You are on page 1of 7

30. Karakteristike I PANEU koridora I PANEU koridor jemultimodalna tranportna mrea koja se prostire od sjevera ka jugu.

Prolazi kroz Estniju, Finsku, Latviju, Litvu, Poljsku i Rusiju. Obuhvaa 1630km cesta, 1655km eljeznike pruge, 11 pomorskih i rijenih luka i 6 zranih luka.Cestovni koridor polazi iz Tallina ide u Rigu gdje se djeli : glavni pravac ide kroz Kaunas pa do Varave, a 1A ide Kaliningrad-Gdanjsk. eljezniki koridor ide iz Tallina u Rigu pa se u Jonatiskiji djeli : glavni pravac ide kroz Kaunas u Varavu, a 1A ide u Kaliningrad i zavrava u Gdanjsku. 31. Karakteristike II PANEU koridora II PANEU obuhvaa 2313km eljeznikih pruga, 2200km cesta, 3 zrane luke i 2 pomorske i rijene luke. Duina koridora je 1830km. Prolazi kroz Njemaku, Poljsku, Bjelorusiju i Rusiju. Cestovni i eljezniki koridor ide iz Berlina- Varave-Minsk-Moskva do Ninji Novoroda. Ovaj kordor povezuje Europu sa najvanijim industrijskim centrima centralne Rusije. 32. Karakteristike III PANEU koridora III PANEU obuhvaa 1700km cesta, 1650km eljeznikih pruga, 4 zrane luke i 9 pomorskih i rijenih luka. Koridor je duine 1640km. Prolazi kroz Njemaku, Poljsku i Ukrajinu. Cest. i elj. koridor ide iz Dresdena-Wroclaw-Katovice-Krakov-Reszow-Lavov gdje cestovni ide kroz Rivne u Kijev, a elj. kroz Ternopol u Kijev. Ba koridora imaju ogranke do Berlina cestovni kroz Cottobus, a eljezniki kroz Knappenrode. 33. Karakteristike IV PANEU koridora IV PANEU duina koridora je 3258km i smatra se kraljenicom transeuropske prometne mree. Povezuje Europu sa istokom i jugom. Koridor obuhvaa 3640km cesta, 4379km eljeznikih pruga, 12 zranih luka bez Njemake i 10 pomorkih i rijenih luka. Prolazi kroz Austriju, Bugarsku, eku, Njemaku, Grku, Maarsku, Rumunjsku, Slovaku i Tursku. Cestovni koridor ide Dresden-Prag-Be-Bratislava-Budimpeta-te se u Rumunjskoj rava na dva djela gdje istoni odvojak od Arada-Bukureta-Konstante na Crnom moru. Juni odvojak ide Arad-Sofija gdje se djeli pa jedan odvojak nastavlja prema Solunu, a drugi prema Carigradu.Ogranak 5A Numberg- Plzen- Prag. Ogranak 5B cestovni Timisoara-Bukuret-Konstanta, eljezniki Arad-Bukuret-Konstanta. 5C cestovni i eljezniki Timisoara-Sofija-Istambul. 5D cestovni i eljezniki Sofija-Solun. 34. Karakteristike V PANEU koridora V PANEU spaja sz. i ji. Europu. Sastoji se od 2850km cesta, 3270km eljeznikih pruga, 5 zranih luka, 5 morskih, 2 rijene luke. Prolazi kroz Italiju-Sloveniju-Hrvatsku-Maarsku-Slovaku-Ukrajinu i BiH. Duina koridora je 1600km. Cestovni koridor ide iz Vencije-Trst-Ljubljana-Maribor-akovec-Budimpeta-Uzhgorod-Lavov. Ogranak 5A(Bratislava-Koice-Uzhgorod-Lavov).Ogranak 5B cestovni (Rijeka-Zagreb-akovec-Budimpeta).Ogranak 5B eljezniki (Rijeka-Zagreb-Koprivnica-Dombovar). Ogranak 5C (Ploe-Mostar-Sarajevo-Osijek-Budimpeta). 35. Karakteristike VI PANEU koridora VI PANEU koridor obuhvaa 1880km cesta, 3270km eljeznike pruge, 6 zranih luka i 5 pomorskih i rijenih luka. Prolazi kroz Poljsku-eku-Slovaku. Cestovni koridor ide Gdansk-Grudziadz-Lodz-Katovice-Bielsko-ilina. Odvojk Gdansk-Varava-Piotrkow. 6A cestovni Grudziadz-Poznan. 6B cestovni Czestochova-Katovice-Ostrava-Brno. eljezniki koridor ide Gdynia-Gdansk-Tczew-Varava-Katovice-Bielsko-ilina. Odvojak za teretni promet ide Tzew-Glivice-Katovice. Ogranak 6B Bielsko-Ostrava-Breclav. 36. KARAKTERISTIKE VII PANEU KORIDORA Naziva se jo i Dunavski plovni put jer prolazi uzdu rijeke Dunav koja je kao druga najdua rijeka u Europi povezana s rijekama Rajnom i Majnom te predstavlja transeuropski unutranji plovni put.Osim luke Konstanta koja lei na uu Dunava u Crno more ima jo 44 glavne unutranje luke od kojih veina imaju osigurane cestovne i eljeznike veze te su povezane s ostalim koridorima omoguujui ostvarivanje kombiniranog prometa.Duina

koridora VIIje 2415km + 44 pomorske i rjene luke a prolazi kroz sljedee drave:Ausriju,Bugarsku,Hrvatsku,Njemaku,Maarsku,Moldaviju,Rumunjsku,Srbiju,Crnu goru,Slovaku i Ukrajinu. 37. KARAKTERISTIKE VIII PANEU KORIDORAOvaj koridor je multimodalni prometni sustav koji obuhvaa istok-zapad i povezuje Paneuropsko prometno podruje Jadranskog i Jonskog mora s podrujem Crnog mora.Njegov znaaj lei u tome da se kod skopja povezuje na koridor X,kod Sofije na koridor IV a kod Plodiva na koridor IX.Zainteresirane drave su:Grka,Makedonija,Bugarska,Turska,Albanija i Italija. 38. KARAKTERISTIKE IX PANEU KORIDORAPaneuropski IX najdui je koridor.Obuhvaa 5820km cesta i 6500km eljeznikih pruga u slijedeim dravama:Finskoj,Rusiji,Bjelorusiji,Ukrajini,Moldaviji,Rumunjskoj,Bugarskoj,Grkoj i Litvi.Koridor je podjeljen u 3 dionice: Sjevernu dionicu-ini cestovno/eljeznika prometna trasa Helsinki-St.Petersburg-Moskva. Srednju dionicu ini cestovno/eljeznika prometna trasa od Moskve i St Petersburga do odese a u nju spada i odvojak iz Kalinjingrada i Klaipeda. Junu dionicu ini cestovno/eljeznika prometna trasa Odesa-Alexandroupolisa. 39. KARAKTERISTIKE X PANEU KORIDORAX paneuropski koridor najmlai je i posljednji koridor.On je bio jedan od glavnih prometnih koridora prije ratova na podruju bive Jugoslavije posebice za promet izmeu zapadne Europe,Grke i Turske.X paneuropski koridor prolazi kroz 8 drava:Austriju,Sloveniju,Hrvatsku,Maarsku,Srbiju,Bugarsku,Makedoniju i Grku i obuhvaa 2300km cestai 2529km eljeznikih pruga,12 aerodroma i 4 pomorske luke. Glavni krak tog koridora ide od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skopja do Soluna. Koridor X ima jo 4 pomona kraka. Koridor Xa: Grac-Maribor-Zagreb Xb:Budimpeta-Beograd Xc:Ni-Sofija pa se vee na koridor IV do Istambula Xd:Veles-Florina-Via Egnatia-Volos-Atena

40. TRANSEUROPSKI REGIONALNI PROMETNI PROJEKTITranseuropska transportna mrea predstavlja ambiciozni program izgradnje,modernizacije i povezivanja najvanijih europskih infrastruktura. Velika potreba za investiranje u poreenju s raspoloivim sredstvima drava lanica zajednice ukazuje na neophodnost poveanja koncentracije na kljune prioritete i traenje novih izvora financiranja.Omoguava se mobilizacija privatnog financiranja projekata. Kako je ta mrea kljuni element efikasnosti unutarnjeg trita investicijski projekti financiraju se iz strukturnih fondova i privremenih zajmova Europske ivesticijske banke. 41. PRIORITETNI PROJEKT JEDANeljeznika pruga Berlin-Verona/Milano-Bologna-Napulj-Mesina-Palermo kljuni je prometni pravac sjever-jug koji prelazi preko Alpa Brebnerskim koridorom.Ova eljeznika magistrala prolazi kroz 3 zemlje lanice Austrije,Njemake i Italije i kad bude gotova dovee do modalne promjene u osjetljivom planinskom podruju kroz koji pruga prolazi. 42. Prioritetni projekt 6 Pravac Lyon-Trst-Divaca-Kopar-Divaca-Ljubljana-Budimpesta-Ukrajinska granica je vazna istocno-zapadna zeljeznicka veza koja prelazi preko Alpa izmedu Lyona i Turina izmedu Italije i Slovenije.Projekt obuhvaca 4. zemlje clanice: Madarsku,Sloveniju, Italiju,Francusku.Radi se o bitnoj karici Europske transportne mreze koja ce moci apsorbirati dio stalno rastuceg prometa izmedu jugoistoka,centralnog dijela i jugozapada Europe.

43. Prioritetni projekt 18 Unutrasnji je plovni put koji prolazi Europom poprecno od Roterdama na Sjevernom moru do Crnog mora u Rumunjskoj.Ovaj prometni koridor zapocinje belgijskim i nizozemskim plovnim putovima cija ulazna vrata su Rijeke Meuse i Rajna. Kanal na Majni povezuje Rajnu i Dunav koji utjece u Crno more. Radi se o koridoru koji je jedan od najduljih u transeuropskoj prometnoj mrezi. Prolazi kroz drzave clanice EU ali i kroz drzave koje to nisu. 44. Cestovna mreza u RH Hrvatsk cestovnu mrezu cini 6. glavnih pravaca povezanih s lukama unutrasnjih voda,morskim lukama i cestovnom mrezom BIH-Crne Gore-Madarske-Slovenije- Srbije. 1.Bregana-Bajakovo(X) 2.) Macelj-Zagreb(Xa) 3)Goricani-Rijeka-Rupa(Vb) 4.)Branjin Vrh-Svilaj (Vc-sjeverni ogranak) 5.)Metkovic-Luka Ploce (vc-juzni ogranak) 6.) Bosiljevo 2-Karasovici ( pravac 1) 45. Zeljeznicka mreza u RH Hrvatska zelj. Mrezu cini 5. osnovnih skupina trasa povezanih s lukama unutrasnjih voda i morskim lukama kao i veze s prometnim mrezama susjednih drzava : BIH,Madarske,Slovenije i Srbije. 1.) Prva skupina zelj.trasa sastoji se od sljedecih dionica * ( drz. Granica Slovenija-Hrvatska) Savski Marof -Zagreb GK-Dugo Selo-Novska-Slavonski Brod-Vinkovci-Tovarnik-(drz. Granica Hrvatska Srbija) (postojeca glavna trasa) * Zapresic-nova ranzirana postaja-Dugo Selo * Vinkovci-Vukovar ( prikljucak na koridor X-VII) (postojeca veza na produzetak) * Zagreb GK -Sisak-Sunja-Novska (postojeca prikljucna veza na koridor X) * Zagreb GK -Zracna luka Pleso-Velika Gorica (veza na buduci noviproduzetak) 2.) Druga skupina zelj.trasa sastoji se od sljedecih dionica * ( drz. Granica Madarska-Hrvatska) - Botovo-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb GK-Karlovac-Ostarije-Delnice-Skrljevo-Rijeka-Sapjane (drz. Granica RH-Slovenija) ( koridor Vb) * (drz. Granica Madarska-Hrvatska) - Botovo-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb GK-Karlovac-Skradnik-Dreznica-Krasica-Rijeka-Sapjane (drz. Granica RH SLO ) (koridor Vb) * Tiranj-Matulji-Borut (veza na buduci novi produzetak) * Krasica (veza na buduci novi produzetak) 3.) treca skupina zelj.trasa sastoji se od sljedecih dionica ( drz. Granica Madarska-Hrvatska)-Beli Manastir-Osijek-Strizivojna-Vrpolje-Slavonski Samac ( drz. granicaRH-BIH) (postojeca glavna os sjevernog ogranka koridora Vc) 4.) Cetvrta skupina zelj.trasa sastoji se od sljedecih dionica ( drz. granicaBih-RH) -Metkovici-Ploce (postojeca glavna trasa na juznom ogranku) 5.) Peta skupina zelj.trasa sastoji se od sljedecih dionica * Ostarije-Studenci-Gospic-Gracac-Knin-Perakovic-Split Prdgrade (pravac 1) (postojeca glavna trasa) * Dreznica-Studenac-Gospic-Gracac-Knin-Perakovic-Split Predgrade (pravac) ( buduca trasa) * Knin-Zadar (postojeca veza za produzetak * Perkovic-Sibenik ( postojeca veza za produzetak) * 46. Unutrasnji plovni putevi RH Hrvatsku mrezu unutrasnjih plovnih putova cine unutrasnji plovni putovi rijeke Dunav, rijeke Save, rijeke save od Racinovaca na 203 rkm. Do Siska na 586 rkm rijeke Drave do luke Osijek na 14 rkm te luke Sisak I Slavonski Brod na Savi , Vukovar na Dunavu ,Osijek na Dravi 47.Vaznost 5 Panuropskog koridora u prometnom sustavu RhRazvoj Paneu prometnog koridora ima sredisnju ulogu u ostvarenju takve strategije.Koridorima X,Vb,Vc koji prolaze kroz hrvatsku odvija se najveci dio trgovine ,tranzita,turistickog prometa,izmedu drzava EU i regije na jugoistoku EU te unutar same regije.Ovi koridori zauzimaju centralno mjesto u programu Hrvatske vlade koji se bavi mordenizacijom prometne infrastrukture a u tijeku su velika ulaganja u hravatske zelj.. dvije

medunarodne like ( Rijeka/Ploce) te ceste i autoceste. 48. Vanost X PANEU koridora u prometnom sustavu RH Deseti paneuropski koridor vrlo je znaajan koridor za europski prometni sustav. Povezuje 11 drava Srednje i Jugoistone Europe. Njegova uloga je viestruka: * europski koridor koji omoguuje povezivanje sjeverozapada s jugoistokom Europe. On omoguuje najpovoljniju kopnenu vezu izmeu drava Srednje Europe s Bugarskom, Turskom, te dalje prema Maloj Aziji i Sjevernoj Africi, * jedan od najznaajnijih koridora drava jugoistoka Europe za njihovo meusobno povezivanje, * zajedno s koridorom Vb omoguuje kombinirani prijevoz izmeu prometa morem i rijenog prometa uz posredovanje eljeznikog i cestovnog prometa. Drugim rijeima, omoguuje kombinirani prijevoz izmeu luka Sjevernoga Jadrana (Rijeka, Kopar i dijelom Trst), a poboljanjem eljeznike veze prema Srednjoj Dalmaciji tu se prikljuuju i luke Zadar, ibenik i Split, s plovnim dijelom rijeke Save (sada je to dio rijeke Save od Siska do ua u Dunav, odnosno veza na VII. dunavski paneuropski koridor), * okosnica prometnog sustava Hrvatske zajedno s koridorom Vb i s odvojenim prugama povezuje meusobno vei dio Hrvatske, * na pojedinim dionicama obnaa ulogu vanu za regionalni i lokalni promet unutar Hrvatske. 49. Kompatibilnost HR i EU prometne infrasturkture i suprastrukture Da bi RH bila kompatibilna i komplementarna s europskim i svjetskim prometnim tokovima, treba izraditi program strategije razvoja svih prometnih grana. Pomorska politika posebnu pozornost posveuje modernizaciji infrastrukture i suprastrukture. Radi se na osuvremenjivanju trgovake flote primjenom modernih transportnih tehnologija u to se ulau velika financijska sredstva. Takoer se radi i na zatiti okolia, posebno kad je u pitanju tankerska plovidba i prijevoz opasnih tvari. to se tie infrastrukture, EU poklanja veliku panju odravanju i modernizaciji luka, u emu je postigla dobre rezultate jer su upravo luke na Sjevernom moru (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg) one koje ostvaruju najvei godinji promet. Jadranske luke nisu tako dobro povezane sa svojim gravitacijskim zonama niti u pogledu gustoe prometne mree, niti prema vrsti i suvremenosti prometnica. Za poboljanje ovog stanja treba staviti veliki naglasak na osuvremenjivanje eljeznike mree koja bi povezivala kopno s lukama. Pod uvjetom da hrvatske luke poveaju produktivnost i smanje trokove, to je mogue postii poboljanjem tehnike opremljenosti i organizacije rada, postale bi atraktivne kod razmjene s Dalekim istokom upravo zbog svog geoprometnog poloaja. Ne samo da bi putovanje morskim putem bilo krae, nego bi bila kraa i putovanja kopnom do konanih destinacija u Srednjoj Europi. Kako bi Hrvatska mogla postati dio cjelovite europske mree brze eljeznice, mora izgraditi one dionice koje su neophodne za poboljanje europskog prometa. To je ponajprije izgradnja pruge Rupa - Rijeka - Zagreb - Koprivnica i dalje prema Budimpeti, to bi postao glavni transverzalni eljezniki pravac Hrvatske u duini od otprilike 450 km i ujedno najdua pruga. 50. Pomorski robni promet Koliinu raznovrsnih roba koju je mogue prevesti pomorskim putem, nije mogue prevesti niti jednim drugim oblikom prometa. Zbog velikog kapaciteta i ekonomske isplativosti, pomorski promet omoguuje globalno gospodarsko povezivanje, pa je zato temelj svjetske robno-trgovinske razmjene. Vanost meunarodnih pomorskih tokova implicira injenica prema kojoj se dvije treine ukupnoga svjetskog robnog prometa odvija upravo pomorskim putem. Time se, izmeu vodeih podruja masovne proizvodnje i potronje formiraju snani i vrijedni pomorski robni tokovi. U strukturi pomorskih robnih tokova najvaniji i najvrjedniji su tekui teret. Luke su vana vorita u cirkulaciji pomorskih robnih tokova. Meu svjetske vodee luke spada najvei broj dalekoistonih. Prvo mjesto i dalje dri lukaRotterdam, a zatim slijede luke Antwerpen, Hamburg i Marseille.

51. Svjetski robni tokovi Sve veim i brim gospodarskim razvitkom, drave biljee i sve vei uvoz iizvoz razliitih vrsta roba. Europa je najvei svjetski izvoznik proizvoda i usluga i najvee je izvozno trite za vie od stotinu zemalja. Nove tehnologije, bri naini komuniciranja i efikasnija transportna sredstva omoguila su Europi da proizvodi, kupuje i prodaje robu po cijelom svijetu i tako uvrsti svoj poloaj na globalnoj razini. drave lanice Europske unije biljee najveu vrijednost vanjskotrgovinske razmjene. Vodee zemlje na azijskom kontinentu po ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni su Japan i Kina. U proteklom je desetljeu dolo do naglog porasta kineskog izvoza. Strojevi i transportna oprema su 2009. godine inili vie od 40 % ostvarenog izvoza Europske unije . Uspjenost kineske trgovine u velikoj se mjeri temelji na izvozu strojeva i transportne opreme i tvornikih proizvoda. 52. Robni tokovi u EU prometnom sustavu Svoj najvaniji kontakt sa svijetom izvan svojih granica Europa ostvaruje trgovinom. Svakodnevno izvozi robu vrijednu stotine milijuna eura i uvozi stotine milijuna vie. Europa je najvei svjetski izvoznik proizvoda i usluga i najvee je izvozno trite za vie od stotinu zemalja. Nove tehnologije, bri naini komuniciranja i efikasnija transportna sredstva omoguila su Europi da proizvodi, kupuje i prodaje robu po cijelom svijetu i tako uvrsti svoj poloaj na globalnoj razini. Europska unija preko 90 % vanjskotrgovinskog prometa s ostatkom svijeta ostvaruje pomorskim prometom. U trgovini unutar Europske unije i trgovini sa zemljama koje granie s Unijom, vie od 40 % svih roba prevozi se morem, putem prijevoza na kratke udaljenosti, tj. u oblinja mora. Zahvaljujui pogodnostima modernog transporta i komunikacija ak i najmanje kompanije u Europi imaju mogunosti poslovanja na tritima izvan Europe. Europska politika, sklapanjem trgovinskih sporazuma s drugim dravama kojima se smanjuju carine i druge barijere na tim tritima, otvara nova trita europskim izvoznicima. Veina kontejnerskog tereta prolazi glavnom pomorskom rutom kroz Sueski kanal i Gibraltarski prolaz prema glavnim europskim lukama. 53. Analiza luka u RH Od priblino 350 luka i luica na obali i otocima njih sedam (Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik) moe prihvatiti velike prekooceanske brodove, a sve su smjetene na kopnenoj obali. Glavnina lukog prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na luku Rijeka, koja u pravilu ostvaruje preko 50 % ukupnog prometa svih hrvatskih luka. Unutar hrvatskog lukog sustava samo luke Rijeka i Ploe djeluju na tranzitnom tritu lukih usluga i imaju objektivne mogunosti privlaenja stranih tereta iz zemalja u zaleu, a to predstavlja temeljnu osnovu za njihov budui uspjeni razvitak. Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (meunarodnog)gospodarskog interesa u gradovima: Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik. Rijeka i Ploe imaju najvei trini potencijal za prekrcaj tereta. Rijeka moe obaviti manipulaciju teretom za Hrvatsku kao i za Maarsku, Austriju i ostale zemlje Srednje Europe. Zahvaljujui svom pogodnom poloaju Rijeka i Ploe imaju sve potrebne uvjete da postanu glavne luke June Europe kao vrata za trita EU. Razvijanjem pomorskog putnikog prometa u Hrvatskoj luka Rijeka trebala bi postati poetno-zavrna postaja du obalnih pomorskih linijskih veza Hrvatske., Luka Zadar biljei stalne oscilacije u teretnom prometu, a najvei dio prometa opada na trajektno povezivanje Zadra sa susjednim otocima. Luka ibenik - oivljavanja prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo. Luka Split - uloga u meunarodnom teretnom prometu minorna, budunost Splita kao teretne luke. Luka Dubrovnik - pad teretnog prometa, uloga u sustavu putnikih luka RH od izuzetne vanosti, u longitudinalnom povezivanju hrvatske obale te u razvijanju i oplemenjivanju turistike ponude, prihvaanjem velikih kruzera. Luka Ploe -luka je prvenstveno vezana uz gravitacijsko podruje BIH i njen budui razvoj najvie e ovisiti o kretanju robnih tokova iz neposrednog gravitacijskog zalea.

54. Stupanj razvijenosti luke Rijeka s projekcijom prometa?Glavnina lukog prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja u pravilu ostvaruje preko 50 % ukupnog prometa svih hrvatskih luka. Iz prikazanih podataka proizlazi da se u rijekoj luci prekrcava izmeu 56,3 i 72,4 % ukupnog teretnog prometa luka od osobitog znaenja za Republiku Hrvatsku. Na osam terminala ukupne povrine od 1.176.043 m2, koji se rasprostiru na tri glavna bazena, pretovaruje se suhi rasuti teret, generalni teret, drvo i kontejneri kao to je to prikazano u tablici 26. Ukupan godinji promet iznosi oko 11 milijuna tona. Unutarnji dio rijekog bazena je tradicionalno namijenjen putnikom prometu. Dananji putniki promet Rijeke gotovo se u cijelosti odnosi na usluge obalnog putnikog prijevoza koji povezuje Rijeku sa Zadrom, Splitom i Dubrovnikom tijekom godine i Grkom tijekom ljeta. 55. Luka Rijeka u logistikim lukama za kontejnerski promet? Uloga morskih luka je jedinstvena i nezamjenjiva u meunarodnoj razmjeni, pomorskoj trgovini i prometu. Rijeka luka kao logistika platforma osigurava ukljuivanje Republike Hrvatske u suvremene svjetske prometne tokove. Promet kontejnera na kontejnerskom terminalu u rijekoj luci pokazuje odreene krajnje efekte funkcioniranja logistikog lanca i svih sudionika u logistikom lancu. Plan razvoja rijeke luke i posebice kontejnerskog terminalasa svim svojim elementima predstavlja znaajne toke unutar hrvatske pomorske i prometne politike te zasluuje i posebnu pozornost Republike Hrvatskei grada Rijeke. Konana uspjenost funkcioniranja lanca za kontejnerski promet zavisi oelementima koji se mogu podijeliti u tri grupe: * infrastruktura i odgovarajua oprema; * servisi i operacije i * luki i logistiki okvir. 56. Ciljevi prometne politike EU? U cilju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, politikom Europske unije trai se prilagodba hrvatske prometne politike u etiri osnovna podruja: * usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s pravom Zajednice; * nadogradnji i modernizaciji prometnih mrea; * olakavanju pristupa nacionalnom prometnom tritu; * usklaivanju operativnih standarda i postupaka. * usmjeravanja prema vioj razini sigurnosti u prometu; * jaanje ekoloke svijesti i utvrivanje ekolokih kriterija kao ciljne orijentacije. 57. Ciljevi desetogodinjeg plana razvoja rijeke luke? Temeljni ciljevi izrade Desetogodinjeg plana razvitka luke Rijeka jesu: * kvalitetnije i racionalnije sagledavanje geoprometnog poloaja rijeke luke, njenog znaenja za prometno povezivanje Republike Hrvatske s prekomorskim zemljama i drugim zemljama, * valorizacija mogunosti srednjoeuropskog tranzita preko rijeke luke, osobito povezivanjem Podunavlja i Jadrana, * sagledavanje uskih grla veznih za razvitak rijeke luke u prometnom povezivanju i mogunosti prostornog povezivanja pojedinih dijelova rijeke luke, * sagledavanje usklaenih mogunosti istodobnog kvalitetnog razvitka Rijeke luke i Grada Rijeke te pojedinih dijelova Primorsko-goranske i Istarske upanije, * sagledavanje mogunosti na ostvarenju pretpostavki to vee atraktivnosti ulagaima u razvitak luke uz zatitu interesa Grada Rijeke, Bakra i Rae i dravnih interesa. 58. Program rad i razvoja luke Rijeka? Uinci rasta i razvoja luke Rijeka posebno e biti naglaeni na podruju

saniranja tekue platne bilance Republike Hrvatske zbog niske konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva i visoke razine inozemnog duga. Rauna se da e luka Rijeka u razdoblju do 2020. godine sanirati kompleksnim uinkom ak 11,4 % tekueg platnog deficita Republike Hrvatske Konano, investicijska ulaganja u luci Rijeka bit e ostvarena s visokim stupnjem efikasnosti odnosno s kapitalnim koefi cijentom od 13,8, dok e istodobno u Republici Hrvatskoj taj koeficijent iznositi 4,4 i to pod uvjetom optimalnog investicijskog ciklusa. Drugim rijeima, na 1 kunu ulaganja u luci Rijeka bit e ostvareno 13,8 kuna dodatne vrijednosti, dok e za dravni prosjek ta dodatna vrijednost iznositi na 1 kunu 4,4 kune prihoda. Iz prikazanih koef cijenata moe se zakljuiti da luka Rijeka predstavlja jednu od vornih toaka geopolitikog pozicioniranja Republike Hrvatske u 21. stoljeu.