You are on page 1of 223

Ukrao od torrenta i obradio Petisterl

UEKOVITO BlUE
O
. k .. .
4 ovoJ nJIZI ... ................................................... o •••••••••••••••••••••
Zeleno blago u Prirodi .......................................................... 6
Kreativna uporaba lj ekovitog bilja ............................. ....... 10
Vrste .................................................................................... 14
Ljekovito bilje južnog dijela Europe .................. ................ 208
Kazalo ............. ............................................. ...................... 218
_ ' ...... -
-,...,,,.- _ .. ,
CRO
W
@

uli CVJeto.,.,
+
tl

+
tl

+
tl
,.
č za prepoznavanje Ljekovito blije
najvlAe 41811ce
str. 14 - 23
5 latica
str. 24 - 57
vile od 5 latJca
str. 58 - 70
dvostruko č cvj etovi
str. 71- 78
najviše 4 laUce
str. 79 - 86
Sletiee
str. 87 - 104
vile od 5 'atice
str. 105 - 116
d\lOStruko č cvjetovi
str. 117 - 122
naJvlAe 4 latice
str. 123 - 129
3 latic8
str. 130 - 139
vile od 5 latica
str. 140 - 145
dvostruko č cvjetovi
str. 146 - 159
najvile 4 latice
str. 160
SI.tlca
str. 161 - 165
ViH od 5 latica
str. 166 · 167
dvostruko č cvjetovi
str. 16S - 177
Zelem il l slabo vidlJIVI CVjetovI
fl
,
+
tl

"
č č
najvlle 4 latice
Sl8tlc8
vlAe od 5 tatica
biljke 58 sporanglj ima (sporama)
str. 178 - 182
str. 183 - 190
str. 191 - 193
str, 194 - 202
str. 203 - 207
Neki važniji č Izrazi
žile
cvijet
'------ č š
1+----- --- stabljika
njuška
,-_ t":;io .. :----- vrat
/--- č
latica
'---+- prašni k

ć
/--- prašnica
11-- - - filament
korijen
Oblici rasta
Trajnica
Patuljasti grm (d o 80 cm)
--
Polugrm (do 80 cm)
.,
Grm (do 3 m)
č
(do 15 m)
Jednogodišnja
Puzavica (do 15 cm)
c '.
, .
. "
r ,.
Drvo (do 40 m)
,D
,
c

,
---.. 0°
• • D
D zelen
• odrvenj el i d l()
Od pupoljka do ploda
Njuška
Prašnik
LaLi c
Lap
Tu k sa sj m nim
lam lkom
Nju I,a
nil,
I fi l le I
I AI
Tu Ak SH. J ml nim
" m -II, m
),,11I nl, njll 1\0
Incl ( 1) lj fl l1l
lu ll i,
nk
UVl null, lj ACj, jll
PI , ni cii i 11,0
-g I"rp
Lap
M l I<a rp
(m n t III
I,a m nil)
Zrel
U knjizi su od Str. 14 predstav-
ljene dokazane ljekovite i farma-
ceutske biljke. Vrste su
rasporedene prema boji cvjetO-
va. Zbog promjene boje u vrije-
me cvjetanja (kao kod divlje
macuhice) ili pojave ć
varijanti boja (crni gavez), pOt-
rehno je pogledati pod bijelim,
cTvenim ili plavim cvjetovima.
ć obilježje je oblik cvi-
jeta, ŠtO je objašnjeno u
č za đ
ljekovitog bilja. Biljke
unutar skupina boja i
oblika navedene su pre-
ma obitelji. Zelena sku-
pina sadrži vrste sa slabo
vidljivim, đ ili
zeleno-žutim cvjetovima
matSkih biljaka uspijeva samo u
vrtu i jako rijetko postanu divlje.
Druge bilj ke su s druge strane
ć dugo vremena sastavni dio
ć flore. Neke od navede-
nih vrSta su š ć Zbog toga
se ne smiju prikupljati u prirod-
nom okolišu. a mogu se nabaviti
u ljekarnama .
.Nakon toga slijede upute za
uporabu: osim korisnih dijelova
i neke biljke sa sporangi-
II> Spir.l la biljaka č je za uzgajanje bi ljaka u vrtu.
jima (sporama) koje ne
razvijaju cvijet.
U stupcu s informacijama mogu
se ć najvažnije osobine
vrste, oblik Qednogodišnja ili
dvogodišnja biljka, trajnica, grm
ili drvo), visina č visina
izrasle biljke, samo kod biljaka
puzavica navedena je dužina, a
ne visina), vrijeme cvjetanja i
prisutnost u srednjoj Europi. Ve-
lik broj Vrijednih ljekovitih i aro-
4
bilj ke navedena su i č
primjene. Neke ljekovite biljke
II isto vrijeme su č bi-
lj ke, mogu se spravljati kao po-
ć ili kao salate . .Ako je pri-
sutna uputa "biljka nije priklad-
na za ć biljka se
može upotrebljavati samo pod
nadzorom č i pravilno
dozirana, ali nikako bez
nadzora č
_. POPUt lavande uzgajaju se u velikom stilu.
č ne smiju se
predozirati, piti u
ć č
(više od 3 šalice
dnevno) i konzu-
mirati dugotrajno
(ne više od 14 da-
na). Izbor bilja
predstavljen u
knjizi osim tOga
nudi i i raznovr-
snost, tako da se u
"",,,,,reste koje sc upotreblja-
seno II homeopatij i
"';""':0 rusu prikladne za upor-
nadzora č
_ :3C:JI< - fotografija i en ei -
",umu portrct navedene vr-
sc: moze smatrati
.c,."bo.m samo ako se sva
_izr.., .. lJIijeija podudaraju s
slikom. Ako niste si-
"""IL ".!tk u se ne bi smjelo
""",,,;., /1 .... .<1ti kod č il i u
::C..,p:nIlOffi tckstu navedene
_"""",,,uic sastavne i aktivne
'1e i glavna č
"""",c- Kod bi ljaka priklad-
5JIDolijecenje navedene
Al'" za spravljanje preven-
= IC o .... itog č Biljni
č potrebe kao
zamjena mogu upotrij ebi ti i
druge vrste sa sl č djelova-
njem.
Popratni tekst kod nekih vrsta
navodi i č i kulturno
povijesne detalje, a timc sc bilj-
ka može još bolje upoznati. Na-
kon dijela o đ lj eko-
vitog bilja navedene su i neke
ljekovite biljke koje se mogu
ć u dvije velike europske
č regije, sjeveru Europe
i Mediteranu. Te stranice (str.
208 - 217) trebale bi potaknUli
bavljenje raznovrsnim ljekovi-
tim biljem europskog biljnog
svijeta.
Biljke su za ljude hrana, direkt-
no ili indirektno. Put od biljne
produkcije tvari do direktne
5
konzumacije kod svježe salate.
maštovito spravljenog ć i
svakodnevnog kruha relali vno
je kratak. Drvo namjcŠtaj4,
vlakna tekstila ili stranica uve
knjige su đ primjeri ma-
terijala koje praizvode biljke ili
koji su proizvedeni od biljaka. S
biljkama se uvijek može
doživj eti tZV. zdeno č
Biljke ipak oisu samo vrijedna
bio masa koja se može jesti ili
č uporrijebiti. Li srovi,
cvjerovi. korijenje i plodovi sa-
drže i zanimljive sasravne tvari
koje na poseban č djeluju
na razne procese II tijelu: biljne
tvari mogu utjecati na procese i
Opasnost zato štO su neke bilj-
ne tvari biološki toliko aktivne
da mogu oštetiti ili č paralizi-
rati neke funkCije tijela -
č naziv jc otrov. Velika
ć su, jer ispravljaju ili izjed-
č manjkavost organiz-
ma, ć ili ć obrambe-
ni sustav i jer djelotvorno po-
dupiru č
funkCije. Biljne tvari pomažu i
ć Biljke su istovremeno i
izvor lijekova II prirodnom
okolišu.
"Sve livade i brežuljci, sva brda
i brdske livade su velike ljekar-
ne svij eta", ć 1520. godine
napisao č č i pr-
irodoslovac
ParcceJslls.
... Livade - prema Paracelsusu dio najveee ljekame u sVIJetu.
.... Korisna
raznovrsnost
Sigurno nije
č to štO ve·
lik. broj biljaka u
isto vrijeme oba-
vlja viSe funkCija.
postupke koji u biljkama ć
Uzmimo č
nisu prisutni. Ova č dje- bilje kao primjer. One su za
lovanja istovremeno predstav- zdravlje dvostruko kOrisne - do-
ljaju i ć i opasnost.
bar okus i bolje iskorištavanje
6
ć bilje je prema
,.,."'" sll5 kod neukusne hrane.
Ct:..., su i lj ekovito bilje i mje-
a oe i đ č i
_6 Granica
","cl, " ljekovitog ć
.... ,,:lC moze se č odrediti.
e prema tOme ljudima više-
pomažu. Daju nam
mirise, ć ulja,
d liekovitt: supstance i velik
drugi h prirodni h
ć snaga. Iako razvija-
t:: :mirnno č đ ć
':::-dovanje, nisu č
Zdrava prehranu i ra-
z:m1an č života nikako se
=.c mogu zamjeniti s dovoljno
ueta nja i odricanjem od nikoti-
::..l i alkohola.
Prikupljanje I ubiranje
Knjiga II velikoj mjeri uzima
obzir prema ć vrstama
I zašti ti prirodnog okoliša. Rosi-
ca, šumarica, vunasti bodalj i
n:lccvjetni kukurjek II knjizi
nisu č a neke druge
\TstC samo ako se uzgajaju II
č kutu II vrru. Samoni-
klo bilje nikada sc oe smije pri-
kupljad u š ć ć
ma! Molim vas da u pri rodnom
okolišu ne prikupljate prevelike
ć ć su dovolj ne
samo male č a prikupije
ne biljke: nakon dugotrajnog č
li> Kadul}a Je č i IjekcMto bilje, a vrtna
rutvica nije pnkladna za č
vanja ionako izgube kvalitetu.
Za tehniku ubiranja postoji ne-
koliko jako jednostavnih pra-
vila. Biljke vlažne zbog rose ili
kiše ć su neupotrebljive.
Kod ubiranja u svakom č
moraju biti suhe::. Dijelovi biljke
č su nakon dužeg
razdoblja toplog vremena bez
ć oborina. Ljekovitim i
7
č biljkama na prozor- jdjeni podanci ili lukovice
skoj dasci ljeto je č uvi- ć lagan uzgoj bilja-
jek. Cesto sc č ubi - ka. Biljke sc osim u vrtu mogu
ranje zeleni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u č ć ili posu-
lik<:: aktivnih tvari u ć dama na prozorskoj dasci ili
i ć dijelovima bil- balkonu.
jke su n<::znatnc. Upotrebljavati Vrtni borovnjak j<:: jedina
se ne mogu samo odrvenjeli č biljka kod koje sc
II> Ubiru sesamo suhe biljke.
djelovi ljekoVitih i aromatskih
biljaka koje rastu kao polugrm.
Jednogodišnje bil jke (ili jedno-
godišnj i izdanci višegodišnjih
biljaka kao ŠtO su divlji pel in.
estragon, vrtni pelin) odsjeku
se oko 5 - 10 cm iznad tla (ne
č Kod višegodišnjih bi-
lj aka s odrvenjelim dijelom pri-
kuplja sc najviše ć gornjih
č
upOtrebljavaju samo mladice.
One sc ubiru ć nakon tjedan
dana. Mladicama nije pOtrebno
previše da uspiju i do ubiranja
uspjevaju č i bez zemlje - za
nei skusne č biljaka sa-
vršen materijal za prve uspjehe.
Kod uzgajanja drugih ljekovitih
biljaka potrebno je malo vEc
strpljenja jer se ubiru najranij<::
dva do eri mjeseca nakon sad-
nje. Ako sc nekome žuri, vlasti-
ti Vrt mogu opremiti iznutra il i
izvana s mladim biljkama iz vrt-
nog cenera.
... Konzerviranje biljaka
Najstariji i u isto vrijeme
najjednostavniji postupak kon-
zerviranja je sušenje biljaka.
CvjetOve. listOve, plodove i sje-
... Biljke u vrtu i č ć menkc: rasporede se na novins-
Sadnice, izdanci. mladice. podi- kom papiru ili gazi. Sušenje jc
8
Smrzavanje podnose i
najosjetljivije aktivne
tvari i arome.
Primjena korisne ljeko-
vite zeleni ne mora za-
ć tek kod pojave
promuklog glasa, pokva-
• se dobro mogu uzgajati u č ć lli poslIdama. renog želuca ili kod bol-
tJ:, d eno kad dijelovi biljke lag-
- Nakon sušenja ne-
tt:.i:C 90 % č vode, a time
--::.15cni djelovi biljke postaju
-"=?Ome na plijesan i gljiVice,
\'ehke porcije zeleni objese se II
ili snopovima na sje-
::'O\"i tOm č mjestu.
Dodatno zagrijavanje ć
č aktivnih tvari.
ListOvi i cvjetovi sc poslije toga
?Ji:lj ivo odstranjuju od stabljika
I cuvaju u limenkama ili č š
zbog održavanja arome, Sve
ubrana se nakon prikupljanja
odmah etiketira: na etiketama
navedeni vrsta biljke, podri .
ledo i datum,
:'-Jeke zeleni ne mogu se kon-
nih zglobova. Ljekovito
hilje kao č i zbog svoji h lje-
kovitih svojstava jako je vazno II
kuhinji, jednim od najvažnijih
č primjene ljekovite ze-
.. ć č biljaka kod sušenja se mora-
ju objesiti.
zervi rati sušcnjem (npr. hosjl· leni. Ljudi koji umirkovalnoj
jak). Onda pomaže samo zamr- podgrijavaju samo industrijske
zavanje, najbolje odmah podije- smrznute prehrambene nam ir-
liri u porcije prikladne č nicc, nikada ć upoznati bla-
9
gotvorno djelovanje. Osim spe-
cijalnih savjeta oko primjene
kod č vrsta, ovdje su
navedene i neke posebne ideje.
lit- Biljne mješavine
Zajedno su ponekad još č
č bilje tek u mjcšavini (ot-
prilike isti udio) dolazi do
izražaja.
Kod jda od mesa, ć juha,
umaka i jela od tjestenine
č su:
lit- timijan, ružmarin, č
mažuran, bosiljak (Hcrbcs de
Provenee)
.. Salata od samonikle zeleni može se spravl-
jati od koprive, č (lragušca i
đ luka.
10
lit- luk vlasac, maŽuran i krabulji-
ea
lit- brdski vrisak, estragon i
ružmadn (Fines Herbes)
Uz salate idu kombinacije:
lit- ljekoviti volujak.luk vlasac,
kopar, vodena Inervica (malo)
lit- peršin, estragon, mažuran, 0-
mlJan
lit- ružmarin, brdski vrisak, luk
vlasac, peršin
lit- vrtni borovnjak, peršin,
č krabuljica
za roštilj, č i variva trebali
bi isprobati ć mješavine:
lit- mažuran. kopar (origano)
... bosiljak, ružmarin
... brdski vrisak. ljekovita kadulja
Sve gore predložene mješavine
mogu sc zamrznuti u kocke prik-
ladne č (porcije).
Simo č zelen pomješa se s
malo vooe zbog đ ve-
zanja, zamrzne se i zapakira u
foliju.
Biljno ulje
Aktivne tvari prisume u biljkama se
ktxl kon;t ..crviranja
.umne mogu lagano
lI.v\l6 maslinovim ili
_l lncokrcrovim uljem.
N, I l:tj č dobivc-
Il.I č ulja
ptlkbdna su za
101 č pripra-
vke: (ulja za lokalno
\urlj:tvanjc na koži) i
1.1 kulinansvo (prije
II\lCW' za salate).
.. Uekovite biljke nisu samo korisne nego I lijepe.
( ;'1I()vni rca:pt: Puna š č neusimje·
/II" zelcl li (mka&:r mješavina) dovoljna
111I1t'! Smije.'>e koristiti samo
fl<o/14c·n:1 zelen jer č bude muma.
" '}d:,viIlU zeleni odstraniti nakon Q[-
Ildhk Iri rjcdn:l. Biljno ulje ima ogrn-
nll'ctt rok lI{XJrabe.
" Il/Ij./dje: ulje od timijana, ulje od ko-
,'/11, ///jt. od kadulje, ulje od mc1isc i ulje
I I nv.m:lJina.
• Biljni ocat
ć č i aromatSkih
hlll,lb svoje aktivne tvari
lI, LJu i u OCtu.
t ).,/ I(/Vf U· n:ccpt 3 - 6 svježih č
d ('rli u 1] svijetlog vina ili
II /I(IH OCl:l i osruviti ch stoji vik tjedtl-
n. IIImjc."SLO-
Varijacije: Ocat od b(Jsiljlw, od kadulje,
od estI3b'O!Ja, od kopf"'J..
... Biljni maslac
"Sve je II najboljem redu" nije
tako loša deviza za
.. Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim
lako pripremiti.
njt: i uporabu biljne arome.
ni maslac se nakon ubiranja ze-
leni može spraviti II raznim
okusima i smrznuti u porcijama.
II
Osnovni recept: 4 - 5 ilica. usitnjene
mješavine zeleni temeljito mijesiti u
100 g maslaca..
Varijacije: Maslac s peršinom i lu-
kom vlascom. maslac sestragonom,
maslac s kaduljom i miloduhom,
maslac s lukom vlascom ;
č
Biljna sol
Sol (natrijev klorid) jc prastaro
sredstvo za konzerviranje koje
se može upotrijebiti za č
č aroma biljaka.
Osnovni rccepr: Svježu neusitnjenu
zelen ili sa.mo listove prekriti s više
slojeva. kuhinjske soli. Dijelovi bi-
ljke nakon ui do pet tjedana
svoju aromu i mogu sc odstraniti.
Varijacije: Sol s č š i pcrši-
n OIll, sol s timij:mom i mZll1ilrinom,
soj sa celerom i č
.... Senf s dodatkom č
Okus senfa može s poboljšati
dodatkom č bilja . .Jedna
od ć mješavina može se
dodati senfu u puno prilika.
Osnovni recept: 100 g scnfa (blagi
ili jako ljuci) temeljito pomjcšati s 4
- .5 žlica. svježe usitnjene zeleni.
Varijacije:: e.m·a.gonom, senf s
12
bosiljkom, SCilE s kaduljom, scnE s
koprom.
.... Biljni žele
Biljni zelei sigurno su č
ali ih u svakom ć vrijedi
probati . Ovisno o aromi mogu
se konzumirati kao namaz ili uz
jela od peradi, ribe, mesa ili
č
Osnovni recept: žde od jabuke,
dunje ili ž đ ali i želei od boro-
vnice i hazge spravljaju sc od
svježih plodova prema
standardnom u:ceptu. č
hiljke u k uhanu m:lsu dod:lju pri
kraju (4 - 5 žlica/kg), zaprema se
VITICe.
Varijacije: Zelec: od mc:lisc i metvi-
ce. ide od bosilj ka, žd ee od č
rc i 1:IZ:Jrkinjc:
.... Biljni č
Oparak je č primjena lje-
kovitog bilja i kod u knjizi nave-
denih vrsta č sc č
je kao č lijek.
Osnovni recept: svjcii ili o.m.'kni i
usitnjeni djelovi biljke,
ć 1 - J č ž č š
preliju sc vrelom vodom, m·tave da
odstoje par minuta. Nakon toga. ć
/fr I' focijedi. Biljni eaj nikada sc ne osušene zdeni, odnosno orprilike
" miJe pit; svakodnevno jlj II ć 25 g plodova.. za poboljšanje okusa
ktlll,'i,wma od 2 -3 šalice: dnevno. eventualno dodati malo vanilije,
"IIII :':fltl!ien.1 sc osim kamilice ili cimeUJ ili č ć
,,,r ,vlce mogu upotrebljavati i slije- VarijaCIje: rakija od bosiljka, timija-
./rlJe mješavine:, eventualno đ na j kaduljc. anisa i kima, č
" medom. i korijandcra, rakija od mdise j
Vll t/Jucije: ć od č č rui marina i druge kombinacije.
If /, I'C', II/listi. lavande, č
č listova
/full,. c
.. Biljna rakija
Nrld aperitivi i gorci imaju
kao da se sasloje od pola
'It I,lllra ljckova i zaista sadržava-
III od 20 sastojaka. Manje je
j!llIld:ad ipak bolje.
f J. III / vn; recepr: n.1 jcdnu litru 6 -
."'14 vl llj llb (bijeli r!Jm iJi rakija od
' " .. lit uj uzima se:S ilia. !>vjci-e ili
Biljni liker
Biljni liker je u biti biljna rakija
kojoj je dodan š ć sirup. Na
11 biJjne rilije. spravljene od go-
re navedenih sastojaka, dodaje se
500 - 750 mJ š ć sirupa. za
spravljanje sirupa š ć se pomi-
ješa s vodom II odnosu 1:1, pola-
ko zagrijava do topljenja i lagano
se ukruti. Rakija :;e pomiješa sa
sirupom i prije kom:umiranja
mora se ostaviti da odstoji još ne-
ko vrijeme.
.. tOlJ !>.UTlO Jedna od mnogobrojnih ć
13
w
U
.U)
o:
e-
u)
'"
"
tJ> Trajnica
... od do lipnja
... 5-80 cm

Obi'Jeila
st<Jbljika gola, šuplja,
puzava LJ dorrjem dij elu,
pušta korijen iz nodija:
';:stev; :;pi ' dh II, I II C";"<I \ I,
zimzeleni

Stanište
rijetko LJ skupinama bl iZlI
potoka i jaraka, LJ biljnim
zajednicama oko vrela:
ć prisutan u
č mjestima

Uporaba
svijeti ć prije cvat-
nj e, eventualno i sušeni
ć prolj etne kure,
dišni putovi;samoni klo
ć
14
š č
Nasturtium officinale
Dragusac se tl prirodi rijetko
može ć i zbQg tog:1 iz
ć IlC hi Ifch:ilo
uzimali pr<.:vdikl l k,)li,'1I111. l li ljka
lt: osim logn k:lo kulllvir:!Il:l II
J:ITl:lšllje vrijeflie \I cije-
I'!lll svijetll,:1 kIllIivirali je i!lo/.t;
SV:ll k(l 11:1 jednost:lvan č LJ
plasticnim 11:1 balkonu
ili terasi. Nakon ŠIO s:llinice kur i-
jen, ć tj. razina vod t; mora bili
1 cm iznad zemlj e za ć Draguhc
sadr7. ava veliku ć mineralnih tvari Cvjetovi i
i vitamina, a pikantan okus POt ć od
glikozida š č ulja. UpOlreblj ava
listovi
kao oparak (2 č ž č zeleni/šali ca) jji kao
cijcdcoi 50k, a kao 5amonikl0 Ć 8vjdu Liljku M::
spravlja na isti č kao špinat.
"Ini borovnjak, sjetvena grbica
I "/lhlllllll sativum
,l j(' 1II !II IIIIOna u ;r.apll d-
" " II !IlIpI Azi ji. no još
II ,lIluh: uzga-
JI II Sn:-
·1,· II1nT:!. Od
14U'" Ir 1\lllk:1 putem
I I \I nova
I JJ II MeUlliII
I '11"1111 I I ,1.1Ila.šnjc vrijeme biljku
1\' /11* ' 11 11 II p:lpirnati m kutijama
f I' " .wugd jc na rr';'nicama
lt, II III fl JI11:1. Lagano ljut okus
C\-jetovi, lisuwi
i plodovi
\ 'f' ,'I Il\lgllkozi da goruši ć ulja. Sadnice jako bogate
11 41111,,1111.1 II CI11 :1)U (ako ljut okus kao J u kraja izrasli
1, 11 111' 1\ I I sc kao omiljeno č bilje kod
1111'11 nI.mjJ S:11:ua. umaka, jda od kvargla (vrsta sira) i
,," hivi ranje: na vlažnom papiru II phtklln
l Ih uk .. dcf i zajedno s na sh6ln č upoucb-
.111111 •. lIll.l bijde i crne gorUŠice - jako je jednosta-
()
m
II> Dvogodišnja
.. od svibnja do srpnj a
.. 20-40 cm
.. ObilJežJa
stabljika uspravna, raz·
listovi sa zareza·
nim ć liskama ili
usko perasti, nakon mraza
plavkasti: cvjetovi jako
mali u skupinama na vrhu
slabljike
.... Staništ e
ć samo kao vrtna
biljka I u uzgajalištima,
rijetko kao samonikla
ka uz l>Uteve il i na padina-
m,
.. Uporaba
15
svj eža zelen mlade bilj ke:
prolj etne kure: oboljenja
zubnog mesa: samoniklo
povrte. ć biljkI!


Jedno ili dvogodišnja

od ožuj ka do listopada

5-40 cm

Obilježja
prizemni listovi sa
rezani m ć liska
mil skuplj eIlI u rOlctu,
I istovi stablj ike č
sti; cvj etovI j ako mali u
skupinama prema Vrll U
stablj ike; vodorav-
no č

Stanište
nezahtj evna, č
u otvorenim bil jnim ltl
j ednicama na poljima. u
vrtovima, na rubovima
puteva

Uporaba
š ć
zelen; nekad u ženskoj
medicini korištena kao
sredstvo koj e zaustavlj a
obilna krvarenja; danas
ć uporaba izvana
16
Pastirska torbica, č
Capsella bursa-pastoris
·'1"
Cvjetovi I '- \ l
li stovi I' /
l
Svi dij elovi biljke sadrža vaju
glikozide i amine.
Opa rei St koriste prije:: svega II
hO!1l copat ij i kod problema
buhrega i ž č ;1 kod lakših ozlij c:da
koze pOpUI laganih ogrehotina
ko risti s<: vlažna kompresa. Mladi
II ć sakupljeni prizem m
listovi skupljeni II roZetU mogu
se koristili kao sastOjak kod salata
od divljeg bilja. a mogu se pripre-
mati i kao ć č
cvjetova ć sc konti-
nuirano t ij ekom š ć
nog vremena cvjetanja. I me
biljke dolazi od trokutastih
ljuski koje su zatvorene s dva
preklopljena cvatna lista. Sjemenke raznose životinje
ili vj etar.
,. č
\/II, " '/il petio/ata
i! (; k:id II narodnoj č koristila
. llfll4 lukc :Irome. II II današnj e vrijeme rijetko sc
1"III. t l bil li ckuv!lo bilje. Bilj ka č ape-
III l Č JC za kuhanje. Sitno
hil ,.1I 11I1sIOVi daju izrazitO jaku, ali
Ih ! I lk" dll gotrajnu i prodornu
<111111111 k,11l pr:lVi bijeli lu k.
IV, Ir i ć š ć i n jeni
koj i sc saswJe
·1 š č ulja kcrni -
*,lnt.llI () nisu II SrodSTVU s bijelim
1.11.,,111 K"l'isti se pri aromat izaciji bil j-
1.111 UII\!lk,1 i jda od kr umpira. Cvjetove
1'1 k II kci.
,
CVjetovi i listovi
()
en
lJ> Jedno ili dvogodišnja
... Od travnja do svibnj a
... 40-100 cm

Obilježj a
stablj ika uspravna i ć
nom nerazgranjena: listovi
srcoli ki. pri trlj anj u ugoo-
nog intenzivnog
cvjetovi u gustim
izduženim

Stanište
č i u vel ikoj Č u
biljnim zajednicama na
ruixJvima šuma. šumskih
puteva. na proplancima ili
grmovit im mjest ima

Uporaba
svježa zelen; č usta
i ždrij ela, dišnih putova:
samoniklo ć
17
w
U







Trajnica
od svibnja do srpnja
70·100 cm
Obi lJeiJa
jak;; trajnica s zadeblja-
nim korijenjem; listovi
veliki, S dugim peteljka·
ma, lagano valoviti, sa-
stavljeni. goli
Stanište
ć kao S<!monikla
bi ljka na đ
tlu, na smetlištima i
rulXlYima puteva, č
u vr\tl
Uporaba
korijen; probavni orgilm:
č bi ljka
18
Hren
Armoracia rusticana
Hren č iz č Europe i
z! lpadnc Azije, I mc vrste ":lrmor" u
pr ij evodu 11 :1 moru izv(;dc f1l) jc i z
jczib.:1 UPUt:lljC
na izvornu luk:.ci ju bi l jke hllzu
ub:lk. Njc:n:t š ć ulja iza-
ZiV:l jll suze i Im: lju j:lko Iju I
()kus.:1 Ć ih glikozidi pri
rCz;tnjtl dehdog korijena. Nave-
,kne Iva r i ohrazl ai u ljekovitu i
kulinarsku popularnost biljke,
no zhog svog ž ć djelo-
V:lllj:1 na kozu i sluznice trebalo bi
JC kuristiti samo u primjerenoj
koliCini . Riban i korijen hrena prikla-
dan je - s par kapi vinskog octa ili
soka od limuna - za umake i jela s
mesom.
7. 11 njak
e '"I'I IIt'ilr;a officinalis
lilji č Wicr 1557.
., .. II I! {" o t k l' IO jc da se boleSt skor-
hI ll II, sc javi ja zbog nedoSlatne
1, .. I .. I koj e su sc hojali posebno
IIII" l , 11 1< 1;;,C preveni ral i sa č
biljka sc č gorkom
" .11411 u(II ,Lda tl ć č tovaril a
II lt dle nl. lk e Danas znamo da biljka
hlr. n dohro djeluje zbog vc\i ke č
c. :I Imc dolazi od ruhova 7.rc-
ohlika žlice. U homeopatiji sc
ll' bil jka primjenjuje: prot iv upal a
I pll!!.:.qa izmjene Ivari, a
11111 " '1 11 0.' 111 "'11 jc i kao vrtna biljka.
Ustovi i cvjetovi
"
:o
CI>
....
J>
CI>'
"
'"
... Dvogodišnja il i trajnica
... Od sviDnja do lipnja
... 10-30 cm
II>- Obilježja
stabljika razgranjena, na
krajevima polegla il i pen·
jabca; listovi srcoliko -
okruglasti , tamno
zeleni. malo mesnati
... Stanište
najviše u livadama na slan-
om tlu il i u zajednicama uz
slane obale, u zagomma
kao iz vrta diVlja biljka
... Uporaba
19
svjeia CYjetajuCa ili
osušena lelen; proljetne
kure; upale zubnog mesa:
salata od samonikle
zeleni, ć biljka
>
o
if>
w








Zimzeleni patulj asti grm
od svibnja do kolovoza
5-15 cm
Obilježja
listovi spiralni, kOl nati.
donja strana listova s
tamnim č cvjeto-
vi u ć gustim
grozdovima
Stanište
biljka izbjegava
vapnenac u borovim i
smrekovim šumama, u
č te u livada-
ma s pat uljast im grmovi-
ma ili u grmovitim mjesti-
ma u brdima
Uporaba
listovi, plodovi; upalni
procesi u ć
putovima; samoniklo
ć
20
Brusnica
Vaccinium vitis-idaea
listOvi isto kao i listovi
medvjetke sadrlavaju ljekovitu tvar
arbutin (glikozid) i zbog toga se kod
infekcija ć putova ill reume
smije upoln: bljavati samo pod
nadzorom lijclnika. Grimizne bobice
su jako bogat!.: vitaminima. Prij esne
bobice imaju jako kisc1, no nakon što sc
od nj ih pripremi kompot imaju jako ugo-
dan okus. Osim jda od č i
Kai8crschmam:n cijdi niz drugih pko
č č uporabe, npr zajedno s
izribanim hrenom uz filc od sU5t:ne pastrve,
zajt:dno s pre č Camembert sirum
il i s č jabukama. Na listOvima
se đ mogu ć i crvene
Listovi i cvjetovi
izrasli ne izazvane od jt:dne vrste
gljiva.
1.llzarkinja
(:l llIllIn odora tum
!4Ik ll, 1.lkn llgodna i širOKO poznata aroma Iazark-
hll t pri i:t. dijela kumarina.
UII\ ,1I11l it: \J zelenim djelovima biljke prisutan tije-
') .. kom cijelog ć i ljeta.
Llst()\li i
CVjetovi
I III pr cu:sw.
,
. ,
II ne samo kao ŠIO mnogo
ljudi misli ć
kratko prije cvjetanja.
Lazalkinja SC u od č
propisanim li jekovima uPOt-
rebljava kod oDoljen;a vena i
problema krvotoka. Osukna hi-
ljka sc č koristi za aromatizi-
ranje č i desena ili kao
mirisna ć Lazarkinju bi sc
zbog brojni h otISpojava trchalo
kori st iti samo u malim dozama
.,. Trajnica
II> SVIbanj
II> 10-30 cm
II> Obilježja
podanak stabljika
golo, polegla il i č
zašiljeni. tamnOl e-
6 · 7 listova izjednog
rukavca
lio- Stanište
č {;ume s ram·
jenim prizemnim rasli-
n;Cm. č do Jako rašire.
na na tlima bogatim humu.
som i hranjivim tvarima
... Uporaba
21
svježa ili osušena zelen;
glavooolja. migrena:
č bi lj e
>
w
,U
o
o:
OJ







Traj nica
Od svibnj a do li pnj a
30-100 cm
Obilježja
stablji ke j ako razgranj e-
ne, cetveroukt ne: listovi
izd uženi, uski, šilj asti, do
8 listova LJ j ednom rukav-
ce
Stanište
j ako č na livadama,
p;3snjacima, na rubovi-
ma (šume, putevi, itd.),
grmovitim mj estima.
preferira gl inasta t la
bogata hranj ivim tvarima
Uporaba
osušena zelen: rij etko LJ
homeopat ij i kod izras-
lina i obolj enj a koze
22
Divlja ć
Galium mollugo
Jako rasprostranjena divlja ć jc isto kao i
bhsko srodan prdip dugo vremena smatrana kao dje-
lotvorno ljekovitO sredstvo kod uboljenja raka. č
nija istrazivanja nisu mogla pOTvruiti
ovu iz narodne medicine
ć procjenu. tako da
obje biljh: II današ nje vdjeme
više llisu ':CSIO plis lUlI C kuJ
nabrajanja djelotvornih ljeko-
vit ih bi Ipka_ Cvjewvima jako
bogata dl\dja ć medu-
nosna jc biljka i privlab
insekte koji prikupljaju nek-
rar. Sasuvne tvari nekad su se
zbog č djelovanja kao dlY-
mosin koristile kod proizvodnje
sira.
Ustovi i cvjetovi
n .. f. l kovina, zelenika
II.·\( lI<]uifoli um
III i1 kll Č j:lko dekorativna stabljika može narasti do
h ll \'l ll c m;tlog drvua, jedna je od rijetkih
Inllelenih gr mova II č rasp rost ranjena je
h lOtll II zapadnom dijelu.
M iH hi teI i cvjetovi
II ml)lI !ltllU su đ
t,.rvcni pl odovi smjd-
l ' 1> 1 II p,rr.; uk i ma listo va i
• .i de :dk:Jloi d purin i druge
tvar i koje izazivaju
proljev il l druge
1III I pl i lill e II ć probav-
IlIh 01' ).::111:) . Bil jka zbog toga
!!Iku ku Ilij e prikladna za
ć č
I'!l hke pti cama, pogOto vo
,1! .. , dov i111: 1 predstavljaju vrlo vahn
l ih tH. l lll bc ni i z vor.
cvjetovi
"'
O
N<
'" O
<
Z
m
II> Zimzeleno drvo ili grm
.. Svibanj
II> 3-15 m
Ilo- Obilježja
listovi spir(l lni, kožnati,
odozgo t amnozeleni i Sj Hj-
ni, odozdo svjetl iji, na rubo-
vima trnQ.lit i
Stanište
Europa , blage kl ime. u
đ mješovit im
bj elogori t nim Sumama kao
prizemno raslinj e, č
kao ukrasno drvo u č
t im oblicima
Uporaba
23
listovi; u homeopatiji kod
tegoba s ,globovima; nij e
prikladna za
č
.. Jednogodišnja
.. od lipnja do rujna
.. 20-50 cm

Obilježja
stablji ka uspravna. raz-
granjena; listovi vi5cstru-
ko perasti sa uskim lis-
kama: cvjetovi bijel i. na
vrhovima svjetlo plavi

Stanište
stara kultivirana biljka.
rijet ko na smet lišti ma ili
đ zemlj ištu
kao iz vrta divlj a biljka

Uporaba
zrele sjemenke: tegobe s
i el ucem i ž č mjehu·
mm
24
Crnjika, crni kim
NigeJla sativa
\
Listovi I
plod
Crnjika je podrijetlom iz zapadne
Azije, posebno č za bilj ni
vrt bila je ć u vrijeme un:dbe o
seoskim imanj ima Karla Vdikog. Od
nj e žne dekoralivne hiljke: koriste SI::
salllO crm: s)cmenke papreno ljutOg
okusa. U ndim č ko rist e
se kao č za spravljanjc kruha.
Oparak od izmrvlje nih sje:menki (1
caj na ž č š djelotvoran jc ć
li jek koji istjcruje vjetrove: . djduje kod
proljeva ili kao sre:dstvo koj e opušta
č kod bolova u želucu ih ž č
kolika. Prevelike: č ili stalna upor-
aba su ipak opasni - sastavne: tvari otro-
vne su u ć č Iznad bij elih
latica nalaze se tamni prašnici.
IIIJ"'I sljez
\/I/IiIm officinalis
I I Ih klIfat ivna biljka u vrtU uspij e va na mjestima
.1, hl.I UIJl1 suncem i dub()knm vlažnom tlu. Jedna je
II , ul nll \() č biljaka 7.3 gredice zeleni i
iIIlIlI UVL' huga!c vrstama. Korijenje ili listovi bijt:1og
tl' .1 1Il!!).{u sc upotrijebil i kao naljev ili o parak (1
.1 •• ) š kod kat ara i hri-
j '''VI!I, :.1 1 I kod nadra:i:cnih sluznica
'1'111\ " III crij eva. č djeluje i
II u\I\1I1 hijdog sljeza. koji sc
' 1""vlj .1 od kuhanog korijena ili
h. lllv.\ p<ll11 i jcšanih sa
ć č
!Ur da '/.:1 ć uporahu
hllll (' lc km iSliti bijeli slj ez iz
Ijl k ili ti C, jer prikupljena
hIIIki! PH lag-
,.11" tl hv.m pli jesan.
Listovi i C'<jetovi
en
r

en
N
O
<
II> Trajnica
.. od srpnja do kolovoza
.. 2().50 cm
II> Obll/ežllI
stablji ka uspravna. slabo
razgranjena: listovi trolapi
il i petero la pl, baršunasto
dlakavi: cvij etovi s kratkom
petetjkom. 1- 3 cvijeta u
pazukima listova
II>- Stanlite
vlaina tla bopta hranjivim
tvarima I slana tla u obal-
nom č biljka j ako
raši rena kao kultivi rana
biljka
II>- Uporaba
25
osušen podanak. osušeni
listovi I cvjetO'l i; oboljenj a
prehlade kod djece
II" Trajnica
II" Od svibnja do lipnja
II" 10-20 cm
II" Obilježja
podanak kratak. drven-
ast: izdanci puštaj u kori-
jen iz nodija, listovi priku·
pljeni u rozet u, dlakavi
II" Stanište
raširena na otvorenim
tlima Doga! im hranjivim
tvarima uz rUDove šuma,
uz šumske puteve i na
proplancima
II" Uporaba
osušeni mtadi li stovi.
svježi. zreli plodovi: obo-
ljenja proljeva;
klo ć
26
-
Sumska jagoda
Fragaria vesca
1;: listova koji sadrže trjesiovine priprema sc oparak
(2 č ž č š ostaviti da odstoji 5 min uta).
Osušeni listovi mogu sc korisi tti kao
nadomjestak za cfIli č Lisrovi č
jagodt: ne mogu sc: upotrebljavati za
10. č jako ukusne jagode nisu
prav i plodovi. Cvjetište sc kod sazri-
jevanja plodova jako izbo6 i
postane mesnato. Pravi plodovi
nala7.c se na površini kao sitni
š č č Oprez kod konZlImi -
ranja svježe ubranih jagoda na
licu mjesta - na plodovima se
mogu nalaziti jajašca Č ili pre-
č trakavice sitna kao
prašina. Uvijek najprije temeljito
oprati!
I :'
Li stovi, cvjeto,
ptod
"!'IIVII č
IIUp(,l/dula ulmaria
Biljka u svim dijelovima,
pogotovo cvjetovima sadrži
slobodnu salicilnu kiselinu i
č spojeve salicilne
kbdine - aktivnt: tvari koje
Sl) izmedu ostalog
obrazloženje uspjeha lijeka
aspirina. č jc ime dobil a
po svom jako sladunjavom j jako
dugotrajnom mirisu. Opara\; (1 -
2 č cvjetova / šalica. osta-
viti da odstoji 5 minuta) kao
ć lijck koristi se za spuštanje
IClnpcrature kod oboljenja ć
l\il1 ć kao sredslvo koje č
č ć kod reume ili gihta.
Nd"liklJ mirišljavih cvjetova može se
it i i za aromatiziranje slatkih jda,
) e ka. sokova ili ć vina.
:xl
e
N,
m
li> Traj nica
li> Od li pnj a do srpnjil
li> 100-150 cm

Obilj ežj a
podanak puzav: stabjl ika
odrvenjela, razgranj ena
samo u gornjem dijelu,
listovi neparno perast i

Stanište
č prisutna i č u
skupinama na ž
livadama, uzj arke ili u
grmovitim mj est ima na
adama il i naplavinama Ul
ć

Uporaba
osušeni rijet ko i
gornji listovi; za
ublažavanje ć reu-
matske tegobe; č
biljka
27
W
>N
"
cl:
II> č
li" od lipnja do srpnj a
II> 50-200 cm
II> Obiljei ja
stabljike polegle, uzdig-
nute ili obj ešene, jako
bodljikave, listovi zimze-
leni; vel ik broj obl ika
listova
.... Stani šte
č uz puteve, u otvor-
enim kamenolomima. na
đ zemlj ištu,
Ul rut}(we grmova i živi-
cama
II> Uporaba
osušeni listovi. svježi
plodovi kao samoniklo
ć oboljenj a prolj eva i
upale
28
Kupina
Rubus fruticosus
Ovo ime predstavlja jedan tako naziv
mnogobrojne vrste kupina, koje sc medusobno
razlikuju samo tl sitnicama. č pm:navanjt:
ove komplicirane H':: njihovo
đ razl ikovanje nij e nužno za prak-
č primjenu. Oparak (l - 2 č
ć š koristimo kod pro-
ljeva di za grgljanje kod upalnih
procesa II ustima izdrijdu.
Jako ukusna kupina sastav-
ljena je od ć broja koštu-
nica. Od njih pripremljen sok
bogat je viraminima i
pomaže kod promuklo-
sti i katara grla. Od
svjde prikupljenih,
nekoli ko dana II mokre cvjetovi
krpe polozenih i na toplom č
liSTOva (fermentirani) dobivamo vrlo ugodan
jutarnji č
MII IIIl II
I f;lms lc/il eus
II !l Ir u! mal ine sadrže
II . IIl Y!IIC' i mogu sc kod
hl' I tI lli pll llj c njiv<l ti na
i l istov i
IJMoVl lll a[ inc.
41111 Ll i II lII'dal/ i nama.
I 111 11 IUtarnji ili ć
II PIIC "l.a utazivan je đ
t . II IIU I(" 1I plodovi spadaju medu
uljr nu d lvl ,e vote. SvjeZe p riktl .
t II IH pIl/dov I mogu konzu mirali
pl odovi kupine [ck n:l.kon
pf; lIlj a _ na plodovima listovi i cvjetovi
'1\11 11111.1111 i jajašca č trakavice.
"l l1 l lpI(, lII c i d ea ili marmclllda opasnost nije pri-
H' I kl i, c ugibaju zbog vd ike toplim:. Malina
'''iiII broju p rikl adnih za uzgajanje:
III!. II hi1,k.i brzo raste zbog brzog
iliti' .J ,I 11, 11 11;\.
"
e
N<
m
... ZImzeleni grm
... od svibnja CIO lipnja
li" 100-150 cm
... Obilježj a
stabljike razgranjene, vise
u lukoVima, guste s kratk-
im trnovima; liStovi odozdo
svjetlij i, bjelkasti
Ilo- Stanište
rasprostranjena ili č
n8 proplancima i šumski m
č na puteVima,
grmovitim mjestima ili
duie vremena neobra(fe·
nom zemljištu
Ilo- Uporaba
29
osuSeni listovi; svježi pio-
dO'l'i: oboljenja proljeva i
upale
W
>N
:::>
cr:
.. Listopadoo drvo
li" od travn ... do svibnja
li> do15m
.. Obilježja
listovi spiralni. široko
ovalni. zašiljeni , odozgo
lagMo dlakavi. dodozdo
Ć lagano pusten-
asti
II> Stanište
č od ć dMje
jabuke. danas se uzgaja
kao kI.Ilitivirana bilj ka u
raznim vrstama
.. Uporaba
zrele i nezrele jabuke;
proljev; vOCe:
30
Jabuka
Malus domestica
L
Samo nezrele jabuke ž ć
č pt::ktina koji svoje djelo-
vanje pokazuje koJ zatvaranj a
proljeva i zaštite sl uznice:.
Svjde nari ba ne nczrdc
jabuke zato koristimo kod
tegoba izazvanih proljevom il l
kao prvo sredstvo kod
Jabuka unutarnji h krvare nja. Veljka
č pektina nczrclih
jabuka može se korist iti i.kao prirodna ć kod
pripremanja želea od bob ica il i marmelada. U
prirodnoj koz metici prepolovljena jabuka koristi sc
kod Š ć kože, Š ć dijelovi kože sa mo sc
nama7.u kr užnim pokretima. Svježa ili osukna kora
jabuke prikladna je za poboljšanje okusa biljnih
č
II\J (' 11 glog
, f,/I. I('f(lJS monogyna
l.l l1t lovI l)ljdog osim os talih aktivnih tvari
lt t ć č knucgo[ne kiseline i
lI"v" ull ldc kilji sin: koro narne tile, ć
"uli LI Utl1 IH'g Jnlšlca i snižavaju tlllk. Oparak (2
I lh' ile cvje tova ili listOva/šalica, ostaviti da
l ' '' II 10 lIHIllIla) sc upOln.::bljava prema savjetu
!tIk " ,1 .lr ku crveni plodovi
,1' 11 h' li 4rl.l sll , a nekad su se u
.11 HI ( I1 CSt.ISICC kori s tili kao
z:.
I' .Iu llll I k,1() dodatak dr u·
I oJ divljeg ć
1' 1 ,I 1! 1I1i1ll(.: bdu. Gl og jako
., pl"d"vlm:l, veliko m
.,., pt ll ll I 1l1 :lojih sisa-
. lu ) 1 b o p n.: h rana
,I lli \'".
Ustovi I cvjetovi
Grm ili dM
... od svibnja oo lipnja
.... do18m
... Obilježja
razmaknuto razgranjene
grane, ć s tmovi ma:
listovi tmlepi ili peterolapi i
s dubokim reznjevima,
c'<jetovi s Jednim č
li> Stanište
č I jako raši ren u grmo-
vitim mjest ima, živicama i
ul rubove šuma. ć
na suhom tlu
li> Uporaba
31
osušeni listovi i C>'jetovi,
svježi plodovi: tegoDe sa
srcem; samoniklo ć
W
' N
=>
o:






w
Grm ill drvo
od svibnja do liPflia
do18m
Obilježja
listovi jajoli ki. samo u
prednjem nejasno trola-
pI: cvjetovi (skoro] uvijek
s dva ć
Stal'liste
ć i jako raširen u pro-
đ šumama i
!umareima. ć i na
v!ažoom tlu
Uporaba
osušcni listovi j cvjetovi.
svježi plodovi: tegobe sa
srcem: samoniklo ć
32
Crveni glog
Crataegus Jaevigata
Caj ili lij ekovi od gloga
ć akt ivnost
srca i poboljšavaju
krvolOk i č š ć sc uPOt -
rebljavaju kao sredstvo za
dugoroeno č
č tegoba. Ilego
kod č akutnih
oboljenja. Svaki pm
prije uporabe pripravka
Listovi i cvjetovi
nuž na je č dijagnoza. Obje vrste gloga
đ mogu križati i nastaju kri žanci č
tih oblika. Njihovo iznimno dekorativno ć i
plodovi mogu se koristi ti kao ukrasno drvo II vrto-
vima. Cvjctovi, listOvi i plodovi prehrana su velikom
broju mali h 7. ivotinja. U gustom granj u rado se gni-
jezde plice pjevice kao ŠIO lOU lOjvj ć i crnoglava
grmlIša.
"ril I trn, trina, trnjina
, il flI I1I 8 _"pinosa
II l jar II ! lI jd uju kao laksati\' i č č
4111' m'lk l .ILt: IC sc upotrebl javaju u č za
JI I Hir VI ' b i CI/ lina slaksat ivnim
II j.' YlI ll lclI l ()k r ugi<: pla vkast e ko;tu-
' • • " d ru jna, 110 !li sll
I u •• pl ik 1" v<lg j:lkog mraza zbog
prisut nih Irijeslov ina.
I I Jnll , I \I,((' u Fl ko pomažu ć
Ilulll.k" J lII lIl' ;>" ;lv;lI1je koje
I'I, . HI . "hl .• /,:l\taju ok us. Ugodna
11 111 1''''1.1 11( lkaz u je sc tck
l'I,lti " vl lI ll " g Irn a kori -
•• III 1'''I,r:l vlj :l1ljc k OIll-
III I,"' raduju u sok.
11,1 " d nos no
IIII 1.lkl ll l I\ djk:i jc
\',," !. ' J .I ve li k broj
·tl lh 11'1<> " 11 1.1 II p r irod-
uu
Li stovi. cvjetovi i plodovi
II' Grm ili drvo
II> Od ožuj ka do travnja
II> do 18m

Obilj ežja
post rance i razmaknuto
razgra nj ene gra ne.
te; listovi obrnuto jajoliki,
fino nazublj eni. odozgo
mat zeleni , odozdo svjetlij i

Stanište
č i u velikom broju u
šumarcima. živicama I
grmovit im mjestima uz
rubove šuma

Uporaba
osušeni cvjetovi, zreli pil)-
dovi (koštunice); probavni
orga ni: samoniklo ć
33
'"
>N
::>
cl:
to listopadno drvo
to Od svibnj a do lipnja
li" 5-15 m
II>- Obilježja
krošnja otvorena i nersv·
nomjerna; listovi nepar-
no pcras!i, liske otprilike
iste č nawbl}ene.
mat zelene
li> Stanište
č vrsta u šumama i
šumarci ma: č kao
ukrasno drvo u vrtovima,
parkovima ili Ul ulice
li> Uporaba
osušeni cvjetovi. svježi ili
osušeni plodovi:
canje metaboHzma:
laksatlv: samoniklo ć
34
Jarebika
Sorbus aucuparia
Jarebika bogata č oblicima i
đ u vrt()vima nije samo dekora-
tivna. nego i korisna u puno
pogleda. Od osušcnih cvje tOva ili
plodova spravl ja se č S blagim
taksativn im djelovanjem koji
takoder č j i7.1ui ivanje
ć ( 1 č
ć š
da OdStoji lO minuta).
Plodovi se ne mogu
konzumirati prije pr vog
mrS7.a, no nakun utjecaj a
ć č su za
listovi. I plQ(\(r;i
spravljanje kompota imamclada. Parasorbinska ki st'
lina koja je prisutna II plodovima i nadražuj e sluz-
nice uništava se pri kuhan ju ili sušenju, Ponekad sc
za vnjemc vec 7. rd ih plO<.l ova (od kolovoza) pojav-
ljuje i nova generacija cvjCLOva,
/.' JII kiselica, šumski cecelj
j ;\fIII -. I/('e foselJa
I til!' Il1v l hiljke..: sadrže obalnu kiselinu č imc jc
.h IIII porod iu; biljke. Odgovorna je za kiscl-
• • 13iljku ne: bi trebalo upotrebljavati
,' IUI k" I I" 111 :llna zbog opasnosti pojavljivanja
I 1\111 l huhrd l1ih kamenaca. Nekoliko listova kao
,,,!'I4Ih',11l dod :ll ak salari ipak nisu št c:tni. Homeo-
I 111 :1 pripravke upotrebljava kud smetnji
lU/ILI II! h il' , I j!;!r<; te kod ć
" lIll1 (.: naC<I. č rašireni
I " lyl _" uA!. qI J o komi to
I' 1111I 11i.1\1;' k<111 ć
II I kod I:l kog svi jetla.
1." lt Tl l ll llltllajll r:lzlike tlaka II
I lt jll u' IILa"

Listovi i cvjetovi
" m
" m
r

.. Traj nica
Ilo- Od travnja do svibnja
lli> 5-15 cm

Obilježja
listovi trostruko perasti;
prizemni, prtS<lvijtf1i ulduz
sredisnj e ži le: cvjetovi poj e-
č s bijelim i t amnim
žilama

Stanište
prisutna do jako raspro-
st ranjena u hladovitim
č i č
nim šumama, ć na
vlažnom, osrednje kiselom
tl,

Uporaba
svježe ć bi ljka:
poticanje metaoohzma,
probavne tegobe
35
Jednogodišnja
od srpnja do kolovoza
.. 3050 cm
... Obilježj a
stabljika uspravna.
okrugla. naborana. listo.
podijeljeni u uske
duboko .zarezane liske
... Stanište
stara kultMrana biljka:
ć samo u u
zemljama Sredozemlja
se ugaJa i na polj ima
Uporaba
zreli plodovi : oboljenja
dišnlh putova. \lfobavni
organi
36
Aniš
Pimpinella anisum
'. AniS je prast ara kult ivi rana hil
'It- l "" jka i mpijeva u m:dnjoj Europi
'V na č t zaštii enim mjeSl ul
.v .,',1-_" Plodovi č ulje s am·1
... lom koji bi ljci daje ć

okus i miris. Djeluje Č
raujeduje guste sluzi i č
iskašljavanjc, a to jc iskorišteno !
.,. vdilwm broju ć
rs 4:{.iI'J2l na primjer i bonbonima za
CjJ- 0 iskašljavanjc, č i II komb il\.1
Listovi i
cvjetovi
\C ciji s drugim ljckovilim biljem.
f Oparak (pola č ž č izmrv
ljenih plodova! šalica, ostavi li da
odstOj i 5 minut a) č prohavII I
č ć kao č i kim. Ulje od aniša UpUI
n:bljava sc za aro mat iziranje vel ikog broja
pripravaka. izmedu ost alog i u biljnim li kerima.
.... rl" ·vac
\, #,I/)(Jdium podagraria
I" . . .. duosi 1l !1 liske s prednj e st ram: koji izgledaju
ć kao noga od jarca. Biljka st: ć u
srednjem vijeku upotrebl javala za
č podagre. Danas jc sastojak
veli kog broja homeopatSkih pripta-
lI:J.ka (uparak. dodatak kupki, kom-
presijski zavoj) za ublažavanje reu-
matskih tegoba. Mladi listovi pri.
kupljeni prije cvamje, pctdjkc
li stova i stablj ika mogu se spravljati
kao ukusno samoniklo ć
Aroma stariji h dijelova biljke pods-
ć lagano na peršin. Pripaziti na
ć zamjene biljke s dru-
gim, č otrovnim pn:d-
st avn k ima ove obitelji!
Ilo- Trajnica
.. od svi briJa oo srpnja
Ilo S().8() cm
.. Obilježja
podanak tanak; stabljika
uspravna, razgranjena,
šuplja, izbrazdana, gola;
listovi parno trobrojni
.. Stanište
č na tlima bogatim
tvarima u grmlju,
uz rubove wma. pI.lteva,
itd.; prisutan u cijeloj
Europi
.. Uporaba
37
osušena Iii sVJeie cvjeta-
ć zelen; reumatska
oboljenja; samoniklo
"""'"
II> Dvogodišnja
II> Oo svibnja do srpnja
to 60-100 cm
to Obilježja
stablji ka uspravna.
dasta. razgranjena u
donjem dijelu: listovi
č onim od mrkve:
dvostruko perast i S na-
suprotno prekrizenim
uskolisnat im parnim
liskam<l: cvjetovi bijel i jli
svjetloru!:icast i
II> Stanište
raŠirena u svježe gnoje-
nim liv<loama
II> Uporaba
zrel i plodovi: tegobe s
probavnim organima
38
Kim
Carum carvi
Listo"; i
cvj etovi
Plouovi lagano srpastog oblika
sadrže č ulj e koje se sastoji
od karvona koji ulju daje karakl (
č miris i drugih djelotvornih
s:mupka. Ulje tjera vjetrove.
ublažava č te djeluje sekw
č a ove osobine iskorišta -
vaju se protiv ć napuhnul
sli i drugih Tegoba u č
želuca i crijeva, pogOtoVO nakoll
konzumiranja masnih jda. Prek,
dana se ž č par plodova kinl
iji se pije oparak (1 - 2 č Žl itl'
izmrvJj enih plodova/šalica, ostavi li
da udslOji 5 minuta). ć ki lli '
vog ulja mogu se đ aromat i/.I
rati proizvodi od mesa. salame. sir.
pt:(;lva i ć S visokim postotkom alkohola.
· ."'.
IIi lJIII J.{ri/VeoJens
.u hil jke s malim zdenkasto-bijdim
.mlhul lc IIpll; na vrMa koja usp ijt:va na slanom
I"II"' t", 1I liti 11 :1 obalnim č i Ll č
'fl' I lI'Il" pr-is lima. eder kao ć nas uprot
-.,. I' " I" '" I"' ;-' 11:IIJ biljka. Svi dijelovi bilj ke
. ," I lt 11\" '" IIlj t: \I kojem sc nalaze
Ih,. II , "1',. 11 . k:lrvcol i druge:; sasta-
I II!( hl :lgo č
'''''''''lIir Ill' :1((; i propisuje sc:
, dl" ' ; "" k. Njegovo dj d o-
" ,. ,d, ,,,li zi jak ni je
I • .1, 11" t . ISl<ll'i ll1:1 bilj ke
II II J, U' III II I lI maci, juhe IC
HIl k,Il IllPI1. 1 I mesa. Gomolj
'Ip"'l r lol,., v.'1I 1 bo ć ili
salat a).
II'hll.' ('icr:. SlI bij el i i
I ,u " II I 1\ , H ' lt: 1l it: vrc rcn-
List ovi i cvjetovi
.. Dvogodišnja
.. Od li pnj a do srpnja
Ilo 50·90 cm
Ilo Obilježja
listovi perast i, s j aki m
bridast im stablji kama:
liske t rokutasto klil1aste
II> Staništ e
kao samonikla biljka j ako
rij etka u u Europi: č
kao vrtna biljka,
no kao divlj a
... Uporaba
39
svj eia zelen il i repa: reu
matske tegobe, t egobe
ć mj ehura i jetre
.. Jednogodišnja
.. OCI svibnja do lipnja
.. 40-70 cm
.. Obilježja
stabljika razgranj ena,
šuplja. na donjoj strani
malo dlakava; listovi
ta nki. odozdo lagano
dlakavi. dvostruko do
č pefaSti
li> Stanište
stara č biljka Iz
prednje AliiC, cesto
vi rana u vrtu, ponekad i
divlja
li> Uporaba
svježa prije cvat-
nJe: č š ć krvi kod
proljetne kure: Č
bi ljka
40
Krabuljica, krasuljica
Anthriscus cerefolium
t ...
II

.,

č aroma krabuljict:
pri sušenju i zato st: upotrebljav
samo svjcže pr ikupljena bi ljka.
č ulje prisut no u
listovim;1 sadr?i metilbvik(J i
druge I vari koje č č
vanje ć i izmjenu Ivan
Krabulj icu uJlot rchljavamo kar )
iscijeden sok (l t ika dva pUl.
dne.:vno) il i kao oparak (1 žl l
' -J, tf """ isil njenih l istuva/i\alica, OSIaVI
J da odstOji 10 mi nuta). Zd en \I
Ustovi i
C,",jetovi
kuhinji ide uz ribu. jela od peradi .
sir i gljive. Krabuljica st: mole lag;]
uzgajati u predvidenim.
za biljke na prozorskoj dasci ili u:! 1
konu i moze se ubi rati ć šest tjc
dana nakon sadnje.
IIkn bedrenika
, ;/IIp/m' lIi/ major
'I !u. I ",I OV(; hdj kc ili njoj
llluk 11« l n;ni k<; (J'impindJ:J
kili .• ,):1 livada ma
'4' !I\IIl,,1 !lu:dll;mi sc vec dugo upOt-
I h. ,,'Il il"" op.ml k ( l ( :tjn:J žlica
W'M. " "Il lllenog korijena!
I WII II. IUIC kod upala u
11)1111111 Ih gr lu. I lomeo-
1111 ,h, 111, 1 ] .. ],ku propi-
zvukova u
I 11I,,,,,I II II S.1. č ulje
101 1"1'\>1 jr I nekih
II 1II \I.tth ,1 1'llp:I1.1I ; i na zamj<:nu
.1"111 k,.j:1 sc Ll nekim
IHh IIII'" ,def naziva bedrenika.
USlovi i cvjetovi
li" TrajniCa
.. od lipnja do rujna
.. 40-100 cm
li> ObUJeiJa
stablj ika br idasto izbrazda-
na, ć šuplja, obras-
la listovima do vrha stablj i-
ke; listeM perasU; cvjetovi
bijel i ili ž č
.. Staništ e
na gnoj enim livadama j u
biljnim zajednicama
ea: na ste'lerozapadu rijet-
ko, prema jugu sve č Š Ć
priSutna
.. Uporaba
41
osušen podanak: sredstvo
kašlja, upale u poo-
č usta I i:drijela
w

Jednogodišnja

od li pnj a do kolovoza

30-60 cm

Obilježja
stabljika č usprav-
na. komapaktna: dOrlji
listovi perast i do dvostru-
ko perasti, okruglastog
ruba: gornj i listovi više-
struko perasti, s uskim
liskama

Staništ e
vrt na bilj ka, samo povre-
meno proširena kao
podivlj a la Ul smetlišta

Uporaba
zrel i plodovi: š
apetita i pot icanje pro-
bave: samoniklo ć
42
Korijandar
Coriandrum sativum
Korijandar s bijelim ili svijetlo
ž č cvjetovima autoh-
lOn jt u Sredozemlju, a
č od Alpa uzgaja sc ć
od ranog srt:dnjcg vijeka.
Svjcža bil j ka neugodnog je
mirisa (navodno miriši kao
stjenice) i u plodovima
sadrži jako aromaritno ct(.:-
č ulje s brojnim sastojci ma.
Oparak (l č ž č
plodova/šalica) sc koristi kod pro-
bavnih smetnji i napuhanosti s
jakim vjetrovima. Bilj ka jc
pogodna j za malu djecu. Aroma
kurijandera sastavni jc dio mješavina
Listovi. ev!,
i plodovi
curry č hiljnih likera, biljnih rak ija i ž ć
peciva (medenjak).
"J"lIava kukuta
f ,I"llIllIlllacu/atum
u,." ).(,,dnog mirisa u sebi sadrži alkaloi d konin
• II jI.II IIII / ir.1 ';.i vcc On ponajprije žari u č
• , ;;'.a:t. l\':"i osjetil a i č te
,. "k'>1.: CI10S1 koja č u
,Ul Ili :-' 1111'111<.: kazne II
I .h, I /VI t.oV. IHC SH sokom od
.. nf lill ure. Ova smr-
""_III1II1I,k.L ni II
• ul _1111',1111 tUle prik-
'oi III č
'I "'lIlwl.l II vrtu ponc-
, k.IH korov i ć
j, ,.IIIIIj["l ll ti S IH; pretjerano
lI ( u l lll 1' 1' 1:: 11111111 i krabuijicom.
I" ć puno
,wl' t\l' )\" kukul:I .
Ustavi,
cvjetovi i
plod""
.. Jedno III dVogodišnja
liJ. od lipnja oo kolovoza
li> do2.5m
lio- Obilježja
stablji ka Jaka, okrugla,
sitno izbrazdana, šuplja.
pri tJu đ mr1ja-
sto: listovi višestruko pera-
Sl i, svijetlozeleni
tJ> Stanište
Jako č i jako raširena
na vlažnim smetlištima, u
biljnim zajednicama
ea na obalama rijeka ili Ul
zidine
.. Uporaba
43
osušeni li stovi i stablj ike
listova: samo u homoopa-
tiJI kod oboljenja Č ili
napadaja vrtoglavice; r.ije
za samolijetenje!
w

Jedno ili d\lOgodišnja

OCIIIPflja do ruj oa

20·100 cm

Obilježja
115!0'0'; vlsestruko perasti.
rub listova Ć willom
perSInu, oolla strana
11510'1<1 Sjajna. pri Irlj<1nju
oslobodil Ilcub>ooan
miriS

StanIšte
prooircn i č uz rubo\tc
grmova, II biljnim lilJC<!
nicama. 1''18 rU'Šell inama I
na đ polji ma

Uporaba
ž ć zeten:
osa mo II hnmf!opatiji kod
ć S pro/j evom i
problema s pfOilVOd·
njom mlijeka za
č nije za samolI-
č
44
Divlji peršin
AetJlUsa cynapium
u svjd oj biljci i korjenu su
polin; koji stvaraju trpak oku
i izazivaju crvenilo koie,
bolove II tr buhu, proljev, a u
posebno tc; škim č i
č s nesvjesticum ili zaswj diš-
nog sUS!Jva. Sjajne donje stra ne:
li stova divljeg peršina nislI jedina
st v;, f po kojem ga možemo razl ikovali
vrtnim pcršinoill: svaki štitasti
cvij et Imil tri prema dolj e okre-
nuta ovojna ć Ova
autohtona otrovna blljka
nikako n'Jc prikladna za
Cvje!ov i č Izvo rno podri-
jetlo hiljke jc Sredozemlje, a \I sred-
njoj Eu ro pi prisutan je od č do ba.
I .hlil 0 .. 11111. ""'dvje<1i dlan
"" .'1 " ' 11111 /1 0111 1/11 1 \'lill II 1
... Trajnica
.. OcIlipoja do ruj na
... 45·180 cm
I lulu" ,"""1 ,,,, ,, ,11
."I. }. I tr 'h ""
I '/II"' " 1' 1, .1, "I. 19 .•
"H ,,11.111' ., " ·.I" j,,ULqll
.... "II.'h 1111111 11'. 'WWI1
• ,'Hi ' l! ttllllll ,0( 1 "\ 111 ,I qr
• u·, ,, '. It IIpvdt
I 411. I !I , '. II. H '1<':.
III,,, .. l, ",1111 .• 10 11",,,11\ hor
II 'HIl! ' \''' 1 d""'1 (1(11(1+
II N.II '''' l"'I.. U
'!III ''' '41 11111Ih •• k" bi
II ,, 1."11'1 "" Ili .
'v, .. " .. ,
HilH I" "II' "/11 prll t"
"II" I "II I
tJ> Obilježja
stabljika jaka. šuplja, bri-
dasta izbrazdana; listO'li
č do 50 cm, grubi.
zarezane ć liske ili s
duboki m tapovima. s velik·
lm bl ijfrdim kolj eniC<lma
... Stani šte
č na Iiima bogatim
hranj II/Im tvarima. u vrtovi·
ma, na rubovima puteva.
grmovitim mjestima na
adama ili naplavinama Ul
ć te gnojenim liva-
dama
... Upor.ba
UstOvi i cvjetOVI sllje!1 ili ostšeni listovi i
stabljika; samo uhomeo-
patij i kod probavnih tegoba
i oboljenja kože; samoniklo
Ć
45
raJ

Trajnica

Od lipnja do kolovoza

50·150 cm

Obilj ežja
zadebljan.
šupa lj. podijelj en iznutra
poprij eko: listovi s dvo-
struko zar€zani m sje-
ć li skama, s du-
č nazubljcnim
djelovima na kraju

Stanište
ne tako č č
ili vodena biljka oko
jezera ij araka

Uporaba
podanak; samo u
hQmeopat ij i kod č
ili ž ć smetnji : nij e
za č
46
TrubeJjika
Cicuta virosa
dj d otvorne sastojke II
ovoj bilj ci možemo prona":i
prije svega II debelom
podanku. a oni pola sat.a
nakon konzumacije mogu
izazvati ć bolo". ,
II trbuhu. jakt č i Slln
izazvanu obamiranjem dišnog
SUS!V8. Biljku zbog toga nikada ne smi-
jemo uzimali sami bez konzultacij e sa ć
nikom. ć jc %amijena s gomoljom
celera č miri s) iH korjenom
č okus) , ali zato su listovi biljke vi7,1l
alno prepo7.natljivi. Mal eni gomolji mogu
plut ati zbog komora napunj enih
Ustovi i cvjetovi zrakom i zbog toga kroz vodu
ć kao ć bove. Na bijck
cvjetove ć prij e svega osol ike muhr; .
l Jnkinja
" /Im l. I media
I' \1( 1111 :11 :1 još od ranog kamenug doba i II
Itl!, vrll l; 11 K muz(: sc: svugdj e pronaci. Cvjnovc:
.1\' 1 IIl dl t l i ti jekom cijde godille i II j ednoj
hill tth' )C procvati i do pCI generacija cvjetOva.
, ),.IICIPP prot iv bolo v:! II š ć
' '' 'IIU"II I!" op:n ak od (1 č ž č isitnjcnc:
I III • , Ih •• ) OV\I nC7.aht jc:vnu i Č p risutnu
( .uIIJe-mo korist ili i kao samoni-
• !'''VI II' ()\lsvjci.c
II IC' lull ke odstrani sc
, HI' II I. l 11- '''lI i. lagano SC:
" i (,kus sc
I' Il! lu lI llIl r ,,, korn ud
. 1111 1111.1 I r M" oI"l1i j:, jako
,,14 "'1 11"1: "d ć za
• l it Ih, l. 1.1 "d mesa. Ubi-
'WI' l' I. I l jd,u m
I. ,,,,,l IBI lisIovi I cvjetovi
A
r
Z
'"
... JednogodiAnja
lio- od ć do prosinca
II> 50 ·150 cm
.. ObllJeiJa
stablj ika polegla ili č
ea, cvjet ne stapke dlakave:
li stovi ovalni, zašiljeni, s
petelj kama, listovi krošnje
duboko razdijeljeni
to Staniite
jako č na propusni m
tlima bogatim hranj ivim
tvarima; u vrtovima. na
poljima i ispod grmova u
par\<ovima
to Uporaba
47
svježa cvjetaju':a zelen;
samo u homeopatiji kod
reumatskih tegoba: kao
samoniklo ć
,U
Z
II> Trajnica
li" od lipnja oo rujna
.. 30-80 cm
... Obilježja
stabljika uspravna, ne-
razgranjena, podzemni
izdanci; listovi duguljasti,
nasuptrotni
Ilo Stanište
prisutna na srednje su·
him propusnim tlima, na
branama i obalama rije-
ka; jako dekorativna u
,no
II> UpoI'ab<l
podanak: samo u
hom&Opatiji kod preh-
lada i depresija
48
č sapunika
Saponaria officinalis
U korijenu biljke s bijelim ili lagano ž č C\
ovima mogu pronaCi saponini. po kojima jc i b l
lj ka dobila imc, tc koji kao j imaju ani i
bakferijsko djelovanje. Izmijeveno korijenje
sapunike ć jc II dalekoj prošlosti sluHo b .
HCdstvo za pranje. Saponini
ListQl/ i ii
razrjeduju guStu sluz i ć is k
ljavanje, il njihova ljekovita djdul
vornost sc koristi II sredstvima za
ublažavanje kašlja i kod kal
bronhija.C'.aj od sapunike (
č č uSitnjenog i
osušenog korijcna/h1ica, P'
staviti hladno i ostaviti da
odstOji nekol iko sati, tek onda pil
uhati i isdjediti) sc kod ka$lja srnI
piti dva puta dncl/no i m;
predugo. Biljka je ć
vrt u kojem sc uzgaj a divlje cvij !,; ,
I ... kl trolist, trolistica, gorka trava
" IIYll nlhes trifoliata
jo, hlljb dllgo vremena kori Sti la
".h tvo proliv ć iako
" Il lI lVlHt kOl e.: ju
14 C orki trolist jc
l'pl\' lI l1 drnA:! s gorkim
ti lli koristi za
l •. Ulj, upc!i!a i
,l ]UIIII.lve lj pr irod i je
,. u zbog uniš-
, lit I Ila crvenoj
Il iti c ruh hil j:lka. Iz
. ,tl l"I-I. ' h,ljku SC ne smije::
I pri rodi. Gorki
k .• " č biljka u
I ,Ih I k." l Ilfllwl n"g jezerca u vrtu
. 1'iVII IH \(' 111'\1 proizvodimll za listovi i c\ljetovi
HI ",t trolista
I limi' II I'IF M' ć ili probavnih smetnj i.
I lh' ".1 b ll!ll c lli h li Slova, pomijcšanih s
I'" ,,,.," ,." """,11 11 , .mj(:ru 1: 1/šalica, ost avi ti da
I h'll ""111111.1)
-<
:o
O
r
cf)
-<
(')
m
... Trajnica
II> od svibnja do lipnja
II> 2()'30 cm
II> Obilježja
listovi. po tri komada, liSke
s cjelim rubom. duguljaste.
gole i ć okrenute
prema gore
li> Stanište
rijetko prisutan i ne u sku-
pinama uz ruoove presušu·
ć jezera. u livaclama na
č Uu, u č
ć biljka
li> Uporaba
49
s'Jježi ili osušeni listovi;
slao apetit. prooavne
smetnje
'" >
'"
"
Z
::J
aJ
.. Trajnica penjactea
.. od lipnja oo srpnja
.. 2·4m
... Obilježja
listovi peterolapi č
t ih dužina, srednj i znat·
no ć od nazubljeni h,
č rubni h
.. Stanište
u grmovitim mjestima;
uzogrodc ili !;umarl<c na
adama i naplavinama uz
ć ć
.. Uporaba
podanak: samo u
Mmcopatiji kod reu-
matskih tegoba; nije za
ć

50
Bijeli bljuštac
8ryonia a/ba
nijeli hljuštac za razliku od crvenog bljuštca nijI.:
č jednodo mna vrst a. Od sr pnja nosi mar II
plodov!:: č i jako ljulOg okusa koji
sadric rri [crpenske gl ikozidI:: koji i:t.azivaju jako
nadra;t.ivanje probavnih organa, ć s prul l
vom i ć Medici nski se u
ho meopatiji korbeli samo podanak. U amici
su se pripravci od od podanka upot rcblja-
vali kao jak !aksativ. Biljka istO kao i njoj
srodni d \looomni enu l i bljuŠI3C nipošto
nije pri kladn a za samo-
č Zele:nkastO
bijele cvjetove ć
nom oprašuju kukci.

Listolli i cvjeto\·
.1 .. l d .
h NhW'''' .">cp ium
1" j hll lkr listOvi) sadrže
10 1. l UI I . k killi z:, razli ku od č
hil I lt 1I , lpke dlciulu nil tanko
Bil jka sc ne
č zbog
uu, l, Ik" I-l I".lvdnog doziranja.
l'. I.ul .. lda i njoj
" .. III"u p"ll, kog
•• j r , 'IH 0 /"11/11,'
/'1, tili 1011.1"
II. vl\ H IVI hlldu
j . ,lIitl! \ lCll1irne-
.. Iu" • • I III /tlll l b ks:ni v-
, 11 "11.111111 su dio
III ć izdanak biljke oko svo-
II I ,,,I, ć kretnje i za jedan okret PO! -
lj. s.H:!.
u>
r
l>
"
O
<
"
en
II> Trajnica č
II> Od lipnja do rujna
II> 1-3m

Obilježja
stabijika tanka. obrasta u
smjeru obrnutom od kaza-
ljke na satu: listovi srcasti
s č šiljkom; C'V}etv.
vi potpuno bijeli

Stanište
resto kod živica, II vrtOVi·
ma. grmOVitJm mjesllrna
na adama ili Đ
uz ć na branama:
danas prisutna u cijelom
svijetu

Uporaba
osušena zelen: laksativ:
nije za č
51
>
o
<fl
W

a:
>
IJO Zimzeleni patuljasti grm
... od svi bnja do lipnja
... 20-60 cm
... Obilježja
stablj ike polegle i hvata-
j u korij en: listovi kožnati,
odozdo s mrežastim
nitimCl i bez tamni h č
li" Stanište
rij etko u đ
smrekovim šumama,
pasnjacima s patulja-
stim grmljem u brdima i
u Skandinaviji: š ć
bi lj ka
to Uporaba
osušeni listovi: infekcij e
ć putova
52
Medvjetka, uva
Arctostaphylos uva-ursi
Mcdvjclka jc č brusnici . no razlikujemo ih j<': 1
na listOvima odozdo nemaju prisutne: mrlje, a gb\'
aktivna tvar biljke jc č ć gli\" ,
zid arbtltin. Pripravci zbog ' I
od nad ra7.ivanja bubrega i sluzn u
ne bi trebali koristi t i duže
vremena. a t ijekom ć III
sc trebalo izbjegavat i. Biljh!
takoder ne bi smjeli prikupljat i
sami jer jc č i spaJa lJ
ugrože ne vrstc. u/.j
jena medvjetka je sastojak lIgotoI
li jekovima i č koji sc korbi
kod upale mjehura. Biljka je dobil
Listovi i plodovi
ime po med vjedima koji jcdu pl "
dove i koji su nekad tako rasijavali sjemenke. UJ no
sjemcnke rasijavaju pretcžno pt ice.
IlIt,l slr<lll1o l1ium
III IlI>pallskc alkaloide (prije svega hios-
lI\1n . k" I",lamin i atropin) koji izazivaju č
" h lll l l l.jll " " žnjak nije prikbdan za č
oI l('1"\I:lI1i •• o. rova, Kod
liH JI n:l iSli č
NI! "':Il' koj :wlOh tollO
hill' č
11111 .vll .. cvjcl'
tck pred
I
I tl p" ,. j ,v,c!I)vi
lt ti r 1r l' lllC VI.:C slje-
lUli " uyenuli.
j ,l llk ,II'lt'l:m'lnsija
1104 /1 11 .1 ' '' 1 11.1(' il1 k;lo i

Cvjetovi.
listovi i plod
"
O
<:
O
'""
Z
"
en
..
.. od lipnja do rujna
.. 46-100 cm
II> Obilježja
stabljika uspravna, raz-
granJena; listovi spiralni,
plavkasto-zeleni, nejedna·
ko inazubljeni
.... Stanište
donesena Iz srednje Ameri-
ke; ć ne u sku-
pinama, u živicama na
poljima i Ul ruševine
II> Uporaba
53
osušeni listovi: najviše u
homeopatiji kod č i
astme; n ije za
č
w
tj
z
,tj
o
::;
o
"-
... Jednogodišnja
.. 0<1 lipnja do kolovoza
... 20-80 cm
.. Obilježja
stabljika uspravna, raz-
granj ena: li stovi spiralni,
nazubljeni ili s ravnim
ruhom, Iilgilno dlakavi
.. Stanište
jako č u bi lj nim za-
jednicama na poljima, u
vrtovima i na padinama:
porij eklom iz Sredozem-
lja, danas prisutna u
cij elom svij et u
.. Uporaba
svj eža ć zelen;
napadaji vrtoglavice,
glavotxJlja i č
54
Crna ć
Solanum nigrum
Zeleni djelovi biljke i mat crni plodovi sadrže sall l
manjc č alkaloida. Vjerojatnu postoje razl i,
geografske vrste s č č akt ivnih
tvari. Biljka je II sjevernoj Americi dugo vremelJ"
uzgajana kao č ć a na Kreti sc i Ll
današnje vrijeme koristi kao ć tl il l' "
Cvjetovi. listovi i
plodovi
zbog zabilježenih č troval I!
ipak ne bi trebalo jest i II
č č Pt ice na
č zelene, kasnije žute i ll.
kraj u crne plodove jedu bez
vih negativnih posljedica.
Homeopatska medi U!
pripravke kod
tegoba č migreli
napadaja vtoglavice.
'1011 kovina
\ Itllll'tll/m opu/US
\ 1 Y(' III pll)dovi (koštu-
l IIt/vl pljll sc iz malih
11111 "11111 11 l vic\Uva. Iako
" dul li ć pl o-
I _ .. otrovni i
• 1.lk., ć
• 111+ .. lr 1',,,klvni h organa.
"ftitlll ll1!1 preostale
fl, 1!llIr tllcklll1l zime č i
t .. , jr l l u in linn onda kada nema
lu Ih I/Vor. 1 hrano::. Homeopatska
.• 11. 11 101 !-I" rko:: Ivari iz kort: upOt-
• ... I.' IIhlazavanjo:: č
11 11 (" prikladna za samoli -
i 1111" 1\III>Id cvje LOvi upadl jivo su
I nl, .1111 I ., 1 li ZO:: za mamljenje insekata
• lit tl l'I
"
,
listovi i cvjetovi
A
o
N
o
A
;u
<
z
()
m
w
listopadni grm
od svibnja do lipnja
1-3 m
Obilježja
listovi nasuprotni, trolapi ili
peterolapi, nejednako
nazubljeni il i vijugavi.
odozdo samo slabo dlaka-
vi; peteljke listova sa ze.
lenim žl ijezdama
Stanište
biUka uspjeva u polusjeni
na svježim tl ima bogatim
hranj ivim tvarima II grmovi-
tim mjestima na adama il i
naplavinama uz ć i
u živicama
Uporaba
svježa kora; samo u
homeopatiji, propisano od
č kod ženskih
tegoba; nije za
č
55
w
tj
z
>
cr
" o
N
O
"
,. Grm ili drvo
li" Li panj
.. 7-10 m
II> Obilježja
li stovi nasuprotni, nepar-
no per3st i. 5 liski nejeo.
nake č peteljke
plodova crvene u vrijeme
uelosti plodova
li> Stanište
<Isirana i č na t li ma
Xlgatim hranjivim tvar i-
Tla uz rubove šuma. Ul
Juleve il i u grmovit im
njestima
... Uporaba
·:>sušeni cvjetovi bazge;
Jlodovi kaos.amoniklo
ć č znojenje
kod prehlade
56
Cr na bazga, zova
Sambucus nigra
Cvjetovi sad rže f1avOlloicie, č ulje: i trijc: slll
vinc. Oparak (2 č ž č cvjetova I šalica)
laden medom pije: sc: ć i pouzdan jc ć lij ek
kod prehlada s ć Homeopatski pripravcI
biljku koriste č č a koru kao laksativ.
Sjajne crne bobice vrijedno su divlje: ć hogatu
vhamir.ima. Koriste: sc: za spravljanje: ć sob ,
vina od zove, žeka. marmdada ili kompota.
Cvjerm'i se mogu pn.:pcr.:i II tijestu
za č Grm je jako
č za ć vrt .
Li[;tovi i cvjetovi
... Iuvina, apta
HII / Jl I( ' I18 ebuJus
hHII" I Vl' hobo.; č
I .. vl mll h.l/.gl: kao pri-
i!' Olfl ". nc . a
h lliu 111'. lk II
thUIi , j.,k 1'!I>IIt:v. i:l ku gb -
i .Iju ("V('IIIU:l lno ć i
f' " h II tvari
li li "" '" upot-
k .• " bks:u iv i
II . II 1, 1.111 11 ,11110.:
I Mt' tl lunski sc
I IIII II l':lZnim
l'I I I'I.lv<l1n:l .
Listovi i cvjetovi
11 ,,", " 1', lIli u / ,1 St;1 č primjene u potn::blj ava
,,,I llhra nih š č boba. Bi-
Hil 111 11' l'nkl :ltin:1 za č Ptice
I. 1,' o.l"\T Inili 11<:" posl jcdil.::l, no Ot rovne su za
I "I' N, ,.1.1 k"n slCllc za bojanje tkanina.
'"
O
N
O
'"
"
<
Z
(")
m
.. Trajnica
II> od lipnj a do srpnja
... HOm
.. Obilježja
stabilna biljka: listovi nasu-
protni s 7 do 9 liski iste
ć plodovi uspravni
l!> Stanište
ć na kamenitom tlu
uz rubove šuma ili rubove
puteva, na ć u
đ poIjlm<l, prlje
svega u brdima
... Uporaba
57
osut;en korijen; laksativ;
nije za samoIijetenje!
w
U
Z
>
'"
'"
o
N
O
'"






@
Trajnica
od ozujka do travnja
7-10 m
Obilježja
podanak puzav: listovi
prizemn, dlanasto pera-
sti; šest do sedam latica
Stanište
jako č i raširena na
humusnim tl ima Doga-
tim hranjivim tvarima u
č šumama i
grmovit im mjestima

svježa zelen prije cvat·
nje. samo u homeopatiji
i prije svega kod ženski h
tegoba: nije za samoli-
č
58
Šumarica, sasa
Anemone nemorosa
Biljka se č pojavljuje
II vc:likim č i
jedan je od najpoznatijih
vjesnika ć Njeni
iznutra č bijeli, a
izvana č plavkasto -
č cvjetovi imaju
č pctcljku i jzhijaju
iz iz trodjelnog pazuška vtš-
nih pršijenastih listova. Svjdi
zeleni dijelovi biljke: sadr:l.c otrovni
alkaloid anemonin, otrovan i za Ustovii cvl
životinje, no ipak se uništava kod sušenja. Suman,
se nekad upotrcbljavala kod bronhitisa i lcgoba s
7.globovima. no biljka ipak nijc pri kladna za sam(l i
č Homeopatski pripravci ž ć djel o
vanj e na sluznice bkorištavaju kod č legol ,.
maternice.
""'a kamilica
f Ij,jl/uuI/i lla recutita
I .. _I;' ,Il .1 meJu ć ljekovitim biljt: m
hi ll til i'. č primjena: oparak ( 2
lu, . III' ll c cvjerova/ šali ca, ostaviti da
I h'll '1 111 11 1111 :1 ) iznu tra u potft:: bljavamo za
kao
1I1(l l jl " I III ' ,redstvo kod Icgoba II
hu,' )1I I cr ijeva. IC za grg-
I II Imog a
. , t f' IIp,," chl p va kod č
·',Ih " , l lji' d.1 l .. ze il i ope klina.
.. " I \, " / 11 .111 1I .II' il1 Ilporabe s u bilj ni
' 11'" .. l v,,)i i dodaci kupdji.
11" 11 11 "III P " ISlItT10 \I cvjeto vima
l. I I VM kal1l :li'.td c n i
)1 \' III\.. o g hl ll j:1 gotOvih

Listovi, cvJetovi. uzdužni
presjek cvijeta
cl
r
l>
<
O
o<
"
m
.. Jednogodi!nja
... od svibnja do kOlOVOZa
.. 20-50 cm
Ilo- Obilježja
stabljika uspravna, raz·
granjena, gola; glavice
cvjetova iznutra
Izvana s bijelim prema van
okrenutim srC<llikim, a
iznutra s žutim ć
laticama na č osi
... Stanište
ć u veli'lOm broju
prisutna na sv, et im ruše-
vinama i rubo\i ma polja,
prefefira otvorena tla boga-
ta hranjivim M ri ma
... Uporaba
59
osušene glavi ce cvjetova:
kod ć ili upala
Ilo Trajnica
Ilo od srpnja do kol(M)Z8
Ilo 1(}40 cm
Ilo Obil ježja
glavice cvjetova ispunje-
ne č s bijelim i
žutim ć laticama
na č osi. č
kao kultivirana biljka u
priktlvcnim Oblicima
samo s bijelim srcolikim
laticama
Ilo St aništ e
porijeklom IZ jugozapad-
ne Europe; ć je
ć u uzgajalištima,
rijetko kao podivljala
biljka u biljnim zajedni-

Ilo Uporaba
osušene glavice cvjet-
ova: kod č ili upala
60
Rimska kamilica
Chamaemelum nobile
Samo slabo č glavice cvjetova u uspo red \>
pravom kamilicom izgledaj u jako ravne i osim
lih aktivnih tvari sadrže u medicini jako cijenjen
kamazuJcn. Biljka jc: za razliku od prave kamil kl
vi,Šl:godišnja biljka i zato i je puno bolja za uzgal ,1
IC jc zbog toga u tradicional nom seoskom vrtu r. l <
Ustovi i glavica
sadena. Od cvjetova pripravl, .1
oparak (l - 2 č
č š koji se UpOII .
ljava za preventivno ispir;1I 1
protiv infekcij a u ustima i
ždrijelu ili kao poticaj ap'
l.i ta, a iZvana za č
manjih rana.
č
Ifl /IIoJ lJ, 'rCfwis
P"/ tlUl. l , II č s blagom zimom tije:-
lt t ll! lt' ć č ima razna
11.' ,1 Ilrk"vi l:1 Oparak (1 č ž č
lt IIIII I I I cvjetOva! šalica. da
1, ,,11 'I 10 IIIItHlla) sc: upotrebljava kao sn:dstvo
II, 11, .1, 'V.I. i za iskašljavanje kod oholjcnja
• hl';ll, IIII IlIC Il l I egoba II č žt:l uca i (ri-
le v:l. Caj sc up01rchljava izvana kao
ć lijek prOtiv osipa ili lošt: zaci -
ć rana na koži. Mladi listovi
č mogu sc spravljati kao
.' ,lIIlOniklo ć ili kao dodatak
od divljeg bi lja.
lrSl()\: 1 j glavic<l
... Trajnica
... od sijetnja do prosinca
... 5-15 cm
... ObiljeiJa
podanak kratak: listovi
lopatasti. svi prikupljeni u
prizemnu rozetu: glavice
cvjetova supije, č
no razdjeljene. izvana č
sto crvenkaste ili jako
mizne
... Stanište
raširena I č prisut·
roa u ukrasnim lli ć
travnjacima i na gnoj enim
l ivadama
... Uporaba
61
svjeti ili osušeni listovi i
glavice cvjetova;
klo ć č rana.
katara dišnih plllO'la. pro-
ljeva
UJ
:<:
>0
O
>
<[
...J
c!l
... Trajnica
... od lipnja do listopada
... 5-15 cm
... ObilježJa
stablj ika uspravna, Č
sta, nerazgranjena il i
razgranjena; listovi spi-
ralni, rub izdužen, dvo-
struko ili trostruko ureza-
ni uski lapovi
... Stanište
jako rasprostranjena i
č prisutna na paš-
njacima bogatim hranj l·
vim tvarima, na neot>.
đ zemlj ištu. uz
rubove puteva. uz obale i
na kosinama
II> Uporaba
osušena ć
zelen i cvatovi; listovi kao
samoniklo ć
tegobe u ć
želuca i crijeva
62
č stolisnik, č h IVU
Achillea millefolium
Listovi i
cvjetovi
Ravne glavice cvjetova :-. hil'
č i ž ć sjt:tl«
cama na ć osi pri Id ,.11 I I
lagano neugodnog miri S:1 I I
tog mirisa je č ulj e :-. I III
terpenima (pinen, saiJint' ll. I
for, borni lacetat) koji dj eli li ' tl
cajno na apetit, stimuli r:q"
nastanak i otjecanj e iu(-i. II
č ć Kod
problema s probavom up, ,I,
ljava se oparak (2 č 'l.l l' t
vica cvjetOva ili iSilnjenl i1
listOva/šalica, ostaviti da " d"
minuta) . Mladi listovi pri kL, . I,
u z jela od kvargla (vrsta SII .I ) "
dodatak soli. Slolisnik kod l p,
osjc:tljivih na alergije i zai' l v.t
Ovcc: jc:du samo listOve. d •• 1
ove ne.
I,
"
, ' 111111 parthenium
,Ilid /'ekni ili glavica cvjetova ove sure
hdJke iz seoskog vrta dugo vremena su
.1,11.1\111 11 1 11:1 č č kao pripravci od
I I .. k" č ć osim gorkih tvari
lilje S kamforom i borneolom, a ne
fIktIv Il e lv:\ri kao kamil ica. Narodna medi-
III pHlllllv:II :1 je

I 111,.- . ć
"" "" ., IrV,lIl :1 i za
I IUIc- Lina. Sasta-
l i UlI vodno i zazj·
111111111"4 UiJjka kod
I I IIN"ha može
111111 I reakcije
I 1''''1 1111'' i \l n ni
tl" Ir l h' .lsl ih cvijetOva.
Ustovi i cvjetovi
G)
r-
l>
<
O
no
::<
'"
... Trajnica
liJ> Od lipnja do kolovoza
II- 25-60 cm
.... Obilježja
stabljika uspravna, grmovi-
to razgranjena: listovi spi-
ralni, dvostruko ili trostru-
ko urezani lapovi 5 uskim
č m krajem listova;
glavice cvjetova širine do
2,5 cm; č
sa
... Stanište
porijeklom iz č Sre-
dozemlja; u srednjoj Europi
u vrtu i povremeno kao
divlja biljka
... Uporaba
63
ć zelen ili glavice
cvjetova; ženske tegobe.
smetnje u č želuca
i crijeva
... Trajnica
... Od travnja do svi bnja
... 1540 cm
... Obilježja
listovi prizemni. samo
dva lista u paru (rijetko i
tri). ravni. duguljasto
č žile izražene u
crtama
... Stanište
č ali ć
u skupinama u hladnovi-
tim č šuma-
ma u bogatim humusom
i na adama ili naplavina-
ma uz ć
... Uporaba
listovi ć bi ljaka:
probavne smetnje. slab
apetit: samoniklo ć
64
đ luk, divlji luk, Srijl' l
Allium ursinum
Intenzivni miris č š č od lilr .t ,I
vica š č ulje s ali lom), a OVll d l 11
aromatsku biljku upotrebl javamo n . 1 I
č kao č š SVi jcži sitno iSJCI
listovi upotreblj avaju se za arom;1 11 'I"
listovi i CVjetovi
jele pripremljenih od sira ili kail II
Takoder su cij enjeni kao č II 1.1
ljne umake, juhe i razna jd;! I HI
Kuhanj e aromu ubl ažava I II
kod č š M!".! II
luk se đ illi I II
uzgajati II v[(u i li ispIId
ć i grmova. Uzgajal I[ '
bolje uspijeva iz sjemenki. N
odna medicina medvjedi lu k I.
djelotvornim kao pre vent ivu .11
sklcrozi.
\'/l llllria majalis
II!.!tllfl 11.11 (lice.; sadrže č glikozide (karde-
. I upolft:bl javaju - samo na preporuku
14 I II ft i ,lovim pripravci ma gdje je č
tV!ll llilandardizi rana - kod slabosti srca, kro-
lI_tr(c llj:1 srca i drugih raznih tegoba krvo-
1I 1I1l1f'I'P:l lski pripravci đ đ đ upot-
.;111 1.. . ld č smetnj i srca.
IHf .tl l lt' konzumacije
[lIlIvl( lOV: I , po javl-
1-II lIluhll ( 1
.11111111 ).eI ll e i i cri-
li 11\11,' 11111 0111 i
, III III
pt l HlI l l c.: Il isu č
lIIIIkI! IIII C prikladna
Listovi i plodovi
r

»
Z
.... Traj nica
iii- Od svibnja do lipnja
... 10-30 cm
.... Obilježja
listovi prizemni, ć
samo dva lista u paru,
široko ovalni, s rubom,
izbrazdan; po dužini; cvjet-
ovi č mirisa
... Stanište
ć u skupinama u
hladnovitim č
šumama bogati m humu-
som; j ako rasprostranjena
u Europi i sjevernoj Ameri-
ci: đ kao ukrasna
vrtna biljka
... Uporaba
65
listovi i cvatovi ; slabost
č š ć nije za
č
z
«

...J
iii' Trajnica
II- od svibnja do lipnja
iii' 10-20cm
... Obilježja
listovi prizemni , pojavlju-
ju se tek u jesen: usko
linearni sa svijetlom
središnjom zilom, latice
sa zelenom središnjom
žilom
.... Stani šte
preferira propusna i
duboka Ua bogata hranji-
vim tvarima; vinogorje,
grmovi, đ polja
... Uporaba
listovi i lukovice: nekad u
narodnoj medicini kod
č tegoba
66
č mlijeko
Ornithogalum umbellatum
U Sredozemlju autohtOna, a II Nje-
č ć ili iz vrta podi-
vljala vrsta od koje je č š ć pred-
stavnik č mlij eko, II svim dije-
lovima biljke sadrži iste č gli-
kozi de (kardenolidc) kao đ đ
Danas se fitomedicinski više ne
upOtrebljavaj u zhog postojanja dje-
lotvorniji h sastavnih tvari II drugim
biljkama. č su zelene uz-
dužne pruge na vanjskoj strani
cvjetova. č tvorevine mrlj a s
č klorofilom na č bijeloj
boji mogu se ć kod visibabe i
proljetnog drijemovca.
listovi. cvjcl(ll;'
lukovic,l
luk, č š
1/1/ slI /ivum
IlO li l je S alii nom djelotvorni jc
..... 1,\ hllcl ' )g luka i z kojeg sc proiz-
III kll\.rIti ali t.: in s č miri som
If' II d .. . L ()n sc II ti jel u
itl!11 II druge spojeve s djelo-
t III !Lgodni ll1 mirisom. Anti-
!lVII,SI ... :1 i poticanje pro-
I sc ć od davnina.
!II lVii I I hqclog luka mogu sc
II 1Il / 1urn gotovim pri prav-
p rc v<': lllivno koriste pro-

I k. vnog daka j arteroskleroze.
I III' di ll 1'1. rd. nja č š č je
l ih. l jda pripravljena od
mids hijelog luka uspješno se
ut UII .di /.Hali limunom i li
hiIIIII
listovi, cvjetovi i
lukovica
II> Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
II> 2(}.60 cm
.. Obilježja
lukovica podjeljena LJ više
č š iz srednjeg raste
stablj ika, ostali č š
č režnjeve č š
listovi plosnati . č 2 -
3 cm i široki do 30 cm
II- Stanište
stara kultivirana biljka iz
centralne Azije: u srednjoj
Europi samo kao jednogo-
dišnja bi ljka u vrtu
II- Uporaba
67
režnjevi č š slab
apetit, smetnje u crijevima,
arteroskleroza; č
bi ljka
II- Trajnica
II- Od lipnja do kolovoza
II- 6().120 cm
tJ> Obilježja
listovi cjevasti, u donjem
dijelu trbušasto napuha·
ni; cvat okruglast; latice
zelenkasto-bijele
II- Stanište
stara kultivirana biljka iz
zapadne Azije; uzgaja se
u cijelom svij etu u vrtovi-
ma, puno vrsta, ć
kaO jednogodišnja bi ljka
II- Uporaba
lukovica; oboljenja preh-
lade; č biljka
68
Crveniluk, kapula
Allium cepa
Cvat
Cr veni luk u svim dijel ovim,1
drži č ulje s met il a II! '
(uspored i s bijelim lukom)
pantial-oksidom koji izazl\ .1
u č eaj od luka (50g " :
nog ili iZribanog luka/ saliLI
viti da odstoji 10 minuta) dok .1
ć lijek protiv kašlja i obol i!..: 11 1
prehlade. I-Iomeopatija gc UpOl J( I
kod alergija. upala č spojniu
junktivitis) i hunjavice. Luk kao I
injski č podupi re č š ć kr
djeluje poticajno na apetit, i i";I"
kao i velik broj jda od luka di ci ,
poticajno na probavu Guha otl I
č od luka).
,.
č
.,tr,,", album
""IttlU! vrst:1 jedna je od najrasprostra-
'''',ili; č autohtonih otrovnih
-I kllll l ".i.i vo!injc na ispaši uvijek izb-
alkaloide protoveratrin i
.tH lin kol i č snižavaju tlak i
II lult ll ; Uj ll Biljka sc danas
III IIpnu chliava zbog ć
d ,)z jranja. IzmIjeveni poda-
lllltlll vl1 lc ln c sc:; upotrebljavao
IIIIku pl ll h :1 1.:1 kihanje i praha
'I IIII"-lv)llI l<: kod hunjavice. U
hll l e IIpl'lrchlj avaj u spcci-
1I,lpI IIII( 1 protiv parazita II crijc-
I tnvIIII I. 1 hijdom č
,"(Illin I bog zamj ene sa 7:utOm
d!lvlld<: do paralize centra
,1I .,ollr I 1 .. ISloj:1 srca.
Listovi i cvjetovi
r

»
Z
... Trajnica
.. Od lipnja do kolovoza
.. 80-150 cm
Obilježja
stabljika nerazgranjena,
jaka, uspravna; li stovi spi-
ral ni, široko č djelo-
č ć cijelu
stabljiku; cvjetovi zelenka-
stO-bijeli
,.. Stanište
č pokazatelj istroše-
nih pašnj aka na al pskim
livadama i pašnjacima,
prisutna i u Aziji
,.. Uporaba
69
podanak; samo uhomeo-
patiji kod oboljenja crijeva;
nije za č
>--
«
tr
>
o
z
=>
(f)
liJ> Trajnica
liJ> Od č do ožujka
... 10-20 cm
lli- Obilježja
listovi plavkasto-zeleni,
linearni. ši roki do 4 mm,
iz svake lukovice 2 lista;
cvjetovi č vise
na lagano obješenim
stablj ikama
... Stanište
na vlažnim propusnim
tlima u rijetkim bjelog0-
č i šumama na
adama ili naplavinama
uz ć č kao
ukrasna vrtIla bi ljka ili
kao podivljala iz vrta:
š ć biljka!
lli" Uporaba
svježe ć biljka;
samo u homeopatiji kod
č tegoba; nije za
č
70
Visibaba
Galanthus nivalis
Svi dijelovi visibabe sad rže nekoliko alkaloid.l I II
probavnim organima izazivaju jake reakcije. ( h
Ot rovna biljka n ije prikJadna za č (
ovi se sastoje od tri vanjske š ć latice i t ri II I "
ć unutrašnje latice s jako zelenom mrIjollI ' "
č klorofila. Prvi sakupl l.l l'
nektara i pel udi biljku u svjtIl II"
pozadini pronalaze bez prohlcl l
latice biljke puno č rdlekt il .1 1
kratk.ova1no svjetlo nego
menke imaju prisutan mesnati PI
sak i raznose ih mravi.
Listovi i cvjetovi
1111,,11/ pseudoacacia
I . IIH
,. biljke sadrže Otrov·
IILol'! P1c nlc (kklini) i kao
"Inu tva r Ja ko ri jetku ami-
Ilnll k!lllaVanin. Na-
ovih dije-
li lljk( dpla",i do mucni-
1+lIV' 1I1 11111.1 , grct:va, pro-
I IlI j ll / l l0:. ti . 13iljka zbog
11 11* IH Ikl.ldna za samoIi-
I , I IlIk(' su pn:ko ć
!If , II P' eko d:m 3 p ri ja-
II Oh II "k 1(; 11 II IC su na koso
iii r' '!',Lkmit:r reagiraju na
I'l!lI rNUlllt' i \I roku jedne
Listovi i
cvjetovi
·tlU' " 1' II NI l't 11 SlI prema dolje. Cvjetovi bogati ntk-
II! III vII" Ill cd onosni za č (med od bagre-
s:
»
I
e
z
»
;;u
A
rn
II- listopadno drvo
... Od svibnja do lipnja
.... do25m
... Obilježja
listovi spiralni. neparne
perasti. s duguljastim jajo-
likim liskama s rubovima i
trnovima, pupaju tek jako
kasno u ranom ljetu
... Stanište
porij eklom iz atlantske
sjeverne Amerike; danas
ć u cijelom svi-
jetu; uspijeva i na suMm
tlu bez puno hranjivi h tvari
... Uporaba
71
kora mladih grana; samo u
homeopatiji kod ž č
tegoba ili migrene; nije za
č
UJ
·U
<lC
Z
(JJ
::>
... Jednogodišnja
... Od srpnja do rujna
... 20-30 cm
... Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena. šuplja, gola:
listovi nasuprotni, sasta-
vljeni, svijetlozeleni;
cvjetovi usnati, žuto-
bijeli ili svjet lo ž č
jako č mirisa
Ilo Stanište
stara kultivirana bi ljka iz
jugozapadne Azije; jako
osjetljiva na ć
zbog toga ne postaje
divlja; uzgaja se i kao
vrsta s crvenim listovima
II- Uporaba
svježa zelen, listovi ili
mladice; probavni
organi; č biljka
72
Bosiljak
Ocimum basilicum
č ulje bosiljka osim ostalih
komponenata sadrži i najvažniji
sastojak mctilkavikol koji jc
č mirisa, č
vjetrove i č sekreta, te
time č probavu. Kao li jek
biljku koristimo kod smetnji II
želucu i crijevima. U homeopati ji su
č č uporabe. U kulinarst- I I"
vu svježu zelen koristimo uz č
testeninu. ribu i juhu. Aroma pri
sušenju nestaje skoro u potpunosti , no mo;;.!.:
dobro konzervirati u č biljnoj soli ih hl
likerima. Bosiljak možemo lako uzgajat i II Ion.
na prozorskoj dasci. no ipak treba pripaziti 11.1 I
osjetljivost biljke na ć
č ljubica, melisa
M"I/."811 o(ficinalis
!I.' IIO ulle jakog mi risa II listovima ć
! li t 111-\ 111 ko mpo nenata sadr ži i citronelal i ciuol,
ll' IlIlr Ć č vjetrove i opušta č
'1 lllt k Pil/l i v nesanice, glavobolje
uhil p rll havn ih organa koristi
'1 1.lI rlk (2 ,l č ž č isitnje-
lli ostaviti da odst oji
tl HI IIIIII .I ) . LJ kulinarstvu se s ne-
HNII' V:t 1110:l.C poboljšati okus
tt· I , 1I 11 1. It :l . sira, jogurta, č
" ,Iklli Ir l.l , ze lea i ć deserta.
111 ,1 je sastojak veli -
hltl lu bdJll ih like ra pripravljenih
č i leptiri biljku
I" ulti up.tdl jivo č
Listovi i cvj etovi
e
cf)
z
,.
(")<
m
'" Traj nica
... Od lipnja do kolovoza
... 40-70 cm
... ObilJežja
stabljika uspravna. brida-
sta, ć nerazgranje-
na; listovi ovalni, nazublje-
ni , s peteljkama; cvjetovi
bij eli, u skupinama u pa-
zušcima listova; jakojak
miris limuna
... Stanište
porijeklom iz č Sre-
dozemlja; samo kao vrtna
biljka, jako rijetko kao podi-
vljala
... Uporaba
73
svježi ili osušeni listovi ;
smetnje u želucu i crije-
vima; aromaterapija:
č biljka
III> Trajnica
III> Od travnja do listopada
... 2(HOcm
... ObilježJa
stabljika uspravna il i
č bridasta;
listovi dugulj asto ovalni,
s obje strane obrasli
rijetkim dlakama; cvjeto.-
vi ž ć pri
trljanju đ laga·
no neugodan miris
... Stanište
č na tlima bog&
tim hranjMm tvarima; biljka
dobro uspjeva u blizini ljudi
od najranijeg č
doba
... Uporaba
ooušeni cvjetovi, đ i
svježa ć zelen;
tegobe probavnih organa,
ženske tegobe; salata od
samonikle zeleni ili kao
samoniklo ć
74
Bijela mrtva kopriva
Lamium album
Biljku zbog prisutne sluzi i triieslovina upotn:hl
l
vamo kao oparak (2 č ž č cvjetOva/ 1 s.tI
ostaviti da odstOji 10 minuta) kod ž č l I l
nih tegoba, kod katara gornjih dišnih PUtov;, " ''' .
listovi i cvjetovi
kod manjih ozljeda na ko;l.i " "
adna medicina biJjku
č kod menStfll :l l ll
tegoba. Homeopatija bijel u nil I
koprivu koriSti kod nesan II l '
.-- Mladi listovi i mladicI.:
skupljeni do sr edi nl.: :-'\ l
mogu se priprcrn:lt I
salata od samon I
bilja ili kao samonjkl0 ć
hano korijenje se u nekim p ...
č jede s mrkvom i l l
crnim korijenom.
"'''ran
/,..11""" majorana
.. . č ulje s origanolom,
.... " ""' ., •. lhinc nom i drugim tvarima.
, I tll potica jno djelovanje na
lt wir p,oh:lvnih sokova
\1_114 \1 ,1 Ne za potica nje apetita i
Itl kll. I(' }tllh:. u č želuca i
If pl,nt: k:td i za raz đ
, Ili JI kod pri SUtnog kašlja i
• olll' l n.1 upotrebljavane
hl ll t: h:da biti prevel ika
1> ahincna U biljci.
jll r / 'I\' m:l koje sc sastoje od
11I ,t/I ,I . 1111111:111;1, rui marina,
I I peli na zualno
.. ·".Ii'l prohav u jakih jela kao
II ""liv .•. pc(cna guska ili
l'
listovi i cvjetovi
e
(f)
Z
l>
n ·
m
Trajnica
Od lipnja do rujna
15-40 cm
ObilJežja
stabljika uspravna, tanka,
razgranjena, crvenkasto-
đ listovi ć ili s
kratkim peteljkama, sivo-
zeleni s obje strane, s ci-
jelim rubom; cvjetovi bjel-
kasti, blijedo č lli
ž č
Stanište
stara kultivirana bilj ka iz
arapskog č u vrtu
se uzgaja ć kao
jednogodišnja biljka
Uporaba
75
svježa ili osušena cvjeta-
ć zelen; probavni
organi; č biljka
UJ
·U
""
z
cf)
::::>
.. Jednogodišnja
.... od lipnja do rujna
... 3Q.90cm
... Obilježja
stablj ika uspravna, bri-
dasta, grmovito razgran-
jena; listovi duguljasto
ovalni, s grubim udub-
ljenjima, odozdo gusto
sivo pustenasti; cvjetovi
ž ć do plavka-
sti, sa savijenim vrškom
č ć
... Stanište
porijeklom iz č
Europe. u srednjem vije-
ku č uzgajana u
vrtovima, kao podivljala
biljka: relativno nestalna
u biljnim zajednicama
... Uporaba
svježa ili osušena zelen;
oboljenja prehlade.
proljev
76
č metvica
Nepeta cataria
Bil j ka ugodnog mi ri sa, koj i pods-
ć na miris li muna (ovisi O vrsti)
nekada se II narod noj medicini uPOt-
rebljavala na č č kao
č Kod kašlja, bronhitisa,
tegoba crijeva i ć uzroko-
vane ž č š ć upotrebljava se
oparak ( 1- 2 č ž č isitn-
jene zelni/ saliea, ostaviti da odstoji
10 minuta). Lagani miris limuna dje-
luje č i na č pa tO
objasnjava i ime biljke. č met-
vica je č za bi ljni Vrt
zbog dugog vremena cvatnje i
jer jc medonosna biljka za
č bumbare i leptire .
Možemo je usporediti sa svjedoplavim
cvjetovi ma vrtnih hibrida.
listovi I eVI' ,t.,
il ica , vidac
rostkoviana
, nj(' hl lJ ke II narodnoj medicini s vjerojatno
Il j '/Il lildll izgledom cvjetova: jako žuta mrlj a na
Il.ll nll fi n<..: :i.ule pruge koje i zgl edaju kao trc-
,I 1I 1I\l ll rcl1 i su kao direkt an napu-
.t I'fl flll clIll kod oboljenja č
Ilpnl u Č spojnice i ruba
1', IIUlc11 Iui l: st.: oparak (1- 2
t lh' lu: Isi t nj t: ne
h lhll. ost aviti da odstOji
",,""'" ) . 1/ , \1: 111 :1 i izn utra.
vl ll edl i "'. :1 homeopatiju.
I 1 ;( /(' r' .I un;lmetnik i s
0111 vrsto m korijena pri-
nu kl ll llc..: njc drugih bilj aka
dl I potrebne mine-
IviH I
listovi i cvjetovi
N

en
<
l>
r
(")
en
.... Jednogodišnja
.... Od lipnj a do ruj na
.... 5-30cm
.... Obilježja
stablj ika uspravna, jako
razgranjena, paperjasto
dlakava; listovi nasuprotni ,
nazublj eni, zašilj eni ; cvjeto-
vi č u pazušcima
listova
)lo- Stanište
negnojene livade i pašnja-
ci, posebno u brdima, rijet-
ko sjeverno od regije s
gorjem ispod 1000 m
visine
)lo- Uporaba
77
svježa ć zelen:
upale č i kašalj
z
UJ
f-
en
UJ
'"

...J
>
o
,. Listopadno drvo
lli> Od svibnja do lipnja
,. do30m
.. Obilježja
krošnja visoka i u obliku
luka; kora đ s
gustim ljuskama; listovi
nasuprotni, dlanasto
podjeljeni: cvjetovi brojni
u uspravnim grozdovima
sa žutom ili crvenom
pjegom
,. Stanište
porijeklom iz balkanskih
brdskih šuma: ć
se sjeverno od Alpa i
č se uzgaja
III- Uporaba
zrno sjemena (divlji
kesten); oboljenja krvnih
žila
78
Divlji kesten
AescuJus hippocastanum
Svježe sjemenke:: (plodovi) sadržavaju saponil H
vonske glikozide. Ekstrakti sc:: upotrebl javaju 1..4 "
raznih oboljenja krvnih žila kao ŠtO su proširclI '
vene, upale vena i hemeroidi. te preventivno Ill,
tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to pOStoli
veliki broj gotovih preparata na tržištu. č
primjene mogu se ć i u homeopatij i. Za pov. ,
menu uporabu kod ć prepunI! I II
se č š suhog bijelog vina
vrškom noža sjemenki u prah u I
parate od divljeg kestena ne
jemu koristiti duži I
period bez nadzora i konzIlI u .
č Lijepo ć d ivi"
kesten ć je zrno sjemc..:II .1
č
Plod sa sjemenkom
Clilopas
r "!'flr/ollium majus
• j I I \l julO ....
Žuti sok sadrži č alka-
loide djelotvorne za
ublažavanje č i pro-
tiv bolova, a koriste se
II raznim gotovim
pripravcima i II
homeopatiji kod
č II č proba-
vnih organa. U narodnoj
medicini poznata je
(navodno) djelotvornost
kod uklanjanja bradavica.
I'I .I VIl Il .1 uporaba izaziva nadraživanje sl uznice, a
" 'li vr ragiraju i na vanjski kontakt. Biljka
I , Io' K,1 ,",1.: prikladna za č Mravi
ll! 'I tl n pnl jcpkc crnih ć sjemenki bogatih
Ihl lll , I.l kn pridonose razmnožavanju biljke.
... Trajnica
... Od svi bnja do rujna
Ilo 30-80cm
iii- Obilježja
stabljika uspravna, vunen-
asto dlakava; listovi spiral-
ni, s izraženim lapovima do
perasti, odozdo plavkasto-
zel eni; u svim djelovima
pri sutan zlatnoi uti č
sok
... Stanište
č na tlima bogati m
dušikom na strminama, uz
zidine, ograde i grmovitim
mjestima
... Uporaba
79
ć zelen, korijen;
samo u obli ku gotovih lje-
kovitih pri pravaka kod
č nije za
č
UJ
U
. U)
«
f-
u)
a:
'"
III> Jednogodišnja
... Od travnja do lipnj a
III> 20-80 cm
.... Obilježja
stabljika uspravna, skoro
gola; listovi Spiral ni, s
grubim dlakama, u do-
nj em dijelu lirasti s velik-
im lapovima na kraju,
dalje prema vrhu skoro
razdijeljeni, ć više
razmaknuto
... Stanište
č na otvorenim tli ma
bogatim hranjivim tvari-
ma; polja, đ
zemlja, vrtovi; bi ljka
dobro uspijeva u bl izini
ljudi
liJO> Uporaba
listovi. sjemenke; proba-
vni organi; č
biljka
80
Divlja gorušica
Sinapis arvensis
U nadzemnim dijelovima bil jke prisutni su glikozidi
š č ulja ljutog okusa i č
mirisa. U današnje vrijeme druge vrste gorušice
imaju puno č ljekovitu vrijed nost. a
od divlje gorušice se povremeno kori-
ste mladi listovi pikantne arome.
Koriste se prijesni i sitno isjeckani
kao dodatak 7.a salate, jela od si ra,
omlete ili sir č biljkama. Od
izmljevenih ili izmrvljenih svježih
sjemenki zajedno sa malo soli ,
maslinovog ulja, meda i vinskog
oct a može se spraviti jako blagi
č senf. Cvjetove bogate
nektarom ć veliki broj
insekara, prije: svega mali leptiri i
kornjaši.
Listovi i cvjetovi
Bijela gorušica
Sinapis aJba
č ulje biljke sadži jako blagi glikozid
š č ulja sinalbin. Sinalbin č apetit i dj e-
luje protiv upala, a tt: osobine se II lijekovima
pretcžno koriste za unutarnju primjenu.
U homeopatiji se upotrebljavaju i kod
glavobolje i katara gornjih đ š
putova. Od ž ć sjemenki
gor ušice zajedno s dr ugim
sastOjcima može se pripre-
miti senf blagog okusa. Za
to se č koristi mošt. Ljute
vrste senfa osim kaje nskog
papra i hrena sadrže i ć
č crne gorUŠi ce.
lli stovi, cvjetovi i
plodovi
... Jednogodišnja
li- od lipnja do kolovoza
... 30-60 cm
)lo. Obilježja
stabljika uspravna, raz-
granjena, č dlaka-
va: listovi spiralni, s
izraženi mn lapovima.
odozgo tamnozeleni, 01>
rasla č dlakama;
cvjetovi zlatnožut;; komuš-
ka č č
... Stanište
stara kultivirana biljka iz
č Sredozemlja;
ć samo u u vrtu jli
uzgajana na polj ima
... Uporaba
81
sjemenke; probavni organi:
č biljka
... Jednogodišnja
... od lipnja do rujna
... 30-100 cm
... ObilJežJa
stabljika uspravna,jako
razgranjena, izbrazdana
po dužini; listovi spi ralni,
zeleni, donji lirasti s veli·
kim gornjim lapovima.
gornji listovi sastavlj eni;
cvjetovi svjetiožuti; ko-
muška priljubljena
... Stanište
stara kultivirana biljka iz
Sredozemlja; ponekad iz
uzgajališta postane div·
Ija na obalama rijeka
... Uporaba
sjemenke; probavni
organi, smetnje prokrv·
ljenosti: č biljka
82
Crna gorušica
Brassi ca nigra
Glavni sastojak je glikozid š č
ulja sinigrin jako ljutog okusa. Medi-
cinski se koristi izvana i prema uputi
č kao flaster za pOticanje
prokrvijenosti, kao kašasti oblog
ili gotova krema za opekline. H o"
meopatija aktivne rvari gorušice
č za unutarnju
p rimjenu protiv napadaja vr"
toglavice i kolika probavnih
organa. Za spravljanje senia
potrebno je 50 gra ma sjemenki Ustovi i cvjetovi
gorušice, izmrvi ih sc u malo
vinskog octa, pomiješa s pola č ž č meda. ma-
lo soli i maslinovog ulja i miješa se dok ne post ane
gusta kaša. Okus se u blažava dodatko m bijel e il i di-
vl je gorušice. Biljka je vrlo prikladna za uzgajanje II
vrru.
Petoprsta, č
Potentilla erecta
Podanak biljke saddi
katchinske trijes!ovine
koje kod skladištenja po-
Slcpeno prelaze II crvenu
boju. Protiv oboljenja
sluznice, usta i grla,
nadcažene sluznice želuca i
crijevnih tegoba s
proljevom koriste se gotovi
pri pravci ili pripravak II prahu
n::uopljen II suhom crnom vinu (1
tajna ž č č š Pripravak ne bi
trebao bid predugo skladišten.
Podanak se nekada koristio i kao
boja za tkanine.
Listovi i
cvjetovi
;;o
e
N-
m
II- Trajnica
iii- Od svibnja do kolovoza
... 10-40 cm
... Obilježja
podanak pri rezanju posta-
je crven: stabljika potegla
ili č listovi, tri
prizemna. pet dlanasto
perastih na stabljici; cvjet-
ovi ć č komada
... Stanište
proširena na kiselom tlu s
malom č hranjivih
tvari. u suhoj travi, č
nIm livadama i prorijede-
nim šumama
iii' Uporaba
83
podanak; proljev i otKr
ljenja sluznica
W
>N
::>
cl:
.. Trajni ca
.... Od svibnja do rujna
... 1(}.30 cm
.... Obilježja
podanak jak, drvenast;
stabljika uspravna ili
uzdignuta; listovi s du-
gim peteljkama, trolapi
do devetolapi, rub
okruglast, goli ili dlakavi;
cvjetovi ž ć samo s
č š bez ć
bogati obl icima
lli> Stanište
proširena na vlažnim
livadama i bi ljnim zajed-
nicama oko izvora, grmo-
vitim mjestima i uz rubo-
ve šuma, prije svega u
brdima
... Uporaba
ć zelen; proba-
vni organi, ženske
tegobe
84
Gospin plašt, viral<, č vrkuta
Alchemilla xanthochlora
Gospin plašt sadrži trijeslovi-
ne, malo č ulja, tra-
gove salicilne: kiseline i
druge tvari. U narod-
noj medicini i kod
spravljanja lijekova
č trijeslovina
prije svega se koristi
kod ž č i crijev-
nih bolesti, kod tegoba s
menstruaci jom j tegoba tije-
listovi i cvjetovi
kom kl imakterija. Kao ć lijek č sc
oparak (2 č ž č š ostavili da odstoj i 15
minuta). Mali cvjetovi otvoreni su cijelo vrijeme (i
danju i ć i ć ih veliki broj insekata. Sjc:-
menke kod gospinog plašta nastaj u bez oprašivanja.
Vrtna rutvica
Ruta graveolens
EtcriCno ulje biljke sadrži pineo,
limanen, cineol i brojne druge
sastojke. Medicinski se koristi II
gotovim preparatima j na pre-
poruku č kod oboljenja
vena, arteroskleroze. krvarenja
nosa i mrc:::žnicc, te kod men-
str ualnih tegoba. Biljka je otrO-
vna II ć dozama i zbog toga
nije prikladna za č Ne-
kad sc koristila II mirisnim ć za
tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bilj-
ka ć prirodni Vrt ili vrt za
uzgajanje zele ni , jer cvjetove bogate \
nektarom ć veliki broj in-
sekata. Listovi i cvjetovi
'"
e
--i
<
o
en
liJ> Trajnica
... Od lipnja do listopada
liJ> 3()'70 cm
.. Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena, pri tlu lagano
drvenasta; listovi spiralni,
višestruko perasti. plavka-
st<rzeleni, gol i; cvjetovi;
č pet, gornjih
cvjetova šest
... Stanište
stara sredozemna kultivira-
na biljka; samo u biljnom
vrtu, jako rijetko kao
divlja biljka
... Uporaba
85
zelen ili listovi; krvožilni
sistem; nije za
č
w
:<:
·U
w

...J

III- Trajnica
... od travnja do lipnja
liJI> 20-40 cm
lli> Obilježja
stabljika uspravna, slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni, uski, linearni, plav-
kasto-zeleni; cvatovi s
žlijezdama oblika po-
lumJeseca: nakon cvjet-
anja karmin crveni
liJI> Stanište
raširena do č na
kamenitim tlima na
brana ma. rubovima
puteva i biljnim zajedni-
cama izmedu stijena
... Uporaba
svježa Ć zelen;
samo u homeopatiji kod
oboljenja kože; nije za
č
86
č
Euphorbia cyparissias
Bijeli č sok biljke sadrži
forbol - ester koji ž č cri·
jevnom traktu može iza7.vad
jake reakcije upaljenosti sl uzni ce
i tdke č ili paraliziranosc.
Z&1USnuti bi jeli suk nekada se kori-
stio kao sreds tvo za ć
Aktivne tvari posebno su opasne za
č Mijeko č nije prikladno
za navodno ć odstcanjivane
bradavica niti za č li
homeopatiji se ipak upotreblj ava za
č raznih š ć na koži.
Infekcija gljivom đ graška" (Ur.
omyces piSl) promijeni izgled listovi i cvjetOVi
biljke.
Ljuti žednjak
Sedum acre
cvjetovi
Svi dijelovi biljke sadržavaj u alkaloide
sedi nin i sedamin jako ljutog okusa, kao
i druge tvari. Izvana se sok od listova
upotrebljavao za đ kod uboda
insekata. U homeopatiji sc pri pravci
kori ste protiv hemeroida. Biljka ni je
pri kladna za č Iako ima
pikantan okus č papru, biljku
ne bi tre halo koristiti kao č II
salatama ili umaci ma, ć malo
prevel ika doza izaziva
č glavobolj u pojavlji-
vanje utrnul osti, tc paralizira-
nosti. Žednjak sc ipak može
č kao zelenilo na
krovovima ili zidovi ma.
... Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
... 2-10 cm
... Obilježja
stabljike puzave, polegle ili
uzdignute; listovi spi ral ni,
zadebljani , trokutasti , bez
peteljke, zimzeleni
... Stanište
prOŠirena do č u suho
toplim biljnim zajednicama
đ stijena, u suhoj
pjeskovitoj travi i dinama
Uporaba
87
svježa zelen; oboljenja
kože; nije za
č
UJ
' N
::::J
o::
liJ> Traj nica
... od svibnja do kolovoza
... 50-100 cm
II> Obilježja
stablj ika uspravna, slabo
razgranjena; prizemni
listovi skupljeni u rozetu,
listovi na stabljici spiral-
ni, neparna perasti s
velikim donj im liska ma,
č nakon cvatnje
produljen s oštrim
bodljama
... Stanište
č dojako raširena u
biljnim zajedni cama u
grmovitim mjestima,
padinama i na neob-
đ zemljištu
II> Uporaba
svježa zelen; oboljenja
kože; nije za
č
88
Pravi blaženak, č stopa
Geum urbanum
č ulje prisutno II biljki sadrži
tTijeslovine, gorke tvari i eu-
genol, sastavnu tvar č ć
(ulje od č ć Oparak
(1 č ž č š
ostaviti da odstoji 15
minuta ili naljev više
sati) se upotrebl java za
ispiranje USta kod upala
zubnog mesa ili ogrebotina. tC
kod proljeva. Homeopatija pri-
Listovi i cvjetovi
pravke propisuje kod č pro-
blema. Mladi listOvi prikupljeni u
ć mogu se koristiti kao dodatak sol i kod kuh-
anja s divljim biljem. Plodovi sa žlijebovi ma na gor-
njem [ ubu imaju vijenac od oštrih bodlja i raznose
se u krznu životinja.
Steža
Potentilla anserina
Slcža se koristi II gotovim preparatima
koji opušta;u č kod menstruainih
Icgoba. Sadrži trijeslovine, f1avonoide
I vc.;lik broj drugh aktivnih tvari, a
k:lo preparat s trijeslovinama djeluje
Iln č č kao i pravi bJaženak
I pctOprsta. Oparak (2 č ž č
lc/šalica, ostaviti da odstoji 10 minu-
1:1) sc upotrebljava kao ć lijek
kod terapije protiv proljeva. Tamne
č mrlje na ć apsorbira-
lu kratkovalnu svjetlost j zbog toga II listovi i cvjetOYt
č insekata izgledaju naglašeno
kontrastna . Mladi listovi mogu se upotrebljavati kao
IHl Ill oni kl0 ć Izdanci budu č do jednog
111Cl ra i puštaj u korijen iz nodija
;u
e
N<
m
.... Trajnica
.... Od svibnja do kolovoza
.... 10-110 cm
lill' Obilježja
podanak razgranjen, s
nadzemnim izdancima;
listovi svi prizemni i sku-
pljeni u rozetu, č obo-
strano svilenkasto dlakavi,
neparno perasti, li ske ne-
jednake č
... Stanište
č na svježim tlima
bogatim hranjivim tvarima;
u dvorištu, gnojenim liva-
dama i nj ivama
... Uporaba
89
osušeni listovi i cvjetovi;
ženske tegobe, probavni
organi: samoniklo ć
• Trajnica
• od svibnja do lipnja
• 40-100 cm
• Obilježja
stablj ika uspravna, ć
nom nerazgranjena, s
grubim dlakama; listovi
spiralni. nejednako
neparno perasU; liske
grubo nazublj ene: cvjeto-
vi u č grozdovi·
ma
.. Stanište
raši rena do jako č
na propusnim suhim
tlima, uz rubove puteva i
strminama
Uporaba
osušena zelen; upal e
90
č turica
Agrimonia eupatoria
ć turica II svim dijelovima sadrži tri-
jesJovine, flavonoide. tri terpene i druge
minerl ane tvari. Njeno djel ovanje steže
krvne žile i kapi1are, a iskorištava se u go-
tovi m pripravcima i kao ć lijek kod
oboljenja proljeva i ž č tegoba. Oparak
(1- 2 č ž č zeleni! šalica, ostaviti da
odstoji 15 minuta) je prikladan kod pro-
muklosti ili premorenih glasnica. Svijet-
ć žute cvijetove nekad sc koristilo
kao sredstvo za bojanj e. Zclenkasto-
bijeli pl odovi sa žljebovima na gornjem
rubu imaju vijenac od oštrih bodl ji i
raznose se II krznu životinja.
Ustovi i cvjetovi
Kopar
Anethum graveolens
č i ć jcdno- \ \
godišnja hiljka sadrži č
ulje s karvonom, felandre-
nom, limonenom i ostalim
5ilStojcima. Djeluje kod sla-
hog apetita, vjetrova, proba-
vnih ć te č
č č mli-
jeka kod premale č
Kopar sc: upOtrebljava II raz-
nim gotovim preparatima ili
kilO oparak ( 1 - 2 č ž č list
đ š ostaviti da odstoji
'i minuta). li kuli narstvu sc svježa zelen upotreb-
' lava kao č za krastavce (zato se i naziva zelen za
krastavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima od
lihe. Ulje od kopra osim toga je i sastojak II biljnim
like rima i apcritivima.
en·
-i
-i
»
;u
A
en
Ilo- Jednogodišnja
.. Od kolovoza do rujna
... 40-120 cm
lit- Obilježja
stabljika uspravna, cjeva-
sta (po tome se razlikuje
od č ć
nerazgranjena. fino
izbrazdana po dužini; IIsto--
vi s višestruko zarezanim
ć n uskim liskama
... Stanište
stara kultivi rana biljka iz
prednje Azije; ć
samo u vrtovima. rijetko
kao podivljala biljka
... Uporaba
91
svježa zelen. zreli plodovi;
probavni organi; č
biljka
.... Dvogodišnja
... od lipnja do srpnja
... 30-90 cm
.... Obilj ežja
stabljika uspravna, raz-
granjena; listovi više-
struko perasti, sjajni
đ cvjet-
ovi zelenkasto-žuti; pri
trljanj u đ ka-
č miris
... Stanište
samonikla na grebenima
obala Atlantskog oceana
i Sredozemnog mora;
vrtna biljka uzgajana u
puno vrsta
... Uporaba
svježa ili osušena zelen;
plodovi; probavni i
ć organi;
č biijka
92
Peršin
Petroselinum crispum
Korijen i listovi biljke sadrže samo malo
č ulja, a plodovi relativno puno.
Peršin ovisno o vrsti prije svega
sadrži apiol, miristicin ili alilte-
tramc::toksibenzen j uz luk vla-
sac je č š ć korišteno
č bilje. Njegovo jako
poticajno djelovanje za iz-
Č ć koristi sc
u gotOvim preparatima kod
infekcija ć mjehu-
ra i bubrega. Pripravci od
plodova osim toga izazivaju
kolltrakcije. Svježa zelen u kuli-
narstvu se koristi kao dodatak ju- listovi i cvjetovi
hama, ć i jelima od krumpira i
jaja. Ne smije se upotrebljavati II prevelikim
č
Pastrnak
Pastinaca sati va
Pas[rnak S jako debelim korijenom se do
18. ć uzgajao II svakom vrt u. Ete-
č ulje II plodovima djel uje na
č č kao kim. Kod č
ja se koristi njegovo poticanje
č ć i
pospješivanje probave. Mladi
listOvi i mladice prikupljeni
li ć dobar su sastojak
miješanih salata. J uhe i vari-
va mogu se đ č s
nekoliko plodova. Kiseli ku- Listovi i
pus i drugo kupusno ć s cvjetovi
pastroakom postaju lakše probavlji-
V L. Sok biljke kod osjetljivih osoba -
posebno ako odmah potOm borave na č
li vjctlosti - izaziva crvenilo i osip.
II> Dvogodišnj a
Ilo Od srpnja do rujna
II- 3()'100 cm
lit- Obilježja
korijen bijel, zadebljao kao
repa; stablji ka uspravna.
razgranj ena; listovi perasti;
liske ovalne, nazubljene ili
jedva razdjeljene; pri trlja-
nju đ se miris
č mi risu mrkve
... Stanište
nekad č uzgajan: u
biijnim zajednicama na
tlima bogatim hranj ivim
tvarima uz rubove puteva i
na livadama
... Uporaba
93
korijen. mladi izdanci. plo-
dovi; wobavni i ć
organi;
.. Ovogodi::;nj;). lli traj nica
.... Od srpnja do ruj na
.... 1-2m
.... Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena, blago
izbrazdana, samo pri tlu
šuplja, gola; listovi troku-
tasti, višestruko perasti s
1iskama tankim kao nit;
cvato'li širine do 15 cm
.... Stanište
stara kultivirana biljka iz
Sredozemlja; č u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samonikla
biljka
.... Uporaba
mlade stabljike, listovi,
plodovi; probavni organi;
č bi ljka
94
č č
Foeniculum vulgare
č ulje s anetolom i
fcnhonom rastjeruje vjetrove.
č č ć i
pospjcšuje iskašlja vanje. Ko-
č st: zbog toga kori sti kod
tegoba probavnih organa, ali i
kod kašlja i bronhitisa, posebno
kod male djcct:. Op:uak ( 1- 2
č ž č iSitnjenih plodova/ša-
lica. ostaviti da odstoji 10 minuta)
je pou7.dan ć lijek. Plodovi ko-
č koriste se i kao č za kise
l i kupus. krastavce. kr uh i dr uga peci-
va. Aroma svježih listova č ide
uz salate. juhe i umake, te malo
listovi i cvjetovi slabije uz jda od mesa i ribe.
č
Levisticum officinale
č biljka č
mirisa naziva sc i maggi zelen
(zbog č s maggi č
nom), a sadrži č ulje
s butilfraIidom i velikim bro-
jem drugih sastavnih tvari.
č se za č koristi II
gOtovi m preparauma zbog svog
poticajnog dj elovanja na č
vanje ć Kod uporabe kao
č bilje č se djelovanje po-
boljšanja probave i č apetita.
Udjka je II kulinarstvu zbog toga
pravi tradicionalni č Listovi idu listovi i cvjetovi
UZ juhe, umake. ugue i jela od ribe.
Nekoliko liski zdenoj salati daju poseban č
okus. Biljka pri sušenju skoro nimalo ne slabi kao
č
.. Trajnica
.. Od srpnja do kolovoza
liJi> 1-2m
.. Obilježja
stabljika uspravna, brida-
sta, cjevasta, gOia; listovi
dužine do 70 cm, dvostru-
ko ili trostruko perasti,
liske romb, grubo nazublje-
ne
.. Stanište
stara kultivi rana bilj ku iz
prednje Azije; ć
samo u vrtovi ma (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla biljka
.. Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
ć organi: č
biijka
... Dvogodišnja ili trajnica
... Od srpnja do ruj na
... 1·2 m
... Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena, blago
izbrazdana, samo pri tlu
šuplja, gola; listovi troku-
tasti, višestruko perasti s
Ilskama tankim kao nit;
cvatovi širine do 15 cm
... Stanište
stara kultivirana biljka iz
Sredozemlja; č u vrto-
vima, na nekim mjesti-
ma i kao samonikla
biljka
... Uporaba
mlade stablj ike. listovi,
plodovi; probavni organi;
č biljka
94
č č
Foeniculum vulgare
l
listovi i cvjetovi
č ulj e s anelOlol l
fenhonom rastjer uje VII I
č č mok I
pospješuje iskašl jav:! " I'
č se zbog toga k( lt l ' I
tegoba probavnih org:m,1
kod kašlj a i bronhitisa . pw , .,
kod male djece. Oparak ( I
č ž č isitnjcnih pil Idi ,.
lica, ostaviti da odstoji 10 il n i,
je pouzdan ć lijek. Plodll\
č koriste se i kao č 1.1
li kupus, krastavce, kruh i drl ll ',.1
va. Aroma svjd ih listOva odilI II'
uz salate, juhe i umake. I t.: 11 1. 11
slabije uz jela od mesa i I il "
lip ' ac
, , vl lIculIl offi cinale
hili ka aromatIcnog
j,I _., 1I11 /. i va sc i IlJf/Mi z elen
I"'K /l lli' 1l 1 i !'i 11I :1ggi č
il i!), 1\ ].:IIdr;>'! č ulje
1!llll1l ul lll hll ll i vclikim bra-
.H dlll Hl h :':lsl:1v ni h tvari.
IlIlh"lh /iC 1 .. 1 li jdenje koristi II
111\'1 111 prc p:lrat ima :zbog svog
I d, elovanj a na č
IIII Irlllk l .u:c. Kod uporabe kao
I/lljku 1lll lC Č sc djelovanje po-
li oIll\ !1 1Il tl h:lvc i č apetita.
Ir II klll 1l1arstvu zbog toga
,W I tlll ti il lllll :l ln i č Listovi i du Listovi i cvjetovi
juhr , 1I l ll.I k c . rague i jda od r ihe.
liski 'I.deno) salati daju poseban č
1I 11jkll pri sušcnju skoro nimalo ne slabi kao
'h
II- Trajnica
II> Od srpnja do kolovoza
II> 1-2 m
lli> Obilj ežja
stabljika uspravna, brida-
sta, cjevasta, gola; listovi
dužine do 70 cm, dvostru-
ko ili trostruko perasti.
liske romb, grubo nazublje-
OB
... Stanište
stara kultivirana biljka iz
prednje Azij e; ć
samo u vrtovima (seoskim
vrtovima), rijetko kao sa-
monikla biljka
... Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i
ć organi; č
bi lj ka
lli- Listopadno drvo
lli- od lipnja do srpnja
lli- 25-30m
lli- Obilježja
listovi spiralni, iskrivljeno
srcasti, na donjoj strani s
đ č
č u kutovima žila;
cvat, pet do šest cvjeto-
va; plod s tankom
korom, s izduženim bri-
dastim rebrima; peteljka
ploda skoro skroz priras-
la sa zaštitnim listom
lli- Stanište
č u raznim tipovima
č šuma, ali
rijetko u č lipovim
šumama; č kao
drvo uz ulice il i u parkovi-
ma
.. Uporaba
cvjetovi; oboljenja preh-
lade
98
Kasna lipa, malolisna lipa
Tilia cordata
Cvjetovi biljke ugodnog
su mirisa i za č se
upotrebljavajU na isti
č kao cvjetovi rane
lipe. U č pod-
č rasprostranjeno- ___ """
sti ima i križanaca ."
koji su po svim
osobinama isti kao
roditelji. Kasna lipa
Listovi i CVj(' 11
cvate oko dva tjedna pri je rane lipe. Peteljka ph
prirasta samo do polovice sa zaštitnim listom. 1'1 1
pJjcne cvjetOve trebalo bi sušiti brzo. ali bt:z d4 lt I
topl ine. Caj protiv prehlade može se pri premi o ,
mj ešavine s isti m č cvjetova bazge ili d
datkom kamilice i sljeza.
1H/' II)lna trava, kantarion,
pljuskavica
I " ' II(, lI fIl perioratum
1 .",It i l č ulje.
."uhk . i oboje-
I II Opa rak (1- 2
I''' h os taviti da
Iqj l 1111 11\11 :1) se upotreb-
I VI4 II:! kao rrotu upa!no
1 /.1 č rana, a
.411 fil pnll c:tnjc ot jecanja
i II lu n isIvo za smire n-
IVl. II1I1SIi. i kao biljni ant-
1'1 ' .1\1 I 11111lt.:opatija bil jku upot- Listovi i cvjetovi
ll! t,j č tcgoba. Koža zbog hipericina
1 III Lih 1II Il H može postati prcosjetljiva na svjct-
Tijekom uporabe gospine
II! hlllt! hl izbjegavati solarij ili duži boravak na
'IU _lIIh I I
"
r

c:
cf)
'"
»
<
(")
en
.. Traj nica
... Od lipnja do kolovoza
iii' 30-50 cm
... Obilježja
stabljika uspravna. s dva
uzdužna brlda, razgranje-
na, listovi nasuprotni,
ni, sa ć žutim
č ma; listovi krošnje
pri trljanju đ kr-
vavo crvenu obojenu tvar
... Stanište
č na suhim tlima uz
rubove puteva, na strmina-
ma, uz rubove šuma, na
negnojenim livadama I
pašnjacima
.. Uporaba
99
osušena zelen; probavni
organi, ž č sustav
OJ
U
Z
>
o:
'" o
N
O
'"






LiStOpadni grm
od travnja do svi bnja
1·3 m
Obilježja
stabljike s brojnim bra-
davicama pluta i
đ č listovi
nasuprotni, neparne
perasti: liske zašiljene,
odozdo plavkaste i dla-
kave: cvjetovi ujajolikim
cvatovima: plod je kar-
min crvena jednosjeme--
na koštunica
Stanište
č na tlima bogatim
hranjivi m tvarima; pro-
planci . rubovi šuma,
grmovita mjesta, prije
svega u brdima
Uporaba
plodovi: probavni organi;
samoniklo ć
100
Crvena bazga
Sambucus racemosa
Sjemenke plodova č
izgleda osim masnog ulja
sadrže i smolu koja jako na-
dražuje sluznicu. U nar-
odnoj medicini nekad su
se koristili kao dra-
č sredstvo za
ć ilaksativ.
Iz sjemenki se nakon od-
stranjivanja ovog spoja h' , I<'
može isdjcditi svijetlo
ulje. Bobice bogate vitaminima i ugodnog ki sel I
Stog okusa ne smi ju se jesti sirove. nego /.. ''
ne. islO kao plodovi crne bazge. Mogu sc p r l" l. ld
u sok. marinade, pekmez il i zajedno s dr ugim .I ,
ljim ć u kompOt ili mameladu. Crven;1 h ,l ll'
č je i za vrt.
IIl1 l lJ (' /a /i ar
I 1:l k(l č proljetni jaglac
(/IIII/d l ' f ' II S) '1. 11: 11' 110 č mirisa sa-
. IIt III .I I I I IS1:Lil)g saponine kOji
tili dilili ·dll /. i Ilpotrenl javaju se
' I! .I II I V" )" " Ie olakšava
tlwlllIW )." ld bšlja i drugih obo-
.IH d IIII II II jl II IOV:l. ć se
IlIt t,l lllv.1 " p.l cl k cl č ž č
tll "' II"H 1" "Ll llk :1 ili 2 č
, IH .. l f· l,dl cvjelOva/šali-
" ' I,lyili d.1 5 minu-
)\ 11 .1 11' I .t .1 SII uhje vrste
liti 11 , • II I ' se prikuplja-
t,ltHII, I; l \ dlk :1 sc može lag-
l! I I vrtu ako sc ne
f. LIi I II, ! I!! d l l l ge bilj ke sa sa-
11111 11" ',. Idll ice sc mogu na-
Cvjetovi i listovi
Il! \I I. d" ,, " l entru koji se bavi uzgojem i proda-
lit> Trajnica
lit> Od ožujka do svibnja
lit> 15-30 cm
lit> Obilježja
listovi priklupljeni u rozetu,
uzdužno ovalni, naborani.
s rebrima; cvjetovi sumpo-
rasta žuti s ravno okrenu-
tim č u pukotina-
ma tamnij i, ipak bez crve-
nih mrlja: č š t jesno
prilj ubljena
lit> Stanište
Jako proširena na glinovi-
tim tlima bogatim hranji-
vim tvarima u č
nim šumama i brdskim
livadama: š ć biljka
lit> Uporaba
podanak: cvjetovi sa i bez
č Š oboljenja dišnih
putova
101
w
u
-'
«
>
w

N
liJ> Dvogodišnja
liJ> od lipnja do rujna
liJO. 50-200 cm
Ill> Obilježja
stabljika uspravna, gusto
obrasla dlakama, raz-
granjena tek kod cvato-
va; listovi spiral ni, sasta-
vljeni, izbrazdani. vuna-
sti: cvj etovi širine 3·5
cm
liJ> Stanište
raširena na suhim tlima
u otvorenim š č
ma, uz rubove puteva ili
na branama
... Uporaba
osušeni cvjetovi bez
č š obolj enja dišnih
putova
102
Velecvjetna divizma
Verbascum densiflorum
Cvjetovi osim č ulja i flavonoida
sadrže i veli ke č sluzi i sapon ine.
Nj ihovo djelovanje ublažavanja
nadražen;a i poticanja iskašljavanja kori -
sti se II pripravcima kod katara dišnih
putova, kašlja i bronhitisa. ć sc
upotrebljava kao oparak (1 - 2 č
ž č č mješavine/šalica, ostaviti
da odstOji 10 minuta) 7.ajedno s dru-
gim biljkama. na pri mjer pomješano s
bijelim sljc7.0m. mirisnom ljubicom Hi
plodovima aniša i č Lijepa
ve1ecvjetna divizma II nekim
č se zbog jake dlakavosti
naziva i ć Ne.kada se sadila II
seoskom vrtu i smatrala č
sredstvom protiv udarca groma.
Cvjetovi i listovi
Žuta sirištara
Gentiana lutea
I.adebljan korijen sadržu gorke
Ivari genciopikrin i amarogc::n-
tin. č do sada pozna-
H.: prirodne spojeve. Pouzdano
č č č i
I. ducanog soka. Korijen si -
liŠlare upom:bljava se kod
slabog apetita, loše probave i
kod nedovoljnog ot jecanja
ć Homeopat ija ovu biljku
upotrebljava kod č tegoba.
lI rirnjerak se uzima iz uzgajajišta jer
Cvjetovi i
listovi
\1.: biljka ne smije iskopavati II prirodi. Gorke tvari
\ Irištare sastojak su velikog broja gotovih pripravaka,
.Ipcriti va, biljnih rakija j amara.
... Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
... 50-120 cm
... Obilježja
(f)
OU
(f)<
-i
l>
OU
rn
stabljika uspravna,jaka,
nerazgranjena; listovi na-
suprotni, s cjelim rubom,
gol i, plavkasto-zeleni, s
jako izraženim glavnim
žilama; cvjetovi, tri do de-
set u pazušcima listova
... Stanište
č na č
vlažnim tlima; negnojenim
livadama u brdi ma: po-
negdje kao kultivi rana
biljka; š ć biljka
... Uporaba
podanak; probavni organi
103
w
U
Z
,U
o
::;:
o
D.-
"" Jednogodišnja
lli" od lipnja do rujna
II> 50-80 cm
"" Obiljeija
stablj ika uspravna, slabo
razgranjena; listovi spi-
ralni , vijugavo nazublje-
ni. č dlakavi; cvjet-
ovi svijetlo zuti s upadlji-
vim č žilama
na laticama
II> Stanište
porijeklom iz Sredozem-
lja, č na
č padinama
bogatim hranjivirn tvari-
ma
lIJO Uporaba
listovi; samo u obl iku
gotovih ljekovitih pripra-
vaka kod Č nije za
č
104
Crnabunika
Hyoscyamus niger
Svi dijelovi bil jke sadrže tro-
panske alkaloide, đ nji -
ma hiosciamin i skopola-
min koji su odgovorni za
otrovno djelovanje crne
bunike. Kod nekon-
trolirane uporabe na-
kon č uzbuden-
Cvjetovi i listovi ja izazivaju jake nesvjesti-
ce s parali zom i smrt 7.bog
obamrlosti dušnog sustava. Crna bunika jedno vrije-
me:: se upotrebljavala kao halUCinogena droga, u
srednjem vijeku i kod č biljkama. Gotovi pri-
pravci upotrebljavaj u se kod astme i koli ka. ali samo
prema uputama č kojih se mora strogo pri-
d ržavati. Homeopatija pripravke upotrebljava kao
sredstvo za ublažavanje č Biljka ni je prikladna
č
č žutika
l3erberis vulgaris
Korijen i kora sadrže::
otrovne alkaloide
(berberin) koji se
upotrabij avaju skoro
samo II homeopati ji
kod reumatskih tego·
ha, oboljenja bubrega, sm-
etnji funkcije:: jetre i ž č ili
kod đ oboljenja koie.
Plodovi ne sadrže alkaloide i zbog Visokog udjela
č kisel ine imaju jako kise! okus. Mogu se
đ II marinade za č jela od mesa ili
zajedno s drugim divlj im ć II ć kompote: ili
ć ždce. Niti prašnika II cvjeTOvima su
đ ž i pri dodiru se II istom trenutku preklo-
pt: prema unutra.
... Listopadni grm
... Od svibnja do lipnja
li> 1-3m
... Obilježja
N'
e
--i
'" m
stablj ika bridasta, s jed-
nodjelnim ili višedjelnim
trnovima; listovi u č
ma na kratkim izbojcima,
obrnuto jajoliki, nazubljeni;
cvjetovi svjetložuti, u vi-
ć grozdovima
II- Stanište
proŠirena u rijetki m šuma-
ma i grmlj u č s
vapnenasti m tlima; preno-
si crnu đ pšenice i zbog
toga iskorijenjena u nekim
mjestima
II- Uporaba
kora korijena, plodovi;
reumatska oboljenja: kao
samoniklo ć
105
w
'"
>()
o
>
«
--'
cl
II- Jednogodišnja
Ilo Od lipnja do kolovoza
II- 20-50 cm
li- Obilježja
stabljika uspravna, ć
nom nerazgranjena,
kruta; listovi spiralni.
grubo trnovita nazubljeni
do s izraženimn
ma, ljepljivi, dlakavi;
glavice cvjetova samo s
cjevastim cvjetovima
II- Stanište
raširen u
šumama i grmlju, prije
svega u č s
vapnenastim tlima; do-
ć crne đ pšenice
i zbog toga iskorijenjen u
nekim mjestima
... Uporaba
listovi i glavice cvjetova;
probavni organi
106
Č
Cnicus benedictus
Listovi I plod
Nadzemni dijelovi bilke osim drugih sastO-
jaka sadrže i jaku gorku tvar
kniein. Djeluje kod slabog
apetita, probavnih porc-
ć i ž č tegoba.
Sastojci č kod nave-
denih tegoba se upOtreblja-
vaju prij e svega II č
želuca II specijalnim gotovim
pripravcima propisanim od č
nika ili kao oparak (2 č ž č
iSimjenm listova ili cvjetova/šalica,
ostaviti da odstoj i 5 minuta). ć
doze č od č mogu izazvati po-
č u seoskim vrtovima
č :t:asmpJj ena vrsta danas je samo
slabo poznat a.
đ moravka, arnika
Ami ca montana
Glavice cvjetova jzmedu OStalog
sadrže fLavonoidc i gorke tvari
scskviterpcnskih laktOoa
hdcnaloidnog dpa (hdcnalin). Kod
č masnica, ć i ra-
na izvana tradicionalno se upotreblja-
vaju dokture j dr ugi gotovi pri pravci.
,);Jko popularnu đ sc:: prema
najnovijoj procjeni ne bi trebalo više
upotrebljavati ili samo pod č
ć nadzorom jer se sve č š ć
ć alergije. trovanja ili č
ć organa krvotOka.
vrijedan nadomjestak za vanjsku
uporabu je ljekoVi ti neven. đ
ka se ne smi je prikupljati II priro-
di.
listovi i cvjetna glavica
II- Trajnica
... od lipnja do kolovoza
.. 20-40 cm
... Obilj ežja
G>
r

<
O
o<
stabljika uspravna, ć
nom nerazgranjena; listovi
ovalno lancetasti. s cijel im
rubom, prikupljeni u rozetu
te Jedan do tri para nasu-
protno na stablJici; glavice
cvjetova zlatnožute, široke
5 - Scm
liJ> Stanište
č na tlima s
malom č hranj ivih
tvari i koja ne sadrže vap-
no; negnojene livade i
pašnjaci. livade s prisut-
nim patuljastim grmovima;
š ć biljka
liJ> Uporaba
glavice cvjetova; oboljenja
kože
107
Trajnica
Od srpnja do listopada
60-90 cm
Obilježja
stabljika uspravra, raz-
granjena samo u
ma, č crvenkasto-
đ listovi sp:ratni,
č skrilastDm
peteljkom: glavice cvjeto-
va široke do 1.5 cm. u
uspravnom groze u ili
metlici
Stanište
prisutna đ
šumama i negnojenim
livadama, na padinama,
uz rubove puteva i na
proplancima
Uporaba
ć zelen il i samo
glavice cvjetova;
ć putovi
108
č zlatnica
Solidago virgaurea
Listovi i cvjetovi
Biljka sadrži saponine, flavonoi de i
trijeslovine. Oparak (1- 2 č ž č
listova ili glavica cvjetova/šalica) po-
č č ć i ispire mo-
ć putove. Gotovi pripravci sa
standardiziranom č aktivnih
tvari upotrebljavaju se prema uputa-
ma č l od reumatskih i
bubrcžnih tegoba, upala ć
kanala i preventivno protiv bubrd:nih
kamenaca. Na č č djeluje i
blisko srodna kanadska ;datnica (Soli-
dago canadiemis) i velika zlatnica
(Solidago gigantc:a) koje su se
ć a č iz Sjeverne
Amerike. One se i uhomcopatiji
primjenjuju na ć č
Pravi oman
Inula helenium
I'odanak bil jke sadrži č ulje
s mješavinom supst anci i gorki h
tvari. Ublažava nadrazenja, razri-
jeduje sluz i č iskašljavanje.
a la djelovanja kori ste sc kod
kašlja, hripavca i astme i tO U
gotovim pripravcima ili č
nim mj ešavinama, na primjer
s anišom ili jaglacom. Kao pro-
.... jeren ć lijek č
jc oparak (1- 2 č ž č
mješavine zeleni/šaLi ca. ostaviti
da odstoji 5-10 minuta). Kod svih
pripravaka mora st: pridržavati pre-
č č ne predOZirati!
Pravi oman sastojak je bonbona pro-
Listovi i
skupni
plod
ti v kašl ja ili aromatskih biljnih likera i rakija. Ova
biljka visoka rasta II vrtU izgleda vrlo dekorativno.






Trajnica
Od srpnja do rujna
4(}-150 cm
Obitježja
c"l
r-
l>
<
o
(").
stabljika uspravna, jako
razgranjena. hrapava;
prizemni listovi s dugim
pete lj kama: listovi na sta-
bljici spiralni, odozgo prori-
đ dlakavi, odozdo
vunenasto dlakavi; glavice
cvjetova široke do 7 cm, s
uskim srcolikim listovima
Stanište
stara bi ljka seoskih vrtova
iz prednje Azij e; ć
uzgajan kao ukrasna bilj-
ka, tek rijetko kao samoni-
kla biljka
Uporaba
podanak; dišni putovi
109
>U
o
>
«
...J
(!)
II> Jednogodišnja
... Od lipnja do studenog
... 3()'50 cm
... Obilježja
stablji ka uspravna, slabo
razgranjena, dlakava:
listovi spiralni, s cijelim
rubom, s obje strane
lagano dlakavi, lopatasti:
cvjetne glavice široke do
5 cm; plodovi upadljivo
uvijeni prema unutra
... Stanlite
porijeklom iz Sredozem-
lja; č u vrtovima kao
ukrasna biljka; mjesti -
č samonikla biljka
lIJO. Uporaba
cvij etne glavice; č
rana
:uo
Ljekoviti neven
Calendula officinalis
Cvjetovi nevena osim ć obojanih tvari sa-
drže i č niz supstanci, đ njima saponine, fla-
voncide i jednu gorku tvar. Biljka se nekada koristila
za unutar nju uporabu, a danas se njeno korištenje
č na vanjsku uporabu kod ozljeda kože.
č č masnica. Možemo je koristiti
umjesto đ jer je punovrijedni nadomjestak.
Listovi,
cvjetovi i
skupni
plod
Ljekoviti neven sastojak je
gotOvih pripravaka i na-
nosi se kao krema. Njih
možemo pripremi ti sami
na ć ć zagrijati
150 grama osušenih cvjet-
ova i 500 grama masti,
ostaviti da se ohladi, opel
zagri jati nakon tri dana i
fil tri rati preko krpe. Kre-
mu č na hladnom
mjestu.
č č
Taraxacum officinal e
č sadrj,i gorke tvari (taraksaci n)
t 1;1 vonoi de i trijeslovinu. Upotrebljava se
bo pripravak s gorkim tvarima kod sla-
hllg apetita, ž č tegoba i za poticaj
!)!jecanja ž č Osim lOga č č
v:mjc ć i iskašljavanje. Kao č
lli li je k upotrebljava sc:: kod tegoba s
prehranom, a za ć č
ć upotreblj ava se oparak (1- 2
bj ne ž č isitnjcnog korjena ili zc-
k nUt šalica, ostavi ti da odstoji 10 mi-
nuta). Ml adi listovi cijenjen su dodatak
rn iješanim salatama od divljeg bilja. Go-
I:tk okus može sc donekJe ublažiti ki-
:- d jenjem II vodi. Cvjetovi su II prošlosti
korište ni za hojanje maslaca - od tuda
1111 i ime č
Listovi, cvjetovi i
skupni plod
III- Trajnica
... od travnja do svi bnja
lli> 5-40 cm
lli> Obilježja
Gl
r
,.
<
O
()<
'"
rn
korijen zadebljan. svjetlo.-
đ listovi svi u prizem-
noj rozeti . duboko urezani
il i s izraženimn lapovima:
glavice cvjetova na šupljoj,
lagano crvenkastoj stablji-
ci bez listova; puno oblika
lli> Stanište
jako č na svježim tlima
bogatim. hranjivim tvari-
ma; Skupine nastaju na
gnojenim livadama i paš-
njacima
lli> Uporaba
zelen prije cvatnje. osušen
korij en; probavni organi;
salata od samonikle zeleni
111
.. Trajnica
.. od ožujka do travnja
.. 10-30 cm
.. Obilježja
podanak s bijel im, pod·
zemnim mladicama:
listovi prizemni, okrugla-
sti, uglasto nazubljeni:
glavice cvjetova plosna-
te, č na cr-
venkastim stablji kama;
srcasti cvjetovi ženski,
cjevasti cvjetovi muški
.. Staništ e
č kao pionirska bilj-
ka na otvorenim, svježim
gl inovitim tlima bogatim
lužinama; na rubovima
puteva i nasipima
.. Uporaba
listovi, cvjetne glavice:
dišni organi
112
Podbjel
TussiJago {arfara
Podbjt:1 sadrži gorke tvari, sluzi, tri-
jesIovine i f1avonoidc, a njih se uPOt-
rebl java kod oboljenja dišnih PUtO-
va, prije svega kašl ja i bronhitisa.
ListOvi sadcžt: i malu č piro-
lizidinskih alkaloida koji su zbog
štt:tnog djelovanja na jetru na
lošem glasu. Nuspojave nisu uo-
č ako se podhjcl upotreb-
ljava II č mješavinama pro-
tiv kašlja i ako se ć pije u dopuš-
tenim č i ne godina-
ma kao ć napitak.
ć lijekom smatra sc
oparak pripremJjcn kao
mješavina s istom č
podbjela, timijana, ani ša, jag- Cvjetovi i podanak
laca j velecvjetne divi zme (1- 2 č ž č
zeleni/1šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).
č ć
Tanacetum vulgare
Biljka sadr7: i gorku tvar
tanacc{in i č ulje, ko-
j e jc po kemij skom tipu sa-
stavljeno na č č
Biljka sc II homeopatiji
upotrebljava kod probavnih i
menstruaInih tegoba. Neka-
da su bili č pripravd
za istjerivanje glista. Biljka
ni je pri kladna za č
nje zboh tujona, otrovnog sa-
stojka č ulja koji jc pri-
sutan II ć č Bu-
keti od č ć navod-
l istovi i cvjetovi no drže š č dalje od
posuda II spremištima. U
prirodnom VrtU se protiv lisnih uši i grinja upotreb-
ljava oparak od zeleni i cvij etOva.
iii' Trajnica
Gl
r-
l>
<
O
n ·
A
rn
... Od kolovoza do listopada
... 80-120 cm
... Obilježja
stablji ka uspravna,jako
kruta, bridasta, razgranje-
na samo u gornjem dijelu;
listovi spiral ni, s dvostruko
zarezanim ć liska·
ma; glavice cvjetova plos-
nate, bez č cvjeto-
va
II> Stanište
jako č na suhim č
nim tlima na brana ma, uz
rubove puteva, padinama i
na đ zemljištu
liJO Uporaba
zelen, glavice cvjetova;
samo još u homeopatij i:
nije za č
113
·U
o
>
«
--'
(!l
.. Trajnica
.... Od kolovoza do listopada
... 90-150 cm
IJO- Obilježja
stablj ika uspravna, tan-
ka, vitka. grmasto raz-
granjena; listovi spi ralni,
goli, sastavlj eni ili nej as-
no trolisni, uski, linearni;
glavice cvjetova okrugla-
ste. sitne. ponekad cr-
venkaste
.... Stanište
porijeklom iz č
Europe i sjeverne Azije;
samo kao vrtna biljka,
rijetko kao samonikla
lill- Uporaba
svj eža ili osušena zelen;
probavni organi:
č bi ljk,a
114
Estragon, č
Artemisia dracuncu)us
Biljka pri tr1janju osJobada aro-
č miris, a nj eno č
ulje sadrži felandrcn, CStfagol,
admen i dr uge komponente
(ovisno o vrsti). Njegovo ljeko-
vito svojStvO se poticajno djelova-
nje na probavu i ć č
vanj a ć Estragon se danas
ipak upotrebljava samo kao
č bil jka. Zanimljiva aro-
ma prikJadna je uz odreske, jela
od ribe, jela od gljiva, omlete, tart-
ar umak ili poznati bemtlisc
umak. Posebna preporuka
za fi no kulinan svto su bi lj-
no ulje i biljni ocat na bazi
estrogena.
Listovi i cvjetovi
Pravi pelin, vrtni pelin, pelin
Artemisia absinthium
Biljka č mirisa proizvodi č
lilje II kojem sc nalaze fclandron, tujol i mj-
on tc gorka tvar absintin. Pelin sc kao kla-
č droga s gorkim tvarima upotrebljava
kod slabog apetita i probavnih tegoba s
vjetrovima, a manjc sc upotrebljava kod
rncnstrualnih tcgoba i prOtiv crijevnih
parazita. Otrovni rujun ipak č
va uporabu pelina. Zbog toga se više
ne proi:t.vodi nekada popularni ab-
sint, biljni liker od pelinovog ulja.
Vino od pelina (jako
č aperitiv) sadrži
samo gorke tvaci prisutne II pe-
l inu. Cvjetove oprašuje vjetar.
listovi i cvjetovi

. "

o'
.... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 80-120 cm
.... Obilježja
G)
r
'""
<
O

A
rn
stablji ka uspravna, pri tlu
odrvenjela; listovi spiralni,
višestruko s uskim ureza-
nim lapovima, dlakavi,
srebrno si vi; cvjetne glavi-
ce male, ć svjetIo-
žute
... Stanište
porijeklom iz južne Europe
i srednje Azije; višestruko
uzgajan, u regijama s vino-
gradima kao samoni kla
biljka
... Uporaba
ć zelen; probavni
organi ; č bilj ka
115
LU
'"
>U
O
>
«
-'
(!)
II> Traj nica
III- od lipnja do rujna
Ilo 80-120 cm
liJ> Obilježja
stabljika uspravna, č
sta, jako razgranjena,
bijelo pustenasta kao i
ostali dijelovi biljke: listo-
vi spiralni, lancetasti ;
cvjetne glavice sa žutim
ovojnim listovima
II> Stanište
suha tla s malom č
nom hranjivih tvari; rijet-
ko u đ smre-
kovim šumama. suhoj
pjeskOvitoj travi i dina-
ma; š ć bi ljka!
... Uporaba
osušene glavice cvJet-
ova; probavni organi
116
š č smilje
HeJichrysum arenarium
Bilj ka osim male ć č ulja
sadrži trijeslovinu i gorke tvari. N jena
ljekovita svojstva koriste sc kod slabog
apetita i za poticanje č probav-
nih sokova, prije svega kod ž č tego-
ba. Biljka se u homeopatiji upotreblja-
va proti v ncuraJgija (išijas) . .POŠtO je u
č jako rijetka vrsta, š č
no smilje je š ć biljka i zbog
toga se ne smije prikupljati u svo m
prirodnom staništu. Kao pripravak s
gorkim tvarima za ć uporabu
umjestO š č smilja isto tako se
mogu korisiti i druge biljke pOput
č č č ili č
listovi i cvjetovi
Ranjeniea, ranjenik
Anthyllis vulneraria
jc nekad bila na dobrom glasu.
no danas sc upoucbJjava ć
samo II narodnoj medicini. Sadrži
saponine, trijeslovine i flavonoidc i prik-
ladna je za č žc:luca, kao blagi laksa-
liv, zbog blagog pOticajnog djelovanja na
č ć i za č š ć krvi, a
kod vanjske uporabe za č rana:
Opa.rak (1- 2 č ž č š ostaviti
da OdSlOji 10 minuta) se upotrebljava II
komprcsijskim zavojima za zacijeljivanje
rana i li II topl im oblozima kod ozljeda i
ozeblina. Ranjenica se zajedno strputcom
č č i za ispiranje kod upal -
nih procesa II ć usta i ždrij ela.
listovi i cvjetovi
lli- Trajnica
Ilo Od svibnja do rujna
.. 15-30 cm
.. Obilježja
stablji ka polegla ili uzdig-
nuta, slabo razgranjena.
paperjasto dl akava; li stovi
priz.emni, brzo uvenu, listo-
vi stablj ike neparno pera-
sti , s velikim rubni m liska-
ma; cvjetovi sa svjetlo-
žutim č ć i č š
prekrivenom Š ć dla-
kama
,.. Stanište
raširena na pjeskovitim
tli ma u suhoj travi, negno-
jenim livadama. dinama i u
đ smrekovim
šumama
... Uporaba
Ć zelen; č
rana; probavni organi
117
.... Listopadni grm
.... od svibnja do lipnja
.... 50-100 cm
.... Obiljeija
č bridaste, ze-
lene, šibaste; listovi. po
tri, opadaju ć rano u
lj eto; cvjetovi č do
2,5 cm, zlatnoi uti (u vrtu
i crvenkasti), vrat zavoj it
.... Stanište
č u č s bla-
gim zimama na kiselim
đ tlima;
proplancima, padinama,
đ zemlj ištu
.... Uporaba
č s listovima i
cvjetovima: samo u goto-
vim pripravcima kod
tegoba s srcem; nije za
č
118
č
Cytisus scoparius
Listovi i cvjetovi
Djelotvorene saStavne tvari č
razni su alkaloid i koji kod nepravilne
uporabe izazivaju č j tegobe
u č žt luca i crijeva, u tcžim
č č i parali ziranust, Kud
paJpitacije i obolj enja krvnih žila
upotreblj avaju sc samo gotovi ljekovi-
ti pripravci. č st II homeopatiji
upolrehljava kod č tegoba. Bilj -
ka nije prikladna za č U
ruralnim č č se ne-
kad višestruko koristio kao kulturna
biljka za vezanje metii, za proizvod-
nju vlakana ili za bojanje. Danas se
sadi na nasutim smetlištima zbog
č š ć i č š ć tla.
Velika žutilovka
Genista tinctoria
Bilj ka osim f1 avonoida sadrži razne djelo-
č visoko djelotvorne alkaloide
zbog kojih biljka nije prikladna za
č Velika žutilovka sc kao
sredstvo za poticanje iskašljavanja uPOt-
rebljava II gotOvim preparatima na pre-
poruku č kod reumatskih
tegoba, upalnih procesa ć
putova, II nekim č za č š ć
krvi, đ i preventivno protiv pjeska
II ć Biljka je dobila ime po svjet-
lucavim žutim cvijetovima koji su sc teh-
č koristili kao sredstvo za bojanje sve
dok nisu izumljeni č pigmenti.
13Hjka je zbog jako velikog broja cvjetova
jako č kao medonosna biljka
za prirodni Vrt.
Listovi i
cvjetovi
.... Polugrm
.... Od lipnja do kolovoza
.... 3(}80 cm
.... Obilježja
s:
l>
I
e
z
l>
::c
"
ln
č šiba ste, zelene,
bez trnova, izbrazdane:
listovi sastavljeni, lanceta-
st!, rubovi cjeloviti, goli;
cvjetovi zlatnožuti, brojni u
grozdovima pri vrhu
liJO. Stanište
preferira svježa lužnata tla;
č na proplanci-
ma. č livadama,
negnojenim travnjacima
liJO. Uporaba
ć zelen; samo na
preporuku č prije
svega u homeopatiji; nije
za č
119
UJ
'"
cc
«
z
=>
I
«
:2
.... Grm il i malo drvo
.... Od svibnja do lipnja
III- 3-7 m
.... Obilježja
grane i č s ze-
lenom korom; listovi po
tri. perasti, odozgo svi-
lenkasto dlakavi; cvjetovi
u ć grozdovima
II- Stanište
suha tla đ
šumama. biljne zajedni-
ce u stjenovitom č
Ju; č đ kao
ukrasna bilj ka, samOni-
kla u toplijim č
... Uporaba
listovi i cvjetovi; samo na
preporuku č u
homeopatiji; nije za
č
120
Zlatna kiša
Laburnum anagyroides
Svi dijelovi bil jke sadrže jako
djelotvorne alkaloide koji iza-
zivaj u jako ć
č eventual no i smrt
izazvanu obamiranjem di š-
nog sustava. Zlatna kiša zbog 1-
toga nije nimalo prikladna za
č a pripravci sc
upotr ebljavaju samo još II ho-
mc::opatiji, đ OStalog kod
oboljenja probavnih organa i astme.
U parkovi ma i vrtovima č š ć se
sadi k rižanac zlatne kiše j planinske Listovi i cvjetovi
zlatne kiše (Laburnum alpinum) koji
ima posebno obilne cvjetove. Ne predstavlja nikak-
vu opasnost ni u javnim zdcnim nasadima ako se
djecu (i odrasle) uputi na Qtrovnost biljke.
Žuti kokotac
Mejilotus officinalis
Biljka osim saponina, trijeslovina i
flavonoi da sadrži j gJikozid mcl i!oti n
iz kojeg nastaje kumarin, a lime kod
osušene zeleni nastaje aroma miris-
nc lazarkinje. Ljekovita svojstva
uporrc::bljavaju sc u gotovim pripra-
vcima kao štO su npr. kreme kod
oboljenja vena, za poticanje cirku-
lacije krvi. proširenih vena i pre-
ventivno protiv tromboze. Na
č č upotrebljava se i
srodni visoki kokotac (Mdilo-
rus a1rissimus). Kao ć lijek
č je oparak ( 1- 2
č ž ć š ostaviti da
odstoji 10 minuta) kojeg se zbog
kumarina ipak ne smije pid duže
vremena II velikim č
listovi i cvjetovi
,. Dvogodišnja
)Ii> Od svibnja do rujna
... 50-100 cm
li- Obilježja
stabljika uspravna ili pe-
č razgranjena; listovi
spiralni, trostruko perasti;
liske č nejednako
nazubljene; cvjetovi svjetlo
žuti, u grozdovima dužine
prsta
.... Stanište
jako raširen i č pri.
sutan na suhim. č
padinama, na branama i
na đ zemlj ištu
.... Uporaba
ć zelen; krvožiIni
sistem
121
UJ
U
-'
«
>
UJ

N
Trajnica
... Od lipnja do ruj na
.... 20-60 cm
... Obilježj a
stablj ika uspravna, č
sta, ć nerazgran·
jena: listovi spiralni, uski,
lancetasti. bez peteljke.
sivo-zeleni; cvjetovi svj et·
ložut;, s č
žutom mrljom na donjoj
usni i č ostru-
gom
ll> Staništ f'!
raširen do č na tlima
siromašnim hranjivim
tvarima; rubovi puteva.
padine, kosi ne, biljne
zajednice stijena, brane
... Uporaba
ć zelen; obo-
ljenja krvnih žila
122
č lanilist
Linaria vulgaris
CvjetOVi sadrže razne flavonske glikozidc
koji Se u narodnoj medicini upotrebljavaju
kod hemoroida i upaJa vena. Homeopali-
ja biljku đ ostalog koristi kod sla-
bog mjehura i đ oblika upaJa
crijeva. U nekim č nekad se
upotrebljavao kao plava boja za bojenje
kose. Djelotvornost biljke ne č st: do-
voljno ispitana ili sigurna i zbog tOga
ipak Di je priklad na 7. a č Bilj-
ku bi u vrtu trebalo sadi ti zbog lijepih
cvjetova bogatih nektarom koje ć
mnogo insekata.
Listovi i cvjetovi
Livadna režuha
Cardamine pratensis
Nad7.c mni dijelovi biljke sadrže puno
vit ami na e i glikozide š č
ut ja koji đ okus. l ako se više
IH: spominje II modernim farmakope-
jama, biljka se kao ć li jek može
upotrebljavati na isti ć kao vrtni
borovnjak, npr. lluparku (2 č ž č
isimj ene zeleni/ šalica, ostaviti da odstoji
.5 mi nuta) ili kao đ ::iok (1 žlica,
dva puta dnevno) kod proljetne kure
č š ć krvi.
Li stovi i cvj etovi
+
... Traj nica
)Il> Od travnja do svibnja
.. 30-60 cm
li> Obilježja
stablj ika uspravna, š
okruglastai prizemnI
prikupljeni II rozetu,
no perasti; listovi
s uski m. zarezanim sJe-
ć liskama
Illo Stanište
jako č na
dama i vlažnijim miješa-
j
na adama ili
uz ć
tl- Uporaba
svj eža zelen; proljetne
kure, dišni pWievl; samoni
klo ć
123
>
o
"
ct
::;;
+
.. Jednogodišnja
lli" Od svibnja do rujna
... 3Q.8O cm
• ObiljeŽja
stabljika uspravna, jed-
na ili razgranj ena, obras-
la š ć č
dlakama; !istovi spi ralni,
s više zarezanih ć
UskI; tobolac spušten.
uzdiže se tek tijekom
otvaranja
.. Stanište
porijekom sa Sredozem-
lJa; dobro uspjeva u blizi -
ni ljudi od ranog kame-
nog doba; č uz ruro.
ve puteva i na đ
nim poljima
... Uporaba
osušeni
sredstvo za smirehje kod
male djece
124
Poljski mak
Papa ver rhoeas
Od bezmi risnih cvjetova poljskog maka
kao tradicionalni ć lijek protiv preh-
lade i za smirivanje male djece upotreb-
ljava se oparak (1- 2 č ž č š
ca, ostavid da odstoji 5- 10 minuta).
Cvjetovi maka takoder sc upotrebljava-
ju u velikom broju ljekovitih č mješa-
vina zbog dobivanja bujc. Poljski
mak ne sadrži otrovne alkaloide opijuma
(usporedi s vrtnim makom). Male č
ne drugih alkaloida ne smatraju se opas-
nim. Mak je č peludni cvije l: nje-
govih više od 150 prašnika zajedno
produciraj u otprilike 2.5 milijuna pe-
ludnih zrnaca. Oni č i bumbari-
ma sl uže kao hrana.
listO'o'i i cvijet
Vrtni mak, opijumski mak
Papa ver somniferum
Jaki poznati opijum os ušen je mli-
č sok zelenih makovih glavica.
Sadrži brojne visoko djelotvorne
al kaloide. med u njima mo rfin i kod-
ei n. Morfin se ilegalno pretvara II
hal ucinogenu drogu heroin, no ipak
jc prijeko potrebno sredstvo protiv
bolova kod najtežih oboljenja. Kodein
je i sastavni dio nekih sirupa p rotiv kašlja.
Biljka nije pri kladna za č Sje-
menke bogate š ć ne sadrže alkaloide.
Od nj ih se može proizvesti vrijedno ulje
bogaLO esenci jalnim mas nim kiselinama
koje se koriste za spremanje raznih peciva
(makovica).
Listovi, cvj etovi i
tobolac
+
lJ> Jednogodišnja
.. Od lipnja do kolovoza
Ilo 30-150 cm
Ilo Obilježja
stabljika uspravna.jaka;
listovi spiral ni, nejednako
vij ugavi , nazubljeni, pl;) ... ko
sto-zeleni; cvjetoVi pojedi-
č č č
purpurni, ž č skoro
bijeli
.... Stanište
stara kultivirana biljka iz
Sredozemlja; rijetko uvrto-
vima, ponegdj e se uzgaja
na poljima
.... Uporaba
osušeni č sok; sje-
menke: opoj no sredstvo:
bilina ulje; nije za samoli-
č
125
+
.. Trajnica
lill- od svibnja do kolovoza
... 50-80 cm
ObilJeŽja
stabljika uspravna ili
č razgranjena.
brIdasta; listovi neparne
perssti, UsIc,e s petelj ka-
ma, okruglaste, nazub-
ljene: cvjetovi zelenka-
sto- crveni
.. Stanlite
č na polusu-
him travnjacima i u bilj-
nim zajednicama stije-
na, na branama. kosina-
ma I uz rubove puteva
Upof ...
SvjeŽI lli osušeni listovi;
oboljenja proljeva;
č biljka
126
Mala krvara
Sanguisorba minor
Biljka sc II nekim č naziva be-
drenika (pripaziti na ć zamje-
ne s velikom bedrenikom), a zhog ko-
č prisutnih trijeslovina II narodnoj
medicini sc upotrebljava kod smetnji II
cri jevima, le II homeopatiji kod
zgrušavanja krvi II venama. Mladi li-
stovi pri tr1janju đ č
č miris i malo ć
na krastavce. Koriste se za salate. jd a
od gljiva. mahunarke i biljni ocat. Bi-
ljka se po ljekovitim !Svojstvima može
usporediti s velikom krvarom (Sangui-
sorba officinalis) koja naraste do vis ine
od l m. uspijeva na vla7.nim livadama i
ima đ cvjetOve.
listovi i cvjetovi
Vrbolika kiprovina
Epilobi um angustifolium
Listovi sadrže trijes!ovine i tl narodnoj
med icini smatraju se sredstvom d jelot-
vornim kod tegoba prostate. Upotreb-
!iava sc kao oparak (1-2 č ž č
is itnjene zeleni /šalica, ostaviti da đ
stOji 10-15 minuta) koji se tradicional-
no pije kao nadomjestak za crni č
Mladi izdanci mogu se pripremiti na
isti č kao šparoga. Listovi ili
izdanci nadopunjavaju okus i salate
od divlj ih biljaka. Cvjetovi sadrže OtrO-
vne knole i zbog toga se ne bi trebali
upotrebljavati. Vrbo lika kiprovina
važna jc medonosna biljka za č
listovi i cvjetovi
+
,. Trajnica
,. od lipnja do rujna
,. B0-1S0 cm
,. Obilježja
stabijika uspravna, neraz-
granjena, okrugla; listovi
spiralni, lancetasti, donja
strana pl avkasto-zelena;
cvjetovi u izduženim
grozdovima, purpurno
crveni
... Stanište
č Ul rubove puteva, u
šikarama, na proplancima
i đ zemijištu
... Uporaba
mlade mladice, listovi;
tegobe prostate: samont-.
klo ć
127
+
.. Patuljasti grm
.. od srpnja do rujna
... 20-80 cm
Oblll.ijo
grane polegle lU uzdignu-
te; pušta korijen iz nodi-
ja; listovi nasuprotni.
sitno ljuskasti. preklapa·
ju se kao crij epovi
.. Stanlite
raširena do č na
kiselim tlima ti č
nim šumama. č
nim livadama i livadama
s prisutnim patuljastim
grmovima
Uporaba
osuseni kora vrhova
grana i cvjetovi; tegobe
bubrega i ć
mjehura
128
Vriština
Calluna vulgaris
Sebastian Knei pp nanovo je otkrio ć dugo pozna-
to djelovanje č š ć krvi j č jc vrištinu
kao sredstvo za poticanje č ć Upot-
Listovi j
cvjetovi
rebljava se opacak ( 1-2 č ž č
ce osušene zeleni/šalica, ostaviti
da odstoji 10-15 minuta). Caj od
cvjetova vfiš tine đ me-
dom djeluje blago ć i
zbog toga se rado koristi kao
napitak za spavanje. Smije se
piti samo u dozvoljenim ko-
č i ne previše dugo
vremena! Upadljivost cvjet-
ova II krajoliku objašnjava
sc svjedogrimiznim cvj eto-
vima. Caške su ć i tam-
nogrimizne bojc. Vrišti na je
za ć važna medonosna
biljka.
č likovac
Daphne mezereum
Svi dijelovi bi ljke iznimno su
otrovni. Nakon kon7.umiranja
mah izazivaju jaku nadraženosT
sl uznica, jake š ć bolove II
grlu, uz tO još i ć le koli-
ke probavnih organa. Jaka
nadraženja kože ć su i pri
dodiru č grana. Ob ć li -
kovac zbog toga nikako nije prikla-
dan za č J arko crveni
plodovi biljke s druge strane mogu sc
jesti bez ikakvih posljedica. U raznim
homc:: opatski m pripravcima, kremama
protiv oboljenja kože, npr hcrpes
zoster, upotrebljavaju sc sastavne tvari iz
kore: grana. č likovac II č
jc jedini primjer za ć plodove.
Listovi i
plodovi
+
.... Listopadni grm
.... Od č do travnj a
.... 20-80 cm
.... ObilježJa
grane đ s broj-
nim č pl uta;
cvjetovi broj ni, bez
Č ali s jakim ž č
sto-<:rvenim č š
plodovi jarko crveni
... Stanište
č u miješanim
č š,umama I
biljnim zajednicama trajni-
ca u brdima: neprisutan u
ravnicama; ponekad kao
ukrasna vrtna bilj ka;
ć bi ljkal
... Uporaba
kora grana; samo lj
homeopatiji kod oboljenj a
kože; nije za
č
129

Trajnica
.. od svibnja do kolovoza
.. 60-180 cm
• Oblljeij.
stabljika uspravna, iz-
brazdana, šuplja, raz-
granjena samo gore;
listovi nasuprotni, nepar-
no perasti; !iske uske,
nazublj ene; cvjetovi
ž č ill bjel kasti
... Stanište
preferira vlažna staništa
u uz obale,
jarke, rubove šuma i
grmovita mjesta
• Upot ...
podanak; sredstvo za
smirenje
130
Ljekoviti odoljen,
valerijana
Valeriana officinalis
Biljka sadrži č ulje s ć
valcpotriatima i valerensku kiselinu koja
opušta č č miris osušenih
dijelova biljke č od i7.ovaJc:renske
kiseli ne - djeluje specijalno na č jer
odgovara mirisu č koje se tj eraju.
Odaljen se kod ž č uznemireno-
sti, nesanice i č tegoba srca, ždu-
ea i crijeva upotrebljava kao naljev (2 č
ne ž č isitnjenog podanka os raviri da
odstoji u hladnoj vodi) il i kao tinkrura
( Hoffmannove kapi - iz umio
Friedrich Hoffmann). Odoljen st:
ipak ne: bi uebao koristiti više
od propisane č i ne pre-
dugo vremena. Biljka je priklad-
na za vrt. Ustovi i cvjetovi
Crni sljez, šumski sljez, divlji sljez
Mal va syl vestris
Li stOvi crnog sljeza, prikupljeni samo II tOplim dani-
ma i osušeni ŠtO jc ć brže, sadrže sl uzi i trijes-
lovine. Iznutra se upotrebl java kao oparak (2 č
ž č listova i li cvjetOva/šalica, ostaviti da odstOji 10
minuta) kod karara i upala II usnoj šuplj ini i ždrijelu,
koJ opeklina ili nadraženih sluznica
probavnog trakta, a izvana kod č
va i ckcema. Cvjetovi se mogu
koristiti i kao dekoratvini sa-
stOjak II č mj ešavinama.
Mladi listovi crnog sljeza mo-
gu sc jesti li salatama od div
Ijeg bilja. Prašnici zarastaju
II cenualni šuplji StUP koji tije-
sno ć vrat.
listovi ; cvi jet
II> Trajnica
III> Od lipnja do listopada
Ilo 80-150 cm
.. Obilježja
stabljika polegla'm uzdig-
nuta, slabo ol:!ras1a dlaka-
ma. razgranjenai Ifstovi
tro/api do peterolapi $ prib-
ližno okruglastim rubom
liJ> Staniite
porijeklom Iz Ažije; jako
raširen na strminama bo-.
gatim dušlkom i uz rubove
puteva
liJ> Uporaba
osušeni cvjetovi i Iist9Vi:
oboljenja dišnih puteva j
kože; salata od samonikle
zeleni
131
.. Jednogodišnja
• od svibnja do listopada
.. l()'SO cm
• Oblijel )_
stabljika polegla ili uzdig-
nuta, razgranjena,jako
č listovi spiralni.
uzdužna č cvjeto-
vi mall, u marobroj nim
skupinama u pazušcima
lista
.. Stanli te
raširena svugdje đ
kamenja na č i
č "a tr}ltoaru. u vrto-
vima, uz rubove puteva i
na nogometnim igrališti-
ma
• U_ba
č č zefen: obo-
ijenja kože iJ.lišnih
pulcm
132
č trava, troskot, oputina
Polygonum avicular e
Biljka sadrži sluzi, trjeslovinc i kremenu kiselinu. U
narodnoj medicini se kod lakših katara gornjih diš-
nih pucova i sluznice usta upOtrebljava kao oparak
(1-2 č ž č osušene, isitnjene zeleni/ šalica,
ostaviti da odsto;i 10 minuta). a izvana II oblozima
za č rana. č trava č č mo-
ć i zbog toga je sastojak č za č š ć krvi.
Smatra se i da steže krvne žile i kapilare. č trava
je jako otporna biljka i č pionir u č nase-
ljavanj a i u današnje vrijeme rasprostranjena je u ci-
jelom svijetu.
Listovi i cvjetovi
Livadni dvornik
Polygonum bistorta
listovi i cvjetovi
U srednjovjekovnim far makopcjama
navedeno jc da č spleten poda-
nak navodno pornaze kod ugriza
zmije. Zbog vel ikih č trijeslo-
vi na ipak je č za upotre-
bu kod proljeva. Kod upala II usnoj
šupljini i ždrijelu za grgljanje:: je pre-
č naljev (2 č ž č isit-
njenog podankaJšal ica, pristavili II
mlakoj vodi i oSlaviti da odstoji više
sad ). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg-
lc: daju kao č za zube i izvrsni
su za medonosne č Mladi listOvi
jako su ukusno samoniklo ć
II- Trajnica
.... Od svibnja do KOJo\loza
.... 30-100 cm .
... Obilježja
podanak zmijoliko iskriv-
ljen; listovi spiralni. goli, s
kri la stom petelj!s.om: gor-
nja strana tamnozelena,
donja plavkasta
Ilo Stanište
u brdima na vlažnim, hlaa.
nim tlima bogatim hranjl-
vim tvarima. na vlažnim
livadama i šumarqaJla
adama ili naplaVinama ut
ć
.... Uporaba
podanak; proUev; upale
sluznica; samoniklo ć
"
,
133
"
.. lIstopadni patuljasti grm
.. od upnja do kolovoza
.. 2040 cm

č đ bri-
daste, svjetlozelene;
listovi spiralni , svJetlo-
zelenI. skno nazubljeni;
cvjetovi z\lonoliki, s previ-
jenih1laticama
.. Stanište
jakO rašll"ena u prorijede-
oim č šuma-
ma, č šuma-
ma s kisel im tlom i liva-
dama s prisutnim patu-
ljastim grmoVi ma
... Uporaba
bObice. rijetko i listovi;
oboljenja proljeva: samer
ć
134
Borovnica, crna borovnica
Vaccinium myrtillus
ć č svježi h plodova
djeluje laksativno, a osušene
bobice sadrže t[ijcsiovine i
djeluju na suprotan ć
Oparak (2-3 č ž č
osušenih plodova ili 1-2
č ž č listOva/šalica .
ostaviti da odstoji 10 minu-
ta) se koristi kod smetnji II
crijevima ili za grgljanje kod
upala II usnoj šuplji ni i ždrijelu.
Osušeni plodovi pristavljeni u
crnom vinu pomažu kod obo-
ljenja proljeva. Borovnica ili crna
borovnica iznimno su omiljeno di -
Listovi i plodovi
vlje ć - i za ljude i za velik broj malih životinja.
Divlja ruža, pasja ruža
Rosa canina
Duguljasti, hrašnasto-mekani šipci su nepravi, č
;agodast plod. Nastaju ć cvjetišta, a dla-
kave sjemenke zapravo presravljaj u prave š č č
Sipkov č (2-3 č ž č š ostaviti da odstOji
10 minuta) č č ć i djeluje bla-
go laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vita-
mina (posebno vitamin C). Pri
spravljanju ukusne ć kaše ili
marmelade potrebno je pažljivo ....... .
odstraniti sjemenke jer nj ihove
bjelkaste kukaste č koje ih
okružuj u izazivaju nadražcnja II
crijevima. đ se mogu
koristiti i drugi zrdi
šipci ostalih prisutnih
ć divljih ruža.
listovi. cvjetovi i ŠipaK
o
... Listopadni grm
III- Lipanj
.. 1-3m
... Obilježja
grane sjakim trnovima,
obješene u luku; listovi
neparno perasti; Jiske oval-
ne, nazubljene; cvjetovi
č i!i u malobroj-
nom skupinama 'u metlici
III> Stanište
č i jako raši rena na
rubovima šuma, u rijetkim
šumama, biljnim iajednl-
cama šumarakci j grmovi-
tim mj estima
III> Uporaba
šipak: đ tegobe
bubrega; samonikl o ć
r
;
135
o
Traj nica
Od'1ipnja do kolovoza
80-150 cm
ObIlJežla
uspravna. jaka.
listovi s
Cijelim-rubom, kod latica
UVijekje<lan veli ki i je-
dan manji li st. skoro
nasuprQtni
Stanište
raširena do č na
proplandma, šumskim
putevi ma, te u brdima na
vapnenastim tlima
Uporaba
kod č I
.astme samo u gotovi m
pripravcima sa standar-
diziranom č
aktivnih tvari; nije za
č
136
Velebilje
Atropa bella-donna
Listovi uglavnom sad rže
alkaloid hiosciamin. a crni
plodovi atropi n. Ove
tvari paraliziraju vegetativ-
ni ž č sustav i smiju sc
upotrebljavati samo pre-
ma uputama č kao
sredstvo za ubla7: avaoje
č II probavnim organi-
ma i kod težeg oblika astme.
Nakon konzumiranja bobica
pojavljuju sc č znakovi
trovanja kao ŠtO su crvenilo II
listovi. cvj etovi i pio
licu, otvorene zjenice koje ne reagiraju, ubrzano hi-
lo. fantaziranje j mah nitOSt, nakon kojih dolazi do
nesvjestice i obamrlosti dišnog surava. Biljka je jako
važan sastojak II far mace utskoj industrij i - no ipak je
potpuno neprikladna za č
Pasji j ezik
Cynogl ossum officinal e
Biljka pri trljanju đ neugodan mi-
ris, a prije cvatnje sadrži velike č
pi ro]j zidinskih alkaloida otrovni h i za
životinje na ispaš i. Cvatu ć biljka
dugo vremena se upotre bljavala kao
i CIni gavez, iznutra j izvana, no da-
nas se upotrebljava samo rijetko II
homeopati ji. Nije prikladna za samo-
č Cudnovati đ
cvjetOvi imaju jako č cijev
č ć iz koji h zalihe nektara mo-
gu pri kupljati samo insekti s dugim
sisaljkama. Apokarpni p lodovi (cje-
pavac) jako neugodnog mi risa
II nekim č kori- _Ft ..
stili su se kao OtrOv za miševe.
Listovi i cvjetovi
... Dvogodišnja
III- od svibnja do srpnja
... 3()'70 cm
II- Obilježja
stabljika uspravna, raz-
granjena; listovi spi ral ni,
lancetasti, sivo-zelenI,
mekano dlakavi; cvjetovi
najprije č
poslije đ
... Stanište
porijeklom sa Sredo.zem!ja;
dobro uspijeva u bl izini '
ljudi, preferira {oplija pod-
č i dušik u vapneJ'"t
astim tl ima na suhim tra-
ti nama i padipama
... Uporaba
osušena zelen: prObavni
nije za
č
137
"
.. Trajnica
.. 0<1 svibnja do srpnja
..
Obliježja
stabljika uspravna, raz-
granjena. grubo dlakava;
listovi spiralni, spetelj·
kom iU ć 5 donje
strane s jako istaknutim
žijama; c'o'jetovi u puno
nijansi. od kremasl.c>-
bijele do ta č
ste .-
... Stantite
proširen nasvježim tlima
bogatim hranj ivim tvari-
ma UZjarke, potoke i na
livadama
... Uporaba
podanak. listovi: nekad
za č rana j 000.
lj enja kostiJu: nije za
č
138
Crni gavez, veliki gavez
Symphy tum offi cinal e
Listovi i
cvj etovi
Brojne sastavne tvari II korijenj u biljke
iskorištavale su se od starog vijeka
kod lomova kostiju. upala pokosnice
(periost) , č masnica i
ć Kod navedenih tegoba
upotrebljavaj u sc naljevi kao paste
ili stavljeni kao oblog. Biljka ipak
nije prikladna za č jer
su u đ đ pi
4
roli:ddinski alkaloidi opasni za jet-
ru. Gotovi pripr avci (krema) uPOt4
rebljavaju se samo izvana kod š ć
ne kože, a ne v iše iznutra. Bumbari s
kratkim sisaljkama cvjewve zagriZU sa
strane i tako kradu nektar bez obavlje-
nog oprašivanja.
Mala č č trava
Centaurium erythraea
U svim djelovima biljke pri:mtnt
su gor ke tvari koje podupiru
probavu poticanjem č
vanja sluzi, probavnih sokova
i poticanjem utjecanja ž č
Biljka jc II današnje vri jeme
jaku rijetka š ć vrSla i
zbog tOga se ne smij e pr ikuplja-
ti II prirodi. Od hHjke nabavljene
II ljekarni može se pri premiti
aperitiv djelotvoran kod slabog
apetita: otprilike 25 g č 10
grama paprene me tvice i nekoli-
ko oguljenih kriški jabuke prista-
viti II [itri suhog bijelog vina,
procjediti nakon tjedan dana i
ponovno napuniti bocu.
Listovi i cvjetovi
liJO> Jednogodišnja
... Od srpnja do listopada
.. 8-50 cm
... Obilježja
stabljika uspravna, č
obridasta, razgranj ena II
gornjem dij el u; prizemni
listovi prikupljeni II rozetu;
listovi stablji ke nasuprotni.
goli
... Stanište
rijetko na pjeskovltlm tlima
na proplancima, negnoje-
nim š ć
biljka!
... Uporaba
osušena, Ć zeleni
apetita, proba-
vni organi
139

... Trajni ca '",
III> od svibnja do srpnja
II> 6Q..l00cm
ObIlJeija
stabYLka uspravna, pru-
gasta, lagano crvenka-
sta, goJa; liStovi s petelj- •
kama, s Cijelim rubom,
plitke nabrekline, mes-
nati; cvjetoyr brojni, ali
jako malenI
Stanište
raširena
tlima u goojenim livada-
0'Ia. Ul rubove puteva,
na kosinama, u šikara-
ma ili u vrtu
Uporaba
svježi ili osUSeni listovi;
č Š Ć krvi, oboljenja
kože; samoNiklo ć
140
č kiselica
Rumex acetosa
Biljka jc dobila ime po
ugodnom kisel kastom okusu
koji dolazi od oksaine kiseline
prisutne II listovima (uspore-
di sa č kiselicom) .
Oparak č ž č
isirnj c::ni h listova/šalica, osta-
viti da odstoj.i 10 minuta) se
upotrebljava izvana kod
oboljenja kože i iznutra kod
upalni h procesa sl uznice
usta. Homcopatija biljku ;.,
upOtrehljava na č
Listovi i cvjetovi
č Svježi listovi mogu sc spravljati kao samonikl o
ć ili dodatak juhama i umacima. Prevelike ko-
č ili trajna uporaba č su zbog vel ike
č oksalne kiseli ne. č kise1icu bolje je ne:
upotrebljavati kod reume, gi hta ili tegoba jetre.
Crni lopuh, lepuh
Petasites hybridus
U srednjem vijeku vjerovalo se da jak miris CV3tQva,
koji se do sazri jevanja ploda izduže više nego dvo-
struko, može č kugu. Medicinski se zbog re-
l ist i cvat
ć j ć djelovanja UpOt -
reblj ava kod smetnji probavnih organa.
Ovu staru ljekovitu biljku, ipak bi zbog
prisutnosti za jetru štetnih piro!izidins-
kih alkaloida II podanku, trebalo uPOt-
rebljavati suzd ržano kao oparak ili samo-
niklo ć đ nije č
ni č rana svježim listovima. Ho-
meopatska uporaba biljke je izuzetak.
Listovi su ć II č fl ori.
II" Trajnica
... Od ožujka do travnja
II- 3Q...80 cm
liJ> Obilježja
listovi prizemni, srcastI,
široki do 60 cm, s donje
strane sivo pustenasti;
glavice cvjetova, samo sa
ženskim ili muškim cvjeto-
vima, brojne na crvenk.a-
stoj peteljci, jakog mirisa
.... Stanište
raširen do č na tlima
bogati m hranj ivim tvanma,
na adama ili naplavinama
uz potoke, vlažnim livada-
ma i č bogatim
izvorima
.... Uporaba
listovi; podanak;
ž č proba-
vni organi
:1.4:1.
ji» Traj nica
ji» Od srpnja do rujna
ji» 50.160 cm
.. Obilježja
stabljika uspravna, č
vefobrldasta, crvenka-
sta; liStovi nasuprotni,
strane sivo-zel ene,
duboko d!anasto razdje
!jeni s uskim, I"jazublje-
nJm liskama; cvijetne
g]avice s gustim Stitcima
ji» Stantite
č vecinom usku-
pil)8ma u grmovitim
mjestima na adama ill
napl avinama uz ć
ce. na vlažni m šumski m
putevi ma 'j uzjal1<e
.. UpOraba
listovi, cvjetne gl<:lvicc;
probavni organi; nije za
č
142
Konopljuša
Eupatorium cannabinum
Biljka đ ostaJog sadrži gor -
ke tvari , trijeslovi ne i saponi ne.
U narodnoj medicini sc zbog toga
kor istila b o sredstvo za pori canje
fun kcije ž č i č ć
Spada li porodk u č II kojoj
su prisutni đ alkaloidi
štetni za jetru i zbog tOga bi jc trt-
balo izbjegavati kod č
Homeoparija konopljušu upotreb-
ljava ja č obrambenog meha-
ni zma tijela. CvjetOvi u gusti m
nakupninama cvatu rciativno kasno,
ć ih razne vrste č bum-
bara i leptira. Bilj ka je zbog roga Listovi i cvjetovi
prikladllOi ,a prirodni Vrt bogat raz-
nim vrstama.
č č č
Arctium lappa
Djelotvorne sastavne tvari pr isutne II biljci, te II
srodnom pustenastom č č (Arctium tomenws<l) j
malom č č (Arctium minor) su č ulje, mas-
no ulje, sluzi, trijcs!ovina i poliini. Uljni naljev pri -
preml jen II apoteci ot! korijena biljke upotrebljava st:
kod č č na koži. Homeopa-
tija pripravke č kod ak-
ni i ekcema. Naljev (1-2 ć
ž č kor ijena/šalica, ostaviti
da odstoji više sati II hladnoj
yodi i tek onda zagrijati) jc
prikladan ć li jek za č š ć
je krvi. Mladi izdanci mogu se
spravl jad na isti č kao
dok se od plodova
može pruizv/;;sci svijetlo jesti vo
ulje.
listovi i cvjetovi



.... od srpnja do kOlovoza
.... 60-120 cm
... Obilježja
stabljika uspravna, raz-
granjena, uzdužno
izbrazdana, č crvenka-
sta; listovi spiralni,široko
srcasti, odozgo matzelenl
odozdo sl vo.pustenasti:
glavice cvjetova samo s
cjevastim cvjetovima
.... Stanište
svježa bogata hranj ivi m
tvari ma uz puteve lli padi-
ne; dobro uspijeva u bli zini
ljudi od mladog kamenog
doba
.... Uporaba
korijenje: oboljenja koŽe;
somonlklo ć
143
.. Trajnica
.. od svibnja do lipnja
20·125 cm
OblUei;a
listovi č šuplji,
š broj ni cvjetovi u
okruglastom cvatu s dva
prozirna ovoj na lista
.. Stanište
kao samonikla biljka na
kameni ti m, šljunkovitim
tlima na adama lli napla-
vinama uz Ć
testo uzgaja n u vrtu
.. Uporaba
svježi !Istovi; probavni
organi
144
Luk vlasac
Allium schoenoprasum
I
č ulje biljke:: sadrži gli -
kozide č š ul ja ljutog
i č okusa. Nje::go-
va aroma č je č š u i
č č probavnih
w kova i osim loga č č
vanje ć Popularna hiljka II
kulinarstvu se upotre::bl;ava za po-
boljšanje okusa juha i umaka, te jela
od krumpi.ra, sira iH jaja. Listovi pri
sušenju gube aroma č i zbog to·
ga se upotrebl javaju svjdi ili zamrz-
nuti. Uzgajanje na prozorsko; dasci
jedn ost avno je tijekom cijele godine.
Posude ili č ć moraju uvijek biti lag-
ano vlažni.
listovi i okruglasti cvat
Mrazovac
CoJchicum autumnaj e
Mrazovac možemo smatrati ekstremno Olrovnom,
rano ć biljkom. jer su njegovi cvjetovi otvor-
eni ć dugo prije zime i pupanja. Svi dijelovi biljke
sadrže vrl o otrovan alkaloid kolhicin koji
omet a diobu stanica i nakon jakih ko-
lika paral izom centra za disanje izaziva
smrt. Biljka zbog roga. nikako nije prik-
ladna 7.a č U homeopatiji
se č kod gihta, reume, te
katara probavnih organa. Druge
sastavne tvari upotrebljavaju sc
II gotovim pripravcima za li-
č leukemije. Crvenkasti
ljevkasti cvjetovi s dužinom od
20 cm ć su II č
biljnom svijetu.
Ustavi. plod I
cvijet
III- Trajnica
... od kolovoza do ruj na
liJO> 2().SO cm
... Obilježja
listovi pri zemni, sjal)O ,ze.
leni, uzdužno prugasti,
li neami; cvj etovi u kasno
ljeto bez nadzemnih listoVa
... Stanlite
č u dubokim
tli ma na vlažnim livadama;
bilj ni m zajednicama na
adama ili naplavinama uz
ć j na pašnjacima.
rijetko i u vrtu
... Uporaba
gomoij, sjemenka: samo U
homeopatijI kod gihta; nije
za č
145
,. Traj nica
.. od srpl')ja do kotovoza
.. 3Q.60 cm

stablj ika polegla ili uzdig-
nuta, bogata granama;
listovi spiralni, parno
perasti, liske č s
bodljikavi m vrho.m; cvjet-
oVI leptirasti scrvenka·
stom zastavicom, bijel im
i č
đ
• Stanište
prije svega u vapnen-
astim č na
suhim tlima! na negnoJe-
nhn.travnjacima, uz ru-
bove puteva i na kosina-
ma
.. Uporaba
Ć zelen; samo u
gotovim pripraVCima kod
slabosti srca; nije za
č
148
Šareni grašar
Coronilla varia
Sareni grašar u svim dijelovima đ ostalog sa-
drži i jedan glikozid koj i djeluje č kao sastavne
tvari naprstka. Kod uporabe koja nije II skladu s pre-
porukama pojavljuju se č ć č
smetnje u kretanju i ohamiranje dišnog su-
stava. Biljka zbog toga nikako nije pri-
kladna za č Otrovna jc i
za životinje biljojede. Danas sc rijet-
ko upotrebljava za izradu lijekova
zbog povoljnijeg đ č djelo-
vanja na srce drugih ljekovitih
biljaka s prisutni m supstanca-
ma aktivnim u krvotoku. Li-
jtpi cvjetovi nektar č na
vanjskoj strani debel e č š
listovi i cvjetovi
č sporiš, železarka
Verbena offi cinalis
Sporiš je ć bio jako cijenjen
kao ć bil jka za napitke od
zeleni. Nekad je bio jako cijenjen
kao univerzalno ljekovito sredstvo, a
danas sc jedva primjenjuje. Oparak (1 -
2 č ć š ostaviti da od-
stoji 5 minuta) je ć lijek protiv
umora, malaksalosti i ueprc::sijc.
Homeopatija spariš đ osta-
log upotreb ljava kod epilepsije. Bilj-
ku ć duš ik i č je prisu ma na
ruševinama zamaka i devasti ranim
Ij ištima. č sporjš jedini je europs-
ki predstavnik II tropima.
Listovi i cvj etovi
,. Trajnica
... od srpnja do kolovoza
II- 2Q.80 cm
,. ObiljeiJa
stabijika uspra\lna.slabo
razgranjena. pri dnu laga-
no odrvenjela; listovi Iz-
brazdan!, s izraženlmn
lapovima ili
ovi II klasovima,
č ć skoro u obliku ko-
č
... Stanlite
raširen na suhim tlima na
padinama i i
va; dobro uspijeva u
lj ud] od mladog J<,amenog
doba
... Uporaba
osušena zelen; stanja
iscrpljenosti
149

III- Od liPllja dokorovoza
... 50-150 cm
OblljeiJ."'
stablj ka jaka, uspraoma.
Ć nerazgranjena;
prizemni listoviskupijeni u
rozetu, !istovi stabljike
spiralni, naborani, obrasli
sivimdlakama;cvjetovi u

strani okrenutom grozdu
.. Stanište
na lagano kisel im.
svjeŽim Urma u šumama,
na šumskim putevima i
na proplancl ma, najviše
u zapadnom dijelu, ta-
đ kao:ukrasna
vrtna b:iljka
... Uporaba
osušeni ustovJ.l!amo u
gotovim pripravcima kod
slabosti srca; nije za
č
150
Crveni naprstak
Digitalis purpurea
Atrakti vna; ć biljka sadrži
veli k broj ć glikozida kOji sc kao
ć upotrebljavaju II gotovim pri pravcima
gdje je č aktivnih tvari standardizi·
rana. Biljka s druge: strane: nikako nije pri-
kladna za č Ako sc mladi
li stovi nakon konzumiranja ne
ć sastavne tvari izazivaju porc: -
ć osjetiJ a, nepravilno disanje i pore-
ć funkci je srca. CvjetOvi u č
kom grozdu Otvaraju se od dolje prema
prema gore i uVijek su okrenuti prema
svjetlosti. Najvažniji š č su bum-
bari. Upadljive mrlje na vrhu cvijeta izgle-
daju kao prašnici, .no zapravo su varka jer
se pravi prašnici nalaze dalje gore, u cije-
vi č Ć
Ustovi i cvjetovi
č mravinac, origan
Origanum vulgare
Biljka ugodnog č mirisa sadrži č
ulje koje sc sastoji od bisabolena. timola i karvakrola.
te gorke rvari i trijeslovina. l ako se č mravinac
ili njegovo č ulj e č upotrebljavaju II gOtO-
vim p ripravcima, nj egovo č č pri mje-
ne ipak je kulinarstvo jer sc i tu
razvija pozitivno djelovanje
na probavne organe. Origan
(mediteranska Vf S[a) je pri-
sutan na svakoj pizzi i II
ć jela od mesa i t jesteni-
ne. Mravinac je đ sastOjak
mješavine zeleni "Hcrbes de
Provenee", U biljnom vrtu pred-
stavlja izvrsnu medonosnu bilj ku za
č i leptire.
ustovi i cvjetovi
... Trajnica
III- Od lipnja do rujna
... 30-80 cm
... Obilježja
stablji[(a uspravna, kao
grana, tarika, č
crvenkasta; listovi s
rubom, nasuprotni,
zeleni ,
la kratkim dlakama;
vi crvenkasti, rijetko
.. Stanište
jako raširen na suhim tU-
ma u grmovitim Jestima.
šikarama ili putevima:
č kao ukrasna vrtna
biijka
iii' Uporaba
svježa Uiosušena zelen;
probavnI organi; ć
biljka
151
... Trajnica
... od do kolovoza
" 30-60cm
• Obliježja
stabljika .uspravna, bri-
dasta; listovi prikupljeni
u rozetu s dugiOl petelj-
kama, izbrazdani: listovi
stabljike ć samo
tri u oasuprotnim
parovIma; cvjetovi svjetlo
ž č rijetko bijeli
.s_
pojedi nacno na umjere-
no kiselim Uima siromaš-
mm tvarima u
đ šumama,
Č livadama
i paSnJacima
Uporaba
osllŠena:zelen: č
Ljekoviti č
Stachys offi cinalis
Nekad kan univerzalno ljekovito sredstvo
hvaljena biljka ne pojavljuje u moder-
nim farmakopejama č svom vrlo
ć ć imenu. Trijeslovine i gor-
ke tvari prisutne u biljci II kojigama O
ljekovitom bilju 16. i 17. ć bili
su ć č knd prolje-
va, katara dišnih putova ili za č
rana, no danas se upotrebljava jako
rijetko. Cistac jc primjenji van i kod kr-
varenja nosa i rana na glavi nastalih ud-
arcem. Riljku se danas u prirodi ne bi
trehalo prikupl jati jer je jako rijetka,
ali zato je znatno ć u bilj-
nom Vrtu. CvjetOve bogate nektarom
rana,,; probavni organi, listov; i
ć č mali leptiri i osolike
muhe.
disni PUtEM cvjetovi
152
č č
Leonurus cardiaea
Svježa biljka pomalo je neugodnog mirisa i sadrži
gorke tvari, glikozide. alkaloide i f1avonoidc. UpOt-
rebl java se na č č kao ljekoviti odoljen, kod
sLCaha, ž č nesan ice i klimak-
lcrijskih tegoba, istO tako i II ho-
meopatiji. Oparak (2 č ž č
isitnjene zeleni/šalica, da
odstoji 10 minuta ili kao naljev,
po ć nezasladen) jc
posebno č č lijek
za starije osobe kao sredstvo za
smirenje. Ova dekorativna i po-
malo zaboravljena biljka
zaslUŽUje više pažnje, jer jc vrlo
prikladna za svaki vrt.
Li stovi i cvj etovi
IJO> Trajnica
liJI> Od lipnja do rujna
liJI> 50-150 cm
IJO> Obilježja
stabijika uspravna, č
slabo razgranjena, fetvero-
č
listovi dlanol ikr ul
sivo-zeleni, dlakaVI; cvjeto-
vi u gonijlrri paz.ušcima
listova, ž č
boje mesa ž č
III- Stanište
dobro uspijev,a u blizi ni
ljudi u Aziji; č
tl ima bogatim dušikom na
padinama i uz ruševine
III- Uporaba
osušena zel en.: s(edstyo
smirenje
153
to Patuljasttgfm
... od svibnja do rujna
cm
ObIlježja
.stablj ike polegle, jako
razgranjene, samo malo
odrvenjele; Ustovi sasta-
vljeni, s cQel im rubom,
sivo-zeleni; cvjetovi pri
vrnu u okruglastim
grozdovfma
stanlile
jako raši rena u pjeskovi-
tim negnojenim livada-
ma, na dinama i u prori-
đ smrekovim
šumama
Uporaba
ć zelen; proba-
vni š organi;
č biljka
154
č č dušica
Thymus pu!egioides
Biljka č mirisa sadrži ć ostalog ci -
mol. dmol, k.arvakrol, citral , pint n i druge sastavne
tvari . Ljekovita svojstva poticanja č sluzi i
opuštanje č iskorištavaj u sc kod kašlja ili kod
oholjenja 7.cluca i crijeva, pri č djeluju i prisutne
tr ij eslovine i gorke tvari. Oparak (2 č ž č isit-
njene zeleni /šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta i
pi ti đ je ć lijek za
poticanje probave ili kod ka-
tara gornjih diš-
nih putOva_
Obiena č
dušica može se ko-
ristiti kao č
bil jka te II namazi-
ma, uz jela od
č jela od mesa peradi,
krumpira i č
Listovi i cvjetovi
Prava č dušica, timijan
Thymus vulgaris
č ulje biljke (sadrži timol, karvakrol, cimol,
borneoI, ci ncol) opušta č i đ sluz.
Kod č sc:: upotrebljava kod hripavca, zagušu -
ć kašlja i č bronhitisa, te
probavnih tegoba. Kod kašlja se .•
upotrebljava naljev (1 č ž č
zcJeni/šalica, ostaviti da odstoji ,
10 minuta, eventualno pomi-
jdano s iSlOm č aniša, -o ""' J(t,..T
visokog jaglaca i velecvjetne di- ' f
vizmc), a za č želuca na- •
;jr,
ljev od iste ć timijana, ki-
ma i paprene metvice. Ti mijan je fi'
č biljka prisutna II vel ikom
broju mješavi na zeleni za jda od me-
sa, ribe ili tjestenine.
Ustovi i cvjetovi
... Zimzeleni patuljasti grm
... Od lipnja do srpnja
... 15-30 cm
lt- Obilježja
grane jako razgranjene,
uspravne ili č
bridaste, dlakave; listovi s
kratkim peteUkama, kratko
pustenasti, sivo-zeleni;
cvjetovi ž č č
ili č
.... Stanište
stara kulti virana biijka sa
Sredozemlja, u srednjoj
Europi ć ne podnosi
zimu
iii' Uporaba
svježa ili osušena cvje:ra.
ć zelen; probavoi
organi, dišnl organi;
č bi ljka
155
... Trajnica
... od lipnja do kolovoza
.. 30-70 cm
II- 0bIlfeija
stabijlka uspravna. kao
grana. bridasta; listovi
dekuslranJ, s pete IJka-
ma, nazubijenf, šlijastl;
CVjetovi u Izduzenim
klasovima na vrhovima
granaca
Stanlite
stara kultivirana biljka;
poznata samo u uzgaja-
liMima, rijetko samoni-
kla b'iila
11--
svježa ili osušena zelen;
probavni organi
156
Paprena metvica, menta
Mentha x piperita
Paprena metvica križanac je dviju vrsta, vodene met-
vice (Mentha aquatica) i č metvice (Mc:nrha
spicata). č ulje intenzivnog mi risa sadrži
mentol, menton, dncol i nekoliko drugih tvari. Li-
stovi metvice č š č s; ' korištena ć
na droga. Oparak (2 č ž č š
ca, ostaviti da odstOji najviše 5
minuta) je sredstvo za poti-
canje metabolizma, opuštanje
listovi i cvj etovi
č i istjeri vanje vjetrova
kod slabog apetita i problema s
probavom. Biljka sa steri lnim
sjemenkama II biljnom Vrtu
razmnožava se samo smloni-
ma.
Vodena metvica
Mentha aquatica
č ulje jako aromati cne biljke
sadrži manjc memola, ali više mento-
fu rana nego paprena metvica. Kao li-
jek sc može:: upotrebljavati na isti
č kao paprena metvica koja se
i č od vodene metvice.
Oparak (1 -2 č ž č š
ostaviti da odstOji najviše 5 minu-
ta) č apetit. Za dobivanje
japanskog ulja od metvice bogatog
mcntolom uzgaja se i poseban oblik
blisko srodne poljske mervice
(Mentha arvensis) . č ulje cu- Listovi i cvjetovi
pave metvice (Mentha spicata) skoro
ne sadrži mentol i prisutno je pasta-
ma za zube, ž ć gumama i vodicama za ispi-
ranje usta. Vodena metvica prikladna je kao
č bil jka II gredici kod umjetnog jezerca II
vrtu.
II- Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
"' 2().60an
Ilo- ž
stabljika uspravna 11j pe-
č bridasta, č
crvenkasta; listovi s petelj-
kama, ovalni ilj lancetasti,
tupi, č zel enkasto-
grimizni, dl akavi
... Stanlite
raši rena na prepl avij enim
tl ima u trstici, vlažnim
livadama,jarcima i
č šumama
... Uporaba
svježa ili osušena zelen;
probavni organi; č
biljka
157
... Trajnica
.. od srpnja do rujna
• 30-50 CfI)
• OI>IIJ<oija
stablj ika uspravna ili
č paperjasto
dlakava; Ustovi s kratkim
peretikama ili ć
okruglasto ovalni, iz-
bfaz<lanh naborant, gu-
stO' dlakaVi
.Stonlšte
rijetko na vlažnim padi-
nama i obalama: u više
obl ika keo vrtna biljka,
kao samoni kla
... Uporaba
SJ.1eZa ill osušena zelen;
probavni organi;
č biUka
158
Okruglolisna metvica
Mentha suaveolens
č ulje sadrži velik broj komponenata j ima
više ć aromu nego druge metvice. Zelen se
upotrebljava iSlO kao od papn:: nc metvice za
poticanje apeti ta i kao potpora probavi (1-
2 č ž č š ostav iti da odstaji
listovi i cvjetovi
najviše 5 minuta). Svježi U-
stovi služe za aromatiziranje
ž ć napitaka, ć
nih sokova, ć salata,
",cica i marmelada. Nijedna
vrsta metvice nije prikladna
kao svakodnevni napitak tj. za
trajnu uporabu. Kao privre-
me ni nadomjestak može sc pid
č od č kamilice, ko-
č kopra ili origana.
Brdski vrisak
Satureja montana
Biljka trpkog ali ugodnog mirisa sa-
drži č uljt scimolom, kar-
vakrolom i velikim brojem
.Y.>
drugih sastavnih tvari.
"tiw--- Upotrebljava se II ć
lij ekovima za č ;,el uca
(1· 2 č ž č š
rtl,;=. .... ostaviti da odslOji 5-10 mi -
nuta), ali i č kao limi-
jan kod obol jenja gornjih diš-
nih putova. U kulinarstvu je
posebno cijenjen kao č za
variva od mahunarki ili jela od
Listovi j cvjetovi mesa. Biljke uzgajane II č ć
ili gredi cama moraju se redovno ob-
rezi vati da bi sc malene stabl jike gusto razgranalc:: i
r;lZviJe dovoljan broj svježih mladica.
... Polugrm ili patuljastI grm
... od kolovoza do lj stopada
... 20-30 cm
... Obilježja
č ši baste. polegle il!
uzdignute, č samo pri
tlu odrvenjele; listuvi nasu-
protni, usko linearni; cvjet-
ovi ž č ili svjet-
č
Illo Stanište
porij eklom sa Sredozemlja;
ć samo kao vrtna
bi ljka, tek rijetko "kao sa·
monikla
Illo Uporaba
svježa lli osušena zelen;
probavni organi: č
bilj ka
159
iii" Trajnica
... od Svibnja do kolovoza
iii" 10-20 cm
iii" ObH! ežja
stablji ka polegla, po-
višen sano cvat; listovi
nasuprotni, dlakavi,
pilasti; u
izduženin grozdovima
.. ' .. Stanište

raši rena na suhim tlima
u rijetki m č i
č šumama i
na negncjenim livadama
.. Uporaba
osušena Ć
zelen: unutarnji organi
160
Č
Veronica officinalis
Bil jka sadrži trijeslovine, gorke tvari i iridoidni gli-
kozid aukubi n koji uzrokuje crnilo osušenih djelova
biljke::. CestO!Slavica se rijetko upotrebl java sama, ć
ć kao sastOjak č mješavina i raznih gOtO-
vih pripravaka protiv pokavarenog želuca, kašlja,
listovi i
cvjetovi
bronhitisa, bolesti jetre i svraba. Narod-
na medicina č upotrcbljava
više kao univcrzalno ljekovito sredst-
vo i to ć kao oparak (1 č
ž č isitnje::ne zeleni/šalica, ostaviti
da đ 10 minuta). Od č svjet-
loplava lista ć do nji jc uži i
ć nego ostala tri. Svjct1a mrlja
II sredi ni služi kao ć za slijet-
anje š ć
Gorkoslad, paskvica
Sol anum duIcamara
Po:coate su razne vrs te: gorkoslada koje se đ
no razlikuju po sastavnim i akti vn im tvarima. Ljeko-
vita svojsrva biljke koriste se II pripravcima, tj soko-
vima za ublažavanje kašlj a j preparatima za č š ć
krvi. Homeopatski pripravci djeuju kod tegoba reu-
me i oboljenja prehlade. Biljka nikako nije prikladna
za č Malo izdužene, na č zelene,
kasnije: č ž i na kraju jarko crvene bohi-
ce isprva
slatkastOg, a
kasnije gor-
kog okusa ubr-
ZO nakon kon-
zumiranja izazivaju
grebanje II ustima i ždrije:-
lu. kasnije ć j oba-
miranje dišnog sustava. Ptice plo-
oove podnose bez ikakvih posljedica.
listovi,
cvjetovi j
plodovi
II- Polugrm
... Od lipnja do kolovoza
... 30-200 cm
li" Obilježja
stabij ika odrvenjela samo
pri dnu: listovi spiral ni, s
cijelim rubom, pri tlu S dva
odvojena lapa
li" Stanište
č na propusnim tlima
bogatim hranjivim tvarima,
u sumama na adama ili
naplavinama uz č i
vlažnim grmovitim mjesti-
ma na obalama
li" Uporaba
osusene mladice i komadi
stabljike: prije svega u
IlOmeopaliji; Ilijt:.tCl SClHlo-
č
161
I-
(f)
...J
o
ll:
I-
'<JJ
o
.., Jednogodišnja
Illo od svibnja do rujna
IJO 30-60 cm
.. Obilježja
stabljika uspravna, kao
grana, obrasla č
vim grubim dlakama;
listovi ć jli obuh-
ć stabljiku, obrasli
krutim dlakama, s ci·
jelim rubom; cvjetovi
nebesko plavi, rijetko j
potpuno bijeli
,. Stanište
porijeklom sa Sredozem-
lja; č kao vrtna biljka
j na nekim mjestima kao
, samonikla
IJO Uporaba
svježa ć zelen:
tegobe s zglobovima,
upale grla: č
biljka
162
Borago, č
Borago officinalis
Ustovi i
cvjetovi
Sastavne tvari prisutne: tl
biljki (sluzi. tri jeslovi-
ne, sapononi i
flavonoidi) blago č
č ć i
znojenj e te č
upal e. Oparak (2 č ž č
zeleni/ šalica, ostaviti da odstoji 10 mi-
nuta) se upotrebljava kod reumatskih
tegoba, za č š ć krvi i kod oboljenja
grla. č se u homeopatiji upotrebljava
kod navedenih tegoba i kod depresije. Fi-
na aroma č aromi krastavaca jako je
cijenjena u kulinarstvu, a svježa ili zamrz-
nuta č ide uz salate, om1ete, jela od
kupusa, graška i ć Kvalitetna aroma
nestaje pri sušenju biljke.
Ljekoviti volujak
Anchusa officinal is
Biljka sadrži alkaloide. trijeslovi ne i sluzi. U narod-
noj medicini se kod smetnji II cri-
jevima i kao sredstvo za potican-
je iskašljavanja upOtrebljava opa-
rak ( 1-2 č ž č isitnjenc ze-
leni ili cvjetova/šalica, ostaviti da
odstoji 5 minuta) . Lj ekoviti volujak
II starom vijeku smauan jc
pouzdanim univerzalnim sredst-
vom protiv depresije. Biljka jc
imc dobila po dlakavim s[colikim
listovima. Njen znanstveni naziv
porodice i vrste ukazuje na pri-
sutnOSt obojenih tvari II korijen-
ju koje su se do izuma
č pigmenata upotreb-
ljavale kao crvena boja za
slikanje.
Listovi i
cvjetovi
.. Dvogodišnja ili trajnica
ji!> od svibnja do rujna
IJO- 30-90 cm
.. Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena; listovi s grubim
dlakama. uski, lancetasti;
cvjetovi prije otvaranja
grimizni. nakon otvaranja
č rijetko i
potpuno bijeli
Illo Stanište
jako raširen u suhim liva-
dama. otvorenim grmovi-
tim mjestima, uz rubove
puteva i na kosinama
Illo Uporaba
svježa č zelen;
proljev. kašalj
163
... Trajnica
... Od ožujka do travnja
... 15-30 cm
... Obilježja
stablj ika uspravna, ć
nom nera zgra njena;
prizemni listovi s dugim
peteljkama. listovi stab-
lJike ć obrasl i kru·
tim dlakama, ć
prisutne svjetle mrlj e;
cvjetovi najprije crvenka·
sti. onda č
... StanJi te
č ili raširen
na propusnom humus-
nom tlu lj č
šumama bogatim rasli-
njem
... Uporaba
svježa ili osušena zelen;
dišni organi; samonikl o
ć
164
Ljekoviti ć
Pulmonaria officinalis
Svi nadzemni dijelovi biljke sadrže sluzi. trijeslovine
i saponinc koji ublažavaju nadraženja i ć iskaš·
ljavanje kod oboljenja dišnih organa. Kod oboljenja
prehlade upotrebljava se oparak (2- 3 č ž č
isitnj ene zeleni ili osta-
viti da odstoji 10 minuta, zasladiti s
medom). Listovi s bijelim mrljama
prema srednjovjekovnim farmako-
mejama pomažu j kod č tu-
berkuloze ć Mlade listove
može se spravljati kao samoniklo
ć
Listovi i cvjetovi
Pravi lan
Linum usitatissimum
Uzgaja se više vrsta lana i to prema svrsi upora-
be: lan koje se najviše uzgaja zbog proiz-
vodnje vlakana j za izradu platna i lan
koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog
listovi i cvjetovi
velike č ć masnih
kisd ina II sjmcnkama. Ci jele i
neisitnjcnc ili svježe izrmvljene
sjemenke lana zbog enormnog
ć volumena blago su,
odtetno i djelotvorno laksativ-
no sredtsvo. Upotrebljavaju se
osim mga i za ublažavanje
nadr aženja kod upaJa II č
želuca i crijeva. Kao ć lijek
ujutro se uzima 2 č ž č
ce lagano iSitnjcnih sjemenki s
malo vode.
... Trajnica
... Od lipnj a do srpnja
... 30-300 cm
... Obilježja
r-
l>
Z
O
<
stabljika uspravna, č
razgranjena samo u gor-
njem dijelu; listovi spiralni,
s cijelim rubom, uski, lan-
cetasti, ć
... Stanište
stara kultivirana bi ljka
porijeklom sa Sredozemlja;
ć uzgajan na polji-
ma, rijetko samoni kla
biljka
iii> Uporaba
sjemenke; laksativ
165
.. Tr::ljnir:::I
.. Od ožujka do travnja
.. 5-15 cm
.. Obilježja
listovi prizemni, s dugim
peteljkama, trola pi , peja-
vijuju se nakon cvjeto .... a i
prezimlj uju
.. Stanište
na humusnom tlu u bje-
č šumama
bogatim raslinjem, ć
nom na vapnencu: nema
je na zapadu: š ć
biljkal
.. Uporaba
svježi listovi; samo jOš u
homeopatiji; nije za
č
166
Jetrenka
Hepatica nobilis
ListOvi oblika jetre prema srednjovje-
kovnim farmakopejama pomažu kod
bolesti jctre. ć da jc rijetka u
mnogim č ne bi se ue-
bala prikupljati u prirodi_ J etrcn-
ka je zbog č prisutnih al-
kaloida otrovna i ionako nikako
nije prikladna za č
Homeopatija pripravke
č kod tegoba probavnih
organa i pn:hlada. Nebesko plavi
cvjetOvi s dugom stabljikom raz-
vijaj u šest do sedam latica iznad List i cvjetovi
tri pricjvema lista.
č č vodopija, cikorija
Cichorium intybus
Cikorija jc: poznata bil jka koja sadržava gorke tvari i
smatra sc: sredstvom koje č č ž č i
podupire probavu. Za ć apetita ili kod
ć sitosti upotrebljava sc oparak (2- 3 č
ž č zeleni ili korijena/šalica, ostaviti da odstoji 10
Listovi i cvjetovi
minuta) . Od mladih listova priku-
pljenim do srpnja mogu sc sprav-
ljati salate od divlje zdcni. Lije-
pa biljka divlji jc oblik važnih
kultiviranih biljaka č endi-
vije i malog č od č se
prženog korijena proizvodi na-
domjestak za kavu. Cvjetovi ne-
besko plave boje sastoje se samo
od č cvjetova, otvaraju sc
prijepodne i uvenu ć II rano
poslijepodne. ć dana
otvaraju se novi cvjetovi.
Trajnica
Od srpnja do rujna
.... 80-100 cm
.... Obilježja
stabljike kao grane. vitke,
krute, bridaste; listovi goli
ili č spiralni, lance-
tasti, grubo nazubljeni;
bijeli č sok u svim
djelovima biljke
.... Stanlite
jako raširen do č u su-
him staništima, na neob-
đ zemljištu, na
kosinama i uz rubove
puteva
.... Uporaba
osušena ć zelen,
korijen: probavni organi:
salata od samonikle zeleni
167
w
()
co
::J

...J
... Trajnica
III- od ožujka do travnja
III> 5-10 cm
... ObilježJa
podanak s č
izdancima: listovi pri·
zemni , s dugim peteljka-
ma, okruglasto-srcasti,
malo izbrazdani; cvjetovi
tamnoplavi s uspravlJe-
nom ostrugom, ugodnog
mirisa
.... Stanlite
porijeklom sa Sredozem-
lja, ć kao iz vrta
podivljala biljka na liva-
dama s ć i grmovi-
Um mjesti ma
... Uporaba
podanak: CIljetovi; obo-
ljenja dišnih puteva
168
Mirisna ljubica
Viola odorata
Podanak mirisne ljubice sadrži saponine j glikozide .
Narodna medicina njihovo svojStvO pOlicanja č
vanja sluzi i olakšavanja iskašlj avanja upotrebljavala
je kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1 č
na ž č isitnjenog podanka/šalica, ostaviti da od-
stoji 10 sc upotrebl java za grgl janje kod pro-
listovi i cvjetovi
muklosti i kod kašlja. Miriš-
ljavi cvjetOvi ljubi ce nekad
su se koris[ili za aromati zira-
nje i dekoriranje slasti ca. po-
danak č perunike
([ris germanica) danas se ne
upoucbljava kao lijek, a zbog
mirisa ulja č ljubici, njen
podanak se đ naziva i
podanak ljubice.
Divlja ć
Viol a tricolor
Listovi i cvj etovi
Saponini, flavonoidi i glikozidi
biljke upotrebljavaju se II raznim
gotOvim pripravcima iznutra i
izvana kod č oboljenja
kože č dermatitis kod
č đ i II
patij i kod oboljenja kože i reu-
matskih tegoba. Oparak (1- 2
č ž č š č ostaviti da
odstOji 10 minuta), pripremljen
od iste č zeleni divlje
ć korijena č cvjet-
ova lipe i plodova č pre-
č je ć lijek kod prehlada
i za č š ć krvi. Biljka se zbog rijet-
kosti ne prikuplja II prirodi. Upotreb-
ljava sc uzgojena.
... JednogooiSnja ili trajnica
,. Od svibnja do listopada
Illo 1().35 cm
liJO> Obilježja
puno oblika; stabljika
uspravna, razgranjena;
listovi s pete ljkama, ovalno
• lancetasti, Izbrazdani;
ć ć veliki, s
izraženimn lapovima: cvjet-
ovi č ili plavi
u više tonova, kremasto
bijel i I žuti
... Stanište
č na suhim, otvorenim
staništima kao što su neg-
nojene livade, pjeskovita
polja, bijele ili sive dine
... Uporaba
osušena ć zelen:
oboljenja kože
169
II' Trajnica
II' Od lipnja do kolovoza
II' 80-150 cm
II' Obilježja
stabljika uspravna, ć
nom nerazgranjena;
listovi spiralni, duboko
dlanoliko razdijeljeni, s
uskim višehsnim dijelovi·
ma; cvjetovi u grozdovi·
ma pri vrhu
II' Stanište
ć samo u brdima
i vapnenastim č
ma uzduz obala potoka;
đ i kao ukrasna
vrtna biljka; š ć
biljka
II' Uporaba
gomolj; samo uhomeo-
patiji kod neuralgija, pod
nadzorim č nije
za č
170
ć
Aconitum napel1us
listovi i
cvjetovi
Plavi jed ć je najotwvnija biljka u
č Alkaloid akonitin, pri sutan u
svim djelovima biljke naj prije nadražuje,
poslije tOga izaziva ć ć i utr-
nulosti, a naposljetku smrt izazvanu
paralizom centra za disanj e iJi zasto-
jem :srca. Aktivna tvar unosi se ć
kroz đ kožu. Biljka i njoj
srodne zbog tOga nikako nisu prikladne
za ć Homeopadja biljku
upotrebljava protiv bolova. kod bolesti
ć h ć i palpitacija.
CvjetOvi su se specijalizirali za jake
bumbare jer gornju usnu u obliku šIje-
ma samo oni mogu pritisnuti prema
gorc.
č
GJechoma hederacea
Biljka pri trljanju lagano neugodnog
mirisa zbog prisutnih trijeslovina j
gorkih tvari tradicionalno sc upot-
rebljava kod proljeva, slabog apeti-
ta i pokvarenog želuca. Oparak
(2- 3 č ž č isimjcnc ze-
leni/šalica. ostaviti da odstoj i 5
minuta) sc može upotrijebiti za
grgljanje kod upaJa ždrijela ili izva-
na kod slabijih ozljeda kože. Listovi
sakupljeni II ć jako su aroma-
č okusa i njima se mogu č
salate od divlje zeleni. jela od krum- Listovi i cvjetovi
pira, ć ili jela od sira. Cvjetovi
su dostupni samo insektima s dugim sisaljkama.
III- Trajnica
II> od travnja do lipnja
.. 10-30 cm
II- Obilježja
stabljika puzava, s izdanci-
ma dugim više metara,
pušta korijen iz nodija;
listovi speteljkom, okrugla-
sti, naborani; cvjetovi, 5-6
u pazušclma cvjetova
... Stanište
jako č na tlima boga-
tim hranjivim tvarima u
šumama, grmovima, liva-
dama i vrtovima
... Uporaba
svježa ili osušena cvjeta-
ć zelen; tegobe s crije-
vima; salata od samonikle
zeleni
171
... Trajnica
... od svibnja do kolovoza
... 10-30 cm
... Obilježja
ć mladice
uspravne, nerazgranje·
ne, Iz prizemne rozete;
nadzemni izdanci kratki;
cvjetovi brojni u cvatovi·
ma č kl asu
... Stanište
jako č na tlima boga·
tlm hranjivim tvarima u
biljnim zajednicama na
livadama
.. Uporaba
svježa ill osušena cvjeta-
ć zelen; probavne
smetnje, č rana
172
ć ivica, puzava ivica
Ajuga reptans
Puzava ivica bogata jc trijeslovinama i
zbog svog djelovanja stezanja krvnih
žila j kapilara upotrebljava.se kod
probavnih tegoba te kod kod upala II
ždrijelu, a i7.vana za zacijeljivanje
rana. Biljka se osim kao ć lijek
(1- 2 č ž č isitnjene
zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 5
minuta) za navedene tegobe
upotrebljava i u homeopatiji kao
ljekovito sredstvo kod
č č
č Nebesko
plavi č ć imaju
jako ć gornju usnu, a listovi I cvjetovi
na donjoj usni imaju fine cn e koje služe kao
o rijentacija za ć opraši č ć ivica
jako je č za prirodni Vrt.
č š č
Prunella vulgaris
č trijeslovina II č celinšcici iskorištava
sc isto kao kod velikocvjetne š č č <""jetovi
budu č do 3 cm j koja uspijeva na suhim liva-
dama, i to kod tegoba žduca i smetnji II crijevima.
Izvana sc za zacijtljivanje rana
upotrebljava oparak (1- 2 č
ž č isitnjene zeleni/šalica,
ostaviti ds odstoji 5 minuta),
iznutra za grgljanje ili ispiranje
kod upalnih procesa II č
Caška se kod sazrijevanja otva-
ra samo kod vlažnog vremena.
Apokarpni plodovi (cjepavac)
tada su ljepljivi, č se
životinjama na ispaši i tako sc
rasprosrranjuj u. Vrsta jc od bi-
jelih doseljeni ka prenesena na
sve kontinente.
listovi i cvjetovi
... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 5-25 cm
lt- Obilježja
stabljika uspravna ili pen-
č nerazgranjena, s
izdancima; listovi ovalni i
slabo užiljebljeni; cvjetovi
č 1- 1,5 cm
lli> Stanište
č na glinovitim tlima
bogatim hranjivim tvarima
na livadama, tratini u par-
ku ili na šumskim proplan-
cima
lli> Uporaba
osušena zelen; organi
probave
173
w
'0
""
Z
cf)
:::J
.... Zimzeleni grm
.... od lipnja do kolovoza
... 20-60 cm
... Obilježja
stabljika uspravna, bri-
dasta, č odrvenjela
samo pri tlu; listovi s
cij elim rubom, sivo-ze-
leni, obrasli gustim dla-
kama; pri trljanj u oslo-
đ jako č
miris
lli" Stanište
stara kultivirana bilj ka
sa Sredozemlja: puno
vrsta č podnosi
zimu, jako raširena u
vrtovima u srednjoj
Europi
... Uporaba
osušeni cvjetovi ;
sredstvo za smirenje;
proizvodnja parfema
174
Lavanda, despik
Lavandula angustifolia
č ulje č mirisa p ri je
svega sadrži hodalo] i linolacctat. Ljeko-
vita svojsta iskorištavaju se II oparku (1-
Z č ž č cvjetova/šalica, ostaviti da
odstOji 10 minuta), kao sredstvo za
smi renje kod ž č i uznemire-
nosti, te nesanice, migrene i tegoba
ž č Velike č lavandinog ulja
upOtrebljavaju se u č
koj industriji za proizvodnju
parfema i za aromatiziranje
sapuna. Biljka se u kulinarstvu UpOt-
rebljava jako rijetko. Grmove lavan-
de u vrtu obrezuje sc odmah nakon
cvatnje i to skroz prema dolje. a ti-
me se postiže grmolik rast biljke.
Ustavi i cvjetovi
Lj ekovita kadulja
Salvia offi cinalis
č ulje sadrži eineal, kamfor,
borneol i rujon, a njihova ć
č je kod svake vrste. Sadrži j
manje č trijeslovioa i gorkih
tvari. Kadulja smanjuje znojenje,
opušta č i č
nastanak upala. Kod upala II us-
noj šupljini ili č želuca j
cri jeva kao ć lijek upotreblja-
va sc aparak (1- 2 č ž č
iSi tnjenrn listova/šali ca, OStavi li da
odstoji 10 minuta). Biljka sc zbog
prisutne č tujona mora upot-
rebljavati samo štedljivo i ne nepre-
stano. Isto vrijedi i za kulinarstvo.
SvjeŽi ili osušeni li stOvi kadulje idu
uz ribu, jda od peradi, kobasicu ili
si r.
listovi i cvjetovi
... Polugrm
e
u>
z
»
0<
rn
.... Od svibnja do kolovoza
... 30-S0 cm
.. Obilježja
stabljike bridaste, uzdižu
se, odrvenjele samo pri tlu;
listovi naborani, sivo pu-
tenasti, sitno udubljeni,
duguljasto-ovalni; č š
đ č ć
č
liJ> Stani šte
kultivirana biljka sa Sredo-
zemlja: u srednjoj Europi
kao vrtna biljka; tijekom
hladnijih zima pomalo se
smrzne i č
liJ> Uporaba
osušeni listovi; upale;
č biljka
175
.. Zimzeleni grm
.. od lipnja do rujna
.. 30-150 cm
r Obilježja
grane bridaste, č
uspravne; listovi kožnati ,
linearni, s gornje strane
tamnozeleni, odozdo
bjelkasti; cvjetovi svjetio-
plavi, ponekad I ž č
ill bij eli
.. Stanište
porijeklom sa Sredozem-
lja; u srednjoj Europi kao
vrtna biljka; osjetljiva na
mm,
.. Uporaba
svježi ili osušeni listovi;
krvotok, živci; č
biljka
176
Ružmarin
Rosmarinus officinalis
Sastavni dijelovi č ulja (eineal. borneo!,
Ustovi i cvjetovi
kamfor) i njihova ljekovita svojstva
koristc sc kod smetnji u prokrvlje-
nosti, migrene, reume, manje
kod slabog apetita, a II homeo-
patiji ih se koristi kod č
tegoba. Oparak (1 č ž č
listova/šal ica, ostaviti da odstOji
10 - 15 minuta) se upotrebljava
kao ć lijek kod iscrpljenosti i
slabe cirkulacije. Ružmarin je
sastavni dio poznate mješavine
č bi lja "ll erbes dc Pro-
veoee". Mješavina ide č
uz janjctinu, jela od peradi. odres-
ke. gljivc. omletc i jela od ri be. Bilj-
ka sc može uzgajati i u č ć
na prozorskoj dasci.
Miloduh
Hyssopus officinalis
Biljka sadrži č ulje s pinenom j
pinokapfenom tC manje č
f1avonoida, t rijcslovina i gorkih vtari. Lje-
kovita svojstva biljke č su kao kod ka-
dulje i upotrebljavaju se na č č
Oparak (1-2 č žlWce isitnjcnc
š č ostaviti da odstoji 5 minuta) je
prikladan ć lijek za grgljanje kod tegoba
II grlu ili kod bnronltitisa. Ugodna č
aroma II kulinarstvU sc upotrebljava 7.a po-
bolj šanje okusa jela od mesa i krumpira, i
ne tako č uz salate. variva i jela od sira.
listovi i cvjetovi
Miloduh je č i za mirisne bu-
kete ili mirisne mješavine 5 mirišljavi m
listovima i ć Dekorativ-
na biljka II vrtu mOfa biti na
č relativno suhom
mjestu i mora sc redovno
obrezivati.
... Zimzeleni grm
... Od lipnja do rujna
... 3(H50 cm
iii> Obilježja
stabljika bridasta, č
uspravna, odrvenjela samo
pri tlu; listovi sastavljeni,
obrasli kratkim dlakama,
ć s kratkim mladi·
cama u pazušcima
iii> Stanište
porijeklom sa Sredozemlja
i Č Crnog mora;
samo kao vrtna biljka,
rijetko samonikla
iii> Uporaba
svježa ili osušena cvj eta·
ć zelen; upale: č
biljka
177
(/)
w
cl::
a.
:;;:
.i'i r-----.
... Zimzelen! grm
.. od travnja do svi bnja
... 2-4m
... Obilj ežja
stubolik zbog strmo
uspravljenih grana, rijet-
ko sa širokom krošnjom;
po tri iglice u pršijenu,
bodljikavo zašilj ene,
gornja strana izbrazdana
i sa sitnom bjelkastom
iiiam; ženski cvatovi su
č š s izgledom boba;
bobice dozrijevaju nakon
2 godine
... Stanište
raširena na rubovima
šuma, na negnojenim
livadama i pašnjaci ma;
pokazatelj istrošenih
pašnjaka
... Uporaba
bobice č š
ć organi;
č biljka
178
č borovica
Juniperus communis
Mesnati č š s tTOkutasti m urezima naZivaju se sm-
rekinje (plodovi , bobi ce), a sadrže trijeslovine, na-
vonoide, i č ulje s terpincolom. pinenon, ka-
Igl ice i č š
dinenom i kamferom. Plodovi se pre-
ma preporuci č iznutra upot-
rebljavaju u raznim pripravcima kod
upalnih procesa ć puteva.
izvana za utr1javanje kod
reume i bolova u zglobovima.
Plodovi se zbog jakog
nadraženja bubrega ne smiju
konzumirati duže vremena i
u ć č Koriste:
se: i za aromatiziranje raznih
rakija (džin, ge:ne:ve: r) iH kao
č za kisc:1i kupus re: jd a od
č
Zapadna tuja
Thuja occidentalis
Uljuskastim 1i!> tQvima prisutno č ulje s glav-
nim sastojkom {Ujonom jako nadražujc kožu i nakon
konzumiranja dolazi do teških trovanja sluznice
usta, bubrega i jetre. Riljka zbog toga nikako nije
prikladna za č Ljekovita svojstva biJ jke
koriste se samo II gotovim preparatima i pod nad-
zorom č izvana za utrljavanje kod reumats-
kih oboljenja, iznutra skoro samo II homeopatiji kod
Ljuskasti listovi i cvj etovi
č tegoba s organima
za kretanje. Druge vrsta
ć porijeklom iz
Sjeverne Amerike i
č Azije da-
nas se sade kao
ukrasno ć a
đ su otrovne
na č č kao
zapadna tuja.
.. l imzeleno drvo
,.. od travnja do svibnja
iii' do15m
,.. ObiljeŽja
n ,
m
s:
-o
:o
m
(fl
krošnja vitka, gusta: listovi
ljuskasti u č reda,
odozgo mat zeleni, odozdo
svjetliji, pri trljanju
oSloMaj u č
miris ć kaše odja bu·
ka s uljem od č ć
... StanIšte
autohtona biljka atlantske
Sjeverne Amerike; č
kao ukrasno drvo u parko-
vima i na grobljima
.. Uporaba
grane: samo na preporuku
č kod reume; nije za
č
179
>
o
cr
o
oo
.. Zimzelene drvo
... Od travnja do lipnja
... više od 50 m
.. Obilježja
krošnja vitka. grane
vodoravno otklonjene;
iglice č
šiljaste, neznatno
š č š ili u pršij enu;
č š su đ
otpadaju u komadu
II' Stanište
u prirodi č u brdovi-
tom ć od 800 m;
jako raširena zbog za-
đ
.. Uporaba
svježi vrhovi č
koža, reumatske tegobe
... n
č smreka, smreka
Picea abies
Iglice osim smole izmedu ostal og sadrže i č
ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneo lom.
Ljekovita svojstva koriste se izvana II pripravcima za
ulrljavanje koji č prokrvljenost
kod bolova II š ć gihta i
reume. Francuski konjak od igli-
ca smreke djeluje na č
č Aroma jc đ pri-
sutna i II mirisnim ž č
ma prostora i bonbonima pro-
tiv kašlja. Ulje od iglica ariša i
jele primjenjuje se na č
č Za skupljanje ć č
svježih mladih izbojaka potrebno je
pravovremeno ishoditi dopuštenje kod
nadležne šumar ije.
Iglice, cvje'tov;
i č š
Planinski bor, klekovina
Pinus mugo
U igli cama se osim smole nalazi i č
ulje ugodnog mirisa koje sadrži pinen, ka-
dinen, silvestren j fdandrcn. Ulje od kle-
kovine izvana sc upOtrebljava kao pripra-
vak za utr1javanjc kod rc::umatskih tego-
ba i is crpljc::nosti, za ihaladju kod
oboljenja dišnih putova ili II ka-
pima za ublažavanje hunjavice.
Sastojak jc i mnogih kozme-
č preparata na tržištu.
č i pomalo č
sir up od mladih izboj aka bora
može se koristiti kao namaz:
150 g izbojaka kuhati 15 minuta
II 11 vode i naposljetku parili s
l kg š ć dok ne postane gUSto
kao sirup.
Iglice i č š
,
... Zimzeleni grm ili drvo
... Od lipnja do srpnja
... 1-5m
... Obilježja
tll
O
:lJ
O
<
stabljika s polegl i m ili Ul-
dignutim granama, pone-
kad i kao malo drvo; po
dvij e iglice u kratkoj
ci, malo uvrnute. č
do 7 cm. tamnozelene
... Stanište
u skupinama u visokom
gorj u: č kao ukrasno
drvo; puno oblika
... Uporaba
iglice i mlade mladice:
oboljenja dišnih puteva.
reuma
181
.. Zimzeleni grm ili drvo
.. od ožujka do travnja
.. do15m
.. Obilježja
dvodomna; iglice plosna-
te, kožnate, savitlj ive,
odozgo crno-zelene,
odozdo svjetlozelene,
dvoredne; zrele sjemen·
ke plavo crne s karmin
crvenim sjemenim ovo-
jem
II- Stanište
kao podras!inje u šuma-
ma: č Š Ć kao ukrasno
drvo; š ć biljka
.... Uporaba
svježi listovi: samo u
hnmf!op;tliji na
preporuku č nije
za č
182
Tisa
Taxus baccata
Iglice i sjemenke sadr7.c glikozidc j nekoliko alkaloi-
da. Jako su otrovni za ljude, posebno za životinje,
š ć bubrege i izazivaj u paraliziranost č
š ć Homeopatija pripravke od iglica upotrebljava
kod osipa na koži i oboljenja reume. Germani su od
tise spravljati jako djel otvoran otrov za strijele. Akti-
vna tvar taksal iz kore tise ć ć dj eluje kod
terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne
sadrži otrove i slatkastog jc okusa s jakim trpkim
okusom II ustima i zbog toga tisa i nije baš
Iglice i cvjetovi
č
kao di vlje ć .
-
č krkavina, pasji dren,
pasjakovina
Rhamnus cathartica
Plodovi sadrže flavonskc: glikozide
i antrakinone koji č na debe-
lo crij evo i dj eluju laksativno isLO
kao i kora trušljikc. Plodovi kr-
kavine ipak su znatno blaži i
upotrebljavaju se za č
je djcce. Primjena: 8-12
osušenih babica pojesti za-
jedno s jednom jabukom zbog
ublažavanja neugodnog okusa.
Postoje i gotovi pripravci za
djecu, npr sir up. Nezrel i p lo- Ustovi i cvjetovi
dovi ili ć č su opas-
ne i mogu izazvati trovanja s ć ili kolika-
ma. Kod č tegoba nužno jc posjetiti
č
\

II'> Zimzeleni grm
II- Od svibnja do lipnja
... do5m
... Obilježja
A
;O
A
»
<
Z
en
č č približeno
nasuprotne, otklonjene
(Oblik križa!) j trnovite: kora
pepeljasto siva, lagano
ć listovi nasuprotni,
široko ovalni; cvjetovi bjel·
kasto-žuti, neprimjetni
IJO- Stanište
raširena u živicama i grmo-
vima na suhim š1junkovi·
tim ili glinovitim tlima
Ilo Uporaba
osušeni plodOVi: laksativ
183
II> Listopadni grm
II> Od svibnja do lipnja
II> 2-6m
II> Obilježja
lagano razgranjena;
č otklonjene,
bridaste, zelene, ć
nom s plutom; listovi
nasuprotni, duguljasti;
odozgo mat zeleni; cvjet·
ovi neprimjetni; karmin
crveni plodovi s č
sto-žutim sjemenkama
II> Stanište
č uz rubove puteva
il i u biljnim zaj ednicama
šumaraka; sadi se i uz
ulice
III> Uporaba
listovi ili plodovi; samo u
homeopatiji na
preporuku č nije
za č
184
č kurika
Euonymus europaea
Svi dijelovi biljke sadr že
č glikozidc i alka-
loide. Nakon konzumi-
ranja plodova jarko cr-
vene boje pojavljuju
sc teške kolike u č
ju želuca i cr ijeva, te
nje II krvotoku koje mogu
izazvati smrt. Medicinski se u
današnje vrijeme gotovi pri-
pravci upotrebljavaj u još samo
Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za č rana.
listovi i Nekad je bila proši rena uporaba proti v
plodovi gamadi i mol jaca. Od tvrdog drveta
đ su igle 7.a štri kanje ili vreteno. Izvrsna je
i za ugljen za crtanje visoke kvalitete.
Visoka kopriva, č kopriva
Urtica dioica
Zel en koprive sadrži vel ik broj tvari koje č
ć ć i ispiranje upalnih procesa, a
uporrchljava se kao oparak (1-2 č ž č iSitnje-
ne zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod
reumatskih tegoba ili prema preporuci č kod
tegoba prostate. Kopriva je sastOjak II
velikom broju gotoVih preparata za
olakšavanje tegoba peostate.
I-iomcopatija više primjenjuje
srodnu malo lop rivu (Urtica
urens). Svidi listOvi mogu se spra-
vljati kao samoniklo ć Od
stabljike su sc nekad proi7.Vodila
vlakna. Listovi su prehrana za
gusjenice velikog broja danjih
k pt ira, npr. za danje č i
malog kopri vara.
listovi i cvjetovi
... Trajnica
... od lipnja do srpnja
... 9O-150cm
li'" Obilježja
stabljika uspravna, neraz-
granjena, bridasta, č
đ listovi
nasuprotni, speteljkom,
grubo nazubljeni, mat ze-
leni: cvjetovi jako neprimj-
etni, jednospolni; svi dijelo-
vi s č š ć m
dlakama žarnicama
.. Stanište
jako č na padi nama,
obalama rijeka, đ
nom zemljištu i u vrtovima;
pokazatelj prisutnog
dušika
.. Uporaba
svježa ili osušena zelen;
ć organi: samoni-
klo ć
185
.. Trajnica
.. Od lipnja do kolovoza
.. do5m
liJO ObilježJa
stabljike naborane, pe-
nju se u smjeru kazaljke
na satu; listovi dekusira-
ni, speteljkom, srcasto
ili dlanoliko lapasti, na-
borani; cvjetovi jednos-
poilli; muški umetlici,
ženski u cvatovima č
ni m č š
.. Stanište
raširen u grmovitim mje-
stima na adama ili na-
plavinama uz ć i
na đ zem-
ljištu; kultivirana biljka
.. Uporaba
ženski cvatovi, mlade
mladice; sredstvo za
smirenje; samoniklo
ć
186
č hmelj
Humulus lupulus
Ženski cvjetovi sadrže č uljt: i gorke lvar i ( hl
pulon, humulum) koje su kemijski srodne sa saSI;IV
nim tvarima kanabisa. č č ć
djel uj u antibakterijski i š ć Kod ž č l l
nesanice oparak (2 č ž č osušenih č š š
ea, ostaviti da OdStoji 15 min uta) djeluje isto
listovi i cvjetovi
pouzdano kao pivo od
hmelja koje na odredeli
č predstavlja č od
cvjetOva hmelja.
no djelovanje tvari pn
sutni_h u hmelju upi vII
nije prisutno. Mladi
izdanci hmelja mogli S(
spravljati kao šparoga ili s
mrkvastom č kao
salata.
č trputac, veliki trputac
Plantago major
č trpulac sadrži sluzi, trijeslovi-
ne, i glikozid aukubin s antibakterijsk-
im svostvima. Droga se upotrebljava
kao sredstvo za đ sluzj i
ublažavanje nadraženja kod kalara go-
rnjih dišnih putc; va, ponekad i kod upa-
la sluzn ica probavnih organa. Kao ć
lijek č je oparak (2 č
ć isirnjenc zeleni/šalica, mtaviti da
odstoji 10 minuta, eventualno zasladiti
s medom. Homeopatija ć trputac
upotrebljava kod bolova II srednjem
llllU i bolova nakon č zuba.
Na rodna medicina svježe izmrvljene List i cvjetovi
]islUvc upotrebljava za č rana.
+
... Trajnica
... Od lipnja do listopada
II- 15-30 cm
... Obilježja
listovi svi u prizemnoj roze-
tim s peteljkom, gol i, po
dužini otprilike jednom i
pol duži nego što su široki,
s paralelnim glavnim žila-
ma; cvjetovi neprimjetni u
uskim klasovima
liJ> Stanište
č uz puteve, na padina-
ma i na đ
zemlji štu
liJ> Uporaba
osušena č zeten;
dišni putevi
187
to Trajnica
to od svibnja do rujna
20-40 cm
to Obilježja
listovi prizemni , nisu
rašireni prema van ć
uspravljeni, goli ili slabo
dlakavi, uski, lancetasti,
s cijel im rubom; cvjetovi
u kratkim valj kastim
klasovima
.. Stanište
č na tlima bogati m
hranj ivim tvarima u gno·
jenim livadama i gnoj e-
nim pašnjacima. uz ru-
bove puteva i na kosina-
ma
.. Uporaba
zelen osušena prije
cvj etanja: olxl ljenja diš-
nih puteva, infekcije
188
Č trputac, uskolisni trputac
Plantago lanceol ata
č trputac sadrži skoro iSle sastav-
ne tvari kao veli ki tr putac i upotrebljava
se kod č tegoba, uglavnom kod
obol jenja bronhija ć
ć Dakazan ć lijek je opa-
rak (2 č ž č zeleni/šali ca, osta-
viti 15 minuta da odstaji, tc potom
zasladiti s medom). č trputac
sastojak je gotovih preparata djeloto-
vornih kod navedenih tegoba , ali
isto tako i II sokovi ma za iskašlja-
vanje i vodici za ispiranje usta
koja se grgJja kod upala ždrije-
la i zubnog mesa. Svježi sok
od listova č svrbež kod
uboda insekata, a mladi listovi
mogu sc spravljati kao samoni-
klo ć
Listovi i cvjetovi
Imela
Viscum aJbum
imela sadrzi kompleksnu mješavinu tvari s veli kim
brojem sastavnih dijelova. jzmedu ostalih i lektine.
Iako jc jako popularna farmaceutska i č
biljka (Asterix), njenu dokazanu ljekovitOst ne može
sc iskoristiti jednostavno II č pripravcima i ć
nim lijekovima, vd samo II
č pripravci ma i
primj enama. Homepatska
medicina biljku đ
II potrebaljava kod raznih
tegoba, na primjer kod
epilepsije. U svakom
č biljka nije prikladna
za č Jako sluzave
bobice imek komplicirane su
strukture: i otrovne.
listovi i cvjetovi
+
lill> Zimzeleni grm
... Od ožuj ka do svibnja
liJO. dol m
... Obilježja
;;::
ln
r-
C
<
'"
ln
uvijek dekusi rano razgra-
njena: listovi dekusi rani,
ž ć kožnati,
lancetasto lopatasti; cvjet-
ovi neprimjetni; č
plodovi krem bijele boje
liJ> Stanište
poluparazit u ravnicama i
nižem gorju, prije svega na
stablima koštunjavog ć
na jablanu, javoru i bagre-
mu; negdje jako rijetka
liJ> Uporaba
zelen imele; terapija raka;
nije za č
189
UJ
Z
u.
«
o
III- listopadni grm
... Od ožujka do svibnja
2-6m
ji.. Obilježja
razmaknuto razgranjene
grane, trnovite; listovi
spiralni, bez peteljke,
usko linearni, zašiljeni,
odozgo sivo-zeleni,
odozdo s velikim srebr-
nim dlakama; cvjetovi
neprimjetni
II- Stanište
raširen na šljunkastim
adama ili naplavinama
uz brdske ć i u
obalnom č na
dinama; č đ
... Uporaba
plodovi; manjak vita-
mina; samoniklo ć
190
Pasji trn, č trn
Hippophae rhamnoides
Mesnati dio ploda nalik na bobice i ugodnog kisel -
kastOg okusa kod pasjeg trna razvija se iznimno iz
č š a ne iz č Bobice pasjeg (rna II sebi sadrže
ć č vitamina e i brojnih drugih vitamina,
nego bi Jo koje samoniklo ili kultivi ·
(anD ć Upotrebljavaju se kao
sok ili II ć kompoti -
ma kod nedostatka vi lam-
nia, slabog apetita i kao
preventiva oboljeojima
prehlade. Pasji trn č je
sastojak multivitaminskih
napitaka. Plodovi se kod
ubiranja č odsije-
ku škarama, jer se č jako Ja-
ko č
Listovi i plodovi
Crni ribiz
Ribes nigrum
Na donjoj strani listova nalaze sc
žlijezde Listova s č m uljem
č mirisa j
rrijeslovinama. Oparak (1-
2 č ž č isitnjcnih
listova/šalica. ostaviti da
odstoji 3-5 minuta) djeluje
tako što ć č
ć i č 7.nojc::nje. Ko-
risti se kod reumatskih tegoba
i kod lakših proljeva. Lis(Ovi
ribiza č su sastojak gotOvih
č Jedan svježi list
č je uz č crni č Ustovi i cvjetovi
koji time dobija zanimljivu poseb-
nu aromu. Plodovi vdo bogati vitaminima upotreb-
ljavaju se na č prehlade kao sok ili li drugim
pripravcima.
Ill> listopadni grm
liJO> Od travnja do svibnja
II- 80-150cm
II- Obilježja
grane i č bez trno-
va, uspravljene: listovi
spiralni, trolapi do petero-
lapi, rub okruglast, odozdo
sa ž ć uljnim žli -
jezdama: cvjetovi u
ć grozdovima
... Stanište
rijetko kao samonikla bilj-
ka u šumarcima na adama
ili naplavinama uz ć
ce; č đ kao grm
č ć
... Uporaba
osušeni listovi, plodovi:
reumatske tegobe
191
UJ
Z
>
«
'" a:
'"
III- Listopadni grm
.. od svibnja do lipnja
... 2·7 m
... ObllJeija
slabo razgranjena: kora
isprugana, sa svijetlim
č pluta; listovi
spiralni, s cijelim rubom,
glavne žile u luku prema
naprijed: cvjetovi
neprimjetni; plodovi na
grmu u svim varijantama
boja od zelene do crne u
isto vrijeme
... Stanlite
č na vlažnom nepro.
pusnom Uu na šumskim
putevima t grmovitim
mjestima
... Uporaba
osušena i č kora;
laksativ
192
Krkavina, lrušljika
Rhamnus frangula
Svježi dijelovi krkavinc sadrže
spojeve: antrona koji izazivaju
ć Prikladno skla-
dištena kora krkavinc medi -
cinski sc uporrcbaljava kao
laksativ nakon što sc an-
troni razgrade II antraki-
nonc koji svoje djelovan-
je razvijaju II debelom
crijevu. Pripravak bi se
trebalo upotrebljavati Listovi i cvjetovi
prema uputama č
kao gOtoV preparat ili č mješavi nu koja č sa-
drži kim i malu ć Krkavina se naziva i barumo
drvo jer se od njega proizveden drveni ugl jen kori-
stio za produkciju baruta ili eksploziva. Listovi su
hrana za gusjenice leptira ć
Crveni bljuštac
Bryonia eretica
Svi dijelovi biljke sadržavaju tritcrpensh alka-
loide koj i nakon jela izazivaju ć
kolike, š ć bubrega. a II teškim
č i paraliziranost. Biljka
isto kao i crni bljuštac ni je priklad-
na za č Homeopatija
upotrebljava posebne pripravke
kod reumatskih oboljenja i katara.
Zadebljalo korijenje II narodnoj
medicini koristilo se kao č i
opasan laksativ. U srednjem vijeku je
zbog č i razgranjenog obl i-
ka bio nadomjestak za tajanstvenu List I plodovi
mandragoru. Pr:ašnici đ
no nepravilno zarastaju.
II- Trajnica
... Od lipnja do srpnja
III- 2-4 m
II- Obilježja
(lJ
e
Z
o
m
<
m
stabljika č penje
se uz ć lozica na
listovima; listovi spiralni,
dlanasti lapovi, slabo i
nejednako naiubljeni ili s
glatkim rubom; cvjetovi
zelenkasto-bijeli; bobice
jarko crvene
... Stanište
raširen do č u šumarci-
ma na adama ili naplavina-
ma uz ć grmovima,
uz živice i ograde
... Uporaba
podanak; samo uhomeo-
patiji kod reume; nije za
č
193
W
N
W
a:
en
iii' listopadno drvo
... Od travnja do svibnja
... Do25m
... ObiljeŽja
krošnja okruglasta, ot-
vorena; kora na č
glatka. sjajno-bijela;
grane vise; listovi s pete-
ljkama, č pirast;,
goli; cvjetovi u resama
... Stanište
jako č u biljnim za-
jednicama na pošumlje-
nim č Ul rubo-
ve puteva i na đ
nom zemij ištu; đ
kao drvo uz ulice j u
parkovima
II-- Uporaba
mladi listovi; ć
putovi
194
č breza
Betula pendula
Listovi breze sadrže flavonskc
gliko:dde. trijeslovinu i sape-
nin. Smatraju se pouzdanim
sredstvom koje č znoje-
nje i č ć a da
pri tOme ne š ć bubrege.
Oparak (2 č ž č /šalica,
ostaviti da odstoji 5 minuta) je
prikladan ć lijek za pro-
ljetnu kuru č š ć krvi. Pri-
pravak sc II kuri ne bi trebao
koristiti duže od par dana. ListO-
vi breze sastOjak su velikog broja
gotovih preparata pr otiv tegoba
Ustovi i cvjetovi
mjehura i bubrega. a upotrebl javaju se i II homcop.l
tiji. Djel ovanje soka od kore stabla na raSl kose jt:
upitno. Pelud breze izaziva alergije.
II rast lužnjak
Oll ercus robur
I\ n"!! hrasta jc jedna od najdjel otvornijih
di nI::! s tri jcs!ovinom zbog velikih ko-
IIt'j tl a prisutnih katehinskih trijes-
l .. vlna. č aktivnih tvari
1I 11 1.mi"je se kod dužeg vremena
t' \l v:lllja. Za ć primjenu se
jakog djelovanja
č samo upotreba
1/ '0' .111:1 . Oparak (2-3 č ž č
i l II II vlj«.:nc kore/šalica. kuhati I S
1111 11111:1) LJ obliku obloga i komprc-
li l ju č je kod ozeblina,
z:ldjcl jcnih rana, ekcema, kožnih
"l'.d.1. a kod upala zubnog mesa nanosi
fIr k.stom. Kora hrasta sastOjak je ffino-
Listovi,
cvj etovi j žir
1(1 Hov ih pripravaka. Zi[cvi se danas više ne kori-
k ,ltl nadomjestak za kavu.
iii' Listopadno drvo
liJ. Svibanj
.... Do40m
iii' Obilježja
OJ
e
"
<
en
stablo se na č
krošnje razdvaja u više
debelih grana; listovi
ralni, s kratkim peteljka-
ma, nejednako vij ugavi,
cjevasti na č pete-
ljke ušasti; plodovi (žirevi)
na č pete ljkama
... Stanište
č drvo u šumi; kultivi-
rano, đ i u
parkovima
... Uporaba
osušena kora grana stari h
5 do 12 godina; oboljenja
kože
195
... listopadno drvo
.... Od ožujka do travnja
... Oo15m
... Obilježja
č žute do đ
kaste, gole. glatke, lako
se lome pri dnu s laga-
nim pucketanjem (ime!):
listovi duguljasto č
ni, zašiljen!. nejednako
izbrazdani, odozgo sjajni
tamnozeleni. odozdo goli
.... Stanište
č u grmovitim mjesti-
ma na adama ili napla-
vinama uz Obale rijeka i
potoka
... Uporaba
kora jednogodišnjih do
trogodišnjih grana;
sredstvo za snižavanje
temperature
196
Lomljiva vrba
Salix fragiJis
Kora vrbe osim trj eslovina sadrii
i razne fenolne glikozide, đ
njima salicin koji jc: kemijski vrlo
č glavnoj aktivnoj tvari
aspirina (acetilsal icilna kisdi-
na) i koji sc u probavnom
traktu đ u njegov
predstadij. Salicil na kiselina
sni žava tjelesnu temperaturu,
č upale i ublažava bo-
love. Oparak (1-2 č ž č
kore, osraviti da odsfOji 15 mi- l istovi i cvjetovi
nuta) koristi se kod neuralgije i
bolesti ć ć Vrbina kora više nc
igra neku posebnu ulogu kao ljekovito sredstvo jcr
sc acelilsalicilna kiselina č može lako proiz-
vesti . Kora ć vrsta upotrebljavala se na č
č
č bršljan
Hedera helix
č bršljan osim manjih č alkaloid::!
prije svega sadrži triterpenskc saponine. U
lijekovima se ove sastavne tvari upotrebljava-
ju kao sredstvo koje đ sluz i ublažava
č kod oboljenja dišni h puteva, prije sve-
ga bronhitisa, hripavca, astme i suhog kašlja.
Homeopatija takoder upotrebljava biljku.
pri mjerice kod upala sluznica II pod-
č sinusa. Biljka nije prikladna
za č Okrugle, malo
spljoštene bobice su otrovne. Oš-
ć probavne organe i izazivaju
č opasne po život. Ptice ih
jedu bez posljedica. Bršljan jc
listovi i cvjetovi
zbog svoje relativno korisne cvatnje zadnja važna
sezonska medonosna biljka.

II> Listopadni ć grm
... Od rujna do listopada
II- Do20m
... Obilježja
penje se uz ć kratkog
adventivnog korij ena: listo-
vi na Č koje ne
cvjetaju trolapi ili peteroIa-
pi, na ć č
ma zašiljeno oval ni; cvjeto-
vi u ž ć štiti-
cima, jako bogati nekta-
rom; bobice mat crne
... Stanište
jako č uz zidi ne, ruševi-
ne, na stijenama i u bjelo-
č šumama
... Uporaba
listovi; samo u homeopatiji
pod nadzorom č
nije za č
197
w
:.::
·U
o
>
«
...J
C.!J
.. Trajnica
.. Od srpnja do rujna
... 100-150 cm
Ilo Obilježja
stabljika uspravna. č
sta, jako razgranjena,
č crvenaksto-
đ gola; listovi spi-
ralni, s urezanim lapovi·
ma, odozgo skoro goli,
odozdO: bjelkasto pusten-
asti; glavice cvjetova
ž ć
okrug!aste, malene
... Stanište
jako č na otvorenim,
suhim strminama, na
branama i kosinama i na
đ zemljištu
.... Uporaba
svježa jlj osušena zelen;
probavni organi;
č bi ljka
198
Divlji pelin
Artemisia vulgaris
Bil jka sadr ži gorke tvari , trjeslovinc i
č ulje II kojem se nalaze eineat
tujon i druge sastavne tvari. Divlji pe-
lin time č funkciju želuca i dru-
ge aktivnosti probave, ali isto tako
istjeruje vjetrove i djeluje:: kod prolje-
va. Djeluje blaže nego srodni pravi
pelin, nije tako gorkog okusa i sa-
držo znamo manju č tujona.
Oparak (1-2 č ž č zeleni/ša-
lica, ostaviti da ods[Qji 10 minuta,
ne sladiti) djeluje kod probavnih
tegoba. Pelin sc upotrebljava kao
č za prevenciju i poboljšanje
okusa kod jako masnih jela (jegu-
lja, patka, guska, č
listovi i cvjetovi
Mirisni pelin
Artemisia abrotanum
Biljka đ ostalog sadrži gorke tvari
i č ulje II kojem se nalazi tujan i
artcmisiaketon koji su odgovorni za
blagu č aromu koja ć
na limun. li lijekovima se upotreblja-
va č kao divlji pelin ili pravi
pelin za poticanje č pro-
bavni h sokova i za lakšu probavu
masnih jda. ć lij ek za ovu
primjenu je oparu (1-2 č
ž č zeleni/ šalica, ostaviti da
odstOji 10 minuta, pi ti nezas-
đ eventualno pomiješa-
no s istom č divljeg
pelina, kima il i č
Homeopatija biljku koristi
kod ć žlijezda i
anoreksi je.
Ustovi i cvjetovi
.. Polugrm
... od srpnja do rujna
... 60-100 cm
III- Obilježja
stablj ika uspravna, raz-
granjena, pri tlu odrvenje-
la; listovi spiral ni , s više-
struko urezanim lapovima,
uskim 'iskama, obrasli
polegllm srebrnastim dla-
kama: glavica cvijeta male-
na, neprimjetna; aroma.-
č miris
"" Stanište
autohton u Sredozemlj u,
raširio se u Europi mana-
stirskim vrtovima; danas
ć rijetka biljka
"" Uporaba
svježa ili osušena zelen;
probavni organi; č
bilj ka
199
z
«

...J
li'- Trajnica
.. od svibnja do lipnja
.. 2Q..30cm
iii" ObUJežja
stabljika uspravna, ne-
razgranjena, gola; listovi
s mrežastim žilama, pri
vrhu stabljike 4 lista u
rukavcu (rijetko 5 ili više
listova); cvjetovi s 4lat1-
ce (ovisno o č listo-
va, j više od 4 latice);
bobe plavo-cme
... Stanište
č na humus-
nim tl ima bogatim hranjI-
vim tvarima u č
nim šumama i šumama
na adama iti naplavina-
ma uz ć
.... Uporaba
svježa zelen; uhomeo-
patlji kao sredstvo protiv
bolova; nije za samoli-
č
200
Č petrov križ, križarica
Paris quadrifoJia
Za ljekovito djelovanje ove
biljke đ ostalog
odgovorni su sapo-
nini . Pripravci od
zeleni ili babica su
prije bili prisutni i u nar-
odnoj medicini, no II današnje
vrijeme križarica se upotIcbljava
samo još II homeopatiji kod zubo- Ustovi i cvij et
bolje i drugih neuralgija u č
ju gl ave i lica. Biljka nije prikladna
za č đ bo-
bice: su otrovne i nakon jela izazivaju napadaje vrtO-
glavice:, te: teške kolike i tO posebno kod djece koja
plodove mije:njaju s plodovima borovnice. Ptice: ih
mogu pojesti bez posljedica i navodna orrovnost za
ptice pjevice nije dokazana.
Kozlac
Arum macuJatum
Listovi sadr že aroin, tvar jako ljutog
okusa koja č u ustima i ždrij elu.
Narodna medicina ne uporrebaljava
biljku. Horneopatija kozlac
č kod upala II usnoj šu-
pljini, infekcija kao Što su zauš-
njaci, ospice i šar1ah. te kod
promuklosu. Biljka zbog
mf ovnosti nikako nije prik-
ladna za č Kon-
zumiranje č crvenih
plodova lagano slatkastog
okusa ovisno o č može
izazvati tegobe II želucu j ceije- Usti cvat
vima, odnosno jake č
Pri cvj erni list je zamka koja opkoli i zadržava
prispjele š č






Trajnica
od travnja do svibnja
25-30 cm
Obilježja
'"
O
N
r
:p-
n
listovi svi prizemni, s du-
č petelj kama, široko
č odozgo sjajno
tamnozeleni s tamnocrve-
nim mrlj ama; cvat okružen
bl ijedim pricvjetnim li stom;
bobe koraljna crvene;
Stanište
raši ren na tlima bogatim
humusom u č
šumama I šumarcima na
adama ili naplavinama uz
ć
Uporaba
podanak; samo uhomeo-
patiji kao sredstvo protiv
bolova; nije za
č
201
u
«
...J
N
O
"
III> Trajnica
III> Od lipnja do srpnja
.. 80-100 cm
III> Obilježja
podanak debeo, puže u
mulju; stablj ika usprav-
na, trobridasta: listovi
l!spravni, ravni, dvored-
ni, č s valovitim ru-
bom; cvat u obl iku kli pa
... Stanište
porijeklom iz prednje
Azije; u srednjoj Europi
uz ć kao iz vrta
podivljala biljka
lill- Uporaba
podanak; probavni
organi; č bi ljka
202
đ
Acorus cal amus
đ sadrži č ulje II kojem
sc nalaze razne hJapljive sastavne
tvari č mir isa i gorke
tvari . đ je č tonik
koji poboljšava ape tit i č proba
w
vu. Kod tegoba želuca i probavnih
tegoba ž č prirode dobar je opa-
rak (2 č ž č isitnjenog pripra-
vaka/šalica, ostavi ti 15 minuta da
odstoji) koji se ne smije kor isliti
č tj. kao svakodnevni
napitak. đ jc:: osim toga j sa-
stOjak II gotOvim pripravcima za
navedena č primjene te
raznih biljnih rakija. Homeopacija
biljku đ primjenjuje kod List i cvat
č tegoba.
Mjehurasti č ć
Fucus vesiculosus
Ova morska alga osim č
ugljikohidrata (a1gimka kiselina,
š ć alkohol manit) sadrži i
spojeve joda koji su II strukturi
č hormonima š č
Zato č aktivnost
š č i tO može dovesti do
gubitka težine::. Ova terapija
nije ć i trebala
bi sc provoditi pod nadzorom č
nika. Biljka zbog toga ipak nije prik-
ladna za č Homeopati-
ja mjehurasti č ć primjenjuje na
č č Sluzi koje ne sadrže
jod višestruko se upotrebaljavaju
II kozmetici tc II tehnologiji
č
živcžnih namirnica kao sredstvo
za č š ć
Ilo- Višegodišnja morska alga
od č do svibnja
(spore)
.. 20-7Qcm
... Obilježja
č razgranjena,
kožnata, jako gruba, plos-
nata, na rubovima glatka.
sa središnjom filom. na
obje strane od žile plikovi s
pl inom; na vrhovima grana
posebno velike nakupnlne
pune sl uzi S organima za
razmnožavanje
.. Stanište
na kamenju i stijenama
gornje zone morske mije-
ne; Atlantik, Sjeverno mo-
re. č Sredozemlje
.. Uporaba
osušena biljka; poticanje
izmjene tvari; nije za samo-
č
203
>
ul

«
.<fl
...J
lli" Višegodišnj i listasti lišaj
.... Od č do prosinca
(spore)
.... 5-10cm

neravnomjerno č
razgranjena sle1jka s
uvijenim, udubljenim i
izokrenutim č
suho lomljiv I odozgo
sjajno đ odozdo siv,
vlažno č i zelen-
kaste boje
... Stanište
otvoreni pašnjaci i pror-
đ č šu-
me; najviše u brdima i
sjevernoj Europi
... Uporaba
osušena stelj ka; obo-
ljenja dišnih puteva
204
Islandski lišaj
Cetraria islandica
Ovaj lijepi j II č jako rijedak listasti lišaj sa·
drži sluzi i razne lišajne kiseline koje đ okus.
Kao biljka kod koje djel uju sluzi upotrebal;ava se za
ublažavanje nadraženosti kod katara i č obo-
ljenja dišnih puteva i kod upalnih procesa II ž č
no-crijevnom traktu. Pri sutne gorke tvari č
apetit. Islandski lišaj može sc nabaviti u ljekarni. Pri-
sutan jc u raznim gotovim pripravcima. Oparak (2
č ž č lišaja/šalica, ostaviti da odstoji samo
kra tko. eventualno č s me-
dom) se može pre-
č kod hri pav-
ea i suhog kašlja.
č steljke
Poljska presilea
Equisetum arvense
Poljska presilca sadrži razne flavonoide,
saponin, tragove alkaloida i veliku ko-
č kremene kiseline. Kod č
se prije svega koristi djelotvornost
poticanja č ć kod
tegoba s bubrezima i ć
mjehurom tc kod reumatskih
tegoba zglobova. ć se
ne upom:bljava sam, nego za-
jedno s timijanom, crni m slje-
zorn, cvjetovima lipe, č
stim trputcom, č i
bazgom. kao Sa5wjak II č
ma za č š ć krvi i poticanje
č ć Osušena
zelen ponekad se zbog velike č steljke
č kremene kiseline koristi-
la i za poliranje đ od kositra.






Trajnica
"
:o
en
(j)
r
()
rn
od svibnja do lipnja (spore)
20-50 cm
Obilježja
stabljika sa sporangijima
blijedo đ ne-
razgranjena, samo u pro-
ć steri lna stablj ika
listopadna, bogato raz-
granjena; č dije-
lovi stablj ike izbrazdani, pri
tlu sa 6 - 16 đ
zuba
5tanlšte
jako č na č
vlažnom glinovitomtlu;
rubovi puteva, đ
polja, vrtovi
Uporaba
osušena zelen; ć
putevi
205
ul
'-'
«

z
>-
«
Ir
a.
«
a.
... Trajnica
li" od kolovoza do listopada
(spore)
.. 20-50cm

podanak puzav, u presje-
kuu obliku orla (ime
biljke): listovi uspra\'ni,
višestruko perasti, rub
trokutast; liske na rubo-
vima svinute
.. Stanište
č na svježim tlima uz
rubove šuma, na č
ma i pašnjacima
.. Uporaba
listoVi; samo u gotovim
pripravcima; nije za
č
206
Orlovska bujad
Pteridium aquilinum
Listovi orlovs-
ke bujadi sa-
drže flavoDoi -
de, saponinc. gli-
kozide i velik broj
drugih tvari jake
biološke djelotovorno-
sti. Djelotvornost poti-
canja č ć Grana
prije se iskorištavala II nar-
odnoj medicini. Pripravci se danas upotrebljavaju
samo II gOtovim ljekovima kod reume i prohavnih
smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za sa-
č Mladi listovi ne smiju se spravljati kao
samoniklo ć kao što je č u nekim po-
č Orlovska bujad Otrovna je i za životinje
biljojede i č ga ć izbjegava.
Samonikla paprat,
muška paprat, narola
Dryopteris
fjJjx-mas
Biljka osim trijes-
lovine i gorkih tvari
sadrži i spojeve floro-
gludna koji su prisutni
samo kod ove vrSte. Oni
su za toplokrvne životinje
jako, a za beskraljcšnjakc
iznimno otrovni i ć od Starog vi-
Grana
jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita
(trakavica, askaridi). č doziranje jc jako teško.
Kura protiv crijevnih parazita smije se provodi ti sa-
mo prcma uputama č s gotovim preparatima.
Krivo doziranje dovodi od š ć vida do sljepila
i do teškog nadraženja probavnih organa s kolikama.
Bi ljka se nekad smatrala muškim dijelom (filix-
mas) srodne ženske paparati (filix fcmina).
.. Trajnica
.. Od li pnja do listopada
(spore)
.. 30-120cm
lli> ObilJežja
podanak izvana đ
iznutra zelenkast; listovi
uspravni , č rubovi
široko !ancetasti, dvostru-
ko perasti; liske
nazubljene
.. Stanište
vr10 č i jako raširena u
č i č
nim šumama
.. Uporaba
podanak: crijevni paraziti;
nije za č
207
208
1 Srcopue
Antennaria dioica
Negnojeni t ravnjaci,
š ć biljka!
Trijeslovine, rijet ko kod
obolj enj a dišnih
puteva i prot iv proljeva
2 Mirišljavi štrbac
Meum athamant/cum
Brdske livade i brdski
pašnjaci.
č ulje č apetit
i probavu
3 Rubus chamaemorus
Tresetne č
grmovit e vrištine;
š ć biljka!
Plodovi bogat i vitaminima
i kiselinama, kod
prehlada.
4 Ledum pa/ustre
č šume.
č ulje u homeopa
tiji kod reume i osi pa na
koži; š ć bi ljka1
5 Okruglolisna š č
Pyrola rotundifolia
č šume;
š ć bi ljka!
Samo još vrlo rijetko u
homeopat iji kod upala
ć organa.
6 Gorka ognjica
'beris amara
Grmovi.
Glikozidi š č ulja
za poticanje probave, u
homeopatij i kod tegoba
srca.
7 č ć
Chimaphila umbellata
č šume;
š ć bi ljka!
Rijetko u homeopatiji kod
tegoba s bubrezima,
ć mjehurom i
prostatom.
8 Mertensla maritima
Rubovi obala ć
Glikozidi š č ulj a
za poticanje probave;
samoniklo ć salata.
209
210
1 Morski luk
Urg/nea mari t ima
Obalne dine i stijene.
Otrovni gli kozidi , kod sla
bosti č š ć
đ i kao otrov za
štakore.
2 Otrovna kositrenica
Ephedra distachya
Brda uz obalu.
Samo j Oš", homeopatiji
kod astme, alergija j
smetnji kr\'otoka.
3 Orlovac
Galega officinalis
Vrtovi, đ polja.
Alkaloidi snizuju č
š ć u krvi, ć
samo u homeopatiji.
4 Proljetni gorocvijet
Adonis vsmalls
Suhi travnjaci; š ć
biljka!
Otrovni č gli kozidi , u
homeopatiji kod proble
ma sa š č
5 Žuti šeboj
CheJranthus cheiri
ZitJine,
Glikozidi sjemenki u
homeopatij i kod tegoba
srca i bolesti jetre.
6 Bodlj ikava vepri na
Ruseus s eu/eatus
Šume i grmovi.
Saponini kod smetnji u
prokrvljenosti i oboljenja
krvnih žlla.
7 č stopa
Arlstolochla clematItis
Obale rijeka, vrtovi.
U prošlosti kod upaljene
kože i infekcija, ć
da izaziva rak.
S Šafran
Crocus sativus
Biljne zajednice na stijen
ama i travnj acima.
ć u homeopatij i
kao sredstvo za poticanje
mensl ruacije.
211
212
1 Pitomi kesten
Castanea sativa
Mješovite č
šume.
Listovi u narodnoj medici
ni kod katata dišnih
putova i kašlja hripavca.
2 Crni Jasen
Frax.lnus ornus
Mješovite č
šume.
U č medicini kao
blag laksat iv i za potporu
jetri.
3 Kisela (gorka) č
CItrus aurant/um
Kultivirana biljka.
č ulje za č
apetita, č želuca.
4 č orah
Juglans regla
Kultivirana biljka.
Trij eslovine listova kod
tegoba želuca i crijeva, te
oboljenja kože.
5 ć borovica
Juniperus sabina
Biljne zajednice na
st ij enama.
č ulje s otrovnim
komponentama. samo
u homeopatij i kod žens
kih tegoba.
6 Oleandar
Nerlum oleander
Biljne zajednice na obala
ma, ukrasna biljka.
Otrovni glikozidi, samo u
gotovim pripravci ma sa
standardizi ranom č
nom aktivnih tvari kod
slabog srca.
7 Lovor
Laurus nobilis
Šume i grmovi .
č ulj e plodova kod
obolj enj a kože i u vet erini.
8 č smokva
Ficus carica
Kulti vi rana bilj ka.
Zrele smokve (nezrele su
otrovne! ). S drugim bilj ka-
ma kao blagi laksativ.
213
~ r--- : : ; : - ~ - '
~
LU
N
O
O
LU
cl:
ul
214
1 Ricinus, č
Ricinus communIs
Ukrasna biljka.
Sjemenke jako otrovne:
hladno prešana neotra\'
no ulje kao laksativ ( u
kozmet ici.
2 Mirta, č
Myrtus communis
Grmovi i šume.
č ulje, prije svega
u homeopatij i kod obo-
ljenja dišnih puteva.
3 Jesenski procvat,
sotonina jabuka
Mandragora autumnalis
Rubovi puteva, đ
na polja.
Otrovni alkalOidi, u goto
vim lijekovima protiv
reume; stara č
biljka.
4 Bojarska ć
Rubia tinetorum
Neobradena polja.
Gl ikozidi č
nastanak ć h
kamenaca i č
upale.
5 Hibiskus
Hibiscus rosa - sinensis
Ukrasna biljka.
Cvjetovi đ i drugih
vrsta) za bojanje i aroma-
tizi ranje biljnih č
6 Bljušt
Tamus communis
Šume, grmovi, šikare.
Tvari jako nadražuju kožu,
samo u homeopatiji kod
oboljenja kože.
7 Veliki zimzelen
Vinca major
Grmovi, ukrasna bi ljka.
Alkaloidi u homeopatij i
protiv krvarenja i obolje-
nja kože.
8 Kostriš
Seneela blcolor
Stijene na obali.
U homeopatij i kod obo-
ljenja Č (kat arakt,
upala č spoj nice).
215
w
~
...J
::;:
W
N
O
cl
W
ll:
ul
216
1 č
Cynara scolymus
Kultivi rana biljka.
Gorke tvari za poticanje
nastanka ž č i prevetivno
protiv arteroskleroze.
2 Žuti naprstak
DIgitalis lutea
Rubovi šuma; š ć
biljka!
č glikozi di, istovre-
meno i č č
ć samo u got ovim
pripravcima.
3 Puteni č
Teuc,Ium marum
Grmovi.
č ulje itrijeslovina
u homeopatij i kod obo-
ljenja dišnih put eva.
4 Crvena pupavica
Echinacea purpurea
Ukrasna biljka iz Sjeverne
Amerike.
č vlast itog obram-
benog sustava i ć
vanje otpora na infekcije.
5 Ć
Myrrhls odorata
Brdske livade.
č ulje za pobOljAA-
vanje apetita i probave,
đ i u veterini.
6 Centranthus rubea
Zidine. st ijene na obal i.
vrtovi.
U got ovim pripravcima
kao sredstvo za smirenje,
č kao baldrijan.
7 Sikavica
Silybum marianum
Padine. livade, ši kare.
Kompleksna mješavina
aktivnih tvari protiv kro-
č š ć jetre.
8 Vunasta pusti kara
DIgitalis Janata
đ šume,
đ i uzgajana.
č glikozidi u gotovim
lijekovima protiv slabosti
srca.
217
KAZALO
AtxlO\lina 57
Bijela gorWica 81
- fI1Q(Iogyn8 3J
Achillea millefolium 62 Bijela mrtva 74 Crna OOlga 56
Aron/fum napellus 170 Bijeli glog 31
Crna borovnica 13<1
Acorus calamus 202 BUeli luk 67
Crna bumlla 104
AdoniS vemalis 211
Bijel i sljez 25
Crna gorusica 82
Aegopodium podagra ria 37
Crna ć 54
Aesculus hippocastanum 78 Bod lji kava veprina 211 Crni blJuŠ!ac 50
Acthusa cynapium 44 8(lJarska ć 215
Crni gavez 138
Agrimonia eupatoria 90 č 162
Crnijasen 213
Ajuga repwns 172
Borago 162
Crni kim 24
Alchemilla vulgaris 84 Borogo officina lis 162
Crni Iopuh 141
AJ/mri<! perio/ata 17
Borovnica 134
Crni ribiz 191
Atrium cepa 68
Bosiljak 72
Crni sljez 131
- sativum 67
Božikovina 23
Crni t rn 33
-schoenopraslIffl 144 BroSSica nigra 82
Cmjika 24
-ursinum 64
Brdski vrisak 159
Crocus sativus 211
Althaea officinalis 25
đ 107
Crvena bazga 100
Anchusa officinalis 163 Brusnica 20
Crvena pupavica 217
Anemone nemor05a 58 Bryonia alba 50
Crveni bljuštac 193
Anethum graveolens 91
- creIica 193
Crveni glog 32
Angelica archangelica 96
Crveni luk 68
36
Calendula officinalis 110 Crveni r'l8prstak 150
Antl1rlscus cerefolium 40 Calluna vulgariS 128 Cynara scolymus 21 7
Anthyllis vulneraria 117
Ca/ystegia sepium 51 Cynoglossum officinal,'
Apium graveolens 39
Capsella bursa-PilSlOriS 16 Cylisus SCOPilr;us 11 H
Apta 57
Card(lmine pratensis 123
Arctium /appa 143
Carum carvi 38
Cakalj 106
. minor 143
Castanea sativa 213
Č 217
- tomentosa 143
Ccler39
č 160
Arctosraphy!os uva·ursi 52
Cenlaurium erythraea 139 ć š č 17
Aristolochia e/ematitis 211 Gentrant/IUS ruoor 217
č š 67
Armorocia rusticana 18 DJlraria islandica 204
ć petrov ku,
AmiCa monlana 107
Chamaemelum nobile 60
Amika 107
Chamomilla recu!ila 59 Daphne l ... "
Ar/emlsia abroranum 199 Cheiranthus cheir/211 Datura stramonium 5:t
- abs/mhium 1 15
Ctlclidonium majus 79
[)espik 174
·dracunculus 114
Chimalm!!a umbell<lra 209 Digiralis I.mala 217
vulgaris 198
Cichorium intybus 167 -lutea 217
č 217
Cicuta virosa 46
- purpurea 150
Arom maculalum 201 Cikorija 167
Divlj a ć 22
Atennaria dioica 209
Cirrus auranlium 213 - DMja gorušica 80
Atropa belladonna 136 Cnicus Oeneoic/u5 106
Divlja ć 169
COChlearia officinalis 19 Divlja ruža 135
Bagrem 71
Colchleum aulumnale 145
Divlji kesten 18
Bellis perennls 61
Conium macu/alUm 43 Divlji luk 64
Berbcris vulgaris 105 COllva/laria majalis 65 Divlji pelin 198
BctoniCa officinalis 152 Coriandrum sativum 42 Divlji perSin 44
BeIUIa pendula 194
Coronilla vana 148
Divlji sljez 131
Bij ela ć 69
Crataegus laevlgatll 32 ć 171
218
14
filix-mas 207
đ
fchlnacea purpurea 217
CphC(1ra disfachya 211
Cpllob/um angustifolium 127
LQuisetum arvense 205
lstragoo 114
Luonymus eurOpa(!a184
CupatOtium cannabinum 142
, uphorb/a cyparlssias 86
euphrasia rostkoviana 77
ncus cariCa 213
nIIpendula ulmaria 27
Foeniculum vulgare 94
fragaria vesca 26
FraJlinus ornus 213
rucus vesiculosus 203
Fumaria offiCinalis 146
Ga!an/hus nivalis 70
Galega officinalis 211
Ga/ium aparine 22
mol/ugo 22
odora/um 21
Gen/sta tinctoria 119
Gentiana lutea 103
Geum urbanum 88
G/eChoma hederacea 171
Gorka trava 49
Gorki trolist 49
Gorkostad 161
Gorska ognjica 209
Gospin plašt 84
Gospina trava 99
č trava 139
č trava 62
Hedera helix 197
Helichrysum arenarium 116
Hepatica nobilis 166
Heracleum SplJondylium 45
Hibiscus rosa-sinensis 215
Hibiskvs 215
HippoplJae mamnoidf1S 190
Hrast lužnJak 195
Hren 18
Humulus lupulus 186
Hyoscyamus niger 104
Hypericum perforatum 99
Hyssopus officinalis 177
Jberis a mara 209
đ
Ilex squ/foIium 23
Imela 1-89
InuJalJe/enium 109
Islands-klllšaj 204
Jabuka 30
č 37
Jarebika 34
Jesenski procvat 215
Jctrenka 166
Juglans regia 213
Juniperus communis 178
- sabina 213
Kantarion 99
Kapula 68
Kasna hP<l98
Krm38
Kisela (gorka) č 213
Klekovina 181
č 94
142
Kopar 91
Korijaooar 42
č 94
Kostriš 215
Kozlac 201
Krabuljica 40
Krasuljica 40
Krila rica 200
Krkavina 192
Kupina 28
Kuriea 62
KužnJak 53
labumum sipinum 120
- anagyroides 120
ladolct 51
lamium a lbum 74
laurus nobilis 213
Lavanda 174
LavafK1ula anguslifolia 174
Lal.arkmja 21
lC(1um palusIro 209
Loonurus card/aca 153
lepidium s.1llVum 15
l epuh 141
levisticum o!licifliJ/e 95
LinMia vulgilrls 122
Unum usitatissimum 165
Uvildna rezuha 123
livadna ŠlIpika 45
livadn; dvornik 133
lomljiva vrba 196
lovor 213
luk vlasac 144
lJekollita đ 96
ljekovita kadulja 175
l}ekoviti Č 152
Uekovitll1C'11eI) 110
L}ekovlfi odoIjen 130
Ljekoviti pluenjak 164
l jekOViti volujak 163
č 95
llUII žednjak 87
č metvica 76
ć ć 63
Mata č 139
Mala krvara 126
Mahna 29
Maloliso8 lipa 98
Mal,Js domestica 30
Malva sytvestriS 131
Mandragora (Jutumnalis 215
č 73
Mažuran 75
đ dlan 45
đ luk 64
Medvjelka 52
Melilorus alrissimus 121
- Officinalis 121
Mclisa 73
Melissa omclrw/Js 73
Menta 156
Mentha aquatica 156. 157
-1l(vensls t57
spicara 156. 157
SUOVCO/eIlS 158
219
KAZALO
- II piperita 156
Menyanthes trifoliata 49
Mertensia marilima 209
Meum athamanticum 209
Mi loouh 177
Mirisna ljubica 168
Mirisni pelin 199
Mirišljavi štrbac 209
Mirta 215
Miš;akinja 47
Mjehurasti č ć 203
č 86
MoraY1\a 107
Morski luk 211
Mrazova<: 145
Mrta 215
Muška P<lprat 207
Myrrhls odorata 217
Myrtus communis 215
Narola 207
Nasturtium officinale 14
Nepeta cataria 76
Nerium o/eander 213
Neven 110
Nigella sativa 24
ć ć 113
č oorovica 178
č breza 194
č š č 173
č kiselica 140
č koPfiva 185
č krkavina 183
č kurika 184
č majtina dušica 154
č pljuskavica 99
č sapunika 48
č smokva 213
č smreka 180
č č 153
č turica 90
č vodopija 167
č vrkuta B4
č zlatnica 108
č žutika 105
č bfšljan 197
č Č 143
ć hmelj 186
220
č
č likoVac 129
č mesiatak 111
č mravinac 151
ć orah 213
ć 149
č stolisnik 62
č trputac 187
Oelmvm baSilicum 72
č 77
OkruglGliSna š ć 209
Okruglolisna metvica 158
Oleandar 213
Ononis spinosa 147
Opijumski mak 125
Opvtina 132
Origan 151
Origanum majorana 75
- vulgore 151
Orlovac 211
Orlovska bu}lid 206
Omlthogalvm vmbellatum 66
Otrovna kositrenica 211
Oxalis acetosella 35
Papave( (Meas 124
- semnlferum 125
Paprena 156
Paris quadrifolia 200
Pasja ruža 135
PasJa kovina 183
Pasji dren 183
Pasji )ezik 137
Pasji Ifn 190
Paskvica 161
Pastinaca sativa 93
Pastirska torbica 16
Pastrnak 93
ć ljubica 73
Pelin 115
Peri in 92
Peras/tes Ilybridus 141
Petoprsta 83
Petroselinum crispum 92
Picea abies 160
Pimpinella anisum 36
-major41 -
Pinus mugo 181
Pitomi kCSten 213
Pjegava kukuta 43
š č smilje 116
Planinski bor 181
Plantago lanceolata 188
- major 187
ć 170
Podbjel112
Polygonum aviculare 132
- bistorta 133
Polj5ka preslica 205
Poljski mak 124
Polen!lIIa anserina 89
- erecta 83
č 14
ć
Prava kamilica 59
č 27
č 155
blarenak 88
Pravi lan 165
Pravi oman 109
Pravi pelin US
Primula elalior 101
- veris 101
Proljetni gorocviJct 211
PnJnella g,andiflora 173
vvlgorff; 173
Prunvs spinosa 33
Prer/d/um aQvlllnvm 206
č mlijeko 66
č trava 132
PvImonaria officinalis 164
Puteni č 217
ć borovica 213
ć ivica 172
PUZ8V!1lvica 172
Pyrola rotundifolia 209
Quercus rObur 195
č 167
Rana lipa 97
Ranjanlea 117
Ranjenik 117
Rllamnus cafllartica 183
- (rangu/a 192
Ribes nigrum 191
Ricinus 215
RicinlIS commvniS 215
Rimska kamilica 60
Roblnla psem10acacla 71
Rosa canina 135
Rosmarinus officinalis 176
Rosnica 146
Rosopas 79
Rubia tlnctorum 215
Rubus chamaemoros 209
fruticosus 28
Idaeus 29
Rumex acetosa 140
Ruscus aculea/us 211
č 16
Ruta graveolens 85
Ružmarin 116
Salix tragIlis 196
Salvia officinalis 175
Sambucus ebulus 57
nigra 56
racemosa 100
Samonikla paprat 207
Sanguisorba minor 126
Saponaria offICinalis 48
Sasa 58
Satureja mofllana 159
Sedum Rf:n> A7
Senecio biooior 215
Sikavica 217
Silybum marianum 217
Sinapis alba 81
arvensis 80
Sjetvena grbica 15
ć 215
Smreka 180
Solanum dulcamara 161
- nigrum 54
Solidago canaclensis 108
-gigantca 108
- virgaurea 108
Sorbus aucuparia 34
Sotonina jabuka 215
Srcopuc209
č 83
Srijemu! 64
Stellaria media 47
Steza 89
č trputac 188
Symphytum officinale 138
Safran 211
Šareni grošar 148
Šumarica 58
Šumska jagoda 26
Šumsl<i cecelj 35
Šumski sljaz 131
ramus communis 215
Tanacerum parthenlum 63
- vulgare 113
Taraxacum officinale 111
Taxus baccata 182
Teucrium marom 217
Thuja OCCidentalis 179
Thymus pu/egioides 154
- vulgaris 155
nj/a comara 98
. platyphyllos 97
Timijan 155
Tisa 182
č 61
Trnjina 33
Trolistica 49
Troskot 132
č 114
Trubeljika 46
Tru!ljlka 192
Tussl/ago farfara 112
Udikavina 55
Urg;nea mar/tima 211
Urtica diOica 185
-urens 185
Uskolisni trputac 188
Uva 52
Vaccinium myrtillus 134
- vitis-Idaea 20
va/ariana officinalis 130
Valerijana 130
Velebilje 136
Velecvjetna 102
VelatIsna lipa 97
Velika bedrenika 41
Velika žutilavka 119
Veliki gavez 138
Veliki trputac 187
Veliki zimzelen 215
Verafrum album 69
Verbascum densiflorum 102
Ver/.Jena officinalis 149
Veronica offICinalis 160
Vibumurn opulus 55
Vldac 77
Vinca majOr 215
Viola odora!a 168
• lricoIor 169
Virak84
Viscum album 189
ViSibaba 70
Visoka kopriva 185
Visoki Jaglac 101
Vlasac 144
Vodena metvica 157
Vrbolika kiprovina 127
Vriština 128
Vrtna rutviCa 85
vrlni borovnjak 15
Vrtni mak 125
Vrtni petir) 115
Č stopa 2U
Ć trn 190
Vunasta pustikara 217
ZapaOIla luja 179
Zct)8 klscltca 35
č stopa 88
Zet jak 118
ZetJi trn 147
ć 209
lelenIka 23
Zlatna kiša 120

Železarka 149
Ž č 19
žuta sirištara 103
Žuti kokota<: l 21
Žuli naprstak 217
Žuti 5eboj 211
221
;
°o 'C.
"
.-
G
.... ; ._ ..
- : . . . t.._ .. ":r .
, .
:!
UkntO oct ton'enta I obntdio 'dis.l