Franjevačka teologija Sarajevo Kolegij: Retorika – vježbe Voditeljica vježbi: Vedrana Seksan Ak. god.

2008/09, zimski semestar Vedrana Seksan RETORIKA – VJEŽBE Okvirni sadržaj predmeta: Upoznavanje sa vlastitim glasom i disanjem, govorom, dikcijom, imposatacijom glasa i neverbalnom komunikacijom – gesta i stav. Usavršavanje karakteristika vlastitog govora i približavanje standardu. Vježbe pravilnog disanja, impostacije glasa i dikcije. Retorika u praksi: zakoni dobrog govorništva, odnos prema govoru, kontakt i odnos sa publikom (slušaocima), principi organiziranja govora po segmentima i odnos prema svakom od dijelova kroz praktičan rad na govoru, verbalne tehnike zadobivanja pažnje, neverbalne tehnike zadobivanja pažnje, preparacija i vokalna sredstva potrebna za uspješan govor. Strah od nastupa, trema i savladavanje treme. Rad na govoru: podjela na odlomke, isječke parčar, blokove. Razlike između gramatičke i govorničke interpunkcije, kontrast, gradacija, kontragradacija, poentiranje. Upoznavanje sa vlastitim govornim aparatom i mogućnostima (1 sat). Govorni aparat, disanje i proizvodnja glasova; vježbe zagrijavanja (2 sata). Impostacija glasa i pravilno držanje, neverbalna komunikacija, stav i gesta, kontakt očima i odnos prema slušaocima; centar pažnje i koncentracija (3 sata). Govor i organizacija govora po segmentima (2 sata). Pripremni rad na govoru – odabir govora, podjela, odlomci, isječci, retoričke figure i njihovo označavanje i prepoznavanje (2 sata). Individualni rad na govorima (10 sati).

Raspored po satima

Priprema za razumijeva- Svačiji glas je individualan i neodvojivo povezan te oblikonje vlastitog glasovnog van individualnom historijom, kulturom, emocijama, stavom potencijala o samom sebi i onim stavom koji se trudimo projicirati o nama drugim ljudima. Kako bismo shvatili vlas- 1. Šta je njegovo porijeklo (emocionalno, geografsko itd. – titi glas, trebamo se zapizapitajte se: na koga iz moje porodice najviše podsjeća tati: moj glas? Da li sam zadovoljan onim što moj glas govori o meni? Kakvu sliku o meni šalje moja boja glasa i način na koji govorim: da li budim suosjećanje, simpatije, je li moj glas ženskast, snažan, zreo, muški, jak itd.) Da li imam “debeo”ili “tanak” glas? 2. Kako moj glas radi mehanički? Kako radi kada govorim

2 zvanično, a kako kada sam opušten? Posjedujem li grč kada govorim pred većim skupom ljudi? Postoji li nešto što zamagljuje moj vokalni potencijal? Šta je to? 3. Kako bi moj glas trebao raditi? Napišite kriterije koje želite dostići, kao i vježbe koje vam pomažu da dostignete željeno, da oslobodite glas do njegovih punih potencijala. Zapitajte se koliko i šta znam kako bih mogao shvatiti i unaprijediti svoj glas? Maksimiziranje nog potencijala glasov- Pogrešna mišićna tenzija jako je zamorna. Pogrešna impostacija može također biti velika prepreka normalnom govoru. Kičma se proteže od glave do trtične kosti. Na vrhu kičme nalazi se izuzetno teška glava (4,5 – 5 kg), dok se na dnu nalazi karlica koja je u obliku otvorene posude - zdjele. Iz karlice se odvajaju dvije noge i dva stopala. Kako ljudsko biće stoji uspravno, potrebno je izbalansirati dvije najteže tačke na tijelu – glavu i karlicu. Kičma je sačinjena od kostiju koje su povezane jedne sa drugima. Između svakog od pršljenova nalaze se međupršljenski diskovi, koji su zapravo hrskavica koja odvaja svaki od pršljenova i djeluje kao jastuk. Ovo, kao i činjenica da je kičma oblikovana u obliku slova S omogućava da podnesemo pritisak prilikom skokova. Kičma štiti kičmenu moždinu, a nervi izlaze kroz otvore između pršljenova. Kičma predstavlja oslonac za velike mišićne skupine. Sposobna je da se naginje naprijed i nazad, te također za rotacije u izvjesnoj mjeri. Ukratko, kičma u cijelosti ima veliku sposobnost fleksibilnosti i kretanja. Kada je u pitanju glas, potrebno je da zauzmemo položaj koji omogućuje slobodno mišićno kretanje za proizvodnju glasa i respiraciju. Ravnoteža Ljudsko biće izbalansirano je između dviju sila koje djeluju u suprotnostima: gravitacije i uspravnog položaja u odnosu na zemlju. Te dvije sile se prije protive jedna drugoj nego se bore jedna sa drugom. Ukoliko prevlada gravitacija, ona nas pritišće prema dolje i unutra, što dovodi do zamora jer izaziva nepotrebnu muskulatornu tenziju i restrikciju respiratornog sistema, dovodeći do toga da teže dišemo, kao i do kontrakcije vokalnog trakta, što otežava govorenje. Slično je i sa premalo utjecaja gravitacije. Pokušaji da konstantno popravimo poziciju mogu dovesti do pretjerivanja, što previše isteže mišiće i dovodi ih također u tenziju. Prirodni položaj ne utječe na mišiće. Radi se o fleksibilnom stavu u kojem se tačke opterećenja, glava i karlica, nalaze pretežno u vertikalnoj liniji.

Kičma i pojas rebara

oči su u stanju da gledaju i periferno što osobi daje mogućnost da u okviru svoga svijeta funkcionira na svjestan i integriran način. Jedna od funkcija unutrašnjeg uha je i ta da mozgu obezbijedi informaciju o našoj ravnoteži i normalnom slijedu stvari mozak daje uputstva glavi kako da zadrži li postigne ravnotežu. Dobar stav znači da smo prirodno poravnati.3 Glava Odnos između glave i kičme je taj koji dovodi do ravnoteže ili njenog nedostatka. Kada se to dogodi. koljena i članaka slobodni i opušteni. Težina se ravnomijerno raspoređuje kroz stopala: pete. Ukoliko iznevjerimo jedan od tih principa gubimo ravnotežu. Također stojimo uspravno u pravcu naše kičme. To je moguće samo kada je vrat slobodan i kada su zglobovi kukova. poboljšava disanje i glasovne mogućnosti bez ikakvih grčeva. Položaj glave određuje položaj kičme i ostatka tijela. Ovako se smanjuje tenzija. Zato kažemo da se leđa ne samo ispravljaju. Njihovim ispravljanjem ramena dolaze u svoj pravilan položaj i rebra imaju dovoljno prostora. Širenjem i ispravljanjem leđa moguće je primijetiti i novi odnos kada su u pitanju noge i stopala. Gotovo svi pršljenovi pokreću se pokretanjem glave. vanjska strana stopala. Pogled Gledati pravo u nivou očiju od velike je važnosti. u pravcu u kojem se nalazi naše lice. izbalansiranog stava. Zato jer glava mora stajati na gore vrat mora biti slobodan kako bi dozvolio da se to dogodi. Uobičajeno je da se krećemo prema naprijed. U momentu kada oslobodimo vrat tako da glava. gledanje prema dolje pritišću prsnu kost što rezultira nedovoljnim otvaranjem Glava vodi Pravac: pravo i ravno Vrat mora biti slobodan . što je naša centralna tjelesna tačka) i uspravnog položaja u odnosu na zemlju koji nam omogućava da se opiremo gravitaciji. koja stoji uspravno i gleda naprijed. omogućavamo cijeloj kičmi da prati u pravcu glave. Na nožni palac. jastučići na stopalima i prsti. Kada smo u prirodnom položaju u ravnoteži smo između gravitacije koja nas povlači prema dolje kroz centralne i dobro izbalansirane tačke (glava na vrhu kičme i karlica na njenom dnu. Stidljivost: izbjegavanje kontakta očima. leđa se ispravljaju. nego i šire. Vrat mora biti slobodan kako bi glava mogla povesti pravo i gore i kako bi se leđa mogla uspraviti i raširiti – pratiti pokret. mali prst i petu trebalo bi gledati kao na trokut u kojem je balansirana težina. može povesti tijelo. Glava pokreće i ostatak tijela. Kada je pogled rezultat otvorenog.

Agresivnost: rigidno fiksiran stav najčešće korespondira sa izduljenim vratom. Stisnuta vilica i ukrućena ramena dovode do velike količine nepotrebne tenzije koja onemogućava slobodno disanje i proizvodi vokalni kvalitet koji je najčešće oštar. stvara se pritisak i tenzija na donji abdomen koji se suprotstavlja normalnim pokretima dijafragme. Neka glava vodi. Ovaj položaj onemogućava periferni vid. u kojem se nalaze pluća. nego gledaju strogo naprijed. ne zatežite koljena. No to utječe na kvalitet. ili je karlica izbačena prema vani. opustite kukove. Tenzija u usnoj i nosnoj šupljini (farings) rezultira u lošem položaju Ravnoteža Pogrešno držanje tijela . Kada kičma izgubi svoju prirodnu duljinu. Rigidnost pozicije dovodi do toga da je proizvedeni glas neprijatan. gubi se njena sposobnost da podržava tijelo. Rezultat je plitak dah. Ukoliko je kičma u pogrešnom položaju. nedostatak fleksibilnosti dovodi i do nedostatka topline. te se može doimati agresivno. Disanje i produkcija glasa su oslabljeni. kreštav i piskutav. Provjera i vježba Vježba klimanja Kako bismo imali slobodan vrat. koji je zakačen za kičmu postaje zgrčen. Osjetite u isto vrijeme kako čvrsto stojite na nogama dok vam je vilica opuštena i poluotvorena. Pogrešno držanje postaje nešto na šta se tijelo navikava i počinje ga smatrati normalnim. Koristite gravitacijsku silu kao svog saveznika.4 prsnog koša. Ovo najčešće dovodi do opuštanja ramena tako da se cijeli prednji dio tijela krivi i spušta i time se gubi prostor za normalan udisaj. tako da dolazi do opterećenja na određenim tačkama. kao i do pomjeranja prsnog koša prema dolje. tako da zamislite kako na nosu imate pričvršćenu olovku kojom crtate valovite linije od poda do plafona. ne stišćite bedra. Ukoliko su ukočena koljena. čini se neprijateljskim. Počnite tako što ćete klimati s desna na lijevo. koji izgleda kao da se povukao prema području kukova. Neka zglobovi i vrat budu opušteni i slobodni. pa neka tijelo slijedi. Opustite glavu. ne skeniraju okolinu. njegovi mišići moraju biti opušteni. Ne stišćite stomačne mišiće. pošto su oči najčešće fiksirane. visinu glasa i njegovu rezonancu. Vježbajte opuštenost tako što će vas glava voditi i u sjedeći stav. Kratkovidnost: pomicanje glave kako bi se gledalo naprijed dovodi do neravnoteže u nogama i stopalima. prsni koš zgrčen. koji može dovesti do monotonog i nedovoljnog disanja. prsni koš. koljena i članke. Klimajte glavom. volumen.

što će spriječiti “zaključavanje” koljenja (koljeno uvučeno prema nazad i kruto) i tenziju u kukovima. tako da postoji slobodan prostor između donjeg dijela prsnog koša i abdominalnog područja. te prostor između donjih rebara i kostiju kukova. što dovodi do tenzije vokalnog trakta. Noge moraju biti opuštene. Glava opušteno stoji na vrhu kičmenog stuba. Držanje – o čemu voditi Težinu treba jednako rasporediti. Prsni koš treba biti opušten i podignut. što omogućava osjećaj punjenja zraka i u leđima. To značajno utječe na kvalitet glasa.5 vrata. te će se proširiti na jezik i vilicu. Abdominalni mišići omogućavaju da se držimo uspravno. Ramena moraju biti u neutralnom položaju što onemogućava pretjerano kruto držanje i krivljenje leđa. Zamisliti da su uši iznad ramena je slika koja može olakšati usvajanje ovog “novog” držanja tijela onima koji je smatraju teškom. Ruke slobodno vise iz ramena – šake i prsti moraju biti oslobođeni tenzije. osloboditi se svake tenzije u klavikularnom. maksimalan prostor između lopatica. Mišići koji ranije nisu korišteni sada se opiru držati novi stav bez napora i neugode. Ta tenzija će dovesti do tenzije grkljana. dozvoljavati fleksibilnost. kao i pokret prema naprijed. Za provjeru . Vrat dugačak – ne gurati ga prema ramenima ili lopaticama. ali se na tome mora uporno raditi. Ramena moraju biti opuštena i spuštena. mali prst i peta. Zapamtite kako se težina raspoređuje na trouglu palac. Karlica mora biti uravnotežena i izravnata – ne izbacivati je ni prema naprijed ni prema natrag. s nogama raširenim 15-20 računa cm. Treba zapamtiti da osoba koja je godinama navikavana na jedan način držanja tijela odbija ovakvu ispravku kao “pogrešnu” ili neudobnu. Leđa dugačka. te u stranu. tako da se bez napora može pomicati prema naprijed i nazad. gornje-prsnom području.

Opušteni položaj dovest će do dodatnog i neprirodnog savijanja prirodne zakrivljenosti gornje kičme i vratnih pršljenova. nikako obratno. Dva najčešća pogrešna držanja tijela su ili “opušteni” položaj ili “ukrućeno držanje”. Previsok ili prenizak pogled dovodi do spontanog podizanja ili spuštanja glave. Ukrućivanje vratnih mišića povlači natrag glavu. gura rebreni pojas prema naprijed i podiže vrat. uspravno. Važno je zapamtiti kako sjedeće kosti u ovom slučaju imaju istu funkciju kao i stopala – one obezbjeđuju ravnotežu i podržavaju tijelo. U zvuku glasa je prirodno obilježe- . Kosti trebaju podržavati mišićnu masu.6 Ispravljanje prirodnog držanja u kojem kičma gubi položaj slova S dovodi do toga da stav postaje rigidan i krut (kvazivojno držanje).Ljudski govor je foničan. kao u ogledalu. ali ne i rigidno držanje kičmenog stupa važno je s obzirom na to da se kod uvučenog i zgrčenog pojasa rebara gubi mogućnost pravilnog disanja i samim tim kvalitet glasa. tako da nije preporučljivo prekrstiti noge u nivou kukova. što može izazvati ukrućivanje vratnih mišića. U koliko se noge moraju prekrstiti. Treba voditi računa da se nalazimo u takvom položaju u kojem je omogućeno slobodno muskulatorno kretanje za proizvodnju glasa i disanje. to treba učiniti na nivou članaka. Ljepota glasa nam je važna kao i ljepota lica. Potrebno je održati ravnotežu. zvuk se vraća svom izvoru. Vojničko držanje zaključava koljenja. Svi ostali principi dobrog držanja tijela u sjedećem položaju jednaki su kao i u stojećem. obličja. Ravnoteža nikada ne smije biti samo na jednoj nozi s obzirom da to dovodi do asimetrije u karličnom pojasu. GLAS KAO INSTRU. GovoMENT reći mi posmatramo sebe u zvuku svoga glasa. Nepravilno raspoređena težina – previše naprijed ili previše nazad izbacuje kičmeni stup iz ravnoteže i sužava leđa. Sjedenje Dobar položaj tijela može se zauzeti i prilikom sjedenja. što dovodi do dizanja brade. Ovo zvučno ogledalo vjernije je od onog drugog jer nam pokazuje našu unutarnju sliku. Održati opušteno. Uvučen i opušten prsni koš vodi izbačenim ramenima. Podignuta ramena dovode do površnog disanja.

Zadatak daha je da nas održi u životu. Generator ljudskog glasa je dah. glas i govor određeni su našim rođenjem. senzualnost. Zbog toga je potrebno vježbama i određenom tehnikom u svom dahu naći saveznika i prijatelja. Ali ono što je dovoljno za našu svakodnevnicu nije dovoljno za bavljenjem govorom kao umjetnosti. a Dr. Glas se može u izvjesnoj mjeri objasniti istim zakonima kojima se objašnjava zvuk. te bi se kod njega mogli razlikovati . a vazduh se može pokrenuti samo određenom silom.generator. rezultat usklađenog rada centralnog nervnog sistema sa glasovnim. pokret. naš dah odjednom iznevjerava svoju osnovnu funkciju i ona postaje ugrožena. Pjevati. u njemu je utisnuta naša biografija. primjenjujemo – o tome se brine priroda. Organi koji učestvuju u proizvodnji glasa su samo dijelovi jednog složenog instrumenta čiji je krajnji produkt glas. Pod tim dejstvom glasnice vibriraju. npr. Vazduh pokrenut generatorom i vibratorom usmjerava se u duplje i šupljine ispunjene vazduhom. Generator: – nema zvuka bez kretanja vazduha. godine potvrdili naučnici na Sorboni. godine sovjetski ljekar fonolog Rabotnov otkriva da nadražaj centra za glas u kori velikog mozga stavlja u pogon čitav glasovni aparat. treptaj glasnica nije samo dejstvo generatora (tj. Ali. kada od njega tražimo dodatni napor. – 1932. U svakodnevnom životu nikada ne vodimo računa kako dišemo. gdje se treptanje pojačava bez dodatne sile. pokretač glasnica (dah samo pomaže da podrži kretanje glasnica izazvano nervnim impulsom). snage izdisaja) već i dejstvo nervnog impulsa u mozgu. . Usklađivanje tih elemenata na kojima počiva govor ostvaruje se još u djetinjstvu kada ovaj proces prelazi u podsvijest. Taj nerv se zove nerv povratnik. Ta neophodna sila je generator.vibrator. ždrijelom. Znači. Maljutin dokazuje da se glasnice mogu pokretati i bez dejstva vazdušnog stuba. nosnom i sinusnom šupljinom.rezonator. govor je stečena navika. Glas je instinktivan. Zidovi rezonatora preno- Vibrator: Rezonator: . – je dio instrumenta koji pojačava već proizvedeni akustični signal. To je glava sa usnom. samo pod utjecajem nervnog impulsa. respiratornim i artikulacijskim oblikovanjem. što su 1951. kako ga usmjeravamo. Porijeklo glasa i mehanizam govora je dugo obavijala tajna. koliko nam je daha potrebno.7 na naša anatomija. . temperament. Ljudi su govorili a da nisu znali kako se stvara govor. Ali.

tj. BRZI. . Fonična boja postiže se podizanjem i spuštanjem grkljana. Neki boju glasa dijele i na ličnu i foničnu. sonaran glas. zaobljen. Dok govornik koristi svoj srednji položaj glasa. Visoko podignut grkljan daje tanak. vazdušna struja je kod zadnjeg dijela nepca. U odnosu na to različite su i pjevačka i govornička tehnika. Visina tona zavisi od zategnutosti glasnica. ali razni vidovi govornog saopštavanja nisu ništa manja umjetnost. Obično. Kako bi se moglo pamtiti i razumjeti. Ne treba zaboraviti kako i u šapatu može biti intenziteta. Artikulacija kod govora ostvaruje se aktivnošću prednjeg dijela usne šupljine uz relativno mirovanje ždrijela i mekog nepca. broja i NA I PAUZA U GLASU rasporeda alikvotnih tonova. Boju određuju i duplja glave. a svijetla spuštanjem grkljana. kraće i jako zategnute. Ovo su urođene predispozicije. bogatstvo alikvotnih tonova uglavnom zavisi od urođenih osobina pojedinca. visoki (tonovi) glasovi imaju veću količinu alikvotnih tonova od dubljih glasova. tamna boja podizanjem. pjevač je mnogo rjeđe u njemu – ovladavanje visokim registrom (“lagom”) njegov je primarni cilj. Iza ružnog glasa često se krije lijep pjevački glas i obrnuto. U govoru se promjenjivošću melodičkog oblika dolazi do izražaja. JAČINA. To je niz tiših tonova koji se javljaju uz osnovni ton i daju mu karakter (boju). Duboki tonovi postižu se dužim. Niska pozicija grkljana daje duboki. Pjevani glas iziskuje sporije izdisanje od govora. glavni rezonatori glasa. a kod pjevača artikulacija se postiže upravo radom mekog tkiva (ždrijela. manje napetim glasnicama. pjevanje mora imati stalnost melodičkog oblika. Važna je i anatomija položaja grkljana. dok su kod visokih tonova glasnice tanje. Za mnoge je lična boja glasa najvažnija. Kod tamne boje ždrijelo je zapreminski povećano. Struktura govornog i muzičkog oblika se razlikuju: govornik nije primoran da poveća opseg svoga glasa po svaku cijenu (dovoljan je opseg glasa od jedne oktave). piskutav glas.Po jednoj od definicija boja glasa zavisi od kvaliteta. Ne postoje dva čovjeka sa podudarnim glasovima. mekog nepca) ostavljajući prednji dio usne šupljine gotovo nepokretnim.8 se ovim treptajem zvuk u spoljašnji svijet. GOVOR – PJEVANJE Govor predstavlja vrhunac “sviranja” na glasovnom instrumentu. srednji tonovi su srednje napete glasnice. usta manje otvorena. Pjevač ima drugačiji cilj. ali je važna i snaga daha pokrenuta iz pluća. Presudnu ulogu igra grkljan. BOJA.

anatomije grkljana.9 Soprani će postići najveću glasnost u visokom registru. Javlja se u tzv.. nemir..metriku. Zavisi od spola.. “. agresivnost. tek posredstvom rezonatora on dobiva boju i volumen. Strogo fiksirani rezonatori su oni koji se ne mijenjaju – glava. kod čovjeka duplja glave.. ali dođite.dođite. usna i nosna šupljina. Ton proizveden na glasnicama nije završen. Razlikujemo više tipova rezonatora. Ženski glasovi: sopran. npr. alt. Metrika je kada se izvjesni slogovi u riječi jače naglašavaju ili akcentuju. bariton i bas. dođite sigurno sutra. emotivnom govoru.. uzrasta. nepca. Ritam oživljava. kao u muzici kada se pojedini dijelovi takta jače naglašavaju. Srednji vijek i polifonija ne poznaju ženske glasove jer se sva vokalna muzika izvodila u crkvi. Tek razvojem opere ženski se glasovi izjednačavaju s muškim. Tempo je brzina kretanja metričkih jedinica u tekstu. mecosporan. usana. Postoji lagani. Soprane i altove su zamjenjivali kastrati (odstranjene spolne žlijezde)..Muški glasovi: tenor. rija: Obuka dječjih glasova počinje poslije puberteta. postaje diskurzivan. prkos. veličine grudnog koša.tempo. Fleksibilni rezonatori su oni koji mogu mijenjati ton – pokret jezika. TRAJANJE RITAM TONA – Ton u sebi sadrži: . umjereni i brzi ritam. Forsirati njihovu glasnost na altu može biti bolno ili čak pogubno – bolest glasnica ili čak i njihova invalidnost.. NEKIH Jak glas – bijes. Tehnikom se opseg glasa može povećati. Agogika je naziv za odstupanje od zadatog ritma. .”. PODJELA GLASOVA Govorimo o šest katego.. Tempo Agogika Metrika REZONANCA ZNAČENJE . vilice. nosni kanal i traheja. sinusi. . Tijelo koje treperi pod utjecajem drugog zvučnog izvora je rezonator. OPSEG GLASA Radi se o rasponu od najvišeg do najnižeg tona.. ždrijelo. dođite sigurno. debljine glasnica. Kod muzičkog instrumenta to je tijelo instrumenta. Obim od dvije oktave školovanog pjevačkog glasa može biti prekoračen kod izuzetno nadarenih pojedinaca.. preklinjem vas sigurno sutra.agogiku (diskurs). anatomije rezonatora.

usna i nosna šupljina). nesanica. kod žena virilan (muški glas). Debeli ljudi imaju mek. Sa alkoholom je i gore jer on djeluje i na centralni nervni sistem gdje je nervni impuls izuzetno važan. onda do trajnih promjena što će ga učiniti profesionalno neupotrebljivim. Duhan i alkohol generalno škode kvaliteti glasa. obazrivost pri zagrijavanju glasa kod pripreme govorničkog nastupa. grudni koš s plućima. ritmičan. Tremolo – strah. organi za produkciju glasa (fonacijski organi – grkljan i glasnice). ANATOMIJA GLA. unjkavim. srednja glasnost. HIGIJENA GLASA Mora se biti svjestan da se slušateljstvo može odbiti lošim glasom – meketavim. Poremećaj endokrinih žlijezda (insuficijencija spolnih žlijezda) kod muškaraca evnuški glas. Jabuka je voće glasa.10 ZNAKOVA Ugodan glas – mir. Manijaci – nagao prijelaz iz tihog u glasno. kreštavim. dobra impostacija i generalna opuštenost dobar su put čuvanja glasa. odbijanja. te toplom vodom sa pola kašičice sode bikarbone. hrapavim. Vibrato – duboka osjećanja. Umor. Poremećen glas obezvrjeđuje govornika. Bez kulture glasa. Duhan utječe na strukturu sluzokože bronhija i grkljana. nježan glas. šumnim. Pripisuju mu se ona svojstva koja nema. sedam vratnih. sumoran glas.Nazalan glas – simptom povlačenja. Šizofrenija – karakteristike glasa su monoton. Gotovo sve mane glasa su izlječive. pa je nebriga o glasu znak niske kulturne razine. pet trbušnih. Kod promuklosti čaj od crvenog luka. slab. Kod kihavice ispirati grkljan kamilicom i žalfijom. opadanje tjelesne kondicije. Svakodnevne odabrane vježbe. dvanaest grudnih. organi za oblikovanje glasa (artikulacioni organi i organi rezonance – ždrijelo.SOVNOG ORGANA Organi koji čine glasovni aparat su respiratorni i fonacijski: KIČMA: organi za pripremu glasa (kičmeni stup. odnosno bez njegovanja glasa nema ni kulture govora. Isto i za lice – ispljuskati ga 20 puta. . Skleroza – karakteristika drhtanja glasa. disajni mišići. pet krsnih i tri do pet repnih pršljenova – ukupno 32-34 pršljena. spokojnost. dijafragma). dušnik. Ovi su znakovi eksperi. naprezanje ili maltretiranje glasa može dovesti ako ne do potpunog glasovnog sloma. Savjeti za oštećen glas Ispiranje grla vodom (u početku sobne temperature pa sve (prva pomoć): hladnijom). mijenja je i čini grubom. Najbolji lijek je ćutanje. obična prehlada. odnosno slabija od onih koje zaista ima. Glas ima izuzetnu izdržljivost ako se o njemu vodi računa. mentalno potvrđeni: Prigušen glas – introvertna osoba. sklad sa drugima.

USNA DUPLJA: odgovorna je za artikulaciju glasa. Disajni mišići dijele se na voljne mišiće. U grkljanu su smještene glasnice (to je središte glasa). liči na kupolu. šupljikava masa obavijena tankom opnom. Dužina kod djece je 6-8 mm. glavni disajni mišić. jednim u vratu i podsjeća na valjak. Ona su sunđerasta. Hrskavičav je i pun mišića pokretača. disanja i fonacije.Grkljan pomaže pri disanju i fonaciji (to mu je glavni zadaDUKCIJU GLASA (fo. usni i grkljanski). pregrađuje grudni koš od trbušnog dijela. Njegovom kontrakcijom se glasniGRKLJAN: ce odmiču i primiču.11 REBRA: DUŠNIK: po 12 rebara spojenih grudnim pršljenovima. ORGANI ZA PRO. vazdušne mjehuriće. lijevo i desno (desna je kraća) koje ulaze u plućna krila. kod žena 14-21 mm kod muškaraca od 18-27 mm. Ubrajamo usne. Glavni mišić – povratnik je jako razgranat i može potpuno da mijenja glasnice. a pri izdisaju opušta. (voda za govornika). Račva se u dvije bronhije. Kod muškaraca je neznatno duži. appoggio (apođo – ton proizveden ujednačenim pritiskom zraka na glasnice) važan pri impostaciji glasa. Spojena je sa šest donjih rebara.Ždrijelo ima funkciju varenja. Kada je zatvorena. Jednim dijeVANJE GLASA lom je u glavi. U grkljanu su i žlijezde koje svojim lučenjem vlaže sluzokožu. labave. Ispod kupole su želudac. od vrha pa do dijafragme. ORGANI ZA OBLIKO. nacijski organi) Smješten je ispod korjena jezika. GLASNICE: za grkljan su pričvršćene mišićima i vezivnim tkivom. PodijeljeŽDRIJELO: no je na tri dijela (nosni. masa sastavljena od velikog broja mjehurića zahvata prostor grudnog koša. zube. Mišićni je organ. Unutrašnjost je prekrivena sluzokožom koji stalno vlaži veći broj žlijezda. Poslije dugotrajnog napornog govora lučenje prestaje i dolazi do promuklosti. Poslije udisaja se vraća u svoj prvobitni položaj kao i svi mišići udisači. ove u alveole. plosnatog oblika. Dužina i debljina glasnica varira.tak). ob- . PLUĆA: DIJAFRAGMA: TRBUŠNI I GRUDNI stezanje im omogućava približavanje grudnog koša i abdoMIŠIĆI: mena te uz saradnju dijafragme ostvaruje se značajan pokret tzv. iznad dušnika. U alveolama se kisik razmjenjuje i iz pluća disanjem izbacuje van. Pri udisaju dijafragma se skuplja (oko 5cm). građen od vrlo elastičnih hrskavičastih pršljenova. trbušni i međurebreni (interkostalni) mišići. jetra te abdominalni organi. račvaju se u sitne bronhiole. te spontane među koje spadaju dijafragma. U stanju mirovanja su razmaknute.

12 raze. Disanje je vitalni proces održanja života. Ali. produžeci su spojeni sa četiri sinusa – važna je umjerena primjena ovog rezonatora) te jezik.. Kontrolom nad jezikom čovjek može ostvariti kontrolu nad svijetom. Kada se u usta stavi kontrola. različit od osobe do osobe. nastavlja se na tvrdo nepce. Npr. Postoji izreka – pokliznuće noge ne mora izazvati veliku povredu. a djelomično okoštane. Npr. udisanje ili uzimanje vazduha na kraju bloka (najmanje misaone cjeline) dok se kod djece često udisaj usiječe u blok “Điha. ali će vas pokliznuće jezika odvesti u pakao. brzim dahom vjerovatno će imati kraći život od onih koji dišu polako i duboko. To disanje ravnomjerno angažuje sve mišiće grudnog koša i trbušne duplje koji djeluju na rad dijafragme. tvrdo nepce (koje dijeli usnu od nosne šupljine i u impostaciji je središte tona). Tako mala uzda kontroliše tako jaku životinju jer su usta sa stanovišta kontrole konja njegov najosjetljiviji organ. điha. Osoba koja diše kratkim.. Od svih organa jezik ima izuzetnu važnost i utjecaj.ge sve četiri krute”. JEZIK: mišićni organ koji se kreće u svim pravcima. Ljudski život mnogo zavisi od načina disanja. ako mu se u usta stave uzde i pritegnu. psi. slon. VRSTE DISANJA kostalno(rebreno)-abdominalno disanje abdominalno disanje lateralno-kostalno disanje klavikularno disanje DISANJE Kostalno-abdominalno disanje: objedinjuje pozitivne osobine svih vrsta disanja. srce kita otkuca 16 puta u minuti. Disanje je direktno povezano sa srcem. njegovo kretanje se može lako kontrolisati. Snaga govora je jedna od najvećih. meko nepce (koje otvara i zatvara prolaz do nosne duplje i reguliše stepen nazalnosti. četri no. U svetim knjigama uspoređuje se s konjima. . Postoje civilizacije u kojima se život mjerio brojem dahova te vjerovanje da je svakom čovjeku određen izvjestan broj udaha i izdaha. čitava životinja je pod kontrolom. Savladavanje tehnike disanja kod govora je usklađivanje tehnike disanja i artikulacije. ali je disanje i glavna aktivnost u govoru. zečevi) žive kratko. a srce miša 1000 puta u minuti. Različite životinje dišu različito – životinje sa sporim udasima i izdasima (zmija. zahvaljujući tome mijenja i zapreminu same usne duplje. Konj je neobuzdan trkač. Ono je najpodesnije za pjevanje i govor. Životinje sa bržim ritmom disanja (ptice. kit. kornjača) žive dugo. mišićavo je i može mijenjati usnu duplju). nosnice (koje su djelimično obložene sluzokožom. Disanje nije samo prosta razmjena materije u plućima.

Diše se duboko i udiše se dugo na početku vježbanja kako bi se mišići navikli na produženo. Lateralno-kostalno disa. grčevitost mišića koji ih pokreću. Najznačajniji su pokreti glavnog disajnog mišića – dijafragme. Relaksacija i koncentracija idu zajedno.13 Abdominalno disanje: disajna ekspanzija je u predjelu trbuha i struka. KOSTALNOABDOMINALNO DISANJE Ovaj tip disanja nije pogodan samo za glumce i pjevače nego i za sve one koji u osnovi svoga posla imaju žive nastupe i neprekidnu komunikaciju. Ono je nepodesno za govor jer povećava napetost i mala je struja vazduha pri izdisaju. Udisaj počinje od abdominalnih mišića koji su podržani trbušnim mišićima. potom kostalnih i trbušnih mišića. Unutrašnji osjećaj daha treba da se shvati kao vazdušna struja koja protječe kroz vokalne organe bez napora. Taj način disanja. Sjetite se pravila dobrog držanja. ne vertikalnom smjeru. Prije svega potrebna je relaksacija. nje: Klavikularno: sa ekspanzijem na gornjem dijelu grudi. pauza ili gušenja izgovoriti “na dahu”. U koliko u tome uspijemo i veći odjeljak teksta ćemo moći bez nepotrebnih udaha. bočno. a po nekim autorima prije vježbi disanja potrebno je uraditi vježbe relaksacije. Svako od tih disanja ima i dobrih i loših strana. Važno je da se stvori osjećaj širenja mišića. Svaka nepravilnost u stavu pojedinih glasovnih organa. Nastaje podizanjem ramena i proširivanjem plućne duplje.ekspanzija je u predjelu donjih rebara u stranu. Kostalno-abdominalni tip disanja ne dozvoljava glasnicama da se pretjerano naprežu jer je dubok i potpun i ne zahtijeva pretjeran napor i zamaranje mišića. Najprije kontrolisati velike mišiće koji kontrolišu stav tijela. U govoru aktivno učestvuje cijeli govorni aparat i cijelo tijelo govornika. jednostavno rečeno. Ekonomisanje dahom u isto vrijeme znači upravljanje dahom i veliku uštedu energije. zato jer proces respiracije teče u horizontalnom. objedinjuje tri poznata tipa disanja – grudno. Disanje je u direktnoj vezi sa stepenom emotivnog podražaja. održava se na produkovani glas. Fiziološka strana toga procesa zapravo znači svjesno aktiviranje pojedinih mišićnih grupa i prihvatanje određenih pokreta. usporeno . abdominalno i trbušno. Za uspješan govor potrebno je razviti kontrolu disanja. samo kostalno-abdominalno nije povezano ni sa kakvim fizičkim naprezanjem.

Udisaj i izdisaj treba da teku postupno i lako bez napora. Dah se raspoređuje pravilno u među-rebrenim prostorima od stomaka. Leđa nose potencijalno veliku površinu disanja koju nosi kičmeni stup. srednji dio pluća i bronhije. a prilikom izdisaja vraćaju. Nikako ne treba da dođe prilikom početka fonacije do naglog udara vazdušne struje na glasnice. Veoma je važno da leđni mišići budu snažni da bi mogli da “prihvate” dah. Širenje stomaka i dijafragme do vrha lobanje. prvo . a to je posebno značajno za govorenje poezije. znači da su pokreti koje mišići čine pravilni. Lopatice se prilikom dubokog udisaja šire i lagao razmiču. posebno u susretu sa mikrofonom. Prilikom izdisaja opuštaju se. jednakom intonaciji u istom ritmu što vodi formiranju jednolične melodije rečenice i monotonije govornog izraza.14 kretanje. To nikako ne znači kako su pluća pasivan organ. tako da dah umjesto u gornje dijelove grudi može da se raspoređuje po cijeloj površini leđnog pojasa (razlika između kostalnoabdominalnog i klavikularnog daha). jednako raspoređena kao i kada udisaj teče sporo i razuđeno se širi po organima za pripremu glasa. a vrh oslonac daha u glavi. Za sve vrijeme dok traje udisaj dijafragma je čvrst oslonac daha koji štiti glasnice od pretjeranog naprezanja. Čitav taj proces može se jednostavno kontrolisati. kraj govorne fraze prati pad u intenzitetu i glasnosti prouzrokovan gubitkom energije i preranim opuštanjem mišića izdisača. tj. Grlo je gotovo isključeno iz procesa fonacije. Prilikom udisaja formira se vazdušni stup čije podnožje čine dijafragma i trbušni mišići. tada počinju na jednom istom tonu. šire. fraza. jer je udisaj na nos nečujan. zvuk je napet i neslobodan. S druge strane kada se prerano potroši dah. Ako stavimo raširene šake na predio oko struka i abdominalni pojas i ako primijetimo kako se prilikom udisaja pod dejstvom zraka naše šake razmiču. oslobođeno. rečenica. To stvara tvrd atak (prvi udar) tona. ne smije da ima prejak udar vazdušne struje na glasnice. Udiše se u glavnom na nos. Početak govorene ili pjevane fraze. Ona se pokreću pod dejstvom mišića udisača i mišića izdisača. Tu grešku posebno možemo uočiti u susretu sa mikrofonima i kamerama u radio ili TV studijima kada se prenaglašeno čuje vazdušni udar u glavnu osu mikrofona. dijafragme do vrha lubanje. Kada se mišići već naviknu na određene pokrete. tj. Svaka riječ. vrijeme udisanja se smanjuje postupno – može se brzo udahnuti jednaka količina zraka. daje grubu grlenu poziciju glasa. naravno ukoliko je nosna duplja fiziološki zdrava. Uzimanje vazduha na usta je uvijek čujno što se negativno odražava na emisiju glasa. otpuštaju.

Castro. Kako bi se to postiglo. pa čak i brojanjem od jedan pa dokle stignemo. Martin Luter King itd. sve do današnjeg dana. bolji i artikulisaniji. artikulacija. Osvojiti moć danas se u civiliziranom svijetu obavlja govorom – sposobnošću da se ubijedi kako su njegovi ili njeni stavovi jači. Moraju se iznijeti jasnim i književnim jezikom. Podučavali su je stari Grci. mora se biti u stanju “zarobiti” publiku. a ne samo grudni koš ili vrhovi pluća. rezonance. retoričkih sredstava itd. jasnošću i ubjedljivošću. Duh dah. učila se tokom Renesanse. ne samo inrelektualni. Emocije i intelekt su izbalansirani i pažljivo dozirani. Snažni trbušni mišići su važna podloga i oslonac dijafragmi. Kennedy.15 leđni mišići. ali i svih onih koji govore u javnosti biti u stanju govoriti efektivno pred publikom. perioda engleske restauracije. Jezik kao oruđe i snažne debatne sposobnosti je od esencijalnog značaja. De Gaulie. potrebno je biti potpuno prirodan kada su u pitanju stav. inspirirati mase i mobilizirati njihovo mišljenje. možda ne od riječi do riječi. No.. koja je prva i posljednja stanica daha. ali tako da se u svakom trenutku zna šta ide poslije čega. a zatim iščitan tekst u suprotnosti sa osnovama retorike – inteligencijom. Moraju se koreografirati u smislu pažljivog odabira stava. Musolini. To je odličan način i da se tekst memoriše. a zatim Rimljani. a posljednje što se opušta je dijafragma – laganim pritiskom ona koristi deponije zraka smještene u deponiji između abdomena i stomačnih mišića. No suština je također i u razumu. J. Govornik govori bez ikakvog napora. Kako bi to bilo moguće. znati čemu misao vodi. Grci su smatrali kako je napisan. Da bi se postigao poen mora se pronaći prava misao u gomili riječi koje je sakrivaju. Snažna po- . Dijalog je kao igra tenisa u kojoj se argument mora prebaciti preko mreže. znati šta se govorom želi postići.. pažljivo – argumenti moraju biti i strastveni i hrabri. Danas je poznato da je najjače oružje političara. RETORIKA Retorika je drevna vještina javnog govorništva. Churchill. Hitler. karakteristikama koje je dobar govornik morao imati i na osnovu kojih se cijenio. prošavši kroz mnoštvo stilova. Kontrola izdisaja se uspostavlja pomoću mišića izdisača – leđnih i kostalnih koji prihvaćaju dah i raspoređuju ga. Očiti primjeri su Lenjin. ozvučenost. Tako je angažovan čitav gornji dio tijela. gdje staviti logički akcent – jasno je kako se govor stoga mora pročitati nekoliko puta. Rezerve vazduha nalaze su u međurebrenim prostorima i lagano trošenje tih deponija kontrolišu mišići izdisači. tj govorenje na dahu možemo vježbati na bilo kojem tekstu u prozi ili stihu izgovaranjem više rečenica ili stihova na jednom dahu. gesti. pa interkostalni i kostalni mišići. F. ali moraju zvučati prirodno i bez napora.

da li je jasno artikulirana i da li ju je lako razumjeti? Da li je lako zapaziti glavne momente? Da li se drži pažnja publike? Da li je struktura dobra? Da li je način na koji govornik prenosi poruku ugodan i ubjeđujući u smislu tjelesnog jezika (geste. Memoria: zapamtiti govor na način da se doima spontanim i slobodnim. Naracija. Pet je osnovnih dijelova retorike: 4. ritam. Taj princip naziva se claptrap (zamka za aplauz). Estetski: Emocionalno: Retorički principi – an. pauze. dinamika. Disposito: sređivanje argumenta po određenom principu. kontakt očima.1. Svaka riječ mora biti kao pikado koji pogađa cilj. volumenu tonalitetu. verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. držanje tijela. Elocutio: stil i način govora – pronalaženje odgovarajuće verbalne forme. Pojam “retorika” podrazumijeva konkretne savjete i pravila zajedno sa teorijom o tome šta se dešava u procesu govorenja i kako ljudi reaguju na sredstva ekspresije. tečnost itd) Da li govornikove strast i emocija mogu ubijediti publiku? Može li se govorniku vjerovati? Da li se u njega ima povjerenja. Exordioum – uvod. šest dijelova_ 2. Kako? Zapravo je tehnička opremljenost ta koja u najvećoj mjeri čini govornika. tičke metode 3. Podjela (npr. jasno i sa vještinom kako bi se zadobila pažnja i odobravanje publike. no i tokom rada uvijek pitati slijedeće i provjeriti slijedeće oblasti: Intelektualno: da li je poruka jasna. strast i jasnoća svakog izgovorenog glasa od esencijalne su važnosti. energija. ritmu govora koji može izazvati aplauz. Neforsirano i spontano kao da se radi o najnormalnijoj stvari na svijetu. Treba se na samom početku rada na svakom govoru. artikulacija. različitost u brzini. 2. numeracija zaključaka koji se žele komuni- . Sam govor dijeli se na 1. 5. Actio/pronounciatio: prezentirati ga publici tako da se postigne maksimalan efekt. kojeg treba zamisliti kao vještog dirigenta koji drži publiku i dobiva reakcije podrške zahvaljujući riječima. sloboda pokreta) te kvalitete govora (intonacija. Podrška publike većinom je “izvučena” od strane dobrog govornika.16 drška glasa. da li je snažan i inspirirajući? Inventio: analiziranje subjekta i organizacije argumenta. lakoća. To ide toliko daleko da političari znaju kako strukturirati govor i izgovoriti ga tako da publika zna kada treba da zaplješće. 3. balansiranju rečenica. logički akcent.

zbir htjenja svih dijelova mora uvijek davati rezultat konačnog htijenja govora kao cjeline. Akcija mora uvijek biti usmjerena na publiku – ohrabriti. Slijedeće je potrebno pronaći glagol (akciju) koji jasno opisuje na koji način će htijenje (ono što želim) biti postignuto. Šta želite reći zapravo? To je kao da upoznajete put kojim se krećete tako dobro da ga znate preći i zatvorenih očiju. Provjerite da li je to što govorite ono što ste zaista željeli reći. Sve mora voditi istom cilju. Lako je naučiti tekst. Blok se definiše kao misao koja može stajati sama. Logički akcenat je bitan jer može promijeniti smisao rečenice. primjeri su loših glagola jer se ne mogu provjeriti na slušaocima. ohrabriti vojsku. ali ne i govorena.. 4. omalovažiti protivnika.. tražite za suprotnostima unutar govora. Jednom definisano (želim pokrenuti rat.17 cirati). Nakon što ste ovo obavili. 5. podignuti. gramatika i gramatički znakovi – proučavajte gramatiku tako što ćete se poigrati s riječima u rečenici. Blok ima logički akcenat – riječ koja se treba posebno naglasiti (npr. optužiti. no kao u matematičkoj formuli.. Dokazivanje kako argumenti protivnika ne stoje. u koliko pišete svoj govor lako je imenovati šta ste s njim željeli. Zaključak. kraj svakog bloka ne smije ostati da visi u zraku. govor se dijeli na najmanje jedinice – blokove. Danas je dan kada počinje rat – kao odgovor na kad? Danas je dan kada počinje rat – kao odgovor na pitanje da li počinje ili ne? Danas je dan kada počinje rat – kao odgovor na pitanje šta itd). su dobri glagoli govoriti. Kako bi govor učinili vrlo jasnim i jakim dobri se govornici igraju suprotnostima: Nacrt Blokovi Treba razmišljati i o slijedećem: Rečenica i gramatička konstrukcija Antiteza: . osvijestiti. Zatim ga podijelite na dijelove i imenujte šta se želi u svakom dijelu. Pročitajte govor nekoliko puta i imenujte šta se tim govorom želi (naravno. Rečenica i gramatička konstrukcija: morate znati vrlo precizno čemu vas vodi rečenica. Htijenje Govor mora imati htijenje – šta želim sa ovim govorom generalno. Intonacija bloka mora biti silazna. Zaboraviti ih i reći ih u momentu kao svoje – to je ono teško. a zatim ih vratiti u redoslijed u kojem stoje. Jasnije rečeno – osoba može biti ohrabrena.. no i tada je dobro pročitati ga neovisno i vidjeti da li ste pogodili i napisali zaista ono što ste željeli ili ste promašili temu). objasniti.) govor se dijeli na dijelove od kojih svaki ima vlastito htijenje. pokolebati. Kako bi zvučalo da je glagol na kraju? Zašto nije? Stavite akcenat na svaku riječ. Radi lakšeg snalaženja za početak na kraj svakog bloka stavite tačku. želim nečiju glavu itd.

Htijenje: da li je jasno šta želite? Stalno ovo provjeravajte – to je najvažnije.18 jak-slab. teško je shvatiti o čemu pričate. Ne govorite sve na istom tonu i istom jačinom. Morate voditi računa o logičnosti fraze. znati kako je rečenica gramatički konstruisana. Dijelovi govora (odlom. bogat-siromašan i sl. Čak i u malom odlomku sve zavisi od reakcije. Npr. vjerovatno ćete upasti u jednoličan ton. Publika to prepozna – ne voli fraze ili ih ne voli prepoznati. Govor tada postaje kao imitacija nečega. Ne govorite da biste nešto govorili. Koristite gestikulaciju (nebo je gore. Dobro je zato vježbati govor sa gestikulacijom. To su rečenice koje treba pripremiti. ili pribjeći najgorem mogućem manirizmu i površnosti. Svaka misao koja to nije viška je. Komunicirajte: Ukoliko se sve stopi u jednu cjelinu. rečenica koja je direktan uvod u vrhunac ne može biti rečena istom snagom.). To je jedini način da bude živ i važan publici. Ukoliko vi strasno želite da ostvarite svoje htjenje. Morate razumjeti osnovnu strukturu – gdje počinje odlomak? Šta je glavni dio? Gdje završava? Ne idite kroz tekst kao da je sve isto. genijalno napisan govor ako on ne mijenja ništa. Morate znati kome se obraćate. ne original. Prođite kroz govor jednu po jednu misao i učinite ih kristalno jasnim dijelovima argumentacije. Ne treba crtati. On mora biti važan i živ za vas. nego da biste nešto promijenili u ljudima koji vas slušaju. o kome vorite: govorite – stvorite slike onoga o čemu govorite i vidite ih u svojoj glavi. vaša inteligencija. Klimaks: Pronađite šta je vrhunac govora. Mora shvatiti tačno šta govorite i stvoriti svoju sliku. u koliko je to što govorite vama istinski važno publika će to prepoznati. Pobjeći govora: Budite iza svega što go. no ne budite previše bukvalni.jasno imenujte različite odlomke na koje ste podijelili govor. Akcije: Misli: Provjeravajte ih stalno – koliko postižete jasno je po tome da li imate reakcije publike. Da li . Riječi moraju imati smisao i misao mora biti jasna da je publika shvati kada je čuje prvi put.stvorite vlastite slike. Ukoliko govor znate samo površno. od linearnosti govor mora postati trodimenzionalan. ci): Nađite suštinske rečenice u njima i podvucite ih. bijelo-crno. a zemlja pred nama i sl. koju ćete kasnije svesti. Nije bitan zavodljivi ton vašeg glasa. Morate kao govornik pokazati tačno na šta mislite. Sjetite se da je publici to prvi put da čuje govor. Ponekad je potrebno početi od kraja kako bi se razumio početak.

brzinom. glasniji i što je slušalaca više. obuhvatite sve kao cjelinu. volumenom. napravite pauzu kako bi publika shvatila o čemu govorite. geste izvinjenja itd. načinom (brižan. Da li je moje držanje dobro. intonacijom. je li svima sve jasno – kontakt očima je nužan. gestikulacijom. komunikaciju sa publikom i samim tim govor se čini manje spontanim. Pažljivo koordiniranje gestikulacije može biti od isključive važnosti kod velike publike jer ono prenosi smisao. upitne geste. kostalno-abdominalno i podržano dijafragmom? Da li sam zagrijan? Da li je moja artikulacija dobra? Da li znam tekst toliko dobro da ga mogu komunicirati sa strašću? Da li publika prati? Da li dopire moja poruka. pokazne. otvoreni dlanovi koji pokazuju prema publici. efikasan. pozitivne i negativne geste. zavisi od teme do teme i upotpunjuje zaključke. sa promjenama u disanju. Sloboda od teksta omogućava da govornik održava stalan pogled oči u oči sa publikom i da one kojima se obraća ima pod stalnim nadzorom. Ukoliko nosite naočale. Gestikulacija se povećava što je govor strasniji. pogled. no napamet naučen govor pokazuje i ozbiljnost i trud govornika. Jedna osoba koja spava u publici ili koja je izašla je možda umorna ili negdje žuri – dvadeset spavača ili onih u odlasku znači da nešto nije u redu. Igrajte se: VAŽNO Gestikulacija Pamćenje Kontakt očima: . Ona može uništiti ili obogatiti govor u zavisnosti od toga koliko je osviještena. One ograničavaju gestikulaciju. Sloboda pokreta je važna. naravno). Na primjer: bez gestikulacije. negirajuće i afirmativne geste. što je jedan od načina na koji se drži pažnja. nego smisao. Različita je u intimnoj i javnoj atmosferi. prodoran itd. odnosno da li ispunjavam svoje htijenje? Možemo ih definisati kao pokrete koji prate riječi. centrirano ali opušteno? Da li je moje disanje duboko. ali i svakog pojedinačno (ne doslovno.19 vas slušaju. ne pauzirati nakon svake.) postiže se živost. Oni su jedina reakcija na ono što govorite. no nikada ne zaboravite da ne govorite riječi. skinite ih kada se obraćate publici – ona mora da vidi pokrete očima. Ostavite vremena: nakon svake važne misli. da li ima neko ko sumnja. no to znači izabrati zaista važne misli. Ovo je vrlo važno – govor morate znati napamet! Većina velikih oratora ne služi se otkucanim govorima.

s tim da se u slučaju gubitka koncemtracije uvijek vratite na manji. čak i najiskusnijih govornika. Tako širite krugove. Na kraju ne zaboravite – govorite zato jer želite. riječi. nepostojanje tjelesnog izražaja. slab. Pažljivo pripremite glas – ne želite da drhti.20 Šta odbija publiku? Guranje i ograničavanje slobodnog emotivnog odgovora na izrečeno. riječi”. Nema recepta za prevazilaženje treme i čak i najspremniji govornici mogu je osjetiti i ona ih može osujetiti. Samo se praksom uči kako njom vladati. Trema – strah od nastupa . nejasna struktura. Trema pokazuje da nam je stalo do onoga o čemu govorimoi od toga treba krenuti. ne manu. identičan tempo. otkrijte ga i riješite ga se. zato jer vjerujete kako nešto mijenjate. Opustite tijelo – da li imate grč. nedovoljna glasnost. nejasno artikuliran govor. Smanjite centar pažnje i proširujte ga postepeno – ne morate odmah na početku obuhvatiti cijeli skup. Monoton način govora. Duboki udisaji u području pleksusa smanjuju tenziju stomaka koji prvi pati od treme. nepostojanje predanosti i strasti. S tom razlikom što je oni iskusni znaju pretvoriti u vrlinu. Kontrolirajte dah – ne smije se osjetiti vibriranje u glasu jer to odaje nesigurnost. Zamislite krugove pažnje kao krugove koje formira kamičak bačen u vodu. U suprotnom je kao što kaže Shakespeare samo “riječi. jer vam je važno komunicirati poruku. Postoji kod svakoga. ista intonacija itd. previsoka ili preniska intonacija. a ne da ona vlada vama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful