOBODNI STIH stih koji nije vezan rimom ni brojem slogova za druge stihove. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. PETERAC stih koji se sastoji od pet slogova ESTERAC - stih koji se sastoji od est slogova SEDMERAC stih koji se sastoji od sedam slogova OSMERAC stih koji se sastoji od osam slogova DEVETERAC stih koji se sastoji od devet slogova DESETERAC stih koji se sastoji od seset slogova JEDANAESTERAC stih koji se sastoji od jedanaest slogova DVANAESTERAC stih koji se sastoji od dvanaest slogova 1

STROFA pjesnika cjelina sastavljena od stihova 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. JEDNOSTIH - MONOSTIH - strofa od jednog stiha DVOSTIH DISTIH - strofa od dva stiha TROSTIH TERCINA strofa od tri stiha ETVEROSTIH KATREN - strofa od etiri stiha PETEROSTIH PENTASTIH strofa od pet stihova ESTEROSTIH SEKSTINA strofa od est stihova Sedmerostih septima strofa od sedam stihova OSMEROSTIH OKTAVA strofa od osam stihova DEVETEROSTIH NONA strofa od devet stihova DESETEROSTIH DECIMA strofa od deset stihova

RIMA ili srok glasovno podudaranje na zavretku stiha 1. 2. 3. 4. 5. PARNA aabb UKRTENA abab OBGRLJENA abba NAGOMILANA aaaa ISPREKIDANA abcb

RITAM pravilno izmjenjivanje dugih i kratkih, naglaenih i nenaglaenih slogova, duljih i kradih stihova i strofa. Na ritam djeluje rima te naglaavanje pojedinih rijei u stihu ili reenici. RIMOTVORNI ELEMENTI elementi koji pospjeuju ritam pjesme 1. ALITERACIJA ponavljanje istih suglasnika / zatvornika u uzastopnim rijeima radi postizanja zvukovnog ugoaja 2. ASONANCA - ponavljanje istih samoglasnika / otvornika u uzastopnim rijeima radi postizanja zvukovnog ugoaja 3. ELIPSA stilski postupak izostavljanja pojedinih rijei iz reenice bez kojih se iz konteksta reenice moe razumjeti njezino znaenje. 4. GRADACIJA ( stupnjevanje ) izborom rijei, slika ili misli izraava se postupno pojaanje ili slabljenje predodbe u odnosu na poetnu. 5. INVERZIJA - to je red rijei u stihu ili reenici koji je obratan od uobiajenog. Njome se istie odreena rije i naglaava ritam. 6. OPKORAENJE stilski postupak prenoenja rijei iz jednoga stiha u drugi. 7. PONAVLJANJE RIJEI - rabi se radi isticanja osnovne misli, raspoloenja ili ugoaja te postizanja ritminosti. 8. SIMBOL stilski postupak zamjenjivanja nekog pojma jednom rijeju koja ima preneseno znaenje.

2. EPIKA je jedan od triju rodova

osobitosti opirnost, fabula jer se temelji na dogaaju, likovi, pripovijedanje, opisivanje, dijalog, mjesto i vrijeme radnje FABULA slijed osnovnoga zbivanja o kojemu se govori u knjievnom djelu ( uvod, zaplet, vrhunac i rasplet ) GLAVNI LIK glavni sudionik radnje u pripovjednom djelu SPOREDNI LIKOVI likovi koje su manje vani sudionici radnje u epskom djelu KRONOLOKI SLIJED DOGAAJA pripovijedanje dogaaja u knjievnom djelu vremenskim slijedom PRIPOVIJEDANJE pripovjedna tehnika kojom se izraava zapaanje promjena u vremenu i prostoru. To je nizanje radnje, zbivanja i stanja koja se izmjenjuju u vrstoj meusobnoj povezanosti 2

1. pripovijedanje u prvoj osobi pisac primjenjuje kada eli istaknuti osobne doivljaje, osjedaje ili stav prema sadraju pripovijedanja 2. pripovijedanje u treoj osobi pisac primjenjuje kada eli postidi dojam objektivnoga pripovijedanja, u kojem on ne sudjeluje. OPISIVANJE pripovjedna tehnika koja je utemeljena na zapaanju pojava i promjena u prostoru TEMA KNJIEVNOGA DJELA predmet ili pojam o kojemu se u djelu govori IDEJA KNJIEVNOGA DJELA osnovna misao djela, njegov cjelokupni smisao koji proizlazi iz sadraja i autorova umjetnikoga nadahnuda te nosi poruku itatelju. OSNOVNA MISAO saeto iskazana misao ili ideja koju pisac izraava u svojemu djelu EPSKE VRSTE epske vrste u stihu, epske vrste u prozi 1. ANEGDOTA krade prozno djelo u kojem je aljivo ispripovijedana zgoda iz ivota neke osobe. 2. AUTOBIOGRAFIJA ivotopis tekst o vlastitom ivotu 3. BAJKA krade epsko djelo u kojemu se ispreplidu stvarni i nestvarni dogaaji i likovi. Tema bajke je najede sukob dobra i zla. 4. BASNA krade epsko djelo u kojem je ispripovijedan jedan dogaaj. Likovi su ivotinje koje imaju osobine ljudi. Istaknuta je pouka i uvijek u sebi nosi preneseno znaenje. 5. CRTICA - krade prozno epsko djelo koje pripovijeda o jednom dogaaju u kojem sudjeluje malo likova. Proeta je osjedajnodu i esto zavrava neoekivanim obratom u radnji. 6. EP opseno knjievno djelo pisano u stihovima koje opseno pripovijeda o poznatim dogaajima i osobama iz prolosti 7. EPSKA PJESMA - pjesma koja govori o kakvu dogaaju, pa se u njoj moe pratiti fabula. U dogaaju sudjeluju likovi ( junaci iz povijesti ) . ova vrsta je karakteristina za usmenu / narodnu knjievnost 8. LEGENDA - predaja o ivotu neke osobe ili o dogaaju nastala mijeanjem stvarnosti i mate. 9. MIT pria vezana uz podrijetlo i nastanak svijeta ili uz podrijetlo i nastanak pojedinih pojava, osoba ili itavih naroda. 10. NOVELA prozna epska vrsta u kojoj pisac pripovijeda o jednom glavnom dogaaju i jednomu glavnom liku. Pripovijedanje je saeto , opisi kratki, dijalog je zbijen. Zavrava naglim obratom radnje i teite joj je na psiholokom i emotivnom prikazivanju likova. 11. POSLOVICA - kratka knjievna vrsta u kojoj su saeta iskustva i pouke iz narodnog ivota. 12. POVIJESNI ROMAN vrsta romana u kojemu pisac prikazuje dogaaje iz blie ili dalje povijesti 13. ROMAN ZA DJECU - roman namijenjen djeci. Glavni likovi su djeca i tema je vezana uz ivot djece. 14. VIC kratka prozna pripovjedna vrsta u kojoj se saeto ocrtavaju neke situacije, dogaaji ili ljudske sudbine. Humor se temelji na suprotnostima i dvosmislenim znaenjima rijei. 15. ZAGONETKA - kratka knjievna vrsta kojom se iskazuje mudrost steena ivotnim iskustvom. Pisana je slikovitim jezikom i rijeima prenesena znaenja. Sadrava pouku.

3. DRAMA je jedan od triju rodova

Obuhvada knjievna djela koja su namijenjena za izvoenje na pozornici obiljeja podijeljenost teksta na uloge, dijalog i monolog kao oblici pripovjedne tehnike, didaskalije, dramski sukob DRAMSKA SITUACIJA dio dramske radnje koji prikazuje odnos meu likovima u nekom trenutku DIDASKALIJE dio dramskoga djela, tj. tekst koji govori o izgledu prostora u kojem se radnja odvija, o izgledu i kretanju likova, o nainu govorenja likova najede je pisan kosim slovima i itatelju pomae u pradenju radnje, a redatelju i glumcima slui kao uputa DIJALOG razgovor izmeu dvaju ili vie likova u knjievnom djelu MONOLOG govorenje jednoga lika bez sugovornika KOMPOZICIJA uvodni, sredinji dio, zavrni dio 3

DRAMSKE VRSTE: 1. TRAGEDIJA - vrsta dramskog djela koja prikazuje duboke ljudske strasti i najede zavrava smrdu glavnog junaka 2. KOMEDIJA vrsta dramskoga djela vesela sadraja. Crta smijene strane ivota i ljudi, ismijava njihove mane i nedostatke 3. DRAMA U UEM SMISLU - vrsta dramskoga djela po sadraju slina tragediji, ali ne tei traginom zavretku KOMPOZICIJA DRAME: 1. IN dio dramskoga djela koji se sastoji od vie prizora, oznaen je u kazalitu dizanjem i sputanjem zastora 2. SLIKA 3. PRIZOR - dio ina u dramskom djelu koji je obiljeen smjenjivanjem dramskih lica 4. SCENA

IZRAAJNA SREDSTVA U KAZALITU: 1. GLUMA vjetina ili umijede javnoga umjetnikog izvoenja uloga u kazalitu ( gesta, mimika, grimasa ) 2. GOVORNA KARAKTERIZACIJA LIKA - izraavanje osobina lika njegovim govorom. Govorom lik otkriva svoju socijalnu pripadnost, moralne osobine i psihika stanja 3. KOSTIMOGRAFIJA crtanje i kreiranje kostima za potrebe kazaline predstave 4. SCENOGRAFIJA - osmiljavanje, opremanje i ureivanje scene za kazalinu predstavu.