You are on page 1of 5

Turska

Turska kuhinja razvijala se stoljeima pod utjecajem razliitih tradicija pa je jedna od najzanimljivijih, najukusnijih i najomiljenijih na svijetu.

Alati lanak Komentari Cool preporuke

Geografski poloaj
Republika Turska je drava koja je manjim dijelom smjetena u jugoistonoj Europi, a veim u jugozapadnoj Aziji. Povrine je oko 779.452 km2 i ima oko 70.712.000 stanovnika. Dijeli se na sedam regija, Mramornu, Egejsku, Crnomorsku i Sredozemnu regiju te Sredinju, Istonu i Jugoistonu Anatoliju.Omiljeni turski napitak kava tradicionalno se sprema u ezvi tako da se na laganoj vatri istovremeno zagrijavaju voda, kava i eer. Turska je planinska zemlja s uskim ravnicama uz obale Egejskog, Crnog i Sredozemnog mora. Uz sredozemnu i egejsku obalu prevladava sredozemna, uz crnomorsku vlana suptropska, a u Trakiji i unutranjosti Male Azije kontinentalna klima. Iako prevladava poljoprivreda, Turska ima razvijenu industriju i turizam.

Povijesni utjecaj
Podruje dananje Turske meu prvim je naseljenim podrujima na svijetu, pa su se tisuljeima smjenjivale drave i carstva, Hetitsko, Urartu, Frigija, Asirija, Lidija i primjerice Perzija. Nakon vladavine Aleksandra Velikog nastaje Seleukidska drava, a potom i Bizantsko carstvo. 1306. godine Osman I osniva Otomansku dravu, koja vrhunac doivljava

u vrijeme Sulejmana I (1520. - 1566.), a prvi veliki poraz za sultana Selima II (1566. - 1574.). Turska 1876. godine dobiva svoj prvi pisani ustav, koji nije potivan pa zapoinje razdoblje Mladoturske revolucije. Parlament proglaava republiku 1923. godine, kao i prvog predsjednika, oca Turske Mustafu Kemal-pau, koji je zemlju pretvorio u modernu, demokratsku dravu.

Karakteristike kuhinje
Turska kuhinja razvijala se stoljeima pod utjecajem razliitih kulinarskih tradicija pa je jedna od najzanimljivijih, najukusnijih i najomiljenijih na svijetu. U turskim tanjurima se susreu istok i zapad, pa se prepoznaju kulinarski utjecaji razliitih povijesnih razdoblja, podneblja i kultura, primjerice bizantske, osmanske, balkanske, mediteranske, perzijske, islamsko-arapske, indijske Kako tlo i klima pogoduju poljoprivredi, planinski panjaci stoarstvu, a mora, posebno Crno more, ribarstvu, Turska se kuhinja temelji na raznovrsnim prvoklasnim i svjeim namirnicama te je jedna od najuravnoteenijih i najzdravijih na svijetu. K tome, njena tajna lei u harmoninom kombiniranju razliitih sastojaka i rafiniranom koritenju raznolikih zaina.U Turskoj postoji izreka da ako se ljudi ele meusobno bolje upoznati moraju ili zajedno otii na put ili piti raki. U turskoj kuhinji naveliko se koristi povre, rajice, patlidani, krastavci, luk, paprike i krumpir, pa ne udi to se u Turskoj pojede najvie povra po stanovniku u Europi. Meu omiljenim sastojcima su i razliite itarice i grahorice, penica, jeam, kukuruz, bulgur, ria, lea, grah, slanutak te meso, janjetina, ovetina, junetina, perad, ribe i plodovi mora i mlijeni proizvodi, sir i posebno jogurt. Uz razliito voe posebno lubenice, dinje, groe, narane i banane koje se jede svjee, ukuhano ili sueno, u upotrebi je i mnotvo zainskog bilja i zaina, meu kojima dominiraju enjak, ljute papriice, perin, timijan, kopar, metvica, kumin, anis, cimet, afran i kurkuma. Kao zain, kako za slana i pikantna, tako i za slatka jela, te kao glavni sastojak mnogih slastica, mnogo se koriste i oraasti plodovi, orasi, pistacije, bademi, ljenjaci, pinjoli, sueno voe, smokve, groice, ljive i jabuke, te arome, limun, ruine vodice, med i slino. Osim s velikim brojem malih jela, predjela, salata, priloga, glavnih jela i slastica, turska se kuhinja moe pohvaliti i regionalnom raznolikou, kako posebnim jelima i nainima pripreme namirnica, tako i razliitim, podnebljem uvjetovanim varijacijama.

Turske prehrambene navike


U Turskoj, neobino gostoljubivoj zemlji u kojoj se svakodnevno jede u drutvu, najavljenih i nenajavljenih gostiju, roaka, susjeda, prijatelja i poznanika, postoje tri glavna obroka, doruak, ruak i veera. Tu su i dva mala obroka, jedan kasno poslijepodne, koji se jede uz aj ili neko drugo pie, najee kod susjeda ili prijatelja te drugi kasno naveer, prije spavanja, a sastoji se od grickalica, oraha, suenog voa, smokva, ljiva i jabuka. Za doruak (kahvalti) je uobiajen kruh, voni namazi, med, sir, masline, svjee narezano povre, paprika, krastavci i rajica i suhomesnati proizvodi, primjerice sucuk. Tu su i jaja spremljena na razliite naine, kuhana, peena sama ili s povrem, odnosno sirom, a u ruralnim podrujima i juha. Ujutro se ovisno o podneblju pije aj, kava, zaslaeno mlijeko, te voni sirupi, posebno od groa. Tajna turske kuhinje lei u harmoninom kombiniranju razliitih sastojaka, te rafiniranom, umjerenom koritenju raznolikih zaina.

Ruak (ogle yemegi) se jede kod kue ili u drutvu, u restoranima, najee u zalogajnicama (lokanta) u kojima se nudi nekoliko dnevnih jelovnika s malim toplim jelima, meu kojima su najee juhe, meso i povre s rotilja, deserti i voe. I kod kue se za ruak spremaju mala jela koja ne zahtijevaju dulju pripremu. Naprotiv, za veeru (aksam yemegi) koja je oko 8 sati kad se ukuani vrate s posla ili polja, u pravilu se kuhaju kompletni jelovnici, koji se sastoje od nekoliko vrsta predjela, juhe, glavnog jela, priloga, salate i deserta. Veera se i obinim danom jede u drutvu koje se okuplja i bez posebnog poziva, a kako se servira i vie od desetak razliitih jela, moe trajati satima. Zapoinje aperitivom, a za predjelo (mezeler) serviraju se razna mala jela, najee od mesa, ribe, plodova mora, povra i sira. Prije glavnog jela obavezno se serviraju povrtne, mesne ili mlijene juhe, koje se zgunjavaju branom i jajima te prije iznoenja zainjavaju crvenom paprikom, limunovim sokom ili octom. Uz juhe se servira i kruh od bijelog peninog brana. Za glavno jelo jedu se jela od mesa, sloenci od mesa, povra i itarica te razliiti prilozi i salate. Iako su i svakodnevne veere obilne, za obiteljske sveanosti, praznike i blagdane, poput Ramazana, sljedovima hrane gotovo da nema kraja. U sveanim prilikama nezaobilazni su razliiti sloenci, posebno pilav, od rie s povrem i mesom te obilje slatkia i deserta, meu kojima su slatki napitci od najfinijih sastojaka. Prilikom roenja, svadbe ili pak sahrane, gosti donose razliite namirnice, primjerice mlijeko, jaja i jogurt, te jela, a obiaj je i primjerice da se u sluaju smrti u kui 3 do 7 tjedana ne kuha, ve obitelj hrane susjedi i roaci.

Dobar tek! (Afiyet olsun)


Predjela i mala jela (meze)
Arnavut cigeri - jetra s lukom i zainima Barbunya pilakisi - grah u umaku od rajica Borek - burek, hrskavo peeno tijesto nadjeveno razliitim nadjevima, sirom ili primjerice mljevenim mesom Cacik - umak od jogurta Fava - namaz od kuhanog bijelog graha Gozleme - tanke lepinje peene na eljeznoj tavi nadjevene sirom, pinatom ili mljevenim mesom Hajdari - jogurt s ovjim sirom Humus - pikantni namaz od slanutka Lahmacun - turska pizza, tanka okrugla lepinja s mljevenim mesom i zainima Manti - jastuii od tijesta punjeni s mljevenim mesom i zainskim biljem Menemen - kajgana s povrem, paprikom, lukom, rajicom Sigara borek - vrsta bureka dugoljastog oblika namotanog poput cigare Su borek - burek, koji se prije peenja kratko kuha u slanoj vodi

Juhe
Iskembe corbasi - juha od iznutrica Mercimek corbasi - juha od lee Tarhana - juha s mljevenim mesom i jogurtom Tavuk corbasi - juha od piletine Yayla corbasi - juha s riom, jogurtom i koprom

Salate

Coban salatasi - salata od rajice, krastavaca, paprike i luka Piyaz salatasi - salata od graha s lukom Tursu - razliito povre mrkva, paprika, zelena rajica, krastavci, zelje, tikvice, u marinadi od octa i enjaka Yesil salata - zelena salata

Glavna jela
Adana kebabi - jelo od ovjeg mesa Cinarcik usulu balik - plata s ribama i morskim plodovima Dolmas - paprike ili listovi vinove loze nadjeveni mesom i riom, pinjolima, groicama Doner kebab - zainjeno meso peeno na uspravnom rotilju sloeno u stoac, narezano na tanke listie Imam bayildi - patlidani punjeni lukom i rajicom Izgara - mijeano meso s rotilja Kofte - zainjeno mljeveno meso formirano u dugoljaste evape, okruglice ili popeke koje se pee na rotilju, u penici ili u dubokom ulju Pilaw - svakodnevno, ali i vrlo sveano jelo od rie, povra i mesa Sis kebab - prethodno marinirani komadii mesa peeni nabodeni na tapi

Peciva i kruh
Ekmek - penini, bijeli kruh Pide - lepinja od tijesta s kvascem, koja se pee i sa sirom i mesom Simit - pereci sa sjemenkama sezama koji se prodaju i na ulici

Slatka jela
Baklava - tanki, tanki listovi tijesta premazani maslacem, nadjeveni orasima, pistacijima ili bademima, zaliveni sirupom od eera, meda, limunovog soka i zaina koji se reu na razliite oblike Helva - ili halva, bijeli nugat ili turski med, slatko od ulja ili brana sezama, peninog brana ili grisa s prenim bademima pomijeanim sa eerom, medom, ruinom vodicom Kunefe - slatko jelo od tankih rezanaca, sira i eernog sirupa Lokum - slatko jelo od eera i kroba s razliitim orasima, zainima i aromama, primjerice ruinom vodicom ili limunovim sokom Revani - kola od grisa sa eernim sirupom i limunovim sokom Sutlac - ria na mlijeku s preljevom od karamela Tulumba tatlisi - utipci preni u vruem ulju natopljeni sirupom Zerde - desert sa afranom

Napitci
Ayran - napitak od jogurta razrijeenog s vodom Boza - slatki fermentirani napitak od heljde ili prosa Loguza serbeti - slatki napitak koji se u sveanim prilikama slui kao pie dobrodolice Raki - napitak s anisom, koji sadri i do 50% alkohola, a dobiva se peenjem od voa, datulja, svjeeg ili suenog groa Tukenmez - voni sokovi od razliitog voa

Zanimljivosti
ivjeli s lavljim mlijekom U Turskoj se najee nazdravlja uz raki, rakiju od anisa (rijeju Scherefe) koja se pije prije i poslije obroka te uz sve vrste slanih i slatkih jela. Zbog svoje jaine raki se ne pije sam, ve se uvijek servira i pije s vodom na dva naina. Prije konzumiranja se moe razrijediti s 2/3 vode (jo bolje s 1/3 vode i 1/3 leda), uslijed ega postaje mlijeno bijele boje pa se naziva i lavlje mlijeko (aslan-sutu). Ako pak se konzumira nerazrijeen onda nakon 1 gutljaja rakija treba popiti 3 gutljaja vode (znalci tvrde da svi manji omjeri, ba kao i isti raki imaju pogubne posljedice). U Turskoj postoji izreka da ako se ljudi ele meusobno bolje upoznati moraju ili zajedno otii na put ili piti raki. Raki najvie prija u tradicionalnim turskim krmama, meyhanama, u kojima se servira s prepeenim kruhom s maslacem. Kava ili aj Omiljeni turski napitak kava (kahva) tradicionalno se sprema u ezvi (cezve) tako da se u njoj na laganoj vatri istovremeno zagrijavaju voda, kava i eer. Kad tekuina postane pjenasta nalijeva se u male alice te servira bez eera (sade), srednje slatka (orta) ili jako slatka (sekerli). Uz kavu obavezno se servira i aa vode koja se pije prije, da se oiste usta, a nikako poslije kave, da se ne uniti njen okus u ustima. No, iako Turci i dalje vole i kavu i gatanje, nakon to su izgubili Jemen, nacionalni napitak je postao aj (cay) koji pae u svako doba dana i u svakoj prilici pa i u duanima i bazarima za vrijeme kupovine. aj se kuha koncentriran, vrlo gust, u ai te ga svatko sam prema svojem ukusu razrjeuje vruom vodom iz samovara. Istambul za sladokusce Iako u Istambulu, gradu na Bosporu postoji bezbroj naina za upoznavanje specijaliteta turske nacionalne kuhinje, nezaobilazne su tri adrese, pa svakako posjetite Bazar zaina, Misir Carsisi (Cami Meydani Sok. Eminonu) na kojem se nude nebrojene vrste zainskog bilja, zaina i slatkia. Nakon bazara svakako si priutite vrlo povoljnu trosatnu gastronomsku etnju s vodiem i degustaciju ulinih turskih specijaliteta (www.istambulculinary.com). Nemojte propustiti ni uivanje u najboljoj baklavi, posebno onoj s pistacijama, ne samo u gradu i Turskoj, ve i ire, koja se jo od 1949. prodaje na adresi Karakoy Gulluoglu (Mumhane Cad. 171).
Od COOLINARKA(Putovanja)