Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 8. 11. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.673

Odgo|ena sjednica Predstavni~kog doma Parlamenta BiH

NOVA PARLAMENTARNA VE]INA PO^ELA S KRIZOM?!
7. strana

Ponovo izabran ameri~ki predsjednik Barack Obama

JO[ ^ETIRI GODINE!
18-19. strana

Penzionisani vojnici OSBiH pred Parlamentom FBiH

Nik{i}a dr`e za rije~
Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju TK-a Zavr{ena Biskupska konferencija BiH

3. strana

UGRO@EN OPSTANAK KATOLIKA
2. strana

POBJEDA STUDENATA

Foto: [aban SULTANOVI]

6. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Zavr{ena Biskupska konferencija BiH

2

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

UGRO@EN OPSTANAK KATOLIKA
od 27. do 30. septembra. Na njemu se raspravljalo o aktuelnim izazovima za Crkvu i o njezinom poslanju na evropskom kontinentu s posebnim naglaskom na polo`aj Katoli~ke crkve u BiH, koji je, kako je zaklju~io i sam Komarica, dosta ugro`en. - Nu`no je produbljivanje vlastite vjere i `ivota iz vjere, {to se gleda po djelu. Va`an je i socijalni anga`man, {to podrazumijeva brigu o onima kojima su uskra}ena ljudska prava. Posebno je dramati~na situacija s borbom za goli opstanak katolika u BiH u odnosu na ostale zemlje Evrope, dodao je Komarica.
Poslanici usvojili izmjene i dopune Zakona o krivi~nom postupku

Mi, kao predstavnici Katoli~ke crkve, `elimo poru~iti da je put crkve put ~ovjeka te da nema ozdravljenja bh. dru{tva bez ozdravljenja ~ovjeka, rekao je biskup Komarica
Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine odr`ali su od 5. do 7. novembra u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu 56. redovno zasjedanje kojem su prisustvovali svi njeni ~lanovi, a razmatrana su aktuelna pitanja va`na za rad Katoli~ke crkve, s posebnim fokusom na katolike u BiH te probleme sa kojima se oni gotovo svakodnevno susre}u.

Vojnici skinuti s dnevnog reda
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o potvr|ivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima skinut je sa ju~era{njeg zasjedanja Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH prije nego se o dnevnom redu i raspravljalo. Predvi|ene dopune uvele bi retroaktivno u pravo na penziju u Federaciji BiH 1.511 biv{ih pripadnika Oru`anih snaga BiH (OSBiH), kojima je to uskra}eno proljetos na dr`avnom nivou. je i rok za otkup stanova certiikatima do 30. juna 2015. Poslanici su usvojili i prijedlog zakona o klasiikaciji zanimanja, koji je uskla|en sa ovom regulativom na dr`avnom nivou i zakonskim propisima u EU. Usvojen je i Zakon o strancima, kojim se mijenja dosada{nja praksa u Federaciji i koji, izme|u ostalog, propisuje da stranac prvo mora imati radnu dozvolu, a tek potom mo`e tra`iti dozvolu boravka. Usvojenom dopunom Zakona o poljoprivredi propisuje se da se agronomska komora registruje pri nadle`nom sudu. Sa samo jednim glasom protiv i samo jednim suzdr`anim usvojen je Zakon o volontiranju koji je predlo`ila Komisija za mlade Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH. Ovo je prvi put da se volontiranje zakonski rje{ava u Federaciji, a na zakonu su radili mladi parlamentarci iz svih parlamentarnih stranaka. - Ulo`ili smo mnogo truda u ovaj zakon, a javna rasprava je obavljena u svih deset kantona u FBiH. Zakon je uskla|en sa propisima EU i njime se propisuje ko mo`e volontirati, ko organizovati volontiranje, a najzna~ajnije je to {to se propisu-

Foto: [. SULTANOVI]

Dopune Zakona kojim bi se u FBiH penzionisali biv{i vojnici OSBiH nisu razmatrane Usvojen Zakon o volontiranju
je da se dugoro~no volontiranje u struci ra~una kao radno iskustvo. Propisane su i obaveze volontera i organizatora volontiranja, kao i federalna nagrada za volontiranje, kazala je Fatima Lendo, zastupnica SDP-a BiH. Njen kolega Jasmin Duvnjak, poslanik SDA, istakao je da je zakon o volontiranju od velikog zna~aja za mnoge osobe koje su spremne odvojiti vrijeme, kreativnost, polet i entuzijazam, te ih dati dr`avi BiH.

Nesre|eno bh. dru{tvo
S tim u vezi, biskup banjalu~ki mons. Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije BiH, naglasio je ju~er pred novinarima da su sve preuzete obaveze uspje{no izvr{ene, a da su se tokom zasjedanja naro~ito zadr`ali na ulozi sve}enika i biskupija u bh. dru{tvu koje je, kako smatra Komarica, politi~ki, ekonomski, pravno i socijalno nesre|eno.

Sloboda opredjeljenja
Crkva `eli odgovoriti na izazove vremena, naglasio je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji} te dodao da su osnovne teme Biskupske konferencije bile redovna biskupska sinoda, nova

Premijer s MMF-om
- Jutros je premijer FBiH pisano i usmeno obavijestio rukovodstvo Parlamenta da se taj zakon odgodi sa rasprave, jer on u toku dana ima razgovore sa predstavnicima MMFa. Ja sam sa bora~kim udrugama dogovorio da }e, ukoliko Vlada razrije{i danas to pitanje, sutra u nastavku redovne biti odr`ana i vanredna sjednica, kazao je Fehim [kalji}, predsjedavaju}i Predstavni~kog doma, ju~er nakon susreta koji je imao u Parlamentu FBiH sa biv{im vojnicima. U nastavku zasjedanja usvojene su izmjene i dopune Zakona o krivi~nom postupku, a produ`en

Neprihvatljivo odga|anje
Poslanici su podr`ali i u jednomjese~nu javnu raspravu poslali i nacrte zakona o prekr{ajima, te o istra`ivanju i eksploataciji nafte. U toku rasprave o utvr|ivanju dnevnog reda poslanik SDA Irfan Ajanovi} istakao je da je neprihvatljivo odgoditi sjednicu i ne dati o tome nikakvo obrazlo`enje, kao {to je bio slu~aj sa odga|anjem dvije oktobarske sjednice. No, obrazlo`enje je i ju~er izostalo. Samom po~etku ju~era{nje sjednice prisustvovao je i premijer Nik{i}, koji je ubrzo oti{ao na ranije zakazani sastanak sa predstavnicima MMF-a.
M. \UROVI] RUKAVINA

Misija sve}enika i biskupije nije biti nijemi posmatra~

Foto: A. KAJMOVI]

POPIS Na{ stav je jasan - mi smo gra|ani BiH, po etni~koj pripadnosti Hrvati, a po vjeri katolici. O~ekujemo da oni koji budu provodili popis ne name}u nasilno mi{ljenje drugima, poru~io je kardinal Pulji}
- Veliki je broj prognanih, starih kojima treba pomo}, mladih koji se `ele {kolovati, a ubijeni su u pojam i ne vide perspektivu u ovoj zemlji. Mi, kao predstavnici Katoli~ke crkve, `elimo poru~iti da je put crkve put ~ovjeka te da nema ozdravljenja bosanskohercegova~kog dru{tva bez ozdravljenja ~ovjeka. U tome i svi ~lanovi Katoli~ke crkve u BiH trebaju vidjeti izazov za svoje poslanje utemeljeno na ~vrstoj vjeri da Bog vodi povijest svakog ~ovjeka i cijelog ~ovje~anstva. Misija sve}enika i biskupije nije biti nijemi posmatra~, ve} se aktivno uklju~iti u rje{avanje problema, istakao je Komarica. Govore}i o polo`aju Katoli~ke crkve u BiH, biskupi su zaklju~ili da je situacija vrlo lo{a, {to je dokazao i izvje{taj biskupa Komarice sa plenarnog zasjedanja Vije}a europskih biskupskih konferencija (CCEE) odr`anog u St. Gallenu ([vicarska) evangelizacija, te Godina vjere koja u bh. dru{tveno-politi~kom sistemu treba poticati akademski svijet i svijet kulture da prepozna Godinu vjere kao novu priliku za kreativni dijalog izme|u vjere i razuma putem simpozija, skupova i studijskih dana. Odgovaraju}i na pitanja novinara o tome kako komentari{e zavr{eni probni popis stanovni{tva, odnosno koliko je bitno izja{njavanje Hrvata u BiH, Pulji} je rekao: “Na{ stav je jasan - mi smo gra|ani BiH, po etni~koj pripadnosti Hrvati, a po vjeri katolici. O~ekujemo da oni koji budu provodili popis ne name}u nasilno mi{ljenje drugima. Nu`no je po{tovati slobodu opredjeljenja. Bilo bi vrijeme da se ljudi oslobode straha. Neka budu slobodni i neka se deklari{u onako kako `ele.”
E. GODINJAK

V I J E S T I

BEVANDA PRIMIO DELEGACIJU MMF-a

Pregled provedbe stand by aran`mana
Susretom predsjedatelja Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevande s izaslanstvom Me|unarodnog monetarnog fonda predvo|enim {efom misije za BiH Ronom van Roodenom ju~er je u Sarajevu otpo~eo prvi pregled provedbe stand by aran`mana, javlja Fena. Bevanda je upoznao ~lanove misije sa pripremama za posjetu MMF-a te sa tehni~kim aktivnostima s kojima se Vije}e ministara BiH bavilo u prethodnom razdoblju, a koje je preuzelo potpisivanjem Pisma namjere. Istaknuo je zna~aj usvajanja globalnog fiskalnog okvira za razdoblje 2012-2014. i 2013-2015. godina, ~ime su stvoreni uvjeti za ekspeditivniju izradu prora~una za 2013. Bevanda je informirao izaslanstvo MMF-a i sa realiziranim obvezama iz Mape puta preuzete u Bruxellesu i sa svim klju~nim dokumentima koji su usvojeni na prethodnim sjednicama Vije}a ministara, a koje su dio dogovorenih obveza. Van Rooden je rekao da je ohrabren informacijama o ispunjenju obveza iz Pisma namjere i iskazao uvjerenje da }e u narednom razdoblju sve razine vlasti u BiH pro-

vesti dogovorene obaveze u predvi|enim rokovima, kako bi prvi pregled dobio pozitivnu ocjenu na sastanku Odbora u Washingtonu. Sastanku je prisustvovao i novi rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan. Tako|er, premijer FBiH Nermin Nik{i} sa saradnicima primio je ju~er u sjedi{tu Vlade FBiH u Sarajevu Rona van Roodena i Atoyana. Nik{i} je istakao da je namjera Vlade FBiH jasna, a to je dono{enje bud`eta do kraja godine. Kada je rije~ o penzijama, premijer je podsjetio da se radi na setu reformi cjelokupnog penzionog sistema. - Na{ stav je da se ne smije probijati nivo bud`eta za ove namjene iz 2011, a to je 206 miliona KM, rekao je Nik{i}. U odvojenom susretu Van Roodena je primio i ministar finansija FBiH Ante Krajina.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

U @I@I

3

Penzionisani vojnici OSBiH pred Parlamentom FBiH

NIK[I]A DR@E ZA RIJE^
Protesti penzionisanih vojnika obustavljeni do naredne sedmice o~ekuje da MMF da zeleno svjetlo
Penzionisani vojnici Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, koji su ju~er ispred zgrade Parlamenta FBiH i Vlade FBiH tra`ili da im se kona~no ispune zakonom zagarantovana prava, prekinuli su protest nakon sastanka s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em, koji im je objasnio razloge zbog ~ega je ta~ka dopune Zakona o povoljnijem penzionisanju skinuta sa dnevnog reda ju~era{nje sjednice Parlamenta FBiH.

Federalni premijer

Detaljno obrazlo`enje
- Me|unarodni monetarni fond uputio je jo{ 8. oktobra pismo Vladi Federacije, u kojem tra`i da se o dopunama Zakona o povoljnijem penzioniranju ne rasprav-

PISMO VLADI MMF je uputio jo{ 8. oktobra pismo Vladi Federacije, u kojem tra`i da se o dopunama Zakona o povoljnijem penzioniranju ne raspravlja u Parlamentu dok se ne obave razgovori izme|u MMF-a i Vlade FBiH, kazao je Nik{i}
lja u Parlamentu dok se ne obave razgovori izme|u MMF-a i Vlade FBiH. Objasnili smo im da se radi o kategoriji ljudi od 1.500 korisnika za koje se znalo i kada smo prethodno imali razgovore te da to nije uvo|enje u pravo nove populacije. Predstavnici MMF-a

Tra`e da im se ispune zakonom zagarantovana prava

Foto: [. SULTANOVI]

}e se u roku od dan ili dva oko toga izjasniti i o~ekujem da to bude pozitivno i da }e Zakon biti vra}en u parlamentarnu proceduru u hitnom postupku, istakao je Nik{i}, te dodao da mu je `ao {to su vojnici dovedeni u ovakvu situaciju i da shva}a njihovu zabrinutost jer “koga su zmije ujedale, i gu{tera se boji” . Predstavnik penzionisanih vojnika Senad Hubjer je nakon sastanka kazao da im je premijer detaljno obrazlo`io za{to je Zakon skinut s dnevnog reda ju~era{nje sjednice te da su dobili garancije od premijera da }e, nakon {to dobije obavijest od MMF-a,

uputiti u parlamentarnu proceduru prijedlog dopune Zakona.

Izbjegnut incident
- Ukoliko odgovor MMF-a bude pozitivan, sredinom sljede}e sedmice bi}e odr`ana vanredna sjednica Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, a dan kasnije i Doma naroda, na kojoj }e Zakon biti razmatran. Odlu~ili smo da prekinemo protest i da sa~ekamo sjednice. Ako budemo prevareni, naredne sedmice organizovat }emo masovne proteste, gdje }e do}i svih 1.511 biv{ih pripadnika OSBiH ispred zgrade federalne Vlade ili Parlamenta, najavio je Hubjer.

Nezadovoljni, promrznuti i iscrpljeni od dugog ~ekanja, penzionisani vojnici, nakon {to su ~uli zaklju~ke sastanka, tra`ili su obra}anje Nik{i}a kako bi im li~no dao obe}anje da }e penzije biti ispla}ene. Uputili su i javne prijetnje da }e u}i u zgradu i zapaliti je. Prije dolaska pred zgradu Vlade FBiH, penzionisani vojnici poku{ali su u jednom momentu u}i u federalni Parlament, ali ih je u tome sprije~ila policija. - Dvije godine nas la`ete! Kako vas nije stid. Nemamo {ta jesti, a vama su pla}e po nekoliko hiljada maraka. Nik{i}u, iza|i, sram te bilo, rekao je jedan od prisutnih

vojnika, ma{u}i tabletama za smirenje koje godinama pije. Dodao je da je njegova porodica mjesecima gladna i da ne vjeruje vi{e nikome. Optu`be su upu}ene i predstavnicima penzionisanih vojnika, koji su poku{avali umiriti razdraganu skupinu i zamoliti ih da se mirno razi|u. Nakon skoro po la sa ta do go va ra nja i ubje|ivanja, vojnici su se razi{li, ali su poru~ili: “Nik{i}u, rije{io si se nas ove sedmice, naredne o~ekuj sva{ta. Dolazimo u uniformama, velikom broju i spremni na sve” .
L. RIZAVNOVI]

LAGUMD@IJA - SORENSEN - ^OVI]

BEVANDA - MOON

SDP-ov DOPIS BEVANDI

Stvoriti ambijent za strana ulaganja
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija primio je {efa delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Heregovini, ambasadora Petera Sorensena, i Dragana ^ovi}a, predsjednika HDZ-a BiH, prenosi Fena. Sagovornici su razgovarali o politi~koj situaciji u BiH s fokusom na potpisani sporazum SDPa i SNSD-a, koji vodi dr`avu prema integracijama u EU i NATO, saop}io je SDP. Lagumd`ija je kazao da se radi o va`nom sporazumu, tim prije {to se najve}i dio dogovorenih mjera ti~e ekonomskog razvoja i kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. - SDP je sa SNSD-om napravio dogovor o rje{avanju klju~nih problema poljoprivrednika, za{titi doma}e proizvodnje, pove}anju investicija u izgradnji elektroprenosne mre`e, izgradnji koridora 5c, deblokadi Elektroprenosa, stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, ja~anju pravne dr`ave, rje{avanju problema gra|ana koji imaju kredite sa valutnom klauzulom i sve druge mjere koje }e osigurati bolji `ivot gra|ana Bosne i Hercegovine, pojasnio je Lagumd`ija.

- Dogovor o reformi procedura izbora tu`itelja u BiH ima za cilj uskla|ivanje tog sa sistemima koji postoje u najrazvijenim evropskim dr`avama. Drugi i vjerovatno bitniji razlog je evidentno nezadovoljstvo gra|ana, ali i me|unarodne zajednice, rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. O tome svjedo~e i izvje{taji EU o napretku BiH. Mi, u SDP-u, smatramo da se stanje mora mijenjati, dodao je Lagumd`ija. Sorensen i ^ovi} slo`ili su se da jedan od glavnih ciljeva BiH mora biti primjena presude u slu~aju Sejdi} - Finci te da je od krucijalne va`nosti stvoriti povoljan ambijent za strana ulaganja, a reforme koje provode vlade SDP-a najbolji su recept za privla~enje investitora, stoji u saop}enju.

[to prije stabilizirati BiH
Predsjedatelj Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda razgovarao je ju~er u Sarajevu sa veleposlanikom SAD-a u BiH Patrikom Moonom. Bevanda je ~estitao svim gra|anima SAD-a izbor Baracka Obame za predsjednika i zahvalio na posjeti ameri~ke dr`avne tajnice Hillary Clinton BiH. Moon je izrazio nadu da }e Vije}e ministara BiH vrlo brzo po~eti raditi u punom kapacitetu i da }e skoro imenovanje ministara doprinijeti stabilnosti BiH. On je rekao da su SAD opredijeljene da potrebe gra|ana budu zadovoljene i naglasio da je u planiranju prora~unskih sredstava neophodno voditi ra~una o sigurnosti gra|ana i BiH u cijelosti.

Spisak novih ministara
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija uputio je dopis predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi sa prijedlogom za imenovanje ministra sigurnosti BiH, ministra odbrane BiH i zamjenice ministra finansija i trezora BiH, javlja Fena. “U skladu sa ranijim dogovorima i u skladu sa procedurama propisanim Ustavom i Zakonom o Vije}u ministara BiH, predla`emo da se sastav Vije}a ministara dopuni sa sljede}im kandidatima - Fahrudin Radon~i} za ministra sigurnosti BiH, Zekerijah Osmi} za ministra odbrane BiH i Edita \apo za zamjenicu ministra finansija i trezora BiH”, saop}eno je iz Centra za informisanje SDP-a BiH.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Fama o Titu kao pijanistu bila je samo propaganda. On je znao svirati klavir onoliko koliko i Putin

Narodna skup{tina o privatizaciji Krajinapetrola

NSRS: SDS tra`i zaustavljanje prodaje kompanije

RS prodaje tu|e
Osim za{tite prava radnika, daleko slo`eniji problem je imovinskopravni spor, koji je pokrenula kompanija Ina, koja se smatra vlasnikom preduze}a
U namjeri da se domogne gotovog novca, vlast u Republici Srpskoj rasprodaje sve kvalitetne resurse ne mare}i pritom niti za radnike niti za probleme koje takve prodaje dr`avnog kapitala za sobom ostavljaju. Potvrdila je to i ju~era{nja rasprava u Narodnoj skup{tini Republike Srpske o prijedlogu posebnog privatizacionog programa Akcionarskog dru{tva Krajinapetrol Banja Luka, kojeg ~ini paket od 5.865.136 akcija u vlasni{tvu Akcijskog fonda RS-a. Ovaj paket akcija ~ini i 451.146 akcija u vlasni{tvu Fonda za restituciju Republike Srpske, {to predstavlja 45 odsto akcijskog kapitala Dru{tva.

Radoji~i}: Neodgovorno pravosu|e
Predsjednik Narodne skup{tine RS-a Igor Radoji~i} izjavio je da Krajinapetrol ima neke sudske sporove i da je to bio jedan od problema za{to nije privatizovana ranije. “Procjenjuje se da bi sudski sporovi trebalo da se zavr{e pozitivno. Kada bi doma}e pravosu|e bilo nacionalno odgovorno, kao u susjednim dr`avama, ovakvo pitanje se ne bi ni postavilo”, rekao je Radoji~i} novinarima i istakao da vlasnici imovine iz Republike Srpske u Hrvatskoj ne mogu dobiti nijednu pozitivnu odluku tamo{njih sudova kako bi ostvarili prava na nju. Radoji~i} je naveo da je razumljivo da radnici preduze}a imaju interes da rade i budu za{ti}eni, podsjetiv{i da su u 500 preduze}a koja su privatizovana od 2001. do 2005. radnici najgore pro{li, jer je cilj ulaga~a bio ne{to drugo. “Prodaje se namjenska kompanija i bi}e interes da se zadr`i osnovna djelatnost, ali sa kolikim brojem radnika to je pitanje poslovne politike”, zaklju~io je on. pljeno, dodaju}i da je cijena prodaje prihvatljiva i trenutno najpovoljnija na tr`i{tu kapitala. Gosti} je rekao da u privatizacionom programu treba uvesti klauzulu o radnicima i njihovim pravima, podsjetiv{i da se ovo preduze}e nije moglo prodati u vrijeme kada i Naftna industrija Srpske, zbog spornih imovinskopravnih odnosa sa hrvatskom naftnom kompanijom Ina. No, osim za{tite prava radnika daleko slo`eniji problem je imovinskopravni spor, koji je pokrenula kompanija Ina, koja se smatra vlasnikom ovog preduze}a. Poslanik SDS-a Mladen Kr{i} ocijenio je da }e upravo iz tog razloga prodaja Krajinapetrola Banja Luka biti sporna i da }e prouzrokovati velike probleme. “Prodajemo ne{to {to nije na{e, jer imovina ovog preduze}a nije
Foto: Senad GUBELI]

Ivo Josipovi},
predsjednik Hrvatske

DOBAR LO[

ZAO

ZIJAD BE]IROVI]
Unija entiteta je, misli direktor Me|unarodnog instituta za bliskoisto~ne i balkanske studije, `elja Dodika, ^ovi}a i Lagumd`ije. @elja prve dvojice je otprije znana, a sada im je ovaj tre}i dao ruku, pa }e, objasnio je u Oslobo|enju Be}irovi}, proces rastakanja dr`ave Bosne i Hercegovine biti znatno ubrzan. Ukoliko se, naravno, ne umije{a me|unarodna zajednica.

Klauzula o radnicima
Po~etna prodajna cijena akcija utvr|ena je na nivou knjigovodstvene cijene koja iznosi 1,46 KM po akciji, {to za paket akcija u vlasni{tvu Akcijskog fonda Republike Srpske iznosi 8.563.098 KM, a Fond za restituciju Srpske 658.673 KM, navodi se u prijedlogu posebnog privatizacionog programa ovog preduze}a. Predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada, obra}aju}i se Narodnoj skup{tini, predlo`io je da entitetski parlament usvoji zaklju~ak kojim bi se za{titila prava radnika na na~in da se budu}i vlasnik uslovi da investira u ovo privredno dru{tvo, o~uva radna mjesta, te po{tuje pojedina~ni i kolektivni ugovor. Poslanik SNSD-a Uro{ Gosti} smatra da je ovo preduze}e mogu}e prodati po sistemu vi|eno-ku-

uknji`ena” rekao je Kr{i} i predlo, `io da se zaustavi odluka o privatizaciji ovog preduze}a.

NEBOJ[A RADMANOVI]
Rijetko iz Banje Luke dolaze glasovi razuma, a i kada do|u, obi~no ih potpisuje srpski ~lan kolektivnog {efa dr`ave. Tako je i ovoga puta, a nakon prili~no disonantnih tonova i sa sarajevske i sa zagreba~ke adrese, Radmanovi} upozorio kako uo~i ulaska Hrvatske u EU nesporazumi ne odgovaraju niti jednoj od eventualno sukobljenih strana.

Spora uknji`ba
Poslanik PDP-a Branislav Borenovi} smatra da je klju~ problema uknji`avanje imovine ovog preduze}a i sudski procesi. “Ti procesi traju vi{e od 10 godina, a sporo se uknji`ava imovina Krajinapetrola {to uti~e na proces privatizacije” naglasio je Borenovi}. , Protiv Dru{tva kao tu`ene strane pokrenuto je 15 sudskih sporova i to 11 po tu`bama kompanije Ina iz Zagreba i ~etiri po tu`bama izi~kih lica. U predmetima u kojima je tu`ilac Ina Zagreb preovladavaju vlasni~ke tu`be i tu`be vra}anja u posjed, dok se vrijednost pokrenutih sporova procjenjuje na 1.390.000 KM.
G. KATANA

FIKRET PLEVLJAK
Premijer ZDK-a, kao, uostalom, i brojni drugi esdepeovci, te{ko se privikava na novu okolnost; Partijski mu {ef vi{e ne ure|uje Federalnu televiziju. Zato je u svome pismu podr{ke umornom Zlatku Lagumd`iji, Plevljak malo, po svom ukusu, “ure|ivao” novinare - na slu`benoj web stranici Kantona. I zato dobio zaslu`enu lekciju zeni~kog Kluba novinara.

VIJEST U OBJEKTIVU

MKSJ
Iako je rad Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju tokom ovih 20 godina bio, zbog navodne politizacije, ozna~avan i kao kontroverzan, ipak ostvareni rezultati govore kako je osnivanje Tribunala pun pogodak. Kakvo mu je naslije|e, propitivano je, pak, na sarajevskoj konferenciji? Ukratko, {to je bilo do Haaga je vi{emanje ura|eno. Ostalo je pomirenje `rtava.

Voda vrijedi da se {tedi
Fond za za{titu okoli{a Federacije BiH i agencija McCann Erickson Sarajevo uprili~ili su ju~er izlo`bu radova i progla{enje pobjednika povodom zavr{etka projekta “Voda vrijedi da se {tedi”. Izme|u mnogih aktivnosti koje su bile dio ove kampanje, na konkurs namijenjen u~enicima osnovnih i srednjih {kola Federacije Bosne i Hercegovine o temi Kru`enje vode u prirodi odazvalo se vi{e od 80 osnovnih i srednjih {kola iz cijele Federacije BiH. Tom prilikom predstavljen je dio radova i progla{eni su dobitnici vrijednih nagrada konkursa.

VIJEST U

BROJU

350

djece poginulih boraca ~eka posao u Banjoj Luci uprkos tome {to je Vlada RS-a za zapo{ljavanje ove kategorije odobrila milion maraka.

INTERVJU 5 Alija Tabakovi}, predsjednik Med`lisa Islamske zajednice Srebrenica
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

NJEGO[EVO IME JE OTI[LO U PRO[LOST
Uz velike napore, pra}ene opstrukcijama ~lanova [kolskog odbora srpske nacionalnosti, uspjeli smo donijeti odluku da promijenimo naziv u Prva osnovna {kola
Razgovarao: Samir KARI]

• Na zahtjev roditelja bo{nja~ke djece, u septembru ove godine promijenjen je naziv centralne Osnove {kole “Petar Petrovi} Njego{“ u Srebrenici, koja }e se u budu}nosti zvati Prva osnovna {kola Srebrenica. Vi ste jedan od pokreta~a peticije za promjenu naziva {kole. Kako komentari{ete ovakvu odluku? - Peticija je pokrenuta spontano, a problemi bo{nja~ke djece su realna stvarnost ve} du`i period. Na sva na{a reagovanja nadle`no ministarstvo i uprava {kole nisu obratili ba{ nikakvu pa`nju. Po{tivaju}i zakonske odredbe, grupa roditelja bo{nja~ke nacionalnosti odlu~ila je da pokrene peticiju kako bi se rije{ili problemi koji se ti~u obrazovanja na{e djece, jer su do tada svi poku{aji bili uzaludni. Jedan od na{ih zahtjeva je bio i promjena naziva {kole koja je tada nosila ime “Petar Petrovi} Njego{“ Budu}i da . je zakonom odre|eno da inicijativa ne mo`e biti pokrenuta u toku {kolske godine, mi smo ~ekali raspust. Uz velike napore, pra}ene opstrukcijama ~lanova [kolskog odbora srpske nacionalnosti, uspjeli smo donijeti odluku na [kolskom odboru da promijenimo naziv {kole u Prva osnovna {kola. Nadle`no ministarstvo i Vlada RS-a dali su saglasnost na odluku [kolskog odbora i time je ispo{tovana zakonska procedura oko izmjene. Ovom peticijom i zahtjevima iz nje Bo{njaci su prvi put sebi dali legitimitet u {koli i postali faktor bez kojeg se u {koli vi{e ni{ta ne mo`e rje{avati. @elimo da budemo ravnopravni kao i svi drugi, a ne na {tetu bilo koga. Jednostavno, “Petar Petrovi} Njego{“ je pro{lost za Srebrenicu i mi idemo dalje.

rom, kao {to je slu~aj sa osnovnom {kolom? - Pa, mislim da su`ivot i dogovor u Srebrenici nemaju alternativu. O svemu se mora razgovarati i prona}i zajedni~ki interes stanovni{tva Srebrenice. Jedina stvar o kojoj ne mo`e biti dogovora i kompromisa je ratna pro{lost i genocid koji se desio u Srebrenici, jer je sud kazao svoje. Sve drugo mora biti predmet dogovora, i ne na {tetu bilo koga.

Povratnici bez posla
• Koliko Srebreni~anima koji su pre`ivjeli genocid zna~i pobjeda ]amila Durakovi}a na izborima za na~elnika? Kako komentari{ete ogroman doprinos mladih ljudi okupljenih oko Inicijative Glasa}u za Srebrenicu? - Pobjeda gospodina ]amila Durakovi}a za na~elnika Srebrenice je jo{ jedna pobjeda istine i pravde u Srebrenici. Posebno nam je bitno da Bo{njaci prvi put imaju na~elnika Srebrenice koji `ivi sa porodicom u Srebrenici i koji }e najbolje razumjeti probleme obi~nog svijeta. Sama ~injenica da se veliki broj omladinaca uklju~io u Inicijativu Glasa}u za Srebrenicu govori da je ovdje mladost itekako potrebna. Pokazali smo bo{nja~ko jedinstvo i sa~uvali dostojanstvo `rtava genocida. Sada nam je potreban veliki napor da uradimo sve {to je u na{oj mo}i za na{ narod, ali i za sve stanovnike Srebrenice. • ^esto obilazite d`emate, pa i one najudaljenije. Kako `ive povratnici na podru~ju op{tine Srebrenica i ima li zahtjeva za povratak novih porodica? - @ivot povratnika u Srebrenici, pa i onih u najudaljenijim mjestima, uglavnom je te`ak. Ve}inom su ljudi bez posla i vrlo mali broj njih je prona{ao posao u nekom od preduze}a. Povratnici se bave poljoprivredom i sto~arstvom. Dr`ava nije dovoljno u~inila na odr`ivom povratku i vjerujem da }e u narednom periodu nadle`ne institucije promijeniti dosada{nju praksu povratka. Veliki broj zahtjeva je u Op{tini za rekonstrukciju ku}a, ali sve je manje donatora. Ono {to je sada zada}a svih nas, a prvenstveno op{tinskih, entitetskih i dr`avnih vlasti je da damo maksimalnu podr{ku povratnicima. Neshvatljivo je da u 21. stolje}u imate ljude po drvenim barakama, bez struje i vode. Bar se to mo`e obezbijediti.

POHVALA DIREKTORU Moram biti iskren i pohvaliti novog direktora {kole Marinka Backovi}a, koji je dao nemjerljiv doprinos rje{avanju zahtjeva iz peticije
vnost kroz bosanski jezik, historiju, geograiju. Kada je u pitanju [kolski odbor, u toku je njegovo konstituisanje i vidjet }emo kako }e to te}i, budu}i da je zakon jasan: sastav [kolskog odbora mora odra`avati nacionalnu strukturu u~enika. A sada imamo stanje da je u Prvoj osnovnoj {koli 226 u~enika bo{nja~ke nacionalnosti, a 176 u~enika srpske nacionalnosti. To }emo rje{avati u narednom periodu i vidjet }emo kako }e to te}i. U ovom momentu je bitno da nastava te~e i otklonjena je diskriminacija u obrazovnom sistemu prema Bo{njacima. • Mislite li da se u Srebrenici stvari polako mijenjaju nabolje, bar u obrazovanju bo{nja~ke djece? - Mo`emo slobodno kazati da smo zadovoljni obrazovanjem bo{nja~ke djece u Srebrenici. Nije to u potpunosti rije{eno. Ostaju nam jo{ neki detalji oko obrazovanja do ~etvrtog razreda, ali to su problemi tehni~ke prirode. Nastojat }emo da i to u narednom periodu rije{imo. Dosada{nji na~in obrazovanja bo{nja~ke djece bio je jednim dijelom i protiv povratka u Srebrenicu Bo{njaka koji imaju djecu za {kolovanje. Sada tih problema nema. Dakle, prilikom povratka u Srebrenicu djeca }e se obrazovati po Nastavnom planu i programu Tuzlanskog kantona. • Koji su to jo{ problemi sa kojim se susre}u povratnici i koji bi se, mo`da, mogli rije{iti razumijevanjem i dogovo-

Otklonjena diskriminacija
• Poznato je, tako|er, da su roditelji bo{nja~ke djece imali jo{ neke zahtjeve kada je u pitanju nacionalna grupa predmeta, ali i sastav [kolskog odbora. Jesu li ovi zahtjevi ispunjeni? - Pitanje nacionalne grupe predmeta je tako|er rije{eno. Od ove {kolske godine u centralnoj {koli se izu~ava nacionalna grupa predmeta. Moram biti iskren i pohvaliti novog direktora {kole Marinka Backovi}a, koji je dao nemjerljiv doprinos rje{avanju zahtjeva iz peticije. Dakle, i uvo|enjem nacionalne grupe predmeta na neki na~in se ugradila bosanska dr`a-

TAKORE]I... BILJE
Agencija za saradnju, edukaciju i razvoj (ACED) iz Banje Luke potpisala je ju~er u Sarajevu sa predstavnicima USAID/Sida - FARMA projekta ugovor o finansiranju, ~ime po~inje realizacija [kole za uzgoj ljekovitog bilja. Planirano je da kroz ovu {kolu u narednih 10 mjeseci pro|e 100 `ena s podru~ja op}ina Lakta{i, [ipovo, Krupa na Uni, Biha} i Bosansko Grahovo. Pored edukacija o uzgoju i sakupljanju ljekovi tog i aro ma ti ~nog bi lja te uprav ljanja poljoprivrednim gazdinstvom, {kolom je predvi|eno i uspostavljanje oglednih parcela za uz goj, kao i orga ni za ci ja studij skih putova nja, sao p}eno je iz ACED-a.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju TK-a

Dodik podnio `albu Sudu BiH
Savez nezavisnih socijaldemokrata uputio je Apelacionom odjeljenju Suda BiH `albu na zaklju~ak Centralne izborne komisije BiH kojim je zahtjev Koalicije za RS za poni{tavanje izbora u Srebrenici odba~en kao nedopu{ten, rekao je za Srnu predsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a u Srebrenici Radomir Pavlovi}. - @alba, napisana na osam stranica sa mno{tvom argumenata o nepravilnostima u toku i nakon izbora u Srebrenici, ju~er ujutro je, u zakonskom roku, upu}ena iz centrale SNSD-a, naglasio je Pavlovi}. Predsjednik srebreni~kog SDS-a Mom~ilo Cvjetinovi} rekao je da ova, kao i ostale stranke koje su na lokalnim izborima u Srebrenici ~inile Koaliciju, stoje iza podnesene `albe i saglasile su se da `albu podnese ovla{teni predsjednik ove koalicije Milorad Dodik, kao li~nost od najve}eg autoriteta u RS-u.

POBJEDA STUDENATA
U organizaciji Unije studenata Univerziteta u Tuzli ju~er je u prostorijama Medicinskog fakulteta odr`an hitan sastanak kojem je prisustvovalo oko 500 studenata, a povodom prijedloga Vlade Tuzlanskog kantona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. Studenti su se `alili na izmjene ~lanova 104. i 125. Zakona o visokom obrazovanju, koje bi, prema njihovom mi{ljenju, bile novo cije|enje novca od studenata i njihovih roditelja. dentima obe}ano da }e prijedlog biti izmijenjen u korist studenata. “[to se ti~e ~lana 104, u Ministarstvu je dogovoreno i sa predsjednikom Skup{tine TK-a da se taj ~lan mijenja u korist samih studenata. Dakle, mi smo uspjeli posti}i dogovor i kompromis koji zadovoljava Uniju studenata, ali i Ministarstvo u mo`da nekom manjem pogledu nego nas. Recimo da smo u tome pobjednici” kazao je ju~er nakon , sastanka Ned`ad Hod`i}, predsjednik Unije studenata Univerziteta u Tuzli. Kada je u pitanju ~lan 125, on se, prema rije~ima Hod`i}a, odnosi na studente koji su upisali samoinansiraju}i studij. Oni, prema trenutnom zakonu, kada o~iste godinu ili daju uslov, mogu pre}i na bud`et i narednu godinu pla}ati 100 maraka. No, Vlada je to `eljela da ukine, te ako student samo jednom obnovi godinu, da do kraja studija nema pravo da se vra}a na bud`et. “U ~lanu 125. uspjeli smo spasiti sve na{e studente, koji su se upisali kao samoinansiraju}i, a poslije su pre{li na bud`et da ostaju na bud`etu do kraja studiranja ili kada obnavljaju. S tim da ne smiju obnoviti tre}i put. Mi ne {titimo lo{e studente, nego smo ovdje pokazali stav i {titimo interese svih studenata, naro~ito onih najboljih” , kazao je Hod`i}. No, sjednica Skup{tine Tuzlanskog kantona se odr`ava danas, a jedina ta~ka dnevnog reda je izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona. Na sjednici }e se vidjeti da li }e Ministarstvo, ali i poslanici, zaista uva`iti zah-

Zadovoljni ishodom razgovora

Na sastanku u Ministarstvu obrazovanja dogovoreno da }e Zakon biti izmijenjen u njihovu korist Samofinansiraju}i studenti i dalje }e se mo}i prebaciti na bud`et
tjeve nekoliko hiljada studenata. I Enver Halilovi}, rektor Univerziteta u Tuzli, uputio je zahtjev Skup{tini TK-a i svim strankama da se ne izja{njavaju o tekstu prijedloga izmjena i dopuna Zakona u visokom obrazovanju.

@FBiH optu`uje Vladu
Svi sindikati koji djeluju u sistemu @eljeznica FBiH pozvali su federalnog premijera Nermina Nik{i}a, ministra prometa i komunikacija FBiH Envera Bijedi}a i generalnog direktora @eljeznica FBiH Ned`ada Osmanagi}a na sastanak koji }e biti odr`an 13. novembra u Sarajevu, javlja Fena. Iz Samostalnog sindikata izvr{nog osoblja podru~ne infrastrukture (SSIOPI) @eljeznica FBiH poru~uju da Vlada FBiH ne ispunjava zakonom preuzete obaveze koje je sama usvojila po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji @eljeznica FBiH te da po ovom zakonu, koji je usvojio Predstavni~ki i Dom naroda FBiH, do sada nije upla}ena niti jedna konvertibilna marka. Zbog toga, kako se dodaje, `eljezni~ari nisu u mogu}nosti da koriste zdravstveno osiguranje i upla}uju PIO/MIO.

Nisu bili uklju~eni
“Akademska zajednica, sindikati i studenti nisu bili uklju~eni u proces dono{enja prijedloga koji je na dnevnom redu Skup{tine TK-a. Ovakvim postupanjem derogira se demokratski princip javne rasprave. Prijedlogom se mijenjaju ukupno 23 ~lana Zakona o visokom obrazovanju, od kojih je u javnoj raspravi bilo samo 11 izmjena ~lanova va`e}eg zakona o visokom obrazovanju TK-a” kazao je , Halilovi}. S. KARI]

Pritisak urodio plodom
No, nakon pritiska javnosti, ali i studenata, Ministarstvo obrazovanja je odlu~ilo saslu{ati studente. Ju~er ujutro je u Ministarstvu odr`an sastanak na kojem je stu-

Kopa~i uglja pu{teni na slobodu

Udar na bijedu ili borba protiv kriminala?
Podr{ka mini hidroelektranama
Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar D`ombi} obe}ao je podr{ku predstavnicima kompanija KI - Kelag International iz Austrije i Interenergo d.o.o iz Slovenije, investitorima u izgradnji mini hidroelektrana u Novakovi}ima kod Kne`eva, koja je pu{tena u rad u junu ove godine, te MHE Zape}a i Medna, ~ija realizacija se tek o~ekuje. Na sastanku u Banjoj Luci je razgovarano i o drugim potencijalnim investicijama ovih kompanija i mogu}nostima zajedni~kog djelovanja, s ciljem {to br`e realizacije projekata, saop}eno je iz entitetske vlade. D`ombi} je istakao da ove dvije kompanije imaju punu podr{ku Vlade RS-a, koja }e i u narednom periodu, kako je rekao, nastaviti da pru`a podr{ku svima koji `ele da investiraju u taj entitet. Devet osoba koje su prekju~er uhap{ene u akciji slu`benika MUP-a Tuzlanskog kantona na podru~ju op}ina @ivinice i Kalesija, zbog sumnje da su vr{ile ilegalnu eksploataciju uglja, nakon saslu{anja pu{tene su na slobodu. Ovo je ju~er potvr|eno na preskonferenciji u Tuzli, a na kojoj su govorili D`evad Malko~evi}, inspektor u Odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminaliteta, Enver Skenderagi}, v. d. policijskog komesara, i Amir Husi}, ministar MUP-a TK-a. Oni su kazali da su prehranjivali porodice kopanjem uglja, ali da bi rado radili drugi posao ukoliko bi ga mogli prona}i. Tako|er, naveli su da je ova akcija usmjerena protiv sirotinje, kako bi se prikrile kriminalne aktivnosti koje se de{avaju na rudnicima. “Ovo je ne{to {to je tek po~elo. I ovo nije rep. Ovo nije udar na bijedu i one koji pre`ivljavaju po jalovi{tima. Ovo nisu jalovi{ta. Ovo su parcele. Ovdje je zaplijenjeno ma{ina u vrijednosti nekoliko miliona” , kazao je ju~er ministar Husi}.
Malko~evi} i Skenderagi} na konferenciji za novinare

Pretresi na 18 lokacija
Akcija u kojoj je u~estvovalo 145 slu`benika MUP-a provedena je na osnovu naredbi op}inskih sudova u Kalesiji i @ivinicama, a pretresi su izvr{eni na 18 lokacija. “Radi se o krivi~nom djelu nedozvoljeno bavljenje odre|enim zanimanjem. Prona|eno je 30 tona uglja, kao i 13 radnih ma{ina. Prona|eno je i devet traktora

Niko nije po{te|en
Ve} se po~elo {pekulisati da su u ilegalno kopanje uglja bili uklju~eni i neki slu`benici MUP-a Tuzlanskog kantona. “Isto tako }emo, ako se utvrdi, nastaviti da procesuiramo i one u svojim redovima. To smo pokazali u ranijim akcijama, i ako se ovdje desi, u~init }emo isto tako” kazao je , Husi}. S. K.

sa prikolicama, koji vr{e izvoz uglja. U ku}ama su prona|ena tri komada vatrenog oru`ja” kazao je , Malko~evi}. Komesar Skenderagi} je kazao da je akcija rezultat vi{emjese~nih priprema. Policajci su imali podr{ku od inspekcije, ali i predstavnika rudnika. “To je vrlo rijetko krivi~no djelo.

Ne sje}am se da ga je neko procesuirao ili je vrlo malo procesuirano u BiH. Osobe su saslu{ane i protiv njih }e se voditi redovan sudski postupak” kazao je Skenderagi}. , S druge strane, stanovnici koji su se bavili kopanjem uglja, u izjavama za medije su kazali da se radi o udaru na bijedu, te da su ugalj kopali na svojim imanjima.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Odgo|ena sjednica Predstavni~kog doma Parlamenta BiH

NOVA PARLAMENTARNA VE]INA PO^ELA S KRIZOM?!
Prijedlogom za imenovanje Denisa Be}irovi}a u Kolegij, ve} na samom po~etku, SDP ozbiljno ugrozio i doveo u pitanje pro{losedmi~ni sporazum Lagumd`ija - Dodik
Sjednica Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH koja se trebala odr`ati ju~er odgo|ena je za 22. novembar. U~injeno je to na prijedlog pred sta vni ka SDP-a, SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SBB-a. Nakon burne diskusije prijedlog je podr`an sa 28 glasova za, deset protiv - Klub SDA, te zastu pni ci Be riz Bel ki} (SBiH), Zvonko Juri{i} (HSPBiH) i Nermin Puri} (DNZ), dok je suzdr`an bio Mladen Ivankovi} Lijanovi} (NSRB). Ina~e, prijedlog za odga|anje sjednice i zakazivanje za 22. novembar u ime {est stranaka koje bi trebale ~initi novu parlamentarnu ve}inu na dr`avnom nivou prezentirao je Sa{a Magazinovi}, predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDP-a.

Policija i sigurnosne agencije zajedno
Saradnja izme|u policijskih i obavje{tajno-sigurnosnih tijela klju~na je za borbu protiv svih oblika kriminaliteta, te ju je u narednom periodu potrebno intenzivirati u segmentu kvalitetnije i a`urnije razmjene podataka me|u agencijama, javlja Fena. Ovo je zaklju~ak ju~er odr`anog sastanka kojem su prisustvovali direktor Grani~ne policije BiH Vinko Duman~i} te direktori Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) BiH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Almir D`uvo, Goran Zubac i Himzo Selimovi}. Pove}anje saradnje u prethodnom periodu rezultiralo je uspje{nim zdru`enim akcijama u borbi protiv organiziranog kriminala.

UO BHAAAS-a ogra|uje se od pisma
Povodom objavljivanja pisma u kojem ~lanovi Bosanskohercegova~ko-ameri~ke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS) komentari{u dnevne doga|aje u politi~kom `ivotu BiH i zauzimaju odre|ene stavove, Upravni odbor BHAAAS-a u ime ~lanova Akademije ogra|uje se od tog dokumenta objavljenog u sredstvima informisanja u BiH. - BHAAAS je demokratska, neprofitna, nepoliti~ka i multietni~ka organizacija ~iji je glavni cilj razvoj nauka u umjetnosti me|u bosanskom dijasporom u SAD-u i Kanadi. Pismo je odraz privatnog mi{ljenja i politi~kog anga`mana pojedinih ~lanova BHAAAS-a, stoji u saop}enju UO. Podsjetimo, grupa intelektualaca iz BHAAAS-a uputila je otvoreno pismo Zlatku Lagumd`iji u kojem su o{tro kritizirali sporazum SDP-a BiH sa SNSDom, ali i Lagumd`ijine politi~ke poteze u posljednje dvije godine.

Navedeni i stvarni razlozi
Zvani~no obrazlo`enje zahtjeva navodi da je konstituiranje - rekonstrukcija nove parlamentarne ve}ine u zavr{noj fazi, kao i projektno-programski sporazum. No, pravi razlozi odga|anja sjednice Predstavni~kog doma PS-a BiH su posve drugi. Naime, sporan je prijedlog Kluba zastupnika SDP-a da se za zamjenika predsjedavaju}eg, odnosno ~lana Kolegija ponovno imenuje Denis Be}irovi}, koji je, ina~e, smijenjen sa te pozicije na posljednjoj sjednici Predstavni~kog doma 23. oktobra. Oslobo|enje doznaje kako se stranke iz RS-a, prvenstveno SDS i SNSD, `estoko protive ponovnom imenovanju Be}irovi}a u Kolegij, jer je ponajprije zahvaljuju}i njihovim glasovima i smijenjen sa te pozicije. Tako je prijedlogom za imenovanje Be}irovi}a u Kolegij ve} na samom po~etku SDP ozbiljno ugrozio i doveo u pitanje pro{losedmi~ni sporazum Lagumd`ija - Dodik. A da je upravo Be}irovi} bio glavni kamen spoticanja zbog kojeg je i odgo|ena ju~era{nja sjednica, svjedo~i i istup Milorada @ivkovi}a (SNSD), zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma PS-a BiH. - Ako biramo izme|u davanja {anse sporazumu ili ~ovjeku (mislio na Be}irovi}a, op. aut), ja sam za to da se da mogu}nost uspjeha sporazumu, ocijenio je @ivkovi}, navode}i kako mu nije jasno za{to se svaki sporazum poku{ava sasje}i u korijenu, vjerojatno aludiraju}i na burne

Predstavni~ki dom PSBiH: Od cijelog dnevnog reda samo himna

Foto: A. KAJMOVI]

reakcije javnosti nakon najnovijeg dogovaranja. No, kako bi nova parlamentarna ve}ina mogla ozbiljno zapasti u krizu bez obzira na to {to je uskoro najavljeno kako }e njeni strana~ki ~elnici poku{ati dogovoriti i kadrovsku kombinatoriku, vidljivo je i iz ~vrstog stava SDS-a. - Budite uvjereni da SDS ne}e popustiti i ne}e dozvoliti da Denis Be}irovi} ponovno bude imenovan u Kolegij, ustvrdio je novinaru Oslobo|enja Borislav

na imao sjednicu (smjenjivao Denisa Be}irovi}a; op. aut)” . - Parlament BiH radi u okviru djelovanja u odborima, komisijama i delegacijama. Ne radi se samo na sjednicama, poku{ao je opravdati cijelu stvar Ljubi}.

Potraga za Bo{njakom
Predsjedavaju}i Kluba zastupni ka SDA Asim Sa raj li}, me|utim, izrazio je ~u|enje ~injenicom da se na sjednici Pro{irenog kolegija, dan ranije (utorak), nije predlo`io isti zaklju~ak,

Taoci politi~kih lidera
Zastupnik SDA [efik D`aferovi} istakao je kako Parlamentarna skup{tina BiH ne smije i ne mo`e biti talac politi~kih lidera u BiH. - Parlament BiH treba da radi u skladu sa Ustavom i Poslovnikom, a ne da se njegovo djelovanje vezuje za sporazum. Politi~ki dogovor u tom smislu }e i}i onako kako treba i kako propisuju procedure. Parlament BiH je radio i kada je Vije}e ministara BiH bilo u tehni~kom mandatu. Ovo kako se sada radi, od najve}e zakonodavne institucije u BiH `eli se napraviti talac, ocijenio je D`aferovi}. Boji}, zastupnik SDS-a u Predstavni~kom domu PS-a BiH. Zastupnik SBiH Beriz Belki} izrazio je ju~er “zabrinutost i nelagodu zbog nerada Parlamentarne skup{tine BiH” . - Ovo je pre{lo sve granice. Parlament BiH ni{ta kvalitetno ne radi ve} pet-{est mjeseci. Nama se proteklih dana tvrdilo da je programsko-projektna saradnja tu. O ~emu se onda radi?, upitao je Belki}. Na ovo je reagirao predsjedatelj Doma Bo`o Ljubi} (HDZ 1990) navode}i kako “Parlament BiH radi, te da je prije par tjedaa ne “da se sjednica saziva, znaju}i da se ne}e desiti” . - Valjda na predlo`enom dnevnom redu ima ta~aka za koje nije potrebna nova parlamentarna ve}ina, ve} koje su u interesu svih, a prvenstveno gra|ana. A to kako }e te}i sa njenom uspostavom, najbolje svjedo~i ~injenica da je formiranje Vije}a ministara BiH u prvobitnom sastavu trajalo punih 15 mjeseci, a da i sada imamo delegacija u kojim nije izvr{en izbor njenih ~elnika (Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope; op. aut), ocijenio je Sarajli}, upozorava-

ju}i novu ve}inu da dobro razmisle o posljedicama koje }e se desiti ovakvim potezima. Reagirao je i zastupnik SDA Senad [epi}, koji je istakao kako je krajnje nekorektna ~injenica da su svi dovedeni u Parlament BiH s namjerom da se radi, a da se to ne}e desiti, uprkos ~injenici da nova parlamentarna ve}ina ima ~ak dvotre}insku ve}inu za odlu~ivanje. - Nevjerovatno je da se postavlja teza da li treba dati {ansu sporazumu ili ~ovjeku. Ko ga (sporazum) dovodi u pitanje? ^ini li to SDP zbog jednog ~ovjeka?, pitao je [epi}. Predsjedavaju}i Kluba zastupnika SNSD-a Drago Kalabi} poku{ao se opravdati da je ta stranka za odga|anje sjednice jer ne “`eli biti neprincipijelna i nekorektna, odnosno da se igra sa ~injenicom da se donose odluke, a da u Kolegiju nema predstavnika bo{nja~kog naroda” . Stoga je pitanje zamjenika predsjedavaju}eg Kluba zastupnika SDA [emsudina Mehmedovi}a bilo “{ta je problem sa njegovim imenovanjem?” . - U novoj parlamentarnoj ve}ini ima sasvim dovoljno Bo{njaka koji mogu biti imenovani u Kolegij. Ne vidim za{to je to problem ne uraditi odmah i nastaviti raditi, ocijenio je Mehmedovi}. No, iz dijela nove parlamentarne ve}ine skepti~ni su da }e se i do 22. novembra usuglasiti sporna kadrovska rje{enja.
Almir TERZI]

[trajk upozorenja radnika GP Bosna
Radnici Gra|evinskog preduze}a Bosna ju~er su od 10 do 12 sati odr`ali {trajk upozorenja ispred zgrade uprave u Sarajevu, javlja Fena. Nezadovoljstvo radnika GP Bosna kulminiralo je prije ~etiri mjeseca od kada rade bez pla}a i naknada za hranu i prevoz. @eljko Kne`evi}, predsjednik GO Sindikalne organizacije GP Bosna, isti~e da su problemi u tom preduze}u po~eli ubrzo nakon privatizacije, prije 10-ak godina, te napominje da je vlasnik, jedan od investicionih fondova, rasprodao imovinu, a da je ono {to je ostalo pod hipotekom. - Ljudima sta` nije upla}en osam godina, od po~etka ove godine nisu ni zdravstveno osigurani, a tu je i desetak radnika koji ne mogu da ostvare pravo na penziju zbog neupla}enih doprinosa, kazao je Kne`evi}.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Skup antifa{ista u Sarajevu

Hrvat gradona~elnik distrikta Br~ko
Osamnaest zastupnika u Skup{tini distrikta Br~ko iz reda SDA, SBiH, SDS-a, Koalicije SNSD - DNS, HDZBiH i HSS-a, te predstavnik albanske nacionalne manjine ]azim Da~aj, odr`ali su sastanak na kojem su jo{ jedanput potvrdili svoje zajedni~ko djelovanje oko ustroja budu}e br~anske izvr{ne i zakonodavne vlasti, javlja Fena. - “Dogovoreno je da Hrvati dobiju mjesto gradona~elnika distrikta Br~ko i tri odjela u Vladi. SDA i SBiH }e dobiti mjesto dogradona~elnika i dopredsjednika Skup{tine i tri odjela u br~anskoj Vladi. Predstavnici koalicije SNSD - DNS i SDS }e dobiti mjesto predsjednika Skup{tine Br~ko distritka, glavnog koordinatora Vlade distrikta i pet odjela u Vladi, kazao je za Fenu aktuelni dogradona~elnik Anto Domi}.

U~esnici izborne Skup{tine SABNOR-a

Josip Baoti} na ~elu SABNOR-a
Njegovi zamjenici su Muhamed Be{i}, Slobodan Popovi}, Nijaz Skenderagi}, Zlatko Duki} i Selmedin Mesihovi}
prilika. ^lanovi Skup{tine ju~er su izabrali i novog predsjednika Saveza Josipa Baoti}a, a njegovi zamjenici su: Muhamed Be{i}, Slobodan Popovi}, Nijaz Skenderagi}, Zlatko Duki} i Selmedin Mesihovi}. Izabran je i novi upravni i izvr{ni odbor SABNOR-a, a usvojena je i programska izjava. - Na na{oj redovnoj Skup{tini zaklju~ili smo, kao antifa{isti, nekada{nji borci i sada{nji zalaga~i za dobrobit naroda BiH, da je sama organizacija dr`ave lo{a i da se gra|ani ove zemlje trebaju pozvati na po{tenje i drugarstvo kakvo je nekada postojalo u biv{oj nam dr`avi, kazao je Raif Dizdarevi}, ~lan Skup{tine. U uvodnim rije~ima doma}ina, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar Slaven Kova~evi} istakao je da je ogromno zadovoljstvo ugostiti ovakve delegate i heroje, poslu{ati njihova vi|enja i savjete.

Foto: D. TORCHE

Po~inje isplata penzija u RS-u
Za korisnike Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS-a danas po~inje isplata oktobarskih penzija ~iji prosjek je i dalje 311 KM i predstavlja svega 38,7 posto prosje~ne pla}e u tom entitetu. Najni`a penzija u RS-u ostala je 160, a najvi{a 1.572 KM. Isplatom je obuhva}eno ukupno 235.178 korisnika prava, od ~ega u RS-u 194.379 i 40.799 korisnika s prebivali{tem van tog bh. entiteta. Zbog nedostavljanja potrebnih dokumenata iz prava na penziju za oktobar isklju~eno je, privremeno, ukupno 3.017 korisnika, {to je, kako navode iz Fonda PIORS-a, u skladu s novim Zakonom o PIO. Ukupan broj korisnika u oktobru u odnosu na septembar manji je za 492 korisnika, a u odnosu na decembar 2011. ve}i je za 2.035 korisnika.

U velikoj sali Op}ine Centar Sarajevo ju~er je odr`ana redovna izborna Skup{tina Saveza antifa{ista i boraca Narodnooslobodila~kog rata u BiH (SABNOR) na kojoj su dugogodi{nji antifa{isti i nekada{nji partizani najvi{e raspravljali o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH, koja je zabrinjavaju}a.

Za dobrobit naroda
Kako je istaknuto, izlaz vide u ve}em anga`manu mladih, ali samo u slu~aju ako im se da adekvatna

Budu}nost bez mr`nje
- Mi ne bismo imali {ta braniti 1992. godine da nije bilo vas. Omladina mora da zna neke his-

torijske ~injenice, odnosno da zna na ~emu po~iva dr`ava BiH, poru~io je Kova~evi}. Antifa{izam i mladi koji ne znaju mrziti trebali bi biti budu}nost ove zemlje, istaknuto je na Skup{tini. SABNOR je dobrovoljna, jedinstvena, nestrana~ka, nevladina, vi{enacionalna, antifa{isti~ka i demokratska organizacija udru`enih gra|ana antifa{ista i boraca Narodnooslobodila~kog rata 1941 1945, ostalih gra|ana i njihovih udru`enja koji prihvataju programska na~ela ovog saveza. E. G.

Disciplinski postupak protiv Ra{ida Pali}a

Zavr{en projekt EU Awareness II

SIPA te tu`i, SIPA te brani
Komisija je zaklju~ila da zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv Pali}a nosi stepen tajnosti “povjerljivo”
Javna ravna rasprava ili disciplinski postupak protiv Re{ada Pali}a, na~elnika Regionalnog ureda Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) u Sarajevu, ju~er je bila sve samo ne i javna. Disciplinska komisija je zaklju~ila da zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv Pali}a nosi stepen tajnosti “povjerljivo” da su predmeti u vezi s kojim se vodi dis, ciplinski postupak jo{ aktivni u radu Regionalne kancelarije Sarajevo i da po njima Sud BiH nije donio presudu, te da bi prisustvo javnosti na disciplinskoj raspravi Pali}u moglo ugroziti dalje vo|enje istrage, odnosno vo|enje krivi~nih postupaka pred Sudom BiH. Zaklju~ila je i kako branilac optu`enog Pali}a mo`e biti samo osoba zaposlena u SIPA. Dakle, SIPA Pali}a tu`i, sad bi i da ga SIPA brani! Sanel Neziri}, advokat Pali}ev, smatra da je isklju~enje javnosti iz disciplinskog postupka njegovom branjeniku nezakonito i da nije predvi|eno Zakonom o policijskim slu`benicima BiH, a ni Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti policijskih slu`benika BiH. Napomenuo je kako su dokazi koji }e se provesti u ovom postupku dostupni javnosti, pa ~ak i podaci koji su namjerno ili nesposobno{}u inspektora unutra{nje kontrole objavljeni u zapisnicima, jer su otkriveni identiteti prikrivenih istra`itelja u predmetima u kojima se provode istrage. Drago Zovko, predsjedavaju}i Disciplinske komisije, odgovaraju}i na tvrdnje Pali}evog advokata da su zapisnici s disciplin-

Promocija evropske debate

Va`nost upisa Roma u mati~ne knjige
Trening o Zakonu o mati~nim knjigama FBiH za predstavnike romske zajednice u BiH odr`an je ju~er u Sarajevu, u UNHCR-u, a bio je jedan od 25 koji }e se organizirati u saradnji s federalnim Ministarstvom unutra{njih poslova, javlja Fena. Naime, novi zakonski propisi, koji su doneseni u maju ove godine, imaju za cilj omogu}avanje univer zalne registracije ro|enja i procedure za tu registraciju. Cilj ovih treninga je da se mati~ari u mati~nim uredima, predstavnici centara za socijalni rad, kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova te predstavnici Roma i nevladinih organizacija koje okupljaju Rome, upoznaju s novim zakonskim propisima. Neposjedovanje rodnog lista ote`ava pristup ostalim pravima, uklju~uju}i i pravo na zdravstvenu i socijalnu za{titu.

skog postupka dostupni javnosti, rekao je kako to nije ta~no, te da su oni javni samo u onoj mjeri da se mogu koristiti u toku disciplinskog postupka, a da svi ostali dokazi odre|eni stepenom povjerljivosti mogu biti objavljeni mimo disciplinskog postupka na osnovu odobrenja osobe koja je ozna~ila stepen tajnosti. Pali}, kojega je Goran Zubac, direktor Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA), suspendovao s posla zbog osnova sumnje da je po~inio te`u povredu slu`bene du`nosti, insistirao je da ga pred disciplinskom komisijom brani njegov advokat. Objasnio je kako ne `eli da ga brani niti jedan uposlenik SIPA, jer nema povjerenja u branitelja kojeg }e mu dati oni koji mu sude. Osim toga, smatra da SIPA nema kadrovski osposobljene ljude koji bi ga mogli braA. B. niti od optu`bi.

Projekt koji je Evropska unija proteklih 26 mjeseci provodila u na{oj zemlji, a kojem je cilj bio podizanje svijesti gra|ana o va`nosti pristupanja BiH u EU i ja~anje kapaciteta u komunikacijskom smislu, zavr{en je, re~eno je ju~er na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj je tim koji je radio na projektu EU Awareness II predstavio svoje rezultate. [ef Odjela za evropsku i ekonomsku integraciju Delegacije EU u BiH Jurgis Vilcinskas kazao je kako tri stvari ~ine ovaj projekt kvalitetnim, a to su jasan mandat, kompetentan kadar koji radi na projektu te kompetentnost koja ostaje i nakon zavr{etka projekta. - Tokom proteklih 26 mjeseci te{kog i napornog rada provedbe projekta mi nismo tro{ili novac poreskih obveznika EU, ve} smo investirali 1,3 miliona eura u promovisanje bolje evropske debate sa naglaskom na integraciju BiH u EU i na samo pro{irenje Unije. Investirali smo u razvoj dijaloga i debata na svim nivoima, od Br~kog do Biha}a, organizovali smo brojne radionice i razgovore sa raznim ljudima. Jedan od glavnih ciljeva projekta bilo je ja~anje doma}e odgovornosti po pitanju EU, te komunikacija i obuka u toj oblasti, istakao je Vilcinskas. Pristupanje EU je zahtjevan proces koji zahtijeva anga`man svakog gra|ana. Slu~aj Hrvatske je ~isti dokaz toga da {to se reforme br`e odvijaju, to }e prije dr`ava po~eti koristiti pogodnosti koje donosi ~lanstvo, izme|u ostalog, slobodu kretanja, rada, mobilnost te veliku inansijsku podr{ku koja dolazi od bogatih zemalja ~lanica. M. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Skandal u sudnici

Vlahovi} poslao pismo `rtvi posredstvom sudije
U danu kada su `enili sina, roditelji ubijene Azre Pecar dobili pismo u kojem Vlahovi} moli da se svjedo~i u njegovu korist
Veselin Vlahovi}, optu`en za ratne zlo~ine u~injene na sarajevskoj Grbavici, Kova~i}ima, Vracama, uputio je, posredstvom predsjedavaju}eg Sudskog vije}a Suda BiH Zorana Bo`i}a, pismo porodici Pecar! Jedna od ta~ki optu`nice tereti Vlahovi}a za smrt djevoj~ice Azre Pecar i njene nane Di{e. “U pismu nema prijetnji, ali ve} sama ~injenica da su ga dobili od Vlahovi}a, i to preko Suda, kod porodice Pecar je izazvala veliko iznena|enje i uznemirenost” rekao je tu`ilac , Behaija Krnji} na su|enju Vlahovi}u, koji se ju~er, kao i pro{li put, nije pojavio u sudnici. ta kvo pi smo stre sno dje lu je na `rtvu” kazao je tu`ilac, do, dav{i da je cijela porodica vrlo uzbu|ena. “Oni su ionako pod pritis kom zbog svega {to se desilo, i nisu im potrebna nova uzbu|enja” kazao je tu`ilac, , na {to je predsjedavaju}i Sudskog vije}a Zoran Bo`i} rekao: “@ao mi je {to su uznemireni, ali to je tako.”

Jovanovi} direktor TVSA
Dugogodi{nji novinar i urednik Konstantin Jovanovi}, dosada{nji vr{ilac du`nosti direktora JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, u narednom ~etverogodi{njem mandatu bit }e direktor JP TVSA. ^lanovi NO preduze}a jednoglasno su odlu~ili da ovu funkciju povjere dugogodi{njem novinaru i uredniku, koji je ro|en 1950. u Sarajevu. Od 1976. do 1993. na TV Sarajevo (dana{nji BHRT) radio je sve novinarske poslove, od saradnika do urednika i voditelja centralne informativne emisije i politi~kih programa. Iz Sarajeva je izvje{tavao za RFI, a krajem 1993. kao jedini novinar iz BiH u~estvovao je u realizaciji projekta EU Radio Brod. Bio je dopisnik Glasa Amerike te u~estvovao u formiranju TVOBN i radio kao direktor vijesti.

Stalno novi svjedoci
Veselin Vlahovi}: U`ivio se u ulogu `rtve

Tra`i svjedo~enje u njegovu korist
Nakon ro~i{ta, razgovarali smo s Omerom Pecarom, ocem Azre, sinom Di{e. “Pismo je stiglo u subotu i bilo je adresirano na ime moje supruge, ~ije je ime, uzgred, pogre{no navedeno. Tog dana `enili smo sina i ne moram vam ni re}i koliko nas je po{iljka sa Suda uznemirila”, kazao nam je Omer, navode}i da Vlahovi} zahvaljuje njegovoj supruzi {to je ona, navodno, pisala njegovoj rodbini i pozdravila njegovu majku. “To je apsolutna neistina”, isti~e Omer, napominju}u da Vlahovi} ka`e kako ga sve to {to se Pecarima desilo toliko uznemirava da godinama zbog toga ne spava. “Zato i moli moju suprugu da ona svjedo~i u njegovu korist, da ka`e istinu, da on ni{ta nije kriv.” Pismo je napisano {tampanim slovima, s mnogo gre{aka, a uz njega je bio i propratni dopis, u kojem stoji da se protiv po{iljaoca vodi postupak. “Ni{ta nam nije bilo jasno”, ka`e Omer, `ale}i {to nam ne mo`e pokazati pismo, koje je sada u posjedu Avde Husejnovi}a. Na na{e pozive, pa i na SMS poruku, u kojoj smo naveli da je Omer Pecar suglasan da uslikamo pismo, Husejnovi} se nije uop}e javio.

To je tako
Od ljekara iz pritvorske jedinice Vije}e je obavije{teno da Vlahovi} odbija terapiju, da selektivno komunicira... “Ja bih vas zamolio da vi, kao predsjedavaju}i Sudskog vije}a, sprije~ite ubudu}e slanja bilo kakvih pisama `rtvama” obratio se tu`ilac Krnji} , sudiji Bo`i}u, primijetiv{i da Vlahovi} ima mogu}nost poslati pismo i drugim putem. “No, Pecare je upravo zbunilo to {to su tu vidjeli i va{e ime,

Ju~er je samo svjedo~ila Kemija Kurtovi}, a nakon {to su branioci Vlahovi}a predlo`ili novih 18-20 svjedoka, tu`ilac Behaija Krnji} se tome suprotsta vio, {to je na ja vio jo{ na pro{lom ro~i{tu. “Protivim se u cijelosti ovom spisku. Odbrana je ve} u nekoliko navrata iznosila nova imena svjedoka” objasnio je tu`i, lac, a predsjedavaju}i Sudskog vije}a je tada dao pauzu, nakon koje je re~eno da Sud dozvo lja va svje do ~e nje pe te ro svjedoka, za koje odbrana tvrdi da su bi li o~e vi ci do ga|aja. Os ta li su odbi je ni kao neo snovani i suvi{ni. Danas bi Vlahovi}a trebalo da pregleda vje{tak neuropsihijatar. E. KAMENICA

Neophodne izmjene u sistemu PIO-a
Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} ju~er je u Posu{ju razgovarao s ~lanovima Udru`enja umirovljenika o trenutnim uvjetima u kojima `ive umirovljenici u Federaciji BiH te o reformi mirovinskoga sustava, stoji u priop}enju iz Ureda za odnose s javno{}u Federacije BiH, javlja Fena. - Penzioneri su godinama zapostavljeni od lokalne zajednice i svih nivoa vlasti, oni imaju pravo da ukazuju na svoje posebne potrebe i interese, a svi mi imamo obavezu da im poma`emo u njihovom radu. Izmjene u sistemu penzijsko-invalidskog osiguranja su neophodne i zbog generacija koje dolaze i koje tek sad zasnivaju radni odnos, rekao je potpredsjednik Pudari}.

Stotinu no}i na betonskoj postelji
Svjedok Dragan Regoja je kazao da je 9. juna 1992. odveden u Silos, gdje je zatekao prestravljene i izbezumljene ljude, a uslove boravka opisao je kao katastrofalne
U ju ~e ra {njem nas tav ku su|enja za zlo~ine po~injene na podru~ju op{tine Had`i}i, Dragan Regoja svjedo~io je o mu~enjima, odvo|enjima na radove i uslovima boravka u Silosu i kasarni Krupa, u kojima je bio zatvoren od 1992. do 1996. ~nost, to nije bila ni supa. Nas vi{e bi to jelo, a ako bi neko uzeo ka{iku vi{e, onda bi se sva|ali i tukli, tolika je bila glad. Stotinu dana sam spavao na betonu, kazao je svjedok Regoja, dodaju}i da je upravnik Silosa bio Be}ir Huji}, a njegov zamjenik Halid ^ovi}, te da ih je vi|ao u logoru. Hu ji} i ^o vi}, za je dno sa Mustafom \elilovi}em, Fadilom ^ovi}em, Mirsadom [abi}em, Nezirom Kazi}em, [erifom Me {a no vi }em i Ner mi nom Kalemberom, optu`eni su za zlo~ine po~injene u logoru Silos, kasarni Krupa i Osnovnoj {koli 9. maj. Prema navo\elilovi} i ostali u sudnici

Sud BiH: Zlo~ini u Silosu

Ga|anje Sarajeva bilo dobro razra|eno
Na su|enju nekada{njem komandantu Glavnog {taba VRS-a generalu Ratku Mladi}u ju~er je u Ha{kom tribunalu po~elo svjedo~enje vojnog analiti~ara tu`ila{tva, britanskog oficira Richarda Phillipsa, koji daje iskaz o strukturi i funkcionisanju komandne linije Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a. Philips je za potrebe su|enja Stanislavu Gali}u i Radovanu Karad`i}u izradio organizacioni dijagram Korpusa, koji je za predmet Mladi} izmijenjen tako {to su dodati borbeni izvje{taji i nare|enja. - Postojao je dobar sistem rapor tiranja unutar SRK-a, izjavio je Philips, potvr|uju}i optu`be tu`ila{tva kako je zapovjedni lanac u njemu dobro funkcionirao. - Ga|anje sarajevskih kvar tova nije bilo spontano, ve} dobro razra|eno, upravo na najvi{em nivou, zaklju~io je Philips.

Bez hrane
Svjedok dr`avnog Tu`ila{tva kazao je da je 9. juna 1992. odveden u Silos, gdje je zatekao prestravljene i izbezumljene ljude, te je uslove boravka u Silosu opisao kao katastrofalne i u`asne. - Bio sam 132 dana bez hrane. Da va li su nam ne ku te -

dima optu`nice, Be}ir Huji} i Halid ^ovi} obavljali su funkcije upravnika i zamjenika upravnika logora Silos, [erif Me{anovi} bio je jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni Krupa, a Nermin Kalember je bio stra`ar.

Tukli zatvorenike
Svjedok Regoja rekao je da su stra`ari u Silosu tukli zatvorenike, te da je jedan od njih,

kojeg se sje}a, bio Kalember kojeg su zvali Buba. Svjedok je iz Silosa 29. decembra 1992. odveden u Krupu, gdje je, kako je kazao Regoja, upravnik bio [erif Me{anovi}. Regoja je rekao da su ljudi iz Si lo sa i Kru pe odvo|eni na prve linije, gdje su ~esto ginuli, te naveo da za ~etiri godine, koliko je bio pritvoren, nikada nije dobio odluku o pritvoru. Nastavak su|enja zakazan je za danas. D. M.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

P
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Bosna kao Rubikova kocka
ro{le srijede u popodnevnim satima, dok sam dovr{avao kolumnu za Oslobo|enje {to je uvijek pra}eno porastom adrenalina - zazvonio je mobitel. Mlada novinarka radija priprema emisiju o posjeti Hillary Clinton i Catherine Ashton Sarajevu, `uri joj se, pa moli da ukratko ka`em {ta mislim o toj posjeti, {ta od nje o~ekujem itd. Na`alost, i meni se `urilo, bio sam u posve drugom ilmu, pa sam mladu koleginicu ostavio bez odgovora, osim {to sam, za njenu privatnu upotrebu, rekao: “O toj posjeti ne mislim ni{ta, od nje ne o~ekujem ni{ta, a {irenje svenarodnog optimizma, kao i obi~no, prepu{tam drugima.” Sve manje mi je jasno za{to gotovo svi komentatori sarajevskih listova svaku ovakvu ili sli~nu posjetu Bosni i Hercegovini, ~ak i svaku po`eljnu izjavu nekog uglednog ameri~kog ili evropskog diplomate, interpretiraju kao da je nad Bosnom granulo sunce, iako svi znamo da je nebo nad ovom zemljom konstantno mra~no. Politi~ari mogu da la`u i da u vlastitom interesu uljep{avaju stvarnost. Ali, nije posao medija da {ire la`ni optimizam, ve} da izvje{tavaju o ~injenicama. Ali ako se u taj posao unosi vi{ak patriotizma, povr{nost ili neznanje, novinarstvo gubi na uvjerljivosti. “Pisanje komentara nije stvar emocija i uzrujanosti, ve} stvar kriti~kog promi{ljanja” , pisao je Albert Camus, jedan od knji`evnih velikana koji su se strastveno bavili novinarstvom. Time nipo{to ne `elim da se stavim u ulogu samozvanog uobra`enog presuditelja, jer je od uobra`enosti do gluposti tek jedan korak. Ono {to me motivira jeste neravnopravna borba sa zabludama i strahom od istine, {to je cijena koju ova zemlja skupo pla}a. Po|imo od ~injenica. Dvije zaista mo}ne `e ne, {e i ca ame ri ~ke, odnosno evropske diplomatije, odabrale su Sarajevo kao prvu stanicu svoje balkanske turneje. Bakir Izetbegovi} je iz toga zaklju~io da je Americi i Evropi Bosna i Hercegovina najbitnija dr`ava u regionu, {to nije ta~no. I Srbija, a Kosovo pogotovo, va`niji su im od Bosne. U Pri{tini smo, posredstvom televizije, vidjeli prisni zagrljaj i poljubac Clintonove sa markantnim Albancem Hashimom haçijem. U odnosu na atmosferu u Pri{tini, ona u Sarajevu djelovala je kao hladna rutinska inspekcija, koju su visoke go{}e `eljele {to prije okon~ati. U Pri{tini je Hillary Clinton izgovorila re~enicu koju }e Albanci dugo pamtiti: “Za mene, moju porodicu i za moje ameri~ke sugra|ane, Kosovo je vi{e od spoljnopoliti~kog pitanja. To je li~no pitanje.” Ne sje}am se da je iko od vode}ih ljudi Amerike ne{to sli~no rekao o Bosni. ema sumnje, dobro je {to su Hillary Clinton i Cat he ri ne As hton do{le u Sarajevo u vrijeme kad Bosna i Hercegovina pro`ivljava najte`u politi~ku, ekonomsku i socijalnu krizu od zavr{etka rata naovamo. Zapad nam je jo{ jednom pru`io ruku podr{ke i prijateljske naklonosti. ^uli smo kako su obje gospo|e frustrirane vi{egodi{njom krizom u na{oj zemlji i kako odgovornost za to snose isklju~ivo doma}i politi~ari. Rekle su da se mora prestati sa nacionalisti~kom retorikom, da je prijetnja secesijom bilo kojeg dijela zemlje besmislena, ali i to da je Dejtonski sporazum neporeciv. Po ne znam koji put dobili smo uvjeravanja da ne}emo ostati sami i da }e Amerika i Evropa biti uz nas, ali da je uslov svih uslova - da ovda{nji lideri kona~no prona|u zajedni~ki jezik. Ko je o~ekivao vi{e od toga, ili {to je jo{ gore, u tome vidio razloge za novi optimizam, taj je u tragi~nom nesporazumu sa stvarno{}u. Ali ako zapadnjacima nije dosadilo da bosanskohercegova~ke politi~are godinama dr`e u magare}oj klupi {kole tranzicijske demokratije, nije ni na{im liderima dosadilo da ponavljaju istu lekciju, klimaju glavom, obe}avaju, potpisuju da }e ispuniti ono {to su potpisali. To je pona{anje zbog kojeg Evropljanima staje pamet. “Jako smo frustrirani jer `elimo pomo}i, ali ne znamo {ta ta~no da uradimo” rekao je pro{le , sedmice u Sarajevu Eduard Kukan, {ef delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoisto~ne Evrope. merici i Evropi je jasno da }e Bosna i Hercegovina nazadovati ili propadati sve dok ne po~ne provoditi neizbje`ne, sveobuhvatne reforme. Me|utim, ovdje je na djelu jedna {izofrena politika tri etni~ki zatvorena dru{tva. Tek {to su se ameri~ka dr`avna tajnica i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku vratile ku}i, Milorad Dodik je po`urio da izjavi kako su sve politi~ke partije u Republici Srpskoj jedinstvene u stavu da BiH ne treba da ulazi u NATO, “jer ne `elimo vojnu granicu na Drini” Ako se ima na . umu da je za na{u zemlju, s obzirom na njenu ranjivost i na tragi~no iskustvo iz bliske pro{losti, ~lanstvo u NATO-u ~ak va`nije, a i br`e ostvarivo, od ulaska u EU, jasno je da Dodik stoji na pozicijama nazadovanja i propadanja zemlje u kojoj obavlja jednu od najvi{ih politi~kih funkcija. S druge strane, bo{nja~ka politi~ka i intelektualna elita pona{aju se kao ona dva lika u Beckettovoj drami - i one ~ekaju svog Godoa u vidu spasiteljske operacije me|unarodne zajednice. Tre}i politi~ki blok ove Rubikove kocke ~ine dva HDZ-a, ~ije su pozicije nakon lokalnih izbora oja~ale. Njihov cilj je da Mostar i formalno u~ine hrvatskim stolnim gradom, sa pripadaju}om teritorijom, ali }e to i}i te{ko. A i}i }e te{ko zato {to je Mostar posljednji i jedini multietni~ki grad u zemlji, istina ne onakav kakav je bio, ve} po modelu koji i poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu ~ini multietni~kom. aj zamr{eni ~vor ne}e raspetljati ni ameri~ki predsjednik Obama ni nje ma ~ka kan ce lar ka Merkel, a najmanje }e to u~initi ve} istro{eni OHR, institucija s praznom pu{kom na ramenu. Otuda i sve o~iglednija ravnodu{nost s kojom me|unarodna zajednica gleda na sve u~estalije politi~ke lomove u BiH, na razna slaganja i preslaganja vlasti koja ponekad li~e na igru sa ~uvenom ma|arskom kockom, koju su cinici proglasili jedinim izumom komunizma vrijednim pa`nje. Dodik i Lagumd`ija su svojim najnovijim paktom nalo`ili takvu vatru ispod bosanskog lonca da on kipi na sve strane. ^ak i ako ~itava stvar propadne, Dodik nema {ta da izgubi, dok bi se Lagumd`ija mogao provesti kao i svako ko s |avolom tikve sadi. Zanimljivo, {ute i Washington i Bruxelles.

Zamr{eni bosanski ~vor ne}e raspetljati ni ameri~ki predsjednik Obama ni njema~ka kancelarka Merkel, a najmanje }e to u~initi ve} istro{eni OHR, institucija s praznom pu{kom na ramenu. Otuda i sve o~iglednija ravnodu{nost s kojom me|unarodna zajednica gleda na sve u~estalije politi~ke lomove u BiH, na razna slaganja i preslaganja vlasti koja ponekad li~e na igru sa ~uvenom ma|arskom kockom, koju su cinici proglasili jedinim izumom komunizma vrijednim pa`nje

N

A

T

P

Stolice su ~ekale
ro{le sedmice, u Institutu Ibn Sina, na redovnoj tamo{njoj tribini, odr`ana je promocija knjige “Islam i muslimani u Hrvatskoj” [evke Omerba{i}a, dugogodi{njeg zagreba~kog muftije. Rije~ je o drugom, dopunjenom izdanju knjige, koja na zanimljiv na~in, blizak klasi~nim historiograima Zapada i Istoka, govori o nedovoljno poznatoj temi, kod nas vrlo malo obra|ivanoj. Ve~e je bilo po mnogo ~emu izuzetno. Nadahnuti promotori Enes Kari}, Hilmo Neimarlija, Saeid Abedpour, ne kriju}i i emotivnu vezanost za autora, govorili su tako da su sve ostavili bez daha. Knjiga im je bila samo povod da prozbore o mnogo ~emu drugome, i da vrijeme pro|e kao dlan o dlan kada udari{. Jer, to je bilo korisno utro{eno vrijeme. No, pi{emo zbog drugog povoda. Znaju}i da su organizatori poslali na li~ne adrese stotinjak poziva, mislili smo da }e amiteatar biti pun, da mjesta ne}e biti ni za stajanje, ali nije bilo tako. Kao {to Iranci imaju obi~aj re}i, mnogo stolica je ~ekalo da ih popune oni kojima je te ve~eri tu bilo mjesto, a njih nije bilo. Tako je to u gradu u kojem postoji Fakultet islamskih nauka s desetinama profesora, predava~a, asistenata, a studentima, ovakvim ili onakvim, tek kraja nema, u gradu s dvije medrese, pa sad izra~unajte koliko je u njima profesora, predava~a, asistenata, u~enika i u~enica, u gradu s toliko d`amija i jo{ vi{e d`emata, u gradu u kojem je nekoliko univerziteta, u kojem doktori i magistri ni~u kao gljive poslije ki{e, a svi oni su svakoga trena spremni da vam objasne {ta za njih zna~e arapska i druga prolje}a, srednji i svi drugi putevi islama, pa ~ak i da se okome jedni na druge zbog Kaira, Afganistana, Alepa, Gadaija... Da ni ne pominjemo ostalu publiku koja bi sigurno puno toga nau~ila, kamoli da pro~ita Omerba{i}evu knjigu. Ova se, uzgred, nije prodavala. “Mi je dijelimo zainteresovanim” , rekao je efendija Omerba{i}, ina~e, ro|enjem iz Ustikoline. (Uzgred, gdje su to ve~e bili Fo~aci koji `ive u Sarajevu?) Naravno, prazna mjesta nisu umanjila veli~inu i promocije i rije~i promotora, zna~aj autora i knjige. Ali, ma iz kojeg se ugla gledalo na njih, ta mjesta su prvorazredan skandal. Jer, ako Omerba{i}, za koga se i te ve~eri ustvrdilo da je klju~ni ~ovjek za institucionalni i svaki drugi razvoj IZ-a u Hrvatskoj, pod ~ijim rukovo|enjem je sagra|ena i zagreba~ka,

ali i rije~ka d`amija, nije zaslu`io da ga vide, i ~uju, i pozdrave, prije svega oni koji ~ine sve brojnije institucije IZ-a, i ne samo oni naravno, ko je onda? U Zagrebu je ista promocija odr`ana u punoj dvorani Kongresnog centra. I onda se neki ~ude {to je upravo Zagreb bio grad u kojem su i muslimani pojedinci i institucije prednja~ili po svje`ini nau~ne, kulturne i dru{tvene misli, i po njenim dometima u biv{oj nam zajedni~koj dr`avi, a {to i sada jedino tamo{nje strukture IZ-a podr`avaju izlazak znanstvenih bisera, (Hasanbegovi}, Jahi}, Be}irovi}). U ovda{njem IZ-u nije se moglo izdvojiti ni para za izlazak publikacije o sru{enim bh. d`amijama! Sarajevo je te ve~eri potvrdilo svoj opasni autizam, pokazalo, na`alost, da je njegova intelektualna elita spremna samo da govori, ali ne i da slu{a druge, druga~ije, iz susjedstva. Sramotno... Pa, i bez obzira na to {to smo tamo vidjeli Mustafu Spahi}a, Ivana Cvitkovi}a, Mirka Pejanovi}a, Enesa Pelidiju, Mehmeda Kicu, Ibrahima Bu{atliju, Husniju Kamberovi}a, sarajevskog muftiju Huseina ef. Smaji}a... Iz ureda odlaze}eg reisa bio je {ef kabineta. Ceremonijalna pa`nja nekada najvi{e ka`e.

OSVRT

Pi{e: Edina KAMENICA

U Zagrebu je ista promocija odr`ana u punoj dvorani Kongresnog centra. I onda se neki ~ude {to je upravo Zagreb bio grad u kojem su i muslimani pojedinci i institucije prednja~ili po svje`ini nau~ne, kulturne i dru{tvene misli

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Propis stanovni{tva u Bosni i Tobagovini
vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, pitala u~iteljica u {koli malog Ivicu kako se zovu stanovnici Trinidada i Tobaga. “Otkud to da znam?” pobunio se Ivi, ca. “Ima ih milion i sto hiljada!!” Dobro to, rekoh, dobar je vic, ali kako se zaista zovu stanovnici Trinidada i Tobaga? “Kako se zovu? To je lako” na to }e Ko`o. , “Aaron Abalaka, Aidan Abalaka, Audrey Abalaka, Anthony Aban, Annamaria Aban, onda Adana Abasali, Aluna Abasali, Antonia Abasali, jo{ jedna Antonia Abasali, Alan G. Abbott, Ann-Marie Abbott, Ailian Aigbokhan, Abdul Ahamad, Aisha Ahamad, Ansar Ahamad, Assad Ahamad, Azhem Ahamad, zatim Addam Acavero, Alecia Acavero, Anand Anamalay, Anya Ayoung, nju zna{, bila je Miss Trinidada i Tobaga 2008, onda Alicia Awai, Aman Awai, Baidwatee Awai....” Ne, stvarno, prekinuh ga ja. Tko `ivi u Trinidadu i Tobagu? Kompleksno je to, naime, lingvisti~ko pitanje. Trinida`ani i Toba`ani? Trinidadotoba`ani? Opet, ako neke `ivopisnije nazive imamo obi~aj prevoditi, pa smo tako, recimo, preveli Obalu Slonova~e - uzgred, kako se zovu stanovnici Obale Slonova~e? Dobro, osim Didiera Drogbe? - trebalo bi valjda prevesti i Trinidad i Tobago. Najzad, jednom su otoku europski kolonizatori dali zapadno, {panjolsko ime - Trinidad, Sveto Trojstvo - dok je drugi otok njima dao naziv za neobi~nu biljku “tabagua” odnosno , “tobago” odnosno “tobacco” odnosno , , duhan. Po{teno. Dakle, Sveto Trojstvo i Duhan. Svetotrojstvanci i Duhanjani? Svetotrojstvoduhand`ije? Pizdarije pri~am, znam, ali ima i ve}ih. Kako se, na primjer, zovu stanovnici Bosne i Hercegovine? Pitanje uop}e nije glupo kako izgleda. Stanovnici Trinidada i Tobaga, recimo, izja{njavaju se kao Trinidadotoba`ani, odnosno - kako su oni to skratili - Trinbago, dakle Trinba`ani. Nisu Trinba`ani izuzetak: i u ostalim zemljama gaje blesav obi ~aj da se na po pi su sta no vni {tva gra|ani nacionalno izja{njavaju po dr`avi ~ije dr`avljanstvo imaju. Nije to neko ~udo, u ve}ini slu~ajeva rije~ je o nacionalnim dr`avama - dr`ava je dakle dobila ime po njima, a ne oni po dr`avi - pa i kad nisu to u devetnaestostoljetnom ustavnom smislu, jesu u kolokvijalnom. Ne ka`em, u svakoj od njih na|e se i onih {to se druga~ije nacionalno osje}aju - ima i u Trinidadu i Tobagu ~etiri hiljade Kineza - ali uvrije`io se nekako taj obi~aj, pa nigdje nije novinska vijest kad se na popisu stanovni{tva Portugala, Moldavije ili, dobro, Trinidada i Tobaga, na|e i lijepi broj Portugalaca, Moldavaca ili Trinidadotoba`ana. Te{ko da bi popis u Australiji izazvao ustavni potres, senzacionalno pokazav{i da se ve}ina gra|ana izja{njava kao Australci. Te{ko da se popis stanovni{tva uop}e i igdje i{~ekuje s nervozom i neizvjesno{}u kakvom se i{~ekuju, recimo, parlamentarni izbori. Osim, dakako, u Bosni i Hercegovini. Gdje je istinski senzacionalna novinska vijest bila nedavno otkri}e da ima ljudi {to se izja{njavaju kao Bosanci i Hercegovci. Samo u Bosni i Hercegovini, naime, takva bi demografska anomalija - to dakle da u Australiji ima Australaca - mogla izazvati pravi pravcati ustavni potres. U nekoliko bosanskohercegova~kih gradova i sela ovih je dana - ~itali ste o tome - na uzorku od {ezdeset popisnih krugova proveden probni popis stanovni{tva, generalna proba za pravi popis, zakazan za april sljede}e godine i i{~ekivan s golemom nervozom, jer sve ove godine nitko `iv ne zna koliko Bosna i Hercegovina uop}e ima stanovnika. Mali Ivica, pri~a mi Ko`o, dobio tako peticu iz geograije. Pitala ga u~iteljica zna li itko koliko BiH ima stanovnika, gluhi muk bio u razredu, samo Ivica nestrpljivo mahao rukom, “znam ja, znam ja” “Koliko?” . , pita nastavnica. “Ne znam” ozareno }e Ivi, ca. “Bravo” odu{evljeno mu u~iteljica , upisala peticu. “Odgovor je to~an. Kako si znao?” Ne zna se, eto, koliko BiH ima stanovnika, ne zna se koliko stanovnika imaju Sarajevo, Bijeljina ili Banja Luka, ne zna se koliko u Sarajevu ima Srba, u Bijeljini Bo{njaka, a u Banjoj Luci Hrvata. Jedino {to se sve ove godine zna, jest da nema Bosanaca i Hercegovaca. Po propisu stanovni{tva u BiH ima Bo{njaka, ima Srba i Hrvata, ima i tajanstvenog hazarskog naroda Ostalih, samo nema Bosanaca i Hercegovaca. Bizarna mogu}nost da se netko na popisu stanovni{tva Bosne i Hercegovine izjasni kao Bosanac ili Hercegovac dodana je tako u posljednji ~as, valjda iz zajebancije, ne znam za{to bi drugo. I onda, senzacija: vi{e od tre}ine popisanih na probnom popisu izjasnili su se kao Bosanci, Hercegovci, ili Bosanci i Hercegovci! Sedam puta u komisiji zbrajali i provjeravali, i svaki put im ispalo isto: cijelih trideset pet posto ljudi izjasnili se kao Bosanci i/ili Hercegovci! Velika se sad nervoza nadigla u etnocentri~nim politi~kim strukturama, punih dvadeset godina uljuljanima u udobnom, toplom uvjerenju da je Bosna i Hercegovina ravna plo~a {to le`i na le|ima goleme kornja~e koju dr`e tri slona u Predsjedni{tvu: Bo{njak, Srbin i Hrvat. To je u BiH sveto trojstvo - takav je ustav, takav je Dayton, takvi su i parlament i vlada, i {kole i upravni odbori, cijeli je koncept dr`ave zasnovan na ~injenici da u Bosni i Hercegovini `ive - kako joj samo ime ka`e - Hrvati, Srbi i Bo{njaci. A sad odjednom ispalo da ima Bosanaca i Hercegovaca! Otkud oni, odakle su do{li? - pitaju se etnocentrici iz svetog trojstva, pa sve tra`e na karti gdje je to~no ta, kako se ka`e, Bosna i Hercegovina, odakle im dolaze svi ti silni Bosanci i Hercegovci. [to, naime, sad? To~nije, {to u aprilu? [to ako i pravi popis stanovni{tva otkrije da, osim tri naroda iz svetog trojstva, u Bosni i Hercegovini ima i Bosanaca i Hercegovaca, ili - jo{ gore - da ih ima i za Dom naroda i za Predsjedni{tvo? Jebemtisve, ispadne li stvarno da u Bosni i Hercegovini ima trideset pet posto - dakle najvi{e! - Bosanaca i Hercegovaca, morat }e se mijenjati Ustav. Koliko god glupo izgledalo, morat }e se dr`ava zvati Bosna i Hercegovina. Ili mo`da - kako bi se izbjegli nesporazumi {to bi mogli proiza}i iz paradoksa da u Bosni i Hercegovini `ive Bosanci i Hercegovci - da me|unarodna zajednica jednostavno prevede naziv dr`ave. Da Bosna, recimo, dobije naziv po svome svetom trojstvu, a Hercegovina - samo se name}e - po duhanu. Trinidad i Tobago. [to bi na jeziku domorodaca zna~ilo, slobodnije prevedeno, “popu{ilo sveto trojstvo” .

Velika se sad nervoza nadigla u etnocentri~nim politi~kim strukturama, punih dvadeset godina uljuljanima u udobnom, toplom uvjerenju da je Bosna i Hercegovina ravna plo~a {to le`i na le|ima goleme kornja~e koju dr`e tri slona u Predsjedni{tvu: Bo{njak, Srbin i Hrvat. To je u BiH sveto trojstvo - takav je ustav, takav je Dayton, takvi su i parlament i vlada, i {kole i upravni odbori, cijeli je koncept dr`ave zasnovan na ~injenici da u Bosni i Hercegovini `ive kako joj samo ime ka`e Hrvati, Srbi i Bo{njaci. A sad odjednom ispalo da ima Bosanaca i Hercegovaca! Otkud oni, odakle su do{li?

U OBJEKTIVU Dje~ak iz Madrasa
Si lu eta dje ~a ka dok se igra na ru{evinama sela kod pla`e Marina u indijskom gradu Chennai. Ovaj grad na jugu Indije se zove jo{ i Madras i predstavlja kulturni centar ovog dijela dr`ave. Regija je dugo bila dijelom britanske imperije, perioda o kojem u svojim romanima pi{e, me|u ostalim, i britanskoindijski pisac Salman Rushdie.

REUTERS/Babu

12

CRNA HRONIKA
Slu`benici PS-a Trebinje dostavili su tamo{njem Okru`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv S. B. iz Trebinja zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oru`ja ili eksplozivnih materija. Naime, kod njega je prona|eno i oduzeto pet ru~nih bombi, 447 metaka, te devet {tapina TNT eksploziva, potvr|eno je ju~er iz Centra javne bezbjednosti Trebinje.

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Zaplijenjeni bombe, municija i eksploziv

Prona|ena marihuana

Policijski slu`benici CJBa Banja Luka u utorak nave~er su, na osnovu naredbe Osnovnog suda Banja Luka, u Ulici Bo{ka To{i}a u Banjoj Luci, pretresli ku}e i pomo}ne objekte koje koristi S. S. Tom prilikom prona|ena su tri pakovanja marihuane, ukupne mase 63,25 grama. Nakon toga, policija je privela S. S, koji je nakon-krim obrade pu{ten na slobodu, a protiv njega slijedi izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu.

Napao kom{iju i pucao u zrak
Policija iz Bosanskog Novog, u selu Srednji Dubovik, op{tina Krupa na Uni, uhapsila je ^. B. zbog verbalnog i izi~kog sukoba sa \. B. iz ovog mjesta i pucanja iz poluautomatske pu{ke u zrak. Naime, ^. B. je u utorak popodne verbalno i izi~ki napao \. B. zbog nerije{enih imovinskih odnosa, nakon ~ega je iz svoje ku}e donio poluautomatsku pu{ku i iz nje ispalio tri hica u zrak. Prilikom hap{enja, od ^. B. su oduzeti pu{ka i 157 metaka kalibra 7,62 milimetra, re~eno je za Srnu u Centru javne bezbjednosti Banja Luka. Nakon zavr{ene kriminalisti~ke obrade, ^. B. je pu{ten na slobodu, a protiv njega slijedi izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu zbog ugro`avanja sigurnosti i nedozvoljene proizvodnje i prometa oru`ja ili eksplozivnih materija.
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITI^KIH NAUKA NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E Sarajevo, 23.10.2012. godine

Uhap{eni u akciji
Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv dr`avljanina Srbije Milana Mila~i}a (1991), te dr`avljana Crne Gore Milo{a Pavi}evi}a (1991) i Ivone Vu~i} (1991), svi nastanjeni u Podgorici, kojom ih tereti za neovla{teni promet opojnih droga. Oni su, podsje}amo, uhap{eni u oktobru u akciji Grani~ne policije BiH Laufer, a u optu`nici, koja je upu}ena Sudu BiH na potvr|ivanje, navodi se da su, po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom sa podru~ja Crne Gore dogovorili kupovinu marihuane. Potom su se sa po{iljkom droge 10. oktobra ove godine uputili prema me|unarodnom grani~nom prelazu Klobuk izme|u Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Po ulasku u na{u zemlju, vozilo su, radi grani~ne kontrole, zaustavili pripadnici Grani~ne policije BiH te otkrili 20 pakovanja sa ukupno 11,257 kilograma droge. Pod sje }a mo, pa ke ti dro ge na|eni su u renou megan, crnogorskih registracija, u vlasni-

Okon~ana istraga protiv troje dr`avljana Srbije i Crne Gore

Laufer optu`eni

za {verc droge
Milan Mila~i}, Milo{ Pavi}evi} i Ivona Vu~i} terete se da su iz Crne Gore u na{u zemlju prokrijum~arili vi{e od 11 kilograma marihuane

OGLAS
Javna odbrana doktorske disertacije kandidata MR. ZLATANA BURZI]A pod naslovom “UTJECAJ INFORMATI^KE PISMENOSTI NA MOGU]NOST ZAPO[LJAVANJA MARGINALIZIRANIH DRU[TVENIH GRUPA U BOSNI I HERCEGOVINI, PRILOG ISTRA@IVANJU DRU[TVENE ISKLJU^ENOSTI” odr`at }e se u subotu, 8.12.2012. godine u 10 sati, na Fakultetu politi~kih nauka Sarajevo. Doktorska disertacija mo`e se pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 sati u Sekretarijatu Fakulteta. Sekretarijat

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE OP]INA FOJNICA OSNOVNA [KOLA “MUHSIN RIZVI]” FOJNICA Dana, 7.11.2012. godine Na osnovu ~lana 77. Zakona o osnovnoj {koli (Slu`bene novine SBK broj 11/01 i 17/04) i ~lana 97. Pravila Osnovne {kole “Muhsin Rizvi} u Fojnici, direktor {kole objavljuje

Droga na|ena u renou, vlasni{tvo rent-a-car agencije Foto: GPBiH

ISPRAVKU KONKURSA
za popunu upra`njenih radnih mjesta Ispravka dijela konkursa objavljenog u “Oslobo|enju” 6.11.2012. godine, umjesto: “Kandidat se prima na odre|eno vrijeme do 30.6.2012. godine” treba da stoji: “Kandidat se prima na odre|eno vrijeme do 30.6.2013. godine”. DIREKTOR Mujo Zahirovi}, prof.

OBAVIJEST KORISNICIMA USLUGA BH TELECOMA
Obavje{tavamo korisnike da }e 8.11.2012. godine, u terminu od 10 do 13 sati, do}i do prekida rada telekomunikacione mre`e BH Telecoma na pojedinim podru~jima op}ina Ilid`a i Had`i}i zbog radova na opti~kom kablu. Obavje{tavamo korisnike da }e 8.11.2012. godine, u terminu od 22 do 23.59 sati, dolaziti do povremenih prekida rada BH Line mre`e na podru~ju Ba~i}i i Gladno Polje (op}ina Ilid`a), zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima usluga na razumijevanju. BH Telecom

{tvu rent-a-car agencije, koji je vozio Mila~i}, a sa kojim su bili Pavi}evi} i Vu~i}eva. Droga je, kako smo tada objavili, bila sakrivena ispod voza~evog i suvoza~evog sjedi{ta, u prednjem i zadnjem braniku te u unutra{njosti rezervne gume. Dvoje Crnogoraca i Srbijanac su nakon hap{enja predati Tu`ila{tvo BiH, gdje su saslu{ani. Na zahtjev Tu`ila{tva, a zbog opasnosti od bjekstva u Crnu Goru, odnosno Srbiju, ~ime bi

postali nedostupni organima gonjenja na{e zemlje, odre|en im je pritvor u kojem se jo{ nalaze. Nakon hap{enja ove trojke, iz Grani~ne policije BiH su saop{tili da je u akciji Laufer u 2012. otkriveno jo{ 12,6 kilograma marihuane na me|unarodnom grani~nom prelazu Deleu{a te kilogram iste droge na prelazu Zubci.
L. S.

CJB Banja Luka

Prijavili “kra|u” pasata da naplate osiguranje
Policajci Policijske stanice Prnjavor uspjeli su rasvijetliti la`nu prijavu kra|e vozila koju je 2. novembra prijavila B. ^. B. iz Austrije. Ispostavilo se da su B. ^. B, te njen suprug P. ^. i B. D iz Bijeljine ingirali kra|u pasata, koji su odvezli u Bijeljinu i isjekli u dijelove. Policiji je prijavljeno da je pasat, vlasni{tvo `ene iz Austrije, u toku no}i sa 1. na 2. novembar ukraden sa parkinga u Ulici Zanatski centar u Prnjavoru. Nakon provjere navoda prijave u policiju su privedeni i saslu{ani B. ^. B i P. ^, te osumnji~eni za la`no prijavljivanje krivi~nog djela. U saradnji sa policajcima CJBa Bijeljina kod B. D. prona|en je pasat, koji je ina~e registrovan u Austriji, te ustanovljeno da je vlasnik namjeravao naplatiti austrijsko osiguranje. Nakon kriminalisti~ke obrade uhap{eni su pu{teni na slobodu, a protiv njih slijedi podno{enje izvje{taja nadle`nom tu`ila{tvu. Ina~e, tokom ove godine slu`benici CJB-a Banja Luka rasvijetlili su 11 la`nih prijavljivanja krivi~nog djela. U svim slu~ajevima radilo se upravo o la`nim prijavama kra|e skupocjenih vozila, kako bi se od osiguranja poku{ala naplatiti od{teta. D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

CRNA HRONIKA
Sa ra jev skoj po li ci ji u utorak su prijavljena dva razbojni{tva i to u kladionici te prodavnici. U kladionicu Derby Bet Shop, koja se nalazi u Ulici Cicin han, napada~ je upao kasno poslijepodne te, prijete}i pi{toljem, od radnice oteo odre|enu svotu novca. I radnik trgovine Merkator, u Ulici Valtera Peri}a, oplja~kan je na isti na~in - uz prijetnju pi{toljem, samo nekoliko sati kasnije.

13

Oplja~kane trgovina i kladionica

Na|eni dijelovi ukradenog vozila

Po naredbi Osnovnog su da, slu `be ni ci CJB-a Trebinje u utorak su u prisustvu slu`benika MUP-a KS-a, s ciljem pronalaska dijelova vozila ukradenog u KS-u, pretresli dvije lokacije. Na lokaciji koju koristi S. P. na|eni su dijelovi {kode oktavije, a onoj koju koristi D. \. privremeno je oduzeta {koda oktavija zbog sumnje da su na njoj ukradeni dijelovi. S. P. i D. \. su privedeni i predati policiji.

E

jub Mu{inbegovi}, nekada{nji predsjednik Med`lisa Islamske zajednice u Visokom i biv{i rukovodilac poslovnice Centrotransa u Visokom, presudom Kantonalnog suda u Zenici, osu|en je na ~etiri, a njegovi saradnici Fetah Hindija, samostalni referent i zamjenik rukovodioca poslovnice, i Kemal Smajlovi}, tehni~ki sekretar poslovnice, na po godinu zatvora. Presudu je ju~er saop{tio predsjedavaju}i Sudskog vije}a sudija Nermin Te{njak, a ona je izre~ena nakon priznanja krivnje trojice optu`enih tokom su|enja. Postupak protiv ~etvrtog optu`enog, vlasnika privatne irme TM Company iz Visokog Ahmeda Tabaka, vodi}e se odvojeno. Ina~e, njih ~etvorica optu`eni su za prevare sedam banaka, odnosno zloupotrebu polo`aja i ovla{}enja.

ZENICA Izre~ena presuda Mu{inbegovi}u, Hindiji i Smajlovi}u

[est godina za prevaru
te{ku ~etiri miliona KM
Prema optu`nici Tu`ila{tva Zeni~ko-dobojskog kantona, oni su obmanom i krivotvorenjima dokumentacije u periodu od 2003. do 2008. godine kod sedam komercijalnih banaka podigli ukupno 274 kredita, ~ime su banke, korisnike kredita i `irante o{tetili za vi{e od ~etiri miliona maraka. Krediti su uzimani ve}inom u Raiffeisen i Investiciono-komercijalnoj banci, ali bilo ih je i u Turkish Ziraat, Hypo Alpe-Adria, UniCredit, UPI i BOR banci. Podignuta su i ispla}ena 274 kredita u iznosu od 5,3 miliona maraka, od ~ega nije vra}eno 4,1 milion. Nosioci kredita ili `iranti bili su imami, radnici Centrotransa i drugih preduze}a iz Visokog, te bli`i i dalji ro|aci optu`enih.
Mi. D.

Obmanom i krivotvorenjima dokumentacije kod sedam komercijalnih banaka podigli 274 kredita u ukupnom iznosu od 5,3 miliona, od ~ega nije vra}eno 4,1 milion

PRIZNALI KRIVNJU Presuda uslijedila nakon priznanja krivnje trojice optu`enih, a postupak protiv vlasnika privatne firme TM Company iz Visokog Ahmeda Tabaka vodi}e se odvojeno

Optu`eni na jednom od ranijih ro~i{ta

Potjera na regionalnoj cesti Posu{je - Grude

Pijani kamiond`ija bje`ao policiji
Autoprevoznik I. Kordi} (58) iz Tihaljine kod Gruda, u utorak popodne kamionom je poku{ao pobje}i policajcima PU Grude, no kada je ubrzo zaustavljen, ispostavilo se da je vozio u pijanom stanju. Iz MUP-a ZHK-a saop{teno je da je u utorak poslije 14 sati vi{e Odmah po dobijanju ove informacije na tu saobra}ajnicu je upu}ena policijska patrola da zaustavi kamion. Nakon {to je kamion uo~en u blizini restorana Otok, policijski slu`benik podigao je palicu sa znakom: “STOP POLICIJA” . Me|utim, I. Kordi} se oglu{io na

Autobus br~anske
Autobus setra, br~anskog autoprevoznika Viena Tour, vri je dan oko 350.000 KM, ukraden je u Be~u u no}i izme|u 5. i 6. novembra, potvrdio je direktor i vlasnik ovog preduze}a Petar Ristani}.

firme ukraden u Be~u
- Sutra ujutro, kada su do{li na stanicu, vidjeli su da autobusa nema. Prijavili su nestanak policiji, vi{e od dva sata su davali izjave, dokumentaciju..., rekao je Ristani}, te dodao da je policija na osnovu podataka sa naplatne rampe

Nakon {to je patrola uspjela zaustaviti 58-godi{njeg voza~a kamiona, ustanovljeno da ima 2,34 promila alkohola u dahu, te da je registracija vozila istekla pro{le godine
prije~ila cestu. Nakon {to je I. Kordi} zaustavio kamion, uhap{en je i priveden u slu`bene prostorije PU Grude. Legitimiranjem je utvr|en njegov identitet te da je i prije imao posla sa policijom. Naime, u proteklom periodu I. Kordi} prijavljivan je zbog nasilja u porodici. Izvr{enim testiranjem izmjerena su mu 2,34 promila alkohola u dahu, a provjerama je utvr|eno da je registracija kamiona, kojim je upravljao, istekla pro{le godine. Po zavr{etku prekr{ajne obrade, ovom 58-godi{njaku uru~en je prekr{ajni nalog - za po~injene prometne prekr{aje izre~ena mu je jedinstvena nov~ana kazna u iznosu od 500 KM, za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima C kategorije u trajanju od dva mjeseca, a dobio je i dva kaznena boda. D. P.

NOV^ANA KAZNA I ZABRANA VO@NJE Voza~u uru~en prekr{ajni nalog, izre~ena kazna u iznosu od 500 KM, za{titna mjera zabrane upravljanja vozilima C kategorije od dva mjeseca, te je dobio dva kaznena boda
gra|ana obavijestilo pripadnike PU Grude da se regionalnom cestom, iz smjera Posu{ja prema Grudama, kre}e kamion mercedes tip 814, koji nepropisno prelazi iz jedne saobra}ajne trake u drugu, ugro`avaju}i na taj na~in druge sudionike u saobra}aju. nare|enje policajca i nastavio vo`nju Ulicom Gojka [u{ka u smjeru benzinske pumpe Grafotisak. Patrola policije krenula je za kamionom i nakon potjere s uklju~enim zvu~nim i svjetlosnim signalima, pretekla ga u blizini benzinske pumpe Grafotisak, te vozilom pre-

Firma Viena Tuor kra|om autobusa o{te}ena za 350.000 KM

Autobus je ukraden, kako prenosi Srna, sa parkinga autobuske stanice Erdberg u Be~u. Ristani} je naveo da su voza~i, uobi~ajeno, parkirali autobus oko 22 sata, nakon {to su dovezli putnike iz Republike Srpske, redovnom linijom Janja - Be~.

utvrdila da je autobus u 1.05 iza{ao na autoput, dok je u 2.16 napustio Austriju i krenuo ka Ma|arskoj. Autobus je bio je kasko-osiguran od {tete, ali ne i od kra|e. Ina~e, irma Viena Tour bavi se prevozom putnika 25 godina.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Nevjerica u Ljubljani zbog presude Suda u Strasbourgu

Slovenija najavila `albu
Ministar spoljnih poslova Karl Erjavec rekao je da o~ekuje da }e `alba biti uspje{na jer "argumentacija presude Evropskog suda ne odra`ava ~injeni~no stanje u vezi sa problemima {tedi{a, naro~ito {tedi{a iz BiH"
Slovenija }e podnijeti `albu na presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je presudio da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne {tednje {tedi{ama Ljubljanske banke. Slovenski ministar spoljnih poslova Karl Erjavec rekao je da o~ekuje da }e `alba biti podnesena u {to kra}em roku i da }e biti uspje{na jer "argumentacija presude Evropskog suda ne odra`ava ~injeni~no stanje u vezi sa problemima {tedi{a, naro~ito {tedi{a iz BiH".

Protesti sindikata u Srbiji
Konfederacija slobodnih sindikata (KSS) organizovala je ju~er protest ispred Vlade Srbije tra`e}i socijalni dijalog i za{titu standarda gra|ana Srbije, javlja Anadolija. Nekoliko stotina ~lanova Konfederacije, koja okuplja radnike iz 37 javnih i privatnih preduze}a u Srbiji, zatra`ilo je od srbijanske Vlade uklju~ivanje Konfederacije kao ravnopravnog par tnera u rad Socijalno-ekonomskog savjeta, spre~avanje korupcije i prodaju dr`avne imovine, kao i za{titu standarda gra|ana koji je ugro`en neopravdanim poskupljenjima roba i usluga. Predstavnici sindikata su ponovili zahtjeve iz {trajka upozorenja od 10. oktobra, koji je odr`an u svim ve}im gradovima Srbije, a jedan od osnovnih bio je da se zaustave poskupljenja i pobolj{a egzistencijalni status gra|ana. Radnici su nosili transparente "Stop korupciji", "Stop rasprodaji dr`avne imovine", "Mi nismo bijeli medvjedi", "Za socijalni dijalog".

na isplate {tedi{ama

Prijete}i {amar
Erjavec je istakao da je presuda Suda u Strasbourgu neosnovana, jer se odnosi na pitanje koje spada u nasljedstvo, prenose hrvatski mediji. - Smatramo da je to pitanje potrebno rje{avati u okviru pitanja nasljedstva, a ne u okviru sudskih postupaka, rekao je Erjavec. On je istakao da presuda osporava princip teritorijalnosti, jer su nekada{nje republike, koje su sada nezavisne dr`ave, preuzele obaveze za devizne {tedi{e na podru~ju svojih teritorija. - @elio bih re}i kako to nema uticaja na otvoreno pitanje koje Slovenija ima sa Hrvatskom u vezi sa deviznim {tedi{ama. Tu je u pitanju preneseni dug i svaka dr`ava preuzela je odgovornost na svojoj teritoriji za svoje devizne {tedi{e, dodao je Erjavec. Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u uto-

MUP: Mafija{ ne ~uva Nikoli}a
Direkcija srbijanske policije negirala je ju~er tvrdnje da se u obezbje|enju predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a nalazi Goran Gordi}, nekada{nji pripadnik obezbje|enja Zorana Nedovi}a [oka. U saop{tenju MUP-a Srbije navodi se da Goran Gordi} ne radi u Ministarstvu unutra{njih poslova i da nikada nije bio u obezbje|enju predsjednika Nikoli}a. Svjedok Du{ko Tanovi} izjavio je ju~er na su|enju Luki Bojovi}u i trojici pripadnika kriminalnog zemunskog klana da je Gordi} bio ~lan obezbje|enja Zorana Nedovi}a [oka.

[tedi{e tra`e svoj novac

rak da je Slovenija odgovorna za vra}anje stare devizne {tednje {tedi{ama podru`nica Ljubljanske banke izvan Slovenije, a da je Srbija odgovorna za vra}anje te vrste {tednje {tedi{ama Invest banke izvan Srbije. Evropski sud za ljudska prava presudio je u predmetu troje dr`avljana BiH (Ali{i}, Sad`ak i [ahdanovi} protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije), koji su pokrenuli postupak, tra`e}i da Evropski sud utvrdi odgovornost tu`enih dr`ava za neisplatu takozvane stare devizne {tednje u podru`nici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla. Sud je utvrdio da je Slovenija odgovorna za povredu prava na mirno u`ivanje vlasni{tva i prava na eikasno pravno sred-

stvo {tedi{ama, koje su svoju deviznu {tednju polo`ile u podru `ni ce Lju bljan ske ban ke izvan teritorija Slovenije, te Srbija za neisplatu devizne {tednje polo`ene u Invest banci izvan teritorija Srbije. Presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u Ljubljani je do~ekana s iznena|enjem, a ljubljansko Delo ocjenjuje ju~er kako je rije~ o prijete}em {amaru Sloveniji koja je do sada zastupala tezu da je rije~ o sukcesijskom problemu.

Prou~avanje
Slovensko ministarstvo finansija objavilo je u priop}enju za javnost da je primilo presudu iz Strasbourga i da ju zbog njene opse`nosti (41 stranica) jo{ prou~ava s aspekta potencijalnih posljedica, ali i u pogledu pravnih sredstava koja su Sloveniji sada na raspolaganju. se ne mo`e dokazati da je Slovenija uzela novac tih {tedi{a ili da je od njega imala koristi, jer on nikad nije stigao u Sloveniju. Novac je bio kori{ten preko jugoslavenske centralne banke, najvi{e za dinarske kredite na teritoriju gdje je banka djelovala, rekao je Gabrovec.

Bez dokaza
Predstavnik slovenske Vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je za Delo da je sud utvrdio odgovornost Slovenije bez ikakvog dokaza. - Ni~im

Zaustavljeno 5.000 la`nih azilanata
Sa granica Srbije u posljednjih pet mjeseci vra}eno je oko 5.000 gra|ana koji su namjeravali da tra`e azil u zemljama zapadne Evrope, rekla je potpredsjednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubje{i}. Ona je na sjednici Odbora za evropske integracije Skup{tine Srbije rekla da bezvizni re`im Srbije trenutno nije ugro`en i da su poja~ane mjere kontrole na grani~nim prelazima. Grubje{i}eva je dodala da su glavna odredi{ta la`nih azilanata iz Srbije Njema~ka, [vedska, [vicarska, Luksemburg i Belgija, ali da je smanjen i prakti~no ukinut organizovani odlazak dr`avljana Srbije u zemlje u kojima tra`e azil. Beograd tra`i od zemalja u koje najvi{e odlaze tra`ioci azila da se smanji nov~ana pomo} tra`iocima azila i skrati procedura za razmatranje njihovih zahtjeva.

[teta na vara`dinskom i me|imurskom podru~ju ogromna

Lije~e se rane od poplava
Opasnost od poplava u pojedinim ugro`enim dijelovima Hrvatske je pro{la. Na podru~ju Zagreba i Velike Gorice mirnije se spava, sli~no je i na podru~ju Vara`dinske i Me|imurske `upanije. No, ondje se {teta od poplava tek zbraja, a prema neslu`benim izvorima, {teta je ogromna. Interventna ekipa Hrvatskih voda ~ak sedam dugih no}nih sati probdjela je u popravci nasipa kod Virja Otoka. Upravo na podru~ju Virje Otoka poplavljeno je vi{e od 100 ku}a, a zbog poplave oko 300 ljudi moralo je napustiti svoje domove. Sto`er za za{titu i spa{avanje Vara`dinske `upanije poma`e ugro`enim ljudima i zapo~inje akcije kako bi se ljudima osigurali osnovni uvjeti za `ivot kada se vrate u svoje ku}e, od pitke vode do deratizacije. U Me|imurskoj `upaniji stradalo je oko 100 doma}instava. Na tom podru~ju samo nadljudskim naporima brojnih mje{tana, vatrogasaca i pripadnika nadle`nih slu`bi na vrijeme je zaustavljen prodor vode u puno ve}i broj naselja. Ondje gdje je Drava poharala ku}e ve} su zapo~ela ispumpavanja vode, na terenu su
Zapo~ele akcije kako bi se ljudima osigurali osnovni uslovi za `ivot

mnogobrojne ekipe s mehanizacijom, te veterinarske i sanitarne ekipe, de`urni lije~ni~ki timovi lokalnih domova zdravlja, Crvenog kri`a i ureda za socijalnu skrb. U Sloveniji je u bujicama i poplavama u ponedjeljak i uto-

rak, prema prvim procjenama stru~njaka, o{te}eno oko 2.200 objekata, a materijalna {teta samo u sjeveroisto~nom dijelu zemlje, koju je ve}inom izazvao vodeni val na Dravi, iznosi desetak milijuna eura. J. D.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

REGION

15

Zajedno na tre}a tr`i{ta
Hrvatska ima znanje koje je vrijedno za nas, `elimo da te snage ujedinimo, kazao je kosovski ministar
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Hrvatska - Kosovo: Veliki ekonomski planovi

Ugovor o gospodarskoj suradnji izme|u Vlade Republike Kosovo i Vlade Republike Hrvatske potpisan je ju~er u zagreba~kim Banskim dvorima. U ime Hrvatske ugovor je potpisao prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir ^a~i}, a u ime Kosova ministar gospodarskog razvoja Republike Kosovo Besim Beqaj. Prilikom potpisivanja ugovora nagla{eno je ja~a nje go spo dar ske su ra dnje izme|u dviju prijateljskih dr`ava kao i mogu}nost zajedni~kih nastupa Hrvatske i Kosova na tre}im tr`i{tima. Hrvatski ministar ^a~i} je istakao da postoji veliki spektar podru~ja gospodarske suradnje izme|u dviju dr`ava koji je nedovoljno iskori{ten. Posebno je naglasio suradnju u podru~ju energetike, infrastrukture i poljoprivrede. Kosovski ministar gospodarskog razvoja Beqaj konstatirao je izvrsne politi~ke odnose, te mogu}nosti pro{irivanja robne razmjene, a potvrdio je i da se razmatra zajedni~ki nastup na tre}im tr`i{tima.

Pro{lo vrijeme propitivanja granica
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} primio je ju~er prije podne predsjednika Vlade Republike Kosovo Ha{ima Ta~ija. Tijekom razgovora potvr|eni su prijateljski odnosi dviju dr`ava, kao i obostrana `elja za daljnjim ja~anjem suradnje, osobito na gospodarskom planu, objavljeno je iz Ureda predsjednika RH nakon sastanka.

^a~i} - Beqaj: Ja~anje gospodarske suradnje

Odli~ni odnosi
“Na{i politi~ki odnosi su odli~ni, bez ikakvih prepreka, to je jako dobar preduvjet za produbljivanje ekonomske suradnje izme|u Kosova i Hrvatske. Robna razmjena je jo{ niska za na{e mogu}nosti, tako da smo razgovarali ne samo da u|emo u tr`i{te jedni drugima nego i da razmotrimo kako se

mo`emo natjecati zajedno i na tre}im tr`i{tima. Hrvatska ima znanje koje je vrijedno za nas, `elimo da te snage ujedinimo” kazao je , kosovski ministar. Kosovo je me|u rijetkim dr`avama u Europi za koju se predvi|a gospodarski rast u 2012. i do 4,5 posto, pa se gotovo polovica dr`avnog prora~una planira utro{iti za javne investicije. “Mi poku{avamo predstaviti Kosovo kao ‘mala vrata’ za regiju jer smo u regiji najbolji po zakonima, jer smo sve odradili na europskom nivou. Jo{ imamo dobar

gospodarski rast, ove godine }emo imati vi{e od 4,5 posto, {to nam omogu}ava da veliki dio na{eg prora~una, skoro 40 posto, ide na javne investicije” izjavio je Beqaj. ,

Poziv tvrtkama
Najavio je nekoliko velikih infrastrukturnih projekata i pozvao hrvatske tvrtke da prate ove projekte i da se natje~u za njih. Tako|er, ju~er u sjedi{tu Vlade RH u zagreba~kim Banskim dvorima potpredsjednik hrvatske Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimi-

ca sastao se sa zamjenicom predsjednika Vlade Republike Kosovo i ministricom industrije i trgovine Mimozom Kusari - Lila. Kako je objavljeno nakon ovog sastanka, potpredsjednik Mimica prenio je punu potporu Hrvatske na putu Kosova u euroatlantske integracije. Izrazio je spremnost Hrvatske da svojim iskustvom pomogne u provedbi sveobuhvatnih pravnih, ekonomskih i institucionalnih reformi povezanih s procesom pristupanja Europskoj uniji.
Jadranka DIZDAR

Ivo Josipovi}

Predsjednik Josipovi} je naglasio kako je u regiji pro{lo vrijeme propitivanja dr`ava i granica, te da je sada vrijeme za konkretniju i sna`niju suradnju, stoji u istom priop}enju. Predsjednik je ponovio spremnost Republike Hrvatske da se i dalje aktivno zala`e za nastavak politike pro{irenja Europske unije te da sna`no podr`ava Kosovo, ali i ostale dr`ave regije, u euroatlantskim aspiracijama.

OČEKIVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

1.150.000,00 KM

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 66. KOLA SuperLOTO-a UZ 66. KOLO SuperLOTO-a OD 06.11.2012. godine OD 06.11.2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
OČEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45......................................................................................650.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

07 18 30 31 36 38

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

07 30 38 36 18 31
7 2 0 7 8 5 6 1 8 2 1 3

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................81.444,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.602,61 KM Fond dobitaka 50%:.............................................40.722,00 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 331.218,68 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................336.821,29 KM Odaberi boju je: .......................................8.619,40 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ..................12.216,60 KM Akumulirano u fondu za jackpot:................625.911,13 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................... 638.127,73 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 6.108,30 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............ 7.126,35 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .... 15.270,75 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................9.368,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.684,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........936,80 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 2 164 3.313

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 3.054,10 KM 43,40 KM 4,60 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 07. 11. 2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:................ 33.913,10 KM Jackpot ukupno:................................................................. 34.849,90 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.747,20 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 2 256,50 KM Iznos: 19 40,50 KM Iznos: 170 4,50 KM Iznos: 1.695 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 07. 11. 2012.

16

OGLASI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OGLASI

17

18

SVIJET
VIJESTI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Ponovo izabran ameri~ki predsjednik Barack Obama

[teta od havarije Fukushime 125 milijardi dolara
Tro{kovi sanacije posljedica havarije u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima mogli bi da se udvostru~e, na vi{e od 10 biliona jena (125 milijardi dolara), saop{tilo je ju~er rukovodstvo nadle`ne elektroprivredne kompanije. Tokio Electric Power Company (TEPKO) je navela da }e dekontaminacija ozra~enih podru~ja i kompenzacija onima ~iji su poslovi ili `ivoti pogo|eni havarijom ko{tati mnogo vi{e od pet biliona jena, koliko je procijenjeno u aprilu. Havarija nuklearne elektrane Fukushima dogodila se u mar tu 2011. poslije sna`nog zemljotresa i cunamija. To je najve}a katastrofa u nuklearnoj elektrani jo{ od vremena ^ernobilja.

Jo{ ~etiri godine!
~kom govoru ponovo izabrani ameri~ki predsjednik Barack Obama.

Barack Obama ostaje na du`nosti predsjednika SAD-a jo{ ~etiri godine • Bez obzira jeste li nosili Obamin ili Romneyev transparent, u~inili ste da se va{ glas ~uje
"Zadatak usavr{avanja na{eg jedinstva ide dalje, ide dalje zbog vas. Za SAD najbolje tek do la zi. @e lim za hva li ti svim Amerikancima koji su glasali. Mi smo ameri~ka obitelj i mi rastemo ili padamo zajedno, kao nacija", poru~io je u pobjednizvao veselim ratnikom. "Michelle, nikad te nisam volio vi{e. Ponosan sam {to sam gledao Ameriku kako te zavoljela", rekao je Obama supruzi. Rekao je i kako se ponosi k}erima. "Bez obzira na to jeste li nosili Obamin ili Romneyev transparent, u~inili ste da se va{ glas ~uje", poru~io je bira~ima Obama. "Upravo sam razgovarao s guvernerom Romneyem i Paulom Ryanom i ~estitao im na utrci", dodao je Obama, i rekao kako se veseli susretu s Romneyem nakon izbora kako bi mogli sara|ivati i pokrenuti SAD prema naprijed. "No}as sam ispunjen nadom jer sam vidio ameri~ki duh", rekao je Obama. Obama ulazi u svoj drugi ~etverogodi{nji mandat suo~en s te{kom zada}om rje{avanja prora~unskog deicita od 1.000 milijardi dola-

Duga i neizvjesna utrka do kraja
Zahvalio je i svom potpredsjedniku Joeu Bidenu, kojeg je na-

Twitter u slu`bi izbora
Iz Obaminog je sto`era svojevremeno stigla poruka Michelle Obame u kojoj izme|u ostalog pi{e: "Prvo, ako ve} niste, idite glasati. Drugo, proslijedite ovu poruku svima tako da budete sigurni da }e i oni glasati. Podsjetite o tome i svoje prijatelje na Facebooku". Odmah nakon objave rezultata na ameri~kim televizijama, Obama je na Twitteru objavio: "Jo{ ~etiri godine". U kratkom vremenu to je postala najcitiranija objava na Twitteru.
Obama: “Mi smo ameri~ka obitelj”

Gre{kom uni{tena dokumentacija o neonacistima
Njema~ki mediji javili su u utorak da su vlasti gre{kom uni{tile desetine fascikli s dokumentima o desni~arskim ekstremistima. Prema izvje{taju novinske agencije DAPD, ~lanovi parlamenta u Berlinu obavije{teni su o incidentu. Portal Spiegel Online navodi da je berlinska obavje{tajna slu`ba uni{tila dokumenta u junu, iako su bila odre|ena za zvani~nu arhivu. Visoki bezbjednosni zvani~nik Franck Henkel rekao je da vjerovatno nijedan od dokumenata nije povezan sa desni~arskom grupom Nacional-socijalisti~ko podzemlje, osumnji~enom za ubistvo 10 ljudi od 2000. od 2007. godine. Tu`ila{tvo je u utorak najavilo da }e uskoro podnijeti optu`nicu protiv nekoliko osoba zbog sumnje da su povezani s tom desni~arskom organizacijom.

Barack Obama novi-stari predsjednik SAD-a

Bez zna~ajnih promjena na Balkanu
je interes jedne tako velike sile za zemlju i prostor koji se smatra paciiciranim iz pozicije velikih sila, a to i jeste osnovna briga. Sve ostalo je unutra{nja stvar doma}ih politi~ara koji, smatra Lasi}, proizvode samo nerede, a ne ure|ivanje prostora, te stoga i jesmo udaljeni od civiliziranog svijeta i euroatlantskih procesa.

Predsjedni~ki izbori u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama zavr{eni su i, kao {to su mnogi o~ekivali i nadali se, Barack Obama ostao je predsjednik. Me|utim, da li je ovo dobro po globalnu, ali i po politi~ku scenu Balkana i Bosne i Hercegovine, pitali smo istaknute bh. profesore.

Neki novi vjetrovi
Kao i mnogi, i Mile Lasi}, profesor Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru, prije ~etiri godine bio je odu{evljen {to je ozna~en kraj ere dotada{njeg predsjednika SAD-a Georga Busha Juniora, koji je, kako on smatra, Ameriku prikazao u najlo{ijem mogu}em svjetlu, kao globalnu opasnost, a ne kao svjetionik mira i slobode. - Tada smo svi bili odu{evljeni Obaminom pozitivno{}u da mo`e rije{iti sve i od njega se mnogo o~ekivalo. Me|utim, on je samo dijelom ispunio ta o~ekivanja. I sada smo se nadali i zadovoljni smo {to je opet pobijedio, jer je tako zaustavljen ~ovjek koji neodoljivo podsje}a na Busha Juniora, onoga koji je zapo~injao ratove, te poku{ao napraviti unilateralni svijet. Sve njegove ideologije i politike su lupile o ledinu i bilo bi stra{no da je Mitt Romney ovaj put dobio {ansu da reprizira jednu lo{u povijest, istakao je Lasi}. Za svijet se, smatra Lasi}, ni{ta bitno ne}e promijeniti, jer je Obama u su{tini zarobljen u ameri~ke interese na cijelom globusu i vanjska politika }e i dalje biti otprilike kakva je bila i do sada. - Mislim da je dobro {to je Obama pobijedio, jer on ipak unosi neke nove vjetrove u globalnu politiku SAD-a i sasvim sigurno }e puno vi{e senzibiliteta imati za dijaloge, za rje{enje palestinskog pitanja. S druge strane, nje-

Status quo za Balkan
- Obama }e sada na unutarnjem planu poku{ati realizirati neka ranija obe}anja koja bi trebala biti u korist neja~eg dijela stanovni{tva i u pogledu zdravstvene i socijalne reforme i u tom pravcu mu se samo mo`e po`eljeti uspjeh. Da li }e dovesti do kraja ranija obe}anja glede povla~enja vojske iz Iraka, zatvaranja Gvantanama, te{ko je kazati. Ja se nadam da }e ispuniti makar ta najkrupnija ranija obe}anja iz vanjskopoliti~ke domene, zaklju~io je Lasi}. Kako nam je kazao profesor na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu Asim Mujki}, ponovni izbor Obame za predsjednika SAD-a bi za globalnu politiku trebalo da zna~i jedan konstruktivniji, miroljubiviji, promi{ljeniji pristup svjetskim problemima, za razliku od znatno agresivnije platforme republikanskog kandidata. - Za regiju zapadnog Balkana to }e najvjerovatnije zna~iti neku vrstu statusa quo, jer je vitalni ameri~ki interes {to se ti~e ovog podru~ja svijeta stabilnost, da ne bude oru`anog konlikta, a neki eventualni napori ka izgradnji funkcionalnije dr`ave u BiH bi}e prepu{teni Evropi, odnosno SAD }e eventualno pomo}i kroz evropska nastojanja. Mislim da se ni{ta bitnije ne}e promijeniti, stoga i ne treba o~ekivati nikakav zna~ajniji pomak na Balkanu, poru~io je Mujki}.
M. PAMUK

Kenedyevi ponovo u Kongresu
Unuk brata ubijenog ameri~kog predsjednika Johna Kennedya izabran je u utorak za poslanika u ameri~kom Kongresu, ozna~iv{i povratak najpoznatije politi~ke dinastije u to zakonodavno tijelo, javljaju mediji u SAD-u. Prije dvije godine, Patrick Kennedy, sin Teda Kennedya koji je umro godinu ranije, najavio je da se ne}e kandidovati za Predstavni~ki dom, okon~av{i poslije vi{e od 60 godina neprekidno prisustvo porodi~nog klana u ameri~kom parlamentu. Joseph Kennedy III vrati}e sada ~uvenu porodicu u Predstavni~ki dom kao predstavnik Masachussetsa. "Ovo je nevjerovatan trenutak za mene", kazao je novoizabrani 32-godi{nji poslanik za internetsajt Boston Globe i dodao da je nestrpljiv da po~ne da radi. U biografiji objavljenoj na internetu, diplomac Harvarda i biv{i zamjenik tu`ioca Masachussetsa izjasnio se za legalizaciju homoseksualnih brakova.

Empire States Building u bojama demokrata

gova pobjeda istovremeno zna~i da ne}e do}i do obnove strukturnog mentalizma koji jeste izazvao ovu globalnu ekonomsku krizu u kojoj smo ~etiri godine. Ja se radujem njegovoj pobjedi, ali mislim da }e odnos Amerike prema BiH ostati potpuno isti, kazao je ekonomski i politi~ki analiti~ar @arko Papi}. Profesor Lasi} upozorio je kako se smanju-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

SVIJET
VIJESTI

19

[panija odobrila sklapanje istospolnih brakova
[panske vlasti odobrile su ju~er sklapanje brakova izme|u osoba istog spola, po{to je ustavni sud, poslije sedam godina, odbacio zahtjev Narodne partije za provjeru ustavnosti zakona o istospolnim brakovima. [panski ustavni sud presudio je protiv zahtjeva Narodne partije, sedam godina od podno{enja `albe. Tokom vladavine Socijalisti~ke radni~ke par tije, sa Luisom Rodrigesom Sapaterom na ~elu 2004. godine, usvojen je Zakon o legalizaciji istospolnih brakova. Narodna partija (PP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, ulo`ila je `albu ustavnom sudu na postoje}i zakon, navode}i da on nije u skladu sa ustavom i da kr{i temeljne norme bra~ne zajednice, prenijele su agencije. Ustavni sud [panije odbacio je takvu `albu, nakon ~ega je potvr|ena mogu}nost sklapanja homoseksualnih brakova. Izme|u 2005. i 2011. godine u [paniji je sklopljeno vi{e od 20.000 homoseksualnih brakova, {to ~ini 1,8 posto brakova u toj zemlji, pokazuju podaci Dr`avnog instituta za statistiku. Holandija je zemlja u kojoj je 2001. godine prvi put donijet zakon kojim je odobreno sklapanje istospolnih brakova. Do sada je 11 dr`ava svijeta odobrilo sklapanje brakova izme|u osoba istog spola.

Obama rekao kako se veseli susretu s Romneyem nakon izbora kako bi mogli sara|ivati i pokrenuti SAD prema naprijed

Reuters

ra, smanjenja 16.000 milijardi dolara nacionalnog duga, reforme skupih socijalnih programa i rje{avanja blokada u ameri~kom Kongresu, koji }e vjerovatno zadr`ati isti strana~ki raspored u kojem demokrati imaju ve}inu u Senatu a republikanci u Predstavni~kom domu.

Nakon duge i neizvjesne utrke te duge i neizvjesne izborne no}i, aktualni predsjednik SAD-a Barack Obama uspio se izboriti za jo{ ~etiri godine u Bijeloj ku}i, objavio je CNN. Zanimljivo je da je razlika u ukupnom broju glasova izme|u dvojice kandidata relativno mala, dobar dio no-

}i Romney je zapravo bio u prednosti.

Svaki glas se (ipak) ra~una
To je odmah izazvalo usporedbe s izborima 2000. godine, kada je Al Gore s vi{e glasova izgubio od Georgea W. Busha, koji je

uspio skupiti vi{e elektora. Koliko je utrka bila tijesna i koliko je svaki glas u neodlu~nim dr`avama bio va`an, svjedo~i i ~injenica da su oba izborna sto`era samo nekoliko sati prije zatvaranja birali{ta i dalje potencijalnim prista{ama slali e-mailove s pozivima da iza|u na izbore.

Me|unarodne reakcije na izborne rezultate u SAD-u

Svjetski zvani~nici uz Obamu
Brojni svjetski i evropski lideri ~estitali su izbornu pobjedu ameri~kom predsjedniku Baracku Obami. Najvi{i zvani~nici EU i NATO-a ~estitali su Obami pobjedu, uz o~ekivanja da }e se saradnja Bruxellesa i Washingtona jo{ vi{e produbiti.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz je u saop{tenju istakao da su SAD i EU najbli`i saveznici na svijetu

Amerika - gvardijan mira
"Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave su klju~ni strate{ki partner EU i radujemo se nastavku bliske saradnje sa predsjednikom Obamom, uz dodatno ja~anje bilateralnih veza i dublju saradnju na poljima bezbjednosti i ekonomije", navodi se u zajedni~kom saop{tenju predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barossa i predsjednika Vije}a EU Hermana van Rompeya. Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz je u saop{tenju istakao da su SAD i EU najbli`i saveznici na svijetu i izrazio spremnost te institucije za jo{ ja~u sa ra dnju sa Bi je lom ku }om, Kongresom i Senatom. ^estitkama se pridru`io i generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmussen, koji je podsjetio na {ezdesetogodi{nje savezni{tvo Evrope i Amerike i njihovu ulogu u o~uvanju svjetskog mira. Kako su prenijele agencije, njema~ka kancelarka Angela Merkel ~estitala je Obami na ponovnom izboru za predsjednika, navode}i da duboko cijeni njihove me|usobne susrete i razgovore o

Fond Rubini: Raspad eurozone u 2013.
Vjerovatno}a da eurozona kraj idu}e godine ne do~eka u sada{njem sastavu je vrlo visoka - oko 90 posto - prognoziraju stru~njaci Fonda Rubini iz New Yorka. Eksper ti Fonda smatraju, u najnovijem scenariju za blisku budu}nost eurozone, da }e njene dvije ~lanice - Gr~ka i Por tugal - napustiti taj savez u bilo kojem slu~aju. Mogu}nost da Gr~ka i Por tugal ostanu u eurozoni Fond Rubini ocjenjuje sa svega 10 posto. Tolika je, naime, vjerovatno}a da }e monetarna unija uspjeti da uspostavi bud`etski savez, a da se problemi ~lanica sa ogromnim dugovima rije{e na ra~un ulivanja sredstava iz bogatih zemalja centralne i zapadne Evrope. Ekonomisti Fonda tvrde da je najvjerovatniji scenario, koji }e uslijediti uskoro u eurozoni, postepen i `alostan raspad monetarne unije, izlaskom problemati~nih zemalja iz njenog sastava, pra}en bankrotima i ekonomskim zastojem. Ukoliko se u narednim mjesecima doga|aji budu ra zvijali u pravcu koji predvi|aju ameri~ki eksper ti, glavni napori u eurozoni i cijeloj EU bi}e usmjereni na stabilizaciju sada vrlo problemati~ne finansijske situacije u Italiji i [paniji - dvije ~lanice eurozone koje su, tako|er, optere}ene velikim dugovima.

Predsjednik Obama s porodicom

pitanjima vezanim za njema~koameri~ke i transatlantske odnose, kao i prevazila`enje globalne inansijske i ekonomske krize. Francuski predsjednik Fransoa Holland je u ~estitki ameri~kom predsjedniku poru~io da je ponovni izbor Obame jasan izbor za otvorenu i ujedinjenu Ameriku,

koja je u potpunosti anga`ovana na me|unarodnoj sceni.

Otvorena i ujedinjena Amerika
Britanski premijer David Cameron poslao je najiskrenije ~estitke ameri~kom predsjedniku, izraziv{i radovanje {to }e

ponovo sara|ivati sa prijateljem Barackom Obamom. Kineski predsjednik Hu \intao i premijer Ven \iabao ~estitali su Obami, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u ~estitki Obami poru~io da su bilateralni odnosi dvije zemlje ja~i nego ikada.

20

OGLASI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
Prona|eno rje{enje za srbijanskog avioprevoznika

SVIJET FINANSIJA

21

BiH

EU

Usporen rast proizvo|a~kih cijena
Nova kompanija }e se zvati Jat Serbian Airlines

Airbus partner
U martu sti`u ~etiri airbusa 319, koja }e dr`ava pribaviti na leasing, a na jesen 2013. sti`u i jo{ ~etiri letjelice ATR 72-500
Nova srbijanska nacionalna aviokompanija kre}e sa radom u martu naredne godine, sa po~etkom ljetnjeg reda letenja. Tada u novu kompaniju, sa maksimum 600 zaposlenih, sti`u i ~etiri airbusa 319, koja }e dr`ava pribaviti na leasing. Na jesen 2013. sti`u i jo{ ~etiri letjelice ATR 72-500, tako|er na leasing. Jat Airwaysa. To je jedini na~in da se na novu irmu do prolje}a prenesu prava, slotovi, vlasni{tvo nad avionima i neophodan kadar. Ra~una se da nova kompanija mo`e biti rentabilna sa maksimum 600 zaposlenih. Pre ma ocje ni stru~ nja ka, srpski avioprevoznik bi}e lider u regionu. Velike su {anse da ovaj prevoznik svoja dva aviona boinga 737-300 stacionira u Skoplje i odatle pod svojom oznakom saobra}a ka Evropi. Tako|er nije isklju~ena ni mogu}nost da jedan avion ode i u Sarajevo, s obzirom na to da je Turkish Airlines iza{ao iz BH Airlinesa.

NOVOG JATA
Skoplje i Sarajevo
Do kraja ove godine bi}e potpisan memorandum o razumijevanju sa Airbusom, a u februaru i ugovor o kupovini ~etiri aviona tipa A320, koji bi u Srbiju trebalo da stignu 2015. godine. Ovo su rezultati odr`anog sas tan ka mi nis tra i nan si ja Mla|ana Dinki}a sa predstavnicima Airbusa. Do sredine decembra bi}e formirana nova nacionalna aviokompanija kao k}erka irma od prijedloga je da nova kompanija nosi naziv Jat Serbian Airlines kako bi se sa~uvao prepoznatljiv brend star vi{e od 60 godina. ^im se u februaru naredne godine sa Airbusom potpi{e ugovor o nabavci aviona, srpski prevoznik }e osjetiti benefite. Obuka samo jednog pilota ko{ta 80.000 eura. Za leasing ATRa pobrinu}e se mati~na firma Airbusa EADS, koja je suvlasnik i ATR-a sa 50 posto, pi{u Novosti. Za ku po vi nu ~e ti ri avi ona A320, a ~ime se aktivira ugovor iz 1998, za koja je Srbija dala avans od 23,5 miliona dolara dr`avne garancije, da}e se tek na kon usva ja nja bu d`e ta za 2015. godinu, kada je planirana i isporuka. Ovo obje strane u pregovorima ocjenjuju kao veliki ustupak francuskog proizvo|a~a aviona.

Rast proizvo|a~kih cijena u evropskoj industriji osjetno je usporio u septembru u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su podaci Evropskog statisti~kog ureda. U eurozoni su proizvo|a~ke cijene u industriji u septembru porasle 0,2 posto, nakon 0,9postotnog rasta u augustu. Njihov je rast osjetno usporio i u 27-~lanoj Evropskoj uniji, s 1,1 posto u augustu na 0,3 posto u septembru, izvijestio je Eurostat. Ako se izuzme energetski sektor, proizvo|a~ke su cijene i u eurozoni i u EU porasle 0,3 posto. U energetskom sektoru stagnirale su u eurozoni, a u Uniji porasle za 0,5 posto. Me|u zemljama ~lanicama za koje postoje dostupni podaci, najve}i rast ukupnog indeksa proizvo|a~kih cijena za-

bilje`ila je Danska, za 1,1 posto. Slijede Holandija i Portugal, s rastom cijena od 0,9, odnosno 0,6 posto. Pad je zabilje`en u Gr~koj za 0,6 posto te [paniji i Italiji za po 0,1 posto. Na godi{njem nivou proizvo|a~ke su cijene u industriji eurozone porasle 2,7 posto u eurozoni, a u Uniji za 2,6 posto. Ako se izuzme energetski sektor, cijene su u eurozoni uve}ane za 1,2, te za 1,3 posto u EU. U energetskom sektoru uve}ane su za sedam posto u eurozoni, te za 6,6 posto u 27 ~lanica Evropske unije. Me|u zemljama ~lanicama ~iji su podaci bili dostupni najve}i rast ukupnog indeksa proizvo|a~kih cijena zabilje`ila je Bugarska za 6,6 posto, Kipar za 6,3 i Rumunija za {est posto. Najslabiji rast cijena bilje`ila je [vedska 0,5 posto.

Vi{ak 300 ljudi
Bud`etom za narednu godinu predvi|ene su otpremnine za vi{ak u Jatu. Ra~una se da }e u ovaj program u}i oko 300 radnika, a isto toliko ispunjava uslove za odlazak u penziju. Jedan

Euro u Latviji od 2014. godine
Vlada Latvije utvrdila je prijedlog zakona o uvo|enju eura kao zvani~nog sredstva pla}anja umjesto nacionalne valute lata od 1. januara 2014. godine. Prema prijedlogu zakona, cijene robe i usluga iskaziva}e se istovremeno u latima i eurima tokom tri mjeseca prije uvo|enja zajedni~ke evropske valute eura i tokom pola godine poslije prelaska na euro. Bankomati }e prestati da izdaju late ve} na dan uvo|enja eura. U toku dvije sedmice poslije uvo|enja eura dvije valute }e biti u opticaju istovremeno - kusur od pla}anja u latima }e se vra}ati u eurima. U poslovnim bankama promjena lata u eure bi}e mogu}a pola godine poslije prelaska na euro. U Banci Latvije takva zamjena }e biti mogu}a bez vremenskog i ograni~enja iznosa. Latvija planira da pre|e na euro 1. januara 2014. godine. Pri tome moraju da se ispune odre|eni kriteriji Bruxellesa. Bud`etski deicit ne smije da prelazi tri posto godi{nje, a dr`avni dug - 60 posto bruto doma}eg proizvoda. U Latviji su u vi{e navrata pozivali da se organizuje novi referendum po pitanju ulaska zemlje u zonu eura.

HSBC: Otkazi za hiljade zaposlenih
Svjetska kriza ostavila je znatan trag i na britanskom bankarskom sektoru. Britanska bankarska grupacija HSBC u posljednje dvije godine otpustila je gotovo 30.000 radnika, a slijedi jo{ otkaza, prenosi Reuters. Banka je krajem 2010. imala 296.000 zaposlenih, a do kraja septembra ove godine ta brojka je srezana na 266.700. Samo ove godine podijeljeno je ve} oko 21.000 otkaza. Budu}i da banci posao i dalje ne cvjeta prema planu, izvr{ni direktor Stewart Guliver najavio je nove rezove do kraja 2013. godine.

22

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Ministar Nikola [piri} s predstavnicima stranih investitora

Sindikalisti Elektroprenosa BiH poru~uju

Na{ novac ne mo`ete
Za{to nisu provedeni zaklju~ci sa sjednice Skup{tine akcionara? • Elektroenergetski sistem mo`e do}i u opasnost
Predstavnici ~etiri sindikalne organizacije Elektroprenosa BiH iz Sarajeva, Tuzle, Biha}a i Mostara saop}ili su na ju~er odr`anoj konferenciji za novinare da nijedan od zaklju~aka koji su doneseni na sjednici Skup{tine akcionara ove kompanije od 3. februara ove godine nije proveden. Ti zaklju~ci su, kako navode u sindikalnim organizacijama, trebali osigurati pobolj{anje rada i normalno funkcionisanje Elektroprenosa BiH. Njima je trebalo da bude utvr|en procenat kapitala, da se razmotre izmjene i dopune Statuta kompanije, te da se nalo`i entitetskim ministrima da u roku od 30 dana usaglase mi{ljenja, usvoje izmjene i do pu ne za ko na o osni va nju kompanije koje se odnose na ~lan 17. ovog Zakona, formiraju stru~ne radne grupe za stru~no mi{ljenje o objektima 110-kilovoltne mre`e. Me|u tim zaklju~cima je bila i smjena uprave i UO (bez mogu}nosti obavljanja bilo kojeg rukovode}eg radnog mjesta u kompaniji) i revizija inansijskog poslovanja od 2006. godine.

raspodjeljivati
Realizovati preporuke iz Bijele knjige
Predstavnici Vije}a stranih investitora (VSI) susreli su se sa ministrom inansija i trezora BiH Nikolom [piri}em kako bi razgovarali o pobolj{anju poslovne klime u BiH, poreskoj i iskalnoj politici dr`avne Vlade, te politi~kim barijerama koje ko~e ekonomski razvoj zemlje. Osvr}u}i se na globalnu krizu u svijetu i ekonomske perspektive regije, ministar [piri} je izjavio: “Ministarstvo inansija i trezora BiH spremno je realizirati sve preporuke iz Bijele knjige koje }e podsticati ino-investitore da hrabrije nastupe na bh. tr`i{tu. Spremni smo da podr`imo regionalnu dimenziju novog rasta i razvoja u kojem ino-investicije i ino-investitori moraju imati zapa`enu ulogu.” Predstavnici stranih investitora u zemlji izrazili su zabrinutost zbog negativnog izvje{taja Evropske komisije prema kojem BiH nije postigla odgovaraju}i napredak na putu ka EU u 2012, stoga su zatra`ili sna`niji anga`man vlasti pri kreiranju ohrabruju}e klime za poslovanje postoje}ih, ali i privla~enje novih investitora. “Bijela knjiga i na{e preporuke odli~na su polazna osnova za provo|enje reformi u pravcu pobolj{anja poslovnog ambijenta. Susret sa ministrom [piri}em bio je prilika da razgovaramo o na{im iskustvima, da razmijenimo mi{ljenja i prijedloge te da budemo informisani o planovima Vije}a ministara” izjavio je Brani, mir Muid`a, predsjednik Vije}a stranih investitora.

Sa konferencije za novinare sindikalista Elektroprenosa BiH

Foto: D. TORCHE

Konferencija u ^apljini

Kvalitet kao klju~ni
Kvalitet kao klju~ni faktor poslovanja, naziv je sedme konferencije kvaliteta u BiH koju od 7. do 9. novembra u ^apljini organizira Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini i Privredna {tampa d.o.o. Sarajevo. Konferencija se organizira u okviru projekta Unapre|enje kulture kvaliteta u BiH i dodjela dr`avne nagrade za kvalitet povodom Evropske nedjelje kvaliteta, a pod pokrovitelj-

Radni~ka potra`ivanja
Sindikalisti su ju~er kazali da su zbog neprovo|enja zaklju~aka i zabrinutosti zbog najave raspodjele sredstava sa ra~una Elektroprenosa BiH o svemu odlu~ili obavijestiti Petersa Sorensena, {efa delegacije EU u BiH, Patricka Moona, ambasadora SAD-a u BiH, i Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH. Predsjednik Sindikalne organizacije Sarajevo Elektroprenosa BiH Mevludin Kuljanin je rekao da su sredstva na ra~unu ove kompanije akumulirana jer je rije~ o neispla}enim radni~kim potra`ivanjima. “Ova sredstva su predmet sudskih potra`ivanja u Sudu BiH. Potra`ivanja radnika se odnose na nezakonitu isplatu plata, prekovremenog rada i ostalih naknada koje proisti~u iz pravilnika o radu i platama. Neulaganje

faktor poslovanja
stvom Vanjskotrgovinske komore BiH i federalnog Ministarstva razvoja, poduzetni{tva i obrta. Na konferenciji }e biti govora o sistemu kvaliteta u proizvodnji i distribuciji hrane i pi}a i infrastrukturi kvaliteta za izvoz: certiikaciji proizvoda, akreditaciji laboratorija prema standardu ISO 17025 i certiikaciji sistema za upravljanje okoli{em prema standardu ISO 14001.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 219 - 8. 11. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 ^e{ka R. 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Ma|arska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norve{ka 578 NOK 1 [vedska 752 SEK 1 [vicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Kina 156 CNY 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 11. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 11. 2012 =

1.955830 1.595469 1.540783 25.883123 0.076823 0.261542 0.691578 1.910626 0.565032 0.266540 0.228054 1.617024 0.858953 2.443563 1.530630 0.048655 0.244571 1.717311

1.955830 1.599468 1.544645 25.947993 0.077016 0.262197 0.693311 1.915415 0.566448 0.267208 0.228626 1.621077 0.861106 2.449687 1.534466 0.048777 0.245184 1.721615 USD BAM

1.955830 1.603467 1.548507 26.012863 0.077209 0.262852 0.695044 1.920204 0.567864 0.267876 0.229198 1.625130 0.863259 2.455811 1.538302 0.048899 0.245797 1.725919 1.52989 2.337667

u redovno odr`avanje i neprimanje uposlenika na upra`njena radna mjesta, a rije~ je o oko 350 radnih mjesta su doveli do akumulacije sredstava. Ta sredstva ne smiju biti predmet raspodjele dok se uposlenicima ne isplate dugovanja. Tra`imo pomo} u za{titi na{ih prava jer uprava Elektroprenosa BiH, UO i ~lanovi Skup{tine, premijeri RS-a i FBiH ne `ele komunikaciju sa Sindikatom” rekao je Kuljanin, te , upozorio da neprovo|enje ovih zaklju~aka mo`e elektroenergetski sistem u BiH i {ire dovesti u kolaps. Karlo Vilu{i}, predsjednik Sindikalne organizacije Elektroprenosa Tuzla rekao je da je jedan od najve}ih problema Elektroprenosa stara oprema jer u posljednjih {est godina nije bilo investicija. “Teku}a odr`avanja su skoro na nuli. Nedavno smo imali havariju transformatora u Maglaju. Pro{lu zimu smo jedva izdr`ali i poslije nje pola uposlenika je oti{lo na bolovanje, a prosjek starosti radnika Elektroprenosa je 54 godine, a sve zbog neblagovremenog prijema novih uposlenika. Nije samo oprema zastarila nego i zaposlenici” kazao je Vilu{i}. , Na ra ~u nu Elek tro pre no sa BiH, prema rije~ima sindikalista, ima oko 300 miliona KM. Sindikalci tvrde da ta kompanije nije proitabilna organizacija kojoj je zadatak da akumulira sredstva, nego da ih je do sada

trebalo utro{iti u opremu i nove investicije. “Vjerovatno nam ni tih 300 miliona KM ne}e biti dovoljno za investicije. Nema potrebe da se di`e kredit i ula`e u Elektroprenos. Sredstva za to su na ra~unu. Da sad krenemo s ulaganjem, za dvije-tri godine ne}emo sti}i da zamijenimo opremu. Da je to na vrijeme ura|eno, ne bismo do{li u ovakvu situaciju. Sindikati ne vode politiku, nego bi je trebali voditi uprava i menad`ment. U ovih {est godina, oni to nisu uradili. Oni nemaju korespondenciju ni izme|u sebe” tvrdi Vilu{i}. ,

Bi}e gore
Predsjednik Sindikalne organiza ci je Elek tro pre nos Mos tar Marko Rozi} je na pitanje {ta }e se desiti ako se podjele sredstva Elektroprenosa - 256 miliona KM, kako su planirali predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija i predsjednik SNS-a Milorad Dodik, odgovorio: “Elektroprenosu }e biti jo{ gore. Na{i ljudi u trafostanicama rade po 12 sati jer nemamo dovoljno uposlenika, a pla}a im se kao da rade osam sati. To su sredstva koja mi tra`imo, a drugi `ele da podijele. Tamo gdje treba deset ljudi da idu na dalekovod, idu ~etiri ~ovjeka i rade prekovremeno. Ni to se ne plati. Od dva pokvarena pogona, mi moramo napraviti jedan, jer ako ga ne napravimo - nema struje” ka`e Rozi}. ,
Dk. OMERAGI]

Novi pravilnik o hrani

Vi{e informacija o proizvodima
Me|unarodna inansijska korporacija (IFC), ~lanica Grupacije Svjetske banke, u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, organizovala je ju~er okrugli sto o temi Standardi EU u oblasti hrane - izrada pravilnika o pru`anju informacija potro{a~ima o hrani. U BiH, kao i dr`avama EU, ovaj propis bi}e obavezuju}i od 2014. godine. Osnovni ciljevi dono{enja ovog propisa su osiguravanje visokog nivoa za{tite potro{a~a i ispunjavanje kriterija u ovoj oblasti tokom pripreme za izvoz proizvoda na tr`i{te EU. Propisi su u uskoj vezi sa higijenskim paketom propisa i slu`benim kontrolama u oblasti sigurnosti hrane. - Proizvodi }e, izme|u ostalog, morati sadr`avati i slijede}e podatke: popis sastojaka, pomo}na sredstva u proizvodnji koja mogu prouzro~iti alergijske reakcije ili intolerancije, koli~inu ili kategoriju tog sastojka, neto koli~inu hrane, rok trajanja, uvjete skladi{tenja, dr`avu porijekla, uputu za upotrebu te volumenski dio alkohola vi{i od 1,2 posto alkoholne snage ukoliko se radi o pi}ima, pojasnio je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Ma~ki}.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. Uprava za indirektno oporezivanje BiH
BIFX

BIZNIS/BERZE
SASX-10 SASX-30

23

1.602,31
BIRS

731,85
FIRS

913,60
ERS10

833,93
Dioni~ko dru{tvo

1.715,37
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

776,83
Vrijednost (KM) Broj transakcija

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 7. novembar/studeni 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 0,60 14,19 13,95 2.515 35.219,96 9

Otkriveni prevaranti
UIOBiH upozorava sve obveznike da podno{enje la`nih zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost predstavlja namjeru u ~injenju krivi~nog djela, za {to je predvi|ena kazna zatvora od jedne do deset godina
Uprava za indirektno oporezivanje BiH tokom akcije poja~anih kontrola zahtjeva za povrat PDV-a otkrila je odre|eni broj kompanija, koje su nakon izvr{enih povrata PDV-a prestale sa radom. U narednom periodu Odsjek za istrage pri UIO }e utvrditi eventualno postojanje krivi~ne odgovornosti za sve one obveznike koji su nezakonito tra`ili povrat PDV-a, saop}eno je iz Uprave. UIOBiH upozorava sve obveznike da podno{enje la`nih zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost predstavlja namjeru u ~injenju krivi~nog djela, za {to je predvi|ena kazna zatvora od jedne do deset godina. "Bi}e ka`njen i onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povrat ili kredit po osnovu indirektnih poreza propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, podnese poreznu prijavu neistinitog sadr`aja sa iskazanim iznosom za povrat ili kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM, kao i onaj ko u~ini krivi~no djelo poreske utaje ili prevare, a iznos obaveza ~ije se pla}anje izbjegava prelazi 50.000 KM, ili ko u~ini krivi~no djelo, a iskazani iznos povrata ili kredita indirektnih poreza prelazi iznos od 50.000 KM", navode u UIOBiH. S obzirom na to da poreski obveznici u svojim PDV prijavama, koje predaju svakog mjeseca, samostalno iskazuju svoje obaveze, UIO }e u poja~anim kontrolama zahtjeva za povrat PDV-a u svakom slu~aju gdje utvrdi da su poreski obveznici nezakonito tra`ili povrat poreza na dodanu vrijednost pripremiti i proslijediti izvje{taje nadle`nom tu`ila{tvu. U narednim kontrolama posebna pa`nja usmjeri}e se na popis zaliha i opreme kod odre|enog broja poreskih obveznika.

Dobiju povrat PDV-a pa ugase firmu

KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Eurofond-1 dd Tuzla ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF CROBIH Fond dd Mostar KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE [ipad komerc dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Unis Valjcici d.d. Konjic JP HT dd Mostar SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Ljecili{te Slana banja d.d. TR@I[TE EMITENATA U STE^AJU Market-Komerc dd Zenica 9,90 -16,10 9,90 9,90 3.340 33.066,00 3 1,60 -20,00 1,60 1,60 100 160,00 1 1,71 18,84 2,70 65,66 5,00 6,00 0,00 1,28 0,00 1,02 0,00 0,00 1,71 18,85 2,70 66,00 5,00 6,00 1,71 18,60 2,70 65,00 5,00 6,00 2.300 1.607 630 603 849 418 3.933,00 30.168,07 1.701,00 39.708,53 4.245,00 2.508,00 2 7 3 6 2 1 36,71 35,00 84,00 30,90 -0,79 2,94 -1,18 3,00 37,00 35,00 84,00 30,90 36,70 74.000 35,00 20.000 84,00 87.184 30,90 15.000 27.163,19 7.000,00 73.234,56 4.635,00 2 1 3 1 4,20 1,70 3,85 5,20 5,65 5,00 0,00 0,00 1,96 0,71 4,20 1,70 3,85 5,20 5,65 4,19 1,70 3,85 5,20 5,65 6.814 11.327 1.101 344 505 28.618,10 19.255,90 4.238,85 1.788,80 2.853,25 7 5 2 1 1

SASE: Promet 319.497 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 319.497,21 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 35.219,96 KM, a u sklopu devet transakcija prometovano je 2.515 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 14 KM. Na kotaciji fondova najve}i promet ostvaren je dionicama ZIF Mi group d.d. Sarajevo u iznosu od 28.618,10 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,20 KM. Obveznicama ratnih potra`ivanja FBiH trgovalo se u iznosu od 38.798,19 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 73.234,56 KM.

Neograni~eno dobar internet sa dvostruko ve}im kvotama

Neograni~eno surfajte internetom uz m:net tarifu i tablet-ure|aje na rate!
Za sve sada{nje i budu}e konzumente neogranicijeni od 5 KM. U m:telu napominju da se neogra~enog mobilnog interneta m:tel je u ponudu ni~en internet pristup i koli~ina podataka dostuuvrstio nove m:net pakete sa dvostrukim kvotapna u maksimalnoj brzini prenosa, mo`e koristiti ma i jo{ povoljnijim cijenama tablet-ra~unara i samo u m:tel mre`i, dok se roming saobra}aj naUSB modema. Budite dio aktivnih u~esnika u pla}uje po standardnom postpaid roming cjenoevoluciji mobilnog komuniciranja posredstvom vniku za prenos podataka. 3G mre`a uz nove m:net tarifne modele sa dvosNove ni`e cijene izuzetno popularnog Huawei truko ve}im kvotama. UpuMedia Pad ure|aja po cijestite se u avanturu koja sa ni ve} od 1 KM, zasigurno Izaberite ure|aj koji za sobom donosi komunikac- 30% ukupne cijene postaje va{, }e privu}i mnoge koji jo{ iju sa poslovnim partnerinisu sebi obezbijedili pota preostali iznos pla}ate u ma i prijateljima, razmjenu punu poslovnu i privatnu 11 mjese~nih rata: mailova, download zanikomunikaciju u svakom Samsung GT-P6800 mljivih sadr`aja i aplikacitrenutku, gdje god da se galaxy Tab 7,7” ja, pretra`ivanja baza podanalazili. po cijeni ve} od 749 KM taka i drugih blagodati inHuawei MediaPad mo`e biterneta i, naravno, budite u ti va{ po cijeni i od 499 KM (rata 47,66 KM) ili svakom trenutku aktivni na (rata 31.75 KM) uz paket Samsung GT-P7500 dru{tvenim mre`ama. m:net 1GB, odnosno 399 Galaxy Tab 10.1” Novi m:net tarifni model sa KM (rata 25.39 KM) u po cijeni ve} od 799 KM neograni~enim mobilnim m:net 4GB ili 249 KM (ra(rata 50,84 KM) internetom ponu|en je u vita 15.84 KM) u paketu u paketu m:net 32 GB. du ~etiri tarifna modela: m:net 16 GB. Samsung GTm:net 1 GB (10 KM), m:net P6800 galaxy Tab 7,7” u 4 GB (20 KM), m:net 16 GB (30 KM) i m:net 32 m:net 1 GB paketu nabavite po cijeni od 1149 GB (40 KM). Novina je u tome da su kvote m:net KM (rata 73.11 KM), tj.1049 KM (rata 66,75 tarifa udvostru~ene, a vrijeme kori{}enja definiKM) u paketu m:net 4 GB i 949 KM (rata 60.39 sano je osnovnom i dodatnom kvotom, sa napoKM) paketu 16 GB. Samsung GT-P7500 Galaxy menom da se za razliku od prve koja se koristi Tab 10.1” u m:net 1 GB ko{ta 1199 KM (rata stalno, dodatna kvota koristi isklju~ivo u periodu 76.3 KM), u m:net 1099 KM (rata 69.93 KM) ili od 00.00 do 6.00 ~asova, u vrijeme kada prioritet 999 KM (rata 63.57 KM) u m:net 16 GB pakeima dodatni saobra}aj. Svi m:net korisnici imaju tu. Posebno prilago|eni 3G USB modemi iz mogu}nost slanja SMS-a po cijeni 0,06 KM, bez m:tel ponude garantuju najbolji na~in kori{}enja PDV-a. Korisnici m:net tarifnog modela koji ima3G mre`a, iz ponude izdvajamo USB modeme ju potrebu za maksimalnom brzinom prenosa popoznatog Huawei proizvo|a~a, i PC card Sony dataka i nakon utro{ene koli~ine prenosa podataEricsson, po cijeni od jedne KM uz ugovor na ka odabranog tarifnog modela, mogu aktivirati ta12/24 mjeseca u svim m:net tarifnim paketima, rifni dodatak od 250 MB, slanjem SMS-a sa kljuosim m:net 1 GB u kojem modem na 12 mjese~nom rije~i NET250 na kratki broj 0651111, po ci ugovorne obaveze, ko{ta 29 KM.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 7. novembar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,52(A) 3 5,1 5,96 0,8 0 1,19 1,02 2,52 3 5,13 6 2,52 3 5 5,9 20 304 1.578 342 50,40 912,00 8.045,17 2.039,03 0,6 0,44 0,431 0,22 1,6 0 -1,35 0,23 2,8 0 0,6 0,44 0,431 0,22 1,6 0,6 0,44 0,431 0,22 1,6 49 700 3.000 150.000 340 29,40 308,00 1.293,00 33.000,00 544,00

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA ^ajavec SIP a.d. Banja Luka Napredak a.d. Bijeljina Posavina a.d. Srbac Romanijaputevi a.d. Sokolac Sloga a.d. Prnjavor Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,2(A) 1,52(A) 0,613 0,3 0,01(A) 89 85,25 52,99(A) 50,01 51 47,03 44,64 44,87 0 2,01 2,17 0 0 -0,01 0,29 0,65 0,5 0 0,81 1,52 1,58 0,2 1,52 0,613 0,3 0,01 89,01 85,25 52,99 50,01 51 47,03 44,8 45 0,2 30.000 1,52 578 0,613 1.859 0,3 3.143 0,01 1.600.000 89 2.515 85,25 22.295 52,99 42.180 50,01 625 51 5.400 47,03 10.750 44,41 18.174 44,55 92.314 6.000,00 878,56 1.139,57 942,90 16.000,00 1.343,08 19.006,49 22.351,18 312,56 2.754,00 5.055,72 8.112,55 41.424,49

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

109,39

$ 1,51 %

1.721,90

$ 0,40 %

881,50

$ 0,51 %

PLIN

SREBRO

KUKURUZ

3,57

$ 1,24 %

31,93 $
0,32 %

740,50

$ 0,07 %

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

U O[ “Aleksa [anti}”

Direktor JU Dom zdravlja demantira predsjednika Sindikata

Imamo dovoljno potro{nog materijala
Obilje`en Svjetski
U okviru projekta Eko-kalendar Op}ine Novi Grad, a povodom obilje`avanja Svjetskog dana ~istog zraka, u O[ “Aleksa [anti}” uprili~ena je manifestacija. Op}ina Novi Grad i Centar za okoli{no odr`ivi razvoj COOR Sarajevo u saradnji sa ovom {kolom i O[ “Fatima Guni}” obilje`ili su Svjetski dan ~istog zraka. Cilj ove aktivnosti bio je da se uka`e na zna~aj {umskog bogatstva i o~uvanja kvaliteta zraka i okoli{a op}enito. Manifestaciju je otvorio direktor {kole Muamer Tinjak sa predstavnicom Op}ine Hazimom Pecirep. ^lanovi ekolo{ke sekcije O[ “Aleksa [anti}” su zajedno sa nastavnica-

Jedini problem je nedostatak materijala u stomatolo{koj slu`bi zbog tenderskih procedura • Zbrinjavanje oko 450 vi{ka radnika

dan ~istog zraka
ma Amelom Ahmethod`i} i Sabinom Karovi} proveli istra`ivanje i prezentirali rezultate. Prezentacijom pod nazivom “Kvalitet zraka i zdravlje djece - [ta treba znati i u~initi danas” prisutni su upoznati sa faktorima rizika sa kojima se u~enici suo~avaju svaki dan u u~ionici i kako se sa jeftinim i izvodljivim aktivnostima ti rizici mogu smanjiti. Temeljno pravo svakog ~ovjeka prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je “zdravo disanje zraka u zatvorenim prostorijama” ^lanovi . ekolo{ke sekcije iz O[ “Fatima Guni}” prezentirali su rezultate svoga istra`ivanja o temi “[ume - proizvo|a~i kisika” .

Pozitivno poslovanje
Milan Miokovi}, direktor JU Dom zdravlja, pohvalio se kako je nakon dugo vremena ova javna ustanova po~ela pozitivno da posluje. - U ovoj godini poslujemo pozitivno i tako }e biti i na kraju 2012. Ukupan dug smo smanjili za oko 1,5 miliona KM. Sada on iznosi oko 4,5 miliona. [to se ti~e nabavke materijala, u prvih devet mjeseci pro{le godine za zubarske materijale potro{ena je odre|ena svota novca, a ove godine je za nabavku materijala potro{eno 14 posto vi{e. Za laboratorijsku i dijagnosti~ku djelatnost ove godine je 16 posto vi{e nabavljeno reagensa nego 2011, za sanitetski materijal je za 24 pos to vi {e iz da to sred sta va u odnosu na protekli period pro{le godine, isti~e Miokovi}.

Ulica Fadila Jahi}a [panca
Milan Miokovi}

Foto: S. GUBELI]

D
Asfaltirana dva kraka
Tokom ove gra|evinske sezone sanirana su dva kraka Ulice Fadila Jahi}a [panca, u mjesnoj zajednici Pionirska dolina - Nahorevo. Rije~ je o dijelovima saobra}ajnice koji se odvajaju od broja 21 do 29 i od broja 31a do stepeni{ta. U taj projekt Op}ina Centar je ulo`ila 17.300 KM. Prvi krak ulice du`ine 56 metara najve}im dijelom (skoro 40 metara) bio je zemljani put. Stoga je pripremljen teren, nasut tampon, a potom i asfaltiran kolovoz du` cijele dionice. Pritom je izvr{eno izdizanje slivnika, {ibera i {ahtova. Na drugom kraku saobra}ajnice, kod broja 31a, obnovljena je o{te}ena betonska podloga, a zatim nivelisani {iberi i {ahtovi. Ugra|en je jedan novi {iber, te asfaltirana cesta.

Danas zasjeda Komisija

Spremna odluka o novom sazivu Vlade

za izbor i imenovanja
Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo Mirjana Mali} pripremila je prijedlog odluke o razrje{enju aktuelnog saziva Vlade KS-a i imenovanju novog sa Suadom Zeljkovi}em na ~elu, potvrdio nam je ju~er sekretar Skup{tine Abid Kola{inac.

- Komisija za izbor i imenovanja i administrativna pitanja }e danas odr`ati sjednicu, a Kolegij Skup{tine }e se sastati sutra kako bi odredio datum odr`avanje novembarske sjednice Skup{tine Kantona Sarajevo, dodao je Kola{inac. J. M.

irektor JU Dom zdravlja KS-a Milan Miokovi} negira za Oslobo|enje navode predsjednika Sindikata radnika ove ustanove Bassama Koudeimatija da u domovima zdravlja nema reagensa, rendgen-filmova, injekcija, zavojnog i drugog potro{nog materijala. Mnoge stvari koje je rekao pred sje dnik Sin di ka ta, tvrdi Miokovi}, nisu ta~ne, kao i ta da su plate uposlenicima umanjene. On navodi da na ovaj na~in Kouideimati promovira svoje li~ne interese. Smatra da Sindikat treba da bude u partnerskom odnosu sa menad`mentom ustanove kako bi zajedni~ki rije{ili nagomilane probleme. - [to se ti~e materijala, nije ta~no da ih nemamo kako je to kazao dr. Koudeimati. Ba{ jutros sam provjerio sa glavnom sestrom i nabavnom slu`bom i slobodno mogu re}i da imamo dovoljno reagensa i to otkako sam do{ao na ~elo ove ustanove, kao i rendgen-ilmova, zavojnog i drugog materijala za obavljanje svakodnevne djelatnosti. Imamo kontinuirano snabdijevanje ovih materijala, s tim da se tu i tamo mo`e desiti da neka stvar zafali i to mo`da u jednoj ambulanti, ka`e Miokovi}.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati slijede}a trafopodru~ja: od 9 do 15 sati ZZ ^evljanovi}, Vratnik kapija, Tar~in Silos, Safeta Zajke 3, Safeta Isovi}a, Ivan~i}i, Hrasnica Mejdan, ^adord`ina, Boljakov Potok 2 i Bjela{ni~ka 4, od 9 do 16 Ugorsko 2, od 9 do 14 Sastavci i Gunjani, od 8 do 16 Had`imustafina, od 8.30 do 15.30 sati Doglodi.

Problem su tenderi
Jedini problem je, isti~e direktor, nedostatak materijala u sto ma to lo {koj slu `bi ko ji je, kako poja{njava, prouzroko van zas to jem u nji ho voj nabavci.

- Imamo sredstava da kupimo materijal, ali nam problem prave tenderi. Desilo se da su jedan, dva tendera za nabavku materijala pala, a znate da oni mogu da traju vi{e mjeseci, pa se stvorio odre|eni jaz i mi zbog tih stvari trenutno nemamo dovoljno stomatolo{kog materijala. ^inimo napore da premostimo ove probleme i nadamo se da }e situacija ubudu}e biti bolja, napominje Miokovi}, te podsje}a kako je u protekloj godini nabavljeno 15 stomatolo{kih stolica, dok se u 2013. planira osigurati jo{ 13. Komentari{u}i navode predsjednika Sindikata kako je menad`ment ukinuo mjesto koordinatora stomatolo{ke slu`be, Miokovi} je naveo kako u sistematizaciji radnih mjesta nikada nije bilo predvi|eno ovo mjesto, ali da se ranije upo{ljavalo ~isto iz potrebe. - Za ovo mjesto je bio zainteresovan sam dr. Koudeimati, pa je zato sada nezadovoljan {to je ovo radno mjesto ukinuto, nagla{ava Miokovi}. Miokovi} se osvrnuo na i radni~ke plate, tvrde}i da one nisu smanjivane otkako je on do{ao na mjesto generalnog direktora. Istina je, priznaje on, da je biv{i direktor smanjio satnicu uposlenicima sa 2,28 na dvije marke. - U na{oj ustanovi postoji oko 450 vi{ka radnika. Za 1.653 uposlenika Zavod zdravstvenog osiguranja ispostavlja plate koje bi, ina~e, bile u skladu sa ko le kti vnim ugo vo rom, odno sno sa tni com od 2,28

KM. Me|utim, da bi se plate isplatile svim radnicima biv{i direktor je morao smanjiti satnicu na dvije marke, {to je najmanja satnica po kolektivnom ugovoru. Otkako sam ja do{ao plate nisu ni smanjivane ni pove}avane. Da bi se plate vratile na staro, sa sada{njim brojem radnika, potrebno je obezbijediti sedam miliona KM na godi{njoj razini. Kada uz pomo} Vlade KS-a rije{imo problem vi{ka kadra onda }emo, ja se nadam, mo}i podi}i plate, optimisti~an je Miokovi}.

Protivnik otkaza
Direktor isti~e da je formirana komisija za konsolidaciju koja }e rad zavr{iti do kraja godine, kada }e menad`ment predlo`iti konkretne mjere za zbrinjavanje vi{ka uposlenih. - Postoji vi{ak radnika u medicinskom i nemedicinskom sektoru. U nemedicinskom sektoru vi{ak je stotinjak radnika, dok je vi{ak u medicinskom posebno izra`en u oblasti stomatologije. Fizioterapeuti su, tako|er, vi{ak, kao i laboratorijski tehni~ari. Suprotno tome, sestre i doktori porodi~ne medicine su u manjku, a fali nam i radiologa. Zbog toga imamo duge liste ~ekanja na preglede. Trajno zbrinjavanje vi{ka kadra je na jedan na~in i pitanje menad`menta i Sindikata, ali i pitanje politi~ke odluke. Tu imam jedinstven stav sa Sindikatom u pogledu da nisam za otkaze, zaklju~uje Miokovi}.
E. ASOTI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. Do kraja mjeseca o~ekuje se i {trajk Sarajevotaksija

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

25

Blokada raskrsnica

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

pred institucijama
Nelegalni prevoznici sada dolaze i na {tandove, do}i }e i do fizi~kih obra~una, ka`e Suljagi}
Nakon najave iz KJKP Gras o organizaciji {trajka 16. novembra, u kojoj sindikalisti preduze}a tra`e da im se isplati bruto plata, prvi put nakon aprila 2009. godine, Sarajevo bi moglo ostati paralisano jer o sli~nom potezu razmi{ljaju i u Sarajevotaksiju. Ministar prometa i komunikacija Haris Luli} najavio je sistemsko ure|enje oblasti taksi-prevoza, kazav{i kako dosad nije bilo zna~ajnih rezultata u inspekcijskim kontrolama u kojima su se sa ulica nastojali maknuti nelegalni prevoznici, te da Ministarstvo ne favorizuje nijednu irmu iz ove oblasti. No, sve to dovelo je do jo{ goreg stanja u ovom vidu prevoza, tvrdi predsjednik Udru`enja Sarajevotaksi Enver Suljagi}, jer su privatni prevoznici po~eli provocirati ~lanove pomenutog udru`enja. - Nelegalni prevoznici sada dolaze na {tandove, imali smo 30 napada samo u pro{loj sedmici. Ako se stanje ne promijeni, do}i }e i do izi~kih obra~una izme|u njih i na{ih ~lanova. Dolaze nam taksisti iz drugih

gradova, kantona, pa i cijele Republike Srpske. I svi oni su koncentrisani na podru~ju koje kontroli{e Prva policijska uprava. Na pumpama se prave taksi{tandovi i zbog toga je Sarajevotaksi raskinuo ugovor sa Energopetrolom. Gradom kru`e ljudi koji prodaju drogu i kradu vozi-

la, a podatke o tome ve} smo proslijedili MUP-u Kantona Sarajevo, istakao je Suljagi}. Prema Suljagi}evim rije~ima, najgore je {to sada u izvr{noj vlasti nemaju s kim razgovarati. - Odledit }emo na{e aktivnosti kada je rije~ o {trajku i to }emo uraditi isklju~ivo zbog nelegal-

nog rada na ulicama. Do kraja mjeseca }emo organizovati blokadu raskrsnica pred dr`avnim institucijama, sve dok se na{i problemi ne rije{e, napomenuo je Suljagi}, te dodao da ve}ih politi~kih pritisaka od dana{njih na Udru`enje nije bilo od njegovog postojanja. J. M.

Eko-sekcije {kola sa Dobrinje i Isto~ne Ilid`e

Za uspje{nu saradnju

GAP uru~io zahvalnicu Memi}u
Osnovci boravili u [abi}ima
Po~etkom novembra 40 u~enika ekolo{kih sekcija osnovnih {kola “Osman Nuri Had`i}” iz op}ine Novi Grad i “Petar Petrovi} Njego{“ iz Isto~ne Ilid`e, u pratnji nastavnog osoblja, boravilo je u naselju [abi}i. U~enici su kroz edukativne ~asove, {etnju, vizuelne prezentacije, istra`ivanje i kvizove upoznali prostor Bjela{nice, te uz zajedni~ko dru`enje u`ivali u prirodnim ljepotama ove olimpijske planine. Cilj projekta je razvijanje ekolo{ke svijesti kod u~enika o zna~aju upoznavanja i o~uvanja prirodnog i kulturno-historijskog blaga bli`e `ivotne sredine, te razvijanje zajedni~ke saradnje {kola susjednih op}ina. Novi Grad je pokrovitelj projekta Upoznajmo Bjela{nicu.
12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 22.00

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Projekat upravne odgovornosti GAP zavr{ava uspje{nu misiju u BiH. Tim povodom je Tatjana Muhi}, regionalni koordinator GAP-a, uru~ila zahvalnicu za korektnu saradnju na~elniku Senaidu Memi}u u prostorijama Op}ine Ilid`a. - Od srca zahvaljujem donatorima, ameri~koj agenciji za me|unarodni razvoj - USAID, {vedskoj agenciji za koordinaciju me|unarodnog razvoja - SIDA i Ambasadi Kraljevine Holandije u BiH, koji su kroz GAP pomogli, prije svega, gra|anima. UloFran kfurt, Kar lsru he i Stut tgart sva ki dan u 8 sa ti, Ham burg, Ha nover i Kas sel su bo tom u 17 sa ti, In gol stadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sa ti, Mun chen sva ki dan u 8 i su bo tom u 17 sa ti, Be~ i Graz sva ki dan u 8 sa ti, Beo grad sva ki dan u 6 sa ti, Lju blja na utor kom, ~et vrtkom i ne djel jom u 20.40 sa ti, Du brovnik sva ki dan u 7.15 sa ti, Pu la i Ri je ka pe tak i ne djel ja u 6 sa ti, Split sva kim da nom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sa ta, Her ceg-Novi pet kom u 11 sa ti, Br~ko sva kim da nom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sa ti, Bi je lji na sva ki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bo san ska Du bi ca sva ki dan u 14.30

`ena su zna~ajna sredstava u izgradnju centara za pru`anje usluga gra|anima i za izdavanje dozvola iz oblasti urbanizma, donirana informati~ka oprema i obavljene obuke za uposlenike. Va`no je ista}i i ulaganje u kapitalne projekte, poput izgradnje sedam sportskih ploha, kazao je Memi}. Z. T.
sa ti, Hre novi ca sva ki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale sva ki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sa ti i sva ki dan osim ne djel je u 16.30 sa ti, Zvor nik sva ki dan u 15.30 sa ti, Sre bre ni ca sva ki dan u 7.10 sa ti, Bi ha} sva ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa ti, Go ra `de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sa ti, Tu zla sva ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sa ti, Tu -

PORODILI[TA

9 5

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30, ^apljina 8.05

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30, Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Ancona 17.55

AUTOBUSI
Antwer pen, Bruxsel les, Li ege, Bre da i Mas triht utor kom i su bo tom u 8 sa ti, Ro ter dam i Am ster dam utor kom i su bo tom u 8 i ~et vrtak u 16 sa ti, Den Hag utor kom u 8 sa ti, Utrec ht su bo tom u 8 i ~et vrtkom u 16 sa ti, Pa riz pet kom u 9 sa ti, Ber lin ~et vrtkom u 8 i su bo tom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf po ne djel jkom, utor kom, sri je dom, ~et vrtkom, su bo tom i ne djel jom u 8 sa ti,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35, ^apljina 18

AVIONI Dolasci:
Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Munich

zla ra dnim da ni ma u 9.30, Tra vnik sva ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a sva ki dan, osim su bo tom, ne djel jom i pra zni ci ma u 15.30 sa ti, Vi so ko sva ki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa ti, Vi so ko Ka kanj sva ki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Ze ni ca sva ki dan, osim su bo tom, ne djeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Ka kanj, Ze ni ca sva ki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utor kom, sri je dom, ~et vrtkom i pet kom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sa ti auto pu tem, Ze ni ca sva ki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sa ti auto pu tem.

26

KULTURA
Promovisana knjiga Veljka Droce

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

14. me|unarodni filmski festival

Hronika o Sarajevu i Gora`du

Knjiga je najve}im dijelom autobiografskog karaktera, ali je i vrijedna publicisti~ka zaostav{tina o ratnim doga|ajima. To je ratna li~na karta Veljka Droce

"Djeca" Aide

Begi} u Bratislavi
U okviru programa Panorama prikazuju se i filmovi "Stanje {oka" Andreja Ko{aka (Slovenija, Bugarska, Srbija, BiH, Makedonija) i "Smrt ~ovjeka na Balkanu" Miroslava Mom~ilovi}a (Srbija)
Na{a rediteljka Aida Begi} je, sasvim opravdano, do`ivjela jo{ jedan stvarala~ki uspjeh. Naime, njen vi{estruko nagra|ivan ilm "Djeca" uvr{ten je i u zvani~nu konkurenciju 14. me|unarodnog ilmskog festivala u Bratislavi, koji }e se odr`ati od 9. do 15. novembra. i Tribute. U okviru Panorame iz na{eg regiona }e biti prikazani i ilmovi: "Smrt ~ovjeka na Balkanu" Miroslava Mom~ilovi}a (Srbija) i "Stanje {oka" Andreja Ko{aka (Slovenija, Bugarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija), a u

Osim ilma "Djeca" u konkurenciji za glavnu festivalsku nagradu Bratislave 2012. je jo{ devet ilmova sineasta iz cijelog svijeta. Na ovom festivalu }e pored najboljeg ilma u kategoriji dugometra`nih igranih ilmova, biti nagra|eni i najbolji dokumentarni, odnosno kratki ilm. Ovogodi{nji Festival osim zvani~ne konkurencije, ima i specijalne programe, od kojih posebno treba izdvojiti: Panoramu, Made in Slovakia, Goya Awards

programu zvani~ne konkurencije i ilm "Prakti~ni vodi~ kroz Beograd sa pjevanjem i plakanjem" Bojana Vuleti}a, ra|en u koprodukciji Srbije, Njema~ke, Francuske, Ma|arske i Hrvatske. ^ast da bude gost programa Tribute pripala je jednom od najboljih sineasta sa podru~ja nekada{nje Jugoslavije - srbijanskom reditelju Goranu Paskaljevi}u, koji }e biti predstavljen sa ilmovima: "San zimske no}i", "Bure baruta" i "Kad svane dan". D. DIMITROVSKI

Nakon promocije u Sarajevu knjiga Veljka Droce, "Sarajevske ratne bilje{ke - Zapisi o doga|ajima u Sarajevu i Gora`du" promovisana je i u njegovom rodnom gradu. U maloj sali Centra za kulturu okupio se veliki broj njegovih sugra|ana, prijatelja i zvani~nika, a o knjizi su govorili njeni recenzenti fra Luka Marke{i}, prof. dr. Mirko Pejanovi}, novinar i publicista Mustafa Smajlovi}, te urednik Rajko @ivkovi}. Promocija knjige autora Droce, ina~e po~asnog gra|anina op}ine Gora`de, privukla je veliki broj posjetilaca u Centar za kulturu. Knjiga sadr`i dnevni~ke zabilje{ke koje je autor vodio od sredine novembra 1991. do sredine juna 1996. a njegov memoarski rukopis je, kako su sino} istakli recenzenti, jedan oblik hronike o Bosni i Hercegovini, posebno o Sarajevu i Gora`du, i to u godinama pripreme rata, ratu i poratnom periodu. - Pam}enje toga uvijek }e nas opominjati na u~injeno zlo koje se nikada ne smije zaboraviti i upu}ivati na put pomirenja i mira u zajedni{tvu `ivota u kojemu se nikada vi{e ne}e to zlo ponoviti, kazao je izme|u ostalog, fra Luka Marke{i} na promociji knjige. Radnja knjige odvija se na dva prostorno udaljena podru~ja, ali je vezana emocijama autora i najve}im dijelom je autobiografskog karaktera, te vrijedna publicisti~ka zaostav{tina o ratnim doga|ajima. To je ratna li~na karta Velje Droce, i ne samo ratna. Ni u jednoj zabilje{ci ne sadr`i ni miligram mr`nje, ve} je poruka da je su`ivot u BiH mjera vijekovnog `ivljenja. Ovoj knjizi je mjesto

Sa promocije knjige u Gora`du

Promocija je privukla veliki broj posjetilaca

u ku}i i u dokumentaristici, kazao je novinar i publicista Mustafa Smajlovi} dok je recenzenat prof. dr. Mirko Pejanovi} knjigu nazvao ~itankom o zajedni~kom `ivotu i njegovim vrijednostima. Knjiga govori o brojnim, pozitivnim i negativnim likovima, u~esnicima posljednjeg rata a odi{e univerzalnim porukama samog autora Droce koji je u Gora`du godinama imao aktivnu ulogu u politi-

~kom i dru{tvenom `ivotu. Izme|u ostalog, knjiga sadr`i i zabilje{ku o formiranju Srpskog gra|anskog vije}a - Pokreta za ravnopravnost, koji je i izdava~ ovog djela za ~iju se {tampu pobrinuo Grai~ar promet d.o.o. Sarajevo. Velju Droci, po~asnom gra|aninu op}ine Gora`de, ~estitke na knjizi uputili su mnogi, a posebnu zahvalnost izrazio je i na~elnik Op}ine Gora`de Muhamed Ramovi}. A. H.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 166 Zavidovi}i, 2. 11. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

N A J AV LJ U JE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 166, po zahtjevu Fejzi} Mirela, sin Omera, Ali}i bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 1868, katastarska op}ina 010 Ali}i, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 722/1 “POLJE POD LIPLJ”, oranica 3. klase povr{ine 2.274 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Fejzi} Mirel, Omerov, Zavidovi}i, Ali}i bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a Broj: 65 0 Mals 003476 11 Mals 2 Sarajevo, 30. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Amra Pinjo, u pravnoj stvari tu`itelja SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO, koju zastupa punomo}nik Ko~o Midhat, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog STR “ALMINA” SARAJEVO, vl. [ljivo Ned`ib iz Kalinovika, mjesto Vrhovina bb, Kalinovik, radi duga, v.s.p. 369,70 KM, van ro~i{ta donio je 30. 10. 2012. godine i na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 53/03), objavljuje - zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 369,70 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 26. 1. 2001. godine, pa do kona~ne isplate, uz nadoknadu tro{kova postupka u iznosu od 267,72 KM, sve u roku od 15 dana. Pouka: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat parnice u prija{nje stanje. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u jednim dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj plo~i suda. Stru~ni saradnik Amra Pinjo

PR E S U D U

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

KULTURA

27

Praizvedba autenti~ne bosanske opere

Alma o`ivljava ljep{a vremena
U pri~i o sevdalinci, Sarajevu i ljubavi glavnu ulogu tuma~i Aida ^orbad`i}, uz u~e{}e Hora i Baleta Narodnog pozori{ta, te Sarajevske filharmonije
ugledati svjetlo dana, jednog dana. - Ideja je bila osvje`iti stare zanate, preuzeti ritmi~ke tonove i preto~iti ih u muziku, obja{njava Osmanagi}. - Uz to, bilo je potrebno na}i i zajedni~ku ta~ku sa svim izvo|a~ima i mislim da smo postigli pun pogodak.

Opera u Narodnom pozori{tu a da nije Carmen - urijetko se de{ava. Opera u na{em hramu kulture a da je na{a, bosanska... To ve} zvu~i nevjerovatno. Ali, istina je. Sarajevski kompozitor Jasmin Osmanagi} sutra }e krunisati svoj dugogodi{nji rad praizvedbom njegovog djela "Alma", opere jedno~inke posve}ene Sarajevu, sevdalinci i naposljetku, ljubavi. Kako autor sam ka`e, koji je napisao i libretto, "Alma" je djelo koje je proiza{lo iz tako|er njegove simfonije "Sarajevo", koja jo{ nije dovr{ena i za koju se nada da }e

Edukativni potencijal
Osmanagi} nagla{ava kako je i jedno od najve}ih vrijednosti njegovog djela edukativni potencijal, te se nada da }e "Almu" vidjeti {to vi{e mlade publike. -U ovakvom vremenu, mislim da

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: [. SULTANOVI]

je to itekako potrebno, jer "Alma" nagla{ava ljudske vrijednosti, odnos izme|u roditelja i djece, a poku{ava o`ivjeti i sje}anje na neka ljep{a vremena, ka`e Osmanagi}. A da operu nije nimalo jednostavno realizovati, potvr|uje i anga`man skoro svih odjela Narodnog pozori{ta. U njoj u~estvuju solisti ove ku}e Aida ^orbad`i}, Denis Isakovi}, Adema Pljevljak-Krehi}, Leonardo i Ivan [ari}, Jovana Milosavljevi}, Selma [trbo-Arnautovi} i drugi, kao i cijela postavka Hora Narodnog pozori{ta. Osim toga, anga`ovan je i Balet, kao i Sarajevska ilharmonija, kojom }e dirigovati maestro Dario Vu~i}. - Opere nisu tako ~esta pojava u pozori{tu, a posebno kada se radi o praizvedbi doma}eg djela, ka`e Vu~i}. - Ja sam zaista ponosan na ansambl koji je dao sve od sebe, i ovo je bogatstvo koje zauvijek ostaje. Nadam se da }e opera biti dobro prihva}ena, kako kod doma}e publike, tako i kao izvozni proizvod. Reditelj i koreograf opere "Alma" je Ferid Karajica, ~ovjek kojem je ovo druga re`ija jednog operskog djela u Narodnom pozori{tu, nakon "Je`eve ku}ice". I on je, nakon duga~kih priprema, sretan zbog u~injenog posla. - Veliko je zadovoljstvo raditi je-

dnu praizvedbu, {to je rijetkost ~ak i u razvijenim sredinama. Imali smo sre}u {to je Jasmin napisao operu, a Narodno pozori{te zdu{no stalo iza realizacije. Bilo je zaista uzbudljivo raditi sa ovim umjetnicima i solistima, rekao je Karajica.

Prva repriza u subotu
A glavna glumica u cijelom spektaklu Aida ^orbad`i} ve} se sa`ivjela sa svojim likom, te je na ju~era{njoj konferenciji za medije vi{e bila Alma no Aida. Sve, ipak, u jednom simpati~nom maniru. - Citirala bih jednog kolegu koji je rekao "lijepo je pjevati ali je lijepo i kad otpjeva{", sa osmijehom je kazala glavna junakinja. - Kona~no smo opet sa baletom na sceni i to je posebno zadovoljstvo, zaista je bilo sjajno raditi sa svim kolegama na pripremama. Premijera opere "Alma" desi}e se sutra u 19.30 sati u Narodnom pozori{tu, dok je prva repriza planirana za subotu, 10. novembra, u isto vrijeme. Dok }e na premijeri uloge tuma~iti originalni ansambl, u prvoj reprizi do}i }e do izmjena, tako da }e, izme|u ostalih, ulogu Alme tuma~iti Melisa Hajrulahovi}, uz koju }e se na sceni pojaviti i gost iz Beograda Marko Kalajanovi}, te Na|a Pu{ilo. N. SELIMOVI]

Mala {kola fotografije

Uz Milomira Kova~evi}a Stra{nog
U Galeriji "Boris Smoje" odr`ano je prvo predavanje u okviru drugog ciklusa Male {kole fotograije. U prisustvu novih polaznika, ali i onih koji su poha|ali i zavr{ili prvi ciklus, uvodno predavanje imao je Milomir Kova~evi} Stra{ni. Jedan od najboljih bh. fotografa sa adresom u Parizu i gostuju}i predava~ u Maloj {koli fotograije razgovarao je s polaznicima o fotograiji, o svom dugogodi{njem iskustvu, te ulozi i trendu fotograije u savremenoj umjetnosti. Veoma slikovito i deskriptivno osvrnuo se i komentarisao aktuelnu izlo`bu "Ulice i lica, sje}anja", postavljenu u ovoj galeriji. Zanimljivo dru`enje proteklo je u znaku velikog interesovanja novih polaznika, ali i obostranoj razmjeni mi{ljenja, iskustava i ideja o temi fotografije. Sa posebnom pa`njom novi i stari polaznici pratili su Kova~evi}eve opservacije vezane uz originalnost i jedinstvenost projekta, na kojem je radio sa svojom prijateljicom i umjetnicom Davorkom An|eli}. Mala {kola fotografije na ovaj na~in nastavlja rad, a sve u cilju da se fotografija promovi{e na najbolji mogu}i na~in. Bit }e odr`ane nove radionice sa novim, zvu~nim i autoritativnim predava~ima. Sljede}i ~as M[F-a je u nedjelju, 11. novembra, u 18.30 sati u Ulici branilaca Sarajeva 9 (zadnji sprat).

28

OGLASI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH” br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, a na zahtjev Federalnog zavoda za statistiku, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Federalnom zavodu za statistiku 6 / 549 Vi{i stru~ni saradnik za za{titu podataka i za ICT standarde ..............................- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a neto osnovna pla}a za radno mjesto: 1228,50 KM. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS, zavr{en elektrotehni~ki fakultet ili prirodno-matemati~ki fakultet - grupa infomatika, - najmanje 2 (dvije) godine radnog sta`a u struci, - poznavanje engleskog jezika. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju engleskog jezika 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, u Sarajevu Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Federalnom zavodu za statistiku” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ АГЕНЦИЈА ЗА ПРИВАТИЗАЦИЈУ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AGENCY FOR PRIVATIZATION IN FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Na osnovu Odluke o roku za prijavu javne ponude u maloj privatizaciji (“Sl. novine Federacije BiH”, broj 14/02, 01/03, 66/03, 77/04 i 75/05), a u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduze}a - pre~i{}eni tekst (“Sl. novine Federacije BiH”, broj 28/05), Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuje:

DOPUNU REGISTRA PRODAJE U POSTUPKU MALE PRIVATIZACIJE
R. br. 1. [ifra predmeta 11000266 Naziv predmeta Otkupna stanica Visoko KTK Visoko. Objekat se nalazi u Topuzovom polju Prodavac “KTK Visoko” d.d. Visoko Po~etna cijena u KM 350.000,00 Metod prodaje tender

Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine Alipa{ina 41, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: +387 33 212 884, 885, 886, 887, 888; Fax: +387 33 212 883 Web: www.apf.gov.ba e-mail: apfbih@bih.net.ba

Muharem Bazdulj

U

razgovoru koji je Josif Brodski vodio sa Solomonom Volkovom spomenuta je, me|u ostalim, i ruska pjesni~ka “velika ~etvorka”: Mandelj{tam, Cvetajeva, Pasternak i Ahmatova. Onako lucidno, kako samo on to zna, Brodski je svom sugovorniku rekao: “Radi se o tome da sve {to se zbiva u kulturi - mo`emo svesti na ~etiri poznata temperamenta: melankolik, sangvinik, legmatik i kolerik. Tako mislim. I mislim da se na{a ‘velika ~etvorka’ isto tako mo`e podijeliti prema temperamentima. Jer, u toj grupi svi su temperamenti ba{ jasno predstavljeni: recimo, Cvetajeva je svakako koleri~ni autor, Pasternak je sangvinik, Osip Mandelj{tam melankolik, a Ahmatova je legmati~na.”

Pripadnost
Ako bismo birali knji`evnu “veliku ~etvorku” u nekada{njoj Jugoslaviji, me|u piscima koji se pojavljuju {ezdesetih godina, a na vrhuncu su sedamdesetih, odmah nam se name}u slijede}a imena: Filip David, Danilo Ki{, Mirko Kova~ i Borislav Peki}. Ako bismo ovdje odre|ivali temperamente, onda bi David bio legmatik, Ki{ melankolik, Peki} kolerik, a Kova~ sangvinik. Da, Mirko Kova~ je okretan, `ivahan, sna`an pisac, pisac vatrenog temperamenta i `estoke }udi. Ro|en sam 26. decembra 1938. u Petrovi}ima, u zodija~kom nebeskom znaku Jarca. Ovako Kova~ zapo~inje svoju kratku biograiju objavljenu uz prvo izdanje Vrata od utrobe. Pri kraju iste te kratke bilje{ke Kova~ }e ispisati slijede}u frazu: mu~en slikama iz zavi~aja. I zbilja, najve}i dio Kova~evog knji`evnog opusa nadahnut je slikama iz zavi~aja, podnebljem isto~ne Hercegovine. Vrata od utrobe upravo i jesu vrhunac tog zavi~ajem inspiriranog dijela Kova~evog stvarala{tva. Ina~e, Kova~a je `ivotni put od Hercegovine preko Beograda doveo do Rovinja, a s knji`evne ta~ke gledi{ta je interesantno da se Kova~ kao na{ pisac do`ivljava i u srpskoj i u hrvatskoj i u bosanskoj i u crnogorskoj knji`evnosti. U tom je smislu Kova~ nadma{io i Andri}a, jer za njega ipak u Crnoj Gori nikada ne}e kazati da je crnogorski pisac, dok Kova~a redovito nazivaju takvim, valjda zbog zemljopisne bliskosti isto~ne Hercegovine i Crne Gore. Kova~a, me|utim, ne mu~e pitanja knji`evne pripadnosti, on zna da mu je knji`evnost ustvari domovina i on je zapravo veliki evropski pisac, svaki u`i kontekst njemu je jednostavno mali i sputava ga. To je, ustvari, karakteristi~no kako za Kova~a, tako i za spomenute mu knji`evne, generacijske i `ivotne drugove. Zato valjda Ki{a i jesu nazivali posljednjim jugoslavenskim piscem. Uostalom, Kova~ev roman Vrata od utrobe je prvi put objavljen 1978, u zagreba~kom Naprijedu, u ediciji Jugoslavenski pisci, i to na ekavici.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 8. 11. 2012. godine

Nagrade

Kiklop za
Nedavno je objavljeno da je ovogodi{nju hrvatsku knji`evnu nagradu Kiklop za `ivotno djelo dobio Mirko Kova~. To je tek jo{ jedna, ko zna koja po redu, prilika za podsje}anje na opus ovog pisca

Kova~a

MALI DETALJI Va`na karakteristika Kova~evih djela jest i njegova rijetko bogata erudicija. Kova~eva erudicija nije, me|utim, ona akademska, ~esto s uha i sterilna. Ovdje je rije~ o {irokoj, razu|enoj, `ivahnoj erudiciji zbog koje Kova~eve knjige ~itatelju djeluju stra{no autenti~no. Mene je, recimo, jo{ u prvom ~itanju Vrata od utrobe Kova~ “kupio” kad na samom po~etku pominje Petra Barbari}a i citira njegovo pismo iz travni~kog sjemeni{ta. Makar mnogi njegovi ~itatelji za Barbari}a vjerovatno nisu ni ~uli, u Travniku za njega zna svako dijete. Takav da{ak prepoznavanja udara `ig autenti~nosti cijeloj knjizi jer - {to bi u nekom sasvim stotom kontekstu rekao Henry Miller - to su oni mali detalji koji cijelu stvar ~ine psiholo{ki stvarnom

Jezik i teme
Kova~ je mo`da i jedini `ivu}i ju`noslavenski pisac koji se virtuozno slu`i svim varijantama i cjelokupnim vokabularom ovog na{eg, {tokavskog jezika. On zna da je sve to njegov jezik kao {to je Borges znao da su sve teme njegove teme. Za Kova~ev je odnos prema takozvanoj nacionalnoj knji`evnosti ilustrativan fragment iz pisma Borislavu Peki}u iz jula 1972. godine: “Svakako, ja }u se na svoju ruku i na svoju odgovornost izuzeti iz srpske proze i proglasiti sebe NE-SRBINOM. Tako|er }u izraziti svoj prezir prema tradiciji, posebno prema srpskoj tradiciji, za koju nisam siguran ni da postoji. Ako se ja na ne{to oslanjam, kako to oni ka`u za sebe, tj. da se oslanjaju na jadnog Boru Stankovi}a, onda se oslanjam na ne{to posve nesigurno, onda se stvarno oslanjam na ono svoje `alosno }utilo o ‘ujedinjenju tragedije’ i jo{ se oslanjam na onaj kamen Dostojevskog (‘u kamenu nema bola, ali u strahu od kamena ima bola’). A sve to ima i nema ve-

ze s tom nazovi srpskom tradicijom.” Kova~ev jezik opet je posebna pri~a. Ako je Skender Kulenovi} bio - kako to ka`e Danilo Ki{ - rudar jezika, onda je Kova~ Mirko (nomen est omen) jezika kova~! Kod Kova~a kao i kod Skendera sevaju varnice ispod te{kog ~eki}a {to udara i zve~i po nakovnju, tu rije~i pr{te, tu se jezik kr{i. No, Kova~evo je prezime i dodatno simboli~no: Kova~ je zaista uspio ostvariti onaj naum koji sebi name}e Stephen Dedelus na kraju Portreta umjetnika u mladosti, njemu je uspjelo da o`ivotvori jednu od najljep{ih Joyceovih re~enica: u kova~nici svoje du{e skovao je nestvorenu svijest svoje rase. Mirko Kova~ je hercegova~ki knji`evni Hefest, a ~itanje njegovih najboljih djela podsje}a na jedan posve specii~an na~in na onu zgodu iz gr~ke mitologije kad Hefest skuje stolicu sa koje Hera ne mo`e us-

tati. I zahvalan ~itatelj Kova~evih djela na}i }e se u situaciji da jedva uspijeva ispustiti knjigu prije nego je zavr{i.

Autenti~nost
Va`na karakteristika Kova~evih djela jest i njegova rijetko bogata erudicija. Kova~eva erudicija nije, me|utim, ona akademska, ~esto suha i sterilna. Ovdje je rije~ o {irokoj, razu|enoj, `ivahnoj erudiciji zbog koje Kova~eve knjige ~itatelju djeluju stra{no autenti~no. Mene je, recimo, jo{ u prvom ~itanju Vrata od utrobe Kova~ “kupio” kad na samom po~etku pominje Petra Barbari}a i citira njegovo pismo iz travni~kog sjemeni{ta. Makar mnogi njegovi ~itatelji za Barbari}a vjerovatno nisu ni ~uli, u Travniku za njega zna svako dijete. Takav da{ak prepoznavanja udara `ig autenti~nosti cijeloj knjizi jer - {to bi u nekom

sasvim stotom kontekstu rekao Henry Miller - to su oni mali detalji koji cijelu stvar ~ine psiholo{ki stvarnom. Ve}inu }e svojih ~itatelja Kova~ zasigurno “pogoditi” nekom sitnicom ili podatkom koji nose u vlastitoj zavi~ajno-emotivnoj prtljazi, a to }e dodatno obogatiti knji`evnu magiju ovog uzbudljivog pisca. U jednom razgovoru Danilo Ki{ je svoju publiku deinirao kao usku, ali vernu. I Kova~eva knji`evna publika je sli~na. Kova~u zapravo komotno mo`emo dati odrednicu kultnog pisca, pisca ~iji su ~itatelji uglavnom pro~itali sve njegove knjige. A ako bi se za Kova~ev opus tra`ila najbolje vrata, to su mo`da, ne samo zbog igre rije~i, upravo Vrata od utrobe. Ta knjiga - {to bi rekao Jim Morrison - otvara vrata u cjelokupno njegovo djelo. I ne}e biti potrebe dalje uvla~iti ~itatelje. Oni }e sami u}i.

30
Izlo`ba videoportreta u Galeriji Klovi}evi dvori u Zagrebu

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

Pejza`i uma Roberta Wilsona
Eugen Ionesco, tako|er nezaobilazno ime avangarde u teatru 20. stolje}a, primijetit }e: "Wilson je na neki na~in nadvisio, nadma{io Becketta, jer njegova ti{ina je ti{ina koja govori"
Mladen Bi}ani}

E

stragon: Hajde da odemo daleko odavde! Wladimir: Ne mo`emo. Estragon: Za{to ne? Wladimir: Moramo sutra opet do}i ovdje. Estragon: Zbog ~ega? Wladimir: Da bismo ~ekali Godota. To su replike sa samog kraja jedne od naj~uvenijih drama suvremenog teatra napisane sredinom pro{loga stolje}a - komad "U o~ekivanju Godota" Samuela Becketta jedna je od onih prekretnica u razvoju svjetskog teatra poslije koje ni{ta vi{e ne}e biti isto. Kao {to je to i sa djelom jednog od najve}ih anticipatora novog i reformatora postoje}eg u kazali{nom mi{ljenju i do`ivljaju svijeta - redatelja Roberta Wilsona (1941Waco, Texas, USA) koje }e pozori{noj umjetnosti otvoriti do tada neslu}ene mogu}nosti istra`ivanja i propitivanja u teatru samom ali i okolnosti u kojima djeluje. Upravo tu poetiku beckettovskog poimanja ~ovjeka i svijeta - stije{njenu u zgusnutim, gotovo komprimiranim re~enicama poput gore navedenih, a opet tako lepr{avu, mo}nu i slobodnu u izrazu - Wilson }e u svojim inscenacijama dovesti do savr{enstva. "Uvijek sam osje}ao neku bliskost sa Beckettovim svijetom. Na neki na~in njegov je svijet previ{e blizak mom radu", re}i }e veliki redatelj. Eugen Ionesco, tako|er nezobilazno ime avangarde u teatru XX vijeka, ~ak }e primijetiti: "Wilson je na neki na~in nadvisio, nadma{io Becketta, jer njegova ti{ina je ti{ina koja govori".

moram u Beckettovom okviru prona}i vlastitu slobodu. Jer on vam je ve} rekao kako scena treba izgledati, kakvi pokreti glumaca trebaju biti, itd... Sve je ve} zapisano". Da se te "strukture u vremenu" mogu poslo`iti i van samog pozori{nog ~ina, pokazala je izlo`ba videoportreta Roberta Wilsona, {to se, u organizaciji Zagrebi!festivala, sve do 18. ovog mjeseca mo`e pogledati u prizemlju i podrumu - katakombama Galerije Klovi}evi dvori u Zagrebu. Odabrano je ukupno 18 radova iz ~itavog opusa nastalog zadnjih desetak godina, na kojima su portretirani, jasno u Wilsonovom stilu, mnogi glumci, glumice, plesa~ice, slavne i poznate osobe, ali i `ivotinje, ptice. Ti "performansi za video", ili kako ih sam autor naziva, "pejza`i uma", odnosno "strukturirani pejza`i slika", po samoj svojoj prirodi i izvedbi mogli bi se okarakterizirati i kao "male

Robert Wilson na otvorenju zagreba~ke izlo`be

od njegovih pionira, Louis Aragon: "Ono {to smo mi, u ~ijem je okrilju nadrealizam ro|en, sanjali, nasta}e poslije nas i `ivjeti daleko iza nas". Muzika, kao neodvojiv dio njegovog kazali{ta i ovdje, u videoportretima, ima svoje mjesto, sli~no je i sa pokretom - Wilson je uvijek govorio: "Na pokretu radim prije nego na tekstu, poslije ih spajamo. Pokretom se bavim prije zato da bih se uvjerio da je dovoljno sna`an da stoji na svojim nogama bez rije~i. Pokret mora imati svoju stru-

slikam, zidam, komponiram svjetlom. Svjetlo je ~arobni {tapi}". U svim izlo`enim radovima ta o~aranost, opsjednutost svjetlom - a {to je i lako uo~iti u njegovim kazali{nim projektima - ono je {to daje pe~at svemu, ono na ~emu sve po~iva.

Prijenosno kazali{te
Videoportreti Roberta Wilsona velikih su formata, njihovo vremensko trajanje dose`e i do dvadeset minuta, u kojem minuciozni pokreti, glas i muzika dopri-

Robert Downey Jr.

Gostovao u Sarajevu
Sve je to sarajevska pozori{na publika mogla vidjeti na pozornici - prije deset godina kada je Wilson na MESS-u gostovao sa sjajnim "Woyzeckom" Georga Buechnera, i nedavno, na jubilarnom 50. MESS-u kada je osobno do{ao sa predstavom "Krappova posljednja vrpca" Samuela Becketta za koju potpisuje re`iju, scenograiju, koncept svjetla, i gdje, naravno, igra jedinu rolu. O tom svom pristupu velikom dramati~aru i pjesniku, redatelj ka`e: "Kada re`iram neko djelo, ja stvaram jednu strukturu u vremenu. Kona~no, kada se svi vizualni elementi postave na jedno mjesto, dobiva se okvir koji popunjavaju glumci. Ako je struktura ~vrsta, onda mo`emo u njoj biti slobodni. Ovdje struktura u velikoj mjeri ve} postoji, tako da ja

Videoportret male snje`ne sove

Glumica Marianne Faithfull

pozori{ne minijature", jer mnogo od onoga {to je svojstveno i nedjeljivo od Wilsonovog redateljskog rukopisa duboko je utisnuto u njihovo tkivo. Prije svega, onaj osje}aj i do`ivljaj performativne umjetnosti tako blizak ovom, vje~itom istra`iva~u i eksperimentatoru u teatru, a ponikao jo{ u nadrealizmu, {to je primijetio i jedan

kturu i ritam i ne mora slijediti tekst...". No ono {to odmah upada u o~i i {to vam samo za sebe govori da je tu na djelu imaginacija i kazali{ni rukopis Roberta Wilsona jeste pristup svjetlu, kako su ti videoportreti osvjetljeni. "Ako znate kako ne{to osvijetliti", zapa`a Wilson, "onda mo`ete posti}i da govno izgleda poput zlata. Ja

nose sveobuhvatnom do`ivljaju portretirane osobe. U mnogima od njih primjetna je veza sa nekim drugim slavnim slikama iz povijesti umjetnosti, {to samo govori o utjecajima likovne umjetnosti, slikarstva, kiparstva i arhitekture na njegov rad. Tako u portretu Jeannne Moreau (2005) glumica aludira na portret "Mary,

kraljica [kota" Nicholasa Hilliarda (1610), Robert Downey, Jr. odmah nas vodi do slavne Rembrandtove slike "Sat anatomije doktora Nicolaesa Tulpa" iz 1632, dok Winona Ryder neodoljivo podsje}a na scenu iz Beckettovih "Sretnih dana", odnosno na lik Winnie zatrpan hrpom zemlje do grla. Robert L. Pincus, ameri~ki likovni kriti~ar, u predgovoru kataloga izlo`be, o tom vidu Wilsonovog bavljena videom, pi{e: "Primjenjuju}i svoju viziju slike na medij videa, kao {to to ~ini u svojoj seriji radova nazvanih HD Portreti, Wilson pretvara monitor u prijenosno kazali{te koje nudi kinematografsku verziju nekoga bitnog trenutka u povijesti umjetnosti, povijesti kazali{ta ili povijesti same, gdje poznati plesa~, pisac, hrva~ ili neka druga slavna osoba zauzima mjesto izvorne povijesne li~nosti". A sve zbog toga, kako ka`e sam autor, jer "umjetnik ne o`ivljava povijest kao povjesni~ar nego kao pjesnik". O`ivljenim slikama, videoportretima jedne male snje`ne sove, glumica Robin Wright, Winone Ryder, Jeanne Moreau, pjeva~ice i glumice Marianne Faithfull, dame burleske Dite von Teese, glumaca Brada Pitta, Petera Stormera, Roberta Downeya Jr, odnosno sumo-hrva~a Byambajav Ulambayara i princeze Caroline, Robert Wilson nam zorno predo~ava kako je "mrtva priroda zapravo stvarna priroda, a ako se zamislimo i promatramo ih u dovoljnoj mjeri, mentalni prostori postaju mentalni pejza`i". A svoje videoportrete zami{lja kao dio javnih prostora ali i na{ih ku}nih domova, gdje bi oni trebali imati ulogu prozora ili vatre u kaminu. "Oni su osobni i poetski izrazi razli~itih osobnosti. ^ovjek s ulice, `ivotinja, dijete, superzvijezda, bogovi na{eg vremena...", ka`e Wilson. Kako sa`eto i to~no, pjesni~ki sna`no i zna~enjski mo}no, na tragu duha i poetike Samuela Becketta, njegovog velikog uzora.

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

31

Povodom odlaska kipara Ljupka Antunovi}a (1939-2012)

Umjetnik u bijelom mantilu
Dragan Marijanovi} jupko Antunovi}, odli~an kipar i ~ovjek, preminuo je 31. listopada ove godine, na sami dan otvorenja izlo`be 17. likovnog jesenskog salona u Mostaru, na kojemu je izlo`en njegov posljednji rad u `ivotu, malena skulptura tri pijetla nazvana "Koji je prvi", dakle koji je prvi zakukurikao. Kakva simbolika! Ljupko je u Mostar stigao 1994, na poziv grada. Trebao je zajedno sa [imunom Musom i Vladom Pulji}em utemeljiti Srednju {kolu likovnih umjetnosti, te se i pojavio odnekud iz ravnice oko \akova, gdje je bio izbjegao iz Sarajeva, sa Grbavice, sa obitelji, suprugom Vericom, sjajnom akademskom dizajnericom i slikaricom, koja je ovaj svijet napustila prije ~etiri godine, ~etvrtoga studenoga, i Ljupko je, te{ko bolestan, o Svim svetim kanio poslati nekoga da joj zapali svije}u. No, i on }e umrijeti dan prije tog prisje}anja na mrtve.

L

U Mostaru susreo je Jusu Nik{i}a, Kre{imira Ledi}a, Hamu Ibrulja, Florijana Mi}kovi}a, pokojne Jerku Bakulu, Vladu Pulji}a, Ljubu Kova~i}a, Ferdu Kova~a i s njima }e odmah utemeljiti i likovnu skupinu ^etvrtak, vrlo aktivnu u radu i izlaganju

"...@ivot je umjetnika hvatao u ko{tac/A umjetnik se u ko{tac uhvatio s likovnim problemom/Unutarnjeg osvjetljenja i `ivosti ovih portreta./Pod zvjezdanim dlanom neba/Na prvi pogled se ~ini da su razbijene ove skulpture/U kvadratima koji se kre}u/Eh, ali to je privid - nije to razbijanje nego konstrukcija forme/koja pri promjeni svjetla/Uvijek daje novi `ivot vje~nosti i beskraja./To je onaj `ivot kojeg umjetnik zanosno `ivi/U kojem vjerno, pod ruku, prati ga njegova Verica".

Hajd' `ivio
I u njegov sarajevski atelje navra}alo se u skupinama. Hasan Fazli}, Zuko D`umhur, prijatelji na koje je, kako je jednom sam priznao, bio ljubomoran jer "oni karikaturom ka`u svakome sva{ta, a koliko ja trebam vremena za re}i to skulpturom, i opet ne mo`e{ kao oni karikaturom!", Boro Pi{talo, Oskar Davi~o, Hed`i Alojz Bimbo, svi oni bili su Ljupkovi prijatelji i rado ih je klesao u kamenu, kao i nebrojene druge sarajevske suvremenike. No, najvi{e ga je intrigirao Ivo Andri}, prijatelj Zukin i Ljubojev, a Ljupko }e ga jednom u Beogradu i upoznati, te }e se dati u izradu jedne omanje nobelov~eve skulpture. Ljuboje mu stalno donosio Ivine razne fotograije. Zgotovio je to 1982, a ~im je skulpturu vidjela javnost, pojavili su se ljudi s vi{egradske kulturne manifestacije Vi{egradske staze i zatra`ili Ljupka da napravi Andri}ev spomenik u prirodnoj veli~ini, visok 180 centimetara. Kako }u, pa {ta }u, navali Ljupko na to, a svakako je toj odluci doprinijela i njegova op~injenost Andri}em, elem, zgotovi on to u nekom malom selu u Srijemu, Martincima, ~ini mi se, i dok se u Sarajevu pripremalo otvaranje Olimpijade, te 1984, nasuprot legendarne }uprije Mehmed-pa{e Sokolovi}a na Drini, na otvorenju tog impozantnog spomenika govorio je Zuko D`umhur. Autor }e 1992. do`ivjeti jednu bizarnu fazu: dok on, zarobljenik na vlastitoj Grbavici ~isti ulice i kopa rovove, spomenik njegova `ivota biva razlupan, daleko na Drini. Telepatski ga je zabolio svaki taj udarac ~eli~nim maljem u bijeli kamen spomenika isklesanog u simboli~kom obliku slova A. ^etiri godine poslije, nakon {to }e rat tek stati, na|u opet Ljupka neki drugi ljudi, opet iz Vi{egrada i zatra`e ga da uradi novi spomenik. Nije oti{ao na njegovo otkrivanje, jer govorio je Radovan Karad`i}. Onaj prvi kipi} nestao je u paklu Grbavice. Kad smo pri~ali o tome pote`u}i dobru lozu iz boce za~epljene suhom smokvom, Ljupko }e me upitati: [ta misli{, je li ovaj bunker u Drugom svjetskom ratu ikome slu`io? Valjda jeste, odgovaram s prili~no sigurnosti, mo`da Talijanima, Nijemcima ili usta{ama. Bunker je bunker... E, vidi{, mene taj fa{izam jebe otkako znam za sebe! Kako, Ljupko? Evo kako: prvi stan u Sarajevu dobio sam u jednoj od ~etiri zgrade koje je izgradila endeha, stare Sarajlije zvale ih "paveli}kama", onda sve to s Grbavicom i Andri}evim spomenikom, i opet, nakon svega, zapadne me ovaj bunker. Hajd' `ivio! Ne znam za{to mi je to palo na pamet dok se Florijan opra{tao od njega, poku{avaju}i nadglasati vjetar koji, barem mi se tako ~ini, uvijek pu{e na grobljima, za ukopa, a ki{a tukla u umjetnikov lijes, na groblju u Ra{tanima, gdje je vazda bilo dobrog kamena, i gdje je Ljupko davno odabrao svoje posljednje po~ivali{te.

Nali~ja i lica
Njegov dolazak u Mostar gradu je zna~io puno. Maran, komunikativan i gostoljubiv, Ljupko }e ubrzo postati jedan od njegovih najpopularnijih stanovnika, `ivnut }e s njim i u ratu u~mali likovni krugovi, tu }e susresti i Florijana Mi}kovi}a, s kojim je u nezaboravnoj fazi mladosti zajedno poha|ao majstorsku radionicu Antuna Augustin~i}a u Zagrebu. [kolu u Mostaru nazvali su po Gabrijelu Jurki}u, a me|u pedagozima su se na{li i Kre{imir Ledi} i drugi umjetnici koji su radom u njoj tra`ili atome nove energije i "tro{ili" je na budu}e umjetnike. Ljupko }e joj biti prvim ravnateljem prvu godinu, pa dodamo li joj i onih dvanaest godina upravljanja onom {kolom iz Sarajeva, mo`emo re}i da je Antunovi} bio likovni pedagog s mo`da najvi{e tako odgovornog i zahtjevnog sta`a me|u na{im najpoznatijim umjetnicima. Kako je u Mostaru susreo Jusu Nik{i}a, Kre{imira Ledi}a, Hamu Ibrulja, Florijana Mi}kovi}a, pokojne Jerku Bakulu, Vladu Pulji}a, Ljubu Kova~i}a, Ferdu Kova~a i druge, s njima }e odmah utemeljiti i likovnu skupinu ^etvrtak, vrlo aktivnu u radu i izlaganju, ali i u drugovanju i u`icima kod staroga Ivana, najstarijega ugostitelja za kojega sam ikada ~uo, vje~itoga gurua umjetnicima i humoristima, pa }e im on osobno, godinama u svojoj skromnoj ali legendarnoj kavani u Cimu spravljati teletinu na le{o, dobavljati dobro vino, pe}i u{tipke i mrviti im sir iz mijeha, i te kavanske matineje ~etvrtkom kod staroga Ivana vremenom su postali dru{tvenim doga|ajem u gradu u kojemu ljudi uglavnom kukaju. Ovoj ekipi kukanje nije padalo na pamet, Ljupko je bio jedan od onih koji je stalno nalazio na~ina provjeriti ho}e li se svi mo}i skupiti, i odatle su posje}ivali oboljele prijatelje u bolnici, i svake godine smrt im je odnosila po jednoga ~lana! Antunovi} je autor skulpture za Male melodije Mostara, kojom se nagra|uju pobjednici ovda{njega dje~jeg festivala, i to je samo jedan od trajnih simbola koje je ostavio ovdje, uz ~itavu galeriju malih ali i grandioznih skulptura, spomeni~ke i drugih naravi, kako je sli~ne ostavljao posvuda gdje je `ivio i radio. Ostvario je niz sjajnih ciklusa, a najuporniji je bio u jednom koji }e obilje`iti njegovu plodnu i dugu karijeru, ciklusu "Nali~ja i lica", u koji }e

Ljupko Antunovi}, odli~an kipar i ~ovjek

smjestiti cijelu vojsku razli~itih osoba i likova, me|u kojima su i pjesnici i pape, nobelovci i odvjetnici, sve}enici i privrednici i drugi, sasvim obi~an svijet biran po Ljupkovim kriterijima, i, ~esto bi se ljudi iznenadili, ta otkud }e umjetnik ba{ njih odabrati za odlazak u legendarni Ljupkov bunker, da pripremi skicu. Taj bunker nalazi se na Bijelom brijegu, bezdu{an je to bio prostor, pun vlage i tragova zapu{tenosti, slu`io je djeci za igranje i onima koji su svoje strasti krili od drugih, no, grad ga je dao Ljupku na kori{tenje, i kada je njegova du{a u{la u nj, to je postalo drago mjesto, puno topline. Preuredio je to Ljupko, natiskao skicama, skulpturama, alatom, zamotuljcima suhoga mesa i i{ecima sira, bocama vina i rakije, a on je svako jutro u nj ulazio u bijelome mantilu, onako kako lije~nik ulazi u ordinaciju. Ispred su uvijek bile gromade kamena, jedan je pretvoren skoro zgotovljen ste}ak, na drugom je Krist pribijan na kri`, na tre}em ne{to sasvim tre}e, i kad bi Ljupko izlazio sa dlijetom i ~eki}em, nikada niste mogli znati kojemu }e kamenu pri}i. Katkada mi se ~inilo da i on dvoji... U ovaj bunker, {to ga je Austro-Ugarska izgradila 1878, kada je anektirala BiH, dolazilo se svaki dan. Osim ~etvrtkom kada se i{lo kod starog Ivana, koji je prva ugostiteljska znanja stekao u vrijeme kapitulacije Italije, i kada je on bio pomo}ni radnik za ne{to u staroga Sli{kovi}a, djeda ovoga nogometnog genija, a taj je tada bio najpoznatiji ugostitelj u Mostaru. "Imam ne{to za tebe, do|i mi u atelje", rije~i su koje su od Ljupka ~uli mnogi Mostarci. Taj je uvijek ne{to poklanjao. Ne-

Posljednji Antunovi}ev rad u `ivotu, malena skulptura tri pijetla nazvana "Koji je prvi"

ku iguricu ptice, kornja~e, ne{to {to on oblikuje u nekom me|uvremenu, tko }e znat.... To vrijeme dolazaka u Ljupkov bunker i njegovu stalnu prisutnost u gradu, ondje gdje se ne{to likovno doga|a, bilo da su crte`i u obdani{tu, osnovnoj ili pak srednjoj {koli bili izlo`eni po hodnicima, bilo da se radilo o galerijskim likovnim programima, ali i knji`evnim i glazbenim, jer Ljupko je bio svuda gdje je kultura poku{avala disati, nekako je ponajbolje opisao Miro Petrovi}, uz izlo`bu "Portreti suvremenika" 2007, napisav{i stihove "Kad o kiparu Ljupku je rije~":

32

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

33

Uz obilje`avanje 40. godi{njice ALU u Sarajevu

Sarajevo kao umjetni~ki nukleus
Ema Mazrak

A

kademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, osnovana 1972, bila je prva visoko{kolska likovno umjetni~ka ustanova za edukaciju likovnih umjetnika i likovnih pedagoga, te bitni segment tada{njeg cjelokupnog umjetni~kog i kulturnog razvoja Bosne i Hercegovine i biv{e Jugoslavije. Svoj kontinuitet i kredibilitet zadr`ala je i u ratnom i poslijeratnom periodu kada se disolucijom biv{e zajedni~ke dr`ave i razbijanjem nekada jedinstvenog umjetni~kog prostora stvorio novi politi~ki, dru{tveni, kulturni i edukacijski kontekst. Na njenu ~etrdesetogodi{njicu, obilje`enu 30. oktobra, nastojala su se, u okviru me|unarodnog nau~nog simpozija, otvoriti pitanja va`na za daljnji rad i umjetni~ku produkciju Akademije, a u isto vrijeme potaknuti predstavnike srodnih institucija na razgovor o prilikama na savremenoj likovnoj sceni i dosada{njim iskustvima i osobitostima edukativnog procesa na umjetni~kim akademijama.

Cjelodnevnim programom, koji na odre|en na~in predstavlja i svojevrstan protest protiv svih onih ili svega onoga {to degradira ili marginalizira polo`aj umjetnika i umjetnosti u dru{tvu, `eljelo se podcrtati kako se nastoje prevazi}i okviri lokalnog konzervatizma i indiferencije

Anesa Kadi}, ovogodi{nja dobitnica nagrade "Alija Ku~ukali}"

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Umre`avanje
Brojni gosti i zvanice iz Bosne i Hercegovine i inostranstva ispunili su u prijepodnevnim satima 30. oktobra prostorije Galerije Akademije likovnih umjetnosti u Sara-

Sa potpisivanja me|unarodnih sporazuma

Foto: D. ANTONI]

jevu: dekani i profesori likovnih i umjetni~kih akademija i fakulteta, predstavnici umjetni~kih udru`enja, kulturnih centara, muzeja, ga-

lerija, histori~ari i teoreti~ari umjetnosti. Lijepo je bilo vidjeti sve ove ljude na jednom mjestu, prvi put nakon posljednjeg rata - u razgo-

Akademija u vremenu
Aida Abad`i}-Hod`i} zlo`ba studenata, nastavnika i saradnika Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu organizirana je kao jedan od sadr`aja u obilje`avanju 40. godi{njice ALU. Koncept selekcije izlo`be nastoji ujediniti historijsku i projektivnu perspektivu, odnosno objediniti valorizaciju rezultata dostignutih u posljednjih desetak godina u nastavno-pedago{kom i nau~nom radu, ali i otvoriti pitanje projekcija i aktivnosti za naredni period. Koncept "Akademija u vremenu", kako je naziv ovogodi{nje selekcije, `eli naglasiti opredijeljenost Akademije da bude aktivni u~esnik svoga vremena i prostora kao svojevrsni kreativni katalizator i mjesto promi{ljanja i kritike. Iz inancijskih i tehni~ko-organizacijskih razloga, ali i zbog uskla|enosti sa problemskim okvirom me|unarodnog nau~nog simpozija Umjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnom periodu - novi izazovi i pitanja, a koji je u fokus stavio recentna umjetni~ka i edukativna pitanja, izlo`eni su radovi nastavnika, saradnika i studenata nastalih u posljednjih desetak godina djelovanja Akademije. Pri tome, va`no je istaknuti da }e cjeloviti historijski presjek djelatnosti Akademije i njenih sudionika od godine osnivanja do danas ~initi integralni dio monograije koja }e biti {tampana nakon simpozija i izlo`be, sa listom svih nastavnika i saradnika Akademije, kao i listama svih diplomiranih studenata a kroz koje se isti~e dinami~na regionalna i me|unarodna suradnja ALU u Sarajevu. U odabiru studentskih radova, selekcionirani su radovi diplomiranih studenata, studenata drugog (master) ciklusa i pojedini radovi zavr{nih godina studija, kroz odabir osobito uspje{nih i zanimljivih likovnih istra`ivanja koja, ~esto, pokazuju otvaranje prema novom promi{ljanju likovne forme, medija i koncepta umjetni~kog djela. U samom postavu radova, koji uvijek nudi i jednu novu mogu}nost "~itanja" i valorizacije, naglasak je bio na susretima radova razli~itih odsjeka kako bi se istaknule srodnosti istra`ivanja, oblikovanja i promi{ljanja. Poseban segment izlo`be predstavljaju i radovi iz grai~kog i industrijskog dizajna koji pokazuju suradnju i prisutnost Akademije u {irem dru{tvenom i privrednom kontekstu. U nedostatku izlo`benih prostora i projekata koji bi promovirali mlade generacije bh. umjetnika, ova izlo`ba pru`a izvanrednu priliku sagledavanja jednog dijela savremene likovne scene upravo kroz radove najmla|ih diplomanata. Istovremeno, izlo`ba na kojoj studenti zajedno izla`u sa svojim profesorima, a koji su i sami u velikom broju pripadali upravo prvim generacijama tada tek uspostavljene Akademije, predstavlja izuzetan doga|aj u likovnom `ivotu ne samo grada Sarajeva nego i ~itave dr`ave jer su u vi{edecenijskom djelovanju Akademije, njeni nastavnici i suradnici ~inili jezgro likovnog i kulturnog `ivota u zemlji - od utemeljuju}ih 1970-ih, preko neprekinutog djelovanja Akademije i izlo`aba tokom godina rata 1990-ih pa sve do dana{njeg trenutka u kojem Akademija rezimira dosada{nja iskustva i oboga}uje svoje nastavne sadr`aje, uz potrebu sna`nijeg oslu{kivanja i otvaranja izazovima i potrebama vremena u kojem djeluje. (Sa otvorenja izlo`be, 30. oktobra)

I

voru, prisje}anju na nekada{nje zajedni~ke projekte ili studentske dane, u promi{ljanju mogu}nosti budu}e institucionalne saradnje. Zanimljivo je da je zna~ajan broj gostiju, danas profesora regionalnih likovnih akademija, bio me|u nekada{njim studentima upravo sarajevske Likovne akademije. Ovaj prvi me|unarodni simpozij u Bosni i Hercegovini posve}en likovnoj umjetnosti i edukaciji pod nazivom "Umjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnom periodu novi izazovi i pitanja" koncipirale su i moderirale doc. dr. Dubravka Pozderac-Lejli} i doc. dr. Aida Abad`i}-Hod`i}. Simpozij je bio strukturiran u tri bloka predavanja "Umjetni~ka scena danas", "Curicculumi 21. stolje}a" i "Osobitosti pro gra ma i ja vnog dje lo van ja umjetni~kih akademija i umjetni~kih/kulturnih institucija". Na ovaj na~in potaknuta je rasprava o nizu aktualnih pitanja iz domena umjetni~ke produkcije, kritike i teorije, o kontekstu u kojem se stvara, modalitetima edukativnih procesa, mobilnosti nastavni~kog kadra i studenata, zajedni~kih nastavnih, izlo`benih i nau~nih projekata, nerije{enom statusu institucija kulture od dr`avnog zna~aja u BiH, te pitanjima utjecaja akademijâ na umjetni~ku scenu danas. Problemski okvir simpozija bio je s namjerom zacrtan vrlo {iroko kao polazi{te za postepeno oformljavanje mogu}e platforme argumentiranih i tematiziranih razgovora o savremenoj umjetnosti, obrazovanju i kulturi. U radu ovog simpozija u~estvovali su predava~i na umjetni~kim i pedago{kim akademijama i fakul-

tetima u BiH i inostranstvu, predstavnici umjetni~kih/kulturnih institucija i udru`enja. Vrlo zna~ajan sadr`aj kojim je zaklju~en cjelodnevni simpozij bilo je svakako i potpisivanje zvani~nog sporazuma o budu}oj saradnji akademijâ iz zemlje i regiona. Potpisnici sporazuma, iz Zagreba, Beograda, Ljubljane, Banje Luke, [irokog Brijega, Pri{tine, Trebinja, Splita, Osijeka, Novog Sada i Sarajeva, na ovaj su na~in `eljeli potvrditi zna~aj umre`avanja institucija likovnih umjetnosti na dr`avnom i me|unarodnom nivou, {to }e u bli`im i daljim perspektivama, u neposrednijem dijalogu i izravnijem protoku informacija zasigurno otvoriti prostor za nove vidove komunikacije poput intenzivnije izlaga~ke i nau~ne djelatnosti, razmjene studenata i profesora, pobolj{anju polo`aja umjetnika u regiji, ali i stvaranju novoga konteksta u kojem }e se ra|ati i vrednovati likovna kreacija. Na inicijative iz Sarajeva, poput ove o umre`avanju akademijâ, spremno su odgovorile ove srodne institucije umjetnosti koje u biti, u ve}oj ili manjoj mjeri, prate sli~ni problemi poput: nepostojanja jasne strategije u razvoju likovne scene, {to se svakako odnosi i na dr`avne organe, zatim minimalnog udjela savremene kritike i teorije koja bi adekvatno vrednovala njezinu pojavnost, ali i aktuelnih pitanja o~uvanja kulturno-umjetni~ke ba{tine, rada galerija i nezavisnih umjetni~kih subjekata. Nadila`enje svih ograni~avaju}ih faktora koji "deini{u" i "pozicioniraju" savremenu likovnu scenu, cilj je i idejna

podloga daljnjeg rada Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

SOS festival
U ve~ernjim satima, u prepunoj Galeriji Collegium Artisticum otvorena je izlo`ba "Akademija u vre-

menu", na kojoj je predo~en rad studenata, profesora i saradnika nastao u zadnjih deset godina. Prisutnima se obratila dekanesa Amela Had`imejli}-Ke~o, zatim i autorica izlo`be doc. dr. Aida Abad`i}-Hod`i}, a guda~ki kvartet Mu-

zi~ke akademije u Sarajevu izveo je muzi~ku numeru kao poklon ovoj obljetnici. Osim ovog reprezentativnog izlo`benog presjeka, u isto vrijeme, selektirani studentski radovi odsjekâ Akademije za dodjelu nagrade "Alija Ku~ukali}" najboljem studentu u {kolskoj 2011/12. bili su izlo`eni u maloj sali Galerije. Ovogodi{nja dobitnica nagrade je studentica sa Odsjeka kiparstvo Anesa Kadi}, a nagradu joj je uru~io predsjednik `irija, profesor emeritus Ibrahim Krzovi}.

Ovakvim cjelodnevnim programom, koji na odre|en na~in predstavlja i svojevrstan protest protiv svih onih ili svega onoga {to degradira ili marginalizira polo`aj umjetnika i umjetnosti u dru{tvu, `eljelo se potcrtati kako se nastoje prevazi}i okviri lokalnog konzervatizma i indiferencije, i kako }e se sistemskim i programskim djelovanjem ponajprije raditi na tome da bosanskohercegova~ka savremena likovna scena, i Sarajevo kao jedan od njenih umjetni~kih nukleusa, u ev-

ropskom i svjetskom kontekstu kvalitativno o`ive. Samo jedan od pokazatelja kako se takvim idejama priklju~uju i na{i studenti je organiziranje SOS Dizajn Festivala (Studenti organizuju Sarajevo) odr`anog sljede}ih dana, tako|er povodom ~etrdesetogodi{njice ALU, a ~iji su inicijatori i snage mladi ljudi sa grai~kog i produkt-dizajna uz potporu iskusnijih kolega uspjeli okupiti zna~ajan broj svojih kolega iz regiona, ali i eminentnih imena iz svijeta dizajna.

N

U posjeti kolekciji Ars Aevi

akon simpozija "Umjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnom periodu - novi izazovi i pitanja", odr`anog u okviru obilje`avanja 40 godina postojanja Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, i nakon sve~anog potpisivanja sporazuma o me|usobnoj saradnji akademija u regionu, predstavnici 12 akademija iz kulturnih centara zemalja prvih i bli`ih susjeda BiH posjetili su art-depo Ars Aevija. Uz ~estitanja za veliki jubilej i zadovoljstvo zbog susreta sa dekanima i predstavnicima likovnih akademija, Enver Had`iomerspahi}, osniva~ i direktor Ars Aevija, obra}anje je usmjerio ka jednom sje}anju i jednom citatu. U rije~ima koje je posvetio profesoru Muhamedu Karamehmedovi}u, Had`iomerspahi} je rekao da se njegovog lika i djela sje}amo ne samo kao uva`enog kriti~ara umjetnosti, inicijatora osnivanja i prvog dekana Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu 1972. nego i kao li~nosti ~ije }e ime ponovo biti sa po{tovanjem izgovarano i predstoje}eg 20. decembra u programu obilje`avanja 20 godina Ars Aevija, u kojem je, tako|er, profesor bio vala je prisutne na suradnju u realizaciji jedan od njegovih osniva~a 1992. programa organiziranih kolektivnih edukaIzvr{na direktorica Amila Ramovi} poz- tivnih posjeta studenata ~iji je prvi nivo us-

pje{no ostvaren u odnosima sa Akademijom likovnih umjetnosti u Splitu. Dekani i predstavnici akademija uputili

su iskrene izraze odu{evljenja zbog susreta sa vrhunskim djelima savremene svjetske umjetnosti u Sarajevu.

34

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

Suo~avanje sa te{kom pro{lo{}u zapadnog Balkana i zapadne Evrope

Mjesta sje}anja - mjesta
Zdenka Brajkovi}

razumijevanja i obrazovanja
U
okvi ru Pla tfor me za transevropsku razmjenu i saradnju, u Francuskoj je u oktobru boravila grupa mladih ljudi sa zapadnog Balkana, iz svih republika biv{e Jugoslavije, iz razli~itih oblasti djelovanja, sastaju}i se ve} tre}i put s ciljem razmjene iskustava i su~eljavanja sa tragi~nom pro{lo{}u zapadnog Balkana i zapadne Evrope. Organizatori ove inicijative su Inicijativa mladih za ljudska prava, Dokumenta - Centar za suo~avanje sa pro{lo{}u, Francusko-njema~ki ured za mlade i Centar “André Malraux” iz Sarajeva, a u saradnji sa Historijskim centrom Velikog rata u Peronneu, Memorijalnim centrom Shoah u Parizu, Memorijalnim centrom Oradour, te sa Regionalnom upravom za sport, mlade i socijalni rad u Limousin. Inicijativa pokrenuta u junu 2010, a kojom rukovodi prof. dr. historije Nicolas Moll, kao nezavisni konsultant Centra “André Malraux” realizovala je tre}i susret , u Francuskoj odr`avanjem sedmi~nog seminara u Limogeu, kao doma}inu ovogodi{nje radionice. Prethodni seminari odr`ani su u Sarajevu, Prijedoru i studijskim putovanjima u Jasenovac, Gradinu, Vukovar i Dahau. Idu}e 2013. doma}in radionice bit }e Berlin. jalni centar Shoah (najve}i muzej i dokumentacioni centar o stradanju Jevreja u Evropi) i u Dranciju,(kamp gdje su Jevreji deportovani na putu prema Auschwitzu), a potom Memorijal Velikog rata u u Peronneu i Oradouru. Evo nekoliko svjedo~anstava iz ovog su~eljavanja sa pro{lo{}u zapadne Evrope. Interesantno je kako su u~esnici reagovali na Historijski centar Prvog svjetskog rata, koji je za ve}inu bio izvan domena posebnog interesovanja, smatraju}i da je pro{lo sto godina i postoji ogromna distanca. Na~in prikazivanja Prvog rata i njegova degloriikacija je mnoge fascinirala, te ~injenica da poslije 100 godina sje}anje na taj rat ostaje veoma `ivo u regionu. Mnogi, naravno, nisu mogli ni zamisliti koliko je Francuska imala problema sa svojim su~eljavanjima sa pro{lo{}u. U Drancyu, jevrejskog koncentracionom logoru, nedaleko od dice nestalo u logoru, otac i brat ubijeni i jo{ nisu prona|eni, govori o tome kako treba pomo}i porodicama i da mu to daje satisfakciju za ovaj anga`man: - Vrijeme prolazi, njeguju se narativi, diskriminacija. Sve strahote postaju sekundarne, postoji opet su`ivot, mje{oviti brakovi. Imamo 30.000 ljudi koji su pro{li kroz logore, a dvadesetak metara od kampova podignuti su spomenici vojnicima i mi svaki dan to gledamo, prolazimo tuda. Dejan Motl, tako|er iz Prijedora, kustos-histori~ar, radi u Javnoj ustanovi Spomen-podru~ju Donja Gradina, koje je zapravo nastalo raspadom biv{eg spomencentra Jasenovac na dva dijela (Jasenovac ostaje u Hrvatskoj, a Donja Gradina u BiH). Ovo je njegova druga radionica i ka`e da kroz mnoga predavanja poma`u u suo~avanju sa te{kom pro{lo{}u, te se u praksi pokazalo da mnoga publicisti~ka znanja kod posjetilaca memorijala nisu utemeljena na nau~nim saznanjima. Elma Ha{imbegovi} je vi{a kustosica Historijskog muzeja u Sarajevu, naravno, neizbje`no po~inje svoju pri~u o te{koj situaciji sarajevskih muzeja, o zatvaranju Zemaljskog muzeja BiH, o kojem je ve} pisala i strana {tampa, dodaju}i da su ove radionice prava riznica iskustva, da je srela ljude koji svjedo~e o pre`ivjelim strahotama kao upravo citirani Prijedor~ani. Zatim da su zna~ajna susretanja sa ljudima srodnih profesija, a i drugih, sa kolegama iz Francuske, Njema~ke, kao i kakva su iskustva zapadne Evrope. U~esnici ovog seminara, njih ~etrdesetak, obi{li su Memori-

U~esnici studijskog putovanja

Vjera u ~ovjeka
Rad na suo~avanju sa te{kom pro{lo{}u je od izuzetne va`nosti za generacije na produbljivanju saznanja i razmjene iskustava u razli~itim epohama i mjestima ljudskih tragedija koja nam pro{lost ostavlja u nasljedstvo. Bez jednog produbljenog i svestranog suo~avanja, da li bi bio uop}e mogu} nastavak, zajedni~ki `ivot? Vjera u ~ovjeka? Kako `ivjeti sa tragedijama, sa nenadoknadivim gubicima, kako nastaviti `ivjeti dalje? Histori~ari te stru~njaci iz razli~itih oblasti okupljeni oko

ovog projekta svjesni su potrebe takvog pro~i{}avanja historije, suo~avanja, izgradnje memorijala, historijskih centara koji o tome treba da svjedo~e na pravi na~in budu}im generacijama. Evo {ta smo zabilje`ili prilikom kratkog susreta sa grupom koja je u Pariz stigla iz Bosne i Hercegovine. Ervin Bla`evi} je iz Prijedora i radi u grupi Optimisti 2004, koja se zalagala za obnovu Kozarca i okolnih mjesta. Bio je zato~enik logora u Trnopolju, odakle je protjeran, a sad je povratnik u svom zavi~aju. Po njemu, jo{ su najve}i problemi oko nestalih, {to je velika prepreka za su`ivot: - Pro{logodi{nja posjeta Dahau pro{irila je moja saznanja o samom procesu suo~avanja sa pro{lo{}u, naro~ito ~injenica koliko je vrijeme va`an faktor da bi se do{lo do konkretnih rezultata, kao i na~inu uspostavljanja memorijala. Edin Ramuli}, tako|er iz Prijedora, pre`ivjeli iz logora Trnopolje, ~ijih je sedam ~lanova poro-

U Historijskom centru Velikog rata u Peronneu

Oradour: Grad fantom

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

35
INTERVJU Jasmin Osmanagi}, kompozitor

Tre}a me|unarodna radionica i studijsko putovanje “Suo~avanje sa te{kom pro{lo{}u na zapadnom Balkanu i zapadnoj Evropi” odr`ani su u Francuskoj i otvorila je nove perspektive u obrazovnom domenu sada{njih i budu}ih generacija
Pariza, susreli su se sa totalno neklasi~nim logorom, gdje su deportovani Jevreji za vrijeme Drugog svjetskog rata, a na ~ijem se mjestu danas nalaze naseljene zgrade. Danas na mjestu u`asa ljudi `ive normalnim `ivotom. Kao jedno naseljeno sje}anje, te pitanje koje se samo po sebi name}e jeste kako `ivjeti jedno mjesto sje}anja. Mnogo reakcija izazvala je posjeta Memorijalu Shoah, naro~ito kod upotrebe rije~i genocid. Poneki u~esnici konferencije nisu poznavali Bosnu i Hercegovinu, {to je izazvalo reakcije. Konferencija je pokazala koliko je ta tema osjetljiva i koliko su razli~ite dimenzije i nivoi na kojima se raspravlja o jedinstvenoj temi, sa historijskog gledi{ta, li~nog, psiholo{kog ili pravnog. Oradour, selo potpuno uni{teno 1944, gdje je izvr{en masakr 640 ljudi, tako|er je pobudio jake emocije i reakcije me|u u~esnicima. - Ovo je jedinstveno mjesto sje}anja koje nikad nisam imala priliku vidjeti. Staro selo na zanimljiv na~in komunicira s posjetiteljima i daje sna`an utisak o tome {ta se de{avalo. Impresivno, rekla je jedna od u~esnica seminara. Oradour je ostao fantom grad, sa ru{evinama i sje}anjima. Pored njega je izgra|en novi gradi} gdje ljudi `ive. Oradour je i primjer kako se na razli~ite na~ine zapravo ostvaruju memorijali. Susret sa pre`ivjelim u~esnikom tog masakra Robertom Hebrasom bio je mo`da najzna~ajniji moment ovog seminara. Jer iz njegovog sje}anja saznajemo o historiji doga|aja, o suo~avanju sa pro{lo{}u i kako je prenijeti drugima, te njegov odnos prema Nijemcima danas, tj. o pomirenju.

“Alma” je po~ast Sarajevu
Sutra }e u Narodnom pozori{tu Sarajevo premijerno biti izvedena autenti~na bosanska opera, koju je komponirao na{ kompozitor Jasmin Osmanagi}, a re`irao Ferid Karajica
Razgovarao: Nisad Selimovi} • Odakle ideja za komponiranje autenti~ne bosanske opere, mo`ete li nam re}i ne{to vi{e o njenom nastanku? - Opera “Alma” je, ustvari, mla|a sestra moje simfonije “Sarajevo” koju sam , komponovao kao magistarski rad na Muzi~koj akademiji u Sarajevu 2008. S obzirom na to da sam ro|en nedaleko od Ba{~ar{ije i to podneblje osje}am kao dio sebe, odlu~io sam komponovati simfoniju koja }e se zvati po jednoj od najljep{ih ulica na Ba{~ar{iji Kazand`iluk. Tokom pravljenja prvih motiva simfonije rodila se ideja o jednom modernom produktu iz Kazand`iluka, a to je bakrena balerina… U tom momentu osjetio sam potrebu da stvorim najve}i muzi~ki oblik koji postoji, a to je opera. Ideja simfonije “Kazand`iluk” pretvorila se u operu, kojoj }u poslije dati ime “Alma” a na, ziv simfonije “Sarajevo” . Po{to je te 2008. simfonija ve} bila gotova, zapo~eo sam operu za koju u po~etku nisam imao adekvatan naziv. Pi{u}i libreto, glavnoj ulozi sam dao ime Alma, ime koje zra~i po{tenjem, dobrotom i uzvi{enim odgojem. • Da li ste na djelu radili sami ili ste imali i saradnike? - Na djelu sam radio apsolutno sam, a kao pomo} sam koristio elemente sevdaha - dvije potpune melodije sevdalinki “Kad ja po|oh, aman” i “Moja draga, moja mila” kao i motive iz sevdalinki: “Sej, defu majka bu|a{e” “P{eni~ice” i “Bul, bul pjeva okolo Mostara” To su sve me. lodije koje je meni kao djetetu pjevu{ila moja rahmetli nena. Naravno, sve te melodije su izorkestrirane i harmonijski dora|ene onako kako sam ih ja osje}ao u operi “Alma” To je jedan moderniji tok . koji zadr`ava sazvu~je na koje smo svi navikli. • O ~emu govori opera “Alma”? - U operu “Alma” uvodi nas Uvertira koja prikazuje Sarajevo izme|u dva rata tridesetih godina, spoj raznolikosti, kao i kulturolo{kih stapanja. Tema Uvertire je, zapravo, vodilja koja se tematski i motivski koristi u daljem razvoju opere, a to je stara narodna pjesma “Kad ja po|oh, aman” Sama opera je satkana na pri~i o . Alibegu i njegovoj k}erki Almi, koji su `ivjeli u ulici Abdesthana, nedaleko od Alibegove zanatske radnje, smje{tene u ulici Kazand`iluk. Prenose}i tradiciju s koljena na koljeno, babo Alibeg je naumio k}er jedinicu izu~iti kazand`ijskom zanatu koji je umjetnost bez granica. Talentovana, jo{ od malih nogu, Alma je stvarala raznolike bakrene proizvode, koji su bili ujedno za{titni znak du}ana. Ona je bila nova generacija i te{ko se mirila sa starim, tradicionalnim ba{~ar{ijskim poimanjima, koje je babo Alibeg poten ci rao. On je, ot kad zna za se be, izra|ivao uvijek isto - d`ezve, ild`ane, ibrike i tepsije. Istini za volju, Alma je ~esto imala ~udne ideje koje je bilo te{ko provoditi u djelo, jer je babo Alibeg nikada nije dugo ostavljao samu u du}anu zbog velike, ali i pretjerane brige prema svojoj jedinici. Naime, supruga mu je umrla kad je Alma imala samo ~etiri mjeseca. Pod dojmom opere na koju je oti{la sa {kolom, i jednog slu~ajnog susreta u du}anu, Alma dobija novo nadahnu}e - balerinu, koja joj dolazi i u san. Sljede}eg jutra Alma po~inje praviti d`ezvu za {kolsko takmi~enje, jer je to bila o~eva `elja. Ruke joj kuckaju, ali su joj srce i misli jo{ na sceni, na baletskoj predstavi i snu koji je usnila. Ritmi~no kuckaju}i, nesvjesno i bez kontrole, ruke stvaraju ne{to sasvim novo - balerinu. Daje joj ime Elma i zami{lja je sestrom. Babo ne}e biti zadovoljan i ubrzo dolazi do sukoba, ali pri~a ipak nalazi svoj smiraj… U su{tini, pouka opere je {ta je sve roditelj u stanju u~initi za ljubav prema djetetu. • Kako je do{lo do saradnje sa Narodnim pozori{tem Sarajevo? - Tokom temeljnog zavr{etka opere `elja mi je bila da se premijerno izvede u mom gradu, tj. Narodnom pozori{tu Sarajevo, jer je to najiskreniji put ka daljem plasmanu velikog djela. Bilo je brojnih ponuda, ali moja jedina `elja je bila Narodno pozori{te. Operu “Alma” sam ponudio jo{ prije ne{to vi{e od godine i poslije vi{e vije}anja dobio sam odgovor da opera “Alma” ulazi u program Pozori{ta, zbog ~ega sam neizmjerno sretan. Mislim da }e opera “Alma” u ovom vremenu neodgoja i nekulture, kako ku}ne, tako i {kolske, do}i kao neki pozitivni kulturni {ok. Jednom prilikom me pitao jedan od doma}ih reditelja da li je bolje za operu da Alma na kraju pogine, na {to sam se zgrozio. Takvih pri~a i libreta imate na svakoj naslovnoj stranici svih novina. Jo{ jednom nagla{avam, “Alma” prikazuje ne{to {to je ve} poodavno zaboravljeno, a to je prvenstveno ku}ni i {kolski odgoj koji nama treba vi{e nego ikada. • Kakav `ivot predvi|ate operi, da li ima nekih najava za gostovanja van BiH? - Iskreno se nadam i `elja bi mi bila da u na{oj dr`avi operu posjeti {to je mogu}e vi{e {kolskih ustanova. Koliko sam ~uo, ve} kru`i veliko interesovanje za premijerno izvo|enje, kao i reprize. [to se ti~e izvoza, li~no imam ponudu da istu operu izvede Manhajmska opera. To je lijepo, ali sada mislim samo na NPS i plasiranje istog orkestra vani, kao kulturnu prezentaciju na{e dr`ave i grada Sarajeva. S ovim djelom imamo {ta pokazati, u to sam uvjeren. Reditelj i koreograf Ferid Karajica operu je umotao na najbolji mogu}i na~in, dirigent Dario Vu~i}, kao i {ef hora su orkestar i hor pripremili vrhunski, balet ja na najve}em mogu}em nivou i sve je ispalo super! Nestrpljivo ~ekam premijeru i svaku narednu reprizu.

Nove perspektive
Ovaj petodnevni vrlo bogat program otvorio je nove perspektive u smislu pedago{kih aktivnosti, kako raditi sa djecom, kako im prenijeti u`ase pro{losti, kako generalno napraviti mjesta sje}anja. Jedinstven je zaklju~ak u~esnika da poslije upoznavanja sa problemima u Francuskoj lak{e mogu razumjeti Balkan. I na kraju, vrlo interesantna pri~a iz biograije Nicolasa Molla. - Ja sam neka vrsta “rezultata” francusko-njema~kog pomirenja nakon Drugog svjetskog rata, budu}i da je moja majka Francuskinja, a otac Nijemac i da su se vjen~ali 1958. Moja majka dolazi iz francuske regije, koja je u velikoj mjeri uni{tena za vrijeme Prvog rata (u blizini Verdun). Ve} nekoliko godina razmi{ljam koji su faktori omogu}ili takvu francusko-njema~ku vezu, koja je nekad bila puna antagonizama, negativnih osje}anja, slika i stavova, koja je ko{tala milione `ivota, da izraste u jednu jaku vezu. Otkako `ivim u Sarajevu, stalno se susre}em u profesionalnom i privatnom `ivotu s pitanjima o veoma `ivim sje}anjima na rat u BiH i veoma sam zainteresovan za historiju rata, njegove posljedice, sve do sada{njosti, i kako ih prevazi}i. O~igledno, jedino suo~avanjem i poku{ajem razumijevanja i razmjenom iskustava. Projekat podr`ava CCFDT Terre solidaire, Francusko-njema~ki ured za mlade, francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj i Ambasada Francuske na Kosovu.

36
vije Rije~, d o filmu

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. godine

Mamina maza

“Skyfall” Re`ija Sam Mendes Uloge: Daniel Craig, Judi Dench, Javier Bardem...

Nisad Selimovi}

M

endes. Sam Mendes. Nije tajni agent, niti je ikada pri{ao MI6. Sumnja se da je jednom bio u Scotland Yardu, ali i to nikad nije potvr|eno. Po kuloarima se pri~a da je pro~itao jedan ~itav i pola drugog romana Iana Fleminga, ali on se na sve te kontroverze samo zagonetno smje{ka. On je ~ovjek koji je re`irao genijalni “American Beauty” (Vrtlog `ivota) i reditelj koji je trebao donijeti pe~at na serijal o najslavnijem tajnom agentu na svijetu, i to na njegovu 50. godi{njicu ilmskog postojanja.

LAICI Vjerovatno nema svjetskog medija koji nije prenio da je ve}ina kriti~ara oti{la tako daleko i da je nazvala prvu dramsku verziju {pijunskog filma ikada “najboljim u serijalu”. Time je i ~itava anticipacija svih onih koji su morali sa~ekati taj famozni prvi dan novembra razmjerno rasla, a oni labilnijih uvjerenja u vlastito mi{ljenje {utke su poklekli i bez da su do~ekali premijeru. Laici
“Skyfall” odmah s po~etka, u maniru najboljih edicija fran{ize, raspiruje ma{tu gledaoca i tjera ga na rub sjedi{ta sa jurnjavom motorima po krovovima Istanbula. Tulumbe i |evreci lete uokolo dok Bond poku{ava uloviti teroristu koji je ukrao hard drive sa imenima svih “undercover” agenata na svijetu. Turaju}i realnost negdje u pozadinu mozga, {to uostalom nije ni bitno kada je agent 007 u pitanju, pratimo jurnjavu sve do voza i krova na njemu, jednog tunela i borbe prsa u prsa. Napetosti nema, jer je ista scena debelo pro`vakana kroz sve mogu}e for{pane ilma mjesecima prije premijere. ^ak i ono {to uslijedi - umjesto negativca, hitac posred Bonda i njegov pad sa voza, odnosno mosta koji on prelazi, u nabujalu rijeku, ve} je vi|ena slika. U nekoliko narednih kadrova M (Judi Dench, po posljednji put), Bondu pi{e osmrtnicu, pritisnuta krivnjom zbog vlastite odluke da se okida~ povu~e. Dolazi ku}i a u ku}i Bond, pijan ko crna zemlja. Malo razmirica, la`nih optu`bi za ubistvo i njih dvoje se opet vole - Bond br`e od Jasona Bournea dolazi u formu, a njegov nedovr{eni zadatak ve} zove. Ali, niti je negativac kojeg Bond ganja klasi~ni terorista, niti je Bond uop{te spreman na izazove... Voljeti ilmove o Jamesu Bondu je arhetip ljubavi ka ilmskoj zabavi uop{te. Rijetki su oni koji zaista ne vole Jamesa, a i takvi u ve}ini slu~ajeva jo{ idu na balove i gledaju isklju~ivo balet. Agent u kralji~inoj slu`bi svoju popularnost, izme|u ostalog, stekao je uglavnom zbog rasko{nih lokacija (po pravilu su to tri-~etiri razli~ite dr`ave), svog klasi~nog `enskaro{kog karaktera, ali i uveli~anih akcijskih scena, za koje svi znaju da nisu realne, ali ih svi i opra{taju. Bond nikada nije bio mamina maza, niti je imao ljubavnih problema. U “Casino Royalu” ljubav ga je itekako dotakla i trebala mu je pu{ka koja jedva stane u dvije ljudske ruke da se osveti. U “Skyfallu” Bond , je postao mamina maza.

Hitac posred Bonda
Trebao je, {to ne zna~i i da jeste. Nakon pretpremijera i premijera (ve}ina zemalja je krenula sa distribucijom 1. novembra, osim Velike Britanije), kriti~ari su blago izgubili kontrolu i po~eli sastavljati hvalospjeve za “Skyfall” , tre}i ilm sa Danielom Craigom kao Bondom, i prvi sa Mendesom kao rediteljem. Vjerovatno nema svjetskog medija koji nije prenio da je ve}ina pomenutih kriti~ara oti{la tako daleko i da je nazvala prvu dramsku verziju {pijunskog ilma ikada “najboljim u serijalu” Time je i ~itava antici. pacija svih onih koji su morali sa~ekati taj famozni prvi dan novembra razmjerno rasla, a oni labilnijih uvjerenja u vlastito mi{ljenje {utke su poklekli i bez da su do~ekali premijeru. Laici.

Da li je to Mendes `elio ili ne, nije jasno, ali on je od Bonda stvorio dje~aka kojem mama govori {ta da radi, a naposljetku je on i brani od svih zala svijeta. Vi{e nije u pitanju svijet, kao u ve}ini nastavaka kada su Bonda tuma~ili Connery i Moore, niti je u pitanju Golemo Kraljevstvo, sada je u pitanju njegova {efica, koju zaista u filmu zove “mama” Eh, . `ao mi je zbog spoilera, ali mame vi{e nema. M je od sada, i ponovno - tata. Uzalud ju je Bond branio cijelu jednu tre}inu filma i ispri~ao joj svoju ~itavu `ivotnu pri~u, od djetinjstva do sada{njosti, i o~ito bez ikakvog golemog razloga nam je Mendes priredio dramu od ne~ega {to je oduvijek bilo namijeno da bude ~ista filmska zabava. Neka eksplodiraju brodovi, padaju djevojke u krevet kao kru{ke, cijeli svijet neka bude pred kataklizmom jednog frustriranog biznismena, ali pobogu, nemojte da Bond sjedi u mraku i pripovijeda kako mu je bilo te{ko kad je bio mali. Bond nikad nije bio mali, on se rodio kao agent koji smije ubijati ljude, i on nikada ne}e umrijeti. To je Bond. James Bond.

Lijek protiv radnih obaveza
Mendes ka`e kako ga je za ovako mra~an pristup fran{izi inspirisao “Vitez tame” Cristophera Nolana, koji je Batmana postavio na nove staze slave. Mo`da je Mendes zaboravio kako Batma-

nov svijet tvori jedan izmi{ljen grad, a da je i sam Batman svoj gazda i da mo`e raditi {to `eli. Mo`da je upravo zato ljudski i dramati~an otklon superheroj fran{izi donio rezultate. Bond, s druge strane, tajni je agent postoje}e svjetske sile, kojem je drama svaki dan na poslu `elio on to ili ne, i da su sve one djevojke koje je zaveo samo lijek protiv tih svakodnevnih radnih obaveza. Stvarno, da li je Mendes ikada pogledao “Iz Rusije s ljubavlju” ili “Samo za tvo, je o~i” ili “Dijamanti su vje~ni” ili , , “Samo dvaput se `ivi” ili... bilo ko, ji? I odakle Mendesu pravo da Bondu naredi da u krevet odvede Moneypenny, iako on nije znao da }e ona postati nikad dosanjani objekt njegove `udnje? To ~ak ima i neke veze sa ne~im {to se zove hronologija... Jedina (kakvog li apsurda) svijetla ta~ka “Skyfalla” istovremeno je i njegova mra~na sila, negativac koji `eli da se osveti M jer mu je uni{tila `ivot. Njegovi porivi su logi~ni, a realizacija Javiera Bardema zastra{uju}e stvarna. I on {eicu zove majkom, ali Bond mu nije brat. Ali u zamjenu za krvno srodstvo, zamalo da mu postane brat druge vrste. Hemija tog dijaloga koji }e vje~no proganjati sve {tovaoce Bondova lika i djela, dovoljno govori gdje je oti{la fran{iza koja je nekad slavila kvalitetan koktel, samouvjerene dame i besprijekorne gentlemane. Da, Maye su u pravu, kraj je zaista blizu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. Uspje{na promocija mladih dizajnerki

SCENA

37

Winter Fashion Night
U Travniku su se predstavile mlade kreatorke Mirela D`ini} i Edina Osman~evi}
U organizaciji Modne agencije Fashion i u saradnji sa Fashion Akademijom BiH, u prepunom VF centru Travnik odr`ana je modna manifestacija Winter Fashion Night. Ve li ki broj ma ne ken ki ove agencije predstavio je nove kolekcije renomiranih imena bh. modne scene dizajnerica Mirele D`ini} iz Travnika i Edine Osman~evi} iz Zenice. Organizatori, bra~ni par Selma i Haris Hasanica, sa prate}im timom, na kra ju ni su kri li za do volj stvo obavljenim poslom. U~esnici manifestacije bili su i polaznici Fashion Akademije BiH iz nekoliko gradova na{e zemlje koji su pojavom, kreacijama i performansima ovaj program u~inili jo{ zanimljivijim i ljep{im. Za frizure i {minku manekenki i manekena pobrinuo se vrhunski tim frizera i {minkera studija Fashion. Pred objektivom modnog fotografa i direktora ove agencije Harisa Hasanice pozirali su pojedini u~esnici manifestacije. Nakon ovog projekta agencija Fashion planira jo{ niz modnih revija po BiH, ali njen tim ulazi i u finalnu fazu priprema Zenica Fashion Weekenda koji je planiran za polovinu decembra.
Mi. D.

Povodom 70. ro|endana

Inspirirano stilom Nastupa Nguyen Le

U Sarajevu i Tuzli

Jimija Hendrixa
Da je `iv James Marshall Jimi Hendrix, legenda rock muzike, 27. studenog proslavio bi 70. ro|endan. No, zaklada Jimija Hendrixa koju vodi njegova sestra Janie izdat }e liniju nakita i odje}e za mu{karce inspiriranu nezaboravnim Hendrixovim stilom odijevanja. - Jimijeve rije~i, muziku i rukopise i danas voli tmnogo ljudi. To pokazuje koliko njegovo djelo odjekuje svih ovih godina, a tako }e sigurno biti i u budu}nosti, izjavila je Hendrixova sestra, predsjednica organizacije Experience Hendrix LLC. Nova linija Lyric Culture prodavat }e se u robnim ku}ama Bloomingdales diljem SAD-a, a Hanna Rochelle, osniva~ica Lyric Culture, kazala je da su “njegov legendarni stil i kultna muzika integrirani u svaki dizajn. Neki komadi ~ak sadr`e Jimijeve rukopise inkorporirane u tkanine.” Jimi Hendrix bio je pionir, inovator i samouki ljevoruki gitarist, u~io je svirati nadahnut muzi~arima kao {to su B.B. King, Muddy Waters, Robert Johnson i Chuck Berr, na poziv producenta i menad`era Chasa Chandlera, biv{eg basiste he Animalsa, odlazi u London, gdje zapo~inje povijesnu karijeru s basistom Noelom Reddingom i bubnjarom Mitchom Mitchellom (he Jimi Hendrix Experience)... Nakon njegove smrti izdani su brojni kompilacijski, studijski i koncertni albumi s neobjavljenim materijalom. Iako je njegova karijera trajala ~etiri godine, Jimi Hendrix i dalje je najve}i rock gitarista svih vremena.

^uveni francuski gitarista vijetnamskog porijekla Nguyen Le ponovo }e nastupiti u Sarajevu nakon {to je prije devet godina na Jazz Festu odr`ao izvanredan koncert predstavljaju}i projekt posve}en Jimiju Hendrixu. Ovaj muzi~ar pro{le godine dobio je nagradu Prix Django Reinhardt, ~ime je progla{en francuskim jazz muzi~arem godine, a u Sarajevu i Tuzli uskoro }e nas tu pi ti kao ~lan me|unarodnog ansambla koji ~ine i njema~ki vokalista Michael Schiefel, te bosanskoherce go va ~ki mu zi ~a ri ba sis ta Edvin Ha d`i} i bu bnjar dr. Amar ^e{ljar. Ovaj ansambl je svoju premijeru trebao imati u okviru 16. Jazz Festa Sarajevo, ali su zbog ranije dogovorene ameri~ke turneje Nguyena Lea, za termine bh. koncerata odabrani 9. i 10. novembar. Muzi~ari su za koncerte pripremili autorski repertoar, a danas u Sarajevu po~inju probe za nastupe koji }e publici predstaviti muziku ove ~etvorice umjetnika. Koncert u Sarajevu organizira se u saradnji sa Kamernim

^uveni francuski gitarista vijetnamskog porijekla

teatrom 55, gdje }e i biti odr`an sutra u 20 sati. Ulaznice po cijeni od sedam KM prodavat }e se od 12 sati na dan koncerta u Kamernom teatru. Dan kasnije bit }e odr`an koncert u Tuzli u Bosanskom kulturnom centru, koji je partner projekta, a ulaz na koncert koji po~inje u 20 sati je besplatan. Koncerti su dio projekta Jazz bez granica, u organizaciji Goethe instituta, Francuskog instituta, Jazz Festa Sarajevo i agencije Gramofon iz Sarajeva.

38

KORAK NAPRIJED
HP investira u Linux fondaciju
HP je uve}ao investicije u Linux fondaciju. Ova organizacija, koja ima cilj da uve}a usvajanje Linuxa {irom svijeta, objavila je da je HP odlu~io da upgradeuje Linux Foundation ~lanstvo sa zlatnog na platinasto. Na ovaj na~in HP je sebi zadr`ao mjesto u bordu direktora Linux fondacije. Kompanija }e tako|er igrati ulogu u inicijativama ove fondacije, radnim grupama, laboratorijama i doga|ajima. HP je na~inio podr`avaoce open sourcea sretnim WebOS-om, nekada zatvorenom platformom koja je pretvorena u open source. HP nije ta~no naglasio za{to je odlu~io da pove}a ulaganje u Linux fondaciju, ali prema navodima Eileen Evans, ovo }e unaprijediti poslovanje kompanije.

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Ballmer o Windowsu Phone 8
Izvr{ni direktor kompanije Microsoft Steve Ballmer priznaje da je Windows Phone gotovo neva`an kada je rije~ o svijetu smart telefona, {to je potvrdio i u okviru doga|aja koji je uprili~en u Izraelu, gdje je bio predstavljen novi Windows 8, ali o~ekuje da }e pojava nove verzije operativnog sistema dovesti do pove}anja prodaje. Ballmer smatra da }e u narednom periodu biti zabilje`eno rapidno pove}anje broja prodatih Windows Phone 8 ure|aja, navode}i da se uz jake proizvode kompanija kao {to su HTC, Nokia i Samsung Electronics mo`e o~ekivati da Windows Phone postane veoma jak i va`an igra~ na tr`i{tu smart telefona.

Finalna verzija Opera 12.10
Kompanija Opera predstavila je finalnu verziju Opera 12.10 pretra`iva~a za desktop-ra~unare. Nova verzija donosi bolje ekstenzije, pri ~emu su oni integrisani bolje nego ikada prije. Sa mo}nijim mogu}nostima ekstenzija u Opera 12.10, u kombinaciji sa Speed Dial laganim pregledom omiljenih sajtova i pre~ica, dobijate ve}i broj omiljenih sadr`aja br`e i lak{e. Va{e Facebook fotografije mogu se pojaviti u Speed Dial unosu za Facebook, najnoviji dijeljeni modni trendovi na Pinterest se pojavljuju automatski, dok je vremenska prognoza uvijek prisutna bez potrebe da posjetite sajt za vremensku prognozu.

iPad Mini u dijelovima oko 190 dolara
Analiza koju je kompanija IHS Suppli provela ukazuje da Apple zara|uje 43 posto na svakom od 16GB WiFi iPad Mini ure|aja koji proda. Tro{kovi materijala pokazuju da komponente WiFi 16GB iPad Mini ure|aja ko{taju ovu kompaniju najmanje 188 dolara. Apple pla}a dodatnih 15.50 dolara za dijelove verzije sa 32GB, odnosno dodatnih 46.50 za verziju sa 645GB skladi{tenog prostora, {to zna~i da Apple zara|uje 52, odnosno 56 posto po svakoj prodatoj jedinici modela sa 32, odnosno 64GB respektivno. Najskuplja pojedina~na komponenta iPad Mini ure|aja je ekran ~ija cijena je 80 dolara, odnosno 43 posto cijene materijala.

GoPro Hero3

Nova podvodna
WiFi videokamera
Videokamere tipa GoPro Hero ve} su poznate mnogim avanturistima {irom svijeta. Pri~vr{}ene za kacigu, na grudima ili na jarbolu one se koriste za videosnimanja u ekstremnim situacijama. Osniva~ i generalni direktor kompanije GoPro Nick Wudman demonstrirao je najnoviju, vodonepropusnu verziju nazvanu Hero3. - Ova kamera je vodonepropusna do dubine od 60 metara i mi ovdje ronimo sa ajkulama, snimamo fantasti~an video i u`ivamo u tome, ka`e Wudman. Kamera Hero3 u crnoj verziji manja je i lak{a od ranijih modela, daje bolju sliku u lo{im svjetlosnim uslovima i bolju rezoluciju. Pored toga, Hero3 ima WiFi be`i~nu vezu za slanje snimaka i za daljinsku kontrolu kamere. - Hero3 mo`e da se kontroli{e sa daljine od 183 metra, a ovaj upravlja~ mo`e da kontroli{e 50 kamera odjednom, pa ako cijela porodica krene na skijanje, tata mo`e da kontroli{e kamere koje nose djeca, isti~e Wudman. Za neke }e biti interesantno i to da Hero3 omogu}ava i drugima

Podvodna kamera za ljubitelje ronjenja, snimke se mogu slati be`i~nim putem
da posmatraju snimke u realnom vremenu. U ranijim verzijama to je bilo mogu}e tek kada se snimanje prekine i video se prebaci u ure|aj za reprodukciju. - Ova kamera mo`e da strimuje video ka bilo kojem smartfonu ili tablet- kompjuteru. Uz aplikaciju GoPro va{ smartfon ili tablet djeluju kao daljinska komanda i na njima se vidi ono {ta kamera vidi. Video mo`e da se prebacuje u cloud, na web, Yutube, Facebook i bilo koji drugi sli~an site, nagla{ava Wudman. GoPro kamere ve} su popu-

larne me|u avanturistima i profesionalcima, ali Wudman se nada da }e se sada za njih zainteresovati i drugi. - Za nas je najuzbudljivije to {to GoPro poma`e ljudima da zabilje`e i sa drugima podijele detalje iz svog `ivota. Sada mo`ete da

sami zabilje`ite va{e najomiljenije do`ivljaje, bez obzira na to da li ronite, surfate ili se igrate sa djecom, uvijek mo`ete da imate GoPro pri sebi, ka`e Wudman. GoPro Hero3 crna verzija ve} je u prodaji, a u Americi ko{ta 400 dolara.

Sila je uz prasi}e
Kompanija Rovio objavila je novi gameplay trailer za svoj novi hit u serijalu Angry Birds, ovoga puta sa motivima SF klasika Georga Lucasa Star Wars. Novi trejler prikazuje razli~ite mo}i i sposobnosti koje likovi mogu da koriste, uklju~uju}i laserski ma~ i Hanov pi{tolj. U igri se nalaze i likovi kao {to su princeza Leja, Han Solo, ^ubaka, C-3PO i R2D2. Kompanija Rovio je ranije

Student’U - za bolji

i bijesne ptice
sara|ivala sa bendom Green Day, a rezultat je bilo specijalno izdanje igre na Facebooku, u kojem su se na{li i likovi ~lanova benda. Rovio je prethodno predstavio i igru Bad Piggies za mobilne ure|aje, kao i igru Angry Birds Trilogy za konzole. Igra Angry Birds Star Wars ve} je dostupna za iOS, Windows Phone, Kindle Fire, PC, Mac i Windows 8.

studentski `ivot
Student’U je posebna dru{tvena aplikacija namijenjena studentima koji `ele da otkriju nove aspekte studentskog `ivota i upoznaju druge kolege. Kako tvrdi Marc Bisnaire, direktor kompanije SmaartMobile, u pitanju je specijalna aplikacija kojom studenti mogu praviti, mijenjati i uve}avati svoju zajednicu. - Fa ce bo ok je odli ~an za odr`avanje kontakata sa starim prijateljima, ali Student’U vam omogu}ava da otkrijete gdje su drugi studenti u va{oj blizini i da sa njima uspostavite kontakt, pobolj{avaju}i tako va{ dru{tveni `ivot, ka`e Bisnaire. Jedinstvenost ove aplikacije je u tome {to nudi pet proila ~ijim odabirom deini{ete ono {to `e li te da pos ti gne te, odre|uju}i i krug osoba i doga|aja koji vas zanimaju. Student Proile, Facebook Flirt Proile povezuju vas sa ostalim studentima i koncentri{u se na studentski `ivot. Dva ja-

vna proila Discovery i Facebook Global omogu}i}e vam izlazak iz granica studentskog `ivota i upoznavanje ljudi koji nisu na fakultetima. Peti proil je privatni i namijenjen je u`em krugu prijatelja. Osim toga, na svakom proilu postoji opcija kojom mo`ete da podesite vrstu komunikacije i upoznavanja koje `elite da postignete. Aplikacija je dostupna za operativne sisteme Android (v.2.2 +…), iOS i WP7 i 8.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
Na osnovu Zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava (Slu`bene novine Federacije BiH broj 7/06) i Rje{enja o odobrenju Tender ponude od Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, broj: 04/1-19-277/12, od 30.10.2012. godine, BINGO d.o.o. export-import Tuzla, objavljuje:

OGLASI

39

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

Tender ponudu za kupovinu dionica “TUZLA-REMONT” d.d. Tuzla
Ponuditelj Emitent Ukupan broj dionica emitenta Postoje}i udjel ponuditelja u emitentu Dionice na koje se Tender ponuda odnosi Cijena Rok va`enja Tender ponude Pla}anje cijene BINGO d.o.o. export-import Tuzla TUZLA-REMONT d.d. Tuzla, Armije BiH 8, Tuzla Temeljni kapital emitenta je podijeljen na 583.535 redovnih dionica na ime, nominalne vrijednosti 11,00 KM, oznaka TRMNRK2 Ponuditelj je vlasnik 291.786 dionica emitenta, {to predstavlja 50,0032 % ukupno emitovanih dionica emitenta. Tender ponuda se odnosi na 291.749 redovnih dionica na ime, {to predstavlja 49.9968 % od ukupnog broja dionica, nominalne vrijednosti 11,00 KM, koje u trenutku davanja Tender ponude nisu u vlasni{tvu ponuditelja. Ponu|ena cijena po jednoj dionici iznosi 2,40 KM, {to predstavlja 21,82 % od nominalne vrijednosti dionica. Rok va`enja Tender ponude je 30 dana, a po~inje te}i od dana objavljivanja Tender ponude u novinama. Ako su ispunjeni svi uslovi iz Tender ponude, dionice prijavljene u odgovoru na Tender ponudu koje su slobodno prenosive bez ograni~enja, odnosno upisanih prava tre}ih lica ili tereta po drugom osnovu, bit }e kupljene i pla}ene u roku od sedam dana nakon zaklju~enja Tender ponude po cijeni navedenoj u Tender ponudi. AW Broker d.o.o. sa sjedi{tem u Sarajevu, Ul. D`emala Bijedi}a br. 144 Telefon: +387 (0)33 76 67 26 Telefaks:+387 (0)33 76 67 25 E-mail: info@aw-broker.ba Internet-adresa: www.aw-broker.ba Radno vrijeme: 08:30 - 16:00 Sjedi{te dru{tva AW Broker d.o.o.: - Sarajevo, D`emala Bijedi}a br. 144, Tel: 033/766-726

Dru{tvo ovla{teno za prikupljanje odgovora na Tender ponudu

Mjesta u kojim se obavljaju poslovi prikupljanja odgovora na Tender ponudu Banka depozitar Izvor finansiranja Svrha i ciljevi Tender ponude Podaci o pregovorima Dostavljanje odgovora na Tender ponudu

VOLKSBANK d.d. Vlastita sredstva Cilj Tender ponude je preuzimanje vlasni{tva nad kompanijom u 100% iznosu u dugom roku. Nije bilo pregovora u smislu ~lana 14. Zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava. Dioni~ar koji `eli prodati svoje dionice mo`e u roku od 30 dana prihvatiti Tender ponudu neposredno - osobnim dolaskom u sjedi{te berzno-posredni~ke ku}e AW Broker d.o.o. u Sarajevu i u gore navedenim poslovnim jedinicama ili posredno preporu~enom po{tanskom dostavom potrebne dokumentacije, i punomo}i za sklapanje ugovora o prodaji dionica. U skladu sa ~lanom 24. Zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 7/06), izjava o povla~enju dionica ponu|enih na Tender ponudi se mo`e podnijeti samo u slu~aju prihvata konkurentne Tender ponude i dostavlja se zajedno sa izjavom o prihvatanju konkurentne Tender ponude. Cjelokupna dokumentacija vezana uz Tender ponudu je dostupna u sjedi{tu berzno-posredni~ke ku}e AW Broker d.o.o. u Sarajevu na gore navedenoj lokaciji.

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:
AFERA PEDOFIL u Ministarstvu vanjskih poslova BiH jo{ obavijena velom tajne

Kantonalno tu`ila{tvo za dvije godine nije zavr{ilo ni predistragu?
TRAVNI^KA HRONIKA: @elja te{ko bolesne Radojke Raze Beganovi}, borca Armije RBiH

Povla~enje ponu|enih vrijednosnih papira Dostupnost Tender ponude

Prije smrti voljela bih nahraniti djecu i napisati knjigu
TRGOVINA LJUDIMA: @ensko tijelo i du{a su izgubili vrijednost

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Zavidovi}i Broj: 042-0-DN-12-000 159 Zavidovi}i, 2. 11. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 159, po zahtjevu Hasanovi} Idriza, sin Emina, iz Zavidovi}a, Gazija bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 567, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj: 20/2 “Polje”,oranica 1. klase u povr{ini od 500 m2 - katastarska ~estica broj: 20/10 “Polje”, oranica 1. klase u povr{ini od 360 m2 Prema podacima iz katastra, suposjednici navedenih nekretnina su Hasanovi} Idriz, Eminov, i Hasanovi} Senija, ro|. Mujki}, Mustafina, Zavidovi}i, Gazija bb, sa dijelom od po 1/2 i posjedovni list broj 569, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj: 20/6 “Put”, prilazni put u povr{ini od 560 m2 Prema podacima iz katastra, suposjednici navedene nekretnine su Hasanovi} Idriz, Eminov, Hasanovi} Senija, ro|. Mujki}, Mustafina, Zavidovi}i, Gazija bb, Veli~anin Ha}ima, ro|. Poli}, Begina, Donja Lovnica, Muji} Ned`ad, Edhemov, Hajderovi}i, Omeragi} Aner, Junuzov, Zavidovi}i, ^umurna bb i Hod`i} [erifa Kasim, Rujnica, sa dijelom od po 1/6. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

Konkubina kod "biznismena" ili 10 KM dopune!
DINO MERLIN na europskoj turneji

N A J AV L J U J E

Na bureku, u Parizu 10. novembra
NA[A AKCIJA: PREDSTAVLJAMO Najuspje{nije bh. srednje {kole [kola za slijepa i slabovidna lica Sarajevo

Vidjeti ba{tu sljezove boje
GLUMCI: Armin Omerovi}, budu}a velika zvijezda bh. filma, za SAN

Na Haliminom sam putu, u~im kod sjajne Selme Alispahi} i pjevam POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

40

POMO] U KU]I
SIGURNOST DJETETA KOD KU]E

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Upozorenja nisu dovoljna
Znati`elja i neznanje u kombinaciji • Ponese ih neka slika i u trenu zaborave na upozorenja
Dijete bi u svom domu trebalo biti najsigurnije. Roditelj je du`an poduzeti sve potrebno za sigurnost djeteta u ku}i. Treba ra~unati sa potrebom djeteta da istra`uje, dodiruje, isprobava… Sama upozorenja nisu dovoljna. Djeca `ive u trenutku. Ponese ih neka slika i u trenu zaborave na upozorenja. Naravno, niko ne mo`e u~initi ba{ sve da bi za{titio svoje dijete. Stoga sve dostupne uti~nice treba za{tititi, a kablove sakriti ili u~initi nedostupnima. Najbolje rje{enje su kupovni {titnici za uti~nice i za{titne kutije u koje se uvuku svi kablovi i `ice i koji se potom montiraju specijalnim trakama za parket ili drugu podnu oblogu. Sredstva za ~i{}enje i odr`avanje doma imamo posvuda, kuhinja, kupaonica, ostave, gara`e prepuni su raznih sredstva. Tu su i lijekovi, kozmetika, deterd`enti, baterije i drugo. Svakako ih treba u~initi nedostupnima djeci. Sitan (metalni novac), perlice, nakit... treba maknuti iz vidokruga i dohvata male djece. Isto tako, dobro je igle, makaze i {iva}i pribor dr`ati na povi{enom i dalje od dosega djece. Staklene, porculane i lako lomljive predmete tako|er je dobro dr`ati podalje. Peglanje u blizini djece nije po`eljno. Nakon peglanja va`no je provjeriti je li pegla uga{ena i skloniti je dalje od djece. Kupate li dijete u kadi, ne ostavljajte ga samog. Pripazite da su elektri~ni ure|aji uklonjeni iz blizine i dohvata i isklju~eni iz struje. Dok je pe}nica uklju~ena, dijete treba dr`ati podalje. Kad se na {tednjaku kuha jelo, najbolje je dijete dr`ati dalje od kuhinje.

Kurkuma protiv upala
Indijski i ameri~ki nau~nici su jo{ jednom dokazali da je kurkuma prili~no djelotvorna za ubla`avanje `elu~anih upala i ~ireva. Nadaju se da }e njihovo otkri}e pridonijeti razvoju novih lijekova protiv `elu~anih problema. Kurkuma se pona{a kao protivupalno sredstvo i sjajan antioksidans. Kurkumin, glavni aktivni sastojak kurkume, vrlo dobro je prou~en i sadr`i mnoge potencijalne zdravstvene koristi. Prah kurkumina, napravljen od biljke kurkume, vjekovima se koristi u tradicionalnoj medicini Kine i Indije za lije~enje rana, infekcija i drugih problema sa ko`om, obja{njavaju ameri~ki nau~nici. Kurkumin ima za~u|uju}e veliki spektar antioksidativnih, antimutagenih, antibiotskih, protivvirusnih, protivdijabeti~kih, protivtumorskih, protivgljivi~nih i protivupalnih svojstava.

MODA, STIL, TRENDOVI
[ljokice su zabavne i naglasi}e va{u mladena~ku prirodu. Stvorene za partye, u`ivanje, ples i opu{tanje, pravi su bingo za nadolaze}e blagdanske tulume. Jesu na rubu ki~a, ali koga briga za ilozoiju! Stoga sebi na vrijeme odaberite {ljoki~astu haljinicu, jedan od must-have komada za ovu jesen i zimu.

LJEPOTA, KOZMETIKA

Must-have komad ove jeseni i zime

Vo}ne kiseline izgla|uju bore

Krem-juha od tikvica
Potrebno:
3 srednje tikvice 3-4 ~ehna bijelog luka 1-2 `lice maslinovog ulja so i biber vrhnje za kuhanje (po `elji)

Priprema:
U 1,5 l klju~ale vode staviti na kockice narezane tikvice, sitno isjeckan bijeli luk, `licu maslinovog ulja, posoliti i pobiberiti po ukusu. Kada tikvice omek{aju (nakon 10-15 minuta kuhanja), maknuti s vatre, izmiksati {tapnim mikserom i po `elji dodati vrhnje za kuhanje.

Haljine ukra{ene raznovrsnim {ljokicama nismo prona{li samo u aktualnoj ponudi Zare. Svi ostali high street brandovi nude pone{to o ovoj temi, a prednja~i Mango, na ~ijim policama vas ~eka pravi arsenal blje{tavih zimskih kreacija. Crne, zlatne, zelene, srebrene... Odabir boje i tipa haljine prepu{tamo vama.

Istra`ivanja su pokazala da vitamin C pove}ava proizvodnju kolagena, koji {titi ko`u od UVA i UVB zra~enja, {to smanjuje mogu}nost nastajanja bora, ali i drugih promjena na ko`i kao {to su tamne mrlje, neravnomjeran ten i pojava crvenila. Odaberite kremu s L-askorbinskom kiselinom (vitamin C), koja ima jako antioksidativno djelovanje, te osloba|a slobodne radikale iz ko`e. Prirodne vo}ne AHA kiseline uklanjaju mrtve }elije ko`e i ~iste pore od nagomilane prljav{tine i vi{ka masno}a, te smanjuje veli~inu pora, pa tako i izgla|uju bore, posebno one oko o~iju. Ja~a koncentracija AHA kiselina (od osam posto navi{e) mo`e da podstakne proizvodnju kolagena. Me|utim, budite oprezni s AHA kiselinama kada je u pitanju izlaganje suncu, jer ko`a postaje osjetljivija na sun~eve zrake, pa se preporu~uje svakodnevno nano{enje i kreme sa za{titnim faktorom.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OGLASI

41

42

OGLASI
UNION BANKA DD SARAJEVO TEL: 033/561-030

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa odredbama ~lana 45.a Zakona o bankama, UNION BANKA DD SARAJEVO objavljuje spisak neaktivnih ra~una - ra~una na kojima nije bilo aktivnosti od strane vlasnika ra~una u periodu od godinu i vi{e dana. Spisak neaktivnih ra~una sa~injen na dan 31.10.2012. godine.

PRVA OBJAVA
BR. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 PARTIJA 1020010000005212 1020010000011032 1020010000013166 1020070000017140 1020070000023833 1020070000025385 1020070000025482 1020070000029168 1020070000029653 1020070000033048 1020080000000504 1020080000004287 1020080000015248 1020080000042893 1020080000069665 1020080000073351 1020080000077716 1020080000078104 1020080000088871 1020080000089453 1020080000090714 NAZIV HUMAC TRGOVA^KA RADNJA HOD@I]-OPAL TR ZLATAR ZD.I. PRODUKT D.O.O. [IROKI BRIJEG SANTOS SAMOSTALNA PR@IONCA KAFE VL.HAD@I] NURUDIN TURISTI^KA ZAJEDNICA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA TURISTI^KA ZAJEDNICA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA UNAPR.TURI TURISTI^KA ZAJEDNICA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA NAMJENSKI CAFFE PRONTO UR CAFFE SLASTI^ARNICA VL. FORTO ZEKERIJAH UDRU@ENJE ARHIVSKIH I ADMINISTRAT. RADNIKA BPK GORA@DE PRONTO UR BOSANSKA KAFANA VL. SULJAGI] SAMIRA ZEMLJORADNI^KA ZADRUGA JABLANICA KAMENOREZA^KA-KLESARSKA RADNJA SZR SUR TEC EUROSJAJ D.O.O. AUTOSERVIS D.O.O. VILA-PALMA MOTEL SAMOSTALNA UGOSTITELJSKA DJELATNOST MOTEL POTA-SAM DRU[TVO ZA PROIZVODNJU,TRGOVINUI USLUGE DOO EM-PLAST SZR ZANATSKO USLU@NA DJELATNOST VL.JAZVIN MIRSAD ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH MED@LIS ISLAM. ZAJ-IZG.NOVE D@AMIJE PR JASMINA OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA VRSTE POLJOPRIVRED TR NEJHAR TRGOVA^KA RADNJA ZA PROMET NA MALO VRSTE KIOSK-TRG PR BILAL OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA KONJIC MJESTO MOSTAR MOSTAR [IROKI BRIJEG GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE JABLANICA KONJIC KONJIC KONJIC ^ELEBI^I KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC BR. 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 PARTIJA 1020080000091102 1020080000091878 1020100000001376 1020100000011464 1020100000045220 1020110000006468 1020110000010445 1020110000013743 1020110000024898 1020110000035471 1020130000010153 1020130000020726 1020130000022860 1020130000035858 1020130000042357 1020130000049244 1020130000060981 1020130000067480 1020130000069420 1020170000026059 1020170000041870 NAZIV SSSV U BIH SIND.PODR.KONJICTRANS KONJIC PD VOLODER OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA KONJIC FUEL BOSS D.O.O. AUTO KU]A - BE]A D.O.O. ELEKTRO-TEHNA STR VL. PA[ANBEGOVI] EDINA GAMES D.O.O. SIN DOO MUKI] D.O.O. MGT DRU[TVO ZA PROIZVODNJU I GRA\EVINARSTVO D.O.O. OPTIMUS PRIV.PRAKSA-MALA HIRURGIJA PRIM.FAZLIBEGOVI] DR.HARU ALMA TRGOVINSKA RADNJA-TRGOVKA VL.MUJKI] ESAD KAMENOREZAC D.O.O. SELMA TRGOVINSKA RADNJA VL.ISANOVI] JASMINA D@INDO-SSAB AGENCIJA VL.D@INDO SAIMA SODASO HOLDING DD RUDNIK SOLI TU[ANJ LOVAC UGOSTITELJSKA RADNJA-RESTORAN VL.. MA[I] MUHAREM STKOG BIH SINDIK.PODRU@.AIDA FABR.OBU]E POGON DUBOKI POTOK TAKSI PRIJEVOZ VL.ALIBA[I] ELDIN GASSMANN D.O.O. ZA TRGOVINU I TRANSPORT GRADA^AC KULTURNO SPORTSKI CENTAR J.U. DUVNJAK SZR-ZIDARSKA RADNJA VL.DUVNJAK AMIR MJESTO KONJIC KONJIC ZENICA @EP^E ZENICA TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TUZLA TUZLA KALESIJA TUZLA TUZLA TUZLA DUBOKI POTOK TUZLA GRADA^AC BUGOJNO BUGOJNO BR. 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 PARTIJA 1020170000046526 1020220000013204 1020220000026687 1020220000055981 1020290000000348 1020290000001997 1020320000000104 1020320000001462 1020320000003208 1020320000005536 1020320000008640 1020320000017273 1020320000023869 1020320000024936 1020440000020759 1020440000047822 1020500000059362 1020500000074494 1020500000082739 1020500000085940 1020500000086425 NAZIV CAFFE BAR ACTROS VL.BRNAS MARIN BUGOJNO BI - TERA D.O.O. ADVOKAT OMANOVI]/BEGO/NIJAZ DOMA]A RADINOST HO[I] STAKLO VL. HO[I] ([ERIF) KASIM BIHA] CLUB CN PRIVREDNO DRU[TVO ZA TRGOVINU, UGOSTIT. I USLUGE DOO SLOGA ZANATSKA ZADRUGA ADI TRGOVA^KA RADNJA VL.\ERZI] FUAD MERKUR PARFIMERIJA TRG.RADNJA VL. KALABI] AMIRA MED@LIS ISLAMSKE ZAJEDNICE ZAVIDOVI]I D@EMAT LIJEV^E [ABI]-KOMERC D.O.O. KA[EA TRGOVA^KA RADNJA VL.MOSTARLI] KEMURA ELMA T.R.MINIMARKET VL.LATIFOVI] AMIRA UR CAFFE BAR APOLLO VL. AVDI] ZANA UGOSTITELJSKA RADNJA ZAVI UR CAFFE BAR LONGO VL. MEHANOVI] ALEN UGOSTITELJSKA RADNJA Z AUTOPREVOZNIK VEJO ELVEDIN SONEX DRU[TVO S OGRANI^ENOM ODGOVOR. ZA TRGOVINU I USLUGE SA ADO TRANS D.O.O. BBM-VARE[ D.O.O. VARE[ 1.SLAVNA-111.VITE[KA BRIGADA UDRU@ENJE U2 SUR VL. JUKI] D@AN SARAJEVO UDRU@ENJE ODRED IZVI\A^A 6. APRIL MJESTO BUGOJNO BIHA] BIHA] BIHA] SARAJEVO SARAJEVO ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I SARAJEVO SARAJEVO VISOKO VARE[ SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO

PONOVNA OBJAVA
BR. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 PARTIJA 1020010000001235 1020010000003951 1020010000008607 1020010000011808 1020010000012390 1020070000000456 1020070000002590 1020070000008992 1020070000014812 1020070000018013 1020070000020244 1020070000021990 1020070000026064 1020080000008943 1020080000028537 1020080000046967 1020080000048034 1020080000049392 1020080000051429 1020080000059965 1020080000061905 1020080000067628 1020080000070635 1020080000072769 1020080000074030 1020080000075194 1020080000076067 1020080000084506 1020080000087513 1020080000090229 1020100000000115 1020100000002249 1020100000011076 1020100000015732 1020100000019709 1020100000021164 1020100000030864 1020100000041146 NAZIV ADO S.T.R. 3A KAFE BAR SUR VL. [U]RIJA RAZI] DRU[TVO RADIO-TELEVIZIJA MOSTAR D.O.O. ZA PRIP.PR.DIF. I PRE REVIZIJSKA KU]A REVIZIJA-AUDITING D.O.O. MOSTAR TR ANYA TRGOVA^KA RADNJA ZA PROMET NA MALO MOSTAR JABUKA TRGOVINSKA RADNJA VL.HASKOVI] [EVKA G & S D.O.O. HEMES DOO KORZO SAMOSTALNA ZANATSKO PEKARSKA RADNJA-KARAVIDAJ D@ELJILJ CAFFE 84 UGOST.RADNJA CAFFE BAR VL.RADMILOVI] SEAD UDRU@ENJE TEHNI^KE KULTURE BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA AUSPUH OBRTNI^KA AUTOLIMARSKA RADNJA VL.GABELA MIDHAT UDRU@ENJE ZA OPSTANAK SELA I @IVOTA NA SELU ELEKTRO-INSTALATERSKA SZR VL.BORI] ZIJAD AUTOPREVOZNI^KA DJELATNOST [AHI] VEJSIL D@ENI STR TERZI] D.O.O. KA[I] ENKA STR DRVOMASIV D.O.O. M ZLATARA SAMOST.ZANAT.ZLATAR.DJELAT.VL.^ABRLO SENADA MEDITERAN KULTURNO SPORTSKO UDRU@ENJE KONJIC BORA[NICA PLANINARSKO DRU[TVO ZA IZGR.DOMA JEZERCE OAZA TENISKI KLUB ELKO PS SZR VL.PAJI] SENAD RIBNJAK SEON^ICA SAM.POLJOPR.DJEL.TIPA RIBNJ.VL.SITAR REFIK NERA-ETVA DRU[TVO ZA POSREDOVANJE,UGOSTITELJ.I TURIZAM DOO PAVLOVI] OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA KONJIC PR LOKVE OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA KONJIC PR VISO^ICA ZAJEDNI^KA OBRTNI^KA RADNJA VEZANOG OBRTA KONJI MOST D.O.O. EXCLUSIVE D.O.O. DUKAT SUR ZDRAVLJAK-MLIJE^NI RESTORAN VL. HELEG IBRO KAMENOREZAC SZR VL.POR^A OMER SINDIKAT DRUMS.SAOB. U FBIH SIND.PODR.ZENICATRANS TERET SAOB EUROCOLOR DJL FORUM GRA\ANA ZENICE SI\E AUTO MOTO KLUB MJESTO ^APLJINA ^APLJINA MOSTAR MOSTAR MOSTAR GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE GORA@DE KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC KONJIC GLAVATI^EVO KONJIC ZENICA ZENICA ZENICA ZENICA ZENICA ZENICA ZENICA ZENICA BR. 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 PARTIJA 1020100000042213 1020100000042310 1020100000042795 1020110000014519 1020110000014810 1020110000017332 1020110000018884 1020110000022861 1020110000025577 1020110000028487 1020110000035859 1020110000036247 1020110000041970 1020130000007146 1020130000010444 1020130000012869 1020130000013257 1020130000025479 1020130000031784 1020130000061175 1020130000063018 1020130000068256 1020130000070196 1020170000015486 1020170000030036 1020170000035468 1020170000043422 1020170000045459 1020180000005834 1020180000011072 1020180000011363 1020180000015340 1020180000016504 1020220000032895 1020220000041237 1020220000049579 1020220000050646 1020290000005004 NAZIV ZENICA KARATE KLUB KOD [A]IRA SZR VL.SELIMI SELIM FONDACIJA KULIN BAN PALMA D.O.O. SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA BIH KANT.ODBOR SBK BORAC STONOTENISKI KLUB GRADING AA D.O.O. DRVOPRERADA D.O.O. DVOJKA CAFFE-BAR VL.DJOGI] SAFET TRAVNIK @ENSKI NOGOMETNI KLUB UDRU@ENJE ODGAJIVA^A GOLUBOVA PISMONO[A STARI GRAD - TRAVNIK TVORNICA NAMJE[TAJA D.O.O. LIF OBU]ARSKA RADNJA, VLASNICA LOVRENOVI] GALES FLORICA, TRA MANDO KOMERC D.O.O. ARSAMATIC DOO AUTO VOX DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U TUZLA BLV BRAVARSKO-LIMARSKI SERVIS VL.DEMIROVI] BRAHO AKTROS-COMERC DJL GREEN-COMERC DOO A&S MU[KI FRIZERSKI SALON VL.JUSUFI ISMAIL JASMINA PIJA^NA TEZGA VL.KARAHMET D@EVAD TAKSI PRIJEVOZ VL.JA[I] SENAD GRILL EXPRES 2000, VL. @UNI] MIRSAD POKRETNA UGOSTITELJSKA R AUTOPREVOZNIK HUSREF HOD@I] BABILON RESTORAN-PIZZERIJA SUR VL.PREDRAG BUJAK KARA[IN-KOMERC D.O.O. STONOTENISKI SAVEZ SREDNJEBOSANSKOG KANTONA/BALKANIJADA 2008 PRIJATELJI PRIRODE EKO ELEMENT BUGOJNO NAMJENSKA SREDSTVA2 KSS CORTEGA IN@ENJERING D.O.O. SAMOSTALNI POLJOPRIVREDNI PROIZVO\A^ "HOLJAN" 10 OKTOBAR DOO SAVEZ DAKTILOG.STENOG.OPERAT. I DRUG.BIROTEH.RADNIKA FBIH SENABIL DRU[TVO ZA UNUTRA[. I VANJSKU TRGOVINU I USLUGE D.O. ATELJE CLUB D.O.O. ADVOKAT JAKUPOVI] (IBRAHIM) ADEM POP CORN, VL.MID@I] (HASE) MESUD STRANKA ZA BIH SAR.KANTONALNO VIJE]E SBIH PRED.@ENA SBIH USK MEDRESE SZR VL.FERHATAJ KAMER MJESTO ZENICA ZENICA ZENICA TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK VITEZ TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TRAVNIK TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA TUZLA BUGOJNO BUGOJNO BUGOJNO TRAVNIK BUGOJNO SARAJEVO TRNOVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO BIHA] BIHA] BIHA] BIHA] SARAJEVO BR. 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 PARTIJA 1020290000005392 1020290000015771 1020290000018681 1020320000002432 1020320000014460 1020320000015915 1020320000021250 1020440000002329 1020440000002620 1020440000012223 1020440000019304 1020440000026191 1020440000026870 1020440000028519 1020440000039771 1020500000000386 1020500000007273 1020500000008922 1020500000013287 1020500000017167 1020500000028516 1020500000029874 1020500000031523 1020500000034045 1020500000034724 1020500000038216 1020500000042872 1020500000045976 1020500000046267 1020500000064503 1020500000067316 1020500000068092 1020500000069644 1020500000073621 1020500000075270 1020500000076822 1020500000086619 NAZIV AUTOPREVOZNIK ^ARKOVI] NUSRET LC D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE HOT PINK STR NA MALO VL.BEGI] AMIRA ERDI D.O.O. FUDO TRGOVA^KA RADNJA VL.ISI] SAMRA ZAVIDOVI]I KULTURNO BOSANSKO DRU[TVO MED@LIS ISLAMSKE ZAJEDNICE ZAVIDOVI]I ZA IZGR.POSL.OBJ @UTI-TAXI DOO ARVEL D.O.O. ZA PROMET NEKRETN.I AGENC.USL.I PRAV.POSLOVE BE AS ONE UDRU@.GRA\ANA ZALJUBLJENIKA [AHA AUTOPREVOZNIK KUTLOVAC ISMET AUTOPREVOZNIK HAD@ANOVI] KEMAL SIND.GRA\EVIN.I IND.GRAD.MATER. SIND.POD.GEOD.ZAVOD GALAX D.O.O. DOMA]A RADINOST NALI] KEMAL PROCESSCONTROL D.O.O. UMFORMTECHNIK ELKOR D.O.O. SALINES D.J.L. REDING DRU[TVO ZA PROJEKTOV. IN@ENJER. TRGOV. I ZASTUPANJE D RAPEL D.O.O. LEKEDO SAMOSTALNA RADNJA JAHI] LEJLA KINEMA DRAGOLJ TRANSKOM D.O.O. BAUMENT D.O.O. PRODEC D.O.O. BANK TEC DOO AUTOPREVOZNIK ORUCEVIC FADIL SAMOSTALNI SINDIKAT PPDIVUT BIH S.O.POLJOPRIVREDNI INSTITUT BOSGRAF D.O.O. KLUB 966 BOSNAMED D.O.O. PRAVDA ZA BOSNU I HERCEGOVINU FONDACIJA-ZAKLADA SARAJEVO BUSINESS INFORMATION INFRASTRUCTURE D.O.O. REVSAR DRU[TVO ZA REVIZIJU D.O.O. UDRU@ENJE ZA RAZVOJ PROMETNOG SISTEMA [PED FOR YOU DOO ZERINA STR VL. BIHORAC MIRSADA SARAJEVO MJESTO SARAJEVO TUZLA SARAJEVO ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I ZAVIDOVI]I SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO VOGO[]A SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO GORA@DE SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO ILID@A SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO SARAJEVO

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE JP @ELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE d.o.o. SARAJEVO Na osnovu ~lana 58. Statuta Javnog preduze}a @eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine, dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u Sarajevo (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 27/06, 5/08, 49/08, 57/09 i 59/11), odluke Uprave Dru{tva donesene na 124. sjednici 2.11.2012. godine, Javno preduze}e @eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo objavljuje

O B A V J E [ T E NJ E
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u subotu, 8. decembra 2012. godine, u 11 sati odr`at }e se javna odbrana magistarskog rada kandidatkinje Lejle Heli}, pod naslovom:

JAVNO NADMETANJE BROJ: UD-55082-4.2./2012
za prikupljanje ponuda za prodaju: Rashodovanih i kasiranih sredstava I - OP[TI PODACI 1. PREDMET 1.1. Prodaja: Prodaja rashodovanih i kasiranih sredstava: Ukupna te`ina Staro `eljezo Stari aluminijum 11 816 920 kg 11 565 920 kg 250 000 kg

Analiza na~ina kori{tenja platnih kartica u Bosni i Hercegovini
Magistarski rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta. Pristup odbrani je slobodan.

IZMJENA OBAVJE[TENJA OBJAVLJENOG 7.11.2012. U DNEVNIM LISTOVIMA OSLOBO\ENJE d.o.o. Sarajevo i DNEVNI LIST d.o.o Mostar. Zbog {tamparske gre{ke dolazi do izmjene sljede}eg stava: PONU\A^I SU DU@NI DOSTAVITI SVOJU PONUDU U SKLADU SA TENDERSKOM DOKUMENTACIJOM I TEHNI^KOM SPECIFIKACIJOM U ZATVORENOJ I ZAPE^A]ENOJ KOVERTI, NAJKASNIJE DO 10 SATI 9.11.2012. GODINE. Navedeni stav se mijenja i glasi: PONU\A^I SU DU@NI DOSTAVITI SVOJU PONUDU U SKLADU SA TENDERSKOM DOKUMENTACIJOM I TEHNI^KOM SPECIFIKACIJOM U ZATVORENOJ I ZAPE^A]ENOJ KOVERTI, NAJKASNIJE DO 10 SATI 21.11.2012. GODINE. Napomena: Svi zainteresirani u~esnici u postupku javnog nadmetanja koji su u me|uvremenu preuzeli tendersku dokumentaciju bit }e pisano obavije{teni od Ugovornog organa o izmjeni termina predaje i otvaranja ponuda. Predsjednik Uprave - generalni direktor Dr. sc. Ned`ad Osmanagi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U SANSKOM MOSTU ZEMLJI[NOKNJI@NI URED BROJ: 022-0-DN-Z-12-001 912 SANSKI MOST, DANA: 6. 11. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Slu`bene novine FBiH, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Sanskom Mostu

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Dervi{evi} Emira, sina Omera, iz Klju~a, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 272 katastarska op}ina Klju~ II, ozna~ene sa: - parcela broj 13/101-4 zvana “Glavica”, njiva 3. klase, povr{ine 174 m2 - parcela broj 13/101-6 zvana “Glavica”, njiva 3. klase, povr{ine 497 m2

- parcela broj 13/102-2 zvana “Glavica”, gara`a, povr{ine 36 m2 njiva 3. klase, povr{ine 319 m2 - parcela broj 13/102-3 zvana “Glavica”, njiva 3. klase, povr{ine 126 m2 - parcela broj 12/102-4 zvana “Glavica”, njiva 3. klase, povr{ine 191 m2 upisane na ime Dervi{evi} Emira, sina Omera, iz Klju~a, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Nihada Draganovi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (2)

FELJTON
[panski osvaja~ Hernana Kortez stigao u Meksiko, gdje su ga Asteci, vjeruju}i da je on reinkarnacija aste{kog bo`anstva Kecalkoatl, primili s najve}im po~astima.

43

Vrijeme u nevrijeme
Tekst Aziza Had`ihasanovi}a fragmentirano rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomen iz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine
Nije slu~ajno {to su dosada{nji istra`iva~i ili njegovatelji uspomene na lik i djelo Marcela [najdera - pa i vrstan autor ve} citiranog ogleda "Marcel [najder - `ivot i djelo" dr. Jelena Berberovi} - po pravilu najprije tuma~ili i osvjetljavali vrijeme i dru{tvene i politi~ke okolnosti koje su pratile i pro`imale ~itave generacije ove osobene intelektualne i moralne li~nosti. Opisivali su - i to po pravilu - to razdoblje i sarajevskog i u cjelini ju`noslovenskog `ivota izme|u dva svjetska rata kao jedno burno vrijeme u jednom burnom nevremenu. Tek potom slijedili su opisi i ocjene lika i djela dr. Marcela [najdera. drugih dijelova velike monarhije. Ve} time je djelomi~no bio uspostavljen odre|eni protok i uticaj ideja iz evropskog dru{tvenog i duhovnog `ivota. Ovo je posebno va`no, isti~u ovakva tuma~enja, jer, s druge strane, paralelno s pomenutim procesom, te~e sna`an proces obrazovanja i intelektualnog uzdizanja doma}eg stanovni{tva koje pod uticajem {kole i vlastitog duhovnog interesa sve vi{e postaje otvoreno za evropska i svjetska kulturna zbivanja. Tako se desilo da vijeka kulminiralo je Prvim svjetskim ratom, zbivanjem koje po stvarnom zna~aju svojih ishoda predstavlja, moglo bi se re}i, neprevazi|eni istorijski doga|aj tog vijeka. U njegovim tokovima odigrali su se sudbonosni doga|aji koji su sasvim izmijenili politi~ku kartu svjetskih odnosa: u odlu~nom sudaru tri velika svjetska carstva, koja su u dugom vremenu dominirala svjetskom povije{}u, neprestano {ire}i i pove}avaju}i svoju mo} na ra~un manjih i slabijih, do`ivjela su svoj deinitivan raspad ne

1519. 1520. 1656.

NA DANA[NJI DAN

Po naredbi danskog kralja Kristijana II izvr{en pokolj vi{e od 80 {vedskih sve}enika i plemi}a. Stokholmsko krvoproli}e podstaklo je ustanak kojim je, pod vo|stvom Gustava Vase 1521. [vedska oslobo|ena danske vlasti. Luvr Ro|en engleski astronom i geofizi~ar Edmund Halej, koji je prvi odredio putanju jedne komete i predvideo njeno periodi~no pojavljivanje - Halejeva kometa. Izradio je prvi katalog sjajnih Prvi put za jazvijezda ju`nog neba i prvu meteorolo{ku kartu. vnost otvoren

1793.

1674. 1847.

Umro engleski pisac D`on Milton, po mnogima najve}i engleski pjesnik uz [ekspira. Pristalica Olivera Kromvela i gra|anske revolucije, 1649. sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i pi{e politi~ke religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja djela napisao je nakon restauracije, slijep, siroma{an i razo~aran u politiku i dru{tvo. Ro|en irski knji`evnik i pozori{ni kriti~ar Bram Stoker, autor romana o Drakuli (1897), koji je za autorova `ivota ostao potpuno nezapa`en. Otkrila ga je filmska produkcija ostvariv{i niz filmova o egzoti~nom transilvanskom grofu-vampiru.

Luvr, dvorac francuskih kraljeva od 1204, koji je odlukom revolucionarne vlade 1791. pretvoren u muzej.

1858. 1917. 1923.

Poslije pobjede nad turskom vojskom na Grahovu, Crna Gora dobila me|unarodno utvr|ene granice prema Otomanskom carstvu, za koje su garantovale velike sile - Rusija, Austrija, Francuska i Pruska. Savjet narodnih komesara uspostavljen je kao nova vlada Rusije s Lenjinom na ~elu. Lav Trocki postao komesar za inostrane poslove, a Staljin komesar za narodnosti. Sprije~en poku{aj Adolfa Hitlera u Minhenu da s generalom Ludendorfom izvede pu~. Vo|a nacista je uhap{en ~etiri dana kasnije i osu|en na pet godina zatvora, ali je krajem 1924. amnestiran. Tokom boravka u zatvoru napisao je knjigu “Man kampf” (Moja borba), koja je kasnije postala biblija nacizma.

Intelektualno uzdizanje
Ovaj metodolo{ki pristup, prema tome, nije izostao ni u koncipiranju Izabranih djela Marcela [najdera (Svjetlost, Sarajevo, 1986). A to zna~i da su put i sudbina Marcela [najdera - kako to obja{njava dr. Jelena Berberovi} - na osobit na~in povezani sa nemirnim vremenima prve polovine 20. vijeka koja su na ovom tlu bila ispunjena odlu~uju}im doga|ajima sa dalekose`nim povijesnim zna~enjem. Rije~ je, dakle, prije svega o vladavini Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini krajem 19. i po~etkom 20. vijeka, tog mo}nog carstva, kako veli pomenuta autorica eseja, koje je u sebi objedinjavalo i pokoravalo veliki broj evropskih nacija i povezivalo ih u jednu jedinstvenu imperiju velikih razmjera i stvarne dru{tvene, vojne i kulturne snage. Uticaj imperijalne vladavine na ovom tlu, po istoj tvrdnji, bio je vrlo zna~ajan i ima svoje va`no mjesto u istoriji ovih naroda. To se, prije svega, prepoznaje po specii~nom na~inu organizacije dru{tvenog i politi~kog `ivota koji je nastupao pod austrougarskom vla{}u, a zatim po elementima kulturnog i civilizacijskog identiteta koji ranije nije bio prisutan u ovim zemljama. Za takvu funkciju, sigurno je, svoj oslonac nova vlast nije mogla prona}i u doma}em stanovni{tvu - nije bio mali otpor okupatoru i stranim silama. Zato je va`ne dr`avne i dru{tvene funkcije obavljao u Bosni i Hercegovini onaj sloj ljudi koji je ovdje bio doseljavan iz

Ja~anje socijalne svijesti: U~esnici Prvog kongresa Socijaldemokratske stranke za BiH, Sarajevo, 28. i 29. juni 1909.

je u tom periodu na po~etku 20. vijeka prili~an broj mladih ljudi iz na{ih krajeva odlazio u visoke {kole izvan ove zemlje i na{ao se na studijama razli~itih vrsta, od istorije, prava i literature do tehnike i medicine u velikim univerzitetskim centrima Austro-Ugarske, koji su ve} tada imali sna`nu univerzitetsku tradiciju, kao {to su Be~ i Prag, a zatim Grac, Pe{ta i Krakov. Ta tradicija studiranja izvan svoje zemlje nastavljena je i poslije Prvog svjetskog rata, a ona je uvijek omogu}avala, kako obja{njava dr. Jelena Berberovi}, na{im ljudima da se, pored temeljitog obrazovanja koje su sticali, uklju~uju i u najaktuelnije duhovne doga|aje u centrima u kojima su se {kolovali, {to je imalo vrlo veliki uticaj na formiranje njihovih li~nosti i ideja. Zato nije slu~ajno {to su ti na{i obrazovani ljudi po povratku u zemlju, bili nosioci zbivanja u svojim sredinama i zastupnici onih ideja i novih kretanja koja su u Evropi ve} bila vrlo prisutna i `iva u to vrijeme. Logika "vremena u nevremenu" ipak je ~inila svoje. To se opisuje ovako: Nemirno vrijeme po~etka 20.

uspijevaju}i da pre`ive ovu ratnu kataklizmu svjetskih razmjera. Ipak, ova temeljita analiza "vremena u nevremenu" ne ispu{ta iz vida okolnost mnogih izgubljenih nada na ovom tlu pora`ene i nestale Austro-Ugarske monarhije.

1942. 1986.

Savezni~ke snage pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera po~ele iskrcavanje u Sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu. Borbe protiv njema~ko-italijanskih trupa zavr{ene su 13. maja 1943. pobjedom Saveznika.

1895.

Vilhelm K. Rendgen

Raspr{ene nade
Dr. Jelena Berberovi}, na primjer, pi{e: - "...Nade i mogu}nosti nacionalne i ljudske emancipacije koje je u ju`noslovenskim narodima pokrenuo Prvi svjetski rat raspr{ile su se uskoro nakon stvaranja nove ju`noslovenske dr`ave 1918. godine. Pokazalo se da takva dr`avna tvorevina nije u stanju da realizuje sve one slobodarske te`nje na{ih naroda za ravnopravno{}u i jedinstvom koje su bile prisutne u njihovoj svijesti. Zato je ubrzo po~eo ja~ati otpor prema svemu {to je dolazilo od dr`ave i vladaju}e ideologije... Period doga|anja izme|u dva svjetska rata u Bosni i Hercegovini bio je izuzetno zna~ajan za njenu dru{tvenu i kulturnu istoriju i budu}nost... Bosanskohercegova~ka tzv. lijeva inteligencija izme|u dva rata vodi, na primjer, `estoke ideolo{ke borbe protiv vladaju}ih ideologija koje se naj~e{}e zavr{avaju progonima intelektualaca, njihovim zatvaranjem, protjerivanjem, premje{tanjem u druge gradove i krajeve itd. Represije su brojne i temeljite, dr`ava je koristila sva raspolo`iva sredstva da se obra~una sa idejama i da uni{ti nosioce takvih ideja..."
(Sutra: Progoni kriti~ara fa{izma)

Njema~ki izi~ar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio X zrake koji Umro ruski politi~ar Vja~eslav Molotov, su po njemu na{ef sovjetske diplomatije od 1939. do zvani Rendgeno1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovara~ s nacisvi zraci. Za taj ti~kom Njema~kom u pripremi sovjetsko-njema~kog izum dobio je pakta o nenapadanju (1939). Od 1931. do 1941. bio 1901. Nobelovu je i predsjednik Savjeta narodnih komesara (vlade). nagradu za Jedan od najbli`ih Staljinovih saradnika, isklju~en iz iziku. partije u junu 1957. i smijenjen sa svih funkcija. Vra}en u partiju 1984. u 95. godini `ivota. Vajlder iza za ne Vird`i je, crnac tori SAD1989.Daglasniner kao prvibran~keuguisverve.ji ratog a koji je postao guver jedne ameri dr`a Is dana Dejvid Dinkins je izabran za prvog crnog gradona~elnika Njujorka.

pu ni 1993.Rednebliorka BiHzapostala ~laza ca Me|una-ro gani cije UN-a hranu i po ljoprivredu (FAO). Sud u Banglade{u osu 15 1998.predsjeoficika {eika `enihdiobunarasmrthmabiv{ih ra, optu za ubistvo banglade{kog dni Mud`i Ra na u vojnom udaru u avgustu 1975. 101. umro ve ~ki i slovenski gimnasti~ar on [tukelj, 1999.U {ampigodiiniprvi olimsloLeskinapobjejugonajstariji olimpijski on pij dnik sa prostora biv{e Jugoslavije. [tukelj, koji je samo dvije godine mla|i od modernih Olimpijskih igara, osvojio je {est olimpijskih medalja, me|u kojima tri zlatne, dvije u Parizu 1924. i jednu u Amsterdamu 1928. dnici je ca za spe jal ci (Crvene retke) li pro 2001.PrijepaSrbije Kudini^etibedanacikapone~ejeopera-test u centru za obuku u li. ri sni oni su transporterima blokirali cijeli centar i dio autoputa u Beogradu. Protest je zavr{en 17. novembra nakon pregovora s Vladom Srbije.

Korzika

Ne{to o mu{koj i `enskoj du{i
- "...@ena je ~itava u prirodi, mu{karac samo polovinom svoga bi}a. U borbi za prirodnost u naj{irem smislu, li{ena "{panskih ~izama" logike, kre}e se `ena slobodno i intimno u perivoju prirode vr{e}i funkciju nekog ~uvara prirodnog poretka. ^esto to `ene i znadu, pa im ta svijest daje mnogo samopouzdanja i upori{ta u borbi protiv mu{ke agresivnosti..." (Marcel [najder, "Ne{to o mu{koj i `enskoj du{i", "Napredak", Sarajevo, br. 5, svibanj 1928).

2001.
Francuski gornji dom parlamenta usvojio je zakon kojim se Korzici dozvoljava ograni~ena autonomija.

la se Iris ^ang (36), ica knjige “Si koja pred 2004.Ubirilojuvajanje Nankinga”,nosautorKinistav-lja osvjedo~enu isto panske brutal ti u to kom 30-ih godina pro{log vijeka. Knjiga je pokrenula preispitivanje tamne istorije japanske okupacije Kine.

44

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ АГЕНЦИЈА ЗА ПРИВАТИЗАЦИЈУ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AGENCY FOR PRIVATIZATION IN FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Konsultantskom ku}om DELOIT u p u } u j e

P O Z I V
DIREKTORIMA I RUKOVODIOCIMA FINANSIJSKIH SEKTORA (PRIVREDNIH DRU[TAVA - VELIKI POREZNI OBVEZNICI, FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA I OSIGURAVAJU]IH DRU[TAVA) DA PRISUSTVUJU SEMINARU 14.11.2012. GODINE TEMA SEMINARA: 1. TRANSFERNE CIJENE 2. SPORAZUMI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Seminar }e se odr`ati u terminu od 11 do 15 sati. Mjesto odr`avanja: Sarajevo, Hotel “Holiday Inn” - Kongresna sala. Prezentatori na seminaru }e biti predstavnici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i Konsultantske ku}e DELOIT. Zbog ograni~enog broja u~esnika potrebno je da do 10 sati 13.11.2012. godine dostavite prijavu Poreznoj upravi Federacije BiH na e-mail senadin.avdukic@fpu.gov.ba. U^E[]E NA SEMINARU JE BESPLATNO. POREZNA UPRAVA FEDERACIJE BiH

Na osnovu ~lana 2. i ~lana 26. stav 1. ta~ka c. Zakona o privatizaciji preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04,42/06 i 4/09), ~lana 51. Pravilnika o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduze}a - pre~i{}en tekst (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 28/05, 53/07 i 76/09) i Odluke NO “KTK Visoko” d.d. Visoko broj: IX-1/12 od 27.6.2012. godine, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH objavljuje

za prikupljanje zatvorenih ponuda za prodaju otkupne stanice Visoko u Topuzovom polju u vlasni{tvu “KTK Visoko” d.d. Visoko Naziv predmeta: Adresa predmeta: [ifra predmeta: Prodavac: Otkupna stanica Visoko Visoko, Kakanjska bb 11000266 “KTK Visoko” d.d. Visoko, Prijeko broj 1, Visoko putem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Alipa{ina 41, Sarajevo Kratak opis predmeta: Predmet prodaje je Otkupna stanica Visoko u Topuzovom polju uknji`en u z.k. ul. 213, KO Kraljevac, k.~. 806/3 u naravi pomo}na zgrada u privredi br. 1 sa pripadaju}im zemlji{tem. Na predmetu prodaje upisana je hipoteka u korist Porezne uprave - Kantonalni porezni ured Zenica. Na predmetu prodaje upisana je zabilje`ba izvr{enja u korist Zeni~ko-dobojskog kantona Zenica i kompanije Sarl Gama Trading Company. Otkupna stanica se nalazi u naselju Topuzovo polje na regionalnom putu Visoko - Kakanj. Vanjske dimenzije objekta su 29,50 x 6,50 m. Poslovni prostor je spratnosti P+1 ukupne povr{ine 440 m2. Objekt posjeduje zemlji{te na kome je izgra|en ukupne povr{ine 397 m2. Nekretnina u opisu predmeta ozna~ena je kao poljoprivredno zemlji{te, te je u vezi s tim izdato Uvjerenje Op}ine Visoko broj: 01/202-653/12, od 20.9.2012. godine u svrhu privatizacije. KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PONUDA: 1. Cijena ......................................................................................................350 bodova ili 35% Po~etna cijena iznosi 350.000,00 KM. Cjelokupan iznos ugovorene cijene predmeta prodaje pla}a se u gotovom novcu. Ponude sa cijenom ni`om od po~etne ne}e biti vrednovane po ovom kriteriju. 2. Zapo{ljavanje dva radnika “KTK Visoko” d.d. Visoko .....................350 bodova ili 35% Preuzimanje i zapo{ljavanje 2 (dva) radnika “KTK Visoko” d.d. Visoko u roku od 30 dana po zaklju~ivanju kupoprodajnog ugovora i njihovo zapo{ljavanje na period od najmanje 3 (tri) godine od dana prijema. 3. Nova finansijska ulaganja .....................................................................300 bodova ili 30% Nova finansijska ulaganja u iznosu od 35.000,00 KM u periodu od 12 mjeseci od dana zaklju~ivanja kupoprodajnog ugovora i to u renoviranje objekta. Dodatno investiranje ne}e biti bodovano. Podno{enje ponuda i obaveze ponu|a~a: Pravo u~e{}a na tenderu imaju sva fizi~ka i pravna doma}a i strana lica u skladu sa ~lanom 12. Zakona o privatizaciji preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 2/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09). Ponuda se podnosi u zape~a}enoj koverti na kojoj je nazna~ena {ifra predmeta prodaje, {ifra podnosioca ponude i naznaka “PONUDA”. Uz kovertu sa ponudom, podnosilac je du`an prilo`iti: - posebnu zape~a}enu kovertu na kojoj je napisano “IDENTITET”, {ifra ponu|a~a i {ifra predmeta prodaje, a koja sadr`i podatke o identitetu podnosioca i izjavu da ponu|a~ ispunjava uvjet iz ~lana 3. Izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 28/04). Izjava za fizi~ka lica treba biti ovjerena od nadle`nog organa, a za pravna lica pe~atom poduze}a. Pravna lica uz ovjerenu izjavu obavezna su dostaviti ovjerenu fotokopiju sudske registracije od nadle`nog organa - posebnu zape~a}enu kovertu na kojoj je napisano “DOKAZ O UPLATI”, {ifra ponu|a~a i {ifra predmeta prodaje, a koja sadr`i dokaz o uplati depozita i dokaz o uplati naknade za u~e{}e Depozit u iznosu od 35.000,00 KM upla}uje se na ra~un Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH broj 1540012000051021 kod Intesa Sanpaolo banke d.d. Sarajevo. Naknada za u~e{}e na tenderu u iznosu od 350,00 KM upla}uje se na ra~un Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH broj 1540011100651792 kod Intesa Sanpaolo banke d.d. Sarajevo. Ponude se podnose bezuslovno, u skladu sa kriterijima iz javnog poziva neposredno ili preporu~enom po{tom na adresu: Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH, Sarajevo, ul. Alipa{ina br. 41, do 23.11.2012. godine do 16 sati ne otkrivaju}i pri tome identitet. Prijave podnesene po{tom smatrat }e se valjanim (blagovremeno podnesenim) ukoliko je vrijeme otpreme po{tom u skladu sa nazna~enim rokom. Ponu|a~ mo`e odustati od u~e{}a na tenderu, o ~emu je du`an pisanim putem obavijestiti Agenciju najkasnije 7 (sedam) dana prije roka utvr|enog za objavljivanje rangiranih ponuda. U tom slu~aju ponu|a~ ima pravo na povrat depozita. Vrednovanje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a Vrednovanje ponuda, izbor najpovoljnije ponude i objavljivanje rangiranih ponuda vr{i se u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduze}a - pre~i{}eni tekst (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 28/05, 53/07 i 76/09). Javno objavljivanje najbolje rangiranih ponuda odr`at }e se u prostorijama Agencije, Sarajevo, ul. Mustajbega Fadilpa{i}a br. 1, 28.11.2012. godine u 11 sati. Ostale informacije Dodatne podatke i uvid u dokumentaciju zainteresovani mogu dobiti u Agenciji i od prodavca. Za sve dodatne podatke o predmetu prodaje i informacije o postupku tendera kupci se mogu obratiti: Kontakt-osoba u Agenciji: Jakov Gavran, 033-212-884 Odgovorna osoba u preduze}u: Fuada Jusi}, 062-273-847 Istovjetan javni poziv je objavljen na web strani www.apf.gov.ba

J AV N I P O Z I V

BOSNA I HERCEGOVINA Dr`avna regulatorna/regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА Држaвнa рeгулaтoрнa aгeнциja зa рaдиjaциoну и нуkлeaрну бeзбjeднoст

State Regulatory Agency for Radiation and Nuclear Safety

Na osnovu ~lana 8.i 16.stav (3) Zakona o radu u institucijama Bosne I Hercegovine (Slu`beni glasnik BiH, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), Dr`avna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost objavljuje:

Javnog oglasa za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika na neodre|eno vrijeme u Dr`avnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Obavje{tavaju se svi zainteresovani, da je dana 08.11.2012.godine na slu`benoj internet stranici Agencije za dr`avnu slu`bu objavljen Javni oglas za prijem Vi{eg stru~nog saradnika za za{titu od zra~enja sa krajnjim rokom za podno{enje prijava 16.11.2012.godine. Sve dodatne informacije mo`ete dobiti putem telefona 033 726 311.
Sarajevo, Hamdije ^emerli}a 2; tel: +387 33 726 300; fax: +387 33 726 301 Caрajeвo, Хaмдиje Чeмeрлићa 2; тeл: +387 33 726 300; фakс: +387 33 726 301

OBAVJE[TENJE O RASPISIVANJU

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 158 Zavidovi}i, 2. 11. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 158, po zahtjevu Dohm Ankice, k}i Marijana, iz Zavidovi}a, ulica Matije Gupca 15 u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 736, katastarska op}ina 110 Dubravica, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 283/1 “Oku}nica” vo}njak 1, klase povr{ine 4.939 m2 Prema podacima iz katastra, posjednica navedene nekretnine je Dohm Ankica, r. Novosel, Marijanova, Njema~ka, Linnich, West Promenada 3, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

N A J AV L J U J E

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

SPORT
[iroki Brijeg - ^elik 1:1 (1:0)
Stadion Pecara. Gledalaca 800. Sudija: Elmir Pilav 7 (Sarajevo), pomo}nici: Senad Ibri{imbegovi} (Travnik) i Haris Bakovi} (Sarajevo). Strijelci: 1:0 - Wagner (10), 1:1 - Kajkut (82). @uti kartoni: D. D`idi}, Zlomisli}, Serdaru{i} ([iroki Brijeg), Dedi} (^elik). [IROKI BRIJEG: Bilobrk 6,5, Berto{a 6,5, D. D`idi} 6,5, [ili} 6,5 (od 80. Roskam -), Je{e 6,5, Zlomisli} 6,5, Bari{i} 6 (od 51. Kordi} 6), Wagner 7, ]ori} 6,5 (od 90. Ivankovi} -), Ljubi} 6, Serdaru{i} 6. Trener: Slaven Musa. ^ELIK: Nurkovi} 6,5, ^ovi} 6,5, Jusi} 6,5, Brkovi} 6,5, Bara~ 6,5, Maleti} 6, Travan~i} 6 (od 46. Bajraktarevi} 6), Kajkut 7, Dedi} 6 (od 80. Bo`i~i} -), Hori} 6,5, Me{anovi} 6,5 (od 88. Nestorovi} -). Trener: Vlado Jagodi}. Svoj duel u ~etvrtinalu Kupa BiH, na stadionu Pecara, imali su [iroki Brijeg i ^elik. Doma}in je poveo ve} u 10. minuti. Berto{a je dobro centrirao sa lijeve strane, a Wagner je pogodio

45

Olimpic - @eljezni~ar 0:1 (0:0)

Kajkut spasio Zeni~ane

Wagner strijelac protiv ^elika

Sr|an Stani} (@eljezni~ar): @eljo stekao minimalnu prednost pred revan{

Foto: Klix.ba

Bekri} u fini{u donio
Stadion Otoka. Gledalaca: 1.000. Sudija: Emir Ale~kovi} 7 (Sarajevo), pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Nikica Tomas (Drinovci). Strijelac: 0:1 - Bekri} (89). @uti kartoni: Sal~inovi}, Iveti}, Vidovi} (Olimpic), Jamak, Vasili} (@eljezni~ar). Crveni karton: Vasili} - drugi `uti (@eljezni~ar). OLIMPIC: Fejzi} 7, [kalji} 6, Regoje 6, Kari} 6,5, Muharemovi} 5,5, Duljevi} 5,5 (od 87. Kapi} -), Iveti} 6, Sal~inovi} 6, \uri} 5,5, [koro 5,5 (od 66. Smaji} -), Vidovi} 6. Trener: Husref Musemi}. @ELJEZNI^AR: Antolovi} 7, Kvesi} 6,5, Bogi~evi} 7,5, Zoloti} 6, Adilovi} 6 (od 59. Bekri} 7), Zeba 6 (od 81. Tomi} -), Stani} 7, Selimovi} 6,5, Vasili} 6, Svraka 6 (od 59. ^oli} 6), Jamak 6. Trener: Amar Osim. Golom u 89. minuti rezerviste Samira Bekri}a, koji je dobro reagovao na sjajan centar{ut Stani}a, nakon njegovog prodora po desnoj strani, @eljezni~ar je, u prvom susretu ~etvrtinala Kupa BiH, minimalno slavio protiv Olimpica. Tako su pred revan{ na Grbavici plavi stekli minimalnu, ali vrijednu prednost od jednog gola.

za vodstvo doma}ina. Nakon gola, ^elik kre}e po izjedna~enje. U 18. minutu Kajkut izlazi sam pred Bilobrka koji dobro reaguje. U 39. minutu Bilobrk ponovo dobro interveni{e, ovaj put ispred Bara~a. Dvije minute prije odmora poku{ao je Wagner, ali brani Nurkovi}. ^elik nastavlja s napadima i u drugom poluvremenu, ali bez uspjeha sve do 82. minute kada se nakon slobodnjaka Bara~a dobro sna{ao Kajkut i zatresao mre`u doma}ina za kona~nih 1:1. A. D.

slavlje plavima
U posljednjih deset minuta Olimpic preko Kari}a dva puta bio blizu postizanja gola, ali je Antolovi} oba puta dobro reagovao

GO[K - Sloga 1:2

Te`e povrije|en u tu~i
B. Z. iz Sarajeva te`e je povrije|en u tu~i koja se desila tokom utakmice FK Olimpik i @eljezni~ar. Kako saznajemo, B. Z. je tom prilikom zadobio frakturu sko~nog zgloba. Policija je zbog u~e{}a u tu~i uhapsila tri osobe. Jedan od osumnji~enih uhap{en je na tribinama, dok je poku{avao poD. P. bje}i policajcima. vao. Deset minuta kasnije napada~ Olimpica Kari} {utira sa 18 metara, ali lopta odlazi pored desne stative Antolovi}a. U 22. minuti {ut oprobava i Adilovi}, a Fejzi} uz dosta pote{ko}a uspijeva ukrotiti loptu ko ja je od sko ~i la is pred koji nakon cetar{uta Kvesi}a sa {est metara, ometen od gostuju}e odbrane, loptu {alje pored desne stative gola doma}ina. Tri minute prije odmora, nakon akcije Zebe i Selimovi}a, Svraka prima loptu na 18 metara od gola Fejzi}a, ali ga|a preko gola. Drugi dio susreta po~eo je mnogo agresivnije, ali se do prvih uzbu|enja ~ekalo do 55. minute kada je Kvesi} pro{ao po lijevoj strani, sna`no {utirao, ali pravo u Fejzi}a. U 77. minuti @eljezni~ar je na terenu ostao sa igra~em manje jer je Velibor Vasili}, nakon o{trog starta nad veznjakom Olimpica Fenanom Sal~inovi}em, zaradio drugi `uti, odnosno crveni karton.

Dobojlije jednom nogom u polufinalu
Doma}i vodili golom Jusufba{i}a, ali su gosti uspjeli preokrenuti golovima Kr{i}a i \ori}a
Stadion Podavala u Gabeli. Gledalaca: 100. Sudija: Danijel Bojo (Kiseljak). Strijelci: 1:0 Jusufba{i} (18), 1:1 - Kr{i} (45+1), 1:2 - \ori} (51). @uti kartoni: Bo{njak, Kukavica (GO[K), Pani}, \ekanovi} (Sloga). GO[K: Ba~ak 5, Bo{njak 5, Munoz 5,5 (od 67. Dodig -), Milinkovi} 5 (od 55. Peri} 5), Grgi} 5,5 (od 71. Kara~i} 5,5), Bibi} 6, Helvida 5, Kukavica 5, Jusufba{i} 6,5, @deri} 5, Jelavi} 5. Trener: Ivan Katalini}. SLOGA: Had`i|ulbi} 7, Dujkovi} 6,5, \ori} 7, Kr{i} 7, Kujund`i} 6,5, (od 78. N. Pani}), Muj~i} 6, D. Pani} 6,5, Pe{i} 6,5 (od 71. Alad`i} -), \ekanovi} 6, Dizdarevi} 6,5, Filipovi} 6. Trener: Zoran ]urguz. Golovima Aleksandra Kr{i}a i Zlatka \ori}a iz 45. i 51. minute dobojska Sloga savladala je u Gabeli doma}i GO[K rezultatom 2:1 i tako stigla na korak do plasmana u poluinale Kupa BiH. Dobojlije su odigrale jo{ jednu odli~nu utakmicu u okviru najmasovnijeg takmi~enja u BiH, a nije ih poljuljalo ni vodstvo doma}ih. Naime, GO[K je ve} u 18. minuti imao prednost od 1:0, nakon {to je mre`u Had`i|ulbi}a pogodio Jusufba{i}. I nakon toga GO[K je bio bolja ekipa, ali nisu uspjeli zatresti mre`u tima iz Doboja, kako zbog dobrih odbrana Had`i|ulbi}a, tako i zbog dekoncentracije u zavr{nici. Kazna za proma{aje stigla je u sudijskoj nadoknadi prvog dijela, kada je Kr{i}, na asistenciju Kujund`i}a, pogodio za poravnanje. Prethodno je loptu na sredini terena izgubio kapiten tima iz Gabele Armin Helvida. U nastavku su doma}i krenuli na sve ili ni{ta, a gosti su se ograni~ili na kontranapade iz kojeg su i stigli do pobjede. Brzonogi \ori} je pobjegao odbrani GO[K-a i matirao Ba~ka, koji je bio nemo}an za zaslu`enu pobjedu Dobojlija, koji se sada nalaze na korak do plasmana u poluinale.
J. Li.

Emir Had`i|ulbi} je imao nekoliko dobrih odbrana u Gabeli

Sigurni Fejzi}
I jedni i drugi u me~ su u{li oprezno i uz dosta taktiziranja. Prva prilika za @eljezni~ar desila se u 10. minuti. Loptu je iz kornera ubacio Zeba, a na odbijenu loptu je natr~ao Jamak, sna`no je {utirao, ali je Fejzi} dobro reago-

VASILI] POCRVENIO U 77. minuti @eljezni~ar je na terenu ostao sa igra~em manje jer je Velibor Vasili}, nakon o{trog starta nad veznjakom Olimpica Fenanom Sal~inovi}em, zaradio drugi `uti, odnosno crveni karton
njega. Nakon dobre akcije gostiju, u 27. minuti Stani} centrira s desne strane, a Zeba iskosa sa lijeve strane sna`no {utira sa sedam-osam metara, ali preko gola. Dobru {ansu je u 31. minuti imao i Selimovi}

Sigurni Antolovi}
Igrao se 80. minut kada je Kari} oprobao svoj udarac sa oko 19 metara, lopta je nekoga zaka~ila, ali je Antolovi} uspio da spasi svoju mre`u. Nedugo nakon toga korner je za doma}ina, a vrlo opasni Kari} nakon centar{uta dobro {utira glavom, me|utim Antolovi} ponovo dobro interveni{e.
M. KADI]

46

SPORT

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Zadr`ati prednost do kraja jeseni
Poku{a}emo ostvariti maksimalan u~inak u posljednja tri kola prvog dijela prvenstva po{to je na{ cilj titula, izjavio je stoper Sarajeva
Stoper Sarajeva Amer Dupovac bio je jedan od ponajboljih pojedinaca u trijumfu nad @eljezni~arom sa 1:0 u derbiju 12. kola BHT Premijer lige BiH. Sigurno je odradio odbrambene zadatke u me~u protiv sa Grbavice. Tim sa Ko{eva dosad je primio najmanje golova - sedam, a veliki doprinos ~injenici da bordo sastav ima najbolju od bra nu u na {em prven stvu pru`io je i mladi reprezentativac BiH Dupovac. "Najbitnije je da smo pobijedili jer smo imali imperativ. Utakmica sa @eljezni~arom bila je kvalitetna, a znali smo da ne}emo imati lagan posao. Zaslu`ili smo tri boda i pribli`ili smo se jesenjem naslovu. No, na{ cilj je tivih kada je me~ zavr{en rezultatom 0:0 na Ko{evu, dok sam dva puta bio na klupi. @elim da i ubudu}e budemo nepora`eni u derbijima." Izabranici Dragana Jovi}a gostova}e u nedjelju kod Slavije, jednog od naj pri ja tni jih izne na|enja ovog {ampionata. "Slavija je dobra ekipa, a Zoran Kokot ne}e igrati zbog tri `uta kartona. Ima kvalitetne igra~e, ali nikoga ne bih izdvajao. Uz pomo} na{ih navija~a, ~ija je podr{ka protiv @eljezni~ara bila fantasti~na, moramo osvojiti tri boda. Za jesenji naslov matemati~ki nam je potrebno {est bodova. Poku{a}emo ostvariti maksimalan u~inak u posljednja tri kola prvog dijela prvenstva kako bismo zadr`ali prednost na vrhu tabele. Va`no je odigrati {to bolje preostale tri utakmice", naglasio je Dupovac. Recimo i to da }e FK Sarajevo u}i u proljetni dio sezone sa novom sportskom opremom i novim generalnim sponzorom, {to su za zvani~nu klupsku stranicu potvrdili iz odjela za marketing ko{evskog premijerliga{a.
Z. RA[IDOVI]

Amer Dupovac ponajbolji igra~ u pobjedi nad @eljom

Amer Dupovac proslavlja trijumf u stotom vje~itom derbiju

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Nastavljena saradnja sa ^omorom
Denis ^omor (22), koji nastupa na poziciji zadnjeg veznog igra~a, produ`io je ugovor sa bordo klubom do 2015. Nakon {to su pro{le sedmice Asmir Sulji} i Amer Dupovac ozvani~ili nastavak saradnje sa FK Sarajevo, za dobre partije nagra|en je i ^omor, koji je odre|eno vrijeme van stroja zbog te{ke povrede i trenutno ide na terapije. Na ovaj na~in premijerliga{ sa Ko{eva pokazao je da `eli zadr`ati kvalitetne mlade fudbalere, te da brine o njima. "Radostan sam jer su mi stru~ni {tab i uprava kluba ukazali povjerenje. Brzo smo postigli dogovor o potpisivanju novog ugovora", izjavio je ^omor.

tula i zbog toga `elimo nastaviti pobje|ivati. Za razliku od pro{le sezone, ove bilje`imo trijumfe protiv jakih rivala. [to se ti~e svojih igara, zadovoljan sam, mada uvijek mo`e bolje. Popravi}u odre|ene segmente u igri", izjavio je Dupovac. U svom drugom vje~itom derbiju 21-godi{nji odbrambeni fudbaler vode}e ekipe bh. {ampionata zabilje`io je prvu pobjedu nad @eljezni~arom. "Ranije sam igrao protiv pla-

Ogor~eni roditelji se pitaju

FIFA rang-lista

BiH pala na 31. mjesto
Reprezentacija Al`ira, protiv koje }e na{ tim 14. novembra igrati prijateljsku utakmicu, plasirana je na 19. poziciju

Slike govore vi{e od bilo kakvih rije~i

Do kada }e omladinci Olimpica trenirati u blatnjavoj mo~vari?
Nekoliko ogor~enih roditelja po zva lo je re da kci ju Oslobo|enja `ale}i se na uslove u kojima treniraju njihova djeca na terenu u Ned`ari}ima. Prema njihovim rije~ima, uslovi u ko ji ma ra de omla din ci FC Olimpic ([kola fudbala Novi Grad) zaista su sramotni, s obzirom na to da treniraju na terenu koji vi{e li~i na kalju`u i baru, nego na neki fudbalski teren. Uz sve to, kazali su nam, kantonalni savez je suspendovao teren u Ned`ari}ima, ali odgovorni u omladinskom pogonu su i dalje uporni u svojim nakanama. Neuslovni uslovi za normalan rad omladinskih kategorija FC Olimpic dovode, kako nam je re~eno, do sve ~e{}ih povreda igra~a koji nastupaju u Premijer i Kantonalnoj ligi. Uostalom, slike koje su nam poslali roditelji, dovoljno govore o tome u kakvim uslovima rade dje~aci [kole fudbala Novi Grad, odnosno FC Olimpic.

Uprkos remiju i pobjedi zmajevi su nazadovali za jedno mjesto

Fudbalska A reprezentacija Bosne i Hercegovine zauzima 31. mjesto na najnovijoj FIFA rang-listi najboljih planetarnih selekcija. Izabranici selektora Safeta Su{i}a, u odnosu na pro{li mjesec, iako su u tom periodu remizirali sa Gr~kom (0:0) i savladali Litvaniju (4:0), nazadovali su za jednu poziciju i trenutno zauzimaju 31. mjesto. Zmajeve je iz Top 30 izgurala Ma|ar ska ko ja je na kon odli~nog starta u kvalifikacijama za SP napredovala za ~ak 19 pozicija.

Od ekipa iz na{e kvaliikacione grupe, nazadak je ubilje`ila i Gr~ka koja vi{e nije me|u deset najboljih i sada zauzima 12. mjesto. Slova~ka se probila na 43. poziciju, Latvija je napredovala za deset mjesta i trenutno je 108, Litvanija je pala na 119. mjesto, dok je i dalje najlo{ije plasiran Lihten{tajn koji zauzima 157. poziciju. Hrvatska je najbolje plasirana reprezentacija sa prostora biv{e Jugoslavije, a dalje slijede: Crna Gora (34), Srbija (42), Slovenija (49) i Makedonija (83). Repre-

zentacija Al`ira protiv koje }e na{ tim 14. novembra igrati prijateljsku utakmicu plasirana je na 19. poziciju. Na vrhu liste nije bilo promjena. [panija i dalje suvereno ~uva tron, a me|u deset najboljih planetarnih timova ugurala se i Rusija. Poredak: 1. [panija (1.564 boda), 2. Njema~ka (1.421), 3. Argentina (1.349), 4. Portugal (1.178), 5. Italija (1.169), 6. Engleska (1.167), 7. Holandija (1.128), 8. Kolumbija (1.110), 9. Rusija (1.084), 10. Hrvatska (1.078)... S. [.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

SPORT
PAROVI

47

EVROPSKA LIGA Ve~eras utakmice 4. kola

Ibi{evi} u Danskoj, Luli} do~ekuje Grke

Priliku da osiguraju plasman u {esnaestinu finala imaju i Atletico Madrid, Dnipro D'petrovsk i Lyon, koji imaju stopostotni u~inak u dosada{njem dijelu takmi~enja
Utakmicama 4. kola u svih 12 grupa ve~eras po~inje rasplet u najmasovnijem takmi~enju na Starom kontinentu - Evropskoj ligi. Istina, u ve}ini grupa stvari su jasne ve} nakon tri kola, ali }e pojedinim klubovima ve~era{nje utakmice biti prilika da viziraju karte za {esnaestinu inala. Ve~eras }e na teren i dvojica na{ih reprezentativaca, Vedada Ibi{evi} i Senad Luli}. Napad Stuttgarta predvodit }e na{ topnik Ibi{evi}, koji }e imati zadatak da {vabama osigura pobjedu na gostovanju kod Kopenhagena. Naime, Nijemcima su tri boda imperativ `ele li pobje}i sa posljednje pozicije u Grupi E i ostati u borbi za prolaz me|u 32 ekipe u Evropskoj ligi. Luli} }e u sasvim drugom raspolo`enju do~ekati ve~era{nji me~. Njegov Lazio na pola puta je prvi na tabeli, a u Rimu }e ugostiti posljednjeplasirani Panathinaikos. Pobjeda bi nebeskoplave u~vrstila na liderskoj poziciji i vjerovatno osigurala put u {esnaestinu inala. Mnogo uzbu|enja bit }e u Grupi A,

[vabe su uzdaju u na{eg napada~a

gdje sve ~etiri ekipe jo{ imaju {ansu za prolaz dalje, a mnogo toga }e ovisiti o ishodu derbija izme|u An`ija i Liverpoola, dok najmanje {anse ima Young Boys koji }e ve~eras biti na ispitu kod Udinesea. Sa druge strane najizvjesnija situacija je u Grupi H. Inter i Rubin imaju po sedam bodova, a u 4. kolu gostovat }e kod dvije

posljednjeplasirane ekipe, Partizana i Neftchija. Ostanu li nepora`eni, vizirat }e karte za {esnaestinu inala. Priliku da ve} ve~eras osiguraju nastavak takmi~enja imaju i Atletico Madrid, Dnipro D'petrovsk i Lyon, koji imaju stopostotan u~inak u dosada{njem dijelu takmi~enja. S. [I[I]

GRUPA A: An`i - Liverpool (19 sati), Udinese Young Boys (19). Poredak: Liverpool 6 bodova, An`i 4, Udinese 4, Young Boys 3. GRUPA B: Academica Coimbra - Atletico Madrid (19), Viktoria - Hapoel TA (19). Poredak: Atletico M. 9, Viktoria 6, Academica 1, Hapoel TA 1. GRUPA C: Fenerbahce - AEL (19), Marseille M'Gladbach (19). Poredak: Fenerbahce 7, Marseille 4, M'Gladbach 4, AEL 1. GRUPA D: Bordeaux - Maritimo (19), Club Brugge - Newcastle (19). Poredak: Newcastle 7, Bordeaux 4, Club Brugge 3, Maritimo 2. GRUPA E: Kopenhagen - Stut tgart (19), Molde - Steaua (19). Poredak: Steaua 7, Kopenhagen 4, Molde 3, Stut tgart 2. GRUPA F: AIK [tokholm - PSV (19), Napoli - Dnipro (19). Poredak: Dnipro 9, PSV 4, Napoli 3, AIK [tokholm 1. GRUPA G: Basel - Videoton (21.05), Spor ting - Genk (21.05). Poredak: Genk 7, Videoton 6, Basel 2, Sporting 1. GRUPA H: - Rubin Kazan (18), Par tizan - Inter (21.05). Poredak: Inter 7, Rubin Kazan 7, Nef tchi 1, Partizan 1. GRUPA I: Athletic B. - Lyon (21.05), Hapoel Shmona - Spar ta P. (21.05). Poredak: Lyon 9, Spar ta P. 6, Athletic 1, Hapoel 1. GRUPA J: Lazio - Panathinaikos (21.05), Tottenham - Maribor (21.05). Poredak: Lazio 5, Maribor 4, Tottenham 3, Panathinaikos 2. GRUPA K: Bayer L. - Rapid B. (21.05), Metalist - Rosenborg (21.05). Poredak: Bayer 7, Metalist 7, Rosenborg 3, Rapid 0. GRUPA L: Twente - Levante (21.05), Hannover - Helsingborg (21.05). Poredak: Hannover 7, Levante 6, Twente 2, Helsingborg 1.

U izboru IFFHS-a

D`eko peti najpopularniji igra~ svijeta
Svoj glas dijamantu dala 30.603 navija~a, a vi{e od njega imaju Iranac Rahmati, Afrikanac Aboutreika, Armenac Mkhitaryan i Iranac Mahdavikia
Institut za nogometnu historiju i statistiku (IFFHS) iz Kölna objavio je privremene rezultate glasanja za najpopularnijeg aktivnog nogometa{a svijeta, na kojoj se na{ao i najpopularniji igra~ BiH Edin D`eko. Napada~ bh. reprezentacije i Manchester Citya trenutno je peti na ukupnoj listi sa dobijenih vi{e od 30.000 glasova. Dijamant, naime, trenutno zauzima drugo mjesto u Evropi, a peto u ukupnom poretku, s tim {to treba naglasiti kako }e se kona~ni rezultati glasanja objaviti u januaru naredne godine. Pre ma IF FHS-u, tre nu tno najpopularniji igra~ Evrope je Armenac Henrikh Mkhitaryan, ko ji nas tu pa za ukra jin ski Shakhtar, a koji je do sada sakupio 50.310 glasova, dok je najpopularniji igra~ svijeta legendarni Mehdi Mahdavikia, igra~ Persepolisa. Iranac, koji sa dosta uspjeha nastupa u Bundesligi, sakupio je preko

Abidalu je prioritet zdravlje
Eric Abidal, fudbaler Barcelone, u aprilu je bio podvrgnut transplantaciji jetre, nakon ~ega je mogu} bio i njegov opro{taj od aktivnog igranja nogometa. No, tokom avgusta Francuz je po~eo obavljati lak{e vje`be u teretani, te je vremenom poja~avao trena`ni proces. Nedavno je ~ak bio na visinskim pripremama na Apeninima, te je sve govorilo da }e se jednog dana, a mo`da ~ak i uskoro, Abidal vratiti u Barceloninu ekipu. Ipak, u razgovoru s francuskim novinarima Abidal je nazna~io da je povratku jednako udaljen i kao onog dana kada je oti{ao na neizvjesnu operaciju. "@ivim stvarno iz dana u dan. Ne znam jo{ ni{ta ta~no o povratku fudbalu. No, morate znati da, uprkos tome {to treniram, i to naporno, povratak nije moj prioritet. Nekada sam bio sav u fudbalu, ali danas mi fudbal nije prva stvar u `ivotu. Moji prioriteti su porodica i zdravlje", rekao je Abidal.

Zbog lo{eg starta [kotske
Kona~an poredak objavi}e se u januaru naredne godine

80.000 glasova. Za manje od 1.000 glasova ispred D`eke se nalazi jo{ jedan Iranac Seyed Mehdi Rahmati, koji je sakupio 31.551 glas, a ~etvrti je Afri ka nac Mo ha med Aboutreika, koji nastupa za egipatski Al-Ahly, sa 34.043 glasa. Iza nabrojanih nalazi se na{ Edin D`eko, koji je, pak, iza

sebe ostavio megazvijezde poput Ronalda, Tottija, Ozila, Del Piera, Rooneya, Ibrahimovi}a..., koji imaju po desetine hiljada manje glasova od bh. napada~a. Ina~e, u izboru Instituta za nogometnu historiju i statistiku, svoj glas su dala 471.683 navija~a. J. Li.

Levein dobio otkaz
Fudbalska asocijacija [kotske uru~ila je otkaz selektoru Craigu Leveinu nakon lo{eg starta u kvaliikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine. Sedmoro~lani bord FA [kotske sastao se krajem pro{le nedjelje da razmotri podr{ku dosada{njem selektoru i odlu~io da prekine saradnju sa njim. [kotska je u prva ~etiri me~a kvaliikacija osvojila samo dva boda i nalazi se na posljednjem mjestu grupe A. Livejn je imao ugovor do juna 2014. godine, a kao njegovi mogu}i nasljednici spominju se biv{i menad`er Celtica Gordon Strachan, biv{i selektor [kotske Alex McLeish, te Holan|anin Marc Wotte.

48

SPORT

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Roberto Mancini tvrdi: Postigli smo tri gola
City je protiv Ajaxa bio u zaostatku od 0:2, ali je uspio poravnati na 2:2, a u fini{u im je poni{ten (regularan) pogodak, a nije im sviran ni (o~it) penal

Da li je City o{te}en protiv Ajaxa?

LIGA PRVAKA Njema~ka ma{inerija razbila Lille za poluvrijeme

Celtic pobijedio Barcu
Hat - trickovi Pizzara i Yilmaza • U pravoj drami vi|enoj u Londonu, Chelsea golom Mosesa, u tre}oj minuti sudijske nadoknade, slavio protiv Shakhtara
Mancini je imao {ta re}i sudiji

Pizzaro (Bayern) slavi gol protiv Lillea

Reuters

Balotelli je oboren, ali penal nije dosu|en

anchester City u utorak nave~er odigrao je 2:2 u duelu protiv Ajaxa i na taj na~in se vjerovatno oprostio od nastavka takmi~enja u Ligi prvaka. Holan|ani su na samom po~etku susreta {okirali Manchester postigav{i dva brza pogotka preko De Jonga. Ipak, do kraj poluvremena Yaya Toure je smanjio rezultat, a u nastavku susreta Aguero je poravnao na 2:2. Uslijedili su napadi Citya, koji je postigao novi gol preko Aguera, ali im je on poni{ten zbog ofsajda, da bi u posljednjim minutama u {esnaestercu bio oboren i Balotelli, ali se sudija nije oglasio. Menad`er Citya Roberto Mancini smatra kako je upravo lo{a predstava sudije Petera Rasmussena ko{tala njegov tim preokreta protiv Ajaxa. "Sudija i njegovi pomo}nici nisu se ba{ proslavili ve~eras. Postigli smo tri regularna pogotka, a primili smo dva glupa", konstatirao je Italijan odmah nakon utakmice u kamere klupske TV. Mancini je odmah po zavr{etku susreta oti{ao do Rasmussena, `estoko protestuju}i, a sa usana mu se moglo pro~itati

M

kako govori da je "bio gol". "Da, sudiji sam rekao da je bio gol, ne ofsajd, nego gol. Penal? Nisam najbolje vidio situaciju u kojoj je Mario oboren, ali igra~i su mi rekli da je penal postojao", kazao je Mancini, koji uo~i posljednja dva kola ima zaista lo{u situaciju na tabeli. City je, naime, posljednji sa svega dva osvojena boda. "Mislim da je gotovo i da ne mo`emo dalje u Ligi prvaka. Uvijek vjerujem u svoje igra~e, ali bi}e jako te{ko izboriti prolaz dalje. Sa dvije pobjede imali bismo osam bodova i ukoliko bi nam to bilo dovoljno da odemo dalje, onda sam uvjeren da bismo osvojili Ligu prvaka. Jednostavno je - ako je na{a sudbina da na taj na~in izborimo prolaz dalje, onda za{to ne bismo i osvojili naslov. Protiv Reala smo propustili priliku da pobijedimo na Santiago Bernabeu zbog nesmotrenih gre{aka, ba{ kao i protiv Ajaxa. Sada, ima}emo priliku da se osvetimo Realu na doma}em terenu, a onda protiv Borussije igrati na sve ili ni{ta. Vidje}emo, ali ne zavisimo sami od sebe", rije~i su Mancinija.
J. Li.

Klubovi raspore|eni u grupama E, F, G i H najelitnijeg svjetskog klupskog takmi~enja, evropske Lige prvaka, sino} su igrali svoje me~eve {irom starog kontinenta. Najneizvjesnije je bilo u dvobojima Cel ti ca i Bar ce lo ne, te Chelsea i Shakhtara. Na Alianz areni, Bayern je golovima Schweinsteigera u 6., sjajnog Pizzara koji je upisao hat - trick u 18,. 28. i 33., zatim Robena u 3., te Kroosa u 66. minuti me~a, pregazio Lille i tako izbio na prvo mjesto grupe F. Po~asni gol za Francuze postigao je Kalou u 58. minuti. U Londonu su se sastali aktuelni evropski prvak Chelsea i Shakhtar koji je na Stamford Bridge stigao sam omjerom 21-0. U pravoj fudbalskoj drami londonski plavci su uspjeli prekinuti nepobjedivi niz Ukrajinaca i to golom Mosesa u tre}oj minuti sudijske nadoknade koji je pogodio za pobjedu svog tima rezultatom 3:2. Prije toga poga|ali su Torres u 6. minuti, da bi samo tri minute poslije izjedna~io Willian. U 40. minuti Oscar efektnim golom dovodi tim iz Londona u novo vodstvo, da bi Willian

GRUPA

E

GRUPA

F

1. Chelsea 4 2 1 1 10:6 7 2. Shakhtar 4 2 1 1 7:5 7 3. Juventus 4 1 3 0 8:4 6 4. Nordsjaelland 4 0 1 3 1:11 1 Rezultati: Juventus - Nordsjaelland 4:0 (Marchisio 6, Vidal 23, Giovinco 37, Quagliarella 75), Chelsea - Shakhtar 3:2 (Torres 6, Oscar 40, Moses 90+3 - Willian 9, 47)

1. Valencia 4 3 0 1 10:4 9 2. Bayern 4 3 0 1 10:5 9 3. BATE 4 2 0 2 8:9 6 4. Lille 4 0 0 4 2:12 0 Rezultati: Valencia - BATE 4:2 (Jonas 26, Soldado 29pen, Feghouli 51, 86 - Renan 53, Mozolevski 83), Bayern - Lille 6:1 (Schweinsteiger 5, Pizarro 18, 28, 33, Balmont 23ag, Kroos 66 - Kalou 58)

GRUPA

G

GRUPA

H

1. Barcelona 4 3 0 1 8:5 9 2. Celtic 4 2 1 1 6:5 7 3. Benfica 4 1 1 2 3:4 4 4. Spar tak 4 1 0 3 6:9 3 Rezultati: Benfica - Spar tak Moskva 2:0 (Cardozo 55, 69), Celtic - Barcelona 2:1 (Wanyama 21, Watt 83 - Messi 90)

1. Man. Utd 4 4 0 0 9:4 12 2. Cluj 4 1 1 2 5:6 4 3. Galatasaray 4 1 1 2 4:5 4 4. Braga 4 1 0 3 5:8 3 Rezultati: Cluj - Galatasaray 1:3 (Sougou 53 Yilmaz 18, 61, 64,), Braga - Man. United 1:3 (Alan 49 - Van Persie 80, Rooney 84, Hernandez 90).

svojim drugim golom u 47. minuti izjedna~io na 2:2. [kotski Celtic i Barcelona u Ligi prvaka su, mo`e se re}i, stari rivali. U sezoni 2004/05., u grupnoj fazi bilo je 1:1 na Camp Nouu, te 3:1 za blaugranu u Glasgowu, da bi se ponovo sreli u sezoni 2007/08. kada je u osmini inala Barca slavila oba puta, kod ku}e 1:0, te u gostima 3:2. Ove sezone, u prvom me~u, bilo je 2:1 za Barcelonu (Alba pogodio u ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade). Sino} su ova

dva kluba ponovo odmjerili snage pred 60.000 fanati~nih navija~a Celtica, a ovaj put se doma}i sastav revan{irao Kataloncima i tako iznenadio svjetsku fudbalsku javnost. Golovima Wanyame u 21. i Watta u 83. minuti susreta, Celtic je slavio rezultatom 2:1. Gol za Barcelonu postigao je Messi u 90. minuti me~a. Galatasaray je sa tri gola Buraka Yilmaza porazio Cluja na njihovom terenu i tako ostao u trci za drugi krug takmi~enja.
M. K.

Fergusonu kip na Old Traffordu
Legendarni nogometni trener Alex Fer gu son, ko ji }e ovog mjeseca proslaviti 26 godina na klupi Manchester Uniteda, dobit }e na Old Traffordu svoj kip. Skulptura 70-godi{njeg {kotskog stru~njaka bit }e otkrivena na Old Traffordu 26. novembra, dan pri je uta kmi ce pro tiv Queens Park Rangersa. Zanimljivo, protiv istog je kluba sir Alex vodio prvu doma}u utakmicu na klupi crvenih vragova 22. novembra 1986. godine. "Kip }e biti smje{ten na istaknutom polo`aju u blizini tribine sir Alex Ferguson, ranije sjeverne tribine, koja je preimenovana u ~ast na{eg menad`era pro{le godine", saop{teno je iz Manchester Uniteda. Fer gu son je na jus pje {ni ji britanski menad`er. S Manchester Unitedom je, izme|u os ta log, osvo jio 12 na slo va prvaka Engleske, dvije Lige prva ka, pet na slo va po bje dnika FA Cupa i ~etiri u Liga Cupu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012. Igra~ njema~kog Wetzlara se oglu{io na poziv selektora Markovi}a

SPORT

49

Medvje|a usluga reprezentaciji i sebi
Srednji bek bh. rukometne reprezentacije Adnan Harmandi} zbog povrije|ene sujete odbio ulazak u igru, ~ime se prakti~no oprostio od reprezentativnog dresa
Srednji bek njema~kog Wetzlara i bh. rukometne reprezentacije Adnan Harmandi} je zbog odbijanja ulaska u igru na poziv selektora BiH Dragana Markovi}a u dvoboju protiv Srbije (21:24) u kvaliikcionoj utakmici 2. kola za EP 2014. godine izazvao ljutnju i razo~aranje sportske javnosti. Harmandi}, jedan od najomiljenijih reprezentativca, bio je me|u najstandardnijim u na{em najboljem timu. Svojim doskora{njim odnosom prema reprezentativnom dresu u prija{njim akcijama bh. selekcije ni~im nije davao povoda slutnji da bi se ikad mogao oglu{iti pozivu bilo kojeg selektora kada ga ovaj bude pozivao da usko~i u igru. Bio je idol kod mladih tifoza na{eg dr`avnog tima. Bez obzira na li~ne motive i me|usobni odnos sa selektorom Markovi}em, koji je u pomenutom me~u o~ito prerastao u sukob, pomenuti gest bilo kojeg reprezentativca, nezavisno od toga o kakvom zvu~nom imenu je rije~, ne izaziva ni{ta drugo nego rezigniranost, osudu i razo~aranje kod svih. Takvo pona{anje ne donosi dobra nikom, naprotiv, svi se pretvaraju u gubitnike. Za{to se oglu{io na selektorov poziv, to valjda samo on zna. Sada se samo spekuli{e da je bio bijesan {to nije igrao od po~etka protiv Srbije. Uprkos ju~era{njim pozivima upu}enim Harmandi}u kako bi obrazlo`io koji ga je vrag tjerao na ina}enje tamo gdje mu nema mjesta, ostali smo uskra}eni za odgovor. Jedan poziv, drugi, tre}i i... samo muk. Ovo, ipak, ni za koga nije dobro, kako za sve one koje zanima {ta su bili njegovi rezoni kojima se rukovodio za takav neprimjeren ~in kojim je sada zatvorio vrata reprezentacije, tako i za samog Harmandi}a po{to se na ovaj na~in {irom otvaraju vrata prostora za svakakve pri~e. Ovakve stvari samo dodatno ote`avaju ionako te{ku situaciju u na{em reprezentativnom rukometu, kojem treba podr{ka, a ne novi nesporazumi i prepucavanja, koji su najbolji put u produbljivanje krize i dalje propadanje. G. V.

Prvenstvo BiH u karateu za kadete, juniore i U-21 takmi~are

Ko su najpla}eniji sportisti svijeta

Novi uspjeh vite{kih karatista
Proteklog vikenda u Mostaru je odr`ano 19. dr`avno prvenstvo za kadete, juniore i U-21 takmi~are. Ukupno je nastupilo 440 karatista iz 65 klubova (273 takmi~ara u mu{koj i 167 takmi~ara u `enskoj konkurenciji). U generalnom plasmanu prvo mjesto zauzeo je Karate klub Champion sa Ilid`e, sa osvojenih 26 bodova (6 zlatnih, 1 srebrena i 6 bronzanih medalja), drugo mjesto pripalo je Karate klubu Neretva iz Mostara sa osvojena 23 boda (6 zlatnih, 1 srebrena i 3 bronzane medalje), dok je tre}e mjesto u generalnom plasmanu pripalo Karate klubu Mladost iz Viteza sa osvojenih 18 bodova (4 zlatne, 1 srebrena i 4 bronzane medalje). Zlatne medalje za Karate klub Mladost Vitez osvojila je Mirnesa Bekta{ u kategorijama kate kadetkinje i borbe kadetkinje +54 kg, srebrenom medaljom se okitio Munir [i{i} u kategoriji

U generalnom plasmanu najvi{e uspjeha imali su takmi~ari Championa sa Ilid`e, druga je Neretva iz Mostara, a tre}a Mladost iz Viteza

Mayweather u ringu zaradio 85 miliona

Veliki uspjeh takmi~ara Mladosti iz Viteza

borbe kadeti -70 kg, dok su bronzane medalje osvojile Lamija Kajmak u kategoriji kate kadetkinje i Alema Be{i} u kategoriji kate U-21, te u borbama tako|er Alema Be{i} u kategoriji borbe U-21 +59 kg i Harun Peski} u kategoriji borbe kadeti -52 kg. Samo dan kasnije, u nedjelju, 4. stu de nog 2012. go di ne, odr`ano je 19. dr`avno prven-

stvo u karateu za juniore. Karate klub Mladost Vitez na ovom prvenstvu je osvojio 3 medalje, i to 2 zlatne i 1 srebrenu. Zlatne medalje osvojio je `enski kata tim karate kluba Mladost Vitez i Zenira Bekta{ u kategoriji kate juniorke, dok je u kategoriji bor be -59 kg Ze ni ra Be kta{ osvojila srebrenu medalju.
ENI news

Najvi{e na svijetu zara|uje bokser! Floyd Mayweather samo kroz borbe godi{nje zaradi 85 miliona dolara. Od fudbalera najvi{e ne zara|uju Eto'o, Messi ili Ronaldo, ve} pomalo zaboravljeni David Beckham. Prema Forbesu, Floyd Mayweather je najpla}eniji sporta{ svijeta. Taj 35-godi{nji bokser u razdoblju od juna 2011. do juna 2012. godine je zaradio ~ak 85 miliona dolara i kona~no je s prvog mjesta skinuo Tigera Woodsa. Golfer je ~ak deset godina zaredom bio najpla}eniji od svih sporta{a na planeti. [to je najzanimljivije od svega, Mayweather od sponzora nije zaradio ni dolar, ve} je tih 85 miliona zaradio kroz dva bokserska me~a. Protiv Victora Ortiza je zaradio 40, a za okr{aj s Miguelom Cottom jo{ 45 miliona. Kada bismo zbrojili zarade 100 najpla}enijih sportista na planeti do{li bismo do nevjerovatne brojke od 2.6 milijardi dolara. Desetorica najpla}enijih: 1. Floyd Mayweather - boks 85 mi-

Floyd Mayweather je po zaradi nadma{io Tigera Woodsa

liona, 2. Manny Pacquaio - boks 62, 3. Tiger Woods - golf 59,4, 4. LeBron James - NBA ko{arka 53, 5. Roger Federer - tenis 52,7, 6. Kobe Bryant - NBA ko{arka 52,3, 7. Phil Mickelson - golf 47,8, 8. David Beckham - fudbal 46, 9. Cristano Ronaldo - fudbal 42,5, 10. Peyton Manning - NFL ameri~ki fudbal 42,4 miliona.

50

SPORT

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Za Dan pje{a~enja |aci na Kazanima
Masovan pohod na Treskavicu • Kru`na tura na Jahorini • Kurs za planinske vodi~e • Ministarstvo turizma i okoli{a podr`alo PSBiH • Promocija knjiige o peruanskim Kordiljerima...
Ure|uje: Ramo KOLAR Sarajevski planinari bili na Treskavici

USPON NA OBLIK - TRESKAVICA (1.976 m) pro{le je subote organizirao sarajevski HPD Bjela{nica 1923. Kru`na tura Turovi - Sustavac - Turov stan Jablan do - Oblik - Crno jezero Veliko jezero - Sustavac - Turovi za tridesetak planinara predvo|enih Davorom Cigankovi}em bila je istinsko u`ivanje u raznolikosti jesenjeg kolorita u prirodi, pejza`ima jezera, stjenovitih vrhova, pa{njaka, {ume i sun~anom danu. Oko 1.000 metara visinske razlike od Turova do vrha Oblik planinari su uspje{no savladali, uz ujedna~eni tempo koji je diktirao vrsni planinarski vodi~ Cigankovi} i obja{njenja koja je davao onima koji su prvi put krenuli na uspon do

vrha na Treskavici, javila nam je Bisera D`idi}... • KRU@NU TURU na potezu Zorovi}i - Ruda glava (planinarski dom) sa usponom na Bobovac i Jahorinski klek i povratak na Zornovi}e napravila je ekipa u sastavu Samir Vlahovljak, Adis [ljivo, Esin ^uturi}, Zlatan Kamenica, Irmin Pita, Dijana Dru{ki} i Red`ep Grabus. Vrijedni ~lanovi BPD-a Magli} iz Gora`da markirali su dio navedene staze... • POVODOM DANA PJE[A^ENJA mladi planinari iz sarajevske O[ "D`emaludin ^au{evi}" napravili su turu sa svojim nastavnicima na relaciji Trnovo - Kazani - Sustavac... • POZIV NA KURS ZA PLANINSKE VODI^E produ`en je do 20. novembra, a iz razloga ogromne zainteresiranosti za

osposobljavanje vodi~a A i B kategorije. Prijave se mogu dostaviti na adresu udru`enja: ATA BiH Ul. D`eneti}a ~ikma br.1/II, 71.000 Sa ra je vo; na e-ma il: erna.kurtovic@braveenough.ba Za sve dodatne informacije kontaktirati telefon 033/953-225. Broj mjesta je ograni~en... • PODR[KU PSBiH i akcijiprojektu Me|unarodna manifestacija povodom 120 godina planinarstva u Bosni i Hercegovini i Internacionalni simpozij o temi "Europski pje{a~ki putevi E6 i E-12 u funkciji razvoja turizma BiH" dobio je podr{ku od Ministarstva okoli{a i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu javnog poziva Program podr{ke sajmovima, turisti~ko-kulturnim, gastronomskim i drugim oblicima mani-

Kru`na tura po dijelu Jahorine

festacija, koje imaju internacionalni i nacionalni zna~aj u Federaciji BiH... • PROMOCIJA KNJIGE "Vodi~ i pri~e iz Cordillera Blance, Peru", autora @eljke Bockovca, odr`at }e se 12. novembar, informirali su iz PSBiH. Ka`e se kako }e doga|aj biti u prostorijama

Saveza, s po~etkom u 19 sati, a knjiga je jedan od prvih vodi~a na podru~ju biv{e Jugoslavije koji opisuje planine drugih kontinenata. Bit }e prikazan i 22-minutni ilm o usponu na Huascaran (6.768 m), te slike s uspona na jedan od najljep{ih vrhova svijeta Alpamayo (5.952 m)...

NBA

Sje}anje na Karla Juri}a

Cijeli `ivot novinar
Ovih dana navr{ilo se 13 godine otkako nas je napustio sportski novinar Karlo Juri}. dugogodi{nji saradnik Oslobo|enja
Uspomena na Karla Juri}a ru, ali se ipak na{ao i u va{inne blijedi, posebno u sportgtonskoj biblioteci (koja je viskim sferama travni~kog `i{e puta intervenisala slanje vota. U znak sje}anja na poovog lista, koji je odavno kojnog Karla, sportski noviprestao izlaziti). nari su uveli kategoriju najOdmah nakon osnivanja bolji sportski novinar u okviRadio-televizije, 21. oktobra ru manifestacije Izbor spor1967. godine, zaposlio se i tiste Travnika, a koja nosi po~eo obavljati svakodneupravo njegovo ime. vne novinarske poslove, a Na{ list je 6. novembra njegova popularna emisija 1999. godine objavio tu`nu “Sportski `urnal” zadr`ala vijest: se svakog ponedjeljka u pro"U petak ujutro, dok se gramu sve dok prvog sepspremao na odlazak na ratembra 1997. nije pre{ao u dno mjesto urednika u NezaNezavisni radio TNT u Travisnom radiju TNT u zgradi vniku. Amerikanka, iznenada je u U toku svog novinarskog svom stanu (u zgradi Zvijezda rada du`eg od tri decenije, KarKarlo Juri} (u prvom planu) sa II), u 53. godini, preminuo nolo Juri} je sara|ivao u brojnim kolegama iz Radija TNT vinar Karlo Juri}, dugogodilistovima i radioprogramima, {nji saradnik sportske rubrike Oslobo|enja. Sa- od Oslobo|enja, Na{e rije~i i Ve~ernjih novina, mo 24 sata ranije na stranicama na{eg lista ob- do Slobodne Evrope, Deutsche Wellea i RTVBiH. javljen je njegov izvje{taj sa rukometne utakmi- Njegova glavna preokupacija bilo je sportsko noce Borac - Krivaja". vinarstvo, iz kojeg je (iako je bio i dobar poznaNjegovo opredjeljenje za novinarstvo po~elo valac historije Travnika) objavio bezbroj priloga. je u gimnazijskim klupama prije 36 godina Zahvaljuju}i izvrsnom poznavanju sporta, bio je (ro|en je 29. septembra 1947. u Travniku), kada redovno oicijelni spiker na mnogim nogomeje u zagreba~kom Plavom vjesniku objavljen tnim i rukometnim utakmicama i drugim takminjegov prvi prilog (u broju od 20. juna 1963) i od ~enjima i priredbama. tada ne prestaje njegovo dru`enje sa {tampom. Smr}u Karla Juri}a nestalo je zauvijek jo{ jedU travni~koj Gimnaziji bio je pokreta~ i urednik nog od sve rje|ih istinskih zaljubljenika u novi{kolskog lista Dvojka, umno`avanog na ge{tetne- narstvo u BiH. ENI news

Postigao 19 poena za Oklahomu: Russell Westbrook

Pobjede Oklahome, Chicaga i Denvera
U okviru ko{arka{ke NBA lige u utorak su odigrane tri utakmice. Ekipa Oklahoma Citya savladala je Toronto s 108:88, Chicago je bio bolji od Orlanda s 99:93, dok je Denver s 109:97 slavio protiv Detroita. U obra~unu Oklahome i Toronta zablistao je Russell Westbrook, koji je za pobjedni~ku ekipu ubacio 19 poena uz osam asistencija. Serge Ibaka je dodao 17 poena, a Kevin Durant i Kevin Martin zaustavili su se na 15 poena. U pora`enom timu istaknuli su se Jonas Valanciunas s 18 i Andrea Bargnani s 16 poena. Bullsi su okrenuli susret protiv Orlanda u posljednjoj ~etvrtini. Luol Deng je upisao 23 poena u statistiku, a Joakim Noah 20. U Orlandu je Arron Aflalo postigao 28 poena, dok je E'Twaun Moore s 17 poena ostvario rekord karijere, prenose agencije. Najzaslu`niji za pobjedu Denvera protiv Detroita, koji je jo{ bez pobjede u ovoj sezoni, bio je Andre Iguodala. Biv{i ko{arka{ Philadelphije ubacio je {est od svojih ukupno 17 poena u posljednje tri minute susreta, a pri tome je deset puta uspje{no sko~io. U Denveru su se istaknuli jo{ JaVale McGee s 16, te Ty Lawson i Kenneth Faried s po 15 poena. U timu Pistonsa najbolji strijelac je bio Greg Monroe s 27 poena.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OGLASI

51

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), te ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj: 8/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Slu`be za protokol Kantona Sarajevo, objavljuje

J A popunu raI K ta dr`avnog sluUniR S V N dnog mjesO N K `be ka za
u Slu`bi za protokol Kantona Sarajevo 06 / 551 Stru~ni saradnik za poslove protokola...............................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS, zavr{en fakultet dru{tvenih nauka, - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, - poznavanje rada na ra~unaru (MS Windows, MS Office), - poznavanje engleskog ili njema~kog jezika. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom iskustvu/sta`u u struci, nakon sticanja VSS, na istim ili sli~nim poslovima, 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VSS du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika, - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (MS Windows, MS Office), 5. dokaz o poznavanju engleskog ili njema~kog jezika, 6. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, u Sarajevu Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Slu`bi za protokol Kantona Sarajevo” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona”, broj 3/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Te{anj, objavljuje

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Te{anj 5 / 337 1. Pomo}nik op}inskog na~elnika u Slu`bi za dru{tvene djelatnosti, komunalne poslove i ekologiju .......................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 2. Stru~ni saradnik za poslove urbanizma i gra|enja......................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za poziciju 01. i 02. sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: za poziciju 01. - VSS - dru{tvenog smjera, - najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, - rutinsko poznavanje rada na ra~unaru, minimalno paket Office, - poznavanje menad`erskih alata i rukovodnih vje{tina, - polo`en voza~ki ispit za voza~a “B” kategorije, za poziciju 02. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet, odsjek sigurnosti i pomo}i, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja gra|evinske struke, odsjek sigurnosti i pomo}i, - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva u struci nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, - poznavanje rada na ra~unaru, - polo`en voza~ki ispit za voza~a “B” kategorije. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom iskustvu/sta`u u struci nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, 3. kandidati za radno mjesto stru~nog saradnika (pozicija 02), koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be, nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika i - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. dokaz o polo`enom voza~kom ispitu “B” kategorije, 6. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja.

J AV N I K O N K U R S

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i Uredbe o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu (“Narodne novine HNK” br. 1/12), na zahtjev Uprave za civilnu za{titu i vatrogastvo Hercegova~ko-neretvanskog kantona, br. 17-01-04-36-661-1/12 od 5.11.2012. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Te{anj” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA
2-339 Poni{tava se javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Upravi za civilnu za{titu i vatrogastvo Hercegova~ko-neretvanskog kantona, objavljen u dnevnim novinama “Oslobo|enje” i “Dnevni list” od 31.10.2012. godine, za radno mjesto: - stru~ni saradnik za osposobljavanje i takti~ku spremnost u Sektoru za za{titu od po`ara i vatrogastvo - 1 (jedan) izvr{ilac DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

52

OGLASI

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k IZDAJEM poslovni prostor 60m2 odli~na lokacija, pogodan za sve djelatnosti. Tel. 610-151 poslije 17 sati.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod Pozori{ta-Sarajevo, zasebno grijanje, kab. satelitska, klima, blind vrata, parking mjesto. Mob. Mob. 061/133-191.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842989.k DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1 spra, bez stvari 300KM. plinsk grijanje. Tel: 066/995-944.k IZDAJEM dvosoban renoviran namje{ten stan u Hrasnom. Tel. 061/453-399.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno. 650 KM. Tel: 061/170461.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili. Mob: 061/183-437. IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k IZDAJEM sobu djevojci kod Gra|. fakulteta i Medic. fakultet,a cen. grij. kupatilo. Tel. 033/213-629.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, ul. Trebevi~ka. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, za jednu osobu, eta`no grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u centru grada. Tel. 070/201-479.k PRODAJEM stan 71m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ul. Zagreba~ka kod OHR-a. Tel. 060/3219639.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa grijanjem na ^. Vili I blizu Merkatora, 300KM+re`ije. Tel. 033/678-117.k IZDAJEM sobu studentici Grada~a~ka 120/II ^. Vila II informacije na. Tel: 640200.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samcima mo`e i bra~ni par 150Km. Tel. 061/358-772.k CENTAR strogi centar, trosoban, namje{ten, eta`no, III kat, parking, zaposlenim, povoljno. Mob. 061/350-448.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru studentima. Tel. 033/615-544.k DJEVOJCI izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 3. Tel. 061/252-663.k IZDAJEM gara`u u ul. ^ekalu{a ~ikma br. 8. Mob. 061/926-212.k IZDAJEM pos. prostor preko puta Suda, 36m2, [enoina 6. Mob. 062/326886.k OPREMLJEN stan 40m2, ul. H. Kre{evljakovi}a. Mob. 061/835-865.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, dvijema djevojkama, cen. gr. P. Ribar, Hrasno. Tel. 544-863, 061/809-336.k IZDAJEM gara`u prostranu, na Ko{evskom brdu. Mob. 062/008-931.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM samcima jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar. Mob. 061/320-843.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, u blizini studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293.k IZDAJEM p{olunamje{ten jednosoban stan na Trgu Heroja. Mob. 061/337764.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k DVOSOBAN dobro namje{ten stan kod tram.stanice. Tel. 062/295-919.k NAMJE[TEN ve}i jednosoban stan kod Hotela Grand I kat plinsko eta`o 350KM. Tel. 033/711-666.k NAMJE[TEN trosoban stan na Mojmilu parno grijanje. 350Km. Tel. 066/340748.k PRAZAN dvosoban stan na Stupu u Novogradnji 250KM. Tel. 061/526-243.k NAMJE[TEN trosoban stan u Ciglane. Tel. 061/150-519.k NAMJE[TEN dvosoban stan sa grijanjem blizu televizije. Tel. 061/175-822.k BLIZINA Katedrale dvosoban lijepo namje{ten, eta`no grijaje. Tel. 061/488033.k LIJEPO namje{ten dvosoban stan u strogom centru. Tel. 061/899-209.k NAMJE[TEN dvosoban stan na Grbavici II B. Muteveli}a II kat. Tel. 061/247777.k DOBRO namje{ten trosoban stan sa parkingom kod Narodnog pozori{ta. Tel. 033/956-098. k IZDAJEM sobu sa grijanjem, studentici. Zmaja od Bosne 28. Tel. 613-251.k IZDAJEM gara`u u naselju Kvadrant, ^engi} vila. Mob: 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno opremljen trosoban stan, Nova Breka, ul. Jovana Bijeli}a. Mob. 061/160-609.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM namje{tenu sobu, grijanje, upotrba kuhinje, kupatila, ozbiljnom zaposlenom. Tel. 463-977.k IZDAJEM na du`i period, jednosoban namje{ten stan ^. Vila cent. grijanje. Tel. 061/715-607.k IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje, centralno grijanje blizu fakulteta tramvaj. Tel. 063/454-517.k IZDAJEM vikendicu na Jahorini kod hotela [ator, sa dva apartmana. Mob. 066/136-470.k IZDAJEM namje{ten pos. prostor za granap 40m2, 300 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM sobu studenticama, A.B.[imi}a. Tel. 523-661.k DOBRINJA, izdajem dvosoban namje{ten stan. Mob. 061/141-417.k KOMPLETNO namje{ten trosoban stan 86m2, [oping-Grbavica. Mob. 061/325077.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252-663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

MALI OGLASI
HITNO prodajem ku}u u Brje{}u p+s 240m2, 700m2, nedovr{ena asfalt do placa 3 prilaza, cijena po dogovoru. Tel. 062/959-129.k PRODAJEM stan D`emala Bijedi}a 46m2 4 spr. djelimi~no renoviran 68.000KM. Tel. 062/959-129.k GARA@A Breka Nova 90KM. Tel: 062/619-361.k TRAVNIK u strogom Centru prodajem 4-sobni adaptiran stan 120m2 II sprat, eta`no, grijanje, svi priklju~ci.Cijena 400 eura/m2. Tel. 061/158-794.k KU]A u Centru Breze plac 600m2, 3 stana po 90m2 cijena 125,00KM. Tel: 062/577-638.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. MOJMILO, Olimpijska, 79m2, VP, 1.300 KM/m2, ^engi} V. ul. f. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k JEDNOSOBAN, 34m2 - centar, I sprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sarajevo, bez posrednika, fiksno 72.000KM. Mob. 062/225-508.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284-875.k AGENCIJA za nekreetnine re/max, nudi vam profesionalnu uslugu prilikom prodaje kupovine. Tel. 061/136-705.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k CIGLANE ul. Husrefa Red`i}a odli~an trosoban 79m2 +, 2 terase, 2 ostave. Tel:061/214-856.k MUSE ]azima ]ati}a, odli~an trosoban 57m2+terasa 10m2. Tel. 061/214-852.k KIOSK limeni 16m2 prodajem kiosk podesan za trgovinom ugra|eno. Tel. 033/616-238.k DALMATINSKA strogi centar, stan 121 m2, visoko prizemlje. Mob: 033/221553.k PRODAJEM petersoban stan 116m2 djeljiv na dva stana 6 sprat. Alipa{ino Polje. Tel. 062/758-887.k PRODAJEM ili izdajem trosoban namje{ten sta 70m2 kod vojne bolnice u privatnoj zgradi. Tel:062/758-887.k STAN Grbavica 55m2 VI kat. Tel. 063/157-832.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k VI[E STANOVA u Centru Austrougarska gradnja od 75m2 do 170m2. Tel. 062/758-330.k

53

KU]A Kova~i 150m2 +gara`a na 300m2 placa. Tel. 063/157-832.k STAN Breka 79m2 I. Mujezinovi}a I kas. 48m2 H. Su{i}a sa ba{tom. Tel. 062/758330.k STAN Breka 105m2 dvoeta`ni H. Su{i}a. Tel. 061/299-911.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 77m2 Dobrinja C5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora, plin. Tel. 061/530-925.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797, 617-742.k PRODAJEM stan 48m2, 2 sprat, Vojni~ko polje. Mob. 061/170-218.k PRODAJEM garsonjeru 24m2, Muvekita 7 (Ferhadija), 82.000 KM. Mob. 061/902-710.k PRODAJEM u Starom gradu lijepu ku}u 150m2 sa velikom gara`om i ura|enom ba{tom 400m2. tel. 061/262336.k PRODAJEM vikendicu Gladno polje Mi{evi}i sa placem za ku}u na lijepom mjestu, mo`e zamjena za auto i sl. Mob. 061/268-442.k PRODAJEM na Marijin Dvoru, V. Peri}a 2, 106m2 trosoban sa terpezarijom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k PRODAJEM zemlju sa lijepim pogledom na Sarajevo. Tel. 057/263-029.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Mob. 062/868-328.k DVOSOBAN stan 54m2, 3 sprat, adaptiran, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/595406.k PRODAJEM parcelu 1800m2 u Svrakama, sa gra|. dozvolom, ura|eni temelji, prilaz sa glavne ceste. Tel. 223-223, 061/565-923.k BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Mob. 0617199-845.k PRODAJEM stan 116m2 Alipa{ino polje pored Moja Banka mogu~nost podjele na dva stana. Tel. 062/758-887.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669696.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k KU]E: Gladno polje, uz put, P+I, parcela 1.000m2x15.000 KM, Reljevo P+I, parcela 1.000m2-70.000 KM. Mob. 066/488-818.k STANOVI: Mojmilo 55m2, Ist. Sarajevo 60m2, 28m2, Ba{~ar{ija 43m2, Mejta{ 49m2, 54m2, Dobrinja 55m2, 68m2, 89m2, Centar, 84m2, 110m2, Hrasno, 53m2, 65m2. Mob. 061/375-787.k KO[EVSKO brdo P+I+I, parcela 300m2-400.000 Km, Vranik 125.000 KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM vikendicu u Gladnom polju, 40m2 sa 1.450m2 oku~nice. Kroz imanje prot}e mali potok. Mob. 061/276-496.k PRODAJEM stan u Centru. Mob. 061/439-302.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k POTREBANI prazni i namje{teni stanovi za najam. Tel: 061/350-448.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000 IZDAJEM dvoiposoban polunamje{ten stan, [oping - Grbavica, centralno grijanje. Mob. 061/344-365. 959 IZDAJEM astudentu namje{tenu sobu sa zasebnom kuhinjom i banjom, povoljno, ul. Merhemi}a trg 19, Ciglane. Mob. 061/745-745. 1665 IZDAJEM namje{ten stan u Hrasnici. Mob. 061/202-863.sms IZDAJEM povoljno dvosoban namje{ten stan u privatnoj ku}i. Zaseban ulaz, sve odvojeno, Stari Grad. Tel. 033/236291.sms IZDAJEM komplet namje{ten stan, grijanje, kablovska, internet, na Alipa{inom Polju A1. Mob. 061/156-340.sms IZNAJMLJUJEM povremeno dio stana kao apartman, 20KM po osobi. Mob. 061/367-441.sms IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan u privatnoj kuci u Hrasnom kod Bosmala. 061/053-974.sms GRBAVICA, izdajem dvosoban stan kod [opinga, namje{taj nov. Mob. 061/252-880.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u privatnoj ku}i, centart. Tel. 204-984.k IZDAJEM vi{e atraktivnih stanova u Pehlivanu{i full namje{ten u cijenu krije ulazi ve}ina re`ijski tro{kova. Tel. 062/95929.k IZDAJEM gara`u u centru grada, ul. [trosmajrova. Mob. 061/908-587.k

PRODAJA
STAN Dolac Malta, E. [ehovi}a, 67m2, ekstra renoviran, 5. sprat, 150.000 KM. Mob. 061/914-393.sms PRODAJEM stan u Bu}a Potoku novogradnja kod Interexa 59 m2 cijena 1550 km /m2.Tel: 061/509-259.sms NOVO izgradeni objekat na Stupu Plja~na 102, prodajem poslovni prostor od 174m2 i 316m2, rau-bau cijena 1170 m2+P.D.V., ugrun~eni. Mob. 061/548023.sms GRA\EVINSKO zemlji{te u Rajlovcu, kod Messera, 9.000 m2. Mob. 065/865555.sms GRA\EVINSKO zemlji{te na Stupu, 45.000 m2. Mob. 061/172-925.sms STAN 59m2, dvosoban konforan, 2 balkona + podrum, novo eta`no grijanje, ul. Adema Bu~e, 1m2/1.500KM. Mob. 061/552-163.k KU]A Lepenica, 3 duluma zemlji{ta, super lokacija 60.000KM. Tel:063/732410.k 38m2 Centar strogi 1 spr. useljiv 90.000KM. Tel. 062/619-361.k KU]U u Vogo{}i Blagovac na placu 470m2+plac do ku}e 417m2. Tel. 066/801737.k PRODAJE se ku}a Bistrik Franjeva~ka 3 sprata+prizemlje gara`a svi priklju~ci 750.000 E. Tel. 062/959-129.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NAMJE[TAJ
PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvije ringle za kuhanje, na plin. Tel. 061/156-920.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan cijena 200 KM i plinsku pe} 150 KM. Tel:061/553-633.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate braun. Tel:061/323906.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k RAKIJA kvalitetna prepe~enica {ljivovica i jabukova~a od 45% cijena 7 KM litar. Tel. 061/893-105.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM plemenite kaktuse veli~ine jdnog metra za dekoraciju vrtova i prostorija. Tel. 061/522-432.k PRODAJEM mobitel Nokija 2 kartice cijena 150Km. Tel. 065/776-942 Sarajevo.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k @ENSKA bunda, prirodno krzno rakun, veli~ina 42. Tel. 061/903-457.k PRODAJEM upola cijene bejer TS trake za mjerenje {e}era. Tel. 063/190-935.k PROFESIONALNE video kasete “SonyBetacamps. Tel. 061/903-457.k UKRASNI `enski okovratnik, prirodno krzno-lisica. Tel:061/903-457.k ^ETIRI para komplet ski oprema (skije, {tapovi i ski cipele vel 42.)Tel. 061/903457.k LJEKOVITA jaja japanskih prepelica 30 kom-8KM. besplatna ku}na dostava. Tel. 066/823-749.k PRODAJEM ugao na izvla~enje kao nov. Tel: 061/411-096 i 537-908.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM nove `enske ~izmice ko`ne uvozne br. 37-38 i mu{ke cipele br. 43 uvoz. Tel. 033/616-787.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM novu bundu od nutrije, dueu i 2 {ubare. Mob. 066/966-105.k PRODAJEM auto sjedalicu Chico, 50 KM, hranilicu s to~ki}ima, 50 KM, kreveti} drveni s ladicom, 70 KM. Mob. 061/161-461.k PRODAJEM harmonika vrata. Mob. 061/199-845.k GALERIJA za kombi, fabri~ka, 150 KM. Mob. 061/274-450.k PRODAJEM dugu bundu od zeca iz Njema~ke, duga crna dlaka. Mob. 061/159507.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Bagat super Slavica i Pfaff u koferu, 2 plinske grijalice + punu bocu 5 kg, dovozim li~no. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249631.k PRODAJEM profesionalnu obu~arsku ma{inu Singer, ljevica, 300 KM. Mob. 061/160-439.k PRODAJEM nove planinarske cipele. Mob. 061/514-301.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a 500KM. Tel. 061/375-168.k ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.
001

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

KUPOVINA
AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate, {orvane, cijene do 80KM, dolazak na adresu, isplata odmah!. Mob. 061/430-784.sms KUPUJEM dvosoban adaptiran stan do 100.000 KM na relaciji Ba{~ar{ija Hrasno. Tel. 061/339-429.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k STAN u strogom Centru 60-80m2 do III kata isplata ke{. Tel. 033/711-665.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM umjetni~ke slike starinske sablje, ordenje, ordenje, baklje i metalje od Olimpijade. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553640.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM romane, knjige, plo~e, razno, dolazim na adresu. Mob. 061/165-248.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459893.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

Navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako smo izgubili

PRODAJEM klasi~ni namje{taj, spava}a soba, komoda, vitrina, puno drvo orahov furnir. Tel. 033/201-221, 062/921419.k STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k PRODAJEM kau~, malo upotrebljavan. Mob. 061/926-212.K

VESNU HALIMI], ro|. FERHATBEGOVI]

TEHNIKA
PRODAJEM plinsku pe} na od`ak, kuhinjsku mapu-nova. Tel. 062/468-356.k PRODAJEM polovnu ve{ ma{inu Gorenje. Mob. 061/778-402.k [PORET, struja-plin, Kon~ar, 80 KM. Mob. 065/346-222.k PRODAJEM el. {tednjak i mali fri`ider. povoljno. Tel. 061/508-059.k

Tvoja neizmjerna dobrota i plemenitost ostavila je trag na svima koji su te poznavali. Sestre Mersa i Rusmira sa djecom
987

AGENCIJA “SABA” usluge ra~unovodstva za pravna lica i poduzetnike, stru~no i profesionalno. Mob. 061/107-682. 001 A

... za ovaj trenutak - pripremajte se (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

VOZILA
[KODA Octavia 1.9tdi, 2008.godi{te, prvi vlasnik, metalik siva, pre{la 56.000km, cijena po dogovoru. Tel: 062/343-067.sms GOLF 2, 88god., benzi, 62ks. Tel. 033/459952 i Mob 061/589-895.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Zastavu 101, o~uvanu, registrovanu. Mob. 061/623-131.k PRODAJEM Opel Corsa 1,2 benzin registrovana. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM Mercedes 230C, 1998. godina u ispravnom stanju. Tel. 062/577638.k PRODAJEM Opel Kadet, 1988 godina, u voznom stanju. Tel. 214-090.k DIJELOVI za Golfa I D i za benzinca, novi i valjak za peglanje. Tel. 033/619-184 i 061/449-822.k POLO 1,4 benzinac, prvi vlasnik, pre{ao 58.000 km, puna oprema. Mob. 061/555270.k PRODAJE se Opel kadet 1,3 1988.godi{te nije registrovan. Tel. 214-090.k PRODAJEM za golf 2, 3, 4 alnaser altenator i za ostala vozila. Tel. 531-996, 062/693-470.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k PRODAJEM automobil Suzuki Swift 1600Km proizveden 1991. Tel. 061/324462.k LANDROVER dugi benzinac u odli~om stanju gara`iran 1973god. za 15.000KM, sa rez. dijelovima. Tel. 058/483-561.k PRODAJEM Golfa 2 1988. gd. 1,6 benzin ~etvero vrata u dobrom stanju. Tel. 061/489-542.k

AGENCIJA, autoprevoznik ve~im kombijem, vr{i sve vrste prevoza selidbi, odvoz kabastog otpada, {ute i sli~no, cijena 20 KM po gradu + mladi momci za no{enje. Mob. 061/069-476.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k INSTRUKCIJE iz engleskog za osnovce i srednjo{kolce. Dolazim ku}i, 60min 15KM. Mob.061/517-884.sms SERVIS ra~unara na va{oj adresi, otklanjanje kvarova, jako povoljno, dolazak besplatan. Mob: 061/524-779.sms “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po odgovoru. Tel. 061/841-309.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382219.k SREDNJOBOSANSKI kanton kerami~arske usluge radi. Tel: 063/684-566.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k IZVODIM sve vrste gra|evinskih radova ~istim, podrume, tavane sa svojim prevozom, zvati na Tel: 062/373-535.k ^ISTIM stanove ili poslovne prostore, 3KM po satu. Mob. 062/525-268.k

FIKRET (KASIMA) KASAPOVI]
iz Vi{egrada

preselio na ahiret u utorak, 6. novembra 2012, u 50. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Sadija, sestra Medina, brat Asim, snaha Zumreta, zet Esad, brati}i Ahmed i Ajla, sestri}i Amel i Emir, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u gradskoj d`amiji u Vogo{}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZAPOSLENJE
RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k POTREBNA pomo}na radnica restoranu Op{tina Stari grad. Tel. 061/173-835.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717-061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel. 061/513748.k VODOINSTALATER radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel:065/742732.k SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata. Tel. 061/551-035.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve uzraste, {kole i fakultete. Tel. 061/536973.k INSTRUKCIJE iz matematike dolazak na adresu. Tel. 062/916-472.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k UREDNO i pedantno, ~istim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k MOLER moluje stanove: 1-sobni oko 100 KM, 2-sobni oko 150 KM, 3-sobni oko 200 KM. Mob. 062/073-760, 630-332.k MOLER brzo, ~isto i povoljno radi molersko-farbarske usluge. Mob. 061/331932.k DAJEM instrukcije ih hemije, studentima i u~enicima. Mob. 062/331-174.k

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605-437.k INSTRUKCIJE iz njema~kog, bosanskog i esperanta, daje iskusni nastavnik, dolazim 2 sata=15 KM. Tel. 659-750, 066/897870.k POTREBNE instrukcije iz latinskog. Mob. 062/008-931.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`u nove i stare sdanitarije, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-969.k INSTRUKCIJE za osnovce svi {kolski predmeti uklju~uju}i engleski i njema~ki jezik.Tel. 061/670-078, Novo Sarajevo.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 062/916-472.k FARBAM stolariju, ograde i ostranjujem feke na zidovima i plafonima. Tel.066/068461.k SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara instalacija vindowsa ~i{}enje od virusa. Tel. 062/654-140.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k

OSTALO
PRODAJEM sve vrste ogreva kao i ugalj, tako|e dovozim sve vrste frakcija po ekstra povoljnim cijenama sa manjim kamionom kiperom. Mob. 063/800609.sms BUNDA nova iz radnje prodajem, damska, duga od mutona. Mob. 061/367441.sms PRODAJEM tribine, ~eli~na konstrukcija, trajno za{ti}ena 350 sjedi{ta. Tel. 610-151, iza 17 sati.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106540.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM `enku-labrador, 1,5 god. sa rodovnikom. Tel. 057/233-328.k PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 0617916-737.k

USLUGE

OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k VK BRAVAR, popravlja brave, pravi ograde i gitare. Mob. 062/907-356.k RADIM antikorozivna za{titu automobila, varenje i puliranje kvalitetno i povoljno. Tel:061-552-547.k

MIKADO Platnene roletne 25,00KM/m, Al. `aluzine, trakaste zavjese, vanjske PVC i alu. roletne, gara`na rolo i harmonika vrata. Mob. 061/551-515 i 033/789-999.
1601

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
Sa dubokim bolom javljamo svoj rodbini i znancima da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE Danas se navr{avaju 3 godine od odlaska na{e najdra`e
TU@NO SJE]ANJE

55

[TEFA DRA[KO
udova Ilije 1932 - 2012.

EDINE BA[AGI], ro|. HALILBEGOVI]
DANICA KAPIKUL
8. 11. 1990 - 8. 11. 2012.

iznenada preminula 7. novembra 2012. u 80. godini. Ispra}aj pokojnice kre}e 8. novembra 2012. godine u 15 sati iz mrtva~nice Kristovoga Uskrsnu}a na mjesno groblje Tasov~i}i (dojnje). Obitelj prima su}ut jedan sat prije po~etka obreda. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! U tuzi ostaju: sinovi Mirko i Goran, brat Aleksa Beban sa obitelji, unu~ad Damir, Danka i Stefana, nevjeste Velida i Lenka Seka, djeveri Rajko i Mom~ilo sa obitelji, zaova Javorka sa obitelji, brati~ne Jadranka, Stela i Dijana sa obitelji, brati}i Marko, Kre{o, Ivica i Zdenko sa obitelji, obitelji Dra{ko, [ego, Vidi}, [o{e, Misita, Bara} i Ga~i}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
AX

BRANKA KAPIKUL
3. 11. 1997 - 8. 11. 2012.

Ponosni smo {to smo te imali. ^uvamo te u na{im srcima i mislima. Tvoji: suprug Kemal, sin Emir i k}erka Lejla
AX

Na`alost, va{ sin i brat Zoran nije vi{e sa nama, ali ono {to je on nosio u srcu, `ivjet }e u na{im srcima, pa tako i sje}anje na vas. Va{ sin i brat @eljko Mi{o i Zoranova Jasna
030

SJE]ANJE dragoj teti

POSLJEDNJI POZDRAV

BE]IR MURTI]

BEDRIJI

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi sin, brat, suprug, otac i djed Rado se sje}amo na{eg dru`enja. Prijatelji iz "SSH": Dino, Rade, Mustafa Plamenko, Biljana, Dina, @arko, Minja, Dea, Dejan i Davor
975 986

NENAD (@IVKA) PAPO

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

u dalekoj Australiji preselio na neki bolji svijet 7. novembra 2012. u 60. godini. Sahrana }e se obaviti u Sidneju - Australija. O`alo{}eni: majka Sadeta, brat Predrag, supruga Koviljka, sin Bojan, k}erka Nela, snaha Agnes, unuk David te mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
984

AHMED (IBRAHIMA) D@ANANOVI]

preselio na ahiret 5. novembra 2012. u 77. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13.30 sati na groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Fikreta, k}erke Amela i Lejla, zet Amer Nurko, unu~ad Mustafa, Nejra, Amor i Adi, sestre Razija i Vehba, porodice D`ananovi}, Rizvanovi}, Nurko, Katica, Had`imuratovi}, Brankovi}, prijatelj Brano Raspudi}. Tevhid }e se prou~iti isti dan u ku}i `alosti, Paromlinska 23/3 u 13.30 sati.
1697

Osmog novembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog djevera i strike

SJE]ANJE

MIRA VUKI]
EKREM (MEHMEDA) HARA^I]
Mersa, Edin, Amela i Vesna Hara~i}
985

Pro{la je i tre}a godina otkako na{a draga baka Mira nije sa nama. ^uvamo najljep{a sje}anja i drage uspomene u na{im srcima. Sin Nenad, snaha Ljiljana, unuka Dejana i prija Dara
111

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Prije sedam dana preselio je na ahiret na{ dragi

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

EKREM (MEHMEDA) HARA^I]
Tevhid }e se prou~iti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 14.30 sati u stanu rahmetlije. Porodica
983

AHMED (IBRAHIMA) D@ANANOVI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 5. novembra 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Fikreta, k}erke Amela i Lejla, zet Amer Nurko, unu~ad Mustafa, Nejra, Amor i Adi, sestre Razija i Vehba sa porodicama, snaha [efika sa porodicom, {ura Ejub sa porodicom, te porodice D`ananovi}, Rizvanovi}, Nurko, Katica, Had`imuratovi}, Brankovi}, Korjen i prijatelj Brano Raspudi}. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici paromlinska br. 23/III.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ dragi

MIDHAT (HASANA) JAMAKOSMANOVI]

REFIK (SAFETA) KORJENI]
1955 - 2012.

000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

preselio na ahiret u srijedu, 7. novembra 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga had`i [efika, sestre Mediha, Rabija, Taiba i Sakiba, zetovi Ismet, Enver i Miodrag, sestri}i i sestri~ne, te porodice Jamakosmanovi}, Karamehmedovi}, A|emovi}, Hrnji}, Antonijevi}, Bajraktarevi}, Pustija, Burek, [kamo, Dobra~a, Gond`etovi}, Bekri}, Duranovi}, Sipeti}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici grbavi~ka br. 35 a.
000

nakon kra}e bolesti preselio na ahiret 7. novembra 2012. u 58. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine (24. Zu-l-hid`d`e 1433. h.g.), u 14 sati ispred [arene d`amije, poslije ikindija-namaza, a zatim na mezarje Tu{anj. Tevhid }e se prou~iti poslije d`enaze u [arenoj d`amiji. O`alo{}eni: supruga Sakiba, k}erke Mirela, Sabina, Emina i Indira, bra}a Harun, D`evad i Salih, zetovi Dinko, Halil, Elvir i [ejn, snahe Begemina i Enida, unu~ad Dinko, Laris, Minela, Emanuela i Kenan, brati}i Alen i Nadin, brati~ne Selma, Senada, Amela, Jasmina, Aida, Sakiba, Majda, Suzana, Sandra i Izabela, porodice Korjeni}, [ahinovi}, Pele{, ^ehaji}, Niki}, Tanovi}, Rakovac, @ivko, Perkovi}, Rami}, Deli}, Salihovi}, D`indo, Suljetovi}, Oki}, Kuduzovi}, Ibri{kovi}, Hivzefendi}, ^aji}, Kari}, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

FADILA ME[KOVI], ro|. MURATOVI]

preselila na ahiret u nedjelju, 4. novembra 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Senad, Salih, Roki, Emra i Samir, k}erke Sabina i Amra, suprug Abaz, snahe Senija i Rajka, zet Sinan, unu~ad Amel, Senad, David, Armanda, Silvana, Silvija i Vanesa, te porodice Me{kovi}, Muratovi}, Gu{ani, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici fra Antuna Kne`evi}a br. 1, Ned`ari}i.
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

000

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

IN MEMORIAM Tu`no sje}anje na na{u najdra`u, jedinu

HAMDO BRACO (MEHE) HAD@IHASANOVI]

JANJA GRABOVI^KI], ro|. KAMENJA[EVI]
1933 - 2012. nakon kratke i te{ke bolesti preminula 6. novembra 2012. u 80. godini. Ispra}aj i sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13 sati na groblju Dokanj. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: k}erka Milica sa obitelji, djever Petar sa obitelji, sestre Kata, Manda i Mila sa obiteljima, brat Ilija sa obitelji, obitelji Ili}, Kamenja{evi}, Milanovi} i mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

preselio na ahiret u utorak, 6. novembra 2012, u 65. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 9. novembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Elvir i Dino, snaha Nermina, unuci Bakir i Kerim, bra}a Muharem i Salih, sestre Ai{a i Remza, snaha Sutka, zetovi Ibrahim i Mesud, brati} Mirza, brati~ne Amna, Indira, [evala i Nina, sestri} Ismir, sestri~ne Vildana i Irma, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji na ^engi}-Vili. Ku}a `alosti: Ul. D`emala Bijedi}a br. 56/suteren.
000

MIRU ZELENKA
1927 - 2009.

Iako je pro{lo dugih pet godina od smrti na{e mile maj~ice, bakice, punice, ujne i tetke, zauvijek je ostala sa nama. Obitelji: Lu`ai}, Pintari}, Luka{, Kralik, Bernik, Mikavica, Avdagi}
111

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

EKREM (MEHMEDA) HARA^I]

MERSIJA BRKI], ro|. KAPETANOVI]
8. 11. 2011 - 8. 11. 2012.

MARTIN BRKI]
29. 10. 2000 - 29. 10. 2012.

ISMETA KAPETANOVI]
11. 8. 1985 - 11. 8. 2012.

Sje}anje na voljenog brata i daid`u bit }e zauvijek va`an dio na{ih `ivota. S velikom ljubavlju i po{tovanjem, sestra Nisveta ]ehaji} s k}erkama i njihovim porodicama - Pa{anovi}, Brankovi} i Hasanefendi}

Osman Hase~i} s porodicom
978

971

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na

na dragog

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Danas, 8. novembra 2012. godine, ta~no je 40 dana od kada nas vi{e ne gledaju najljep{e plave o~i na{e mile

HILMIJA (MEHMEDA) JA[AREVSKI
preselio na ahiret u ponedjeljak, 5. novembra 2012, u 47. godini.

VESNE (NEZIRA) HALIMI], ro|. FERHATBEGOVI]
Stoga obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da }emo se sastati danas u 14 sati i prou~iti tevhid u ku}i merhume u Ul. ^obanija br. 16/III. Molimo Allaha d`.{. da njoj podari lijepi d`ennet, a nama snagu i hrabrost kakvu je ona imala. Njeni: Arif, Lejla, Nermin, Kemal, Nejra i Benjamin
941

MERSIJU BRKI]
8. 11. 2011 - 8. 11. 2012.

GORANA (SLOBODANA) POLJAKA
Osamnaest godina bez brata i ujke.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Ramiza, supruga Mirsada, sin Mirza, bra}a [aban, Halid, Huso, Safet, Enver i Senad, sestre Amira, ]amila i Fatima, ro|aci Milutin, Samet, Sabrija, Selver, Sulejman, Izet, Amet, Safet i Suljo sa porodicama, rodice Resmija, Mevlida, Fata i Sanija sa porodicama, zetovi Mesi, Omer i Denis, sestri~ne i brati~ne, te porodice Ja{arevski, Ja{arevi}, Idi}, Pa{i}, Jold`i}, Burgi}, Mujki}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Zuke D`umhura br. 48.
000

Zora i Mijo
963

Tvoji Keli}i i Avdagi}i
967

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na na{eg dragog oca, djeda, svekra, amid`u i daid`u

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

HAD@O (HALILA) DIVOLI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ABASA MAHMUTEFENDI]A
8. 11. 2009 - 8. 11. 2012.

preselio na ahiret u srijedu, 7. novembra 2012, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Emina i Senada, sin Safet, zetovi Muhamed i Adil, snaha Adisa, unuci Ermin, Adnan, Almir i Ervin, unuke Adela, Selma i Elma, brat Omer, brati}i, sestri}i, te porodice Divoli}, Ga~anovi}, Erovi}, Ra{ljanin, [uki}, Maci}, Homovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Bojnik. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred d`amije Bojnik, sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

[EVALA (MURATA) KADI]

Porodica
932

preselila na ahiret u utorak, 6. novembra 2012, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. novembra 2012. godine, u 14 sati na mezarju Rakitnica - Trnovo. O`alo{}eni: brat Ramiz, sestre [aha, Mu{kija i Behka, zetovi Suljo, Alija i Safet, snaha Sabina, brati} Murat, brati~na Nurija, sestri} Nazif, sestri~ne Tifa, D`enita, D`enana, Sabina i Adna, te porodice Kadi}, Vladavi}, Garaplija, Smje~anin, Zametica, Bi~o, Pind`o, Mahmutovi}, [a~i}, Kere{, Mulaosmanovi}, ^omor, Mili{i}, Veli}, Berilo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Jasini }e se prou~iti istog dana poslije ak{am-namaza u porodi~noj ku}i, Ul. hipodrom 34, Butmir. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa terminala Ilid`a sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima S. Kolonija i Hrasnica i sa terminala Ilid`a sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskom stajali{tu Had`i}i (ispod podvo`njaka). RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Osmog novembra 2012. navr{avaju se dvije godine od smrti moje najdra`e tetke

DESANKE CILE POPOVI]
dipl. ecc.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

S ljubavlju i po{tovanjem, Mladenka sa djecom
954

58

PREDAH

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

O~ekuju vas problemi u komunikaciji sa poslovnim partnerima. Neko se trudi da vas uvjeri u svoje dobre namjere, ali jasno vam je da stvari izgledaju druga~ije od onoga {to ~ujete u bliskom okru`enju. Poku{ajte bolje da razumijete ne~iju emotivnu slabost ili nedostatak hrabrosti da odgovori na sve va{e potrebe koje se periodi~no uve}avaju. Budite tolerantniji. Va`no je da ostvarite unutra{nju ravnote`u. Djelujete nezadovoljno zbog ne~ijeg pona{anja u poslovnoj saradnji. Najlak{e je krivicu pripisati drugima, ali na tako ne rje{avate osnovne probleme. Prihvatite kompromis kao dobar po~etak u poslovnom dijalogu. Nema razloga da se sukobljavate sa voljenom osobom, prepustite da stvari idu prirodnim tokom. Predosje}ate dobar rasplet za oboje. Va`no je da pravilno kontroli{ete sujetu. Pretjerujete u radoznalosti ili u potrebi da se upli}ete u ne~ije poslovne planove, zadr`ite profesionalnu distancu. Na provokacije ili na negativne komentare ne treba da odgovarate po sli~nom principu. Razmislite o varijanti pomirenja sa jednom dragom osobom. Ponekad se gre{ke u ljubavnom `ivotu skupo pla}aju. Nemojte prekidati emotivne niti koje vas povezuju. Kontroli{ite unutra{nje konflikte. Ukoliko vam je stalo da pobolj{ate odnos sa saradnicima, promijenite prvobitnu strategiju. Sve {to je dobro mo`e biti i bolje, pod uslovom da ulo`ite maksimum ili da prekora~ite subjektivne granice. Va{ izraz lica dovoljno govori o emotivnom zanosu ili sre}i koju osje}ate u ne~ijoj blizini. Djelujete spokojno kada osje}ate ne~iju privr`enost. Posvetite pa`nju stvarima koje djeluju poticajno na raspolo`enje. Rano je da o~ekujete konkretne promjene u okolini ili da se bavite velikim poslovnim investicijama. Prepustite drugima da se nadme}u u stvarima koje prevazilaze va{e znanje ili profesionalno iskustvo. Sa~ekajte na bolje uslove. Ne mo`ete da ignori{ete ne~ije prisustvo ili jasnu poruku koju vam upu}uje. Obratite pa`nju na polje partnerovih interesovanja. Prijat }e vam vitaminska ishrana. Ukoliko vas iritira ne~ije pona{anje, izbjegavajte bliski susret sa tom osobom. Previ{e autoriteta ili arogancije sa va{e strane mo`e da iskomplikuje dogovor o poslovno-finansijskoj saradnji. Povremeno djelujete zabrinuto ili neraspolo`eno. Poku{avate da predvidite ne~iju reakciju ili odgovor, ali nemate dovoljno dobar uvid u nova de{avanja. Potrudite se da pobolj{ate psihofizi~ku kondiciju. Optere}eni ste obavezama i nemate dovoljno povjerenja u ne~ija obe}anja. Postoji mogu}nost da pobolj{ate poslovni polo`aj, pod uslovom da bolje kontroli{ete svoju impulsivnost. Po~inju da vas zabrinjavaju partnerove izjave ili afektivno pona{anje. Situacija trenutno izgleda kao da }ete morati da prihvatite emotivnu poziciju koju vam neko name}e. U ve~ernjim satima prijat }e vam omiljena zabava. Susret sa jednom osobom nije ispunio va{a o~ekivanja, ali vi imate alternativno rje{enje. Dovoljno ste energi~ni da provedete svoju volju i da ostavite dobar utisak. Kompromis je mogu}e ostvariti na zajedni~ku radost. Umijete da iznenadite voljenu osobu u velikom stilu. Ponekad zasjenite sve oko sebe neobi~nim idejama, dobrom voljom i nesebi~nom pa`njom koju poklanjate. U dobroj ste formi. Nemojte se zavaravati da je istina sve ono {to ~ujete ili da su ne~ija obe}anja dovoljna garancija za poslovni uspjeh. Neko mo`e da vas iznenadi na ru`an na~in i bez obja{njenja za postupke. Izbjegavanje istine navodi vas na pogre{an zaklju~ak. Bolje je da prihvatite partnerovu ideju, nego da se previ{e suprotstavljate ili pravite novu ljubomornu scenu. Izbjegavajte situacije koje vas iscrpljuju. Ne~ije rije~i produbljuju va{e nezadovoljstvo. Da biste sa~uvali dostojanstvo u dru{tvu saradnika, budite za nijansu druga~iji i dovoljno hrabri da se suo~ite sa njihovim zahtjevima. Primje}ujete kako vam ~esto nedostaje emotivna podr{ka, ali ne `elite glasno da zatra`ite ne~iju pa`nju ili prisustvo. Prikrivanjem slabosti poja~avate nesigurnost. Izbjegavajte nepotrebna uzbu|enja i stresne situacije. Djelujete nepovjerljivo prema nekim saradnicima i tra`ite dodatne informacije kako biste razjasnili sve zajedni~ke dileme. Nesporazum mo`e da kulminira na va{u {tetu, budite oprezni kome ili {ta obe}avate. Ne budite strogi i nepravedni prema osobi koja o~ekuje va{e iskreno razumijevanje. Nema potrebe da se lagodnijim pona{anjem poigravate ne~ijim osje}anjima. Prijat }e vam zabavni sadr`aji. Prihvatite nove ideje sa namjerom da pro{irite saznajne vidike. Neko vas usmjerava na kreativno izra`avanje i pravilno djelovanje. Poka`ite da imate dovoljno povjerenja u bliske saradnike i zajedni~ki dogovor. Obratite pa`nju na osobu koja vas posmatra zaljubljenim pogledom. Prepustite se svojoj inspiraciji koju osje}ate. Priu{tite si omiljenu zabavu kao poticaj za dobro raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: lokum, imola, nala, d, ona, april, era, I, vodimo ljubav, aton, dubine, bj, amati, kn, |erdan, smet, ero, doktori, lampa, avril, ital, oboa, a, sinatra, let, t, stvari, zo, a{a, arendar.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Jutros u kotlinama i dolinama maglovito, ponegdje sa slabim mrazom, tokom dana u svim predjelima prete`no sun~ano i toplije. Vjetar slab, promjenljivog pravca, uve~er na sjeverozapadu poja~an jugozapadni. Minimalna temperatura od -1 do 7, maksimalna dnevna od 10 do 15, na jugu do 17 °C. Sutra prije podne umjereno obla~no, u toku prijepodneva razvedravanje, tokom dana sun~ano. U subotu prolazno naobla~enje. U nedjelju ujutru naobla~enje, uve~er u sjeverozapadnim, centralnim i ju`nim predjelima sa ki{om, u toku no}i i u ostalim. U ponedjeljak obla~no sa ki{om, ponegdje u sjevernim i ju`nim predjelima sa pljuskovima i grmljavinom. U Sarajevu prije podne magla, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 2, maksimalna dnevna 13 °C.

Danas }e obla~no sa ki{om i pljuskovima biti u oblasti Baltika u dijelovima centralne Evrope, na Pirinejskom poluostrvu i na sjeveru Britanskih ostrva, dok se pljuskovi sa grmljavinom o~ekuju na istoku Sredozemlja. Ki{a i snijeg o~ekuju se na Skandinavskom poluostrvu i na sjeveroistoku Evrope. U ostalim predjelima sun~ano. Vjetar olujnih ja~ina o~ekuje se na sjeveru Britanskih ostrva, u oblasti Egejskog i Balti~kog mora. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Stockholm sa 2, najtopliji Atina sa 20 °C. Na Balkanu uglavnom prete`no sun~ano, jedino }e u oblasti Egejskog mora prije podne biti obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom i sa olujnim sjevernim vjetrovima. Maksimalna temperatura od 10 do 20 °C.

60

KULTURNI VODI^
KINOTEKA
DERVI[ I SMRT
re`ija: Zdravko Velimirovi}, uloge: Vojislav Miri} Voja, Velimir @ivojinovi} Bata, Boris Dvornik... po~etak u 19 sati.

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 15.30, 18 i 20.30 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

METTING POINT
BILO JEDNOM U ANADOLIJI
drama, krimi re`ija: Nuri Bilge Ceylan, uloge: Muhammet Uzuner, Yilmaz Erdogan, Taner Birsel... po~etak u 19.30 sati.

PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

BANJA LUKA

KINA
CINEMA CITY
HOTEL TRANSILVANIJA
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 14 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

DELFIN: PRI^A O SANJARU
animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 14.30 sati.

POZORI[TA
MLADI
KOKO[KA
autor: Nikolaj Koljada, re`ija: Admir Glamo~ak, igraju: Mario Drma}, Alen Muratovi}, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Damir Kustura po~etak u 20 sati. Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
OP[TA BOLNICA
komedija, autor: Hristo Boj~ev, re`ija: Goran Bulaji}, igraju: Robert Krajinovi}, Mugdim Avdagi}, Predrag Jokanovi}, Adis Mehanovi}, Nusmir Muharemovi}, Sne`ana Markovi}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, Uranela Agi}, I{tvan Gabor, Lana Zablocki, Rastko Femi}, Dino [eki} po~etak u 19.30 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 16 i 18 sati.

GALERIJE
BLACK BOX
Izlo`ba “Elema Monochromatic” u sklopu festivala Pravo Ljudski Filmski festival o ljudskim pravima/Human Rights Film Fest. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 12. novembra.

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati omogu}uju detaljnije upoznavanje sa izlo`enim postavkama i kulturnom historijom BiH. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 18.20 sati.

ARTILJERO
komedija, re`ija: Sr|an An|eli}, uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~, Neboj{a Glogovac... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 20.40 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba radova studenata, profesora i suradnika Akademije likovne umjetnosti Sarajevo nazvane "Akademija u vremenu". Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 10. novembra, svakim danom osim nedjelje, od 10 do 18 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GUMENI TARZAN 3D
animirana komedija, re`ija: Michael Hegner, glasovi: Jens Andersen, Bjarne Henriksen, Nicolaj Kopernikus... po~etak u 16.15 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

[ANGAJ
ljubavna drama, re`ija: Marko Naber{nik, uloge: Senad Ba{i}, Asli Bayram, Sa{a Petrovi}... po~etak u 19 sati.

BORIS SMOJE

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 17.15, 18, 20.45 i 22 sata.

SKYFALL
Izlo`ba radova Davorke An|eli} i Milomira Kova~evi}a Stra{nog, koja nosi naziv Ulice i lica, sje}anja. Rije~ je izlo`bi fotografija Milomira Kova~evi}a nastalih 1987. godine, kojima portretira kultna mjesta i ulice Sarajeva tog vremena. Djevojka sa tih fotografija, Davorka An|eli}, intervenirala je na njima ~etvrt vijeka kasnije, i dodala im nova lica i nove `ivotne pri~e. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 11. novembra.

BIHAC

PARANORMALNA AKTIVNOST 4

ZENICA

triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 16, 17, 20 i 21.30 sati.

KINA
UNA
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 19.45 sati. horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 15.30 sati.

HALIMIN PUT

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 15, 17 i 19 sati.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 18 i 20 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u16.15 sati.

GABRIJEL
drama, re`ija: Arsen A. Ostoji}, uloge: Alma Prica, Olga Pakalovi}, Mustafa Nadarevi}... po~etak u 16.20 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

TUZLA

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 20.10 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 21 sat.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

Izlo`ba “[ta se desilo sa Zbirkom Draginje i Voje Terzic”. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 16. novembra.

PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 17.15, 19.10 i 21.05 sati.

[ANGAJ
ljubavna drama, re`ija: Marko Naber{nik, uloge: Senad Ba{i}, Asli Bayram, Sa{a Petrovi}... po~etak u 20.15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Partizan - Inter
20.55 BHT1, FTV
NOGOMET: EVROPSKA LIGA

Robinja Isaura
17.55 BHT

SE RI JE

Elena saznaje da je Leoncio namjestio dvoboj i zapravo ubio grofa de Campos. Razo~arana je u oca, koji je nagovorio dr. Paula da la`e, kako Leoncio ne bi zavr{io u zatvoru. O~ajna je i ne mo`e vjerovati da je otac `eli udati za takvog ~ovjeka. Zapovjednikovo zdravstveno stanje se pogor{ava, a doktor mu predla`e da otputuje na more...

Sahara

23.30 NOVA
U listopadu 1942. godine poru~nik Gunn i dva vojnika Waco i Doyle ameri~ki su vojnici koji se pridru`uju britanskoj vojsci. Kada Nijemci napadnu njihove pozicije Gunnova postrojba je prisiljena povu}i se u pustinju Saharu. S obzirom da su u pustinji, troje vojnika sada ima novu misiju prona}i pitku vodu. Tijekom potrage susretnu lutaju}u skupinu koja ih odvede do ru{evina jednog hrama gdje se nalazi voda. Ubrzo poru~nik Gunn saznaje da se Nijemci nalaze u blizini te da i oni tragaju za vodom...

Sahara,1995.

AKCIJA
Re`ija: Brian Trenchard-Smith Uloge: James Belushi, Alan David Lee, Simon Westaway, Mark Lee, Michael Massee

Ro|ene ubice
01.30 PINK DRAMA
Re`ija: Oliver Stone Uloge: Louis Lombardi, Woody Harrelson,Robert Downey Jr. Juliette Lewis,Tommy Lee Jones Natural Born Killers, 1994.

FIL

M

Sulejman Veli~anstveni
21.00 OBN

Nepodno{ljiva lako}a postojanja
23.30 HRT1 DRAMA
Re`ija: Philip Kaufman Uloge: Daniel Day-Lewis, Juliette Binoche, Lena Olin, Derek de Lint, Erland Josephson, Stellan Skarsgard The Unbearable Lightness Of Being, 1988.

FIL

M

48. Viktorija je blizu ostvarenja svog cilja. Prilika se ukazala kad je ostala nasamo sa sultanom, {to je iskoristila i u prislonila mu bode` na vrat! No ratnik Sulejman bio je br`i i zaustavio je u poku {a ju uboj stva, a Ibrahim je optu`en {to ju je doveo u harem. Za to vrijeme Leo odlu~i pojesti otrovne kola~e i tako spasiti Hurem od sigurne smrti. S obzirom na to da je Sadikina pisma kralju Ludoviku prenosio upravo Matrak~i, Ibrahim mu naredi da je i ubije. Hurem je ljuta na kalfu Nigar {to je pokazala pisma Ibrahimu, a Gul{ah na koljenima moli Mahidevran da joj oprosti. Sultanova vojska sprema se za novu borbu…

Otac je sekusalno zlostavlja, a majka joj je neuroti~na i pori~e zlo~ine u obitelji. Mallory upoznaje mesarskog pomo}nika Mickeya, u kojeg se zaljubi i u kojem pronalazi utjehu. On joj pomogne ubiti roditelje i nakon toga postaju bjegunci pred zakonom te kre}u na put po SAD-u. Na putu ubijaju razne `rtve, ne iz osvete ili bilo kojeg drugog motiva, ve} iz puke `elje za zabavom. Njihova ubojstva su izuzetno kravava i okrutna, a `rtve biraju neplanski. Uskoro postaju hit tema u zemlji, a njihovoj popularnosti uvelike pridonesu mediji. Mediji ih doslovno glorificiraju zbog okrutnih i psihopatskih serijskih ubojstava te postaju antijunaci ~itave Amerike. Za njihovu popularnost najvi{e postaje zaslu`an Wayne Gale, voditelj popularnog showa 'Ameri~ki manijaci'.

Larin izbor
20.00 OBN

SE RI JA

"Nepodno{ljiva lako}a postojanja" je utemeljen na istoimenom kultnom romanu iz 1984, najpoznatijega ~e{koga knji`evnika s francuskom adresom, Milana Kundere. Tomas je mladi kirurg zaposlen u bolnici, vrlo omiljen me|u `enama. Osobitu sklonost prema njemu gaji privla~na Pra`anka Sabina, koju i on simpatizira vi{e nego ostale djevojke s kojima odr`ava odnose. Jednoga dana, prilikom poslovnog putovanja, na kolodvoru upozna Terezu, djevojku koja radi u svom selu kao konobarica. Tereza za`eli postati njegovom djevojkom, na {to on rado pristane. Ni Sabina ne pokazuje da joj je djevojka mrska, dapa~e, njih se dvije sprijatelje. Ljubavnu idilu naru{i pobuna gra|ana koju gu{i sovjetska vojska...

Maj~in dar
13.35 HRT2 PORODI^NI
Re`ija: Jerry London Uloge: Nancy McKeon, Adrian Pasdar, Lucy Deakins, Adam Storke A Mother's Gift, 1995.

FIL

M

Potraga za pravdom
20.00 TV1/MRE@A

Sineklidag se sprema do~ekati novu mladenku. Hasibe `eli da sve bude savr{eno. Bülentovi roditelji nastoje popraviti gre{ke iz pro{losti. Sipsi i Gülsüm provode romanti~ne trenutke. Fehime nastoji pomo}i Zilhi da provede posljednje pripreme za veliko slavlje u Sineklidagu, no ne}e sve pro}i idealno.

34. U zadnji trenutak Dalia dolazi i saspe Dinku u lice kako ga mrzi zbog la`i kojima ju je htio obmanuti. Dalia odustaje od vjen~anja. Dalia prijeti Dinku da }e ga izdati. Dinko je poku{a urazumiti, ali Dalija inzistira da pozovu upravitelja. Alen gubi kontrolu i preuzima stvar u svoje ruke. Napada ~uvara i Jeronima i savlada ih. Uzima ~uvarev pi{tolj i, koriste}i ga kao {tit, bje`i iz zatvora. Dinko poku{ava pomo}i ranjenom Jeronimu i ~uvaru. U zatvoru izbija pobuna zatvorenika i bukne po`ar. [imun bezuspje{no poku{ava izvu}i iz Vjere informaciju gdje su umjetnine. Ona mu prizna zbog ~ega to ~ini da bi spasila svoju k}er Magdalenu. Po povratku u ku}u Zlatar, Ton~i govori Nikol kako }e uvijek biti uz nju i kako }e ona za njega uvijek biti njegova k}i.Nela je ponovno do{la razgovarati s Nikol, ali ona ponavlja da joj nikad ne}e oprostiti te da se seli s Matom na Kor~ulu. Ton~i i [imun se sukobe pred vilom Zlatar. Jakov prisustvuje sva|i Lare i Karmen. Postaje sve vi{e sumnji~av zbog Larinog ~udnog pona{anja.

Maggie je nadarena pjeva~ica i ma{ta o studiju opere u New Yorku. Ima i bogatog udvara~a Eda Matthewsa, ali postoji jo{ neko, Will Deal, siroma{ni farmer, hrabar i odlu~an momak koji zna {to `eli. Na po~etku rata, za vrijeme mobilizacije, Willov otac ne dopu{ta da Will ode u vojsku, a Ed je mobiliziran protiv svoje volje. On nudi Willu petsto dolara u srebru da ode u rat umjesto njega. Rat je dug. Maggie strepi za Willa, koji se ne javlja. No, Ed joj pi{e redovito, te je i dalje uporno prosi. Will se vra}a iz rata i prvi put priznaje Maggie da je voli i da ju je oduvijek volio, samo joj se nije usudio re}i, jer je samo siroma{ni i neuki farmer. Maggie je sretna jer i ona njega voli, a kad Will ka`e da je dr`ava veteranima dala besplatnu zemlju u Nebraski, oni se vjen~aju i odlu~e zasnovati dom daleko od mjesta u kojemu su odrasli. Njezina majka `ali {to Maggie nije prihvatila probita~niju bra~nu ponudu, no opra{ta joj i za sretan `ivot daruje bisernu ogrlicu svoje majke....

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Moj veliki prijatelj, crtani film 08.20 An|ela anakonda, crtani film 08.30 Super {pijunke, crtani film 08.55 Crvene kapice, crtani 09.20 Jagodica Bobica, crtani film 09.40 Kralj dinosaura 10.00 Vijesti 10.05 Mu}ke, igrana serija 11.10 Zauvijek susjedi, igrana serija 11.45 Crtani film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija, 69. ep.

~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Info kanal 06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Bio jednom jedan `ivot, crtana serija 09.35 Viva pinjata, crtana serija 10.00 Za{to?, Program za djecu 10.05 Nid`o radoznalac, program za djecu (r) 10.25 Akademija, emisija za mlade (r) 10.50 Enciklopedija velikih li~nosti, obrazovni program 11.00 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, doku. program (r) 11.25 Ljetne ljubavi, omladinska serija

TV1
06.10 Zakon ljubavi, igrana serija, 152/187 (r) 07.00 Najava programa 07.10 Red magazin, showbiz magazin 08.00 Promo 08.05 Gimnazijalci, igrana serija, 4/12 09.00 Promo 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 48. ep. 10.00 Promo 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 32. ep. 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 48. ep. 12.00 Promo / Music box 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, 38. 13.00 Promo 13.05 Gimnazijalci, igrana serija, 4/12

HAYAT
06.00 06.45 08.00 08.15 09.00 09.13 09.30 09.40 09.55 10.20 10.45 11.05 11.30 11.45 11.59 12.00 Bandini, serija, 180. Kad li{}e pada, 56. TV izlog Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show Bumba, crtani film, 99. ep. Hello Kitty, crtani film Moji d`epni ljubimci, crtani film, 41. ep. Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Monsuno, crtani film Winx, crtani film, 21. TV izlog Vijesti Biometeorolo{ka prognoza Bandini, serija, 180.

PINK
06.00 Nasljednici, telenovela (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Balkanska posla, reality show (r) 11.00 Info top, vijesti 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Simar,indijska, serija (r) 12.30 Brze pare, kviz 13.45 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 14.50 Nasljednici, telenovela 15.50 Info top, vijesti 16.05 Mala nevjesta, indijska serija (r)

OBN
06.40 Hairy Scary, crtani 06.55 Dibidogs, crtani film 07.20 Ronny Olly Roni, crtani film 07.30 Oggy i `ohari, crtani 07.55 Rollbots, crtani film 08.20 Gerald McBoing, crtani film 08.40 An|eli I prijatelji, crtani film 09.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~ka serija 10.05 Ljubav, vjera,nada, serija (r) 10.20 Stol za 4, kulinarski show (r) 11.00 Oluja u raju, meksi~ka sapunica 11.50 Crime time, crtani 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Top Shop

07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti 08.15 Sjaj Pariza, igrana serija, 31/80 (r) Program za djecu i mlade 08.45 Sandokan, animirana serija, 23/35 (r) 09.10 Baletani, drama 09.25 Samo naprijed, dokumentarni film 09.40 Mini school 10.00 Vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, igrana serija, 77/77 11.05 Interview 20: Ivo Josipovi} 12.00 Vijesti 12.15 Euroimpuls, magazin (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Sastajanje, dok. film 13.45 Biznis magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Sandokan, animirana serija, 24/35 14.55 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.05 Trolove bajke, animirana serija, 5/25 15.30 Mini school 15.45 Robinja Isaura, serija, (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 16.55 Vijesti 17.00 Ekologika 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 17.55 Robinja Isaura, igrana serija, 23/167 18.40 Business News 18.45 Telefoni}i, animirana serija, 14/32 19.00 Dnevnik 19.40 Sjaj Pariza, serija, 32/80 20.05 Rihana, koncert 20.55 Nogomet: Evropska liga: Partizan - Inter 23.00 Dnevnik 23.25 Business News 23.30 Evropska liga u nogometu, pregled 00.20 Hronika regija: Centralna Bosna (r) 00.45 BHT popodne, dnevni magazin (r)

Na{a mala klinika
17.25
13.05 Larin izbor, igrana serija, 150. ep. 14.00 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija (r) 15.05 Vijesti 15.15 Zauvijek susjedi, igrana serija 15.50 MasterChef, reality show (r) 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, igrana serija 18.20 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Dnevnik D 20.25 Dok.~etvrtak: [irina nevi|ena, dok.film 20.55 Nogomet: Evropska liga: Partizan - Inter, prijenos 23.00 MasterChef, reality show 00.00 Dnevnik 3 00.15 Pregled Evropske lige u nogometu 01.05 Mu}ke, igrana serija

Pe~at
20.10
12.00 Dnevnik 1 12.15 Miris ki{e na Balkanu, serija (r) 13.05 Strasti, serija (r) 14.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 14.10 Larin izbor, serija 15.00 U fokusu 15.50 Kvadrat na znanje, nau~ni program 16.30 Srpska danas 17.10 Strasti, TV novela 18.05 Miris ki{e na Balkanu, serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 20.55 Fudbal - liga Evrope: Partizan - Inter, direktan prenos 22.55 Dnevnik 3 Sport 23.30 Fudbal - liga Evrope, pregled 01.20 Miris ki{e na Balkanu, serija (r) 02.10 Dnevnik 2 (r)
DO KU M FIL ENT M AR

TV Jedna
18.15
14.00 Promo 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, 153/187 15.00 Promo 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, 49. ep. 16.00 Najava Vijesti u 17 16.01 Eliza, igrana serija, 67/68 17.00 Vijesti u 17 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, 33. ep. 18.14 Najava Dnevnika 18.15 Red magazin, showbiz magazin 19.00 Dnevnik TV1 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 49. ep. 20.58 Najava Ve~ernje vijesti 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.25 Ve~ernje vijesti 22.40 CSI (s12), igrana serija, 10. ep. 23.35 CSI (s11), igrana serija, 10. ep. 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija

Kad li{}e pada
13.01
13.01 Kad li{}e pada, serija 14.57 TV izlog 15.32 Krv nije voda, serijski program, 39. ep. 16.30 Sport centar 16.36 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 17.06 Kraj, serija, 45. ep. 18.06 ZMBT 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, serija, 181. ep. 20.54 Jingl ZMBT televoting 20.59 Ispuni mi `elju 22.00 Kraj, serija, 46. ep. 23.00 ^ita~ misli, igrani film 00.49 Sport centar 00.51 Televoting ZMBT 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a

Zabranjeni forum
22.00
17.00 Simar, indijska serija 18.00 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 Balkanska posla, reality show 19.20 Mala nevjesta, indijska, serija 21.00 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 22.00 Zabranjeni forum, talk show emisija 23.30 Sve za ljubav, reality emisija 01.00 City Exclusive, zabavna show biz emisija 01.30 Ro|ene ubice, ameri~ki film

Odba~ena
22.00
13.15 Izgubljeni, turska serija (r) 14.00 In Magazin, showbiz magazin (r) 14.30 Liga prvaka: Celtic-Brcelona, snimka utakmice 16.30 Liga prvaka: pregled kola 17.00 OBN Info 17.10 Stol za 4, kulinarski show 17.55 Ru`a vjetrova, hrvatska sapunica 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Larin izbor 2, hrvatska serija 21.00 Sulejman Veli~anstveni 22.00 Odba~ena, serija 22.55 Vox populi 23.05 Telering, talk show 00.05 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 01.00 Odba~ena, serija (r) 01.40 OBN Info (r)

[irina nevi|ena
20.25 FTV

NI

TV SA
10.00 Pingu (r) 10.05 Graditelj Bob (r) 10.15 Andjelina balerina (r) 10.25 Barimba (r) 10.40 Pusti muziku (glasajte) 11.00 Salon ljepote profesorice Regan, (r) 12.00 Ulica, (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Zvuk grmljavine, film 14.45 ^upko-no} vje{tica (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Strasti, (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.5 Graditelj Bob 19.15 Andjelina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sarajevo plus, inf. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 TVSA dokumenti 22.00 Strasti, 23.00 Voice of America 23.15 Pusti muziku, revijalno-muzi~ki program 23.45 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
11.00 Potraga za pravdom, serija (r) 12.00 Vijesti 12.05 Top shop 12.20 Glas Amerike 12.45 Top shop 13.00 Dijagnoza 14.00 U no}nom vrtu, dje~iji program 14.15 Fragolanija 14.45 Top shop 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Za svaku bolest trava raste 16.30 Mozaik, iz kulture 17.15 Sva moja djeca 18.15 Hod vijekova 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 20.00 Potraga za pravdom, serija 21.00 Lavirint 21.45 Dnevnik 3 22.00 Bojno polje, strani dok. program 22.40 CSI: Las Vegas 23.30 CSI: Las Vegas 00.15 Glas Amerike

MRE@A
09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 48 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 32 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 48 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, 49 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, 33 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 49 22.40 CSI (s12), igrana serija, 10 23.35 CSI (s11), igrana serija

TV MOSTAR

Dokumentarni film “[irina nevi|ena” predstavlja {armantne fragmente koji su obilje`ili razli~ite periode `ivota Nizara Za}iragi}a, diplomiranog ekonomiste, oca dva dragulja Ned`ada (9) i Kemala (6). On gledaocima, a i sinovima pri~a pri~e svoga odrastanja, sve po redu. Djetinjstvo, {kolovanje, studiranje, bavljenje sportom, odlazak na Olimpijske igre u Lilihamer, te prvi posao - vodi~ u Me|ugorju. Nizar je majstor za emotivni i anegdotski pristup situacijama koje je re`irao sami `ivot. Kona~na Nizarova nakana jeste da na mezaru svoga oca sinovima ispri~a dirljivu pri~u koju mu je ispri~ao njegov otac. Nizar je ovu veliku poruku smjestio u lokalni ambijent bosanskohercegova~ke svakodnevnice. Ideja je da doprinese boljem i komfornijem razumijevanju svih Bosanaca i Hercegovaca.

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 48 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 32 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 48 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, 49 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, 33 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 49 22.40 CSI (s12), igrana serija, 10 23.35 CSI (s11), igrana serija

TV ZENICA
08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas, (r) 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Bonaventura 14.00 Iz dana u dan 14.05 Nije te{ko biti ja (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.05 Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan 17.15 Igrana serija, mre`a 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 O tome se govori 21.45 Putopisi Obavj{tenja 22.40 Igrana serija 24.00 Zenica danas (r) Ze sport plus Stanje na putevima, vremenska prognoza 00.30 Glas Amerike 01.00 Odjava programa

TV KAKANJ
09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Hazreti Merjem, serija 10.30 Svako mo`e kuhati 11.00 Ludo srce, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Hazreti Merjem, serija 13.00 Oliver Twist 13.30 Dje~ije popodne 14.00 BH RITAM 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Ludo srce, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Reporteri, serija 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Radoznali Sre}ko 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Reporta`e sa zemlje mira 21.15 Puls 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC

TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.40 Sedam dana u @ivinicama 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Tvoja sam sudbina, serija (r) 15.00 Hazreti Jusuf, serija 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Hronika Jablanice 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r)

TV USK
08.00 Lea Parker, serija 09.02 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Tv liberty 12.40 Igrani film 14.30 Vijesti 14.35 Kultura (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 16.53 Najvoljenije `ene svijeta, dok. program 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Istina, dok. program 18.50 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Potraga za pravdom, serija 21.00 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas 23.35 CSI Las Vegas

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Tuzla, u`ivo 16.17 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin (r) 17.20 Meridijanima 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Rec vise 13.00 Zamlate (r) 14.00 Novosti 14.05 Neko te posmatra, serija (r) 15.00 Larin izbor, serija (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Larin izbor, serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Juznoamericki zmaj, film 01.30 Zvezdano nebo

TV ATV
07.30 Dolina sunca, serija 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Hello Kitty 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Monsuno 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 15.20 Zauvijek susjedi, serija 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.35 Take{i zamak, nind`a ratnici 17.05 Kraj, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 22.20 Apostrof 23.00 ^ita~ misli, film 00.35 Kraj, serija 01.30 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.20 Vijesti 09.25 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijesti 10.10 Mitskim putovima 3, dok. serija 11.10 Dokumentarci stila `ivota 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.17 Vrijeme 12.22 TV kalendar (r) 12.40 Prkosna ljubav, serija 13.30 Dr. Oz, talk show 14.10 Skica za portret 14.20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.30 Hrvatska kronika BiH (r) 14.55 Trenutak spoznaje 15.35 Pozitivno 16.05 Luda ku}a, humoristi~na serija 16.40 TV kalendar (r) 16.58 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 18.00 Kontakt: Va{e pri~e 18.20 Znanstvene vijesti 18.25 8. kat, talk-show 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.10 Ki~?, dok. serija 20.45 Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin 21.40 Paralele 22.10 Pola ure kulture 22.50 Dnevnik 3 23.10 Vijesti iz kulture 23.30 Ciklus kultnih filmova: Nepodno{ljiva lako}a postojanja, film (r) 02.15 Regionalni dnevnik (r) 02.35 Maj~in dar, ameri~ki film (r) 04.10 Dnevnik 3 (r) 04.30 Vijesti iz kulture (r) 04.38 Sport (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
07.30 Razglednice iz Centralne Azije: Tad`ikistan, 3. dio (r) 08.00 Slovo `ivota: Povratak u Ugandu, ep. 2 (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 Druga strana Srbije, ep.37 (r) 09.30 Mi nismo {vorc (r) 10.30 Moj `ivot, ep.25 (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 AJE program 14.30 Finansijski krah, 4. ep. (r) 15.30 Kontekst, talk show (r) 16.00 Vijesti 17.00 Pri~e sa Istoka: Prokletstvo Australijskih gradova u usponu, 7. ep. (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Mi nismo {vorc (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Moj `ivot, ep.25 (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 Kontekst, talk show (r) 01.00 Slovo `ivota: Povratak u Ugandu, ep.2 (r)

63
S

HRT2
05.40 Rije~ i `ivot, religijska emisija (r) 06.15 Prkosna ljubav, serija 07.00 Mala TV: TV vrti}: Lijepe rije~i 07.30 Hotel Zombi, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Djevoj~ica iz budu}nosti 1, serija za djecu 08.45 Olujni svijet, serija za mlade 09.10 [kolski sat: Ljudi i praljudi 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Maj~in dar, ameri~ki film (r) 15.10 [kolski sat: Ljudi i praljudi (r) Kokice (r) 16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 U uredu 6, humoristi~na serija 17.05 Globalno sijelo (r) 17.35 Recept za `ivot, ameri~ki film (r) 19.20 Crtani film 19.30 Duet, dok. serija 20.00 @ivot ide dalje 2, serija 21.00 Nogomet: Europska liga, prijenos 22.55 Nogomet: Europska liga, emisija 23.25 Za{titnica svjedoka 2, serija 00.10 CSI: Miami 9, serija 00.55 Retrovizor: 24, serija 01.40 Retrovizor: Kojak 2, serija (r) 02.30 Retrovizor: Dharma i Greg 1, serija 02.50 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.50 No}ni glazbeni program

NOVA
07.05 Monsuno, crtana serija 07.30 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 08.30 TV izlog 08.45 Moja majka, serija 09.45 TV izlog 10.00 Izgubljena ~ast, serija (r) 11.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.00 Zauvijek susjedi, serija (r) 12.35 IN magazin (r) 13.20 Larin izbor, serija (r) 14.20 Masterchef, reality show (r) 15.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kako vrijeme prolazi, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Izgubljena ~ast, serija 22.00 Provjereno, informativni magazin 23.10 Ve~ernje vijesti 23.30 Sahara, igrani film 01.15 Staklena ku}a 2, igrani film (r) 03.00 Klub otpisanih, serija 03.30 Ezo TV, tarot show

RTS
09.00 09.05 09.55 10.00 10.30 11.05 11.30 12.00 12.15 12.25 12.50 13.20 14.45 15.00 16.00 17.00 17.20 17.45 18.25 18.45 19.30 20.05 21.05 22.05 22.10 22.25 23.10 23.15 23.45 Vijesti Otpisani, serija (r) Vijesti Sasvim prirodno 1. dio (r) Moja lijepa Srbija Slagalica, kviz (r) Srbija na vezi (r) Dnevnik Sport plus Sexperti, {kolski program Trend setter, (r) Milan dar, igrani program 7 RTS sat dana Ovo je Srbija Nepobjedivo srce, (r) Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Slagalica, kviz Tema Srbije na vezi Dnevnik Nepobjedivo srce, serija (r) Da, mo`da, ne, dok. program Vijesti 7 RTS sat dana (r) Muzi~ki program Vijesti Oko magazin, info Mali i veliki vulkan, (r)

RTCG
06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 10.30 11.00 11.05 11.30 12.00 12.05 12.35 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 14.35 15.10 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30 18.55 19.30 20.05 20.30 21.00 21.30 22.00 22.30 23.00 23.30 00.00 Jutarnji program Vijesti Dokumentarni serijal Dnevnik Muzika Znam da zna{, kviz Vijesti Program za djecu Muzika Vijesti Dokumentarna emisija Muzika Vijesti U centar (r) Muzika Vijesti Obrazovna emisija Muzika Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik 1 Sat tv: dijaspora vijesti Dokumentarna emisija Meridijanima putopisi Muzika Crna Gora, u`ivo Znam da zna{, kviz Dnevnik 2 Sat tv Muzika Obrazovna emisija Muzika Dnevnik 3 U centar Sat tv Ekologija Muzika

Izgubljena ERIJA ~ast
10.10 BHT
Fatmagul ima osje}aj da je ponovo izgubila bitku. Me|utim, Kerim odbija da to prihvati. Ovaj poraz jo{ vi{e zbli`ava Kerima i Fatmagul. Kerim posje}uje mjesto koje je zauvijek promijenilo njegov i Fatmagulin `ivot i planira zamku za Vurala i Ja{aranove. Jedini svjedok doga|anja }e biti Mustafa.

Sjaj

SE R Pariza IJA

19.40 BHT
Antoine i Lorene shvataju da je Marc u velikoj opasnosti, a njemu postaje jasno ko zaista `eli njegovu smrt… Hermione ne mo`e da gleda kako joj prijateljica pati, te odlu~uje da Tari pomogne da ponovo osvoji Chrisa…

EUROSPORT
08.30 Watts 08.45 Fudbal, omladinci, Dortmund - Inter Milan 10.00 Futsal, SK Tajland, Portugal - Brazil 11.00 Futsal, SK Tajland, u`ivo, Meksiko Italija

EUROSPORT 2
07.00 Fudbal, Bundesliga, Werder Bremen Mainz 08.30 Fudbal, Bundesliga, Eintracht Frankfurt SpVgg Greuther Furth 10.00 Ko{arka, Eurocup 11.00 Futsal, SP Tajland: u`ivo, Australija Argentina 12.30 GTA Road to Dubai 12.45 Watts 13.00 Futsal, SP Tajland: u`ivo, Iran - Panama 14.30 Fudbal, omladinci, Dortmund - Inter Milan 16.00 Futsal, SP Tajland: Meksiko - Italija 17.00 Futsal, SP Tajland: Maroko - [panija 18.00 Auto trke, Kina 18.30 All sport 19.00 Futsal, SP Tajland: Meksiko - Italija 20.00 Obaranje ruku 20.30 Kuglanje 21.30 Stoni tenis 22.00 Najja~i ~ovjek 23.00 Futsal, SP Tajland: Australija - Argentina 23.45 Futsal, SP Tajland: Iran - Panama 00.30 Fudbal, Bundesliga, HSV Hamburg Bayern Munich 02.00 Najja~i ~ovjek 03.00 Umjetni~ko klizanje, Kina

SPORT KLUB
06.30 Pregled ATP Masters Paris 07.30 Premier League Game of the Two Halves 09.30 M7 - Multisport (9) Milan Dub 10.00 ATP Masters Cup London 12.15 Tenis Studio, direktno 13.00 ATP Masters Cup London Doubles, direktno 14.45 ATP Masters Cup London Single, direktno 16.30 Pregled FA Cup 17.00 Vijesti 17.15 Premier League News 17.30 Na danasnji dan 17.50 Premier League Magazin 18.30 Euroleague: Lietuvas - Besiktas, direktno 20.15 Tenis Studio, direktno 20.45 ATP Masters Cup London Single, direktno 22.30 NBA Action 23.00 Euroleague: Alba Maccabi 00.30 Vijesti 00.45 Premier League News 01.00 Na danasnji dan 01.15 Euroleague: Emporio Armani - Olympiacos

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal, MLS: Sporting KC - New York Red Bulls 11.00 Fudbal, Italija: Catania - Lazio Fudbal, 13.00 Liga {ampiona: Benfica - Spartak Moskva

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka, ABA liga: Crvena zvezda Szolnoki Olaj 08.00 Fudbal Liga {ampiona: Multiprenos Arsenal - Schalke 10.00 Box: Marco Huck - Firat Arslan 12.00 Ameri~ki fudbal, NFL: Pittsburgh - Ny Giants 14.30 Olympic Series: Episode 48 15.30 ESPN Documentary: Four Days In October 16.30 Ko{arka, ABA liga: Radnicki - Krka 18.30 Ko{arka, - ABA liga: Highlights 19.00 Live 19:00 Fudbal Liga Evrope: Multiprenos Napoli Dnipro 21.00 Live 21:00 Fudbal Liga Evrope: Multiprenos Twente Levante 23.00 Arena Classic

Poker
23.00
12.30 Futsal, SK Tajland, Australija - Argentina 13.00 Futsal, SK Tajland, u`ivo, Maroko [panija 14.30 Futsal, SK Tajland, Iran - Panama 15.30 Fudbal, omladinci, Dortmund - Inter Milan 16.45 Fudbal, L[ (@) 18.00 Fudbal, L[ (@), u`ivo 20.00 Fight Club 22.00 Borila~ki sportovi, Total KO 23.00 Poker 00.00 FIA touring car 00.30 Fudbal, L[ (@)

S. Paulo - Universidad fudbal 15.00
15.00 Fudbal,: São Paulo Universidad De Chile 17.00 Liga {ampiona: Highlights 18.00 Liga Evrope: Anji Liverpool, prenos 20.00 Fudbal, MLS: Highlights 21.00 Liga Evrope: Bayer Leverkusen - Rapid, prenos 23.00 Liga Evrope: Highlights 00.00 World Poker Tour 01.30 Ameri~ki fudbal, NCAA: Florida St Virgina Tech, prenos

DISCOVERY

09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili 13.30 Trgovci automobilima- 2 epizode 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje: Urbano pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Ribolova~ki izazovi Robsona Grina 21.00 ^udovi{ta iz rijeke 22.00 Odbrojavanje do sudara 23.00 Kako pre`iveti katastrofu: Napad na dom 00.00 Vodi~ iz bezizlaznih situacija

N. GEOGRAPHIC

12.35 Sekunde do katastrofe: Erupcija planine Sveta Helena 13.30 [apta~ psima: Kako odgojiti savr{enog psa 14.25 Najte`e popravke na svijetu: Zamjena d`inovske antene 15.20 Apokalipsa: Velika iskrcavanja 16.15 Megagra|evine 17.10 Avionske nesre}e: Kargo zavjera 18.05 Nordijska divljina: Najmo}niji pre`ivjeli 19.00 Neukro}ena Amerika: Pustinje 19.55 Divlja Rusija: Velika vododelnica 21.00 Neukro}ena Amerika: [ume 21.55 Divlja Rusija: Arktik 22.50 Avionske nesre}e: Van kontrole 23.45 Neukro}ena Amerika

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina XI 08.00 Lovci na naciste 09.00 Pri~a o struji 10.00 Vojini~ev kod - najtajanstveniji rukopisi na svijetu 11.00 Napoleon 12.00 Najgori poslovi u istoriji 13.00 Kako je D`ejn Ostin postala omiljena 14.00 Ko si zapravo ti? 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Pri~a o struji 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Najgori poslovi u istoriji 19.00 Rusija kroz vijekove 20.00 Napoleon 21.00 Drevni svjetovi 22.00 Lovci na naciste 23.00 Putovanja i otkri}a 00.00 Potraga za Sjeverozapadnim prolazom 01.00 Snimanje rata

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

12.15 [amvari: @ivot u divljini 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika: Nil 14.35 Ostrvo orangutana 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 16.25 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija, 2 epizode 17.20 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 18.15 @ivot majmuna 18.40 Veterinari sta`isti 19.10 Priroda Britanije sa Rejom Mirsom 19.35 Ostrvo orangutana 20.05 Ta prelijepa Afrika: Etiopija 21.00 Siroti{te za divlje `ivotinje 21.25 Siroti{te za divlje `ivotinje 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra `ena 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Iz drugog ugla, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Vidovnjak 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Dobra `ena 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Ledeni snovi, igrani film 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Panduri novajlije 22.20 Kraljevski bolesnici 23.20 Superoluja u Sijetlu, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dobra `ena 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Dijagnoza ubistvo 05.10 Erika

TV1000

06.00 Samo kada se smijem, igrani film 08.00 Zaposleni ljudi, igrani film 10.00 Sav taj d`ez, igrani film 12.00 Preko palube, igrani film 14.00 Nedu`ni, igrani film 16.00 Bul Duram, igrani film 18.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 20.00 Pirana 2: Mrestili{te, igrani film 22.00 Obu~ena da ubije, igrani film 00.00 Nevaljale dame, igrani film 01.10 Da sve pr{ti 3., igrani film 02.25 Lizoprsti}ke, igrani film

FOX LIFE

09.15 Ludnica u Klivlendu, serija 09.45 Kugar Taun, serija 10.15 O~ajne doma}ice, serija 11.10 Ali Mekbil, serija 12.05 Houp i Fejt, serija 12.35 Houp i Fejt, serija 13.05 Jednom davno, serija 14.05 Seks i grad, serija 14.35 Seks i grad, serija 15.15 Ali Mekbil, serija 16.15 Da, draga, serija 16.45 Da, draga, serija 17.15 @ivot u predgra|u, serija 17.50 Ludnica u Klivlendu, serija 18.20 Kugar Taun, serija 18.50 Privatna praksa, serija 19.50 O~ajne doma}ice, serija 20.50 Tijelo je dokaz, serija 21.55 D`ordan, serija 23.05 [apat duhova, serija

FOX CRIME

06.05 Detektiv na Floridi 07.05 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 08.05 Monk 09.00 Put osvete 09.55 Pisac i detektiv 10.50 Medijum 11.45 Detektiv na Floridi 12.45 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 13.50 ^etiri `ene i sahrana 14.50 Pariski forenzi~ari 16.00 Pisac i detektiv 17.00 Monk 18.00 Put osvete 18.55 Red i zakon 19.55 Medijum 20.55 Pri~e iz podzemlja 22.00 Dekster 23.05 Detektiv na Floridi 00.10 Red i zakon 01.10 Jedinica 01.55 Put osvete 02.40 Monk 03.25 Kriminalisti~ka istraga: Pariz

HBO

06.00 Pingvini gospodina Poppera, film 07.35 Sunset Limited, film 09.05 Cinema verite, film 10.35 Pono} u Parizu, film 12.10 Justin Bieber: Nikad ne reci nikad, film 13.55 Sre}a je topla dekica, Charlie Brown, film 14.40 Vodono{a, film 16.10 X-Men: Prva generacija, film 18.20 Arthur 3: Rat dvaju svjetova, film 20.05 Engleska pita, film 21.40 Ljubavni zlo~ini u Kabulu, film 22.55 Obitelj Borgia II, ep. 9, serija 23.45 Obitelj Borgia II, ep. 10, serija 00.40 Ku}a snova, film 02.10 Repo Men, film 04.05 Biti John Malkovich, film

CINESTAR

09.00 Djeca sa otoka s blagom 2: ^udovi{te s otoka, igrani film 11.00 @eljezni grad, igrani film 13.00 U eteru, igrani film 15.15 Izgubljeni grad, igrani film 17.45 Ameri~ki bizon, igrani film 19.30 Above & Beyond, igrani film 21.15 U~ionica, igrani film 23.45 U`ivo!, igrani film 01.45 Nelly, igrani film

Olimpic - @eljezni~ar 0:1 (0:0)

Bekri} u fini{u donio slavlje plavima

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 8. novembar/studeni 2012.

45. strana

Reisu-l-ulema IZ-a u BiH Mustafa ef. Ceri} na gradili{tu tunela Vijenac
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Ceri} posjetio je ju~er gradili{te na autocesti koridora 5c, poddionici Gorica - Bilje{evo (tunel Vijenac). Ovaj obilazak ju`ne strane tunela, koji radi irma Euro-Asfalt Sarajevo, dogodio se nakon iskazane `elje ovog vjerskog poglavara da posjeti tunel. U njegovoj pratnji bili su predstavnici JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar sa direktorom Ensadom Kari}em na ~elu, te pet doma}ih irmi koje ~ine konzorcij koji obavlja radove.

^esto prolazim ovuda za Zenicu, za Gra~anicu i zanimalo me kad }emo kra}im putem do}i i do Zenice i do granice sa Hrvatskom gdje nas ~eka dobar autoput, kazao je Ceri}

LJUDI U BiH ZNAJU PRAVITI AUTOPUTEVE

[panska ambasadorka u posjeti Oslobo|enju
Redakciju na{eg lista je u srijedu tokom popodnevnih sati posjetila Njena ekselencija {panska ambasadorka gospo|a Maria Aurora Mejia Errasquin. Tokom razgovora sa glavnom urednicom Oslobo|enja, diskutovalo se kako o me|unarodnoj politi~koj sceni, tako i sa prilikama u Bosni i Hercegovini. Iako je samo {est mjeseci na ovoj funkciji, gospo|a Errasquin je izuzetno upoznata sa politi~kim i kulturnim de{avanjima u regiji te svakako da svoj posao vidi i kao izazov. Nema sumnje da je ovo poznanstvo prilika da se, zahvaljuju}i entuzija zmu i odlu~nosti gospo|e Errasquin, BiH i [panija intenzivnije pove`u i njihovi odnosi u~vrste i mimo fudbala.

Ku}i je najljep{e
- ^esto prolazim ovuda za Zenicu, za Gra~anicu i zanimalo me kad }emo kra}im putem do}i i do Zenice i do granice sa Hrvatskom gdje nas ~eka dobar autoput. Ono {to sam vidio i ~uo, zaista me je obradovalo. Sretan sam i koristim priliku da na{im sunarodnjacima ma gdje bili ka`em da u Bosni ima ljudi koji znaju praviti autoputeve, prvo za sebe, svoju zemlju, na{u djecu i na{u budu}nost, s obzirom na to da to znaju ovdje, nadam se da }e im se ponuditi da prave i {irom svijeta. Stoga oni koji su nasilno oti{li iz Bosne, kad vide i budu mogli pro}i tunelom, a to bi, kako su mi rekli, trebalo biti, ako Bog da, idu}e godine, nadam se

Susret sa izvo|a~ima radova

Foto: M. TUNOVI]

da }e im se oja~ati `elja da se vrate u svoju zemlju. Nigdje ljep{e nema `ivjeti do u svom domu i svojoj zemlji, a to zna~i u BiH, kazao je reis Ceri}. Ensad Kari}, direktor JP Autoceste FBiH, istakao je kako je izuzetna ~ast i zadovoljstvo da su ljudi iz razli~itih dru{tvenih struktura prepoznali zna~aj gradnje autoceste na koridoru 5c i da pru`aju podr{ku. - U Autocestama nastavit }emo da dajemo sve od sebe da

se gradnja koridora odvija dinamikom kojom smo zapo~eli. Infrastrukturni projekti kao {to je ovaj treba da doprinesu da na{i mladi ljudi dobiju iskustva i neophodno znanje koje je ovoj zemlji itekako potrebno. Izgradnjom infrastrukture radimo i na bezbjednosti saobra}aja. Znate da mnogo mladih gine na na{im autocestama i da }e izgradnja infrastrukture i novih modernih saobra}ajnica, nadamo se, doprinijeti tome da

sa~uvamo te mlade `ivote, naglasio je Kari}.

Zavr{en ve}i dio
Generalni direktor kompanije Euro-Asfalt (lider konzorcija) Hamed Rami} je objasnio da radovi na tunelu Vijenac napreduju planiranom dinamikom, da je do dana{njeg dana zavr{eno 62 posto posla i kako je ostalo jo{ probiti nekih hiljadu metara po jednoj cijevi, te kako se nada da }e se to zavr{iti u naredna ~etiri mjeseca. M. DAJI]

Dodik u Mostaru
Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan ^ovi} razgovara}e danas u Mostaru o aktuelnim pitanjima u BiH, saznaje Srna. Sastanak, kojem }e prisustvovati i strana~ke delegacije, bi}e odr`an u sjedi{tu HDZ-a u Mostaru. U Mostaru bi 20. novembra trebalo da bude odr`an i sastanak lidera {est stranaka koje }e ~initi budu}u parlamentarnu ve}inu na nivou BiH, najavio je ju~er lider HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}, koji je doma}in sastanka. Ljubi} ka`e da bi na tom sastanku trebalo da bude potpisan programsko-projektni dokument, ~ime }e definitivno biti formirana parlamentarna ve}ina na nivou BiH.

POSLJEDNJE VIJESTI
SUSRET BEVANDE, D@OMBI]A I NIK[I]A Dr`avni premijer Vjekoslav Bevanda i njegove entitetske kolege, premijer Vlade RS-a Aleksandar D`ombi} i premijer Vlade FBiH Nermin Nik{i}, susreli su se sino} u Sarajevu. Jedina tema razgovora bila je pregled fiskalne situacije u vezi sa stand by aran`manom koji je prije nekoliko mjeseci dogovoren s MMF-om. U tom kontekstu razgovarano je o bud`etima entiteta i dr`ave za narednu godinu. U MOSTARU NAPADNUTI NAVIJA^I ^ELIKA Nakon utakmice koja je odigrana ju~e izme|u [irokog Brijega i ^elika u mostarskon naselju Rodo~ napadnut je autobus u kojem su bili ^elikovi navija~i. Huligani su bacali kamenice na autobus na kojem su razbijena stakla, a povrije|ena su i dva navija~a koji su preba~eni u bolnicu. Pucali su i policajci koji su bili prisiljeni koristiti oru`je i pucati u zrak u znak upozorenja. Policija je privela desetak izgrednika. DODIK POZIVA VS UN-a NA UKIDANJE OHR-a Predsjednik RS-a Milorad Dodik uputio je jo{ jedan izvje{taj generalnom sekrataru UN-a, ~lanicama VS, te ambasadama i zvani~nicima EU-a, Rusije, SAD-a, me|unarodnim institucijama u kojem ponovo poziva na ukidanje OHR-a u BiH. U izvje{taju optu`uje OHR da “hendikepira uobi~ajeni proces izgradnje politi~kog konsenzusa u BiH”.

ZANIMLJIVOST NA SAJMU

Kra}e do deportacije
U sklopu migracijskog par tnerstva izme|u BiH i [vicarske odr`an je dvodnevni sastanak predstavnika Ministarstva sigurnosti i drugih institucija koje se bave ovim pitanjima s kolegama iz {vicarskih nadle`nih institucija. [ef Monitoringtima za pra}enje primjene bezviznog re`ima Bakir Dautba{i} kazao je za Fenu da je [vicarska, kao i [vedska, promijenila svoju legislativu o pitanju azila kada su u pitanju dr`avljani zemalja zapadnog Balkana, tako da }e sada procedura za depor taciju biti maksimalnih 20-ak dana od momenta predaje zahtjeva za azil pa do depor tacije u BiH.

Zeni~ka hurma{ica
Nakon otvaranja 2. sajma organske i poljoprivredne proizvodnje i etno-narodnog stvarala{tva u Zenici, ju~er je posjetiocima podijeljeno 9.999 bosanskih hurma{ica sa pekmezom. Radi se o tradicionalnom bosanskom slatku bez kojeg ne mo`ete zamisliti bosansku idilu u`ivanja u hrani. Poslije pro{logodi{nje najve}e heljdopite na svijetu, sada je na sofri (siniji) pre~nika pet metara bilo poredano 9.999 hurma{ica kojim su se po~astili prisutni. Mi. D.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful