Professional Documents
Culture Documents
dio
Hipnoza
Sadraj: Autohipnoza Hipnoza Uvod to je hipnoza? Koje su znaajke hipnoze? Razlika izmeu hipnoze i sna? Principi kojima se treba rukovoditi u lijeenju hipnozom Najei strahovi od hipnoze Postupak kod hipnoze Razlike izmeu hipnoze i sugestije to je sugestija i kakva ona treba biti? Neto o izravnoj i neizravnoj sugestiji Kako na uspjeh sugestije djeluje vjera a kako sumnja? Tri zakona hipnoze Da li je hipnoza opasna? to je hipnodijagnostika? to hipnoza moe? Primjer tempirane posthipnotike anestezije Sluaj djevojke iz Solarisa
Hipnoza - str. 1
Autohipnoza
Ovisno o tome tko vodi proces uvoenja osobe u hipnotiko stanje, hipnozu poznajemo kao heterohipnozu i kao autohipnozu. U heterohipnozi, na koju obino mislimo kad spomenemo rije hipnoza, postoje dvije osobe: ispitanik i hipnotizer koji ispitanika uvodi u hipnozu. Kod autohipnoze osoba sama ulazi u stanje hipnoze i samostalno vodi proces koji u heterohipnozi vodi hipnotizer. Promatrano sa stajalita sigurnosti mnogo poeljniji vid hipnoze je autohipnoza. S druge strane samostalno ovladati hipnozom prilino je teak zadatak koji vam moe uzeti od nekoliko mjeseci do nekoliko godina predanog vjebanja. Idealan pristup hipnozi je upotrijebiti heterohipnozu za ovladavanje autohipnozom. Na ovaj nain autohipnozom moete ovladati praktino za sat-dva vremena. Pojednostavljeno reeno dovoljno je da vas netko hipnotizira i dade vam posthipnotiku 1 sugestiju da ete se sami moi dovesti u stanje hipnoze kad god to poelite. Ako zakljuite da bi autohipnoza mogla biti sredstvo za rjeenje nekih vaih problema i odluite se podvri hipnozi kako bi ovladali autohipnozom, obuzdajte svoju znatielju itanja hipnotizerskih prirunika i prouavanja tehnika uvoenja u stanje hipnoze. Na taj nain imat ete vie ansi da budete hipnotizirani i bolje ovladate autohipnozom. Ovo vas upozoravam zato to je kod hipnoze najvanija prva indukcija koja se u pravilu razlikuje od svake slijedee, a u sebi sadri vane elemente iznenaenja o kojima uvelike ovisi uspjeh. Nakon to ste prvi puta hipnotizirani i poto ste dobili odreene posthipnotike sugestije moete o hipnozi i o tehnikama hipnotike indukcije itati koliko vam drago. Dapae, uputno je stvar prouiti detaljno kako biste bili efikasniji u kreiranju sugestija i uporabi autohipnoze.
Posthipnotika sugestija je takva sugestija koja na ispitanika djeluje i nakon izlaska iz hipnotikog stanja, dakle u budnom stanju. Snaga posthipnotike sugestije je u principu jednaka snazi hipnotike sugestije.
Hipnoza - str. 2
Hipnoza
Uvod
Iako je u mnogim zemljama svijeta, osobito onim s najrazvijenijom konvencionalnom medicinom poput SAD-a, Rusije, Njemake i Velike Britanije, hipnoza obvezan ili izborni predmet u programu studija medicine i premda u tim zemljama postoji velik broj klinika u kojima lijenici lijee preteno hipnozom, hrvatska medicina je nepravedno zanemaruje. Po prisutnosti hipnoze u terapijskim procesima dade se zakljuiti da u nas uope nije prihvaena kao ravnopravna metoda. Neki mali pozitivni pomaci, meni znani, rezultat su napora prof. Vladimira Grudena i nekolicine njegovih suradnika.
to je hipnoza?
Nije mogu kratak a zadovoljavajui odgovor na ovo pitanje. Ipak, pokuat u dati definiciju od koje je mogue poi u njenom prouavanju. Hipnoza je prirodno stanje koje se javlja u svih ivih bia koja su u stanju spavati. Prilikom svakog zapadanja u prirodan san, odnosno prilikom buenja, prolazimo kroz jedno hipnoidno 2 stanje koje je po svojoj prirodi vrlo slino hipnozi. Ovo je i eksperimentalno dokazano suvremenim elektronikim ureajima usporeujui karaktere modanih struja u tri sluaja: budnom stanju, hipnoidnom stanju i hipnozi. Slino stanje doivljavamo i kada sanjarimo.
Hipnoidna stanja mogu se korisno upotrijebiti tako da se odgovarajuim sugestijama prevedu u hipnozu. Stoga se ovako inducirana hipnoza esto naziva hipnoza u snu. Veoma je jednostavna i korisna, pogotovo kad su u pitanju djeca, i svaki je roditelj moe koristiti da pomogne vlastitom djetetu. Najprikladnije vrijeme za izvoenje ove tehnike su prva dva sata spavanja kao i vrijeme pred buenje.
Hipnoza - str. 3
- hipnotiziranom ovjeku moemo se obratiti govorom. Ako imamo na umu ove karakteristike hipnoze onda moemo bolje razumjeti zato se ponekad dogaa da osoba koja je bila hipnotizirana poslije zavretka hipnoze tvrdi kako nije bila u hipnozi. Naime, takve tvrdnje mogu se roditi u svijesti osobe ija je predodba o hipnozi sasvim suprotna od spomenutih karakteristika. Naime, ima mnogo osoba koje vjeruju da hipnoza predstavlja neki vid nesvjestice ili dubokog sna u kojem nismo niega svjesni. Naravno, to nije tako. Zato je potrebno osobi objasniti pravu narav hipnoze. S druge strane spomenute osobe je vrlo lako uvjeriti u to da su uistinu bile hipnotizirane, jednostavnim sugestijama koenja bilo koje tjelesne funkcije. Za veinu tih sugestija ak nije potrebno osobu ponovo dovoditi u stanje hipnoze. Ona e reagirati na sugestiju i u budnom stanja.
slubeni stav katolike crkve koja ne zabranjuje uporabu ove tehnike pod uvjetima da ih rabi dobronamjerna i struna osoba za plemenite ciljeve. Zato bi, s vjerskog stajalita gledano, hipnoza bila problematina kada to nije ni ginekoloki pregled?
Hipnoza - str. 5
Hipnoza - str. 6
Da li je hipnoza opasna?
esto itamo tvrdnje da je hipnoza opasna. Svi nas svjetski autoriteti hipnoze uvjeravaju u suprotno. Istina, mogue su manje nezgode - kao posljedica nepanje kod izvoenja pojedinih eksperimenata - ali iskusan eksperimentator moe ih lako eliminirati. Bojazan se najee ispoljava kada se radi o eksperimentima s regresijom odnosno kada su u pitanju sugestije o ne buenju. Zanimljiv je jedan sluaj dr. Tepperweina 4 koji je hipnotizirao jednu radoznalu novinarku i doveo je regresijom u dob od tri godine. Da ne opisujem zgode i nezgode u njenom ponaanju, u sutini komine, pravi problem je nastao kad je hipnotizer pokuao vratiti osobu u budno stanje. Shvatio je da ona vie ne reagira na njegove rijei - veza je bila prekinuta. Oito ju je predugo ostavio u toj ivotnoj dobi i ona se uivjela u svoju novu ulogu. Neprekidno je dr. Tepperwein iznova pokuavao novim metodama uspostaviti kontakt, ali uzalud. Onda se sjetio pravila za takav sluaj: sauvati mir i jo vie produbiti hipnozu. Budui da osoba nije reagirala na rijei, sklopio joj je oi rukom i dao sugestiju za produbljivanje hipnoze. Kad je skinuo ruku s oiju, one su ostale zatvorene. Tada ju je uobiajenim sugestijama vratio u stvarnu dob i izveo je iz stanja hipnoze. Osobe nedovoljno upuene u djelovanje hipnoze pitaju se to bi se dogodilo kada bi im bila data sugestija da se nikada ne probude iz hipnoze ili kada bi hipnotizer tijekom izvoenja hipnoze doivio srani udar i umro. Poznato je da ukoliko osobu u hipnozi dulje vrijeme prepustimo samoj sebi, tj. ako joj ne dajemo nikakve sugestije, hipnoza e prijei u prirodan san. U tom sluaju osoba e se probuditi sama od sebe, kad se naspava, kao to bi se to dogodilo i kod svakog drugog sna. Jedna od moguih reakcija na gore spomenute kritine situacije bila bi dakle prelazak hipnoze u obian san nakon ega bi se osoba probudila svjea i odmorena. Drugi mogui epilog bio bi da bi podsvijest tu
3
Sjeam se dogaaja od prije nekoliko godina kada je u ibeniku nastupao jedan mjeoviti zbor. Jadna djevojka, solistica, dobila je toliki napad treme (a trema je vid nevjerovanja u sebe) da jednostavno nije bila u stanju ispjevati pjesmu do kraja. Ili sluaj jednog naeg poznatog sportaa koji godinama ratuje sam sa sobom i vrlo esto gubi od sebe. To su teke traume za takve osobe - biti svjestan da ne moe pobijediti protivnika koji je u tebi. Rjeenje ovakvog problema lei u sposobnosti da u takvim situacijama zaboravimo na sebe. Hipnoza u ovakvim sluajevima zna biti vrlo djelotvorna. Prenijeto iz knjige: Visoka kola hipnoze, Prosvjeta, Zagreb 1982.
Hipnoza - str. 7
sugestiju shvatila kao opasnost na to bi reagirala zatitnim mehanizmom - trenutnim buenjem. Ako se moe govoriti o opasnostima onda one prvenstveno mogu biti u nepotpunom dokidanju nekih sugestija. Omiljen pokus sastoji se u tome da se mediju dade aa vode da je popije i pri tome mu se sugerira da je to konjak. Medij e reagirati kao da je popio au konjaka, tj. bit e pijan. Dovoljno jaka sugestija ponitit e tu reakciju. Ne bude li, meutim, ta protusugestija struno provedena, moe se dogoditi da se medij i ubudue osjeti pripitim kad god popije au vode. U svakom sluaju, glasoviti hipnotizeri smatraju da je u primijeni hipnoze iskljuena svaka opasnost i po njihovom miljenju njih samo teorijski konstruiraju protivnici hipnoze. Ja bih ipak dodao da, iako hipnozu samu ne smatram opasnom, opasnost moe doi od nestrune ili zlonamjerne osobe. No i tu postoji jedan mehanizam zatite pacijenta o kome pie dr. Tepperwein: Morate prije svake hipnoze samog sebe preispitati hoete li njome ispitaniku zaista koristiti. Tko primjenjuje hipnozu samo da bi postigao egoistine ciljeve ili eli samo zadovoljiti tatinu, ubrzo e to skupo platiti. Vlastita mu podsvijest to nee dopustiti. Ona ima visoko razvijen osjeaj pravednosti, pa vrlo esto i sama intervenira kako bi sprijeila zloupotrebe. U sluaju da se odluite na hipnozu idealno bi bilo angairati iskusnog lijenika hipnotizera, ako takvu osobu uope moete pronai. Ako se pak odluite na hipnozu, a to nije lijenik, ipak bih vam preporuio oprez. Imate pravo traiti informacije o hipnotizeru, kako od njega samoga tako i iz drugih dostupnih izvora. Pokuajte dokuiti koji su stvarni motivi zbog kojih se netko bavi hipnozom. Pozitivan znak je ukoliko hipnotizer doputa da vas na tretmanima prati neka bliska osoba ili ukoliko terapeut prakticira ili barem doputa audio snimanje hipnotikih seansi. Ovakva praksa moe koristiti i samom terapeutu jer ga donekle titi od moguih neugodnosti.
to je hipnodijagnostika?
Ukoliko izravno ispitivanje o uzrocima neke bolesti ne uspije mogue je primijeniti nekoliko specijalnih tehnika. To su: superpamenje 5, sugerirani san 6, tehnika upravljene imaginacije 7, regresija 8, prozirno tijelo 9 i automatsko pisanje 10.
7 8
Svaka osoba u hipnozi ima sposobnost superpamenja koje ide dotle da odrasla osoba moe opisati tako beznaajne stvari kao to su: to je ponijela za doruak na prvi dan kole. Znanje o uzrocima bolesti ponekad je blokirano u podsvijesti pa je mogue sugerirati san koji e iznjedriti zaboravljene ili potisnute uzroke koji su doveli do bolesti. Kod ove tehnike osobu se vodi kroz odreena prola iskustva. Slina je tehnici regresije. Regresija je vraanje osobe u prolost pri emu ona moe biti potpuna ili djelomina. Kod potpune regresije ispitanik ima svijest dobi koja mu je sugerirana. Ako se, dakle, odrasloj osobi sugerira da ima sedam godina bit e uvjerena da je toliko stara i ponaat e se kao da joj je stvarno sedam godina. Ova vrst regresije se ne preporuuje kod sagledavanja traumatskih doivljaja jer je osoba ukljuena u zbivanje i ponovo proivljava istu traumu. Za ovakve situacije treba koristiti parcijalnu regresiju u
Hipnoza - str. 8
to hipnoza moe?
Zanemarimo li hipnozu kao zabavljaku disciplinu ostaje nam mnogo polja na kojima je ona do danas teko nadmaiva. Hipnozom, bilo da se radi o heterohipnozi ili autohipnozi, se moemo na prirodan i bezopasan nain osloboditi velikog broja zdravstvenih probleme koji su nas moda i godinama muili. Ona moe biti put osobnog samoostvarenja. Uz njenu pomo mnogo lake emo ukloniti svoje mane a pojaati vrline. Iako hipnoza operira s podsvijeu ona nam moe veoma pomoi u razvoju svijesti i u dostizanju nadsvjesnih stanja. Da bismo bili cjeloviti u svakom pogledu ne smijemo zanemariti niti jedan dio nas samih, pa tako ni podsvijest, bez obzira koliko nam neto izgledalo beznaajno. Autohipnoza je klju kojim svoju podsvijest od hirovitog gospodara moemo preobraziti u poslunog i korisnog slugu. Hipnoza moe sluiti kao: - osnovno i pomono sredstvo pri lijeenju iroke lepeze psihosomatskih oboljenja - alat s kojim se moe zadirati u estetiku tijela - sredstvo za otklanjanje negativnih emocionalnih i mentalnih sadraja - sredstvo za razvoj razliitih kvaliteta osobe: mentalnih, voljnih, emocionalnih i duhovnih. - pomono sredstvo u psihikom i duhovnom treningu Hipnoza moe pomoi u otklanjanju odnosno lijeenju: - razliitih vrsta strahova - razliitih vrsta alergija - nekih vrsta paralize
kojoj je osoba iskljuena, tj. zbivanja promatra kao na filmskom platnu i svjesna je svoje stvarne dobi i situacije u kojoj se nalazi. Ispitaniku se daje sugestija da stoji ispred velikog ogledala i da promatra sebe. Pri tome mu je koa providna i moe vidjeti unutarnje organe. Od osobe se zahtjeva da pronae i opie bolesno mjesto. Dakako da ovjek ne moe pogledati u svoje tijelo, ali se takvim sugestijama kadto oslobode informacije iz podsvijesti koje mogu besprijekorno odgovarati na postavljeno pitanje. Pacijentu moemo sugerirati da u hipnozi pismeno opie svoju situaciju a da pri tome ne remeti hipnozu. Po buenju osobi e se sadraj esto initi stran, kao da ga je napisao netko drugi, a tek e je vlastiti rukopis uvjeriti da je to ona napisala.
Hipnoza - str. 9
10
- nesanice - anksioznosti (tjeskobnosti) - mrzovoljnosti - srdbe - treme - nervoze - mucanja - bronhijalne astme - psorijaze - migrene - aritmije srca - nekih sranih oboljenja - neurednih i bolnih menstruacija - fobija - hipertenzije - loe cirkulacije u udovima - probavnih smetnji - ira na elucu - akni - bradavica - strobizma - problema koji se pojavljuju u menopauzi - frigidnosti - funkcionalne impotencije - kod nekih nervnih oboljenja
Hipnozom moemo djelovati na: - ukoenost miia - vazomotorne izmjene (irenje i suavanje krvnih ila) - krvni tlak - znojenje - puls
Hipnoza - str. 10
- mijenjanje osjeaja hladnoe/vruine po volji neovisno o vanjskoj temperaturi - rad endokrinog sustava
Hipnoza nam moe pomoi da: - razvijemo sposobnosti voljnog anesteziranja pojedinih dijelova tijela (osobito primjenjivo u lijeenju zuba) - izvodimo dublje disanje - imamo redovitiju stolicu - ene obavljaju bezbolan poroaj - razvijemo hrabrost i samopouzdanje - razvijemo snanu memoriju - uspijemo u raznim vrstama odvikavanja - reguliramo tjelesnu teinu - pomladimo se - poboljamo izgled i veliinu grudi kod ena Nabrojane aplikacije openito su poznate kod medicinske hipnoze s napomenom da holizam ide znatno dalje jer su hipnoza odnosno autohipnoza, premda osnovni, ipak samo jedan od rabljenih alata. U ovom prikazu hipnoze namjerno sam izostavio povijesni pregled njenoga razvoja smatrajui da je nebitan za ideju cijeloga teksta te imajui na umu da je razvoj klinike hipnoze kvalitetno opisan u mnogim knjigama prevedenim na hrvatski jezik.
Hipnoza - str. 11