You are on page 1of 96

# UZDUNI PRESJEK U OSI NOSAA

B C

POGLED NA MOST

1.

ANALIZA OPTEREENJA
1.1. Vlastita teina

2.5%

HABAJUCI SLOJ 4.0 ZATITNI SLOJ 4.0 HIDROIZOLACIJA 1 AB PLOCA 25 2.5% 2.5%

1450x12

1410x12

1450x12

400x20 400x20

400x20

1200x40

1410x12

400x20

1200x40

Stalno optereenje G:
Popreni presjek mosta je simetrian. Promatramo polovicu irine mosta. ZA JEDAN NOSA Teina nosaa: 78.50 (2 0.400 0.020 + 2 1.440 0.012 + 1.200 0.040) ......... Poprena ukruenja i dijafragme po m' nosaa: 1/40 78.50 ((9 ((0.50 (1.600 + 1.200) 1.450 0.014) 0.6002 3.14 0.014 / 4) + (3.300 0.040 0.300 +2.500 0.040 0.300 + + 0.50 (2.500 + 3.300) 0.020 1.450)) = ........................................ = 0.73 kN/m' UKUPNO = 8.47 kN/m Kolnika ploa = 0.250 m 25 kN/m3 4.50 m........... = 28.125 kN/m = 7.74 kN/m'

Prilikom betoniranja elini nosai su nepoduprti. Teina oplate koja se vjea za izradu kolnike ploe: cca 1,00 kN/m2 Teina oplate na 1 nosa: G = 1,00 4,50 = 4,5 kN/m'

1.2.

Dodatno stalno-G
= 0.275 m 25 kN/m3 0.95 m 2..... = 13.06 = 0.5 kN/m2 9.0 m ............................ = 4.5 = 0.08 m 25 kN/m3 7.1 m .............. = 14.2 = 0.5 kN/m 2 ................................... = 1.0 = 0.22 m2 25 kN/m3 2 .................... = 11.0 = 0.50 kN/m2 9.00 ............................ = 4.50 UKUPNO = 48.26 = 0.275 m 25 kN/m3 0.95 m........... = 6.53 = 0.5 kN/m2 9.0 m / 2 ....................... = 2.25 = 0.08 m 25 kN/m3 7.1 m / 2 .......... = 7.1 = 0.5 kN/m ......................................... = 0.5 = 0.22 m2 25 kN/m3 .......................... = 5.5 = 0.50 kN/m2 9.00 m / 2 .................. = 2.25 UKUPNO = 24.13 kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m' kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m' kN/m

ZA CIJELI MOST Pjeaka staza + rubnjak Hidroizolacija Zastor Ograda Betonski vijenac Dodatno optereenje ZA JEDAN NOSA Pjeaka staza + rubnjak Hidroizolacija Zastor Ograda Betonski vijenac Dodatno optereenje

1.3. 1.3.1.

## Prometno optereenje Model optereenja 1

Broj i irina trakova ovisno o irini kolnika

## Preostala irina kolnika (m) w3m 0 w3xn

Cestovno optereenje i koeficijenti prema DIN Fachbericht 101 Dvoosovinsko optereenje Osnovno Faktorizirano Qi optereenje optereenje Osovinsko Osovinsko optereenje Qik optereenje Qi x (kN) Qik (kN) 300 0,8 240 200 0,8 160 0 0 0 0 0 0 Jednoliko rasprostranjeno optereenje qik (ili qrk) (kN/m2) 9,0 2,5 2,5 2,5 2,5

Poloaj

Vozni trak 1 Vozni trak 2 Vozni trak 3 Ostali vozni trakovi Preostala povrina

## Prometno optereenje - koenje

Qlk = 0,6 Q1 (2Q1k ) + 0,10 q1 q1k wl L 360 Q1 Qlk 900 u kN

Q1 q1
q Q1k wl L

koeficijent redukcije optereenja tekog vozila koeficijent redukcije optereenja kontinuiranog optereenja kontinuirano optereenje u 1. traci osovinsko optereenje u 1. traci irina 1. trake duljina mosta

## 1.3.2. Model optereenja 4

Model optereenja 4 predstavlja navalu ljudi na most: Nanosi se optereenje izme u ograda od qfk = 5,0 kN/m2 Za dimenzioniranje konstrukcije mjerodavno je optereenje Model 1 te se stoga Model 4 ne razmatra dalje. 5

1.4. Vjetar
NAPOMENA: DJELOVANJE VJETRA PRORAUNAVA SE PREMA TRENUTNO VAEOJ VJETROVNOJ KARTI HRVATSKE KOJA E SE NAJVJEROJATNIJE U VRLO SKOROJ BUDUNOSTI MIJENJATI.

## Uz pretpostavku da se nadvonjak nalazi u okolici Knina

Rezultirajua sila vjetra na rasponski sklop odre uje se na osnovi sljedeeg izraza: Fw = qb c e c f A ref [kN]
w = qb c e c f [kN / m] qb ce cf referentni pritisak srednje brzine vjetra koeficijent izloenosti aerodinamiki koeficjent sile vjetra

qb =

qd =
-

ce(z) = 2,13

## aerodinamiki koeficijent sile vjetra:

cfx=cfx,0 - ZA OPTEREENI MOST sluaj b) b=9,5 m d=3.81 m b/d = 9,5 / 3,81 = 2,49; cfx,0 = 1,75

cfx=cfx,0 = 1,75

- ZA NEOPTEREENI MOST sluaj a) b=9.5 m d=2,02 m b/d = 9,5 / 2,02 = 4,70; cfx,0 = 1,3

cfx=cfx,0 = 1,3 - optereeni most: w = qref c e c f = 0,33 2,13 1.75 =1.23 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 3.81 m) - neoptereeni most: w = qref c e c f =0,5625 2,13 1.3 = 1.56 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 2.08 + 0.60 = 2.68 m)

1.5. Temperatura

10

jednolika temperatura: Prema lokaciji odgovara V. zoni najveih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu 41,9 0,007h. Uz visinu nivelete (h) priblino 452 m nad morem maksimalna temperatura zraka iznosi: Tmax = 41,9 0,007 x 452 = 38,74 C Prema lokaciji odgovara VI. zoni najmanjih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu -15,9 0,004h. Uz visinu nivelete (i) priblino 452 m nad morem minimalna temperatura zraka iznosi: Tmin = -15,9 0,004 x 452 = -17,89 C Koritenjem dijagrama (Konstruiranje mostova, str. 160, slika 103) oitane su maksimalne i minimalne temperature mosta: Te,max=42 C Te,min=-12 C

Linija 1 elina kolnika ploa na elinim sanduastim nosaima, reetkastom ili punostijenom nosau Linija 2 betonska kolnika ploa na elinim sanduastim ili reetkastim nosaima ili na punostijenim nosaima Linija 3 betonska ploa ili betonska kolnika ploa na betonskim gredama ili sanduastim nosaima

11

T0 vjerojatna raunska temperatura mosta u vrijeme kad je konstrukcija djelotvorno upeta. U nedostatku tonih vrijednosti uzima se 10 C Najvea razlika negativne raunske temperature mosta je:

## TN,con=T0 Te,min = 10 (-12) = 22 C

Najvea razlika pozitivne raunske temperature mosta je:

TN,exp=Te,max T0 = 42 10 = 32 C
Za proraun pomaka prijelaznih naprava i leajeva mjerodavne su ove vrijednosti temperatura sa jo dodatnih 20 dakle, mjerodavne temperature e biti: C,

TN,con=22 + 20 = 42 C TN,exp=32 + 20 = 52 C
nejednolika linearno promjenjiva temperatura: Za betonsku plou na elinom sanduku mjerodavne su slijedee linearne promjene u temperaturi izme u gornjeg i donjeg ruba konstrukcije: - pozitivna temperaturna razlika

TM,heat = 15 C

## - negativna temperaturna razlika TM,cool = 18 C

(Konstruiranje mostova, str. 164, tbl. 48) (vrijednosti u tablici dane su za debljinu zastora od 50 mm, pa je vrijednosti potrebno korigirati sa faktorima utjecaja debljine zastora ksur (tbl. 49). Za ovaj primjer ksur = 1. Dozvoljena je linearna interpolacija).
Prema Leitfaden zum DIN Fachbericht 104 Verbundbrcken, Ausgabe 2003 str.8, mogue je zanemariti razlike u koeficijentu temperaturnog izduenja elika i betona te je mogu pojednostavljen proraun nosivosti sa jednakim T = 10 10-6 / K Za proraun utjecaja temperature na deformacije leajeva i prijelaznih naprava koristi se T = 12 10-6 /K Stoga se u danjem proraunu koristi T = 12 10-6 / u svim sluajevima. K

12

## DJELOVANJE JEDNOLIKE I LINEARNE TEMPERATURNE KOMPONENTE:

U nekim sluajevima potrebno je uzeti u obzir istodobno djelovanje jednolike i nejednolike temperaturne komponente (npr. okviri) pa se koristi nepovoljniji od sljedeih uinaka: TM,heat +

N TN,exp
TN,exp

ili ili

TM,cool

N TN,con
TN,con

N = 0.35 M= 0.75

M TM,heat +

M TM,cool +

Proraunati e se osam kombinacija optereenja temperaturom: A/ Jednolika temperaturna komponenta: 1. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,exp = +32 oC M TM,heat = 0,75 * 15 = 11,25 0C 2. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi TN,exp = + 32 oC M TM,cool = - 0,75 *18= -13,50 0C 3. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,con = -22 oC M TM,heat = 0,75 * 15= 11,25 0C 4. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi TN,con = -22 oC M TM,cool = - 0,75 * 18 = -13.50 0C

B/ Linearna temperaturna komponenta: 5. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,exp = +0,35 * 32 = 11.2 oC TM,heat = 15 0C 6. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,exp = +0,35 * 32= 11,2 oC TM,cool = -18 0C 7. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,con = -0,35 * 22 = - 7,70 oC TM,heat = 15 0C 8. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,con = -0,35 * 22 = -7,70 oC TM,cool = -180C

13

## Promjena duljine konstrukcije:

Ukupno skraenje konstrukcije uslijed promjene temperature ( 22C) iznosi:

## l = TN ,con T l = 22 1,2 10 5 40,00 = 10,56 10 3 m = 10,56 mm

Ukupno produljenje konstrukcije uslijed promjene temperature (+32C) iznosi:

## l = TN ,exp T l = 32 1,2 10 5 40,0 = 15,36 10 3 m = 15,36 mm

Ukupna promjena duljine konstrukcije iznosi : 25,92 mm = 2,59 cm.

## Promjena duljine za dimenzioniranje leajeva:

Ukupno skraenje konstrukcije uslijed promjene temperature ( 42C) iznosi:

## l = (TN ,con 20) T l = 42 1,2 10 5 40,0 = 0,02016 m = 20,16 mm

Ukupno produljenje konstrukcije uslijed promjene temperature (+ 52C) iznosi:

## l = (TN ,exp + 20) T l = 52 1,2 10 5 40,0 = 0,02496 m = 24,96 mm

Ukupna promjena duljine konstrukcije iznosi : 45,12 mm = 4,51 cm.

## Linearna promjena temperature po visini poprenog presjeka

Na statiki odre enim nosaima uslijed linearne promjene temperature po visini poprenog presjeka dolazi do promjene progiba proste grede uslijed promjene zakrivljenosti nosaa:

T TM
h

Progibna linija za prostu gredu uslijed linearne promjene temperature po visini poprenog presjeka
w=

T (T2 T1 )
2h

(l x x 2 )

T2 temperatura s donje strane nosaa T1 temperatura s gornje strane nosaa l raspon grede h visina spregnutog nosaa x udaljenost poprenog presjeka od poetka grede Maksimalni progib uslijed promjene temperature nalazi se u sredini proste grede:

w(l / 2) =

T (T2 T1 ) l 2
8h

14

Progib u sredini grede uslijed pozitivne promjene temperature (gornja povrina toplija) :

w(40 / 2) =

## 1,2 10 5 15 40 2 = 0,021 m = 2,1 cm smanjenje progiba za 2,1 cm 8 1,735

Progib u sredini grede uslijed negativne promjene temperature (gornja povrina hladnija):

w(40 / 2) =

## 1,2 10 5 18 40 2 = 0,0249 m = 2,49 cm poveanje progiba za 2,49 cm 8 1,735

15

1.6. Potres
Most je u 9. Potresnoj zoni raunsko ubrzanje tla a=0,3g Tlo kvalitete A Vlastitu teinu raunalni program rauna samostalno na temelju povrina zadanih poprenih presjeka i specifine teine gradiva. Dodatno stalno optereenje u raunalnom modelu bit e raspore eno kao koncentrirane mase po vorovima konstrukcije. a) Horizontalni elastini spektar odgovora konstrukcije 2 T 2,5 2 0 T TB : Sd (T) = ag S + 3 TB q 3 2,5 TB T TC : Sd (T) = ag S q

2,5 TC = ag S q T TC T TD : Sd (T) a g TD T : Se(T) T ag TB,Tc TD S q 2,5 TC TD = ag S q T2 Sd (T) a g ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla osnovni period osciliranja linearnog sustava osnovno raunsko ubrzanje tla granice intervala konstantnog spektralnog ubrzanja granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima modificirani faktor tla korekcijski faktor priguenja (=1 za viskozno priguenje 5%) = 10 / ( 5 + ) 0,55 = 0.2 = 1,0

Tablica 1. Seizmiki parametri za kategorije tla Kategorija tla A B C D E S 1,0 1,35 1,5 1,8 1,6 TB(s) 0,05 0,05 0,10 0,10 0,05 TC(s) 0,25 0,25 0,25 0,30 0,25 TD(s) 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2

16

VII. 0,1g

VIII 0,2g

IX. 0,3g

## X. Prema posebnim istraivanjima

T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4

ag (0,3g)
2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943

S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Se(T)
1,962 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 6,13125 5,25536 4,59844 4,0875 3,67875 3,34432 3,06563 2,82981 2,62768 2,4525 2,29922 2,16397 2,04375 1,93618 1,83938 1,75179 1,67216 1,59946 1,53281 0,981 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886

TDT4s

TCTTD

17

## b) Vertikalni elastini spektar odgovora konstrukcije

T 0 T TB : S ve (T) = a vg 1 + ( 3,0 1) TB TB T TC : Sve (T) = a vg 3,0 T TC T TD : S ve (T) = a vg 3,0 C T T T TD T 4s : S ve (T) = a vg 3,0 C 2 D T Sve(T) ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla avg osnovno raunsko ubrzanje tla
Spektar Tip 1 Tip 2

avg/ag
0,90 0,45

## TD(s) 1,0 1,0

18

T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5

avg (0,9ag)
2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649

S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Se(T)
1,7658 6,62175 6,62175 6,62175 4,96631 3,97305 3,31088 2,83789 2,48316 2,20725 1,98653 1,80593 1,65544 1,5281 1,41895 1,32435 1,24158 1,16854 1,10363 1,04554 0,99326 0,90092 0,82088 0,75105 0,68977 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974

TCTTD

0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4

TDT4s

19

## 1.7. Puzanje i skupljanje betona

Kolnika ploa :
Za kolnike ploe se u pravilu koristi beton C 35/45. Za veu klasu betona potrebno je odobrenje investitora (prema Fachbericht 104 Verbundbrcken). Ovo ogranienje je uvedeno jer se ele vlana naprezanja u ploi uslijed skupljanje i hidratacijske topline svesti na najmanju moguu granicu. Vrsta i koliina cementa u betonu se odre uje prema vanjskoj temperaturi ( treba izbjegavati cemente CEM I ), a vodocementi faktor mora biti w/c < 0,45. Materijal: Beton klase C 35 / 45 Armaturni elik B 500 B. irina kolnike ploe Debljina kolnike ploe b = 900 cm h = 25 cm

## Povrina betonske ploe :

2 AC U AC povrina betonske pojasnice u opseg betonske pojasnice koja je u izravnom dodiru sa zrakom

AC = b

## h = 900 25 = 22500 cm2

Utjecaj kolnikog zastora na betonskoj pojasnici uzima se u obzir uzimajui samo 50 % duljine betonske pojasnice pokrivene zastorom. U = 900 + 1/2

h0 =

## 2 AC 2 22500 = = 32,73 cm = 327,3 mm U 1375

Skupljanje i puzanje betona ovise o relativnoj vlanosti okoline, dimenzijama elementa i sastavu betona. Puzanje dodatno ovisi i o starosti betona u trenutku nanoenja optereenja te o trajanju i iznosu optereenja.

NAPOMENA: Proraun puzanja i skupljanja provest e se prema Fachbericht 104 Verbundbrcken (izdanje 2003. godina) - odre eni faktori za odre ivanje puzanja i skupljanja betona su bitno promijenjeni u odnosu na europsku prednormu ENV koja je usvojena u Hrvatskoj. Europska norma BS EN 199211:2004 (izdanje 2004.) uvodi dodatne promjene odre enih faktora ali je vrlo slina Fachberichtu 104. Nova norma usvojit e se u Hrvatskoj do 2010. godine. Zanimljivo je da FIB state of the art report: Constitutive modelling of high strenght / high performance concrete iz sijenja 2008. za puzanje i skupljanje PONOVO koristi formule kao i Fachbericht 104.
20

Skupljanje betona:
Ukupni iznos skupljanja betona sastoji se od dvije komponente: autogeno skupljanje i skupljanje od suenja. Autogeno skupljanje beton se odvija tijekom ovravanja betona to znai tokom prvih dana od izrade betonskog elementa. Autogeno skupljanje je linearna funkcija vrstoe betona. Skupljanje od suenja odvija se sporo tijekom dueg vremenskog perioda, budui da ovisi o migraciji vode kroz ovrsli beton.

## Proraun koeficijenta skupljanja:

- pretpostavke: - za normalno ili brzo stvrdnjavajui beton - vlanost okolia:

RH = 80 %

Ukupna deformacija od skupljanja: cs (t, t 0 ) = c,as (t) + c,ds (t, t 0 ) cs (t, t 0 ) - ukupna deformacija od skupljanja c,as (t) - autogeno skupljanja
c,ds (t, t 0 ) - skupljanje od suenja

Autogeno skupljanje :

## c,as (t) = as (t) c,aso

gdje je

c ,aso

f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0

2 ,5

10 6

## as (t ) = 1 exp[ 0,2 (t / t1 ) 0,5 ]

Vrijednosti za: as , ds ,1 i ds , 2

Cement

as ds ,1 ds , 2

3 0,13

4 0,12

## CEM 42,5 R i 52,5 600

6 0,12

Odabrani cement spada u klasu CEM 32,5 R i 42,5 Srednja vrijednost tlane vrstoe betona starog 28 dana [ N/mm2 ] f cm = f ck + 8 = 35 + 8 = 43 N / mm 2
f cm 0 = 10 MPa

t1 = 1 dan
6-

c ,aso

f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0

2, 5

10

43 / 10 = 700 6 + 43 / 10
21

2, 5

10 6 = -78 10

## as (t ) = 1 exp[ 0,2 (t / t1 ) 0 ,5 ]= 1 exp [-0,2 (/1) ] = 1

6-

Za t = beskonano ca (t ) = as ( ) c ,as 0 = 1

-78

10 = - 0,078

RH

## RH 3 1.55 1 za 40 RH 99% s1 = RH 0 0,25 za RH 99% s1

0,3

(t t s ) / t1 ds (t t s ) = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1
3,5 f cm 0 s1 = f cm
0 ,1

1,0

## - gdje je : RH relativna vlanost u % RH0 = 100 % h0 srednji polumjer presjeka u [mm]

h1 = 100 mm f cm 0 = 10 MPa t s - starost betona u trenutku poetka isuivanja najee je to vrijeme prestanka njegovanja betona ds (t t s ) - funkcija koja opisuje vremenski tijek isuivanja betona

RH

RH = 1.55 1 RH 0

## c ,ds (t , t 0 ) = c ,ds 0 RH ds (t t s ) = 0,394 10 (-0,7564) 1,0= -0,298

3-

3-

= 0,394 10

f 43 c,ds0 = 10 6 [220 + 110 ds1 ] exp - ds2 cm = 10 6 [220 + 110 4] exp - 0,12 = f cm0 10

## 80 3 = 1.55 1 = -0,7564 100

0, 3

(t t s ) / t1 = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1

22

5.0

0,3

= 1,0

Oznake:

## Dijagram: Skupljanje od suenja

1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R

23

Puzanje betona:
Koeficijent puzanja: (t , t 0 ) = C (t , t 0 ) 0 Osnovna vrijednost koeficijenta puzanja: 0 = RH ( f cm ) (t o )
3,5 f cmo Koeficijenti i = f cm 3,5 f cm0 1 = f cm
0 , 70 ni

0 , 70

3,5 10 = 43

= 0,867

## 3,5 f cm0 2 = f cm 3,5 f cm0 3 = f cm

0 , 20

3,5 10 = 43 3,5 10 = 43

0 , 20

= 0,960

0 , 50

0 , 50

= 0,902

## Koeficijent koji u obzir uzima relativnu vlanost zraka:

RH 1 RH 0 1 0,8 = 1 + 1 2 = 1 + 0,867 0,960 = 1,20 3 0.1 h0 / h1 3 0.1 327,3 / 100

RH

## Koeficijent kojim se u obzir uzima uinak vrstoe betona:

( f cm ) =

5 .3 f cm / f cm 0

5 .3 43 / 10

= 2,556

## Tlana vrstoa betona starog 28 dana [ N/mm2 ]

f cm = f ck + 8 = 35 + 8 = 43 N / mm 2

Koeficijent koji uzima u obzir utjecaj starosti betona u trenutku poetka djelovanja optereenja skela se otputa t 0 = 28 dana Djelotvorna starost betona u trenutku nanoenja optereenja:

t 0,eff

9 = to + 1 0,5 dana 1, 2 2 + (t 0 / t1 )
CEM 32,5 -1 CEM 32,5 R i 42,5 0 CEM 42,5 R i 52,5 1

CEMENT

24

t 0,eff

9 9 = to + 1 = 28 + 1 = 28 0,5 1, 2 1, 2 2 + (28 / 1) 2 + (t 0 / t1 )
1 0.1 + t 0,eff / t1 = 1 0.1 + [28 / 1]
0.2

(t 0 ) =

0.2

= 0.488

## Osnovna vrijednost koeficijenta puzanja:

0 = RH ( f cm ) (t o ) = 1,20

2.556

0.488 = 1,497
0.3

## Koeficijent ovisan o relativnoj vlanosti i h0 :

RH H = 150 1 + 1,2 RH 0

18

## h + 250 3 < 1500 3 h0

18 80 250 = 150 1 + 1,2 + 250 0,902 = 342,7 < 1500 0,902 = 1353 100 327,3

## Vremenska funkcija puzanja:

(t t o ) / t1 c (t , t 0 ) = + (t t ) / t o 1 H

0.3

() / 1 = 342,7 + () / 1

0.3

= 1,00

25

## DIJAGRAM ZA ODRE IVANJE KOEFICIJENTA PUZANJA:

Keoficijent puzanja mogue je odrediti iz sljedeeg dijagrama za 80 % vlanosti okoline.

Oznake: 1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R

## Koeficijenti puzanja betona:

Kolnika ploa na elinom nosau: Skupljanje betona:

(t , t 0 = 28 d ) = 1,50 (t , t 0 = 1 d ) = 2,80

26

1.8. Umornost
Zamor na spregnutim cestovnim mostovima odre uje se prema Modelu 3: Djeluju 4 osovine, svaka osovina sa silom od 120 kN

## w1 irina vozne trake = 3,00 m X uzduna os mosta

Kod kontinuiranih greda raspona veeg od 40 m, koriste se 2 ovakva vozila na razmaku od 40,00 m u smjeru uzdu mosta.

27

2.) MATERIJALI:
Tablica 2.1 : Maksimalno doputena naprezanja u eliku ovisno o namjeni mosta i debljini limova
KVALITETA ELIKA t 40 mm fy fu 360 510 570 40 mm <t 100 mm fy fu 215 335 430 340 490 550 max t [mm] Cestovni mostovi za 30 C 85 65 80 80 60 90 max t [mm] eljezniki mostovi za 30 C 60 35 60

## Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijal za granino stanje nosivosti:

Kombinacija Osnovna (Nosivost = GSN) Zamor Sekundarni elementi Glavni elementi Uporaba (GSU) Izvanredna

elik
Bez problema stabilnosti Ma = a = 1,0 Postoji problem stabilnosti Ma = Rd = 1,1

elik za armiranje

Beton

Sredstva za sprezanje

S = 1,15

C =1,5

V =1,25

Mf = 1,0 Mf = 1,15

sfat = 1,15

cfat = 1,5

Mf ,v = 1,25

M = 1,0
1,0

M = 1,0
1,0

M = 1,0
1,3

M = 1,0
1,0

Za elik se moe koristi Ma = a = 1,0 samo za presjeke klase 1 i 2 tj. za presjeke kod kojih je iskljuena opasnost od globalne ili lokalne nestabilnosti. U svim ostalim sluajevima treba koristiti Ma = Rd = 1,1

## GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI:

Kategorija mosta: D Potrebna provjera pukotina za estu kombinaciju optereenja. Maksimalno doputena irina pukotina za kategoriju mosta D iznosi w = 0,20 mm.

28

2.1. elik:
Kvaliteta materijala: S355J2G3

Karakteristina vrijednost granice razvlaenja: t 40 mm fyk = 35,5 kN/cm2 40 mm < t 100 mm fyk = 33,5 kN/cm2 Modul elastinosti: Ea = 21000 kN/cm2

2.2. Beton:
Kvaliteta materijala: Karakteristina vrijednosti: Tlana vrstoa: Vlana vrstoa: Modul elastinosti: C 35/45 fck = 3,5 kN/cm2 fctm = 0,32 kN/cm2 fctm, 0,95 = 0,42 kN/cm2 Ecm = 3300 kN/cm2

2.3. Armatura:
Kvaliteta materijala: Karakteristina vrijednost granice razvlaenja: Modul elastinosti: B 500 B fsk = 50,0 kN/cm2 Es = 21000 kN/cm2

2.4. Modanici:
Kvaliteta materijala: Karakteristina vrijednost vlane vrstoe: S355J2G3+C450 fuk = 45,0 kN/cm2

29

3.) STATIKI SUSTAV I POPRENI PRESJECI 3.1. Odre ivanje sudjelujue irine betonskog dijela presjeka
Kod irokopojasnih nosaa sa posmino mekanom pojasnicom koji su optereeni na savijanje nije ispunjena pretpostavka o ravnim poprenim presjecima uslijed posmine deformacije pojasnica. Ovaj utjecaj se uvodi u proraun preko sudjelujue irine pojasnica be koja se izraunava iz ravnotee sila u pojasnici. Kod spregnutih nosaa sudjelujua irina pojasnice ovisi o geometriji poprenog presjeka nosaa, posmine krutosti pojasnice, plastinog ponaanja materijala, a u podruju negativnih momenata savijanja i o nastanku pukotina u betonskoj pojasnici. Tome pridonese i efektivni raspon nosaa Le i djelovanja na nosa.

b eff = b 0 + b ei

b 0 - razmak vanjskih modanika b ei = L e /8 b i - sudjelujua irina sa svake strane hrpta L e - priblini razmak nul-toaka momenata savijanja

30

## STATIKI SUSTAV KOLNIKA U POPRENOM SMJERU:

Popreni presjek kolnika rastavlja se u 4 spregnuta nosaa koji se sastoje od pripadajueg dijela kolnike armiranobetonske ploe, gornje eline pojasnice, jednog elinog hrpta te od pripadajueg dijela donje eline pojasnice.

Rastavljanjem presjeka na 4 nosaa dobivamo 4 spregnuta I nosaa sa jednakim irinama gornjeg betonskog pojasa te istim geometrijskim karakteristikama elinog dijela nosaa.

31

Provodi se dimenzioniranje jednog sanduastog spregnutog nosaa. Statiki sustav je prosta greda: L e = L = 40 m

+z

## Sudjelujua irina na krajnjim osloncima:

b eff,0 = b 0 + i b ei

## pri emu je i = (0,55 + 0,025

Le ) 1 bi

L e = L = 40 m
Kolnika ploa izme u nosaa:

b e2 =

L e 40 = =5 8 8

b 2 = 1,85 / 2 = 0,675 m
2 = (0,55 + 0,025 Le 40 ) = (0,55 + 0,025 ) = 1,30 1,00 b2 1,325

2 b e2 = 1,00 5,00 = 5,00 m > 0,675 m Cijeli dio pojasa sudjeluje u prenoenju optereenja Kolnika ploa konzolni dio:

b e1 =

L e 40 = =5 8 8

b 2 = 1,325 m
1 = (0,55 + 0,025
1 b e1 = 1,00

32

Polje:

b e1 =

## Cijeli dio pojasa sudjeluje u prenoenju optereenja

L e 40 = = 5 > 0,675 m 8 8

b e2 =

## Cijeli dio pojasa sudjeluje u prenoenju optereenja

L e 40 = = 5 > 1,325 m 8 8

33

## 3.2. Odre ivanje sudjelujue irine elinog dijela presjeka

Kod irokopojasnih nosaa (sa posmino mekim pojasevima) optereenih savijanjem ne vrijedi Bernoullijeva hipoteza o ravnim poprenim presjecima. Naprezanja u pojasnicama smanjuju se s udaljavanjem od spoja sa hrptom. Stoga se definira sudjelujua irina pojasnice prema izrazu:

beff = b0
Na zamjenjujuem poprenom presjeku koji se sastoji od hrpta i pojasnice sa sudjelujuom irinom, odre uju se naprezanja uslijed savijanja nosaa.

Faktor ovisi o statikom sustavu i toku momentnog dijagrama. Prije svega ovisi o efektivnoj duljini Le

34

## Polje - Donji pojas

S udjelujua irina definira se izrazom:

b eff = b 0
Koeficijent redukcije definiran je tablicom sa sljedeim ulaznim vrijednostima za :

= 0 b0 / L0

gdje je 0 =

(1 + A s1 / b 0 t )

0.02

## Vrijednosti 1,0000 0,9988

1 = 1 = 1 + 6.4 2
1 = 2 = 1 1 + 6.0 + 1.6 2 2500

## 0.02-0.70 3 Moment na leaju

1,1068

4 >0.7 5 svi svi L1= L2= Le= b0= t= UKRUTA n= A= AS1 [cm ] 0= = MJES DOKAZA TO beff=
2

= 1 = = 2 =

1 5.9 1 8.6

## = (0.55 + 0.025 / ) 1,ali 0 < 1

= 2 naleaju, 2 na k raju

Raspon prvog polja (proste grede) Raspon drugog polja Efektivni raspon irina pojasa [cm] Debljina pojasa [cm] Vrsta ukrute Broj ukruta na irini b0 Povrina jedne ukrute [cm ] Povrina ukruta na irini b0 [cm ] Poloaj pop. Pr Prvo polje Drugo polje S udjelujua irina Drugi leaj Prosta greda 4 1 2 3 4 3400 0 1000 4000
2 2

VRS UKRUTE TA 300/ 2002758 400/ 250/ 300/ 8 T 354/ 200 Proizvoljna ukruta Nema ukrute 1 2 3 4 5 6

0 0

35

## Prvi leaj- Donji pojas

S udjelujua irina definira se izrazom:

b eff = b 0
Koeficijent redukcije definiran je tablicom sa sljedeim ulaznim vrijednostima za :

= 0 b0 / L0

gdje je 0 =

(1 + A s1 / b 0 t )

0.02

## Vrijednosti 1,0000 0,9988

1 = 1 = 1 + 6.4 2
= 2 = 1 1 1 + 6.0 + 1.6 2 2500

## 0.02-0.70 3 Moment na leaju

1,1068

4 >0.7 5 svi svi L1= L2= Le= b0= t= UKRUTA n= A= AS1 [cm ] 0= = MJES DOKAZA TO beff =
2

= 1 = = 2 =

1 5.9 1 8.6

## = (0.55 + 0.025 / ) 1,ali 0 < 1

= 2 naleaju, 2 na k raju

Raspon prvog polja (proste grede) Raspon drugog polja Efektivni raspon irina pojasa [cm] Debljina pojasa [cm] Vrsta ukrute Broj ukruta na irini b0 Povrina jedne ukrute [cm2] Povrina ukruta na irini b0 [cm ] Poloaj pop. Pr Prvo polje Drugo polje S udjelujua irina Drugi leaj Prosta greda 4 1 2 3 4 3400 0 1000 4000
2

VRS UKRUTE TA 300/ 2002758 400/ 250/ 300/ 8 T 354/ 200 Proizvoljna ukruta Nema ukrute 1 2 3 4 5 6

## POVR INA [cm2] 58,63 84,17 106,8

0 0

Efektivna irina donjeg pojasa beff se za 1 % razlikuje od stvarne irine donje pojasnice. Stoga se u proraun uzima itava irine eline pojasnice.

36

37

## 3.3. Krutost na savijanje spregnutog nosaa

Proraun konstrukcije provodi se metodom itavog poprenog presjeka koja reducira povrinu i moment tromosti betonskog dijela poprenog presjeka koeficijentom n L

n L = n 0 (1 + L t )
gdje je : n0 = Ea Ecm - faktor redukcije za kratkotrajna djelovanja

t L

koeficijent puzanja (t,t0) prema propisu za betonske konstrukcije popravni koeficijent puzanja ovisan o koeficijentu puzanja, koeficijentu relaksacije i znaajkama presjeka konstrukcijskog elika i spregnutog presjeka. Za spregnute mostove mogu se koristiti konstantne vrijednosti kako slijedi:

- stalna djelovanja, ukljuivo prednapinjanje nakon uspostavljanja sprezanja: L = 1,10 - primarna i sekundarna naprezanja od skupljanja i vremenski ovisna sekundarna naprezanja: L = 0,55

## - planski unesene deformacije: L = 1,50

Dokazi naprezanja betonskog pojasa provode se na idealnoj debljini betonske ploe. Za proraun te idealne debljine ploe mjerodavan je odnos faktora redukcije nLF nLI , pri emu se nLI za stalna djelovanja priblino proraunava s BI = 1,7 , a za naprezanja od skupljanja s SI = 0,7.

## 3.3.1. Karakteristike poprenih presjeka

Konstrukciju je potrebno proraunati po fazama gradnje:

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Montaa elinih sanduastih nosaa Betoniranje kolnike ploe na nepoduprtim elinim nosaima Skidanje oplate i nanoenje dodatnog stalnog optereenja Prometno optereenje Skupljanje i puzanje betona Temperaturno djelovanje Vjetar Potres

## Aktivan popreni presjek elini sanduk elini sanduk

Spregnuti presjek Spregnuti presjek Spregnuti presjek Spregnuti presjek Spregnuti presjek Spregnuti presjek

38

Geometrijske karakteristike poprenog presjeka odre uju se na zamjenjujuem poprenom presjeku sa horizontalno poloenom kolnikom ploom. Visina hrptova sanduka odre ena je kao srednja vrijednost visine dva hrpta.

+z

3.3.1.1.

## elini dio nosaa

Povrina poprenog presjeka: Aa = 60 4 + 143 2 1,2 + 40 2 = 240 + 171,6 + 80 = 491,6 cm2 1,2 (2 + 140 / 2) + 60 4 (146 - 4/2) =

## Aa,i za,i = (40

2/2) + (143

= (80 1) + (171,6 72) + 240 144 = = 80 + 12355,2 + 34560 = 46995 cm3 Poloaj teita: za = Aa,i za,i / Aa = 46995 / 491,6 = 95,60 cm

Aa,i (za -za,i ) 2 = 80 (95,60-1) 2 + 171,6 (95,60-72) 2 + 240 (95,60-144) 2 = = 715932,8 + 95574,3 + 562214,4 = 1373721,5 cm4
Moment tromosti:

Ia,i = b t 3/12 = 60 4 3/12 + (1,2 / (sin 80)) 140 3/12 + 40 2 3/12 = = 320 + 278633 + 26,67 = 278979,67 cm4
Ia = Ia,i + Aa,i (za -za,i ) 2 = 278979,67 + 1373721,5 = 1652701,2 cm4

39

3.3.1.2. 3.3.1.2.1.

## Ic = b t 3/12 = 225 25 3/12 = 292968,75 cm4

elik:
Aa = 491,6 cm2 za = 95,60 cm Ia = 1652701,2 cm4 Armatura: U uzdunom smjeru ugra uje se 16/15 cm = 13,40 cm2 u gornju i donju zonu ploe: As = 2 2,25 13,40 = 60,3 cm2 Ukupni doprinos elik + armatura: Ast = Aa + As = 491,6 + 60,3 = 551,9 cm2 Ast,i zst,i = Aa,i za,i + As zs = 46995 + 60,3 (-12,5) = 46995 753,75 = 46241,25 cm3 Poloaj teita: zst = Ast,i zst,i / Ast = 46241,25 / 551,9 = 83,78 cm Statiki moment u spojnoj fugi: S2,s = As (zst ( 12,5)) = 60,3 (83,78 + 12,5) = 5805,7 cm3

## Ast,i (zst zst,i ) 2 = (Aa,i (zst za,i ) 2 + As (zst za,i ) 2 =

= 80 (83,78 -1) 2 + 171,6 (83,78 -72) 2 + 240 (83,78 -146) 2 + 60,3 (83,78 -(-12,5)) 2= = 548202 + 23812,7 + 929118,8 + 558971 = 2060104,5 cm4 I2 = Ist = Ia,i + Ast,i (zst zst,i ) 2 = 278979,67 + 2060104,5 = 2339084,2 cm4

40

## Transformirane vrijednosti itavog spregnutog poprenog presjeka: Oznake:

Beton: elik: Armatura: elik + armatura: Ac , Ic , Ec A a , Ia , E a As , Is , Es Ast , Ist , Ea

Ea E cm

A c,L =

Ac nL

I c,L =

Ic nL

A st a st A i,L

## Transformirane vrijednosti itavog spregnutog presjeka: Ai,L = Aa,L + Ast

I L = I c,L + I st +

A st A c,L A i,L

2 a st

## Si,c+s,L = (A c,L + A s ) z ic,L

Indeks L oznaava, da je faktor redukcije i vrijednosti puzanja ovise o optereenju tijekom vremena. Kratkotrajna optereenja imaju indeks 0.

41

Indeks P oznaava vremenski konstantna optereenja. Indeks PT oznaava vremenski promjenjiva optereenja. Indeks S oznaava skupljanje betona koje se tako er svrstava u vremenski promjenjiva optereenja.

n0 =

A c,0 =

I c,0 =

## I c 292968,75 = = 46502,98 cm 2 n0 6,3

Transformirana vrijednost itavog spregnutog poprenog presjeka: Ai,0 = Ac,0 + Ast = 892,86 + 551,9 = 1444,76 cm2

zic,0 =

## A st a st 551,9 (83,78-(-12,5)) = = -36,78 cm A i,0 1444,76

Si,c+s,0 = (A c,0 + A s ) z ic,0 = (892,86 + 60,3) - 36,78 = 35057 cm 3 Ii,0 = Ic,0 + Ist + A st A c,0 A i,0
2 a st = Ic,0 + Ist + Si,L a st =

= 46502,98 + 2339084, 2 +

42

## Spregnuti presjek u trenutku t = :

Popravni koeficijent puzanja: Vremenski konstantna djelovanja: Vremenski promjenjiva djelovanja i skupljanje: Faktori redukcije: Vremenski konstantna djelovanja: Vremenski promjenjiva djelovanja: Skupljanje:

P = 1,10 PT = S = 0,55

n P = n 0 (1 + P t ) n PT = n 0 (1 + PT t ) n S = n 0 (1 + S t )

## Faktori redukcije za vremenski stalna i vremenski promjenjiva djelovanja:

Otputanje skele i oplate te nanoenje dodatnog stalnog optereenja t 0 = 28 d :

n P,t0 =28d =n 0 (1+ P jt )= 6,3 (1 + 1,10 n PT,t0 =28d =n 0 (1+ PT jt )= 6,3 (1 + 0,55

## 1,50) = 16,7 1,50) = 11,5

Skupljanje betona t 0 = 1 d :

43

3.3.1.2.2.

## n P,t 0 =28d =n 0 (1+ P jt )= 16,7

Transformirane vrijednosti betonskog dijela poprenog presjeka:

A c,P =

I c,P =

## I c 292968,75 = = 17543 cm 2 nP 16,7

Transformirana vrijednost itavog spregnutog poprenog presjeka: Ai,P = Ac,P + Ast = 336,83 + 551,9 = 888,76 cm2

zic,P =

## A st a st 551,9 (83,78-(-12,5)) = = -59,79 cm A i,P 888,76

Si,c+s,p = (A c,p + A s ) z ic,p = (336,83 + 60,3) - 59,79 = 23744 cm 3 Ii,P = Ic,P + Ist + A st A c,P A i,P
2 a st = Ic,P + Ist + Si,P a st =

= 17543 + 2339084,2 +

## 551,9 336,83 (83, 78 ( 12,5)) 2 = 888, 76

= 17543 + 2339084,2 + 209,16 9269,84 = = 17543 + 2339084,2 + 1938880 = 4295507,2 cm4 b) Vremenski promjenjiva djelovanja

## n PT,t0 =28d =n 0 (1+ PT jt )= 11,5

Transformirane vrijednosti betonskog dijela poprenog presjeka:

A c,PT =

44

I c,PT =

## Ic 292968,75 = = 25475,5 cm 2 n PT 11,5

Transformirana vrijednost itavog spregnutog poprenog presjeka: Ai,PT = Ac,PT + Ast = 489,13 + 551,9 = 1041,03 cm2

zic,PT =

## A st a st 551,9 (83,78-(-12,5)) = = -51,04 cm A i,P 1041,03

Si,c +s,PT = (A c,PT + A s ) z ic,PT = (489,13 + 60,3) - 51,04 = 28042,91 cm 3 Ii,PT = Ic,PT + Ist + A st A c,PT A i,PT
2 a st = Ic,PT + Ist + Si,PT a st =

= 25475,5 + 2339084,2 +

45

3.3.1.2.3.

## n S,t0 =1d =n 0 (1+S jt )= 16,0

Transformirane vrijednosti betonskog dijela poprenog presjeka:

A c,S =

I c,S =

## I c 292968,75 = = 18311 cm 2 nS 16,0

Transformirana vrijednost itavog spregnutog poprenog presjeka: Ai,S = Ac,S + Ast = 351,56 + 551,9 = 903,46 cm2

zic,S =

## A st a st 551,9 (83,78-(-12,5)) = = -58,81 cm A i,S 903,46

Si,c +s,S = (A c,S + A s ) z ic,S = (351,56 + 60,3) - 58,81 = 24221,5 cm 3 Ii,S = I c,S + Ist + A st A c,S A i,S
2 a st = I c,P + Ist + Si,S a st =

= 18311 + 2339084,2 +

46

## 4.) POPRENA PRERASPODJELA OPTEREENJA PREMA CORNELIUSU:

Pretpostavke: - popreni nosai su beskonano kruti - krutost uzdunih nosaa je otprilike konstantna du itavog mosta

Broj nosaa n 2

ik =

Ii

j=1 j

x i Ii
n 2 j

j=1 (x I j )

xk

Faktor

## uzima u obzir poveanu torzijsku krutost poprenog presjeka

- zakretanje poprenog presjeka pod pretpostavkom zglobne veze izme u kolnike ploe i
nosaa ili su nosai torzijsko mekani

L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j

A 0 = j=1 (x 2 I j ) ww j
n

## - zakretanje poprenog presjeka uzimajui u obzir krutost kolnike ploe

L ) tanh( L L 2 = 1 = L 4 E a A ww 2 4 G a IT 2
47

L ) tanh( 2 1 L 2

gdje je

Ga I T E a Aww

## E a Aww = E a Aww y M E a Awx

Toniji rezultat dobivamo uzimajui u obzir i torzijsku krutost elinog nosaa i pripadnog dijela kolnike ploe.

Ga IT =

Ga 3

1 (s t 3 ) + (s t 3 ) nG c a

s duljina elinog ili betonskog elementa t debljina promatranog elementa (pojasnica, hrbat ili ploa) Ga - modul posmika elika

nG =

## Za malu torzijsku krutost glavnih nosaa (elini I nosai) tj. G I T 0 slijedi

L3 = 48 E a A ww
Tada dobivamo Engesserov izraz za poprenu preraspodjelu optereenja:

ik =

Ii

j=1 I j
n

x i Ii

j=1 (x 2j I j )
n

xk

Ako su svi nosai iste krutosti I = I i tada se Engesserov izraz moe dodano pojednostaviti:

ik =

1 x + n i 2 xk n (x j )
j=1

48

## b) Spregnuti kolnik sa elinim sanduastim nosaima (zatvoreni elini nosai)

Broj nosaa n 2 Utjecajna linija poprene preraspodjele odre ena je zanemarivanjem ograniene torzije. Kod veine mostova koji imaju poprene dijafragme ili poprene okvire na standardnim razmacima, zanemarivanje ograniene torzije uzrokuje podcjenjivanje ukupnih normalnih i posminih naprezanja manje od 5 %. Dijafragme ili poprena ukruenja se postavljaju na razmaku cca 2,50 x VISINA SANDUKA (kod visokih sanduka).

Proraun naprezanja:
Normalna naprezanja:

egzaktno =

MX M M M y + Y x + = priblino + I IX IY I

Posmina naprezanja:

egzaktno =

VY V TS T T SX ( s ) + X SY ( s ) + + S ( s ) = priblino + S ( s ) t IX t IY 2 Ac t t I t I

## Utjecajne ordinate rotiljne komponente: (Metalni mostovi 118 str.)

ik =

Ii

j=1 j

g xk n 2 + g j=1 (x j I j ) x i Ii

## g - zakretanje poprenog presjeka uzimajui u obzir krutost kolnike ploe

g =

L 4 G a IT

L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j
Torzijska krutost zatvorenog presjeka koji se sastoji od armiranobetonske kolnike ploe i elinog korita:

4 Ga A2 Ga IT = s s t + nG t a c
A povrina koju zatvara spregnuti sanduk (u betonskoj ploi je to srednja linija ploe)

49

xk

x1= x 2= x 3=

x 4=

POVRINA A

POVRINA A

Svi nosai imaju jednaku savojnu krutost te je stoga mogue pojednostaviti izraz:

ik =

g x 1 + n i xk n (x 2 ) + g j
j=1

## 4 Ga A2 4 81 10 6 1,946 2 = Ga I T = = s s (1,1 / 0,04) + 2 (1,43 / 0,012) + 5,51 (1,68 / 0,25) t + nG t a C

= 1,227109 / 302,83 = 4,05 106 kNm2 Torzijska krutost dva sanduka: 2 4,05 106 = 8,10 106 kNm2

g =

## L 40 = = 1,23510-6 /(kN m) 4 G a I T 4 8,10 106

L3 = 40003 6, 4 1010 = = 48 21000 (2 5547284,18 (3042 + 1442 )) 1, 265 1018

48 E a j=1 (x 2 I j ) j
n

## = 5,0610-8 /(cm kN) = 5,0610-6 /( kNm)

1 304 1,235 10-6 11 = + 304 = 0,25 + 0,200,408 = 0,25 + 0,09 = 0,34 2 2 -6 -6 4 2 (304 + 144 ) 5, 06 10 + 1,235 10

50

KR =

+ g + g

KT =

## 5,06 10-6 = 0.80 5,06 10-6 + 1,235 10-6

120 kN 120 kN 80 kN 80 kN

2,50 kN/m

9,00 kN/m

2,50 kN/m

0,34

0,25

Rotiljna preraspodjela daje vertikalnu komponentu prometnog optereenja koje otpada na rubni elini I nosa tj. vanjsku polovicu elinog sanduka i uzrokuje savijanje. Potrebno je odrediti moment torzije koji djeluje na popreni presjek u odnosu na vertikalnu os koja prolazi teitem poprenog presjeka. Korekcija torzijske komponente pokazuje da 20 % momenta prenosi se rotiljnom komponentom koja je obuhvaena poprenom preraspodjelom, a 80 % torzijom. Torzijski dio momenta raspodjeljuje na pojedine dijelove poprenog presjeka u odnosu njihove torzijske krutosti.

51

NAPOMENA:
Prikazana poprena preraspodjela optereenja je dobra aproksimacija za odnose L/B > 2 (Duljina / irina raspona > 2) za koncentrirano prometno optereenje naneseno u sredini raspona. U izvode je unesen izraz za rotiljni kut zaokreta

L3 48 E a j=1 (x 2 I j ) j
n

## Progib u sredini proste grede pod jedininom koncentriranom silom iznosi

P L3 y= 48 E I
to ukazuje na promatranje presjeka u sredini raspona. Navedena poprena preraspodjela loije aproksimira poprenu preraspodjelu u blizini leajeva. Unato toj injenici u ovom pojednostavljenom proraunu pretpostavlja se da navedena poprena preraspodjela vrijedi za itav raspon.

## 4 Ga A2 U izrazu za torzijsku krutost sanduka, Ga I T = s s t + nG t a c

potrebno je odrediti u brojniku odnos duljine dijela sanduka i debljine elinog lima promatranog elementa. Zadnji lan u nazivniku je debljina betonske ploe svedena na debljinu elinog lima.

s s nG = t c t c n G
Ako imamo zatvoren elini sanduk, tada je potrebno zbrojiti njegovu debljinu i svedenu debljinu betonske ploe s s nG = tbeton c t c n + telik G

52

## 5.) STATIKI PRORAUN

Statiki sustav: prosta greda L = 40,00 m. Promatrana optereenja: - Vlastita teina nosaa i kolnike ploe, - Dodatno stalno optereenje, - Skupljanje betona, - Puzanje betona, - Prometno optereenje. Statiki sustav je statiki odre en stoga promjena temperature uzrokuje samo deformacije, a ne i dodatne sile. Potres i vjetar djeluju horizontalno na konstrukciju te se stoga ne razmatraju u dimenzioniranju spregnutog poprenog presjeka. Promatra se polovica jednog elinog sanduka te se stoga optereenje dijeli na pola.

5.1.) Vlastita teina elinog nosaa + svjei beton kolnike ploe + oplata
Maksimalna poprena sila na leaju:

VG1 = 0,5

## g L = 0,50 (8.47 + 28.125 + 4.5) 40 / 2 = 410,95 kN 2

g L2 = 0,50 (8.47 + 28.125 + 4.5) 40 40 / 8 = 4109,5 kNm 8

M G1 = 0,50

## 5.2.) Skidanje oplate + dodatno stalno

NAPOMENA: Dodatno stalno optereenje se nanosi na spregnuti kolnik te se raspodjeljuje na pojedine nosae prema poprenoj razdiobi. U ovom primjeru je uvedeno pojednostavljenje te se smatra da na svaki nosa otpada 1/4 dodatno stalnog optereenja.
Maksimalna poprena sila na leaju:

VG = 0,50

g L = 0,50 2

(-4.5 + 24,13)

40 / 2 = 196,3 kN

M G

## 5.3.) Skupljanje betona

Uzduna sila od skupljanja:

N Sh = cs

Ea Ac = -(-0,000376) nS

(21000 / 16)

5625 = 2776 kN

53

## Moment savijanja od skupljanja:

M Sh = N Sh z ic ,S = - 2776

## 5.4.) Puzanje betona

Puzanje betona na statiki odre enim nosaima uzrokuje samo preraspodjelu sila izme u elika i betona unutar poprenog presjeka u obzir je uzeto sa popravnim koeficijentom unutar faktora redukcije poprenog presjeka.

## 5.5.) Prometno optereenje

120 kN 120 kN 80 kN 80 kN

2,50 kN/m

9,00 kN/m

2,50 kN/m

0,34

0,25

Kontinuirano optereenje na jedan nosa: q = 2,50 (0,50 (0,39+0,354) 1,20 + 0,50 (0,266+0,11) 5,30) + + 9,00(0,50(0,354 + 0,266)3,00 ) = 2,50(0,446 + 0,996) + 9,00(0,93) = 11,9 kN/m' Koncentrirano optereenje na jedan nosa: P = 120( 0,34 + 0,281) + 80 (0,251 + 0,193) = 120 0,621 + 80 0,444 = 110,04 kN

110,04 kN 110,04 kN

11,9 kN/m'

54

## Rezne sile od kontinuiranog prometnog optereenja: Maksimalna poprena sila na leaju:

Vkont =

qL = 11,9 40 / 2 = 238 kN 2

M kont

## q L2 = = 11,9 40 40 / 8 = 2380 kNm 8

Rezne sile od koncentriranog prometnog optereenja: Maksimalna poprena sila na leaju: Vosov = Q + Q (L 1,20) / L = 110,04 + 110,04 (40 1,20) / 40 = 216,78 kN

Maksimalni moment savijanja u sredini polja (jedna osovina u sredini polja): M osov = (Q (0.50 + (0,50 L -1,20)/L) L/2 = 110,04 0,97 20 = 2134,78 kNm Maksimalni moment savijanja u sredini polja (vozilo na polovici raspona): M osov = Q (L/2 1,2 /2) = 110,04 (40/2 1,2 / 2) = 2134,78 kNm

## Momenti torzije uzrokovani prometnim optereenjem:

Moment torzije oko teita poprenog presjeka uslijed plonog prometnog optereenja. Uslijed plonog optereenja djeluje linijski jednoliki moment torzije du itavog raspona: Mkont = (9,00 2,50) 3,00 2,05 = 39,98 kNm/m'

Moment torzije oko teita poprenog presjeka uslijed koncentriranog prometnog optereenja. Optereenje u sredini raspona za koje je odre ena i rotiljna komponenta optereenja. Mosov = 120 (3,05+1,05) + 80 (0,05 1,95) = 492 -152 = 340 kNm Dio momenta (20 %) je preneseno na nosae rotiljnom komponentom, a drugi dio (80 %) se prenosi torzijom. Mt-kont = KT Mkont = 0,80 Mt-osov = KT Mkonc = 0,80 39,98 = 31,98 kNm/m 340 = 272 kNm

Moment torzije se u poprenom presjeku raspodjeljuje na pojedine elemente poprenog presjeka ovisno o njihovoj torzijskoj krutosti kako bi se zadovoljio uvjet jednakog kuta zaokreta poprenog presjeka uslijed torzije. Popreni presjek se sastoji od 2 jednaka elina sanduka koji su puno krui od kolnike ploe te je stoga njena torzijska krutost zanemarena u proraunu.

55

Moment torzije se dijeli u odnosu 1:1 na svaki sanduk. Mt-kont (1 nosa) = 0,50 31,98 = 15,99 kNm/m Mt-osov (1 nosa) = 0,50 272 = 136 kNm

RASPODJELA MOMENTA TORZIJE DU NOSAA: Moment torzije se raspodjeljuje du nosaa analogno raspodjeli poprene sile. KONTINUIRANO OPTEREENJE: Leaj: Mt-kont (L=0) = 15,99 L/2 = 15,99 20 = 319,8 kNm

Sredina raspona: Mt-kont (L/2= 20 m) = 0 kNm KONCENTRIRANO OPTEREENJE: a) Vozilo se nalazi u sredini raspona (jedna osovina je na polovici raspona). Leaj: Mt-osov (L=0) = 136 (0.50 + (0,50 L -1,20) /L) = 136 Mt-osov (L=40) = 2 136 -131,92 = 140,08 kNm Sredina raspona: Mt-osov (L/2= 20 m) = 131,92 kNm b) Vozilo se nalazi uz leaj. Leaj: Mt-osov (L=0) = 136 (1+ (40-1,20) /40) = 267,92 kNm
Rezne sile Djelovanje Tip Poprena sila leaj [kN] 410,95 196.3 0 238 216,78 Moment savijanja sredina polja [kNm] 4109,5 1963 1633 2380 2134,78 Polje: 0 Polje: 140,08 Moment torzije na 1 elini sanduasti nosa [kNm] Leaj: 319,8 Leaj: 267,92

## 0,97 =131,92 kNm

Vlastita teina + Svjei beton + Oplata Skidanje oplate + Dodatno stalno Skupljanje Prometno kontinuirano optereenje Prometno osovinsko optereenje

G1 G2 Cs Qkont Qosov

56

5.6.) Umornost
Zamor na spregnutim cestovnim mostovima odre uje se prema Modelu 3: Djeluju 4 osovine, svaka osovina sa silom od 120 kN

60 kN

60 kN

0,34
Koncentrirano optereenje na zamjenski rubni I nosa: P = 60(0,34 + 0,281) = 60 0,621 = 37,26 kN

## Momenti torzije uzrokovani prometnim optereenjem:

Moment torzije oko teita poprenog presjeka uslijed koncentriranog prometnog optereenja. Optereenje u sredini raspona za koje je odre ena i rotiljna komponenta optereenja. Mumor = 60 (3,05+1,05) = 246 kNm Dio momenta (20 %) je preneseno na nosae rotiljnom komponentom, a drugi dio (80 %) se prenosi torzijom. Mt-umor = KT Mumor = 0,80 246 = 196,8 kNm Moment torzije se dijeli u odnosu 1:1 na svaki sanduk. Mt-umor (1 nosa) = 0,50 196,8 = 98,4 kNm/m

57

37,26 kN 37,26 kN

37,26 kN 37,26 kN

Na mjestu djelovanja koncentriranih sila istodobno djeluju i koncentrirani momenti torzije od 98,4 kNm. Sile koje djeluju na nosa na udaljenosti 6 m od prijelaznih naprava dodatnim faktorom koji uzima u obzir udar vozila. treba pomnoiti sa

Preporuka je da se sve rezne sile pomnoe sa 1,3 na udaljenosti 6,00 m od prijelaznih naprava kako bi se pojednostavio proraun.

Maksimalna poprena sila na leaju: Vosov = 1,3 Q = 1,3 (1+ (L 1,20) / L +(L 7,20) / L + (L 8,40) / L ) = 133,39 = 173,41 kN

## 37,26 (1 + 0,97 + 0,82 + 0,79) = 1,3

Maksimalni moment savijanja u sredini polja (jedna osovina u sredini polja): M osov = (Q (0.50 + (0,50 L -1,20) /L + (0,50 L -7,20) /L +(0,50 L -8,40) /L) L/2 = = (37,36 (0.50 + (0,50 40 -1,20) / 40 + (0,50 40 -7,20) /40 +(0,50 40 -8,40) /40) 40/2 = = (37,36 (0.50 + 0,47 + 0,32 + 0,29)) 20 = 1180,58 kNm

58

Maksimalni moment torzije na leaju: Vosov = 1,3 Mt-umor = 1,3 (1+ (L 1,20) / L +(L 7,20) / L + (L 8,40) / L ) =

## 98,4 (1 + 0,97 + 0,82 + 0,79) = 1,3 98,4 3,58 = 457,96 kN

Maksimalni moment torzije u sredini polja (jedna osovina u sredini polja): M osov = (Mt-umor = (98,4 (0.50 + (0,50 L -1,20) /L + (0,50 L -7,20) /L +(0,50 L -8,40) /L) =

= (98,4 (0.50 + (0,50 40 -1,20) / 40 + (0,50 40 -7,20) /40 +(0,50 40 -8,40) /40) = (0.50 + 0,47 + 0,32 + 0,29)) = 155,47 kNm

59

## 6.) KOMBINACIJE OPTEREENJA:

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja i koeficijenti kombinacije
Parcijalni koeficijenti sigurnosti Nepovoljna Povoljna Rijetka Koeficijenti kombinacije Uestala Nazovistalna Neuestala

Djelovanje

Tip

i ,sup
Vlastita teina Dodatno stalno Puzanje +Skupljanje Prometno osovinsko optereenje Prometno kontinuirano optereenje Kona sila Vjetar popreno Temperatura Potres G1 G2 Cs Qosov Qkont Q1 Fwk1 T AE 1.35 1.35 1.00 1.50 1.50 1.50 1.50 1.50 1.00

i ,inf
1.00 1.00 1.00 0 0 0 0 0 0

0
1.00 1.00 1.00 0.75 0.40 0.40 0.30 0.00 0

1
1.00 1.00 1.00 0.75 0.40 0.40 0.50 0.60 0

2
1.00 1.00 1.00 0.20 0.20 0.20 0.00 0.50 0

1'
0 0 0 0.80 0.80 0.80 0.60 0.60 0

## Granina stanja nosivosti:

STALNA ILI PROLAZNA SITUACIJA

## S d = S d ( G, j Gk, j ) + Q Qk,1 + ( Q 0,i Qk,i ) + p Pk i >1 j

SEIZMIKA SITUACIJA

## S d = S d (Gk,j ) + I AEd + ( 2i Qk,i ) + Pk i >1 j

Granina stanja uporabljivosti:
ESTA KOMBINACIJA

## S d = S d (Gk, j ) + 11 Qk,1 + ( 2,i Qk,i ) + Pk i >1 j

NAZOVISTALNA KOMBINACIJA

S d = S d (Gk,j ) + ( 2i Qk,i ) + Pk i j
NEUESTALA KOMBINACIJA

## S d = S d Gk, j + '1 Qk,1 + (1,i Qk,i ) + Pk i >1 j

RIJETKA KOMBINACIJA

60

## 6.1.) Granino stanje nosivosti

Vrijeme t =0 :
t S d=0 = 1,35 G1 + 1,35 G2 + 1,50 Qkont + 1,50 Qosov

Vrijeme t = :
t S d= = 1,35 G1 + 1,35 G2 +1,00 CS+ 1,50 Qkont + 1,50 Qosov

## 6.2.) Granino stanje uporabe

esta kombinacija optereenja:
Za estu kombinaciju optereenja i kategoriju mosta :D potrebno je dokazati da je irina pukotina manja od 0,20 mm. Kod jednorasponske konstrukcije itava betonska ploa je uslijed uzdunog savijanja u tlaku stoga nema pojave pukotina. Granino stanje pukotina potrebno je provjeriti za savijanje kolnike ploe u poprenom smjeru izme u glavnih elinih nosaa. Vrijeme t =0 :
t S d=0 = 1,00 G1 + 1,00 G2 + 0,40 Qkont + 0,75 Qosov

Vrijeme t = :
t S d= = 1,00 G1 + 1,00 G2 +1,00 CS+ 0,40 Qkont + 0,75 Qosov

Neuestala kombinacija optereenja: Za neuestalu kombinaciju optereenja potrebni je dokazati: - vlana naprezanja u armaturi - naprezanja u elinom nosau - dokaz minimalne armature Vrijeme t =0 :
t S d=0 = 1,00 G1 + 1,00 G2 + 0,80 Qkont + 0,80 Qosov

Vrijeme t = :
t S d= = 1,00 G1 + 1,00 G2 +1,00 CS+ 0,80 Qkont + 0,80 Qosov

61

6.3.) Umornost
esta kombinacija optereenja:
Umor se promatra na poprenom presjeku za estu kombinaciju optereenja koristei model optereenja Model 3 Vrijeme t = :
t S d= = 1,00 G1 + 1,00 G2 + 1,00 CS + 1,00 Eumor

Dodatno se radi pojednostavljeni dokaz naprezanja u armaturi za estu kombinaciju prometnog optreenja

## esta kombinacija optereenja sa prometnim optereenjem Model 1 :

Vrijeme t = :
t S d= = 1,00 G1 + 1,00 G2 +1,00 CS+ 0,40 Qkont + 0,75 Qosov

elik i modanici
Beton i armatura

F = 1,0 F = 1,0

62

## 7.) DIMENZIONIRANJE : 7.1.) OPENITO :

Stabilnost poprenog presjeka provjerava se koristei Metodu ograniavanja naprezanja prema Fachbericht-u 103, dio III-10.

Stoga nije potrebna klasifikacija poprenog presjeka. (Universitt Stuttgart, Uebung K. 5.3., Entwerfen und Konstruieren im Brckenbau, Verbundbrckenbau-Uebung 50. str.).
Prema Geissler Karsten: Zussamenfassung und Erluterung des DIN Fachberictes: 104, Verbundbrcken, str.19, preporuuje se kod mostova poprene presjeke svrstati u klasu 3, te prema DIN 18800-3 dokazivati stabilnost na izboavanje limova. Metoda dokaza stabilnosti Elastino-Elastino:

Potrebno je dokazati (prema DIN 18800): 1.) Osigurana je stabilnost itavog statikog sustava

2.) Najvea raunska naprezanja u poprenom presjeku su f yd Najvea doputena normalna naprezanja .

Rd = f yd =
f yd

f yk

## Najvea doputena posmina naprezanja .

Rd ==

32,2 3

= 18,6 kN/cm2

3.) Potrebno je dokazati sigurnost na izvijanje prema DIN 18800 dio 3 ili zadovoljiti odnose (b/t) prema sljedeoj tablici Najee je racionalnije provesti proraun prema DIN 18800 dio 3, ali ako zadovoljava uvijete iz tablice tada nije potrebno provoditi dugotrajniji proraun.

63

64

## Kontrola izvijanja hrpta:

OPIS METODE PRORAUNA:

## 1.) Eulerova naprezanja

2 E t2 t = 189800 E = 2 2 12 (1 ) b b
2.) Faktor izboavanja:

[N/mm2]

Faktor izboavanja za normalna naprezanja k u odnosu o rasporedu normalnih tlanih naprezanja u ploi odre uje se prema sljedeim tablicama. Razlikujemo ploe pridrane na 2 ruba ili na jednom rubu.
Djelotvorna povrina: AC ,eff = AC

## - faktor redukcije za izboavanje

Za plou pridranu na 2 ruba: =

p 0, 055 (3 + ) p
2

1, 0

p 0,188 p
2

pri emu je p =

fy

cr

b/t 28, 4 k

65

66

## odre uju se pomou izraza:

b k = 5,34 + 4, 00 + k st a b k = 4, 00 + 5,34 + k st a
2

za a / b 1

za a / b < 1

Prvi dio izraza odnosi se na poznate koeficijente za izboavanje bez uzdunih rebara, a dodatni dio je dodataka za ukruene limove izme u poprenih rebara. U sluaju jedne uzdune ukrute: k st

I 2,1 3 I sl b = 9 4 3 sl t a t b b

## a razmak krutih poprenih ukruenja

I sl - moment tromosti uzdunih rebara s odgovarajuim dijelom lima oko z osi prema
sljedeoj slici (na svaku stranu od ukruenja uzima se sudjelujua irina hrpta od 15 , to mora biti manje od udaljenosti izme u ukruenja) Za vie uzdunih rebara, bez obzira za raspored uzima se zbroj tromosti svih pojedinanih rebara (Metalni mostovi str. 308)

67

Popreno ukruenje mora zadovoljiti odre enu minimalnu krutost (neovisno radilo se o krutim ili elastino popustljivim ukruenjima):
3 hw t 3 I st 1,50 2 a

za

a < 2 hw

I st 0, 75 hw t 3

za

a 2 hw

Kruta nepopustljiva me uukruenja moraju se osim toga ispitati na uzdunu silu koja je jednaka poprenoj sili umanjenoj za dio koji prenosi hrbat:

N = VSd w f yw hw t / 3 M 1
w se odre uje za dvostruko polje izboavanja desno i lijevo od poprene ukrute, a
promatrana poprena ukruta ne uzima se u obzir. Za sluaj promjenjive posmine sile dokaz se provodi za posminu silu na razmaku od 0,5 hw od ruba polja izboavanja sa najveom posminom silom.

## 3.) Idealno naprezanje izboavanja:

crit = k E crit = k E
4.) Faktor poveanja : ult
1 = x,Ed + z,Ed x,Ed z,Ed + 3 Ed 2 f ult fy fy fy fy y
2 2 2

## 5.) Faktor poveanja : crit

1 + 1+ x 1+ z 1+ z 1 x = + + + crit 4 crit,x 4 crit,z 4 crit,x 4 crit,z
2 1 x 1 z 1 + + + 2 2 2 2 2 crit,z crit, crit,x 1 2

gdje je :
crit,x = crit,x x,Ed crit,z z,Ed crit, ,Ed

crit,z =

crit, =

68

6.) Vitkost : p

p =

ult crit

7.) Koeficijenti redukcije: a) x i z Koeficijent redukcije C za odre ivanje graninih naprezanja x , Rd i z , Rd za redukciju u interakciji izvijanja i izboavanja:

C = ( C ) (2 ) + C
Za = 0 imamo sluaj istog izvijanja, a za = 1 dobivamo sluaj istog izboavanja.

i)

2

1, 0

## Za plou pridranu na 1 rubu: =

p 0,188 p
2

ii)

cr , p 1 cr ,c

0 1

sa idealnim naprezanjem izboavanja crit , koji moe uzrokovati ponaanje slino izvijanju tapova

cr , p - kritian napon za izboavanje ekvivalentne ortotropne ploe (Metalni mostovi, str. 300) cr , p = k , P E
Idealno naprezanje izvijanja: cr ,c - za neukruenu plou

cr ,c
- za ukruenu plou

2 E t2 t = = 189800 2 2 12 (1 ) a a

[N/mm2]

cr ,c =

2 E I x ,St
ASt a 2

69

gdje je I x , St - moment tromosti ukruenja kao zamjenskog tapa koji se izvija okomito na ravninu lima ASt - bruto povrina zamjenskog tapa na kojem promatramo izvijanje

iii)

C =

+ 2 c

sa

= 0,5 (1 + e (c 0, 2) + c )
gdje je

## - kod neukruenih polja : e = 0, 21 0, 09 - kod ukruenih polja : e = 0 + i/e

I st e e = max (e1, e2) vea udaljenost sa slike (e2 udaljenost od teita ploe do teita fiktivnog poprenog presjeka, e1 udaljenost od teita fiktivnog poprenog presjeka do teita ukrute) i=

Oznake: 1 teite ukrute 2 teite fiktivnog poprenog presjeka = ukruta i pripadajui dio ploe 3 dio polja 4 ukruta 5 debljina lima 70

0 = 0,34 (linija izvijanja b) za sanduaste poprene presjeke 0 = 0,49 (linija izvijanja c) za otvorene poprene presjeke

## Svedena vitkost c za izvijanje tapova:

c =

fy

cr ,c A,c f y cr ,c

- za neukruene limove

c =

- za ukruene limove

gdje je A,c =

Aeff ,c Ac

Ac - bruto povrina tlane zone ukruene ploe Aeff ,c - reducirana bruto povrina svih elemenata tlane zone ukruene ploe

71

b) v

## v = w + f 1, 0 f = 0 faktor doprinosa pojasnice se kod mostova zanemaruje

Za dokaz izboavanja se vrijednost w zamjenjuje vrijednou p prema sljedeoj tablici:

## 1 Dodatno ukrueni kraj 2 Neukrueni kraj

8. Dokaz nosivosti:
x,Ed z,Ed x,Ed z,Ed Ed + + 3 1.0 f / f / f / f / x y M1 z y M1 x y M1 z y M1 v fy / M1
2 2 2

72

## 7.2.) Vlastita teina + Svjei beton + Oplata

Optereenje djeluje na elinom I presjeku. Normalna naprezanja: Tlana naprezanja na gornjoj pojasnici:

f1 =

f2 =

## Poprenu silu preuzima elini hrbat:

V 410,95 35,5 = = 2,44 kN/cm2 < Rd = = 18,6 kN/cm2 A (146 2 4) 1,2 1,1 3

Dobivene vrijednosti za Granino stanje nosivosti (GSN) treba pomnoiti sa faktorom 1,35. ZADOVOLJAVA.

## 7.2.1.) Kontrola izboavanja gornje pojasnice:

Gornja pojasnica se promatra kao uzduno ukruenje. Prema DIN FB 104 postavlja se stroi zahtjev za uzduna ukruenja nego za klasu (3). b Ovaj zahtjev se poklapa sa zahtjevom DIN 18800 dio 3 prikazanim u tablici = 12,9 t

73

Duljina izvijanja gornje pojasnice: b irina gornjeg pojasa tw debljina hrpta aw debljina vara
c= b tw a w 2 = = 40/2 1,2/2 0,8 2 2

1,41 = 18,27 cm

235 = f yk

## 7.2.2.) Kontrola stabilnosti hrpta:

Kontrola stabilnosti hrpta napravit e se nakon provjere normalnih naprezanja u pojasnicama. Pretpostavlja se da hrbat elinog sanduka prenosi posminu silu. Kontrola stabilnosti se provodi na razini naprezanja. Poprena sila i torzija uzrokuju posmina naprezanja u hrptovima.

74

## 7.2.3. KONTROLA NAPREZANJA U POJASNICI USLIJED SAVIJANJA U SREDINI RASPONA

Proraun naprezanja se provodi po fazama gradnje:

## 1.) FAZA 1: VLASTITA TEINA + SVJEI BETON + OPLATA

M G =4109,5 kNm=410950 kNcm Ia =1652701,2 cm 4 z a =95,60 cm
GORNJA POJASNICA

f1 =
-

DONJA POJASNICA

f2 =

## 2.) FAZA 2: DODATNO STALNO

M G =1963 kNm=196300 kNcm

Ii,P =4295507,2 cm 4
z ic,P =-59,79 cm
GORNJA POJASNICA

f1 =
-

M G Ii,P

h z ic,P + KOLNIK 2

DONJA POJASNICA

f2 =

2 =4,51 kN/cm

## 3.) FAZA 3: SKUPLJANJE

N s =2776 kN M s =1633 kNm=163300 kNcm

Ii,S =4348186,2 cm 4
z ic,S =-58,81 cm

A i,S =903,46 cm 2

75

GORNJA POJASNICA

f1 =-

76

77

GORNJA POJASNICA

## f1,Ed = 1,35 (G+G) + 1,50 Q + 1,00 Cs

= 1,35 (- 23,77 2,16 ) + 1,50 ( -3,65 ) + 1,00 ( -4,01 ) = -35,00 5,48 + ( -4,81 ) = -45,29 kN/m2 < 35,5 kN/m2 Ne zadovoljava! POTREBNO: 1) PROMIJENITI FAZE GRADNJE 2) ELEMENTE POPRENOG PRESJEKA ZAKLJUAK Poduprijeti eline grede u sredini raspona prilikom betoniranja kolnike ploe Faza 1a

2,0

2,0

Optereenje: g = 8,47 + 28,125 + 4,50 = 41,095 kN/m` tablice Tomii : (za dimenizioniranje kontinuiranih greda) RB max = 1,250 g 20 = 1,250 41,10 20 = 1027,5 kN MB max = -0,125 g 202 = -0,125 41,10 202 = -2055 kNm M = 0,070 g L2 = 0,070 41,10 202 = 1150,6 kNm Faza 2

RB

= 10 275 kNm

78

## SREDINA RASPONA FAZA 1a : PODUPRT NOSA

1 M G1a = (-2055) = -1027,5 kNm = -102750 kNcm 2 Ia = 1652701,2 cm 4 z a = 95,60 cm

-GORNJA POJASNICA
f1 =
M G1a -102750 za = (-95,60) = 5,94 kN/cm 2 - vlak Ia 1652701,2

-DONJA POJASNICA
f2 =
M G1b -102750 (h-z a ) = (146-95,60) = -3,13 kN/cm 2 - tlak Ia 1652701,2

## FAZA 1b : SPREGNUTI NOSA,OTPUTANJE SREDNJEG PRIVREMENOG STUPA

1 M G1b = 10275 = 5137,5 kNm = 513750 kNcm 2 Ii,P = 4295507,2 cm 4 z ic,P = -59,79 cm

-GORNJA POJASNICA

f1 =

M G1b h 513750 25 (zic,P + KOLNIK ) = (-59,79+ ) = -5,66 kN/cm 2 - tlak Ii,P 2 4295507,2 2

-DONJA POJASNICA
f2 =
M G1b h 513750 25 513750 (h- zic,P + KOLNIK ) = (146- -59,79+ )= 98,71 = 11,81 kN/cm 2 Ii,P 2 4295507,2 2 4295507,2 - vlak

79

NAPREZANJA U POJASNICAMA FAZE GRADNJE FAZA 1a FAZA 1b FAZA 2 SKUPLJANJE PROMETNO GORNJA POJASNICA [kN/cm2] 5,94 -5,66 -2,16 -4,81 -3,65 DONJA POJSNICA [kN/cm2] -3,13 11,81 4,51 0,67 10,17

## GRANINO STANJE NOSIVOSTI: GORNJA POJASNICA:

f1,Ed = 1,35(G+G) + 1,50Q + 1,00Cs = = 1,35(5,94-5,66-2,16) + 1,50(-3,65) + 1,00(-4,81) = -2,54 5,475 4,81 = -12,83 kN/cm2
DONJA POJASNICA:

f2,Ed = 1,35(G+G) + 1,50Q + 1,00Cs = = 1,35(-3,13+11,81+4,54) + 1,5010,17 + 1,000,67 = 17,81 + 15,256 + 0,67 = 33,74 35,5 kN/cm2

80

-NAPOMENA: - Prilikom podupiranja u sredini raspona, javlja se problem puzanja i skupljanja nakon uklanjanja oslonca u sredini. - Radi se o prisilnoj deformaciji te bi trebalo raunati sa drugaijim momentima tromosti poprenog presjeka. - Zbog jednostavnosti prorauna uzimamo sluaj kao da je greda poduprta na vie mjesta du raspona, te se radi o kontinuiranom podupiranju. - itava vlastita teina djeluje na spregnutom poprenom presjeku.
gukupno B

Optereenje g=8,47 + 28,125 + 4,50= 41,10 kN/m' Faza 1 Poduprti nosa: 1 402 M G = (41,10) = 41,10 kNm = 411000 kNcm 2 8 Ii,P =4295507,2 cm 4
z ic,P = -59,79 cm

Gornja pojasnica: M h 411000 25 f1 = G (zic,P + kolnik )= (-59,79+ )=-4,52 kN/cm 2 Ii,P 2 4295507,2 2 Donja pojasnica: M h 411000 25 411000 f2 = G (h- z ic,P + kolnik )= (146- -59,7+ )= 98,8 = 9,45 kN/cm 2 Ii,P 2 4295507,2 2 4295507,2 Naprezanja u pojasnicama: FAZE GRADNJE FAZA 1 FAZA 2 SKUPLJANJE PROMETNO GORNJA POJASNICA [kN/cm2] -4,52 -2,16 -4,81 -3,65 DONJA POJSNICA [kN/cm2] 9,44 4,51 0,67 10,17

81

## Granino stanje nosivosti Gornja pojasnica: f1,Ed =1,35 (G+G)+1,50 Q+1,00 CS =

=1,35 (-4,52-2,16)+1,50 (-3,65)+1,00 (-4,81)= =-19,30kN/cm 2

## Donja pojasnica: f2,Ed =1,35 (G+G)+1,50 Q+1,00 CS =

=1,35 (9,44+4,51)+1,50 10,17+1,00 0,67= =34,76 kN/cm 2 < 35,5kN/cm 2

82

## MG = 4110 kNm=411000 kNcm Ii,P = 4295507,2 cm4 zic,P = -59,79 cm nP = 16,7

Donji rub betona: MG N M d =+ zi = n A i n Ii,P nP Ii,P d =
h zic,P - kolnik 2

## Gornji rub betona: MG h g = zic,P + kolnik nP Ii,P 2 g =

411000 25 2 2 -59,79 = -0,41 kN/cm = -4,1 N/mm 16,7 4295507,2 2

## Ii,p = 4295507,2 cm4 zic,p = 59,79 cm

Donji rub betona: M h d = G zic,p ko lnik np Ii,p 2
d =

g =

## 196300 25 2 2 59,79 = 0,20 kN / cm = 2,0 N / mm 16,7 4295507,2 2

83

Faza 3: Skupljanje
Ns = 2776 kN Ms = 1633 kNm = 163300 kNcm Ii,s = 4348186,2 cm4 zi,cs = -58,81 cm Ac = 5625 cm2 Ai,s = 903,46 cm2 ns,to = 16,0

b=+

Ns Ns Ms + zi Ac ns Ai , s ns I i , s

Donji rub betona : N Ns Ms h d= s + z i ,cs ko ln ika Ac n s Ai , s n s I i , s 2 2776 2776 163300 25 = + 58,81 + 5625 16,0 903,46 16,0 4348186,2 2 = 0,49 0,19 0,11 = +0,19kN/cm2 = 1,9 N/mm2 Gornji rub betona : N Ns Ms h g= s + z i, cs kolnika A c n s A i, s n s Ii, s 2 2776 2776 163300 25 = + 58,81 5625 16,0 903,46 16,0 4348186,2 2 = 0,49 0,19 0,11 = +0,14kN/cm2 = 1,4 N/mm2

Prometno optereenje :
M Q = 2380 + 2134,78 = 4514,78 kNm = 451478 kNcm
I i , pt = 4768321,7 cm4

zic,pt = -51,04 cm npt = 11,5_______________ Donji rub betona : MQ h 451478 25 d= z ic, pt kolnika = 51,04 + = -0,32 kN/cm2 n pt Ii, pt 2 11,5 4768321,7 2 Gornji rub betona : MQ h 451478 25 d= z ic, pt + kolnika = 51,04 = -0,52 kN/cm2 n pt Ii, pt 2 11,5 4768321,7 2

84

Naprezanja u betonu : Faza gra enja Faza 1 Faza 2 Skupljanje Promet Beton dolje [ N/mm2] -2,7 -1,3 1,9 -0,32 Beton gore [ N/mm2] -4,1 -2,0 1,4 -0,52

## Za kombinaciju optereenja beton je u tlaku.

85

7.2.4. NOSIVOST HRPTA elini hrbat prenosi normalna i sva posmina naprezanja. Normalna naprezanja na rubovima hrpta: - mijenja se poloaj teita za pojedina djelovanja. - stoga se za svaku fazu izraunavaju naprezanja. FAZA 1:

FAZA 2:

## donji rub hrpta:

FAZA 3: SKUPLJANJE
Ns= 2776 kN Ms= 1633 kNm =163300 kNcm Ii,s = 4348186,2 cm4 zic,s= -58,81 cm Ai,s= 903,46 cm2 h kolnika zis T t fg h

86

GORNJA POJASNICA

f1 = -

Ns Ms h k o ln i k 2776 163300 25 + + t fg = + +2 = -5 8 ,8 1 + z i c ,s + A i ,s I i ,s 2 9 0 3 ,4 6 4 3 4 8 1 8 6 ,2 2
2

= -3 ,0 7 -1 ,6 6 = -4 ,7 3 k N / c m
DONJA POJASNICA
f2 =

## Ns M s hkolnik 2776 163300 25 + t fd = + h zic, s + 146 58,81 + 2 4 = 3, 07 + 0, 038(96) = Ai ,s I i , s 2 903, 46 4348186, 2

= 3, 07 + 3, 65 = 0,58kN / cm 2

4) PROMET MQ=2360+2134,78=4514,78 kNm =451478 kNcm Ii,PT= 4768321,7 cm4 zic,PT= -51,04 cm GORNJA POJASNICA

f1 =

## MQ hkolnik 451478 25 zic , PT + 2 + t fg = 4768321, 7 51,04 + 2 + 2 = I i , PT

= 3, 46kN / cm 2
DONJA POJASNICA

f2 =

MQ hkolnik 451478 25 t fd = h zic , PT + 146 51, 04 + 2 4 = I i , PT 2 4768321, 7 451478 = 103, 46 = 9,80kN / cm 2 4768321, 7

87

FAZA GRAENJA

## ZA GRANINO STANJE NOSIVOSTI (GSN): hg = 1,35 (G + G ) + 1,50Q + 1,00 C S =

= 1,35 (4,33 2,07) + 1,50 (3,46) + 1,00 (4,73) = = 18,56kN / cm 2 hd = 1,35 (G + G ) + 1,50Q + 1,00 C S =

## = 1,35 (6,67 + 3,19) + 1,50 9,60 + 1,00 0,58 = = 28,29kN / cm 2

KONTROLA IZVIJANJA HRPTA SREDNJA POLJA: 1. Eulerova naprezanja:

## 2 28,59 = = 1,54 1 18,56

k = 5,98(1 ) = 5,98(1 + 1,54) = 38,58
2 2

1 2

88

89

Naprezanja od torzije :

M =

Mt 2 Am

T t

A = 1,946 m 2 t = 12 mm = 0,012 m M 210,12 t = 4499 kN/ m 2 =0,45 kN/ c m 2 = = torzija 2 A t 2 1,946 0,012 m

## ED = 1,50 Q =1,50 (0,91+0,45) = 2,04 kN/ c m 2

Faktor poveanja

1 x, Ed = ult f y 1

+ 3 Ed f y

= 18,65 35,5

2 + 3 2,04 35,5

ult

## =0,276 + 0,010 = 0,286

ult = 1,87
5) Faktor poveanja

crit
+

crit

1+ x
crit , x

1+ x 4 crit , x

1 1 x + + 2 2 crit , x 2 crit ,

1/ 2

crit, x =

x =-1,54

=-2,65

crit , =
1

1 1,54 +

crit
1

4 (2,65)

1/ 2

90

6.) VITKOST P

P =

a) i.

## C = ( C ) (2 ) + C = P 0,055 (3 + ) 1,02 0,055 (3 1,54) 0,9397 = = = 0,903 P 1,04 1,02 2 cr , p 1 cr , 0

t b
2

ii.

cr , p = k , p E = k , p 189800 cr ,0
t = 189800 a
2

cr , p cr ,0

t k , p 189800 2 b 1 = k a 1 1 = ,p 2 b t 189800 a
2

b) v

W =

f yw

crit

w 1,08 w =

## 0,83 = 0,37 w 2,23 v = w + f 1,0 v = 0,37

8.) DIMENZIONIRANJE
x , Ed Ed + 3 1,0 f / f / x y M1 v y M1
2 2

18,65 2,04 + = 0,34 + 0,07 = 0,41 1,0 0,903 35,5 0,37 35,5

91

92

## 8.2. UZDUNA POSMINA SILA

- Maksimalna uzduna sila izme u elika i betonske kolnike ploe:

## S i,L V = extr V L,Ed c,Ed,L I i,L

-S - statiki moment u spojnoj fugi za promatrano stanje i,L - I - moment tromosti u promatranoj fazi i,L Faktor redukcije n 0

n0

## cm3 S i,c+s,L 35057

23744 28042,91 24221,5

I cm 4 i,L
5547264,18 4295507,2 4768321,7 4348186,2

n n

p,t0=28d pt,t0=28d

ns

VEdG =VG

Si,c+s,P,t0=28d 35057 =410.95 =2.597 kNcm=259.7 kNm Ii,P,t0=28d 5547284.18 Si,c+s,P,t0=28d 35057 =196.3 =1.24 kNcm=124 kNm Ii,P,t0=28d 5547284.18

VEdG =VG

VEdQ =VQ

## Si,c+s,PT,t0=28d 28042.91 = ( 238+216.78 ) =2.67 kNcm=267 kNm Ii,PT,t0=28d 4768321.7

VEdS =VS

Si,c+s,S =0 Ii,PT,S

## Za granino stanje nosivosti:

VEd =1.35 ( VEdG + VEdG ) +1.50 VEd,Q =1.35 ( 259.7+124 ) +1.50 267=918.5 kN/m
Potreban broj modanika:

n=

## VEd 918.5 = =8.8=9 modanika/m PRd 104.03

93

MODANICI NEOPHODNI ZA PREUZIMANJE POSMIKA OD SKUPLJANJA BETONA NA RUBU NOSAA: (METALNI MOSTOVI, str. 235.)
TS ,T = N sh = 2776 kN = c Ac
- OVA SE SILA RASPODJELJUJE PRIBLINO PO PRAVCU NA NEKOLIKO MODANIKA U DUINI x = L/10 ili x = b eff

## beff -MAKSIMALNA SILA NA KRAJNJI MODANIK

Tmax =

2 TS ,T

VL ,Ed max
- PRORAUN E SE PROVESTI PREMA ( PRULJ: SPREGNUTE KONSTRUKCIJE STR.57.) ( LEITFADEN ZUM DIN FACHBERICHT 104, VERBUNDBRCKEN, AUSGABE 2003, STR. 27.) - UKUPNA POSMINA SILA:

TSk = S E C n S,t0

Si,c+s,s a st Ii,s

(Ist +

IC ) ns

= 0,000376 3330 16

24221,5 292968,75 (2339084,2 + ) (83,78 (12,5)) 4348186,2 16 = 20,03 5,7657 10 5 2357394,75 = 2732 Kn

n=

94

95

96