2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 82 • rujan / listopad 2012. • godina XII • cijena 3,50 KM

- Lukovičasto cvijeće - Jesenja sadnja luka - Suzbijanje štetnih glodavaca - Etikete za vino - Radovi u pčelinjaku tijekom listopada

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Život donosi neizvjesnost.

OSIGURANI krediti

A naši krediti sigurnost.

OSIGURANI krediti UniCredit Banke su krediti: • s OSIGURANJEM OTPLATE kod bolovanja, nezaposlenosti i nesretnog slučaja • najviših iznosa kredita BEZ ŽIRANATA • BEZ NAKNADE za obradu kreditnog zahtjeva za korisnike JES! Paket računa do 30.11.2012. 3 X sigurniji uz OSIGURANI kredit UniCredit Banke! Saznajte više na unicreditbank.ba

info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Riječ urednika
Iza nas je toplo i sušno ljeto tijekom kojega su radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima svedeni na minimum. Početkom jeseni u vinogradima je započela berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura. Tako, sukladno kalendarskom periodu i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za jesenji period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o cvjetači, đumbiru, matovilcu, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o suzbijanju paunova oka – opasne bolesti maslina. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni. Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i vašeg glasila Green Garden. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga. Uredništvo
Jesen u znaku lokovica.....................................................................................4 Žižula – rijetka voćna vrsta na području Hercegovine .......................... 6 Vrijeme je za zaštitu masline od paunova oka .......................................... 7 Posljedice suše na voćkama ...........................................................................8 Jesenska sjetva povrća .................................................................................... 9 Cvjetača za zimsku berbu ............................................................................. 12 Obojeno povrće sadrži više fitohranjiva .................................................... 13 Jesenja sadnja luka.......................................................................................... 14 Đumbir - začin aromatičnog okusa i ugodnog mirisa ...........................16 Matovilac - idealna zimska salata ...............................................................17 Sadnja češnjaka tijekom jeseni ................................................................... 18 Krtice – sve veći problem na zelenim površinama ................................19

Editor’s word
Behind us is a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were minimized. At the beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of different vegetable crops. So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. What flower bulbs to choose for planting, how to plant and how to make combination of flower bulbs? The answers to these questions you can find in article dedicated to this topic. There is also a lot of interesting articles about vegetable crops like articles about cauliflower, ginger, lamb’s lettuce, onion and winter garlic. Fruit growers will also find interesting informations about suppression of peacock spot (Cycloconium oleaginum) – dangerous disease on olives. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn. And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden, which really offers a lot of useful and interesting articles. Editor’s office
Žuta kukuruzna sovica sve značajniji štetnik rajčice i paprike na području Hercegovine............................................................20 Požari poharali Hercegovinu ........................................................................ 21 Pitanja i odgovori ............................................................................................ 22 Suzbijanje štetnih glodavaca ....................................................................... 23 Njegovanje vina u bocama ........................................................................... 24 Etikete za vino ................................................................................................. 25 Što kod cvijeta najviše privlači pčele? ...................................................... 26 Radovi u pčelinjaku tijekom listopada ......................................................27 Zanimljivosti ....................................................................................................30 Nagradna križaljka ......................................................................................... 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Sadržaj

I u ovom broju Green Garden glasilo nastavlja sa mnoštvom novosti i zanimljivosti iz svijeta poljoprivrede za svoje čitatelje. U 82. broju glasila možete pročitati sve o jesenjoj sjetvi povrća, različitim nametnicima i štetnicima na zelenim površinama, savjetima kako ih se osloboditi, kao i preporukama različitih proizvoda koji vam u tome mogu uvelike pomoći. Sve što vam je potrebno za jesenju sjetvu kao i berbu, možete pronaći u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku, a za članove Kluba Green Garden tu su posebne pogodnosti i popusti prilikom kupovine. Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

JESEN U ZNAKU LUKOVICA
Matea Pehar,dipl. ing.
a bi se pristupilo sadnji lukovica u jesen potrebno je poznavati njihova osnovna svojstva otpornosti na zimske uvjete tj. hladnoću kako bi odabrali odgovarajuću vrstu. Od lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: tulipan, iris, narcis, crocus, ljiljan, muskari, zumbul, visibaba, ukrasni luk.. Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Najoptimalnije tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mrvičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača bogata humusom. Gnojidbu tla je poželjno obaviti organskim gnojivom - Biorex, a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima.

4

Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. S obzirom da je zima najškrtije godišnje razdoblje u pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti vegetacije, time sadnja zimskih lukovica doprinosi uljepšavanju vrta i umanjenju takvog imidža. Zato predlažemo da osvježite svoj vrt ili balkon jesenjom sadnjom lukovica.

D

na pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a sitnije pliće sa kraćim razmakom. U laka pjeskovita tla se po pravilu sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sadnje. Nakon sadnje lukovice se obavezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije se obavlja rjeđe ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)
Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvijetanja, ovisno od vrste, od prosinca do svibnja. Traženije sorte kod nas su: Johan Straus, Cassin, Ballerina, Yokohama,Pieter de Leur, Orange Cassini,Gussepe Verdi, Toronto. Optimalna reakcija

tla za tulipane je pH 6,0 – 7,5. Tulipani se razmnožavaju generativno iz sjemena i vegetativno djeljenjem lukovica. Generativno razmnožavanje se obavlja samo u laboratorijama , dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlažno, da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice. Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova, balkona.

NARCIS (Narcisus sp.)
Narcis je biljka jako lijepih dekorativnih cvjetova, opojnog mirisa sadrži alkaloide, po čemu je dobila i ime. Raširena je na više kontinenata, čemu je doprinijela njena sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete, od tropskih do planinskih. Selekcijski se veoma

dobro križaju pa je selekcionirano preko 10.000 različitih sorti Kod nas su najudomaćenije sorte: Carlton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fiere, Minow. Cvjeta od veljače do travnja. Narcis ima međupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovo se regenerira u jesen iste godine. Najčešće se koriste za proizvodnju rezanog cvijeća, ali se također sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okućnicama. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije, obilnije i krupnije cvjetove. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)
Potječe iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali se najviše odomaćila u Nizozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju okoliša,

SADNJA LUKOVICA
Najoptimalniji termin za jesenju sadnju lukovica je od sredine ruj-

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

5

periodu. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne ispolji tragove nedostatka pojedinog hraniva. Za razliku od prethodno opisanih vrsta, Irisi traže tijekom razvoja i cvjetanja mnogo svijetlosti, a također i obilno zalijevanje

LJILJAN (Lilium sp.)
Postoje podatci da su Ljiljani bili poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su između može se kombinirati sa drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke izražajnih dekorativnih boja . Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina. Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira ,te ukoliko je značajnije oštećen dolazi do propadanja biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ista bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava. Od značajnijih sorti kod nas su najzastupljenije: Delfts Lady Derby, Pink, Rosa. Blauw,

10 i 55 o sjeverne geografske širine. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća, jer u povoljnim vještačkim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće, vrtove i okućnice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pređe 22 o C potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jaču koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

IRIS ( Iris sp.)
Biljka sadržava duginu boju cvjetova po čemu je i dobila ime, što datira iz Grčke mitologije. Rasprostranjena je na različitim klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Možemo ih podijeliti na skupinu sa lukovicama i sa rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem

U Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta namjenjenih jesenskoj sadnji.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

6

ŽIŽULA – rijetka voćna
Nino Rotim, dipl. ing.
osljednjih godina, svjesni činjenice, kako se uzgoj voća ne može bazirati samo na klasičnim voćnim vrstama, bolje opskrbljeni voćni rasadnici nudili su i stabla rijetkih voćnih vrsta. Tako se uz jabuku, krušku, trešnju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pistacije, kumkvata te žižule. Ipak, među navedenim voćnim vrstama najmističnija je žižula. Zašto? Zato što ova rijetka voćna vrsta potječe iz daleke nam Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas imamo čak 200 000 hektara pod žižulom. Istini za volju, u našim hercegovačkim krajevima malo tko zna za pojam žižule a vrlo je mali broj onih koji su stablo žižule uopće vidjeli u stvarnosti. Ali, voćari entuzijasti, koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje uveli su ovu istočnjačku voćnu vrstu i u naše hercegovačke krajeve.

vrsta na području Hercegovine
Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira tako se, uz ostale voćne vrste, u kućnim vrtovima Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule

P

se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bolesti, a osobito dišnih organa. Osim toga, ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora žižule. Stoga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve od žižule jer su njeni plodovi, lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. Inače, spomenimo kako su plodovi žižule veoma slični plodovima masline. Plod je okruglasta oblika, crvenkastosmeđe do žute boje s ugodnim i nadasve aromatičnim vinsko-slatkim okusom. U sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica.

Idealna za sušna i siromašna tla
Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Stoga dobro uspijeva u našim južnim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji, čak i tik uz morsku obalu. Tako je dokazano da bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 stupnjeva C te dulji sušni period. Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da ćemo imati poteškoća s klorozom ili pojavom žućenja lišća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6. Što se tiče razmaka sadnje treba znati kako se ranije preporučivala nešto rjeđa sadnja na razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara, premda najnovija istraživanja pokazuju kako se veći proizvodni potencijal može očekivati kod nešto gušće sadnje. Tako ukoliko želite podići nasad ove nadasve zanimljive voćne vrste morate znati kako međuredni razmak treba iznositi svega

Žižula- trnovita drača
I doista, kada pogledamo stablo žižule tijekom zime, iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita drača. Jer treba znati kako žižula formira prepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog oštrih trnovitih bodlji trebaju saditi u rubnim, manje prohodnim dijelovima vrta. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozljede kod onih najmlađih jer žižuline bodlje nipošto ne praštaju. Pa zapitali bi smo se u čemu leži vrijednost ove zanimljive voćne vrste, kada već nije toliko ni zastupljena ni dekorativna. Ali, treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Plodovi žižule

3 metra koliki treba biti i razmak unutar samoga reda. U novije vrijeme na području južne Dalmacije ali otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. Jer, interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjenica kako žižula nema nekih posebnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima, a u njenom uzgoju ne treba koristiti ni velike količine mineralnih gnojiva. Dakle, ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije

kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura.

Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPIHA. Kod nas je poznatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao ukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voće. Dosta je ima na području Makedonije gdje je također u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovitih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najčešće priprema slatko, džem, žele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, uključujući i vitaminske. U matičnoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina, rakija i različitih vrsta likera.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

7

N

ajraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s

Simptomi bolesti

Vrijeme je za zaštitu masline od paunova oka
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo. prof. dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu

dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele

nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može uzrokovati sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju biljaka.

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

8

Posljedice suše na voćkama
Uz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjeta za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže i više od 80 % vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.
od pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo se najčešće radi o kombiniranom djelovanju više čimbenika kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode. Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75 % padalina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.

P

raju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plodu i td.

Smanjena tržna vrijednost plodova
Potrebno je osigurati odgovarajuću količinu vode tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. To posebice vrijedi za rane sorte kod kojih se negativno djelovanje suše u početku vegetacije ogleda kroz smanjenje veličine ploda o kojoj najviše ovisi njihova tržna vrijednost. Nedostatak vode na ranim sortama nakon berbe ne djeluje na kakvoću plodova. Dapače, to može dovesti do povećanja broja cvjetnih pupova. Breskva i nektarina obično nemaju poteškoća s rodnošću, ali

Znakovi suše
Ako je voćka izložena suši u početku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimljavanje. Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnom djelu ploda. Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zamijeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu. Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest tjedana nakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemoguće učiniti bilo što da se stanje popravi. Na breskvama se posljedice stresa od nedostatka vode manifesti-

za neke druge voćke sklone naizmjeničnoj rodnosti to ponekad može imati pozitivan učinak. Uobičajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se prilagoditi tako da povećavaju volumen korijena. Takve voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova. Ako je badem izložen suši u vrijeme raspucavanja klapine, veliki broj plodova ostaje sa čvrsto zatvorenom klapinom i manji su randman i kakvoća jezgre. U završnoj fazi dozrijevanja badem bez poteškoća podnosi umjerenu sušu.

Vegetativni rast voćaka izloženih suši je smanjen, ali se to smanjenje više očituje na rast u debljinu nego na rast u duljinu. Tako je promjer debla ranih sorti breskve izloženih suši poslije berbe tijekom četiri godine bio manji za oko 30 %, dok je obujam krošnje bio smanjen svega oko 13 % u odnosu na kontrolu. Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za rast i rodnost voćke. Učinak suše ovisan je o mnogim čimbenicima među kojima su najznačajniji vrsta voćke i fenofaza razvoja, zatim dolaze jačina i trajanje suše, starost voćke, zdravstveno stanje i drugi čimbenici.

Sustav održavanja tla

Osim navedenog važno je uzeti u obzir i sustav održavanja tla. Utvrđeno je da malčiranje slamom značajno povećava volumen korijena jabuke u prvih šest godina nakon sadnje, istovremeno povećavajući dostupnost vode i količinu humusa. Stoga se poznavanjem djelovanja suše na voćke i usklađivanjem agrotehničkih i pomotehničkih zahvata mogu ostvariti značajne uštede na troškovima natapanja i poboljšati kakvoća plodova voćaka. Prof.dr.sc. Tomislav Jemrić Zavod za voćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu (Preneseno iz Gospodarskog lista)

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

9

Jesenska sjetva povrća
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i ova godina
Mladen Karačić, dipl. ing.
no, razbacivanje stajskog gnoja. Značaj ove operacije je utoliko veći ako se zna da stajski gnoj, osim što biljke opskrbljava hranjivim tvarima, u velikoj mjeri utječe i na popravljanje strukture tla. Stoga je na težim tlima koja se odlikuju slabim mikrobiološkim aktivnostima i potreba za stajskim gnojem veća. Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoris-

N

ezapamćene vrućine i dulja sušna razdoblja tijekom srpnja i kolovoza u velikoj su mjeri poremetili planove mnogih povrćara. Ipak, statistički podaci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo sve učestalije oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje prouzrokuje nedostatak vlage u tlu i zraku. Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnos-

Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA ZIMSKI ŠPINAT ZIMSKA SALATA MRKVA PERŠIN RADIČ MATOVILAC KOLIČINA SJEMENA (m2) 3g 3g 4g 5g 8g 5g VRIJEME SJETVE 01.09.-31.10. 01.09.-20.09. 01.09.-31.10. 01.09.-31.10. 01.09.-10.09. 10.10.-31.10.

titi za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana. Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži Dubina sadnje češnjaka nije ista za jesensku i proljetnu populaciju. U jesen češnjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom proljeća na 2-3 cm od razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

AKCIJSKA PRODAJA STIHL i VIKING uređaja 01.09. - 01.11.2012.god.

AKCIJSKA PRODAJA STIHL i VIKING uređaja 01.09. - 01.11.2012.god.

Svako je želi! je želi! Svako
Ovlašteni uvoznik i distributer firmi: Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560; www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); uvoznik i distributerBOSANSKA KRUPA - Plana Cop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); Ovlašteni BIHAĆ - Velmah (037 304 673); firmi: BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 560; www. unikomerc.ba; 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAPLJINA 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 E-mail: info@unikomerc.ba Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); Velmah Agroodak 673); BOSANSKA KRUPA - Plana Cop Elma Espro (030 201 BOSANSKI Moto Zorić (065 456 254); PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - ČITLUK -(037 304 (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - (037 471 036);377); DRVAR - PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAPLJINA (038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Granum (036 810 550); Misir 428); 805 912); ČAJNIČE - AS(037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730(036 644 098); Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - VAKUF(039 831 070); MOSTAR - Najvest (036Moto027); Poljotehnika 254); (036 KLJUČ - Kometa Commerce (058 310 342); ČITLUK - Agroodak 859); LIVNO - Vibo (036 650 556); DONJI Padina - Espro (030 201 377); DRVAR - 347 Zorić (065 456 Bojanić (030 659 FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - 352 700); MRKONJIĆ GRAD -GABELA(050 221 380); Agro MG890 686);308); NEUM- -Autocentar884 162); Misir (036GLAMOČ -NEVESINJE - Poljooprema GORAŽDE - Agropodrinje (036 326 400); Sjemenarna (036 Elektrovod (030 831 843); Agro Auto POLJE - Šiljeg (063 (050 211 GACKO Judik (036 (059 472 270); 884 256); Alpina (063 477 959); (065 602 789); (038 224 528);POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); SANSKI MOSTIvica P. Apoteka (030 495 651);- GRUDE- Faam Commerce660 111);311); ŠIPOVO - Medex- (050 371 (039ŠIROKI BRIJEG - SjemenarnaMetal703 572); 598); JAJCE Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - - Velmah (037 684 740); STOLAC CRNIĆI - Enigma (039 (036 862 GRUDE - SOVIĆI Padina 368) 670 965); JABLANICA - (039 (061 285 TOMISLAVKLJUČ--Elfin (034 353 552); TRAVNIK661 938);Coop (061 598 462); Metabo 730 859); LIVNO - PavićAgrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto (061 210 063); VITEZ - FisNajvest (036 347 027); Poljotehnika Bojanić (030 659 428); GRAD Kometa Commerce (037 - Green KONJIC - Tuščica (036 (030 708 222); TREBINJE - (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - (030 715 539); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).

(036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789);

VRTNE SJEČKALICE ZA SVAKU NAMJENU
Snažne VIKING vrtne sječkalice pretvaraju sve u kratko i sitno, što god u vrtu ostane od prirodnih materijala kao što su odrezane grane, ostaci živice ili biljaka. . VIKING rezni sistemi značajno smanjuju volumen otpada. Bilo da je riječ o grmlju, mekanom organskom materijalu poput odrezanog cvijeća ili o lišću - VIKING vrtne sječkalice to pospremaju. Brojne internacionalne nagrade svjedoče o kvaliteti mnogostranih VIKING vrtnih sječkalica. Sječkanjem vrtni otpad postaje idealan za kompostiranje, čime taj otpad dobiva novu vrijednost u obliku gnojiva za Vaš vrt. Kako biste znali kakvu sječkalicu izabrati, najprije morate utrvrditi da li radite na područnjima osjetljivim na buku, da li Vam je dostupan priključak za struju, te koliko i koji materijal želite prerađivati. Za svaku potrebu postoji idealan uređaj. I z d v a j a m o : Električna sječkalica GE 105 usitnjava granje, ali i meki materijal poput lišća i ostataka biljaka. Ima dva različita otvora za punjenje, jedan u obliku dje-

teline sa četiri lista za granje, a jedan za mekani materijal. Sječe grranje do promjera 35 mm. Električna sječkalica GE 250 prerađuje granje do promjera 30 mm, ali i mekani materijal poput cvijeća ili lišća. Električna sječkalica GE 355 je snažna sječkalica sa patentiranom
Model Nazivni napon Snaga (W) Tip motora Nazivna snaga kod radnog broja okretaja Broj obrtaja obr/min) Max. Debljina grane Ø (mm) Visina uređaja (cm) Težina (kg) Alat Kućište GE 105 230 V 2.200 -

tehnologijom obrtanja BRS (sistem za obrtanje smjera rotacije noževa) i snažnim Multi-Cut 355 reznim sistemom. Kada rezni sisstem radi u smjeru kazaljki na satu tada oštri noževi usitnjavaju granje. A kada se okreću u suprotnom smjeru onda trgajući noževi sjeckaju biljne ostatke. Motorna sječkalica GB 370 S bez probleGE 250 230 V 2.500 2.800 do 30 144 26 Multi-Cut 250 Polimer

ma prerađuje granje do promjera 45 mm. Pogodna je za korištenje na lokacijama na kojima nije dostupan priključak za struju. Predviđena je za sječkanje granja, ali se pomoću seta 300 može opremiti za usitnjavanje biljnog otpada. Ovaj set se sastoji od ravnog lijevka i reznog sistema Multi-Cut 350.
GB 370S B&s serija 850 PRO RS 6,5 HP OHV 3,3 kW/4,5 KS 3.000 obr/min do 45 140 45 Multi-Cut 370 Polimer/metal

GE 355 230 V 2.500 2.750 do 35 142 29 Multi-Cut 355 Polimer

2.800 do 35 97 17 Multi-Cut 103 Polimer

B&S = Briggs&Stretton, RS = ReadyStart, OHV = ventil s gornje strane

12

Cvjetača za zimsku berbu

Mario Ćubela, dipl. ing.
ao i ostale kupusnjače cvjetača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o cvjetači potječe iz 12. stoljeća što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtlarstva starih civilizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao primjerice rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njezina hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.

K

Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku

Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

Fiziološki poremećaji
Fiziološki poremećaji u razvoju cvata cvjetače najčešće se očituju kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, rižavost i sljepoća «Sitni cvat» posve otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu, niže temperature nakon presađivanja, prestare presadnice, slaba prehrana dušikom. Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se izlože svjetlu, postaju zeleni. Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata, što cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoća – rozeta lišća bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači.

jeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene proizvodne površine.

Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače
Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i samom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu kako se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se

Vrijeme sjetve
U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok se za jesensku berbu sije u srpnju, a sadi u kolovozu. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Međutim, većina hercegovačkih povrtlara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili pri-

Berba cvjetače
Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a što odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladnjaku do tri dana. Međutim, trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuhanjem na pari premda se može kuhati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi brzo će vam potamniti.

13

Obojeno povrće sadrži više fitohranjiva
Povrće kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog značajnog sadržaja minerala, vitamina i vode. Uz to je većina povrtnih vrsta ljekovita, sprječava i ublažava tegobe izazvane šećernom bolešću, želučanim tegobama, crijevnim i bubrežnim bolestima, te ostale probavne tegobe.

S

obzirom na to da se sve više širi trend konzumacije povrća kao vrlo značajne funkcionalne hrane, u selekciji se sve više proizvode nove sorte povrća različitih obojenja. Dnevna potreba za vitaminima i mineralima može se održati konzumacijom 500-600 g svježeg povrća različitih obojenja. Najvažniji su vitamini koji se dobivaju iz povrća askorbinska kiselina, karoteni, zatim neki vitamini B kompleksa, primjerice tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin itd. Od ostalih važnijih su vitamini E i K, koji u povrću mogu biti zastupljeni i u takvim količinama da zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog čovjeka. Voda je najzastupljenija u povrću i može je biti do 98 posto. Nije hranjivi sastojak, ali je iznimno značajna zbog regulacije osmotskog tlaka u stanicama. Dnevno bi čovjek trebao unijeti u organizam 1500 – 2000 grama vode, jer na taj način onemogućava stvaranje štetnih kristala u zglobovima i mišićima. Smanjuje se mogućnost stvaranja bubrežnih kamenaca, a općenito se organizam čisti pomoću vode. Ujedno se podmazuju zglobovi i unutarnji organi. Svaka povrtna vrsta karakteristična je po količini određenih minerala, vitamina ili vode, pa je važno znati načine pripravljanja povrća za jelo. Svakako je najbolje jesti povrće u svježem stanju, no, to nije uvijek moguće, pa je dobro znati kako smanjiti gubitak vitamina pri pripravljanju jela. Kuhanje je jedan od najčešćih načina, ali se njime gubi dio hranjivih tvari osobito vitamina C. O načinu kuhanja ovisi hoće li gubitak biti veći ili manji. Ako se povrće kuha u što manje vode (najbolje na pari), gubitci vitamina C mnogo su manji. Smanjuju se kada se povrće stavi u kipuću vodu. No, na sreću nisu svi vitamini osjetljivi na termički tretman, pa tako karoteni na kuhanje

reagiraju malo ili nikako. Najmanji su gubitci vitamina u smrznutom povrću, pa je taj način vrlo raširen u našim kućanstvima. Opasnost se javlja samo kod blanširanja, pa ga treba skratiti i obaviti što brže (1-2 minute ovisno o vrsti povrća).

Boje - garancija hranjivih tvari
Različite boje povrtnih kultura jamstvo su prisutnosti različitih kombinacija hranjivih tvari i ostali fitotvari (fitokemikalija), odnosno fitohranjiva. Fitohranjiva su skupine biološki aktivnih tvari iz bilja i od iznimnog velikog značaja u smislu zaštite ljudskog organizma. Danas se zna za više od tisuću različitih fitohranjiva. Djeluju na različite načine, pa neke imaju samo jednu značajku ali pretežno više mehanizama korisnog djelovanja. Najvažnije je djelovanje fitohranjiva antioksidativno, zatim djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje (kao što su fitoestrogeni u koji se mogu naći kineskom jamu, a djeluju na uravnoteženje razine hormona i na taj način pomažu kod PMS-a, osteoporoze i sl.), antibakterijsko djelovanje i fizikalno djelovanje (tako se neka fitohranjiva vežu na stanične zidove i sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama). Najčešće spominjana fitohranjiva su antioksidansi, tvari koje stanice organizma štite od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su nepostojani elektroni koji se stvaraju svakodnevno, a uništavaju stanice, proteine DNK i kolagen u našem organizmu. Najznačajniji antioksidansi u povrću su karotenoidi (karoteni, likopen i lutein), flavonoidi, izoflavoni, vitamini A, C, E i minerali selen i cink. Fitokemikalije, odnosno fitohranjiva jaki su antioksidansi koji organizam djelotvorno štite od mnogih bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti,

povišeni krvni tlak, pojava tumora (karcinoma) itd. Što više raznoliko obojenih vrsta jedemo, toliko je veća mogućnost suzbijanja slobodnih radikala u organizmu. Povrće osim vitamina sadržava iznimno važna dijetalna vlakna, zaslužna za dobar rad probave, što je pak preduvjet pravilne cirkulacije hrane kroz organizam. Povrće žutonarančaste boje (batat, mrkva, tikva, koraba, žuti krumpir i sl.) sadržava više različitih antioksidanata (karotenoidi, vitamin C, bioflavonoidi itd.). Fitohranjiva tako obojenog povrća pomažu pri zaštiti srca i krvnih žila, jačaju imunitet organizma i djeluju na očuvanje vida. Zeleno povrće, kao što su krastavci, salata, grašak, blitva, brokula, kineski kupus, kelj, artičoka, mahune, špinat, lišće batata i sl. sadržavaju jake antioksidanse kao što su lutein, indoli, te polifenoli koji smanjuju rizik od nastanka nekih tipova raka i jačaju kosti i zube. Plavoljubičasto povrće (patlidžan, plavi krumpir, ljubičaste šparoge i sl.) smanjuju opasnost od razvoja nekih tipova tumora, usporavaju starenje, dobro djeluju na mokraćne kanale i poboljšavaju pamćenje. Povrće bijele boje (kineski jam, češnjak, luk srebrenac, cvjetača, đumbir, korijen peršina itd.) štite srce i krvne žile, jer smanjuju količinu kolesterola u krvi, a smanjuje se i rizik od nastanka raka, kao i pojava moždanog udara. Crvena boja povrća većim dijelom potiče od antocijana i likopena, koji su ujedno i jaki antioksidanti. Najpoznatije povrće crvene boje je rajčica, pa zatim lubenice, rotkvice, crveni krumpir, rabarbara, crveni radič i sl. Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka, poboljšava pamćenje (Alzheimerova bolest), štiti i pospješuje rad mokraćnih organa itd. Doc. dr. sc. Bruno Novak Agronomski fakultet, Zagreb (Preneseno iz Gospodarskog lista)

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

14

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Jesenja sadnja luka

Velimir Lasić, dipl. ing.

L

uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za

poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i rumatizma.

Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočiti ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju. Holandski žuti (Stuttgarter) je

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku za jesenju sadnju luka u svojoj ponudi imaju sljedeće sorte: Red Baron, Holandski žuti, Majski srebrenjak, Sturon te Izborak koji se koristi za proizvodnju mladog luka-pera.

najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period. Majski srebrenac je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje. Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja crvenu varijantu srebrenjaka. Da-

kle, glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatkasti okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se koristi za pripremanje salata. Izborak predstavlja sortu luka koja se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima sorta se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca. Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblik što je i osnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari)
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

15

Kvalitetnim sjemenom do visokih uroda
D
a je kvalitetno sjeme preduvjet visokih uroda dobro je poznata činjenica. Osim kvalitetnog sjemena, za visoke urode potrebni su i ostali čimbenici (tlo, gnojidba, navodnjavanje, agrotehnika i dr). Sve to uz kvalitetne i pravovremene savjete agronoma rezultirat će visokim i kvalitetnim urodom. Sjemenarna d.o.o. Široki Brijeg jedan je od vodećih distributera sjemena i sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. U proteklih dvadesetak godina mnogi proizvođači su se uvjerili u kvalitetu sjemena i sadnog materijala koje se posljednjih nekoliko godina distribuira pod robnom markom Green Garden. Više puta u proteklim godinama, u glasilu Green Garden, objavljivali smo priloge o visokim urodima, mrkve, graha, graška; izuzetno krupnim i ukusnim plodovima cikle, rajčice, paprike; krupnim plodovima tikve i sl. I ove godine u naše agrocentre zadovoljni proizvođači donijeli su primjerke pojedinih poljoprivrednih kultura za koje su sjeme ili sadni materijal kupili u sjemenarninim agrocentrima. „Svake godine sadim lubenicu sa kojom nisam posve zadovoljan. Ove godine agronomi iz Sjemenarne savjetovali su mi da probam sa cijepljenim presadnicama lubenice sorte Fantazija. Presadnice sam kupio u Sjemenarni i uz savjete njihovih agronoma proizveo sam izuzetno krupne i kvalitetne plodove lubenice“ – kazuje Iko Slišković iz Širokog Brijega. U naš agrocentar u Širokom Brijegu gosp. Slišković je donio lubenicu tešku 21,5 kg. I Mirko Gugić iz Uzarića (Široki Brijeg) prezadovoljan je sjemenom koje kupuje u sjemenarninim agrocentrima. „Ove godine u Sjemenarni sam kupio sjeme na čijem pakiranju su bili prekrasni žuti plodovi dinje. Odlučio sam probati i nisam se prevario. Proizveo sam izuzetno krupne i vrlo sočne plodove dinje u čiju kvalitetu su se uvjerili svi oni koji su ih probali. Naredne godine ponovno ću saditi istu sortu dinje“ ističe gosp. Gugić. Imi smo se uvjerili u priču gosp. Gugića jer smo imali priliku probati dinju koju je gosp Gugić donio u naš agrocentar u Širokom Brijegu a koja je težila 6,5 kg. imamo herbicide kojima navedeni postupak možemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnje a prije nicanja možemo koristiti Stomp 330 E, odnosno, kad luk formira 3-4 lista Goal ali uspjeh može često biti nezadovoljavajući. Za sve dodatne informacije svakako vam preporučamo da se obratite našim agronomima iz Savjetodavne službe.

izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tržištu.

Vječita dvojba - zašto luk “kurelja”
Pojedinih godina, zbog određenih razloga dolazi do toga da luk prijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-“da dođe do kurelja luka”. I kako to biva, za sve je krivo sjeme koje je po neupućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa. Ali, u svemu postoji i ona druga strana priče, a tako je i u ovom slučaju. Istina je, da struka navodi ali i pokusi potvrđuju da jedan od razloga “kurelji” može biti korištenje prekrupnih lučica za sadnju koje su u pravilu sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga da luk prije vremena potjera cvjetnu stabljiku. A spomenuta jarovizacija nije nikakva bolest već predstavlja hladno razdoblje sjemena koje mora proći određena kultura kako bi prešla u reproduktivnu fazu. Međutim, i kod korištenja sitnijih lučica može doći do formiranja biljaka sa cvjetnim stablom, samo što je tada “kurelj” izražena u puno manjem postotku. Dakle, ova neželjena pojava je usko

povezana s biološkim svojstvima luka i na nju se ne može bitnije utjecati. Ali, struka kao i brojni pokusi također navode da je najčešći uzrok “kurelji” luka nešto ranija sadnja u jesen koja uz djelovanje ekstremnih temperatura dovodi do neželjene pojave. Ustvari, u tome bitnu ulogu igraju visoke temperature i duljina dana tijekom proljeća koje jednostavno primoravaju luk na formiranje cvjetne stabljike. Jednostavno rečeno, ako luk posadimo nešto ranije od optimalnog roka i ako se nakon toga dogode i poklope odgovarajuće temperaturne i svjetlosne prilike dolazi do «kureljanja» luka. Međutim, do kurelji luka može doći i ukoliko lukovica nakon sadnje doživi neki stres, npr. ukoliko dođe do suše i visokih temperatura. Dakle, kako bi se izbjegla kurelj, luk je poželjno saditi u optimalnom roku što znači da u tom pogledu nikako ne trebamo žuriti. Ali, kao što smo i naveli u nastanku “kurelji” bitan elemenat čine nepoželjne klimatske prilike tijekom razvoja same biljke. Razumljivo je da na klimatske čimbenike ne možemo pretjerano utjecati ali barem možemo imati razumjevanja i volje shvatiti da neki prirodni procesi

nisu jednostavno i praktično objašnjivi.

Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacima, bilo da se radi o manjim ili većim površinama vodi borba s neželjenim korovskim vrstama. Pa, doista možemo tvrditi da je prošlo vrijeme ručnog plijevljenja a što je i razumljivo kada danas na tržištu

16

ĐUMBIR
Ivan Perić, dipl. ing.
umbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome korenju. Đumbir se koristi već tisućama godina kao lijek, začin, hrana i sredstvo za uljepšavanje. Ova biljka je podrijetlom iz Kine, ali sada se uzgaja u mnogim zemljama, uključujući Aziju, Indiju, Afriku i Karipske otoci. Đumbir je veoma popularan u kuhinji zbog svog posebnog ljutkastog okusa, što je upravo zasluga eteričnih ulja, koja sadrži korijen đumbira. Korijen đumbira je dostupan u sirovom obliku, u prahu, ušećeren ili ukiseljen, u obliku sirupa ili tinkture u trgovinama zdrave hrane i supermarketima. Đumbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana. Rastom je sličan trstici, može narasti više

začin aromatičnog okusa i ugodnog mirisa
Đ
od 1 metra u visinu i ima kopljasto lišće. Latinski naziv Zingiber officinale potječe od sanskrtske riječi stringavera, što znači rožnat. Naziv se odnosi na podanak biljke koja je kvrgavog, nepravilnog izgleda, svjetložute do smeđe boje. Posebnost đumbira je u noti egzotičnosti i orijentalnosti koja ga razdvaja od udomaćenih, mediteranskih začina. Poprilično je aromatičan, jakog i oštrog (palećeg) okusa i ugodnog mirisa zahvaljujući eteričnom ulju i raznim mirisnim smolama. Obilno se koristi u kuhinjama Azije, gdje njegovu važnost nadmašuje jedino sol. Spada u najskuplje, najtraženije i komercijalno najviše korištene aromatične tvari (osim papra i paprike). Njegova je cijena posljedica vrlo dugog procesa zrenja (5-9 mjeseci). U tropskoj Aziji uzgaja se već 3000 godina, ali je njegovo točno podrijetlo nepoznato. Đumbir se koristio i na Bliskom istoku i u južnoj Europi mnogo prije rimskih vremena. Portugalci su ga donijeli u Afriku, a Španjolci odnijeli na Karibe. Krajem 16. stoljeća Španjolci su imali rastuću trgovinu đumbirom između Jamajke i kontinentalne Europe. Jedan je od najstarijih neeuropskih začina, posebno omiljen u Engleskoj, gdje se još od srednjeg vijeka posluživao na stolu uz papar i sol kao osnovni začin, a kasnije je gotovo svaki grad imao svoj Ginger street, tj. ulicu u kojoj se obično trgovalo začinima. Đumbir se najviše proizvodi u Indiji, gdje se i potroši više od polovice u bezbroj specijaliteta. Naveliko se koristi i u drugim azijskim zemljama, zatim u arapskoj kuhinji, u Švedskoj te svim zemljama britanskog Commonwealtha.

Energetska i nutritivna vrijednost
Korijen đumbira u količini od 100 g ima energetsku vrijednost od 80 kcal, od čega je sadržaj proteina 1,82 g, masti 0,75 g i ugljikohidrata 18 g. Mineralni sastav korijena đumbira je vrlo raznolik, a u značajnijim količinama sadrži kalij, bakar, magnezij i mangan. Od vitamina sadrži nešto vitamina C, vitamina B skupine, poput vitamina B6, te u manjim količinama pantotensku kiselinu i niacin. Vrijednost korijena đumbira ne odnosi se u tolikoj mjeri na navedene nutrijente koliko na sadržaj aktivnih tvari. Đumbiru svojstvena aroma i okus rezultat su mješavine gingerola, zingerona i shoagola, čija hlapljiva ulja svježi korijen sadrži u količini 1-3%. Gingerol tijekom kuhanja đumbira prelazi u zingeron koji je manje oštar i slatkast, dok sušenjem korijena prelazi u oštrije shoagole.

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

17
Ivica Doko, dipl. ing.

M

atovilac je dvogodišnja biljka, koja se može uzgajati i kao jednogodišnja kultura. Kod matovilca se koristi rozeta prije nego se razvije cvjetna stabljika. Iako se smatra biljkom blagog klimata otporna je na niske temperature te može podnijeti i vrijednosti temperature od 15oC ispod ništice. Matovilac nema velikih zahtijeva prema tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrtna tla s pH vrijednosti 5 do 7. Zbog dobre otpornosti prema niskim temperaturama, matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime. Relativno dobro podnosi uzgoj na istoj površini, a isto tako može se sijati iza krumpira, graha, ili soje. Matovilac nema velikih zahtijeva prema hranjivima. Zbog plitkog korijenovog sistema koristi hranjiva iz površinskog sloja tla. Treba izbjegavati sjetvu na zaslanjenim tlima.

Izbor kultivara za sjetvu
Danas se uglavnom uzgajaju dva tipa matovilca. Prvi tip je raniji, velike rozete, bujnog i izduženog lišća svjetlije zelene boje i manje otpornosti na niske temperature. Drugi tip ima manju rozetu bogatiju lišćem. Listovi su tamnozeleni,

čvršći i veće otpornosti na niske temperature. Sjetva matovilca obavlja se u dobro pripremljeno tlo. U obiteljskim vrtovima sjetva se obavlja omaške za razliku na proizvodnim površinama gdje se sjetva obavlja u redove na razmak 8-15 cm, na dubinu od 1 cm. U kontinentalnim područjima sjetva se obavlja od sredinom kolovoza do sredine listopada. Ranija sjetva omogućava berbu već od listopadu pa do prosinca, a kasnija od ožujka pa do travnja. Kod ranijih rokova sjetve potrebno je obaviti jedno do dva zalijevanja. Ostale a g ro t e h n i č ke mjere sastoje se od prihrane dušikom i redovita kontrole korova.

eća, a prva oplemenjivanja matovilac se uzgaja u Europi od 17. stolj oj, Austriji i Njemačkoj. Novi započinju koncem 19. stoljeća u Švicarsk po čitavoj Europi. kultivari su se iz tih područja proširili zimska salata. Često se kommatovilac se najviše koristi kao svježa kompletan obrok. Matovilac ima binira s krumpirom, pa predstavlja te, a eterična ulja daju mu speciveću prehrambenu vrijednost od sala fičan prijatan okus.

Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i posebnu zaštitu tijekom zime koja se sastoji od prekrivanja gredica agrotekstilom, perforiranim Pe folijama ili uzgoj u niskim tunelima.

U zaštićenim prostorima često se matovilac uzgaja iz presadnica

Berba matovilca
Matovilac se bere u fazi potpuno razvijene rozete prije pojave cvjetne stabljike. Berba se obavlja podrezivanjem «paranje» u zoni korijenova vrata tako da rozeta ostaje cijela. Berba jednog usjeva može trajati i do dva tjedna. Usjevi s gustim sklopom biljaka treba brati ranije iz razloga što donji listovi počinju žutjeti. Na velikim površinama berba se obavlja strojno, podrezivanjem neposredno ispod površine tla. Kod takve berbe nasad mora biti čist od korova. Nakon berbe matovilac se čisti pranjem u vodi. Pakira se u posebne kutije koje se prekrivaju folijom.

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

Sadnja češnjaka tijekom jeseni
Potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Od davnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris. Za jesensku sadnju češnjaka
Ivan Perić, dipl. ing.
ešnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka.

18

Č

Kultivari i ekotipovi
Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je 30 - 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se koriste krupni češnjevi koji se prethodno odvajaju do glavice. Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta. Češnjak je tehnološki sazorio kada lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje. U skladištu je najvažnije održavati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje kor-

preporučuje se čuvanje češnjaka o što uzrokuje jaku doru skladištu na temperaturi 15 do 16oC, čime se dormantnost prekida. mantnost, a pred sadnju na 5 do 6 C, ješuju razvoj listova i produžuju Niske temperature prije sadnje posp vice. vegetaciju, što utječe na povećanje luko kom Brijegu, Grudama i ČiAgrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širo namijenjen jesenjoj sadnji. tluku u ponudi imaju sjemenski češnjak

jenčića i pojava površinske plijesni. Prema normama kvalitete na Europskom tržištu češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm.

Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici.

Sadnja češnjaka
Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

Krtice – sve veći problem na zelenim površinama
Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima, kopanjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinu i stvarajući krtičnjake, krtice postaju sve veći problem na uređenim zelenim površinama.
Ivica Doko, dipl. ing.

19

L

ijepo uređeni travnjaci često su još i dodatno “ukrašeni” nakupinama zemlje koje ne samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo održavanje. Vrlo često su te nakupine zemljekrtičnjaci uzrok kvarova mnogih kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice. Krtice žive stalno u zemlji, rujući podzemne hodnike, iz kojih izbacuju zemlju na površinu praveći krtičnjake. Inače krtice se smatraju korisnim životinjama jer se na njihovom jelovniku nalaze zemljišni štetnici, a s druge strane njihova korisna uloga ogleda se i u prozračivanju tla. Njihova glavna hrana su gujavice, a smatra se da jedna krtica za života (3 godine) pojede oko 20 kg gujavica. Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika šteta, ako se zna da se na jednom hektaru nalazi 1-2 tone gujavica.

• Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje, potragom po tunelima ili na površini zemlje. Sve ovisi o vještini životinje ili godišnjem dobu. Većinom se hrani glistama, kukcima i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Prije nego pojedu gliste, krtice ih provuku kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju iz crva. Krtice imaju brz metabolizam i moraju dnevno uzimati puno hrane. Europska krtica, primjerice, ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12 i 24 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje težine. • Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to više ne događa. Današnji konflikt čovjeka i krtice se odvija zbog krtičnjaka na travnjacima. Iako su krtice većinom mesožderi i ne uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno mogu oštetiti korijene nekih biljaka, no većinom krtičnjaci smetaju samo zbog “estetskih razloga”ili na livadama koje se kose ometaju košnju. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste postale i su ugrožene. Veliki broj krtičnjaka na malom prostoru znak je da moramo poduzeti mjere zaštite kako bi se brojnost krtica svela na tolerantan broj. U svrhu suzbijanja koriste se različite metode, kao što su različite mehaničke zamke, kemijski pripravci u obliku mamaka zatrovanih kloralozom, te ukopavanjem mreža oko travnjaka. Vrlo često se krtice tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju buku i na taj način tjeraju krtice.

Solarni rastjerivač krtica
Solarni rastjerivač krtica je uređaj koji se koristi za ekološki način suzbijanja (rastjerivanja) krtica i drugih glodavaca koji žive u tlu. Uređaj radi na principu emitiranja valova koji izazivaju vibracije tla i

na taj način uznemiravaju odnosno tjeraju štetne glodavce sa područja gdje se koriste. Kako se radi o ži-

votinjama koje žive samotnjačkim životom i ne toleriraju druge krtice kao i ostale glodavce u svojoj blizini, bilo kakvo uznemiravanje ih tjera dalje od mjesta izvora valova i vibracija. Ultrazvučni valovi koje proizvodi uređaj ih iritiraju, a vibracije tla simuliraju opasnost (druge krtice ili prirodni neprijatelji), tako da ih tjeraju s tog područja. Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih 30 sekundi u svim smjerovima, pa tako solarni rastjerivač ima efikasnost djelovanja unutar površine 650 m2. Za područja na kojima krtice češće borave preporučujemo da se postave 2 solarna rastjerivača na udaljenosti od 30 metara. Solarni rastjerivač krtica radi na principu solarne baterije, pa je tako njegov rad moguć i tijekom dana i tijekom noći jer tijekom dana skuplja energiju za rad noću. Tijekom noći uređaj emitira svjetlost koja omogućava lakše lociranje uređaja. Dobru efikasnost postiže i u zasjenjenim područjima.

U suzbijanju krtica veliku efikasnost pokazala je MURIN pasta koja se koristi za suzbijanje štetnih glodavaca. Pastom se premaže hrana koju koriste krtice ili se pastom premažu hodnici koje koriste krtice. Konzumiranjem zatrovane hrane ili čišćenjem tijela, krtice u svoj organizam unose pastu koja izaziva njihovo ugibanje.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

20

Žuta kukuruzna sovica sve značajniji štetnik rajčice i paprike na području Hercegovine
Velimir Lasić, dipl. ing.

N

a razvoj i masovno razmnožavanje ove sovice povoljno utječu visoke temperature i padaline s proljeća i visoke temperature tokom ljetnih mjeseci. Tipična je suptropska vrsta, a u naše krajeve leptiri dolijeću sa područja Mediterana koji se, ovdje dalje razmnožavaju i priključuju malobrojnim lokalnim populacijama. Leptiri su raspona krila 30-35 mm. Prednja krila su sivkasto zelenkasta ili crvenkasto smeđa, sa tamnom pjegom u sredini, a stražnja su žuto-smeđa, sa širokom tamnom prugom pri kraju. Jaja su okrugla. Promjera oko 0,5 mm. Svježe odložena jaja su sjajno žuto-bijela, a prije piljenja ličinke postaju tamno smeđa. Boja gusjenica je vrlo promjenjiva, u osnovi

Morfološke odlike

sivo-zelena do crvenkasto mrka, sa tamnim uzdužnim prugama na leđnoj strani. Odrasla je gusjenice dugačke 35-40 mm. Kukuljica je crvenkasto-smeđa. Žuta kukuruzna sovica tijekom godine razvija od jedne do sedam generacija (najveći broj u tropskom pojasu), a u južnim područjima naše zemlje vjerojatno dvije do tri generacije. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Leptiri lete od svibnja do listopada, a najbrojniji su u periodu svibanj-lipanj, a posebno u kolovoz-rujan. Oplođene ženke odlažu u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom na generativne organe biljaka. Razvoj jedne generacije tijekom ljeta traje u prosjeku 25-40 dana.

Helicoverpa armigera Hubn, (žuta kukuruzna sovica, pamukova sovica, sovica paprike) jedna je od najopasnijih štetočina većine poljoprivrednih kultura. Izrazito je polifagna vrsta – hrani se na oko 250 raznih biljaka. Naročito velike štete pričinjava generativnim organima pamuka, kukuruza, duhana, rajčice, paprike, suncokreta itd.

Izgled šteta
Štete pričinjavaju gusjenice koje se ubušuju u zelene ali i zrele plodove rajčice i paprike. U plodove paprike gusjenice se najčešće

zavlače pored drške ploda. Osim plodova, gusjenice žute kukuruzna sovice sovice, kod rajčice napadaju i stabljiku u koju se zavlače. Kod duhana gusjenice napadaju listove i cvjetove, a najviše oštećuju čahure i sjemenke u njima. Kod graška, graha i soje oštećuju mahune.

Porast populacije
Zadnjih dvadesetak godina veće štete od ovog štetnika zabilježene su u Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj, BiH. Posebno velike štete zabilježene su u Vojvodini (Srbija) u periodu 1993. – 1994. te u periodu 2000 do 2002. Također, u posljednje tri

Oštećeni plodovi i stabljika rajčice od gusjenica žute kukuruzne sovice

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

21

Požari poharali Hercegovinu
U ovoj godini na području Hercegovine zabilježen je veći broj požara koji su uništili velike površine pod različitim raslinjem. Nažalost, među opožarenim površinama našlo se i nekoliko vinograda, od kojih su neki djelomično a neki u potpunosti izgorjeli.
godine na ovom području bilježi se povećana populacija leptira žute kukuruzne sovice. Na području Hercegovine, veće štete na rajčici i paprici zabilježene su u 2001 i 2002. godini, te u periodu 2010 do 2012. Štete na rajčici posebno su velike na području općine Ljubuški gdje se rajčica uzgaja u dva turnusa. Štete na paprici posebno su velike na području općine Čapljina. Kemijsko suzbijanje može se provoditi na sjemenskim usjevima kukuruza, na duhanu, kao i na povrću. U cilju pravovremenog tretiranja neophdno je pratiti dinamiku leta leptira (lampama ili, još bolje, feromonskim klopkama), odlaganje jaja i izlazak gusjenica na biljkama, da bi se utvrdilo pravo vrijeme za tretiranja. Primjerice, prag štetnosti u Bugarskoj za merkantilni kukuruz iznosi 20-30 gusjenica na 100 biljaka. Za područje Kubana ekonomski prag štetnosti je 3-5 gusjenica na 100 biljaka rajčice. Kod nas ovi pragovi nisu utvrđeni. Prskanje se provodi 5-6 dana nakon početka masovnog odlaganja jaja, odnosno kada dominiraju mlađi uzrasti gusjenica (L1-L2). Kod nas je malo kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje žute kukuruzne sovice. Jedan od pripravaka koji ima odlično djelovanje na ličinke ove sovice je Affirm koji ima dozvolu u rajčici,paprici,krastavcu, tikvicama, patlidžanu, grahu , salati, kupusu. Karenca za ove kulture iznosi 3 dana. Veću pojavu i štete od žute kukuruzne sovice moguće je očekivati u godinama kada je temperatura zraka i suma padalina u periodu proljeće-ljeto, tokom dvije ili više uzastopnih godina prelaze višegodišnji prosjek. Dakle, dalje širenje i štetnost ove vrste u našoj zemlji zavisit će u mnogome od klimatskih prilika u narednom periodu. Radi određivanja potrebe za suzbijanjem, češće treba pregledati ugrožene usjeve na prisutnost i brojnost odloženih jaja i gusjenica.

Mladen Karačić, dipl. ing.

I

Mjere suzbijanja
Suzbijanje žute kukuruzne sovice i smanjenje štete moguće je primjenom integralnog pristupa, koristeći pri tome sve raspoložive mjere: uzgoj tolerantnih hibrida i sorti, agrotehničke, biološke i kemijske. Tolerantnost hibrida kukuruza zasniva se na većem stupnju zaštićenosti klipova od napada gusjenice i usko je povezana sa dužinom listova i brojem slojeva komušine. Od agrotehničkih mjera smanjenju brojnosti štetočine osobito doprinosi uništavanje korova, obrada tla, vrijeme sjetve itd. Uništavanje korovskih biljaka u cvijetu i uopće higijena polja doprinosi smanjenoj dopunskoj ishrani imaga, što dovodi do smanjenja nosivosti ženki. Dublja obrada tla u jesen može dovesti do visoke redukcije prezimljujućih kukuljica (i do 84 %). U biološkom suzbijanju žute kukuruzne sovice parazitoidi jaja (vrste rodaTrichogramma) mogu u visokom postotku reducirati populaciju ove štetočine. Također, u svijetu se koriste i biološki pripravci na bazi bakterije Bacilus thuringiensis, kao i neki entomopatogeni virusi.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

zrazito sušno vrijeme, visoke dnevne temperature, zapuštene poljoprivredne površine, nepristupačnost terena te slaba organizacija i neadekvatna opremljenost vatrogasnih službi, glavni su krivci velikog broja požara koji su ovo ljeto harali Hercegovinom. Svakako u uzroke velikog broja požara treba ubrojiti i nemarnost ljudi koji su i prouzročili najveći broj požara. Pretpostavlja se da

su neki požari i podmetnuti. Gotovo da nije bilo dana da nije gorjelo u Hercegovini. Najviše je gorjelo nisko raslinje i makija, ali među opožarenim površinama bilo je i vinograda, voćnjaka, nasada povrća i drugih poljoprivrednih kultura. Neki vinogradi su djelomično uništeni, ali ima i onih koji su u potpunosti izgorjeli, posebno oni koji su pomalo zapušteni i u kojima se ne provode redovite agrotehničke mjere.

22

Kako sladiti stevijom Kupila sam vrećicu suhog lišća stevije no ne znam na koji način ga pripremiti za zaslađivanje čaja ili kave? Stevija je posve suha već nekoliko dana poslije berbe, odnosno kada njezini listovi postanu šuškavi. Tada se skidaju s grančice i usitnjavaju u sjeckalicama ili mlinovima za kavu sve dok se ne pretvore u suhi tamnozeleni prah. Takav se prah može odmah koristiti kao sladilo umjesto šećera, naravno u količini 40 puta manjoj od šećera. No budući da bi nekima mogao zasmetati sitni zeleni prah koji pluta po površini moguće je napraviti i sladilo otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc. dr. Novaka, najbolji rezultat bit će ako se dva grama praha stevije pomiješa sa 1 dcl vode i sve zagrije na 80 oC oko desetak minuta. Takva se otopina prije upotrebe procijedi kroz filter za kavu i koristi poput komercijalnih sladila. B.H. Priprema medovine (medice) Kako napraviti vino od meda (medovinu)? Vino do meda kod nas nije zaštićeni proizvod tako da ni način proizvodnje nije točno definiran. Za proizvodnju vina od meda potrebno je otopiti med u većoj količini tople vode (npr. na 100 l vode dodati 30-40 kg meda)! Nakon otapanja meda pomoću refraktometra se odredi količina šećera u otopini. O količini šećera u otopini ovisi alkoholna jakost budućeg vina. Npr. ukoliko otopina ima17 % šećera u budućem vinu možemo očekivati oko 11,2 vol % alkohola. Ako želimo viši sadržaj alkohola otopini moramo dodati još meda. Otopinu je potrebno zagrijati (na oko 65oC) radi uništavanja patogenih mikroorganizama. Tijekom zagrijavanja stvara se pjena koju je potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Nakon zagrijavanja otopina se hladi na oko 20oC. U ohlađenu otopinu preporučuje se dodati 2,5-3 g/l kiseline. Može se dodavati mliječna i/ili vinska kiselina. Kiselinu je potrebno prethodno otopiti u manjoj količini slatke otopine. Mogu se, po želji, dodavati i različiti začini, koji će vinu dati gorčinu. Vrsta meda također ima svoj utjecaj na kvalitetu proizvoda. Najbolje je koristiti čisti,vrcani pčelinji med. Tako pripremljenoj otopini dodaje se selekcionirani vinski kvasac (40-50 g/100 l) kako bi pokrenuli proces alkoholnog vrenja. Kvasac je potrebno prethodno razmnožiti u manjoj količini tople slatke otopine. Dodaje se i hra-

na za kvasce (d amonij fosfat) kako bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je vrenje provoditi u posudi od nehrđajućeg čelika (inox). Posuda se zatvori poklopcem i na nju se stavi vrenjača. Nakon završenog vrenja vino je potrebno zasumporiti i pretočiti. Antonija Tomić, dipl.ing.agr. Suzbijanje miševa Krajem ljeta primijetio sam nekoliko miševa u kući ali i u pomoćnim prostorijama. Na koji način obaviti zaštitu, jer se bojim da se ne bi namnožili,jer imam dosta uskladištenog žita. Kraj ljeta i početak jeseni, odnosno sniženje dnevnih temperatura, jest vrijeme kada miševi ali i štakori napuštaju polje i naseljavaju zatvorene prostore (najčešće skladišta poljoprivrednih proizvoda). Kad se primijete prvi miševi treba odmah pristupiti njihovu suzbijanju, svakako prije nego što se namnože. Danas na tržištu postoji veliki broj različitih pripravaka kojima se može obaviti suzbijanje miševa i štakora. Dosta efikasan pripravak jest i Mišomor koji se može kupiti kao meki mamak ili parafinski blok ovisno gdje ga želite primijeniti. Meki mamak se koristi u zatvorenim prostorima, dok je parafinski blok za vanjsku uporabu. Osim kemijskog načina suzbijanja, koji uključuje primjenu rodenticida, za suzbijanje miševa i štakora mogu se koristiti i ultrazvučni rastjerivači koji se postavljaju u utičnice s električnom energijom te emitiranjem valova ometaju odnosno tjeraju miševe i štakore iz prostorije u kojoj se nalaze. dr. Ivan Ostojić Idealno vrijeme orezivanja lovor višnje U svom vrtu imam zasađenu živicu od lovor višnje u duljini od 80 metara te me zanima kada se točno ona orezuje i na koju visinu? Unaprijed zahvalan! Posljednjih godina lovor višnja je preuzela primat u hercegovačkim vrtovima i okućnicama, što nije slučajno iz razloga što se radi o vrlo žilavoj i nadasve prilagodljivoj biljnoj vrsti. Tako je možemo uočiti kako vrlo dobro uspijeva u različitim podnebljima i na različitim tipovima tala. Kada se uzgaja u vidu živice (što je i najčešći slučaj) treba je redovito i orezivati. Orezivanje se provodi tijekom srpnja i kolovoza a idealna visina biljke iznosi od 1,2 do 1,8 metara. Međutim, visinu živice slobodno održavajte na željenoj razini i kod rezidbe se ne bojte rezanja u staro drvo. Naime, lovor višnja će uz minimum pažnje (zalijevanje i gnojidba) vrlo brzo potjerati nove izbojke te ćete za kratko

vrijeme na svojoj okućnici formirati dekorativnu i nadasve otpornu živu ogradu. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu. Ako raste kao samostalan grm, u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili. Ivana Markota, master struke Raspucali plodovi mandarina U vrtu, pored ostalih voćnih vrsta, imam i nekoliko stabala različitih sorti mandarina. Međutim, često se događa da na njihovim stablima nalazim raspuknute plodove. Možete li mi pojasniti što je uzrok njihovog raspuknuća?

Raspuknuće plodova agruma javlja se svake godine u manjoj ili većoj mjeri. Pucanje plodova posebice je karakteristično za stabla koja su duži ili kraći vremenski period, uslijed suše, imala nedovoljne količine vode u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore ploda prestaju rasti te izgube svoju elastičnost. Potom dolaze obilnije kiše ili navodnjavanje uslijed čega voda ulazi u plod i zbog čijeg pritiska ali i neelatičnosti stanica dolazi do napuknuća kore. Što je sušno razdoblje bilo izraženije i duže to je raspuknuće brže i jače izraženo. Plodovi s tanjom korom kao i stabla u čijoj ishrani nedostaje kalij (koji u stablu utječe na stvaranje ravnoteže vode) puno su osjetljivija na ovu neželjenu pojavu. Drugim riječima, raspuknuće plodova možemo jedino otkloniti redovitim navodnjavanjem i opskrbom stabala dovoljnim količinama kalija. U tu svrhu u našim Agrocentrima u Mostaru , Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku možete pronaći Cifo gnojivo koje sadržava kalij u čistom obliku, a koje je prilagođeno potrebama agruma. Ivica Doko, dipl. ing.

Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju! Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

23

Suzbijanje štetnih glodavaca
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.
Velimir Lasić, dipl. ing.
sim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala

O

nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Razlog leži u činjenici što je riječ o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilično oprezno. Obično je riječ o uljnim tekućinama koje treba miješati s određenom količinom žitarica,

voća i povrća i sl. Dakle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktičniji gotovi mamci. Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgova-

rajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci MIŠOMOR sa okusom jagode. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca. Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca više nećete morati strahovati od “nepoželjnih podstanara” koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH načine izravne štete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka. • Obzirom da su glodavci životinje koje veliku požnju poklanjaju osobnoj higijeni (lizanjem čiste pojedine dijelove tijela:noge, krzno), ta njihova osobina je iskorištena u suzbijanju. Naime, danas na tržištu postoje posebni kemijski pripravci u obliku paste kojima se premazuju mjesta po kojima se glodavci kreću. Nakon što pređu preko takvih površina, glodavci ližući i čisteći tijelo u probavni sistem unose kemijski pripravak koji izaziva njihovo ugibanje. Jedan od takvih pripravaka je MURIN pasta koja je vrlo učinkovita u suzbijanju glodavaca

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

24

Njegovanje vina u bocama

Ivan Sokolić, dipl. ing. polj.

I

kad je vino jednom u boci briga o njemu ne prestaje. Takva vina valja njegovati i povremeno kontrolirati. To vrijedi kako za vina u bocama namijenjena neposrednoj prodaji i potrošnji, tako još i više za vina koja su punjena da bi starjela-zrijala u boci i tako dobila na kakvoći. Boce s vinom namijenjene brzoj prodaji i potrošnji pravilno se označavaju-etiketiraju, pakuju u kartonske kutije ili plastične nosiljke i pravodobno se skladište kod proizvođača ili u prodavaonicama da bi malo zatim izložena na police bila dostupna izboru kupaca. U novije vrijeme i u nas je sve više prodavaonica u kojima u kojima su boce s vinom izložene u posebnim klimatiziranim pretincima i u kosom ili potpuno ležećem položaju, što je osobito značajno za kvalitetna vina i boce koje su za-

tvorene plutenim čepom. Stanari novogradnji najčešće nemaju prikladnih prostorija za čuvanje vina pa se opskrbljuju svakodnevno ili kad im ustreba. Građani koji stanuju podalje od prodavaonica vinom, a naročito proizvođači vina ili vlasnici kućica za odmor i obiteljskih kuća koji s k tome i poštovatelji dobre kapljice, nastojat će osigurati vina za višednevne potrebe. Pravila njege i čuvanja vina u boci poznata su svakom ljubitelju, naročito kolekcionaru, ali neće biti suvišno i ovdje nabrojiti barem najosnovnija. Prikladne prostorije za čuvanje flaširanih vina imaju stalnu i ne visoku temperaturu. Vinu u boci najbolje odgovara temperatura od 10-12 oC što nije lako postići. Zrak u takvim prostorijama ne smije biti odveć suh, a to znači da su najprikladniji tzv. podrumski uvjeti gdje uz već rečeno nema ni danjeg svijetla što vinu smeta.

Iako su vina u boci dobro začepljena nije preporučljivo u istim prostorijama uz njih držati namirnice ili drugo što bi mirisom ili drugačije moglo smetati. Nije preporučljivo da se tako pohranjena vina potresaju ili pokreću jer se eventualno nastali talog naročito u crnih vina uzmuti. I ovdje je važno da pluteni čep bude stalno vlažan, jer tada nabubri pa bolje zatvara, sprječavajući ulazak zraka u bocu i čuvajući vino od kvarenja. Takav vlažan čep lakše se i odčepljuje. Da bi se udovoljilo svim ovim zahtjevima vina se slažu na posebne police, koje mogu biti izgrađene od drva, salonitnih cijevi, cigla posebnih oblika i sl. Danas se već gotovo u svakoj robnoj kući prodaju naročito za tu svrhu izrađene plastične ili metalne police u koje se slažu boce u kosom položaju i odvojene jedna od druge da se pri uzimanju ne bi nepotrebno potresale.

Boce su grlom okrenute prednjoj strani police da bi ih lakše nadzirali. Jedino se butelje sa pjenušavim vinom okreću grlom na niže, slično položaju kakav imaju na kosim stalnicama pupitr(od francuske riječi pupitre) što se koriste u klasičnoj proizvodnji pjenušca. Vina u bocama mogu se čuvati uspješno duže ili kraće. Bolje se čuvaju crna nego bijela , bolje bogatija i punija nego tzv. tanka ili laganija. Za stolna i laganija kvalitetna bijela vina s manje aciditeta ne preporuča se čuvanje duže od dvije godine. Jače alkoholna i punija bijela vina mogu se čuvati tri ili više godina a isto takva crna vina čak deset i više godina. Valja nam znati da starenje ni u jednih ne smije prekoračiti rok do kojeg se vinu kakvoća popravlja jer nakon određene kritične godine počinje obratni proces. (preneseno iz knjige Vino sunca i čovjeka rod)
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

25

Etikete za vino

S

vaka boca ili druga ambalaža za vino u prometu mora imati etiketu koja sadržava Pravilnikom o vinu definirane oznake. Etikete za vino su važan izvor informacija za potrošače, budući da govore o tipu, kvaliteti i podrijetlu vina. Vrlo često su jedini kriterij po kojemu potrošači odabiru vino. Kako čovjek odabire vizualno, sigurno je da i dizajn etikete ima vrlo važnu ulogu prilikom kupnje vina. Stoga je vrlo bitno da osim osnovnih informacija koje pružaju o vinu, svojim atraktivnim dizajnom privuku kupca. Neke vinske kuće pridaju veliku pozornost dizajnu etikete, dok ih neke vinarije ne mijenjaju dugi niz godina. One im postaju zaštitni znak. Međutim, elegancija etikete nije garancija kvalitete proizvoda. Umjesto toga, važni su podaci koji se nalaze unutar etikete, koje potrošača informiraju o vinu. Prilikom označavanja vina ne smiju se koristiti riječi, pojmovi, nagrade ili slično, koje bi potrošača mogle dovesti u zabludu. Nakon punjenje i čepljenja vina, boce idu na etiketiranje. Etikete se stavljaju na prednji i/ili stražnji prošireni dio boce, na vrat boce i preko grlića. Etiketa na proširenom dijelu boce je po veličini najveća, i to je glavna etiketa. Etiketa na boci može biti glavna ili trbušna, prsna ili polumjesec, vratna te informativna ili kontraetiketa.

kom o vinu RH. Na suprotnoj strani od glavne etikete nalazi se informativna etiketa koja nije obavezna i ne stavlja se uvijek na bocu. To dodatno poskupljuje proizvodnju vina. Dio teksta za koji nije propisano da mora biti glavnoj etiketi, može se preseliti na informativnu etiketu. Na vratu se nalazi manja etiketa specijalnog oblika. Na ovoj etiketi se obično nalazi samo neki detalj značajan za deklaraciju vina, obično je to logo kuće. Preko grlića ponekad se stavlja etiketa u obliku papirne trake. Ova etiketa nije obavezna. Naravno, svaka zemlja ima svoj pravilnik i svoje specifičnosti kod označavanja vina. Pored ovih oznaka na etiketi se mogu dodati i oznake: - Boje vina (bijelo, ružičasto ili crno vino) - Sorta, odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno

- Tradicionalnog (specifičnog) načina proizvodnje i - Priznanja i odlikovanja dobivenih na priznatim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i izložbama vina. Ova odličja mogu stajati samo ukoliko se odnose na berbu koja se nalazi u boci. Što se tiče stolnih vina,ona prema Pravilniku mogu imati nešto manje informacija, a obavezne su oznake proizvođača, kvalitete, količine vina u litrima, sadržaja alkohola u vol %, zemlje podrijetla, godine berbe te broja boce. Vrhunska vina mogu imati prsnu etiketu smještenu na prijelazu tijela boce u grlo boce. Na prsnoj etiketi može se nalaziti oznaka godine berbe, oznaka odlikovanja i priznanja, slike, crteži i slično. Pjenušavo vino mora u prometu imati oznake proizvođača, naziv vina,sadržaj alkohola u vinu (u volumnim postocima), sadržaj šećera u vinu, oznake dali se radi o prirod-

nom ili gaziranom pjenušavom vinu, metoda proizvodnje (metoda vrenja u boci, metoda vrenja u tankovima, odnosno proizvedeno dodatkom ugljičnog dioksida) i broj boce na samoljepljivoj traci koja se lijepi oko grla boce koja zatvara kapicu. Pjenušava vina mogu nositi i druge oznake za označavanje vina određene kvalitete dopuštene propisima o označavanju vina.

Vina kontroliranog podrijetla
Vina sa oznakom kontroliranog podrijetla, prema našem Pravilniku o vinu, moraju na etiketi imati oznaku: - naziv vina - ime proizvođača - zaštićenog imena i znaka - vinorodnog područja odakle potječe (regija, podregija, vinogorje ili položaji) - sadržaj alkohola u volumnim postocima - sadržaj šećera izraženog kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino - kvalitete izražene kao: stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino - godina berbe - zemlje podrijetla - broja boce - količine vina u boci izražene u litrima - „kontrolirano podrijetlo“ i naziv tijela i broj rješenja kojim je dozvoljeno označavanje vina oznakom kontroliranog podrijetla („Odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva rješenjem br…..“) Antonija Tomić,dipl.ing.agr. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet (Preneseno iz Gospodarskog lista)

Svi podaci na etiketi
Na glavnoj etiketi pišu se podaci koji su propisani PravilniB RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

26
pčelinjih kolonija. Od 2006. godine pčelari u Sjevernoj Americi i Europi izgubili su otprilike po jednu trećinu svojih pčelinjih zajednica svake godine zbog „poremećaja propadanja kolonija“. Dok točan uzrok toj pojavi još nije poznat, znanstvenici vjeruju da su upravo pesticidi pridonijeli tom padu. Jedna grupa pesticida, poznatih pod nazivom neonikotinoidi, zaokupila je pozornost i pčelara i znanstvenika. Biolozi su fokusirali svoju studiju na specifični neonikotinoid pod nazivom imidakloprid, čija je uporaba zabranjena na određenim usjevima u nekim europskim zemljama. Otkriveno je u istraživanjima da su pčele, koje su tretirane s malom pojedinačnom dozom imidakloprida, u usporedbi s tim što bi dobile u nektaru, postale „izbirljivi jelci“. Drugim riječima, pčele su odabrale hraniti se samo slađim nektarom te su odbijale nektar manje slatkoće s kojim bi se u normalnim okolnostima hranile i koji bi osigurao važnu dozu hranjivosti za koloniju. Uz to, pčele obično potiču i usmjeravaju članove svoje zajednice na kvalitetne izvore hrane njišućim plesom, a otkriveno je da tretirane pčele također i plešu manje. Izloženost količinama pesticida prethodno smatranih sigurnim može negativno utjecati na zdravlje pčelinjih zajednica. Znanstvenici su istaknuli da medonosne pčele koje preferiraju samo slađu hranu mogu dramatično reducirati količinu potrebnih sredstava koje donose u koloniju. Daljnje redukcije u njihovim zalihama hrane se mogu pojaviti kada pčele više ne mogu komunicirati sa svojim rođacima. Da bi testirali kako se preferencija prema izvorima šećera mijenja prema djelovanju imidakloprida, znanstvenici su „upregnuli“ tj. imobilizirali pčele na način da su im samo glave pokretne. Stimulirajući pčelinja ticala sa zašećerenom vodom , znanstvenici su otkrili koja je koncentracija zašećerene vode dovoljna da bi se pčela njome počela hraniti. Koristeći ulaznu koncentraciju šećera u vodu u rasponu od 0 do 50 %, znanstvenici su doticali antene svake pčele da bi ustanovili da li pčele otvaraju dijelove svojih usta. Pčele koje su tretirane imidaklopridom su bile manje voljne hraniti se vodenom otopinom šećera slabe koncentracije od onih koje nisu tretirane.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

Što kod cvijeta najviše privlači pčele?
Ljubitelje cvijeća i vrtlare privlače gredice i vrtne posude ispunjene raznobojnim cvijećem, a znanstvenike na Sveučilištu Cambridge i Bristol zanimalo je što to kod cvijeća više privlači pčele nego ljude. Objavljeno nedavno u britanskom časopisu „Functional Ecology“, njihovo istraživanje otkriva da stanice na laticama cvjetova koje imaju karakteristike čička imaju bitnu ulogu kao pomoć pčelama pri hvatanju na cvjetove-posebice pri uvjetima pojačanog vjetra.
Marin Burić, dipl. ing.

S

tudija se fokusira na specijalne stanice pronađene na površini latica čija se zapanjujuća struktura najbolje vidi pod elektronskim mikroskopom.

Skrivene značajke cvjetova
Veliki broj cvjetnih vrsta koje su uobičajene u našim vrtovima ima izražene konične stanice latica. Ruže imaju zaobljene konične stanice latica dok petunija ima vrlo izdužene stanice, što njezinim cvjetovima daje gotovo baršunast izgled posebice vidljiv kod onih varijeteta koji su tamnije boje. Skupina znanstvenika prethodno je otkrila da pčele, kad imaju na izbor zijevalicu (Antirrhinum sp.) s koničnim te mutirani varijetet bez njih, odabiru prvi jer ima takve ko-

nične stanice pomažu da se uhvate za cvjetove, primjerice, poput čička, kod kojeg se pčele kandžicama zakače za procjepe između stanica. U usporedbi sa mnogim vrtnim cvijećem, zjevalica ima vrlo složen cvijet; pčele moraju sletjeti na vertikalno lice i otvoriti teški otvor da bi mogle dosegnuti nektar. • Koristeći dvije vrste petunija, jednu sa koničnim stanicama te jednu s mutiranim ravnim stanicama, istraživači su pustili roj bumbara, koji nisu nikad prije vidjeli petunije, na pašu u veliku kutiju koja je sadržavala oba tipa tog cvijeta. Otkrili su da su i bumbari preferiirali cvjetove s koničnim stanicama. Nakon toga su smislili kako mogu imitirati način na koji se cvijeće miče na vjetru, koristeći laboratorijsku treseću platformu koja se inače koristi za miješanje teku-

ćina, te je na nju stavljeno cvijeće. Kako se povećavala brzina trešnje, oponašajući povećanu brzinu vjetra, pčele su povećale svoju preferenciju prema cvjetovima sa koničnim stanicama. Rezultati su dali ekolozima dublji uvid u interakciju između biljke i oprašivača.

Pčelinji odabir
Biolozi sa kalifornijskog sveučilišta u San Diegu otkrili su da mala doza uobičajeno korištenih pesticida na usjevima pretvara pčele u „izbirljive jelce“ i utječe na njihovu sposobnost da usmjere druge članove svoje zajednice na dobre izvore hrane. Rezultati njihovih eksperimenata daju preporuke koji bi se pesticidi trebali upotrebljavati na usjevima koje oprašuju pčele te daju objašnjenje za jedan od glavnih uzroka nedavnog opadanja broja

27

Radovi u pčelinjaku tijekom listopada
U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.

Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta.

Suzbijanje varoe
Tijekom mjeseca košnice više ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme. U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbjegavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C. Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbijanje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana. Kruno Lažec, dr.vet.med. (članak prenesen iz Gospodarskog lista)

U

kontinentalnom dijelu zemlje listopad je posljednji mjesec kada pčelari još imaju posla oko samih košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica. Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omogućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko. Zbog toga već sada trebamo misliti na utopljavanje košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pčele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodišnjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz dulje razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili vra-

tašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košnice
Kako odmiče jesen tako je na pčelinjaku sve manje posla za pčelara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne promjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepog sunčanog vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi

mogla ulaziti hladnoća ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već krajem rujna iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati. Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko.

B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .

30

Zanimljivosti
Pčelinje zujanje u brojevima
Za 1 kg meda, koji prerade od oko 3 kg nektara, pčele trebaju posjetiti oko 7.500.000 cvjetova. Jedna pčela danju posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilogram pčela ima oko 10.000 jedinki. Pčelinja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i peludi. Pčelinja matica u špici sezone snese oko 2000 jaja u danu, što je veća težina od nje same. Pčela radilica u djelatnoj sezoni živi oko 45 dana, a u jesensko – zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.
Autor: Mariofil Soldo Koplje starih germana Stotina Otpadak od sijena, trina Ekaterina od milja Ilija Lončarević Torba od telećeg krzna Dubleta, varijanta Čeljade koje sabotira

Nagradna križaljka
Upala kosti

X

Mojsijevo petoknjižje

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnike
Drvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od najomiljenijih parkovnih stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvijetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.

Rijeka u Biv. Češkoj i u Emilboksač Krleža Njemačkoj

Knjiga (Arap.)

Soli octene kiseline

Kolut u lancu

Listovi palme teški preko 20 kg
Kraljevska palma naraste do 25 m visine. Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Aljoša Asanović Podvrsta kukuruza, kokičar “Kilometar” Avar, obarac Grditi, koriti Vrsta konjskog hoda Bugarski književnik, Orlin Ana Žube Glavni grad Venezuele Tiganj “Rabat” Drevno računalo Koš. klub iz Soluna

Slo. skladatelj Soss Album Dragana Lukića

Hranidbene i farmakološke vrijednosti grožđa
Deset boba grožđa bez koštica, odnosno 50 g sadrži: 35 kalorija, 0.3 g proteina, 8.9 g ugljikohidrata, 1.0 g vlakana, 105 mg kalija, 5.4 mg vitamina C, 0.05 mg tiamina, 0.03 mg riboflavina i 0.15 mg niacina. Grožđe je odličan izvor antioksidansa i antitumorskih spojeva, uključujući flavonoide, kvercetin i resveratol ( kod grožđa crvene boje ). Ono može spriječiti zgrušavanje krvnih zrnaca, a samim time stvaranje krvnih ugrušaka i lošeg kolesterola. Crveno grožđe ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Također je izvrsno u borbi protiv raznih oblika karcinoma. Prilikom kupnje svakako birajte grožđe crvene ili crne boje, budući da je ono bogatije već spomenutim zdravim svojstvima od grožđa bijele ili zelene boje.

Tantal Osoba zadržana na silu Šibenski biskup, Ante Italija Glumica Mendes

Smilje - eterično ulje
Osim što će spriječiti nastajanje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome . Smilje eterično ulje broj jedan za regeneraciju kože i protiv bora što bi svaka dama nakon tridesete (a i gospođe koje drže do sebe) trebale znati. Osim što će spriječiti nastajanje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome i dovoljna je tek jedna njegova kap da se spriječi njihovo formiranje nakon ozljede. Uz to, regenerira ožiljke, a djelovat će i na podočnjake i proširene vene.

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.
Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/700-000 ili na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com

ORGANSKA GNOJIVA
Fruttoorto
univerzalno gnojivo za sve poljoprivredne kulture

Phenix
namjensko gnojivo za voćke i vinovu lozu

Biorex
organsko gnojivo za povrtne kulture

organsko gnojivo za lisnato povrće

PIC

Biolivo
namjensko gnojivo za masline

info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

ORGANSKA GNOJIVA

Fruttorto PIC Biorex

Phenix

Biolivo

namjensko gnojivo za masline namjensko gnojivo za voćke i vinovu lozu organsko gnojivo za povrtne kulture univerzalno gnojivo za sve poljoprivredne kulture

organsko gnojivo za lisnato povrće

info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful