You are on page 1of 12

2.

dio

Hipnoza
Sadraj: Autohipnoza Hipnoza Uvod to je hipnoza? Koje su znaajke hipnoze? Razlika izmeu hipnoze i sna? Principi kojima se treba rukovoditi u lijeenju hipnozom Najei strahovi od hipnoze Postupak kod hipnoze Razlike izmeu hipnoze i sugestije to je sugestija i kakva ona treba biti? Neto o izravnoj i neizravnoj sugestiji Kako na uspjeh sugestije djeluje vjera a kako sumnja? Tri zakona hipnoze Da li je hipnoza opasna? to je hipnodijagnostika? to hipnoza moe? Primjer tempirane posthipnotike anestezije Sluaj djevojke iz Solarisa

Hipnoza - str. 1

Autohipnoza
Ovisno o tome tko vodi proces uvoenja osobe u hipnotiko stanje, hipnozu poznajemo kao heterohipnozu i kao autohipnozu. U heterohipnozi, na koju obino mislimo kad spomenemo rije hipnoza, postoje dvije osobe: ispitanik i hipnotizer koji ispitanika uvodi u hipnozu. Kod autohipnoze osoba sama ulazi u stanje hipnoze i samostalno vodi proces koji u heterohipnozi vodi hipnotizer. Promatrano sa stajalita sigurnosti mnogo poeljniji vid hipnoze je autohipnoza. S druge strane samostalno ovladati hipnozom prilino je teak zadatak koji vam moe uzeti od nekoliko mjeseci do nekoliko godina predanog vjebanja. Idealan pristup hipnozi je upotrijebiti heterohipnozu za ovladavanje autohipnozom. Na ovaj nain autohipnozom moete ovladati praktino za sat-dva vremena. Pojednostavljeno reeno dovoljno je da vas netko hipnotizira i dade vam posthipnotiku 1 sugestiju da ete se sami moi dovesti u stanje hipnoze kad god to poelite. Ako zakljuite da bi autohipnoza mogla biti sredstvo za rjeenje nekih vaih problema i odluite se podvri hipnozi kako bi ovladali autohipnozom, obuzdajte svoju znatielju itanja hipnotizerskih prirunika i prouavanja tehnika uvoenja u stanje hipnoze. Na taj nain imat ete vie ansi da budete hipnotizirani i bolje ovladate autohipnozom. Ovo vas upozoravam zato to je kod hipnoze najvanija prva indukcija koja se u pravilu razlikuje od svake slijedee, a u sebi sadri vane elemente iznenaenja o kojima uvelike ovisi uspjeh. Nakon to ste prvi puta hipnotizirani i poto ste dobili odreene posthipnotike sugestije moete o hipnozi i o tehnikama hipnotike indukcije itati koliko vam drago. Dapae, uputno je stvar prouiti detaljno kako biste bili efikasniji u kreiranju sugestija i uporabi autohipnoze.

Posthipnotika sugestija je takva sugestija koja na ispitanika djeluje i nakon izlaska iz hipnotikog stanja, dakle u budnom stanju. Snaga posthipnotike sugestije je u principu jednaka snazi hipnotike sugestije.
Hipnoza - str. 2

Hipnoza
Uvod
Iako je u mnogim zemljama svijeta, osobito onim s najrazvijenijom konvencionalnom medicinom poput SAD-a, Rusije, Njemake i Velike Britanije, hipnoza obvezan ili izborni predmet u programu studija medicine i premda u tim zemljama postoji velik broj klinika u kojima lijenici lijee preteno hipnozom, hrvatska medicina je nepravedno zanemaruje. Po prisutnosti hipnoze u terapijskim procesima dade se zakljuiti da u nas uope nije prihvaena kao ravnopravna metoda. Neki mali pozitivni pomaci, meni znani, rezultat su napora prof. Vladimira Grudena i nekolicine njegovih suradnika.

to je hipnoza?
Nije mogu kratak a zadovoljavajui odgovor na ovo pitanje. Ipak, pokuat u dati definiciju od koje je mogue poi u njenom prouavanju. Hipnoza je prirodno stanje koje se javlja u svih ivih bia koja su u stanju spavati. Prilikom svakog zapadanja u prirodan san, odnosno prilikom buenja, prolazimo kroz jedno hipnoidno 2 stanje koje je po svojoj prirodi vrlo slino hipnozi. Ovo je i eksperimentalno dokazano suvremenim elektronikim ureajima usporeujui karaktere modanih struja u tri sluaja: budnom stanju, hipnoidnom stanju i hipnozi. Slino stanje doivljavamo i kada sanjarimo.

Koje su znaajke hipnoze?


Hipnozu karakterizira slijedee: - panja je pojaana i usmjerena na sugestiju; - pacijent uje svaku rije i svaki zvuk; - neznatno je kritian; - svijest mu je suena ali budna; - postoji vremenska i mjesna orijentacija; - zadrana je sposobnost pamenja, ako nije izriito sugerirano da se pamenje dokine;
2

Hipnoidna stanja mogu se korisno upotrijebiti tako da se odgovarajuim sugestijama prevedu u hipnozu. Stoga se ovako inducirana hipnoza esto naziva hipnoza u snu. Veoma je jednostavna i korisna, pogotovo kad su u pitanju djeca, i svaki je roditelj moe koristiti da pomogne vlastitom djetetu. Najprikladnije vrijeme za izvoenje ove tehnike su prva dva sata spavanja kao i vrijeme pred buenje.
Hipnoza - str. 3

- hipnotiziranom ovjeku moemo se obratiti govorom. Ako imamo na umu ove karakteristike hipnoze onda moemo bolje razumjeti zato se ponekad dogaa da osoba koja je bila hipnotizirana poslije zavretka hipnoze tvrdi kako nije bila u hipnozi. Naime, takve tvrdnje mogu se roditi u svijesti osobe ija je predodba o hipnozi sasvim suprotna od spomenutih karakteristika. Naime, ima mnogo osoba koje vjeruju da hipnoza predstavlja neki vid nesvjestice ili dubokog sna u kojem nismo niega svjesni. Naravno, to nije tako. Zato je potrebno osobi objasniti pravu narav hipnoze. S druge strane spomenute osobe je vrlo lako uvjeriti u to da su uistinu bile hipnotizirane, jednostavnim sugestijama koenja bilo koje tjelesne funkcije. Za veinu tih sugestija ak nije potrebno osobu ponovo dovoditi u stanje hipnoze. Ona e reagirati na sugestiju i u budnom stanja.

Razlika izmeu hipnoze i sna?


Mogli bi se nadovezati na ranije nabrojane znaajke hipnoze. Rekli smo da je u hipnozi panja pojaana i usmjerena na sugestiju dok u snu panje uope nema. Nadalje, u hipnozi pacijent uje svaku rije i svaki zvuk dok je u snu prihvaanje podraaja praktiki onemogueno. U hipnozi je pacijent neznatno kritian dok u snu ne postoji kritiki stav. U hipnozi je pacijentova svijest suena, ali budna, dok je u snu svijest blokirana. Nadalje, u snu ne postoji ni vremenska ni mjesna orijentacija, pamenje je blokirano i ovjeku se ne moemo obratiti govorom na nain kao u hipnozi.

Principi kojima se treba rukovoditi u lijeenju hipnozom


Osnovni princip je da pacijentova volja mora biti potovana. Ne potivanje ovog principa mnogo je puta dovelo hipnozu na lo glas. Pacijent lijeenje treba eljeti i doputati, to treba i deklarirati. Ukoliko osoba doe hipnoterapeutu protiv svoje volje, po neijem nagovoru ili pod pritiskom, treba joj objasniti postupak i potencijal koji hipnoza nudi, a ukoliko ne prihvaa argumentaciju s takvom osobom ne treba niti zapoinjati bilo kakav praktian rad.

Najei strahovi od hipnoze


Ukoliko se osoba plai hipnoze treba je pokuati osloboditi straha. Mnogi ljudi se boje da bi u hipnozi mogli odati neku dobro uvanu tajnu ili mladenake grijehe. Pravom terapeutu to nikada nije cilj. Ukoliko bi hipnotizer i pokuao od hipnotizirane osobe doznati stvari koje ona nipoto ne eli rei velika je vjerojatnost da bi se hipnoza prekinula jer bi podsvijest hipnotiziranog shvatila to kao odreenu vrstu opasnosti. Iz prakse je poznato da se u sluaju opasnosti hipnoza prekida. Nadalje, mnogi se ljudi boje da bi se moglo dogoditi da se nikada ne probude iz hipnoze to je takoer iluzorno. Ako neka osoba iz religioznih razloga ima griu savjesti od uporabe hipnoze treba joj objasniti
Hipnoza - str. 4

slubeni stav katolike crkve koja ne zabranjuje uporabu ove tehnike pod uvjetima da ih rabi dobronamjerna i struna osoba za plemenite ciljeve. Zato bi, s vjerskog stajalita gledano, hipnoza bila problematina kada to nije ni ginekoloki pregled?

Postupak kod hipnoze


I kod funkcionalnih i kod organskih poremeaja hipnoterapeut prvo pokuava pronai psihike i emocionalne sadraje koji su mogli dovesti do bolesti. Naime, ima mnogo sluajeva da je odreena organska bolest samo fizika manifestacija nekog emocionalnog poremeaja. U takvim sluajevima, ukoliko bi osobi davali sugestije koje bi ile za tim da se eliminiraju simptomi bolesti, ne bi uinili nita korisno. Stoga se prvo pokuavaju otkriti emocionalni uzroci. Kada smo ih otkrili i problem rijeili na emocionalnoj ravni problem na fizikoj ravni esto i brzo sam od sebe nestaje.

Razlike izmeu hipnoze i sugestije


Hipnoza je odreeno stanje duha i tijela karakterizirano ranije spomenutim svojstvima. Zadaa hipnoze je omoguiti sugestiji to lake i dublje prodrijeti u podsvijest tj. zaobii kritiku svijest. Kada se sugestija usadila u podsvijest ona poinje upravljati ovjekom odnosno zapoeo je proces samoizljeenja ukoliko se radi o lijeenju. Sama hipnoza bez odgovarajuih sugestija nije od neke osobite koristi mada postoji i tzv. prazna hipnoza kod koje se osoba hipnotizira i ostavlja neko vrijeme u hipnozi bez ikakvih sugestija. Ovaj vid hipnoze koristi se kod nekih vegetativnih poremeaja te kad je poeljna dublja introspekcija osobe u vlastitu nutrinu s ciljem da preradi odreene psihike sadraje.

to je sugestija i kakva ona treba biti?


Sugestija je jezgra svakog hipnotikog djelovanja i zato joj treba posvetiti najveu moguu pozornost. Sadraj sugestije ne smije se sukobljavati s ispitanikovom osobom jer se, inae, realizacija odbija. Sugestije trebaju biti tako formulirane da ih je mogue lako pretvoriti u slikovne predodbe a jezik mora biti prilagoen jeziku tretirane osobe. Dakle, neemo se istim jezikom koristiti kada hipnotiziramo neku priprostu osobu sa sela ili intelektualca. Sugestije trebaju biti formulirane u afirmativnom, a ne u odrinom obliku i u sadanjem, a ne u buduem vremenu. Dakle ako osobu boli glava neemo rei: Glava te ne boli. Ili jo gore: Glava te nee boljeti, ve: Glava ti je laka i bistra. Osjea se vrlo dobro. U sluaju kad se osoba boji neke situacije neemo rei: Ti se toga ne boji, ve: Tebi ta situacija odgovara i osjea se oputeno i zadovoljno. Naime, naa je podsvijest ponekad glupa i moe ne shvatiti (ili ne prepoznati) rijecu NE i onda se moe dogoditi da simptome pojaamo umjesto da ih otklonimo.

Hipnoza - str. 5

Neto o izravnoj i neizravnoj sugestiji


Sugestije mogu biti izravne i neizravne. Budna svijest esto odbija izravnu sugestiju. Neizravna sugestija lake izbjegava cenzuri razuma sklonog kritici, pa je subjekt stoga lake prihvaa i slijedi. Pri neizravnom obliku sugestije subjekt ne zna da mu se neto sugerira. Na taj nain moe zabrinuta majka nemirnom djetetu dati sredstvo za spavanje koje je zapravo obini bombon. Pokua li ovjek nakon napornog dana sam sebi sugerirati npr.: Izbrojit u do tri pa u za as biti posve svje i ivahan! - takva se sugestija vjerojatno nee ostvariti, jer svijest umornog ovjeka ne moe u to povjerovati. No, kaemo li u istom sluaju sebi: Idem pod tu. Nakon tuiranja bit u posve svje i ivahan! - moe se pretpostaviti da e se sugestija u tom obliku ostvariti. Dokle dopire djelovanje takve uvjetovane sugestije itamo u knjizi doktora Erwina Lieka pod naslovom udesna medicina u kojoj pripovijeda o sebi: U dobi od 9 ili 10 godina izbile su mi na rukama brojne bradavice. Kad sam jednom prilikom, za vrijeme praznika bio na selu, neka je djevojka provela na meni kuru za uklanjanje bradavica tako to je tik iznad svake bradavice svezala konac u uzao. Konac je zatim zakopala na mjestu gdje se voda s krova slijevala kroz oluk. Kad konac istrune, rekla je djevojka, nestat e i bradavica. Nakon est tjedana bez ikakvog daljnjeg zahvata, sve bradavice su nestale. Ta ako-onda-sugestija izvanredno je djelotvorna. Naalost, koristimo je esto u negativnom obliku; (na primjer: Ako odem u kazalite, sigurno u opet dobiti svoju uobiajenu migrenu!) Moemo, meutim, postii i pozitivno djelovanje ako npr. sebi govorimo: Budem li redovito uzimao lijekove to mi ih je propisao lijenik, ubrzo u ozdraviti!

Kako na uspjeh sugestije djeluje vjera a kako sumnja?


Najvei neprijatelj svake uspjene sugestije je sumnja. Voljeli bismo da moemo vjerovati, ali ne napredujemo, jer nas u tome spreavaju bojazan i sumnja. Dokle god se kolebamo izmeu pozitivne i negativne misli, ne moemo napredovati. Sjetimo se samo Edisona koji je izveo tri tisue pokusa prije nego to je konstruirao upotrebljivu elektrinu arulju. Tri tisue neuspjeha, tri tisue razoarenja, no unato tome kod njega je uvijek iznova pobjeivala pozitivna misao: Ipak u uspjeti. I uspio je. Od onoga tko nije nauio vjerovati u sebe, odbijaju se i najsnanije sugestije. One jednostavno ne mogu doprijeti do jezgre njegovog bia. Poznata je izreka: Vjera je ta koja lijei. Kad ne bi bilo sumnje, tj. kad bi apsolutno vjerovali u sugestiju koju si dajete, ne bi bilo potrebno koristiti hipnozu jer bi i rezultat sugestije u budnom stanju bio potpun. Snaga hipnoze je u tome to blokira sumnju i ini nas da vjerujemo u ono to nam se sugerira.

Hipnoza - str. 6

Tri zakona hipnoze


je slika jasnija i ivlja to e ona snanije djelovati na podsvijest. Zato su za hipnozu pogodnije osobe sa ivom imaginacijom i inteligentne osobe. e i bez iznimke pobijediti vjera 3.
Drugi zakon: Ako se volja i vjera neprijateljski odnose jedna prema drugoj, uvijek Trei zakon: Svaki napor u hipnozi izaziva upravo suprotno djelovanje. Prvi zakon: Svaka slikovna predodba koja nas ispunjava nastoji se ostvariti. to

Da li je hipnoza opasna?
esto itamo tvrdnje da je hipnoza opasna. Svi nas svjetski autoriteti hipnoze uvjeravaju u suprotno. Istina, mogue su manje nezgode - kao posljedica nepanje kod izvoenja pojedinih eksperimenata - ali iskusan eksperimentator moe ih lako eliminirati. Bojazan se najee ispoljava kada se radi o eksperimentima s regresijom odnosno kada su u pitanju sugestije o ne buenju. Zanimljiv je jedan sluaj dr. Tepperweina 4 koji je hipnotizirao jednu radoznalu novinarku i doveo je regresijom u dob od tri godine. Da ne opisujem zgode i nezgode u njenom ponaanju, u sutini komine, pravi problem je nastao kad je hipnotizer pokuao vratiti osobu u budno stanje. Shvatio je da ona vie ne reagira na njegove rijei - veza je bila prekinuta. Oito ju je predugo ostavio u toj ivotnoj dobi i ona se uivjela u svoju novu ulogu. Neprekidno je dr. Tepperwein iznova pokuavao novim metodama uspostaviti kontakt, ali uzalud. Onda se sjetio pravila za takav sluaj: sauvati mir i jo vie produbiti hipnozu. Budui da osoba nije reagirala na rijei, sklopio joj je oi rukom i dao sugestiju za produbljivanje hipnoze. Kad je skinuo ruku s oiju, one su ostale zatvorene. Tada ju je uobiajenim sugestijama vratio u stvarnu dob i izveo je iz stanja hipnoze. Osobe nedovoljno upuene u djelovanje hipnoze pitaju se to bi se dogodilo kada bi im bila data sugestija da se nikada ne probude iz hipnoze ili kada bi hipnotizer tijekom izvoenja hipnoze doivio srani udar i umro. Poznato je da ukoliko osobu u hipnozi dulje vrijeme prepustimo samoj sebi, tj. ako joj ne dajemo nikakve sugestije, hipnoza e prijei u prirodan san. U tom sluaju osoba e se probuditi sama od sebe, kad se naspava, kao to bi se to dogodilo i kod svakog drugog sna. Jedna od moguih reakcija na gore spomenute kritine situacije bila bi dakle prelazak hipnoze u obian san nakon ega bi se osoba probudila svjea i odmorena. Drugi mogui epilog bio bi da bi podsvijest tu
3

Sjeam se dogaaja od prije nekoliko godina kada je u ibeniku nastupao jedan mjeoviti zbor. Jadna djevojka, solistica, dobila je toliki napad treme (a trema je vid nevjerovanja u sebe) da jednostavno nije bila u stanju ispjevati pjesmu do kraja. Ili sluaj jednog naeg poznatog sportaa koji godinama ratuje sam sa sobom i vrlo esto gubi od sebe. To su teke traume za takve osobe - biti svjestan da ne moe pobijediti protivnika koji je u tebi. Rjeenje ovakvog problema lei u sposobnosti da u takvim situacijama zaboravimo na sebe. Hipnoza u ovakvim sluajevima zna biti vrlo djelotvorna. Prenijeto iz knjige: Visoka kola hipnoze, Prosvjeta, Zagreb 1982.
Hipnoza - str. 7

sugestiju shvatila kao opasnost na to bi reagirala zatitnim mehanizmom - trenutnim buenjem. Ako se moe govoriti o opasnostima onda one prvenstveno mogu biti u nepotpunom dokidanju nekih sugestija. Omiljen pokus sastoji se u tome da se mediju dade aa vode da je popije i pri tome mu se sugerira da je to konjak. Medij e reagirati kao da je popio au konjaka, tj. bit e pijan. Dovoljno jaka sugestija ponitit e tu reakciju. Ne bude li, meutim, ta protusugestija struno provedena, moe se dogoditi da se medij i ubudue osjeti pripitim kad god popije au vode. U svakom sluaju, glasoviti hipnotizeri smatraju da je u primijeni hipnoze iskljuena svaka opasnost i po njihovom miljenju njih samo teorijski konstruiraju protivnici hipnoze. Ja bih ipak dodao da, iako hipnozu samu ne smatram opasnom, opasnost moe doi od nestrune ili zlonamjerne osobe. No i tu postoji jedan mehanizam zatite pacijenta o kome pie dr. Tepperwein: Morate prije svake hipnoze samog sebe preispitati hoete li njome ispitaniku zaista koristiti. Tko primjenjuje hipnozu samo da bi postigao egoistine ciljeve ili eli samo zadovoljiti tatinu, ubrzo e to skupo platiti. Vlastita mu podsvijest to nee dopustiti. Ona ima visoko razvijen osjeaj pravednosti, pa vrlo esto i sama intervenira kako bi sprijeila zloupotrebe. U sluaju da se odluite na hipnozu idealno bi bilo angairati iskusnog lijenika hipnotizera, ako takvu osobu uope moete pronai. Ako se pak odluite na hipnozu, a to nije lijenik, ipak bih vam preporuio oprez. Imate pravo traiti informacije o hipnotizeru, kako od njega samoga tako i iz drugih dostupnih izvora. Pokuajte dokuiti koji su stvarni motivi zbog kojih se netko bavi hipnozom. Pozitivan znak je ukoliko hipnotizer doputa da vas na tretmanima prati neka bliska osoba ili ukoliko terapeut prakticira ili barem doputa audio snimanje hipnotikih seansi. Ovakva praksa moe koristiti i samom terapeutu jer ga donekle titi od moguih neugodnosti.

to je hipnodijagnostika?
Ukoliko izravno ispitivanje o uzrocima neke bolesti ne uspije mogue je primijeniti nekoliko specijalnih tehnika. To su: superpamenje 5, sugerirani san 6, tehnika upravljene imaginacije 7, regresija 8, prozirno tijelo 9 i automatsko pisanje 10.

7 8

Svaka osoba u hipnozi ima sposobnost superpamenja koje ide dotle da odrasla osoba moe opisati tako beznaajne stvari kao to su: to je ponijela za doruak na prvi dan kole. Znanje o uzrocima bolesti ponekad je blokirano u podsvijesti pa je mogue sugerirati san koji e iznjedriti zaboravljene ili potisnute uzroke koji su doveli do bolesti. Kod ove tehnike osobu se vodi kroz odreena prola iskustva. Slina je tehnici regresije. Regresija je vraanje osobe u prolost pri emu ona moe biti potpuna ili djelomina. Kod potpune regresije ispitanik ima svijest dobi koja mu je sugerirana. Ako se, dakle, odrasloj osobi sugerira da ima sedam godina bit e uvjerena da je toliko stara i ponaat e se kao da joj je stvarno sedam godina. Ova vrst regresije se ne preporuuje kod sagledavanja traumatskih doivljaja jer je osoba ukljuena u zbivanje i ponovo proivljava istu traumu. Za ovakve situacije treba koristiti parcijalnu regresiju u
Hipnoza - str. 8

to hipnoza moe?
Zanemarimo li hipnozu kao zabavljaku disciplinu ostaje nam mnogo polja na kojima je ona do danas teko nadmaiva. Hipnozom, bilo da se radi o heterohipnozi ili autohipnozi, se moemo na prirodan i bezopasan nain osloboditi velikog broja zdravstvenih probleme koji su nas moda i godinama muili. Ona moe biti put osobnog samoostvarenja. Uz njenu pomo mnogo lake emo ukloniti svoje mane a pojaati vrline. Iako hipnoza operira s podsvijeu ona nam moe veoma pomoi u razvoju svijesti i u dostizanju nadsvjesnih stanja. Da bismo bili cjeloviti u svakom pogledu ne smijemo zanemariti niti jedan dio nas samih, pa tako ni podsvijest, bez obzira koliko nam neto izgledalo beznaajno. Autohipnoza je klju kojim svoju podsvijest od hirovitog gospodara moemo preobraziti u poslunog i korisnog slugu. Hipnoza moe sluiti kao: - osnovno i pomono sredstvo pri lijeenju iroke lepeze psihosomatskih oboljenja - alat s kojim se moe zadirati u estetiku tijela - sredstvo za otklanjanje negativnih emocionalnih i mentalnih sadraja - sredstvo za razvoj razliitih kvaliteta osobe: mentalnih, voljnih, emocionalnih i duhovnih. - pomono sredstvo u psihikom i duhovnom treningu Hipnoza moe pomoi u otklanjanju odnosno lijeenju: - razliitih vrsta strahova - razliitih vrsta alergija - nekih vrsta paralize
kojoj je osoba iskljuena, tj. zbivanja promatra kao na filmskom platnu i svjesna je svoje stvarne dobi i situacije u kojoj se nalazi. Ispitaniku se daje sugestija da stoji ispred velikog ogledala i da promatra sebe. Pri tome mu je koa providna i moe vidjeti unutarnje organe. Od osobe se zahtjeva da pronae i opie bolesno mjesto. Dakako da ovjek ne moe pogledati u svoje tijelo, ali se takvim sugestijama kadto oslobode informacije iz podsvijesti koje mogu besprijekorno odgovarati na postavljeno pitanje. Pacijentu moemo sugerirati da u hipnozi pismeno opie svoju situaciju a da pri tome ne remeti hipnozu. Po buenju osobi e se sadraj esto initi stran, kao da ga je napisao netko drugi, a tek e je vlastiti rukopis uvjeriti da je to ona napisala.
Hipnoza - str. 9

10

- nesanice - anksioznosti (tjeskobnosti) - mrzovoljnosti - srdbe - treme - nervoze - mucanja - bronhijalne astme - psorijaze - migrene - aritmije srca - nekih sranih oboljenja - neurednih i bolnih menstruacija - fobija - hipertenzije - loe cirkulacije u udovima - probavnih smetnji - ira na elucu - akni - bradavica - strobizma - problema koji se pojavljuju u menopauzi - frigidnosti - funkcionalne impotencije - kod nekih nervnih oboljenja

Hipnozom moemo djelovati na: - ukoenost miia - vazomotorne izmjene (irenje i suavanje krvnih ila) - krvni tlak - znojenje - puls
Hipnoza - str. 10

- mijenjanje osjeaja hladnoe/vruine po volji neovisno o vanjskoj temperaturi - rad endokrinog sustava

Hipnoza nam moe pomoi da: - razvijemo sposobnosti voljnog anesteziranja pojedinih dijelova tijela (osobito primjenjivo u lijeenju zuba) - izvodimo dublje disanje - imamo redovitiju stolicu - ene obavljaju bezbolan poroaj - razvijemo hrabrost i samopouzdanje - razvijemo snanu memoriju - uspijemo u raznim vrstama odvikavanja - reguliramo tjelesnu teinu - pomladimo se - poboljamo izgled i veliinu grudi kod ena Nabrojane aplikacije openito su poznate kod medicinske hipnoze s napomenom da holizam ide znatno dalje jer su hipnoza odnosno autohipnoza, premda osnovni, ipak samo jedan od rabljenih alata. U ovom prikazu hipnoze namjerno sam izostavio povijesni pregled njenoga razvoja smatrajui da je nebitan za ideju cijeloga teksta te imajui na umu da je razvoj klinike hipnoze kvalitetno opisan u mnogim knjigama prevedenim na hrvatski jezik.

Hipnoza - str. 11

Primjer tempirane posthipnotike anestezije


Bila je nedjela 22. sijenja 1995. Moj sin Stjepan, koji je tada imao neto vie od deset godina, stigao je kui oko 17 sati s posjekotinom na zapeu lijeve ruke. Rana nije bila opasna (nije bilo povreda tetiva niti krvnih ila), ali je runo izgledala. Rez je iznosio oko 2 cm. Poto je rana runo zjapila rekao sam mu da emo ipak morati otii na prvu pomo da mu to malo zaiju. Tada ga je uhvatio strah i poeo je plakati. Poto je ve od prije vladao autohipnozom podsjetio sam ga na injenicu da mu hipnozom mogu umrtviti taj dio ruke i da nee niti osjetiti kad mu je budu ivali. Pristao je. Uveo sam ga u stanje hipnoze i nekoliko minuta mu davao sugestije za otklanjanje straha i sugestije dobrog raspoloenja. Nakon toga sam prstom okruio oko rane u promjeru od nekih sedam centimetara te mu dao sugestiju da e dio unutar oznaenoga kruga biti anesteziran tri sata, tj. do osam sati uveer. Kada smo stigli na hitnu, prva stvar koja je bila uoljiva u Stjepanovom ponaanju bilo je njegovo izuzetno dobro raspoloenje. Dok smo ekali red, nekih pola sata, zafrkavao se s nama i ostalim pacijentima, osobito s djecom. Imao je svoju utu minutu. Meni i supruzi nisu dopustili biti nazoni pa je u ambulantu morao ui sam. Nakon dvadesetak minuta ispratio ga je iz ambulante bolniar vidno zadovoljan hvalei ga kako je bio hrabar i miran te kako su cijelo vrijeme ugodno razgovarali. Na moje pitanje sinu da li ga je boljelo dok su mu pravili tri ava odgovorio je kako je ubode osjeao tek kao lagane dodire. Po povratku kui na anesteziranom dijelu nita nije osjeao sve do osam sati naveer kada mu se vratio osjeaj u anestezirani dio ruke. Nakon osam dana trebao je ii na vaenje konaca. Dan ranije objasnio sam mu da ni vaenje konaca nije ba ugodno i ako eli mogu ga nauiti kao e sam anestezirati ruku odnosno opozvati anesteziju nakon to potreba za anestezijom prestane. Pristao je. Prema dobivenim uputama uao je u stanje autohipnoze i anestezirao itavu podlakticu lijeve ruke. Nakon buenja doao mi je demonstrirati uspjenost izvedene anestezije udarajui rukom o tvrde predmete i govorei kako nita ne osjea. Upozorivi ga da to ne ini, jer iako nita ne osjea moe povrijediti ruku, poslao sam ga da se ponovo hipnotizira i opozove anesteziju. I ovu fazu je izveo savreno dobro za samo nekoliko minuta. Sljedeega dana postupak je samo ponovio prije i nakon posjeta lijeniku.

Sluaj djevojke iz Solarisa


Po zavretku jednog javnog predavanja s demonstracijama, koje sam u vrijeme rata odrao u kongresnoj dvorani ibenskog Solarisa, obratila mi se jedna djevojka s kojom sam tog popodneva radio tuei se da ima snanu glavobolju koju prije nastupa nije imala. Problem smo rijeili za par minuta. Vrlo brzo sam je hipnotizirao brojanjem od 1 do 5. Potom sam je nekoliko udisaja vodio kroz najjednostavniju pranajamu. Dok je ritmiki disala vizualizirala je bljetavo bijelu svjetlost (pranu) kako kroz nos, dunik i plua ulazi u nju i ispunja itavo njeno tijelo. Ve nakon nekoliko udisaja bila je toliko nabijena energijom da su joj i ruke i noge poele poskakivati same od sebe. Sigurnosti radi dao sam joj i sugestiju da joj je glava bistra i laka. Slijedeih par sekundi trebalo mi je da je izvedem iz stanja hipnoze. Nakon toga djevojka je bila dobro raspoloena, a glavobolji vie nije bilo ni traga.
Hipnoza - str. 12

You might also like