You are on page 1of 63

OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

NEDJELJA, 18. 11. 2012.

Godina LXIX Broj 23.683

Ratni veterani iz Srbije

Me|unarodni dan tolerancije obilje`en u Poto~arima

poklonili se `rtvama

2. strana

Karolos Gadis, ambasador Gr~ke u BiH

SUMORAN SCENARIJ BANKROTA JE NESTAO


Samostan u Fojnici

5. strana

Reuters

^UVARI KULTURE I BOGATSTVA BiH

8-9. strana

U SUDARU VOZA I AUTOBUSA POGINULO 47 DJECE


Tragedija u Egiptu
14. strana

Obilje`ena 20. godi{njica 4. korpusa Armije RBiH

ODBRANILI CIVILIZACIJSKE PRINCIPE


4. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
ME\UNARODNI DAN TOLERANCIJE

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

RAT PRIPADA P okrenimo se bu


Ove rije~i generala Ante Gotovine izgovorene nakon povratka u Hrvatsku, naj~e{}e su citirane u hrvatskoj javnosti od svih izjava u danu poslije osloba|aju}e presude Ha{kog tribunala
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

GOTOVINA PORU^IO HRVATSKOJ JA

Po~ast ubijenim Srebreni~anima

Ratni veterani iz Srbije


U organizaciji Centra za nenasilnu akciju, a povodom Me|unarodnog dana tolerancije, ratni veterani iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ju~er su posjetili {ehidsko mezarje u Poto~arima, te odali po~ast `rtvama genocida. Ratni veterani, koji su prije 20 go di na ra to va li je dni pro tiv drugih, ju~er su u okviru Susreta ratnih veterana boravili u mjestu gdje je u julu 1995. godine, pod komandom ratnog zlo~inca Ratka Mladi}a, po~injen genocid nad bo{nja~kim civilima.

poklonili se `rtvama genocida


Dolazim kao ~ovjek i ovo je ovdje u`as, malo je re}i i genocid, golgota, rekao je Novica Kosti}, nekada{nji rezervista JNA
preuzimanje li~ne odgovornosti jeste ono {to ova grupa ljudi svojim li~nim ~inom ~ini. Mislim da to ima simboli~no zna~enje za ~itav region i to je svima potrebno. Te{ko mi je da na|em re~i da pojmim gubitak svakog ljudskog `ivota. Tragedija ovde prosto ima takvu dimenziju da pritiska te`inom, zato mi je te{ko da na|em re~i , kazao je Vukosavljevi}. Ivo An|elovi}, predsjednik Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Ravne - Br~ko, kazao je da se Srebrenica ne smije zaboraviti. Prava istina o Srebrenici, naveo je on, bitna je za generacije koje }e `ivjeti poslije nas. Te{ko je kada se nalazi{ na ovim prostorima i kada zna{ {ta se ovdje de{avalo. Ali, mi veterani poku{avamo zajedno odati po~ast `rtvama sa svih strana i zajedni~ki poku{ati tra`iti istinu, a kroz istinu i ljudsko pomirenje na tim prostorima rekao je , An|elovi}.

Ovo je na{a zajedni~ka pobjeda, bila je Oluja u ratu, ovo je pravna oluja, pobijedili smo, ovo je to~ka na i. Rat pripada povijesti, okrenimo se budu}nosti svi zajedno . Ove rije~i generala Ante Gotovine izgovorene nakon povratka u Hrvatsku, naj~e{}e su citirane u hrvatskoj javnosti od svih izjava u danu poslije osloba|aju}e presude Me|unarodnog kaznenog suda za biv{u Jugoslaviju u Haagu (ICTY).

Obrazlo`enje na 19 stranica
Gotovina se obratio okupljenima na centralnom zagreba~kom Trgu bana Jela~i}a u petak uve~er. Ondje je do{lo oko 100.000 Zagrep~ana kako bi pozdravilo generale Gotovinu i Mladena Marka~a i proslavilo njihov povratak iz Haaga. Cijeli Trg bio je ispunjen ljudima kao i sve okolne ulice. Kompletan promet bio je zaustavljen, nezaustavljivi su bili jedino ljudi koji su se na~i~kali po prozorima, balkonima i krovovima obli`njih zgrada. S puno strpljenja Gotovina se rukovao s brojnim ljudima, svi su ga `eljeli dotaknuti, zagrliti i po`eljeti dobrodo{licu. Osim analiza izjava i pona{anja, analiziraju se i svi aspekti osloba|aju}e pravomo}ne pre-

Doprinos osloba|anju Biha}a


Komentiraju}i ju~er u Mostaru osloba|aju}u ha{ku presudu Gotovini i Marka~u, ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je kazao kako je na sudijama u Haagu bilo da presude i donesu odluku kojom je utvr|eno da nije bilo kriminalnih poduhvata i da hrvatski generali nisu krivi te da je kao takvu treba i prihvatiti. Podsjetio je, tako|er, da je akcija Oluja doprinijela osloba|anju Biha}a, javila je Fena. sude hrvatskim generalima. @albeno vije}e Ha{kog suda potro{ilo je samo 19 stranica obrazlo`enja da sru{i i u cjelini poni{ti prvostupanjsku presudu u predmetu Gotovina - Marka~ napisanu na 1.400 stranica. Najve}i dio obrazlo`enja kojim je sru{ena ta presuda odnosi se na procjenu dokaza i na~ina na koji je prvostupanjsko Raspravno vije}e do{lo do zaklju~ka da su topni~ki napadi Hrvatske vojske na po~etku oslobodila~ke, legitimne operacije Oluja 1995. bili nezakoniti. Bez dokaza o nezakonitosti topni~kih napada ne mo`e se utvrditi ni postojanje udru`enog zlo~ina~kog pothvata obrazlo`i, lo je @albeno vije}e Ha{kog suda. Analiziraju}i sve dokaze, koje je Raspravno vije}e navelo u presudi kao temelj usvojenog kriterija preciznosti topni~kih pogodaka od 200 metara, @albeno vije}e je zaklju~ilo da ne postoji nikakva o~ita veza izme|u izvede-

Pakao za du{u
Novica Kosti} iz Srbije, bio je u~e snik su ko ba u Hrvat skoj 1991. godine kao rezervista JNA. U programima Centra za nenasilnu akciju u~estvuje od 2002. godine i posje}ivao je Bugojno, Prnjavor, Derventu, Sarajevo... Sve je to te{ko i ~injeni su zlo~ini, ali je ovo stvarno kruna svim zlo~inima. Ovo je ne{to {to ima veliku te`inu za mene, pre svega kao ~oveka. Ja ovde ne dolazim ni u ~ije ime. Dolazim kao ~ovek i ovo je ovde u`as, malo je re}i i genocid, golgota, stravi~no {to se moglo dogoditi ljudima. Sam dolazak ovdje je pakao za du{u. Najte`e mi je palo za vreme filma ovo sa de~icom, one bebe... Ne mogu da ra zu mem te bo le sne umove koji su mogli to da gledaju. I te neke srpske zveri koje su to ~inile i one holandske vojnike koji su dozvoljavali takvo ne{to rekao je Kosti}. , Nenad Vukosavljevi}, aktivista Centra za nenasilnu akciju iz Beograda, u Poto~are je do{ao da oda po~ast `rtvama genocida. Veli, osje}a se tu`no, ali je zahvalan jer su u Poto~arima primljeni uz rije~i ohrabrenja i dobrodo{lice. To mi puno zna~i, zato {to

Godinama zajedno
Adnanu Hasanbegovi}u, aktivisti Centra za nenasilnu akciju, ju~er je bilo te{ko nakon obilaska Poto~ara. On se nada da }e ubudu}e biti vi{e ovakvih posjeta koje }e slati pozitivnu poruku dru{tvu u traganju za zajedni~nom kulturnom sje}anja. To i jeste ideja ove na{e pri~e. Mi radimo godinama zajedno, obilazamo i druga mjesta zlo~ina. Ovdje je stvarno posebna te`ina biti u Srebrenici i Poto~arima. Mislim da smo na{im do las kom ov dje oda li po {tu mnogobrojnim `rtvama genoci da. @e li mo po sla ti po ru ku ljudima da bi svi trebali zajedno obilaziti mjesta stradanja. Dakle, bez obzira na nacionalnost i gdje su bili u ratu kazao , je Hasanbegovi}.
S. KARI]

V Porodice ubijenih Srba ogor~ene I J E S T I


Nakon {to su dva bagera i nekoliko radnika u petak prokopali oko stotinjak metara kvadratnih na lokalitetu Bulevar Me{e Selimovi}a u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje, prona|ene su sitne ljudske kosti (dijelovi rebara, karlice, pr{ljena i butne kosti). Istog dana u popodnevnim satima Tu`ila{tvo BiH je donijelo odluku da se okon~a ekshumacija na ovom podru~ju. - Kos ti su si tne. Mo gu sta ti tek u dvi je {a ke. Me|una ro dna ko mi si ja za nes ta le }e u na re dnih {est do osam se dmi ca iz vr{i ti DNK ana li zu te po ku {a ti ut vrdi ti iden ti tet. Ka ko je ve} re ~e no, su mnja se da su to pos mrtni os ta ti ubi je nih Srba u pe ri odu 1992-1995. go di na, izjavi la je Lej la ^en -

OKON^ANA EKSHUMACIJA NA ALIPA[INOM POLJU

gi}, gla sno govor ni ca In sti tu ta za nes ta le oso be Bosne i Hercegovine. S druge strane, ~lanovi porodica ubijenih Slobodana Samard`i}a, Stane [ehovac, Radomira Gojkovi}a i Zorana (~ije prezime jo{ nije utvr|eno) su ogor~eni ovom odlukom Tu`ila{tva BiH. E. G.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

U @I@I
Demobilisani borci upozoravaju

AVNOSTI
Reuters

POVIJESTI, udu}nosti

Dudakovi} prepu{ten sam sebi


Hrvatska javnost je ovih dana pokazala i dokazala kako se vole i po{tuju svoji generali, dok je u BiH i me|u Bo{njacima situacija posve suprotna, smatraju demobilisani borci u Federaciji BiH. - Ne mo`emo to porediti sa na{om situacijom. Politi~ke elite, vjerska ulema i sami pripadnici Armije, niti jednog momenta nemaju tog senzibiliteta i ne daju podr{ku na{im generalima, pogotovo najve}em od najve}ih, generalu Dudakovi}u. A dobro je poznato da je on svojom borbom, strategijom i na~inom ratovanja u~inio ponosnim vojne analiti~are u BiH, ali i van na{ih granica. Njegova strategija se izu~ava na vojnim akademijama u Americi i Turskoj. Pogotovo ako imamo u vidu da je 100 hiljada Bo{njaka protjerano, 100 hiljada ubijeno, mu~ki strijeljano i uprkos tome on je uspio voditi Armiju tako da nismo ostavili niti jedne masovne grobnice, niti jednog zlo~ina~kog djela, niti selektivnog ili neselektivnog ga|anja civilnih meta, kazao nam je Almir Tuti}, predsjednik federalnog Saveza demobilisanih boraca. Bojazan ovih boraca za generala Dudakovi}a je, ka`u, opravdana. Imaju odre|ena saznanja zbog kojih reaguju. - U konceptu ove nove vlasti, apsolutno smo sigurni da je to jedna stvar koju su na{e politi~ke elite iz Federacije proda-

SAD podr`avaju Tribunal


Sjedinjene Dr`ave primile su na znanje i prihva}aju presudu Ha{kog suda (ICTY) protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Marka~a, ali nisu igrale nikakvu ulogu u njihovim predmetima, izjavila je glasnogovornica State Departmenta, prenijela je Fena. Na pitanje smatra li da }e presuda u~initi slo`enijom pomirbu Hrvatske, Srbije, Kosova i Balkana op}enito, glasnogovornica Victoria Nuland je kazala kako svi trebaju poduprijeti postupke pred ICTY-em i njihove ishode. Kada smo stvarali ICTY kao me|unarodna zajednica i kao transatlantska zajednica, svi smo ga poduprli. To je postavljenih dokaza i standarda od 200 metara, {tovi{e, da Raspravno vije}e uop}e nije objasnilo kako je do{lo do standarda tih 200 metara. no tako da se te optu`be mogu iznijeti pred sudom na na~in koji je otvoren i transparentan. Dakle, na svima nama je da podupremo taj proces i podr`imo rezultate, rekla je Nuland. Dodala je kako `eli iskoristiti priliku da razjasni neke zablude na Balkanu. Dopustite mi samo re}i da Sjedinjene Dr`ave nisu igrale nikakvu ulogu u predmetima Gotovine i Marka~a. Nismo dali nikakve izvje{taje niti u ime tu`iteljstva ili obrane, i mi nemamo nikakav poseban komentar o bilo kojem pitanju u ovom slu~aju, ali mi po{tujemo ICTY i po{tujemo njegove odluke, istaknula je glasnogovornica, javila je Hina. gurno dobro napravile, ali bolje je kada do|e prijatelj po prijatelja. Prijatelji su bili uz generale sve ove godine i onda je bilo uredu i da prijatelji do|u po njih na aerodrom, isto tako i{li smo i do Trga, poslije i do ureda predsjednika ka`e za , Oslobo|enje predsjednik Udruge Specijalne policije Josip Klemm.
Jadranka DIZDAR

le i to radi svojih mjesta i fotelja. Prodati jednog takvog generala njima nije ni{ta, jer one koji nisu u~estvovali u oru`anoj borbi njih to apsolutno ne interesuje, kazao je Tuti}. Prije nekoliko dana, zabrinuti situacijom, biv{i pripadnici Petog korpusa Armije RBiH su izdali saop{tenje u kojem ukazuju Tu`ila{tvu da nisu zadovoljni kuda ide pravosu|e. Posljednji primjer je presuda starje{inama 5. korpusa Mehuri Selimovi}u, Adilu Ru`nicu te vojniku Emiru Mustai}u, koji su osu|eni na osam, odnosno devet godina zatvora. Pored svega toga svakim danom se vr{e napadi i pritisci na Tu`ila{tvo BiH od vlasti iz RS-a da se izvr{i hap{enje ratnog komandanta 5. korpusa ARBiH Atifa Dudakovi}a sto, ji, uz ostalo, u saop}enju demobilisanih boraca USK-a Biha} koje je upu}eno dr`avnom Tu`ila{tvu. F. BENDER

S braniteljima u koloni
Nakon povratka u Hrvatsku, kretanje generala Gotovine i Marka~a od Aerodroma Pleso, do Trga bana Jela~i}a i Ureda pred-

sjednika RH na zagreba~kom Pantova~ku organizirali su i osiguravali pripadnici Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata. Gotovina i Marka~ prevezeni su ovom rutom privatnim automobilima, a kolonu su pratila policijska vozila s rotirkama. To je bila emotivna gesta. I hrvatska dr`ava i institucije bi to si-

Zapaljene hrvatske zastave u Beogradu


Navija~i beogradskog Rada zapalili su ju~er zastavu Hrvatske tokom utakmice prvenstva Srbije protiv Hajduka iz Kule, javila je Fena. Navija~i su zapalili zastavu zbog osloba|anja hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Marka~a u Haagu, prenio je B92. Osim paljenja hrvatske zastave, navija~i Rada su istakli i transparent Spremte se, spremte, ~etnici. I Srpska radikalna stranka ju~er je u Beogradu organizovala paljenje hrvatskih zastava.

POLJOPRIVREDNICI U FBiH UPOZORAVAJU

ISTO^NI MOSTAR, ISTO^NI DRVAR I VUKOSAVLJE

Poticaji ili slijede protesti


Koordinacija poljoprivrednih udru`enja i saveza sa Selja~kim savezom Federacije BiH na ~elu insistira na izvr{enju zaklju~aka Vlade FBiH od 27. septembra, posebno u dijelu koji se odnosi na izmjene i dopune Programa i Pravilnika poticaja u poljoprivredi. - Nijedan od devet zaklju~aka nije realiziran kazao je agenciji Fena predsjednik Udru`enja mljekara i jedan od koordinatora u Koordinaciji poljoprivrednih udru`enja i saveza Federacije Bosne i Hercegovine Mehmed Nik{i}, navode}i da je Koordinacija ut vrdila rok od sedam dana u kojem bi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine trebala usvojiti program i pravilnike koje je Koordinacija poljoprivrednih udru`enja predlo`ila. Dodao je da }e Koordinacija, ukoliko se Vlada oglu{i o njihove zahtjeve, pristupiti organiziranju masovnih protesta. Zaklju~ci Koordinacije su da treba odmah pristupi ti ispla ti poticaja za biljnu i ani mal nu proi zvodnju, te da, istovremeno, treba ukinuti repere zbog su{ne godine, a produ`iti rokove za apli-

Danas izbori
Povodom dana{njeg odr`avanja ponovljenih lokalnih izbora na po jednom bira~kom mjestu za skup{tine i na~elnike op{tina Isto~ni Mostar, Isto~ni Drvar i Vukosavlje, ju~er ujutro je po~ela predizborna ti{ina, javila je Srna. ^lan Centralne izborne komisije (CIK) BiH Tihomir Vuji~i} rekao je da }e ova bira~ka mjesta sutra biti otvorena u 7, a zatvorena u 19 ~asova. On je naglasio da }e na bira~kim mjestima biti i posmatra~i CIK-a BiH, u slu~aju da bude potrebno da se daju neka uputstva, te podsjetio da }e na ponovljene izbore iza}i samo redovni bira~i i da nema glasanja na potvr|enim listi}ima, u odsustvu i po{tom. Na redovnom bira~kom spisku su se pojavile neke povrede zakonitosti, zbog ~ega se ponavljaju izbori za te bira~e, rekao je Vuji~i}, i dodao da je u Vukosavlju ustanovljeno da je neko od ~lanova bira~kih odbora potpisivao bira~ke listi}e u ime bira~a. On je naglasio da se u Isto~nom Mostaru i Isto~nom Drvaru ponavljaju izbori, jer je Ministar-

kaci ju, po sebno za p~e la re i ov ~a re. - Koordinacija se ogra|uje od istupa u javnosti takozvanog Saveza poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH koji vodi Avdo Muslimovi} - kazao je Nik{i}, navode}i da on (Muslimovi}) radi u interesu Narodne stranke Radom za boljitak i resornog federalnog ministra. Nelogi~no je da se tra`i 188 miliona za poticaje u ovako te{koj situaciji, smatraju u Koordinaciji poljoprivrednih uru`enja te insistiraju na stavu da se ne ispla}uju ostale potpore, {to se posebno odnosi na kapitalna ulaganja, dok se ne izvr{i kompletna provjera na tom planu.

stvo unutra{njih poslova Republike Srpske poni{tilo prebivali{ta. CIKBiH je ranije odlu~io da ponovni izbori budu provedeni na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog bira~kog spiska koji su kori{teni na dan odr`avanja lokalnih izbora u BiH 7. oktobra. Ponovni izbori u Vukosavlju bi}e odr`ani na bira~kom mjestu u Modri~kom Lugu, gdje je CIKBiH utvrdio neregularnost prilikom glasanja 56 lica. Odluku o ponavljanju izbora u Isto~nom Mostaru i Isto~nom Drvaru CIKBiH je donio 7. novembra, a za Vukosavlje 14. novembra.

DOGA\AJI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Sasvim je razumljivo {to mladi u vrh prioriteta stavljaju moralnost i eti~nost dru{tva, uspje{nost i neuspje{nost, kao i problem korupcije

Odata po~ast {ehidima i poginulim borcima

OBILJE@ENA 20. GODI[NJICA 4. KORPUSA ARMIJE RBiH

civilizacijske principe
Anton Kasipovi},
ministar prosvjete i kulture RS-a

Odbranili
11 brigada

DOBAR LO[

ZAO

^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} podsjetio da su pripadnici 4. korpusa zaslu`ni za odbranu ju`nog dijela zemlje
U Mostaru, Jablanici i Konjicu ju~er je polaganjem cvije}a i odavanjem po~asti {ehidima i poginulim borcima obilje`ena 20. godi{njica formiranja ^etvrtoga korpusa Armije RBiH, javila je Fena. Tom prigodom, na mostarskom mezarju [ehitluci herojima ^etvrtog korpusa ARBiH, te svim {ehidima i poginulim borcima odali su po~asti i polo`ili cvije}e ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} te izaslanstva: Koordinacije temeljnih bora~kih udru`enja Hercegova~koneretvanske `upanije (HN@), Drugoga pje{adijskoga puka OSBiH, Ministarstva za pitanja boraca HN@-a, Koordinacije bora~kih udru`enja ^apljine i Save za An ti fa {is ti ~ko ga vi je }a NOR-a Mostar. mije RBiH, ocijenio kako su pripadnici toga korpusa obranili civilizacijske principe. Borili su se za jednakost. Nikada se nisu borili samo za jedan narod, nego za zajedni~ki `ivot i zajedni~ki Mostar i domovinu , kazao je Izetbegovi}. Po njegovim rije~ima, pripadnici ^etvrtog korpusa zaslu`ni su za odbranu ju`nog dijela dnom pozori{tu u Mostaru, kao i sve~anoj akademiji u povodu Dana ^etvrtog korpusa ARBiH. Umirovljeni general Armije RBiH Mustafa Polutak, svojevremeno zapovjednik 4. korpusa Armije BiH, kazao je ovom prigodom kako je samim svojim formiranjem Korpus pokazao

MILORAD DODIK
Predsjednik RS-a Milorad Dodik primitivno je u Banjoj Luci nasrnuo na visokog predstavnika Valentina Inzka i novinare. Nije ovo prvi put da Dodik vrije|a, to je, na`alost, ve} postao njegov manir koji zaslu`uje svaku osudu.

DOM NARODA PSBiH


Delegati SDP-a, HDZ-a BiH, SNSD-a i DNS-a u Domu naroda PSBiH podr`ali su prijedlog zakona o finansiranju politi~kih stranaka u BiH, {to je bilo dovoljno da prijedlog dobije zeleno svjetlo unato~ glasovima protiv delegata SDA i suzdra`nim PDP-om i SDS-om. Predlo`eni zakon omogu}ava poticanje korupcije.

POKAZALI SMIONOST U najte`im momentima 1993. godine borci 4. korpusa pokazali su svoju smionost i organiziranost da pro{ire prostor i osiguraju vezu s ostalim dijelovima BiH, kazao je general Polutak
BiH, u ~emu su se nesebi~no `rtvovali heroji Midhat Hujdur Hujka, Musa Tinjak, Enver Zebi}, Idriz Bali}, Zijo Bo`i}, Miralem Jugo i drugi. Prepoznatljivi su bili i njegovi zapovjednici Arif Pa{ali}, Sulejman Budakovi}, Ramiz Drekovi} i Mustafa Polutak, zapovjednici brigada Esad Humo, Esad [ejtani}, Enes Kova~evi}, Hasan Hakalovi}, Nezim Halilovi}. ^lan Predsjedni{tva BiH je nazo~io i otvaranju izlo`be eksponata i ratnih fotograija u NaroFoto: [aban SULTANOVI]

Nesebi~no se `rtvovali
Cvije}e je polo`eno i odana po~ast {ehidima i poginulim borcima Korpusa i na centralnim spomen-obilje`jima u Konjicu i Jablanici. ^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} je evociraju}i uspomene na formiranje ^etvrtoga korpusa Ar-

TUZLANSKE STUDENTICE
[est studentica Univerziteta u Tuzli - Melika Sulejmanovi}, Lejla Selmanovi}, Amela Deli}, Dijana Petkovi}, Alisa Brki} i Amra [aku{i} - dobitnice su Zlatne plakete Student generacije. Njima }e priznanja, koja su zaslu`ile prosjekom ocjena iznad 9,50, biti dodijeljena na sutra{njoj sve~anosti povodom Dana Univerziteta u Tuzli.

svoju postojanost i opravdanost kao operativne jedinice ARBiH. U najte`im momentima 1993. godine borci 4. korpusa pokazali su svoju smionost i organiziranost da pro{ire prostor i osiguraju vezu s ostalim dijelovima BiH , kazao je general Polutak. ^etvrti korpus je na kraju 1995. godine, osim prate}ih jedinica, imao 11 brigada koje su ~inili borci iz Stoca, ^apljine, Mostara, Gacka, Nevesinja, Jablanice, Dre`nice, Prozora, Konjica, Bjelimi}a, Doline Neretvice i drugih mjesta Hercegovine.

VIJEST U OBJEKTIVU

BITKA ZA BEBE
Klinici za ginekologiju i aku{erstvo Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo, u okviru akcije Bitka za bebe koju su pokrenuli kompanija m:tel i Fond B 92, uru~en je savremeni inkubator. Do sada je u ovoj akciji, vrijednoj svake pa`nje, prikupljeno 30 inkubatora za zdravstvene ustanove u BiH.

Dan srednjo{kolaca
Performansom uprili~enim na platou ispred Katedrale u Sarajevu obilje`en je Me|unarodni dan srednjo{kolaca, uz apel za unapre|enje obrazovnog sistema u BiH. Organizator je bila Asocijacija srednjo{kolaca u BiH. Pod sloganom Obrazovanje viza za budu}nost, defileom i paljenjem svije}a u znak `aljenja zbog stagniranja bh. obrazovanja, srednjo{kolci sudionici manifestacije, na simboli~an na~in su iskazali nezadovoljstvo obrazovnim sistemom u BiH. Dan srednjo{kolaca se obilje`ava u znak sje}anja na studente i profesore koji su strijeljani nakon mirnog protesta 17. novembra 1939. Oni su protestovali protiv nacisti~ke okupacije.

VIJEST U

BROJU

120

osoba poginulo je u prvih deset mjeseci ove godine u saobra}ajnim nesre}ama u RS-u.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

INTERVJU
Ko }e u Brazil?

Sumoran scenarij bankrota je nestao


Razgovarao: Daniel OMERAGI]

Karolos Gadis, ambasador Gr~ke u Bosni i Hercegovini


U martu naredne godine u Zenici se igra kvalifikacijska utakmica BiH Gr~ka, koja }e, vjerovatno, odlu~iti putnika na Svjetsko prvenstvo 2014. Ovdje su svi uvjereni da }e BiH igrati na SP-u u Brazilu. [ta Vi ka`ete o tome? - Tokom posljednjih godina, bh. fudbal je ostvario izuzetan napredak, a tu su i veoma dobri fudbaleri iz BiH koji igraju za me|unarodne klubove. S dru ge stra ne, Gr~ka u~estvuje u svim me|unaro dnim fu dbal skim do ga|ajima, kako evropskim tako i na globalnom nivou, od 2004. godine. Moramo imati na umu da su sportski doga|aji dijelom op{te saradnje i prijateljstava me|u narodima. Gledao sam vrlo lijepu fudbalsku utakmicu pro{log mjeseca u Atini, od obje reprezentacije, i siguran sam da }e sljede}i me~, u martu 2013, biti veoma zanimljiv. @elim objema reprezentacijama da se kvaliikuju, jer one to zaslu`uju. ze postoje protesti u nizu evropskih zemalja. Moja procjena jeste da ovi protesti nisu personalizovani ve} su fokusirani protiv , krize i vo|eni potrebom da se prona|e rje{enje. Najva`niji faktor u ovom slu~aju jeste da postoji jaka volja, ne samo od evropskih institucija, ve} i gr~ke vlade da se donese rje{enje u sklopu eurozone. Sumoran scenarij gr~kog bankrota, Grexita, ili sli~nih crnih perspektiva je nestao. Svakako je i dalje potrebno veliko zalaganje, ali odlu~nost Vlade da nastavi sa reformskim planom dala je jasan signal da }e Gr~ka iza}i iz krize. Pored smanjenja javne potro{nje, revitalizacija tr`i{ta i borba protiv nezaposlenosti su tako|e prioriteti. Stoga bi se primjena politike odr`i vog ra zvo ja tre ba la po smatrati kao kamen temeljac politike koja }e vratiti Gr~ku na kolosijek.

Gr~ka sna`no i nedvosmisleno podr`ava obje, i euro i atlantsku perspektivu BiH, koje su prioritetom spoljne politike BiH. U prilog tome, jedan od najve}ih prioriteta gr~kog predstoje}eg predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2014, bi}e Agenda 2014, sa ciljem da pru`i dalji podsticaj u tom kontekstu
Ambasadore Gadis, Gr~ka je dala zna~ajan doprinos u poslije ra tnom opo rav ku Bo sne i Hercegovine. Kako danas ocjenjujete odnose dvije zemlje? - Gr~ka je uvijek bila, i, naravno, nastavi}e biti dobar prijatelj Bosne i Hercegovine. Mnogi od mojih sagovornika ~esto spomenu Zgradu dr`avnih institucija, ili drugim rije~i ma zgra du pri ja telj stva izme|u Gr~ke i Bosne i Hercegovine, obnovljenu sredstvima gr~ke vlade, i ja im se zahvaljujem na tome. Ali za mene li~no osje}anja prijateljstva izme|u naroda Gr~ke i Bosne i Hercego vi ne va `ni ja su od sva kog doprinosa ili rekonstrukcije. Na me|una ro dnom po lju, Gr~ka ima plodnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom, a posebno u okviru Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda, Gr~ka u periodu od 2005. do 2006, a BiH od 2010. do 2011. Mislim da odnosi izme|u Gr~ke i BiH imaju ne{to zajedni~ko, a to je me|usobno povjerenje i otvorenost za saradnju i razumijevanje. Ja sam sre}an {to to mogu iskusiti u mojim svakodnevnim kontaktima i sastancima.

Maratonski put
U kojim podru~jima je mogu}e unaprijediti ekonomsku saradnju BiH i Gr~ke? - Pove}anje godi{njeg prometa u na{im trgovinskim odnosima je va`an cilj, i na obostranu korist. Trgovina proizvodima od aluminija i hranom je ve} prisutna, a tu saradnju bi trebali pro{iriti i

na druge sektore, kao {to su sektor pi}a i odje}e. Sektor koji dosta obe}ava jeste sektor turizma. Blizina dviju zemalja ima atraktivnu ulogu za razvoj turisti~kih posjeta tokom cijele godine. Evropska komisija je u izvje{taju za 2012. konstatovala da BiH nije u~inila gotovo nikakav napredak u kretanju ka ~lanstvu u EU. Kakvo je Va{e vi|enje dosada{njeg evropskog puta Bosne i Hercegovine? - Gr~ka sna`no i nedvosmisleno podr`ava obje, i euro i atlantsku perspektivu BiH, koje su prioritetom spoljne politike BiH. Kao {to znate, Gr~ka je pionir u tom pravcu jo{ od zaklju~aka sa Samita u Solunu izme|u EU i zemalja zapadnog Balkana, u junu 2003, koji i danas predstavljaju sna`nu referencu. U prilog tome, jedan od najve}ih prioriteta gr~kog predstoje}eg predsjedavanja EU, u prvoj

polovini 2014, bi}e Agenda 2014, sa ciljem da pru`i dalji podsticaj u tom kontekstu. [to se ti~e izvje{taja o napretku Evropske komisije, moramo se podsjetiti da pristupni proces nije trka na stotinu metara, ve} maraton. U datom okviru, ne smijemo biti obeshrabreni, ve} naprotiv, zaklju~ci iz izvje{taja Evropske komisije moraju predstavljati osnovu za intenziviranje napora. Jedan veoma va`an segment u tom smislu jeste {to ve}u jednoglasnost politi~ke klase, ali i gra|ana BiH, fokusirati na Evropsku uniju. Na`alost, BiH jo{ nije ispunila ni uslov koji se odnosi na knji `en je ne po kre tne voj ne imovine na dr`avu kako bi zemlja mo gla pris tu pi ti provo|enju Akci onog pla na za ~lanstvo u NATO (MAP). O~igledno da u BiH dugo ne postoji politi~ka volja da se ovo pitanje rije{i. Kako Va{a zemlja,

kao ~lanica Sjevernoatlantskog saveza, gleda na to? - Kao {to sam ve} rekao, Gr~ka ~vrsto podr`ava atlantsku perspektivu BiH. NATO samit u Chicagu, pro{loga maja, i uprkos ~injenici da nije aktiviran Akcioni plan za ~lanstvo BiH (MAP), poslao je jasan politi~ki znak ka tom pravcu. Imam puno povjerenje u bh. Vladu da }e prona}i odgovaraju}e rje{enje za dobrobit gra|ana BiH.

Izlazak iz krize
Evropsku uniju u posljednje vrijeme potresaju problemi vezani uz krizu u eurozoni. Njema~ka kancelarka Angela Merkel nedavno je u Atini do~ekana uz proteste. Kakva je budu}nost Gr~ke unutar EU? - Prije svega, kancelarka Angela Merkel je do~ekana u Atini od gr~ke vlade, koja je izabrana velikom ve}inom gr~kog naroda. U ovom periodu ekonomske kri-

TAKORE]I... PENZIONERI
Vlada RS-a zatra`it }e od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti odredbe ~lana 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH. Ovu najavu Vlada RS-a ugradila je i u prednacrt ekonomske politike za naredu godinu, u dijelu koji se odnosi na probleme u penzionom sistemu. Po ranijim tvrdnjama iz Fonda PIORS-a, dogovor koji su postigli nedavno s Federalnim zavodom PIO da otpo~ne preuzimanje samo korisnika koji su svoje penziono pravo ostvarili prije 30. aprila 1992. i koji su se istinski vratili u FBiH predstavlja samo djelimi~no rje{enje i nastavak diskriminacije od FBiH.

DOGA\AJI
VIJESTI
PR Arena Internacional u Sarajevu

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

SDA: Procedura za smjenu Safeta Softi}a


Unato~ upozorenjima vrha stranke, Op}inski odbor SDA Banovi}i ju~er je pokrenuo slu`benu proceduru za smjenu Safeta Sof ti}a, predsjednika Op}inskog odbora SDA Banovi}i. Oformljena je ekipa koja treba da formira zaklju~ke koji }e biti zatvoreni sve dok se proces ne okon~a, izjavio je Kazafer Be~i}, predsjedavaju}i pro{irenog Op}inskog odbora SDA Banovi}i. Donesena je i odluka o zakazivanju Skup{tine ove stranke na kojoj }e Sof ti} i zvani~no biti smijenjen. Iako su ~lanovi Op}inskog odbora upozoreni da postoji pismo predsjednika stranke u kojem tra`i da bude obustavljen proces Sof ti}eve smjene, odluka o pokretanju procedure ipak je donesena uz obrazlo`enje da za to postoji pre{utna saglasnost Sulejmana Tihi}a. Softi}evu smjenu pokrenuo je Mirsad Kuki}, potpredsjednik Op}inskog odbora i osu|enik za privredni kriminal.

Mediji su prvi partner


Sarajevo je doma}in najve}e studentske konferencije u regionu koja }e trajati do ponedjeljka. Odr`ava se u hotelu Holiday Inn, a okuplja vi{e od 300 studenata iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine. PR Arena Internacional ima za cilj umre`avanje studenata iz regiona kako bi oni razmijenili iskustva o medijima, saznali ne{to novo o oblasti odnosi s javno{}u, te mo`da svojim idejama doprinijeti njihovom razvoju. informacija o oblasti odnosi s javno{}u, te ostvarivanje kontakata koji }e biti od koristi u karijeri svima onima kojima }e PR biti profesija, istakao je Muhamedagi}. PR Arenu Internacional organizira APRIORI komunikacija, Agencija za upravljanje komunikacijaUniverziteta Maribor Vanja Borovac i mnogi drugi. Rukovoditeljica sektora za odnose s javno{}u Regulatorne agencije za komunikacije BiH Amela Odoba{i}, jedan od predava~a, naglasila je da ljudi koji se bave PRom ~esto grije{e misle}i da su me-

Umre`avanje studenata iz regiona

Foto: [. SULTANOVI]

Ljudi koji se bave PR-om ~esto grije{e misle}i da su mediji tu zbog njih i da se trebaju prilago|avati njihovim obavezama Studenti iz regiona imaju priliku saznati ne{to novo iz oblasti odnosi s javno{}u
dostupni pojedinim novinarima, {to ne smije da se de{ava, kazala je Odoba{i}. Ona se osvrnula i na trenutnu situaciju u kojoj se nalaze mediji u BiH, istakav{i da je Hrvatska dosta odmakla, kao i Slovenija, ali da na{a zemlja, kada gledamo {iru sliku ima dosta ure|eno medijsko okru`enje, uzev{i u obzir ~injenicu da u njoj djeluje veliki broj medija. - U BiH je 45 televizijskih stanica, 145 radiostanica, zna~i radi se o jednoj prebukiranosti, ali ono {to je dobro jeste da nemamo piratskih stanica, naglasila je Odoba{i}. Program PR Arena Internacional osmi{ljen je tako da studenti mogu aktivno u~estvovati na konferenciji, postavljati pitanja te raspravljati sa predava~ima o aktuelnim temama. Studenti su u toku predavanja imali priliku osvojiti vrijedne nagrade, a nakon toga organizovan je party iznena|enja. E. GODINJAK

Karamati} ~estitao obljetnicu HZHB


U povodu 18. studenoga i 21. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZHB), predsjednik HSS-a u BiH Marijo Karamati} u svoje ime i u ime te stranke uputio je ~estitke svom hrvatskom puku, prenijela je Fena. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je kao odgovor srpskoj agresiji na BiH i Hrvatsku nakon okupacije i uni{tenja grada Vukovara. Utemeljena je od politi~kog vrha Hrvata u BiH kao protute`a srpskoj politi~koj i vojnoj prevlasti u BiH. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bila je temelj na kojem je hrvatski narod u BiH organizirao obranu od nadolaze}e srpsko-crnogorske agresije, a danas je se sje}amo kao simbola odlu~nosti hrvatskog naroda da se izbori za prava i status kakvi mu i pripadaju kao jednom od konstitutivnih naroda u vi{enacionalnoj dr`avi, stoji, uz ostalo, u ~estitki HSS-a BiH koju je potpisao Karamati}.

BEZ PIRATA U BiH je 45 televizijskih stanica, 145 radiostanica, zna~i radi se o jednoj prebukiranosti, ali ono {to je dobro jeste da nemamo piratskih stanica, naglasila je Odoba{i}
ma i komunikacijskim menad`mentom, a na njoj }e u~estvovati predava~i iz Crne Gore, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Makedonije i BiH, menad`eri i eminentni stru~njaci iz medija i marketinga me|u kojima i direktor programa i vijesti Al-Jazeera Balkans Goran Mili}, direktorica korporativnih komunikacija UniCredit banke Srbije Nata{a Kuzmanovski, voditelj Odjela za odnose s javno{}u diji tu zbog njih i da se trebaju prilago|avati njihovim obavezama.

Istaknuti predava~i
Emir Muhamedagi}, izvr{ni direktor projekta, ka`e da je ova edukativna konferencija od ove godine prvi put internacionalnog karaktera, a do sada je tri puta bila nacionalog. - Veoma smo zadovoljni velikim odzivom studenata iz regiona. Cilj ovog okupljanja je davanje novih

Nedopustiva praksa
- Moje mi{ljenje je da se povjerenje medija i reputacija sti~e pristupom da smo mi tu zbog medija, te da moramo voditi ra~una o kratkim rokovima u okviru kojih mediji treba da dobiju informaciju, i naravno biti dostupni. ^esto se de{ava da oni koji su PR nisu

Protest radnika - invalida Zavoda distrofi~ara Banja Luka

[eta~i podr`ali sugra|ane


Razlog otkaza, kako je napisano na komadu papira oka~enom na ulazna vrata Zavoda, je procjena ljekarske komisije da su nesposobni za rad

\oki}: Egzistencija nije ugro`ena


Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS-a Petar \oki} izjavio je da odre|enom broju radnika Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida u Banjoj Luci, sa kojima je planirano raskidanje radnog odnosa zbog ut vr|ene radne nesposobnosti, nije ugro`ena egzistencija i da mogu podnijeti zahtjev za penzionisanje i ostvariti pravo na penziju kao invalidi rada, javila je Srna. Bilo bi dobro da niko ne manipuli{e ovim ljudima, da prihvate da ne}e ostati nezbrinuti i da imaju uslove da ostvare pravo na penziju, a od njih li~no zavisi da li }e podnijeti zahtjev za penzionisanje, rekao je \oki}.

Banjalu~ki {eta~i okupljeni oko gra|anske inicijative Park je na{ jo{ jednom su pokazali solidarnost sa svojim sugra|anima i ju~er podr`ali proteste radnika - invalida Zavoda za distroi~are.

^etiri zahtjeva
Iako je za ve}inu radnika - invalida Zavod jedini dom i jedino mjesto na kojem mogu u okviru {tamparije zara|ivati za `ivot, pro{le sedmice je sedam radnika dobilo otkaz, a ista sudbina mogla bi narednih dana zadesiti i vi{e od 30 njihovih kolega. Razlog otkaza je, kako je napisano na komadu papira oka~enom na ulazna vrata Zavoda, procjena ljekarske komisije da su nesposobni za rad. Predstavnik radnika - invalida,

koji su dobili otkaze sredinom sedmice, @eljko Ban obja{njavaju}i razloge protesta kazao je da invalidi imaju ~etiri zahtjeva koji se moraju ispuniti. Prvi cilj nam je da se otpu{teni radnici vrate na posao, drugi je da sada{nji direktor podnese ostavku, tre}i je da se krene u sanaciju Zavoda, a ~etvrti cilj dana{nje blokade jeste da se korisnici Zavoda nekako moraju ugraditi u sam sistem, kako do ovoga vi{e ne bi dolazilo pojasnio je Ban. Unato~ nastojanjima policije da onemogu}i proteste, nakon vi{e blokada {eta~i i invalidi su se uspjeli spojiti na banjalu~koj klju~noj saobra}ajnici i blokirati saobra}aj kako bi i na taj na~in javnosti dali do znanja da hitno i bez odlaga-

nja od vlasti RS-a tra`e da umjesto primjene represivnih metoda prema jednoj od najugro`enijih i socijalno najosjetljivijoj grupi ljudi po~ne raditi na rje{avanju njihovih problema.

Duga kolona
Banjalu~ki {eta~i nosili su transparente: Zatrubi za distroi~are , {to su brojni sugra|ani i uradili, tako da je u jednom trenutku trubljenjem kolona vozila duga skoro 300 metara iskazala svoju solidarnost s protestantima. V.d. direktora Dragi} Gojkovi} po~eo sa uru~ivanjem otkaza radnicima - invalidima zbog nalaza Komisije Zavoda za medicinu rada i sporta koja ih je proglasila nesposobnima za rad. G. KATANA

Tra`e povratak na posao

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

DOGA\AJI

Na {ta }e iza}i gra|anski bunt Ruzmira M. Halilovi}a

MOJOJ PORODICI JE

SADA GORE NEGO


U RATNOM SARAJEVU
Kakve koristi {to je Ruzmirova supruga Enisa prvi profesor razredne nastave u Grada~cu, {to je dobar profesor, {to je djeca vole, kada ona sjedi ku}i i pla~e
Pro{le subote Oslobo|enje je objavilo oglas neobi~nog sadr`aja u kojem stoji: Dr. Semir Turbi} i SBB stranka oteli su nezakonito i nemoralno od moje djece da bi inansirali kampanju za na~elnika Grada~ca. Potrudio sam se da ne postane na~elnik i u tome sam uspio. Sada se trudim da oteto vrate o~ekujem podr{ku institucija i po{tenih gra|ana. O ~emu se ovdje radi, objasnio nam je potpisnik ovog pla}enog oglasa Ruzmir M. Halilovi}, koji je, tvrdi, zajedno sa svojom suprugom Enisom M. Halilovi}, podnio i tu`bu Op}inskom sudu u Grada~cu, protiv tri osobe: dr. Semira Turbi}a, Fuada Suljkanovi}a i Senada Vukovi}a. Na prvom mjestu tu`enih stoji: SBB. vidjeli biste da su rezultati koje je Enisa dosad postigla apsolutno i{li njoj u prilog ka`e Ruzmir M. Ha, lilovi}, tvrde}i da je Vukovi} primljena na tri mjeseca zato {to su direktoru tako naredili dr. Semir Turbi}, zastupnik u Skup{tini TK-a, kao i Lejlin ro|ak Senad Vukovi}, koji je pomo}nik op}inskog na~elpa je tako i cijela na{a porodica uzdrmana isti~e Ruzmir, napomi, nju}i da je istovremeno i on na radnom mjestu izlo`en pritisku, prijetnjama, maltretiranju, naro~ito od {efa: Pi{e protiv mene disciplinske prijave, daje mi se negativna ocjena u radu, ometan sam... Poku{ali smo razgovarati s Vukonavode supru`nika: Neta~no je sve {to su vam rekli. Niti sam u~estvovao u zapo{ljavanju pomenute osobe na bilo koji na~in, niti sam vr{io pritisak, jo{ manje sam u bilo kojem smislu koristio svoju poziciju isti~e dr. Turbi}, koji nam je , prvobitno dao {iru izjavu, ali je potom insistirao na kratkoj. je i {kola koje su do okon~anja procedure anga`ovale druge osobe u odnosu na one koje su 30. 6. bile u radnom odnosu. . Istovremeno, iz Ministarstva nagla{avaju da se lica mogu primiti u radni odnos na odre|eno ili neodre|eno vrijeme i bez konkursa radi obezbje|enja stru~ne zastupljenosti nastave, do okon~anja postupka po raspisanom konkursu na period ne du`i od 90 dana.

Nadesno ravnaj se
Suljkanovi} obja{njava da je u proteklom periodu do{lo do odre|enih prestrojavanja u podru~nim {kolama, zbog smanjenja u~enika, tako da je u ovoj godini, prema njemu, na Enisino mjesto do{la osoba upravo iz jedne od tih {kola, stalna uposlenica, s vi{e godina sta`a od Enise. A za{to onda Enisa nije primljena na, kako direktor to naziva, novu poziciju, na kojoj je sada Lejla? Suljkanovi} ka`e da je puno osoba s vi{e radnog sta`a od Enise koje su tako|e mogle do}i u obzir. Za{to nisu? Ja sam iskoristio svoje pravo , ponavlja direktor, negiraju}i i to da je vikao na Enisu u telefonskom razgovoru: Enisa je dobar radnik, i sada, kada smo je bodovali, dobila je maksimalan broj bodova isti~e Su, ljkanovi}, nagla{avaju}i da i on recimo ima 11 godina sta`a, a da neke njegove kolege sa studija nemaju ni jednu godinu. Tvrdi i to da nije strana~ki opredijeljen. No,kada smo mu rekli da smo od dr. Turbi}a ~uli da je ~lan SDA, ka`e: Biraju se proteklih godina razni {kolski odbori, ali sa svima njima, neovisno od strana~ke pripadnosti, mi imamo dobru saradnju. Ho}u re}i, bitna su djeca, a ne ko je koje stranke , isti~e Suljkanovi}, dodaju}i da je O[ Safvet-beg Ba{agi} tri godine zaredom najbolja u op{tini, te da je s djecom najljep{e raditi. Tako misli i Enisa M. Halilovi}, ali kakve koristi! Mo`e li joj biti utjeha to da je i Safvet-beg Ba{agi}, zbog odnosa spram njega, bio prisiljen prodavati svoju vrijednu zaostav{tinu, koja je, hvala Bogu, zavr{ila u Brnu. I danas tamo ma`ena i pa`ena, kako joj i prili~i. Treba li da i mi odemo iz zemlje da bismo `ivjeli od svoga rada, ili je dovoljno oti}i u pravu stranku pi, ta M. Halilovi}.
Edina KAMENICA

Ne}emo da {utimo
Napisali smo to stoga {to iza zloupotrebe vlasti, kr{enja zakona, korupcije, nano{enja materijalne {tete i du{evne boli, prijetnji, mobinga, stoje, najve}im dijelom upravo ~lanovi ove stranke, koja bolju budu}nost nudi samo svojim ~lanovima obja{njava Ruzmir M. Halilo, vi}a, ~ija porodica, isti~e, posljednjih mjeseci `ivi pod stra{nim pritiskom. Ja sam gotovo cijeli rat proveo u Sarajevu, ali ovo {to mi sada do`ivljavamo vjerujte, gore je. Jer sada nije rat. Ja sam dipl. ekonomista sa zavidnim sta`om i karijerom, moja supruga je prvi profesor razredne nastave u Grada~cu, imamo dvoje maloljetne djece, `ivimo normalnim gra|anskim `ivotom, u koji se sada, na`alost, upli}e policija i to samo zato {to ne}emo da {utimo zbog nepravde tvrdi sagovornik. , Problemi su po~eli ove godine kada njegova supruga nije primljena na posao u O[ Safvet-beg Ba{agi} u Grada~cu, iako je tamo radila sedam uzastopnih godina, pa i pro{le godine. Da sve bude interesantnije, na njeno mjesto, do okon~anja konkursne procedure, a ova se, tvrdim i to, namjerno odugovla~i, primljena je Lejla Vukovi}, koja se na listi nastavnika razredne nastave Ministarstva obrazovanja TK-a nalazi na 43. mjestu, a moja supruga je u samome vrhu. Nezgodno je govoriti o sebi i svojima, ali ako biste pitali u {koli, u~enike posebno,

Ruzmir u na{oj redakciji

Foto: Senad GUBELI]

TRI GODINE U odredbama ~lana 279. KZ FBiH (Sl. novine FBiH, broj 36/03) stoji: Ko uskrati ili ograni~i pravo gra|anina na slobodno zapo{ljavanje na podru~ju Federacije pod jednakim uvjetima koji vrijede u mjestu zapo{ljavanja, kaznit }e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine, stoji u tu`bi supru`nika M. Halilovi}
nika za privredu, bud`et i inansije, ali i Ruzmirov {ef. Kako M. Halilovi} to zna? vi}em, ali, jedino smo uspjeli dobiti, tako nam se predstavio, njegovog voza~a (jer je Vukovi} zaboravio mobilni), koji nam je obe}ao da }e prenijeti poruku. Zvali smo opet, sto puta, niko se ne javlja. Ni u kancelariji. I kad mu je prekipjelo Ruzmir M. Halilovi} je {tampao o svom tro{ku plakate (CIK stvarno nema ni{ta s tim), pa ih polijepio po Grada~cu. To je bio gra|anski protest. No, {ta se de{ava? Mene policija uznemirava, jer protiv mene podnose prekr{ajnu prijavu, a nikoga nije briga za istinu `ali se M. Halilovi}, ko, ji se ovim povodom obratio na vi{e dr`avnih, entitetskih i kantonalnih adresa: Izme|u ostalih, ombudsmenima, Komisiji za ljudska prava u Skup{tini TK-a . Prozvani dr. Semir Turbi}, ina~e, zastupnik u Skup{tini TK-a, negira Direktoru O[ Fuadu Suljkanovi}u smo postavili klju~no pitanje: Za{to je primio Lejlu? I inspekciji TK-a sam pokazao svu dokumentaciju, pa je i ova utvrdila da nisam prekr{io zakon , govori direktor, dodaju}i da nije ta~no da je Lejla bila bez sta`a. No, kada je Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture i sporta TK-a raspisalo konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama na podru~ju tog kantona, svima je dostavljen i akt kojim se tra`ilo da {kole do okon~anja konkursne procedure anga`uju osobe koje su bile u radnom odnosu u {kolama 30.6.2012 . Prema ovome, prednost je imala Enisa. Ve}ina {kola je postupila po ovom aktu ka`u nam u Ministar, stvu, napominju}i: Me|utim, bilo

Priznanje direktora
Direktor mi je to priznao u prvom razgovoru, opravdavaju}i se da je morao. Kasnije je negirao. No, o~ito da je moja supruga ispala neciljana {teta. Jer, bilo ko da se nalazio na tom mjestu, izgubio bi posao zato {to je trebalo primiti Lejlu, ~lanicu SBB-a, kao {to su i dr. Turbi} i Vukovi} govori M. Halilo, vi}, navode}i i to da se njegova supruga `alila nadle`nom ministarstvu TK-a. Direktor je poslije telefonom izgrdio moju suprugu, govore}i joj: Ko si ti da se `ali{, ti ne smije{ da se `ali{, ima da }uti{, ina~e nikad ne}e{ dobiti posao, itd. To je Enisu jako uznemirilo. Samo sjedi ku}i i pla~e,

REPORTA@A
Blago Samostana u Fojnici

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Evropski planinarski put na Igmanu


U sklopu manifestacija organiziranih u povodu obilje`avanja 120 godina planinarstva u Bosni i Hercegovini na Igmanu je ju~er uprili~en internacionalni simpozij o temi Evropski pje{a~ki putevi E-6 i E-12 u funkciji razvoja turizma BiH. U okviru simpozija bit }e elaborirano 16 tema, a u njegovom radu sudjeluju istaknuti djelatnici iz kulturnog, sportskog i politi~kog `ivota Bosne i Hercegovine, kao i gosti iz drugih evropskih zemalja, me|u kojima i predsjednica Evropske pje{a~ke asocijacije (Europion Ramblers Association - ERA) Liz Nielsen, te Uro{ Vidovi}, predsjedavaju}i Komisije Evropske pje{a~ke asocijacije. Kako je agenciji Fena kazao generalni sekretar Planinarskog saveza BiH Tarik Grabus, ju~er su na Velikom polju (Igman) u prisustvu velikog broja planinara i ljubitelja prirode iz cijele Bosne i Hercegovine predsjednik Planinarskog saveza BiH Zijad Deljo i predsjednica ERA Liz Nielsen na simboli~an na~in (presijecanjem vrpce) otvorili dionicu Evropskog puta E-6 kroz BiH. Me|u ostalima, sve~anom ~inu prisustvovali su i ambasadori Slovenije i Austrije u BiH Andrej Graseli i Donatus Kck. Grabus navodi da je Evropski put E-6 jedan od 12 planinarsko-pje{a~kih puteva koji se u du`ini od 5.200 kilometara prote`e od Skandinavije preko Njema~ke, ^e{ke, Austrije, Slovenije, Hrvatske do Gr~ke i Turske, a trenutno su u fazi izrade planinarsko-pje{a~ke dionice koje prolaze kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju. Bosna i Hercegovina je prije rata imala 50 transverzala, {to predstavlja veliki resurs za razvoj turizma, uklju~uju}i seoski turizam i oboga}ivanje bh. turisti~ke ponude uop}e.

^uvari kultur
Bogati arhiv svjedo~i o stolje}ima povijesti BiH. Iz njega se mogu i{~itavati na~ini `ivota u ovim krajevima, ali i u svjetskim razmjerima. Mogu se sagledati uspjesi i padovi ovog stanovni{tva, bolesti koje su harale ovim krajevima, pa i lije~enja, gdje su opet franjevci bili prvi {kolovani lije~nici i narodni lije~nici
Franjeva~ki samostan Fojnica ~uva izvornost, povijest, umjetnost, kulturu i bogatstvo Fojnice i na{e dr`ave Bosne i Hercegovine. Njegov bogati arhiv je izuzetno vrijedan, jer svjedo~i o stolje}ima povijesti BiH, iz njega se mogu i{~itavati na~ini `ivota u ovim krajevima, ali i u svjetskim razmjerima. Mogu se sagledati uspjesi i padovi ovog stanovni{tva, bolesti koje su harale ovim krajevima, pa i lije~enja, gdje su opet franjevci bili prvi {kolovani lije~nici i narodni lije~nici, a dokaze su nam ostavili u svojim ljekaru{ama medicin, skim vagama, mikroskopima, receptima, ljekovitom bilju, hirur{kim instrumentima... tovnu, liturgiju... i na kraju do|e varia - to su stare knjige koje ne spadaju niti u jednu odre|enu skupinu. Zanimljiva je jedna skupina od 75 knjiga koje su sve napisane rukom, prekrasnim rukopisima, a vjerojatno su ih pisali profesori za svoje potrebe kao predava~i. Tako|er, jedan herbarij star oko 400 godina, pisan rukom na talijanskom jeziku i u njemu razne trave stare isto toliko godina. Neke su, naravno, izlapjele. Iznimnog je zna~aja i Biblija stara 400 godina, u tri velike sveske, napisana na arapskom jeziku. Zanimljiv je, tako|er, jedan rje~nik u dva toma, koji na osam jezika paralelno tuma~i odre|eni pojam iz 17. stolje}a. Kada su u pitanju najstarija iz-

Talijanski Crveni krst poma`e djeci u Bratuncu


Predstavnici Crvenog krsta iz italijanskog grada SantAngelo in Vado ju~er su u Bratunac dopremili i podijelili humanitarnu pomo} u novcu, {kolskom priboru i garderobi za 63 djece, javila je Srna. Rije~ je o djeci koja su tokom rata u BiH ostala bez roditelja, kao i o djeci iz socijalno najugro`enijih porodica, koja ovu pomo} primaju svake godine od 1996 rekla je predsta, vnik italijanskog Crvenog krsta Cecilija Anselma Monako. Ona je navela da nov~ana pomo}, koju daju donatori, iznosi od 200 do 250 eura, te da Crveni krst prikuplja i garderobu i {kolski pribor od kojih pravi paketi}e za djecu. Ve}ina me|u korisnicima ove pomo}i, koju su po~eli dobijati prije 16 godina, sada je u {kolama ili na studijima, i oni ne}e biti zaboravljeni do kraja {kolovanja rekla je Monako, va, koja je i koordinator ove akcije. Ona je najavila da }e dopremanje humanitarne pomo}i biti nastavljeno uprkos krizi.

[kola za mlade lidere u Prijedoru


U Prijedoru je ju~er po~ela [kola liderstva, prvi projekt novoosnovane Fondacije Zajedni~ki put, koju poha|a 60 mladih ljudi odabranih na javnom konkursu, javila je Srna. Pomo}nik ministra za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske Branka Male{evi} rekla je da ovakvi projekti doprinose tome da mladi ljudi postanu svjesni sebe i svojih vrijednosti, budu}i da to ~esto nisu. Liderstvo se posti`e vremenom i lider je neko ko doprinosi pozitivnim promjenama u dru{tvu i neko ko je kreativan i talentovan, a ovi mladi ljudi to jesu rekla je Male{evi} novi, narima u Prijedoru. Ona ja naglasila da je za svakog mladog ~ovjeka veoma bitno da, osim formalnog, ima i neformalno obrazovanje. Mladi ljudi su puni ideja, ali ih treba nau~iti kako da ih realizuju i kako da se u dana{nje vrijeme kre}u kroz tr`i{te rada navela je Male{evi}eva. , Portparol Fondacije Zajedni~ki put Bogdana ^eko rekla je da }e se do kraja decembra svake subote odr`avati radionice, gdje }e polaznici [kole liderstva dobijati informacije o stanju na tr`i{tu rada, te o tome kako napisati CV i motivaciono pismo i kako se pripremiti za razgovor sa poslodavcem. Bi}e to prva komponenta projekta, a u preostale dvije faze polaznici }e u~iti kako da pi{u projekte, odnosno kako da pi{u biznis-ideje i gdje sve mogu tra`iti novac za pokretanje vlastitog biznisa navela je ^eko. ,

Bosanska knji`evnost
Bosanska knji`evnost ili bosnensia kao dio biblioteke je ure|en ponukom sveu~ili{nog profesora Tadije Smi~iklasa, koji je prije nekoliko godina posjetio knji`nicu Samostana u Fojnici. Fra Ljubos je naveo knjige od poznatijih bosanskih pisaca tog doba, najprije bo san ~i com: Fra Ma ti ja Divkovi}: Nauk krstjanski 1611, Razlike beside 1616, Pla~ Bl. Divice Marie. 1723; Fra [tipan Margeti} (Jaj~anin): Fale svetih. Mletci 1708, Ispovid karstjanska. Mletci 1709, Fra Pavo Posilovi}: Nasla|enje duhovno 1682, Cvit od kriposti duhovne i tilesne Mletci 1701. Glagoljicom tiskanih ima nekoliko brevijara i misala. Latinicom pisana stara bosanska djela jesu ova va`nija: Fra Ivan Bandulovi}: Pistole i evan|elja 1639; Fra Marko Dobreti}, biskup: Sveti sakramenti 1782.

Biblioteka u podrumu
U Samostanu postoje i dvije biblioteke; jedna je biblioteka novijih knjiga, to su one izdane od 1850. godine naovamo i te su knjige predvi|ene za {kolsku lektiru |acima, studentima, za pisanje raznih diploma i drugi istra`iva~ki rad, a druga je biblioteka starih knjiga koja ima oko 10.000 naslova. Ovo najve}e blago Samostana smje{teno je u prizemlju nad podrumom u jednoj ogromnoj dvorani (oko 90 m2), koja je najmodernije ure|ena. Knjige su sve u postaklenim ormarima. Biblioteka obuhva}a 24 podru~ja: teologiju, matematiku, iziku, kemiju, zemljopis, medicinu, jezikoslovlje, klasi~ne pisce, civilno pravo i crkveno pravo, psihologiju, muziku crkvenu i svje-

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

REPORTA@A

e i bogatstva na{e BiH


Muzejska zbirka
U muzejskoj zbirci Samostana su, kako nagla{ava, kustos, mnoge zanimljive stvari. Izme|u ostaloga, tu su kamene plo~e. Radi se o gra|evinskim dozvolama. Kad su fratri tra`ili od bosanskih vlasti da ne{to prave, kada dobiju dozvolu to je trebalo u kamen utesati da bude kao izlo`ba, da kada do|e inspekcija da se vidi da je to to. Imaju jo{ zbirka minerala, jako bogata, onda vage, po~ev iz osmanskog vremena, ar{ini - mjere za du`inu iz toga vremena, aparati za brijanje, stari satovi... Posjedujemo ud`benike iz prve {kole u Fojnici, pa kova~ke radionice i njihovi proizvodi, narodne no{nje, vezovi, tkala~ki stanovi... ka`e , fra Janko Ljubos. Danas se u Samostanu ~uva bogata zbirka tih rukotvorina: crkveno posu|e, kri`evi, svije}njaci koji svjedo~e veliko zanatsko umije}e, a ra|eni su od fojni~kog srebra i zlata i uradili ih fojni~ki majstori. U drugu skupinu spadaju ukrasi za `ene i mu{karce: nau{nice, prstenje, ovratnici, ukrasne toke, je`deri (ukrasi oko stru ka), uko sni ce... Po se bno mjesto zauzima Zdjelica, fojni~ka zlatarska radionica iz 15. stolje}a. Zbirka crkvenog ruha posebno je zastupljena u ovom samostanu, tako|er ra|ena ovdje, ali dobavljena iz drugih zemalja, kao i darovi visokih crvenih i politi~kih du`nosnika. Etnografska zbirka vezana uz ove krajeve i vrijeme u kom je nastajala je veoma vrijedna.
Fotosi: Muhamed TUNOVI]

Franjevci su prije 650 godina do{li u Fojnicu

Nova zgrada
Prije 12 godina smo sru{ili staru zgradu, izgradili novu i sada to pomalo namje{tamo. Imamo prekrasnu galeriju slika, izuzetno vrijednu sa 239 umjetni~kih slika. Imamo sliku najstariju u povijesti umjetnosti Bosne i Hercegovine. Na njoj je napisana godina kada je ura|ena 1328. Uva`eni Smail Tihi}, na{ veliki povjesni~ar umjetnosti, ka`e da se u to vrijeme upravo slikalo na toj podlozi a to je daska i tehnika je bila tempera a tema cvije}e. I upravo sve se sla`e. Na{a je umjetni~ka galerija oboga}ena i ovom slikom. Imamo jo{ jedan kat urediti. Tamo }e biti djela na{ih franjeva~kih pisaca koji su boravili u Fojnici, onda bosanski kraljevi {to imamo iz tog vremena, pa vi{e od 3.000 originalnih turskih dokumenata koje tako|er `elimo izlo`iti. Imamo bogatu numizmatiku, ilateliju... , kazuje fra Ljubos. Uglavnom, ono {to je do sada ure|eno je otvoreno za javnost, a ono {to nije ure|eno jo{ slu`i kao skladi{te, ali se, kako veli fra Janko Ljubos, nada da }e se i to brzo srediti.
Mirza DAJI]

danja (antiquissima), tu su skupljene sve najstarije knjige u knji`nici - iz XV i XVI stolje}a, neke iz prvoga doba tiskarskog obrta. Najstarije je djelo: Nicolai Lirani: Postillae in S. Scripturam N. T. god. 1481. u tri sveske. Dru go naj sta ri je dje lo jeste: Summa Doctoris irrefragabilis Fr. Alexandri de Hales O. F. M. iz god. 1499. u ~etiri sveske; tiskano starogoticom, a dosta i rukom ra|eno. Franjevci su prije 650 godina do{li ovdje u Fojnicu i tu su neprekidno do danas prisutni. Ovdje je bila {kola pa je nabavljeno puno knjiga, ovdje su stolovali biskupi, dakle, ne u Sarajevu ili Banjoj Luci, nego ba{ ovdje, pa je tu i njihova ostav{tina. Tako|er, ovdje je bila i {kola za mladi}e koji su se spremali za fratre, pa se stvorila jedna izuzetno bogata biblioteka. Neki predmeti koje su fratri koristili kroz `ivot su ovdje u zbirci obja{njava nam fra Jan, ko Ljubos, kustos samostanskog muzeja.

10

CRNA HRONIKA
Voza~ automobila audi, ~iji su inicijali D. N. (36), te`e je povrije|en u saobra}ajnoj nezgodi, koja se rano ju~er dogodila na putu Bla`uj - Ilid`a, na podru~ju Sarajeva. Nezgoda se dogodila oko 2.00 sata kada se vozilo, kojim je upravljao D. N, prevrnulo kod Ilid`e, javila je Srna. Povrije|eni voza~ preba~en je u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu. Policija je izvr{ila uvi|aj.

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Udes na putu Bla`uj - Ilid`a

Povrije|ena biciklistkinja u Brezi

Biciklistkinja D. N. (1989) iz Breze te`e je povrije|ena u saobra}ajnoj nezgodi koja se dogodila prekju~er po sli je po dne u mjestu Kahve, op}ina Breza. D. N, je prevezena na lije~enje u Klini~ki centar Sarajevo. Nju je udarilo vozilo audi (K01-O-859), kojim je upravljao S. N. iz Breze, javila je Fena.

Pred sudijom za prethodno saslu{anje Suda BiH

Nikola Pandurica negirao krivnju za {verc droge


Pandurica je od nepoznate osobe u Crnoj Gori preuzeo po{iljku marihuane, koju je u iznajmljenom vozilu poku{ao prokrijum~ariti u na{u zemlju
Dvadesetdvogodi{nji Nikola Pandurica (22), ro|en u Bijelom Polju (Crna Gora), nastanjen u Trebinju, pred sudijom za prethodno saslu{anje Suda BiH, negirao je krivnju za neovla{ten promet drogom. U skladu sa takvim izja{njenjem, predmet protiv njega }e biti dostavljen Vije}u, pred kojim }e se voditi sudski proces. u dva navrata otkrila po{iljke droge. Sredinom marta na Grani~nom prelazu Deleu{a kod Trebinja otkriveno je 12,6 kg marihuane u renou crnogorskih registracija, kojim je upravljao Dejan Ste{evi} (27) iz Podgorice. Na mjestu suvoza~a bio je @eljko Goranovi} (29) iz Nik{i}a, te su obojica uhap{eni. Drogu je u blatobranima renoa tada otkrio slu`beni pas. Protiv Ste{evi}a i Goranovi}a istraga je brzo okon~ana, a oni su optu`eni za neovla{ten promet drogom. Pola godine kasnije, preciznije po~etkom oktobra, grani~ari su na grani~nom prelazu Klobuk uhapsili dr`avljanina Srbije Milana Mila~i}a (21), ro|enog u Pe}i, nastanjenog u Podgorici, te dr`avljane Crne Gore Milo{a Pavi~i}a (21) i Ivonu Vu~i} (21), oboje iz Podgorice. Oni su 11,2 kilograma marihuane, upakovane u 12 pakovanja, sakrili na vi{e mjesta u renou crnogorskih tablica. Optu`nica protiv njih troje, kojom se terete za krijum~arenje droge, podignuta je nedavno.
L. S.

Saputnici
Pandurica je, prema navodima optu`nice, od nepoznate osobe u Crnoj Gori preuzeo ne{to vi{e od kilogram marihuane, koju je sakrio u vozilo, sa namjerom da je prebaci u BiH. Me|utim, u toj namjeri su ga sprije~ili pripadnici Grani~ne policije na grani~nom prelazu Zupci kod Trebinja. Ina ~e, Gra ni ~na po li ci ja je ovom zapljenom droge koja je iz Crne Gore trebala biti preba~ena u na{u zemlju, zapo~ela sa operativnom akcijom kodnog naziva Laufer. U no}i sa 22. na 23. februar, kako smo tada pisali, gra-

Marihuana otkrivena u zadnjem braniku da~ije

Foto: GP BiH

ni~ari su na ulazu u BiH zaustavili i kontrolisali iznajmljenu da~iju, bh. registracija, koju je vozio Pandurica, a sa njim su bili dr`avljani BiH B. D. i M. M. U za dnjem bra ni ku vo zi la

na|ena je droga, te je Grani~na policija protiv Pandurice i njegovih saputnika Tu`ila{tvu BiH podnijela prijavu zbog neovla{te nog pro me ta dro gom. Me|utim, na kraju je optu`ni-

ca podignuta samo protiv Pandurice.

Akcija Laufer
Podsje}anja radi, Grani~na policija je u nastavku akcije Laufer jo{

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 236759 12 P Sarajevo, 10. 9. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Emina Kurtovi} - Sabljica u pravnoj stvari tu`itelja Organizacija LOK Micro Sarajevo, ul. Skenderija br. 13 protiv tu`enika Ili} Dragana iz Br~kog, ul. Marina Dr`i}a br. 13, radi duga, vsp. 11.452,68 KM, van ro~i{ta 10. 9. 2012. godine donio je zbog propu{tanja Tu`enik Ili} Dragan obavezuje se isplatiti tu`itelju iznos od 11.452,68 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 7. 3. 2012. godine do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 443,00 KM, a sve u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Dostava presude tu`eniku Ili} Draganu smatra se izvr{enom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Emina Kurtovi} - Sabljica POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba (~l. 183. ZPP-a).

Zlo~in iz Klju~a star 20 godina dobija sudski epilog

Mu~en i ubijen zbog novca


Dvadeset godina star slu~aj ubistva Ramadana Turku{evi}a iz Klju~a uskoro bi mogao dobiti epilog na Kantonalnom sudu u Biha}u, gdje su pro{le sedmice pred Vije}e izvedeni Gojko Petrovi} i Nikola Tomi}. Predsjednica Vije}a Nizana Sara~ kritikovala je advokate optu`enih jer je drugi put, pod izgovorom da nema novca, a posljednji put da je bolestan, izostao tre}eoptu`eni Dragoslav Tomi}. Zbog toga je odgodila su|enje za 4. decembar, a sudskoj policiji naredila da omogu}i prinudno dovo|enje Tomi}a na sljede}e ro~i{te, jer ga jedino privo|enje i pritvor mogu natjerati da prisustvuje. Njih trojicu optu`nica tereti da su se 6. februara 1993. dogovorili da oplja~kaju Ramadana Turku{evi}a, jer su znali da ima raznih vrijednosnica budu}i da se bavio devizama, te su naoru`ani automatskim pu{kama nasilno u{li u njegovu ku}u. Tra`ili su mu novac, a po{to im je Ramadan Turku{evi} rekao da ga nema, po~eli su ga mu~iti. Nakon vi{e udaraca rukama i nogama, Gojko Petrovi} je uzeo no`, o{trice 20 centimetara, i vezanom Turku{evi}u po~eo da nanosi rane, a potom i da ga kolje. Na Turku{evi}u je prona|eno vi{e ubodnih rana, vrat sa mi{i}em i grkljanom bio je prerezan

PRESUDU

Gojko Petrovi} i Nikola Tomi} na posljednjem ro~i{tu Foto: F. BENDER

u du`ini od 15 centimetara, a u jednoj ubodnoj rani bio je i no` - oru`je ubistva. Nakon samog ~ina, trojica optu`enih su tra`e}i novac, potpuno prevrnula dnevni boravak, dje~iju sobu i kuhinju, te su mjesto napustila otu|iv{i TV, video, radio i druge tehni~ke predmete. Iako su, kako navodi optu`nica, s umi{ljajem li{ili `ivota Ramadana Turku{evi}a, njima se, ipak, sudi za te{ki slu~aj razbojni~ke kra|e i razbojni{tva u vezi sa ~lanom 150. po starom Krivi~nom zakonu Republike BiH. Pritom, kra|a i razbojni{tvo su djelo tere}enja, a ubistvo sredstvo i ishod tog djela. F. BENDER

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

CRNA HRONIKA
Ka ko jav lja por tal Klix.ba ju~er u Sarajevu je do{lo do saobra}ajne nesre}e u kojoj je povrije|ena jedna osoba. Nesre}a se dogodila u posljepodnevnim satima u sarajevskom naselju Pofali}i u Humskoj ulici. Voza~ terenca marke Opel Frontera inicijala G. M. je izgubio kontrolu, potom sletio s ko lo vo za i uda rio u stambenu zgradu.

11

Automobilom udario u zgradu

Petoro povrije|enih u Banjoj Luci

Dvije osobe, koje su te `e si no} po vri j e |ene u saobra}ajnoj nezodi u Banjaluci, po prijemu u Klini~ki centar bile su svjesne i imale su povrede glave, potvr|eno je Srni u Klini~kom centru Banjaluka. Prema rije~ima de`urnog ljekara Prijemne hirur{ke ambulante Tatjane [utilovi}, primljeno je petoro povrije|enih.

a podru~ju koje pokriva CJB Isto~no Sarajevo problem maloljetni~ke delinkvencije nije izra`en u posljednjih ~etiri-pet godina. Naime, u tom periodu zabilje`en je pad broja maloljetnika koji su u sukobu sa zakonom, a, recimo, u prvih deset mjeseci ove godine 10 maloljetnika po~inilo je 15 krivi~nih djela, dok su u istom periodu pro{le godine krivi~na djela po~inila 23 maloljetnika.

MALOLJETNI^KA DELINKVENCIJA U ISTO^NOM SARAJEVU

Mobitelom snimali
maltretiranje djevoj~ice
Porodica i {kola mogu i moraju prepoznati devijantna pona{anja kod maloljetnika i o tome obavje{tavati policiju i druge institucije, kako bi se na vrijeme reagovalo, isti~e portparolka CJB-a Isto~no Sarajevo
ljetni~ke delinkvencije. Prvenstveno porodica i {kola mogu i moraju prepoznati devijantna pona{anja kod maloljetnika i o tome obavje{tavati policiju i druge institucije, kako bi se na vrijeme reagovalo da takva pona{anja ne prerastu u te`e aktivnosti. Nedavno je zabilje`en slu~aj vr{nja~kog nasilja u dvori{tu jedne osnovne {kole u Lukavici gdje je jedan maloljetnik maltretirao djevoj~icu, a drugi je to snimao mobitelom dodala je Danka Te{i}. , Prema statisti~kim pokazateljima MUP-a RS-a, u 2011. za prekr{aje javnog reda i mira pri-

U~enici, nastavnici i roditelji


Maloljetnici obi~no ~ine krivi~na djela iz oblasti imovinskih delikata, odnosno kra|e i te{ke kra|e ~ija materijalna vrijednost nije velika. Me|utim, zabilje`eno je da su maloljetne osobe osumnji~ene za naru{avanje reda i mira, op{te sigurnosti ljudi i `ivotne sredine, ka`e Danka Te{i}, portparolka CJB-a Isto~no Sarajevo, te poja{njava da se tu zapravo radi o {umskoj kra|i. Ona isti~e da je broj krivi~nih djela koja su po~inili maloljetnici u opadanju, kao i broj maloljetnih osoba koje su u sukobu sa zakonom. Prema njenim rije~ima, uzrok tome svakako je ~injenica da policija redovno provodi preventivne aktivnosti u oblasti spre~avanja maloljetni~ke delinkvencije, kao {to su zabrana prodaje i to~enja pi}a maloljetnim osobama, te organizovanje stru~nih predavanja u {kolama. U toku proteklih devet mjeseci Centar je poduzeo niz aktivnosti na prevenciji nasilja u porodici i maloljetni~kog prestupni{tva. Jedna od na{ih najzna~ajnijih aktivnosti je realizacija plana MUP-a RS-a, koja se ogleda u odr`avanju predavanja u osnovnim i srednjim {kolama sa jasno deinisanim temama za u~enike, nastavnike i roditelje. Taj plan

javljenih osoba za prekr{aje, a u 2010. godini ih je bilo 3,3 posto od ukupnog broja prijavljenih po~inilaca. U 2009. 3,7 posto ukupno prijavljenih osoba su bili maloljetnici, {to zna~i da je u 2010. smanjeno u~e{}e maloljetnika u vr{enju prekr{aja javnog reda i mira.

Prekr{aji
Ranijih godina se njihovo u~e{}e tako|e smanjivalo (2006. godine - 393 maloljetnika, 2007. godine - 381, 2008. godine - 367), ali bez obzira na ovakve trendove, smatramo da ukupni broj maloljetnika kao po~inilaca prekr{aja javnog reda i mira i njihovo u~e{}e u naru{avanjima, zaslu`uje odgovaraju}u i poja~anu pa`nju ne samo policije ve} i nadle`nih struktura dru{tva isti~u , iz MUP-a RS-a. U prvih pet mjeseci 2012. MUP RS-a evidentirao je 105 maloljetnika, koji su ~inili prekr{aje javnog reda i mira, ili 3,3 posto od ukupnog broja prekr{ilaca. U odnosu na isti period 2011. godine, broj maloljetnih prekr{ilaca se smanjio za 36,5 posto, saop{tili su iz MUP-a RS-a.
D. P.

Danka Te{i}: Maloljetnici obi~no ~ine krivi~na djela iz oblasti imovinskih delikata

su realizovale sve policijske stanice. Mi nismo ~ekali da {kole izraze potrebu za ovakvim predavanjima, te da nas pozovu. Jedno vrijeme radili smo tako, ali se takva praksa nije pokazala adekvatnom, odnosno, neke {kole nisu zahtijevale od nas da odr`avamo predavanja, pa smo mi krenuli u akciju i samoinicijativno odr`avali predavanja. Jedno takvo odr`alo se u svim osnovnim {kolama u Isto~nom Sarajevu, a odnosilo se na opasnosti za maloljetnike na internetu rekla je Te{i}eva. , Pored te, policija je u posljednje dvije godine na podru~ju RS-a

PREDAVANJA U [KOLAMA Mi nismo ~ekali da {kole izraze potrebu za ovakvim predavanjima. Jedno vrijeme radili smo tako, ali se takva praksa nije pokazala adekvatnom, odnosno neke {kole nisu zahtijevale od nas da odr`avamo predavanja, pa smo mi krenuli u akciju i samoinicijativno odr`avali predavanja
odr`avala predavanja o cyber kriminalu, {tetnosti duhanskih proizvoda, vr{nja~kom nasilju ili maloljetni~koj delikvenciji. Smatramo da osim policije, i druge institucije mogu preventivno uticati na smanjenje malojavljeno je 10,3 posto vi{e maloljetnih po~inilaca, a 2010. godine zabilje`eno je 8,8 posto manje prijavljenih maloljetnika u odnosu na 2009. U 2011. maloljetnici su ~inili 3,4 posto od ukupno pri-

Sead Makali} tra`i azil u [vedskoj

Oti{ao sam iz BiH radi sigurnosti


Sve sam obi{ao po Tuzli, niko mi ni{ta ne garantuje. Ka`u, mi ti ne mo`emo dati za{titu, kazao nam je Makali} Prijetnje povezane sa su|enjem Marinkovi}ima
Sead Makali} iz kalesijskog naselja Goj~in, ~ovjek koji je u maju ove godine otkrio slu~aj zlostavljane njema~ke dr`avljanke Bettine Siegner u Karavlasima kod Kalesije, ovih dana je otputovao u [vedsku kako bi dobio azil. Podsjetimo, Makali} je jedan od glavnih svjedoka na su|enju Milenku i Slavojki Marinkovi}, koji su optu`eni za protivpravno li{enje slobode na okrutan na~in. Marinkovi}i se optu`nicom terete da su od kraja 2005. do 17. maja 2012. godine u zaseoku Karavlasi dr`ali zatvorenu njema~ku dr`avljanku Bettinu Siegner, koju su izi~ki i psihi~ki zlostavljali, nanosili joj te{ke tjelesne povrede, izgladnjivali je... Makali} nam se javio iz [vedske, te kazao kako je Bosnu i Hercegovinu napustio zbog ugro`ene sigurnosti. - Oti{ao sam prije deset dana autobusom sa `enom i djetetom. Morao sam napustiti. Sve sam obi{ao po Tuzli, niko mi ni{ta ne garantuje. Ka`u, mi ti ne mo`emo dati za{titu. Oti{ao sam radi sigurMakali} sa fotografijom Bettine Siegner

nosti i niko ne mo`e da me za{titi. Imam razgovor ovdje, a {ta }e oni re}i, ne znam, kazao nam je u telefonskom razgovoru Makali}. On nije precizirao ko mu je ta~no prijetio, ali je napomenuo da su

prijetnje povezane sa su|enjem bra~nom paru Marinkovi}. Nezvani~no saznajemo da jo{ neki svjedoci u ovom slu~aju planiraju napustiti BiH i zatra`iti azil u evropskim zemljama. S. K.

12

OGLASI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

REGION
VIJESTI

13

Australijska vlada donijela odluku o sudbini biv{eg vo|e Knind`a

ODOBRENO IZRU^ENJE kapetana Dragana

HRVATSKOJ
Australijska vlada je odobrila izru~enje Dragana Vasiljkovi}a, poznatijeg kao kapetan Dragan, Hrvatskoj, gdje }e biti ispitan prema optu`bama za ratne zlo~i ne, pi {e dne vnik Aus tra li en.Prema pisanju lista, ministar unutra{njih poslova Jason Clare donio je odluku o odobrenju izru~enja Vasiljkovi}a, poznat i kao Daniel Snedden.

Srpski bokseri uhap{eni u Atini


Srpski bokseri, bra}a Nikola i Stefan Stevanovi} te Petar Baji} uhap{eni su u Atini zbog sumnje da su u~estvovali u oru`anoj plja~ki. Njihov trener Ljubi{a Ignjatovi} rekao je da se to desilo prije petnaestak dana, ali da mu se Nikola tek danas javio i ispri~ao za {ta ga sumnji~e. Ne mogu ni{ta da komentari{em. Nemam komentar dok se ne ~ujemo i ne saznam vi{e, dok mi ne ka`e da li je to uradio ili nije, rekao je Ignjatovi}, a prenose mediji u Srbiji. Sva trojica uhap{enih su ~lanovi kampa ^ip. Nikola Stevanovi} ima 25 godina i internacionalni je prvak u polusrednjoj kategoriji, u verziji IBF. Stefan ima 24 godine i nastupao je u velter kategoriji, a Baji} (24) se takmi~io u kruzer-kategoriji.

Vasiljkovi} je uhap{en u Australiji 12. maja 2010. godine na osnovu potjernice koju je 2006. godine izdao sud u [ibeniku
Kaide protiv ameri~kih vojnika u Afganistanu. Vasiljkovi}ev advokat Bruce Dennis rekao je da je njegov klijent vodio direktne razgovore sa Morijem. Denis je dodao da je Vasiljkovi} ju~er u sidnejskom zatvoru Silverwater informisan o odluci ministra i da je bio vi{e nego razo~aran .

Presedan o izru~enju
List Australien podsje}a da do sada nijedna australijska vlada nije izru~ila svog dr`avljanina i podsje}a da je vi{i sud odbio zahtjev Ma|arske za izru~enje devetnaestogodi{njeg Australijanca ma|arskog porijekla Karolja Zentaja, optu`enog za ratne zlo~ine u Budimpe{ti tokom Drugog svjetskog rata. Tokom 2009. godine tada{nji ministar unutra{njih poslova Brendan O` Connor odobrio je Zentajevo isporu~enje ali je on ulo`io `albe, koja mu je u augustu odobrena pred vi{im sudom. Vasiljkovi} je uhap{en u Australiji 12. maja 2010. godine na osnovu potjernice koju je 2006. godine izdao sud u [ibeniku. U vrijeme kada je uhap{en 2001. u Syndeyu radio je kao instruktor golfa u Perthu.

Bio vi{e nego razo~aran


Ministar je donio odluku nakon pa`ljivog razmatranja zakona o ekstradiciji. Vasiljkovi} mo`e da zatra`i reviziju ministrove odluke o njegovoj ekstradiciji re, kao je portparol ministra unutra{njih poslova. U australijskim medijima objavljena je i vijest da je advokat Dan Mori, koji u SADu predstavlja Davida Hicksa, zapo~eo saradnju sa Vasiljkovi}em radi pripreme `albe na ovu odluku koja mo`e biti ulo`ena federalnim i vi{im sudovima. Australijanac David Hicks je prvi zatvorenik kome se sudi pred ameri~kim vojnim sudom u Gvantanamu, na Kubi. On se izjasnio krivim za pomaganje boraca Al-

Ta~i razmi{lja o predsjedni~koj funkciji


Premijer Kosova Ha{im Ta~i razmi{lja da preuzme funkciju predsjednika Kosova, po{to Alijansa za budu}nost Kosova uslovljava ulazak u koaliciju sa njegovom Demokratskom par tijom Kosova (DPK) jedino pod uslovom da funkciju premijera preuzme lider Alijanse Ramu{ Haradinaj, pi{e dnevnik Zeri. Ta~i ima pretenzija da to u~ini glasanjem u Skup{tini, a ne da se to ostvari neposrednim izborima, kako je predvi|eno prijedlozima za izmjenu Ustava Kosova i izbornih zakona, pi{e dnevnik pozivaju}i se na izvore u vladaju}oj DPK. Prema istom izvoru, Ta~i ne}e biti spreman da u trku za predsjednika u|e na osnovu reforme Ustava i izbornih zakona, kojima je predvi|eno da se predsjednik bira neposrednim izborima.

U Zvorniku ostavio srce


Stoiljkovi} je ro|en u Beogradu 1954. godine, no emigrirao je u Australiju 1969, ~iji je i danas dr`avljanin. 1991. godine se vratio u Srbiju gdje je njegovo u~estvovanje u ratu ostalo vrlo zapam}eno. Kapetan Dragan je, naime, odgovoran za formiranje paravojnih odreda poznatih i kao Knind`e ili Crvene beretke, a Milo{evi}eva propaganda ga je u~inila ratnim herojem o ~emu je ~ak napravljen i strip. Optu`en je, izme|u ostalog, za mu~enje hrvatskih policajaca kod Knina i Benkovca te za zlo~ine nad muslimanskim stanovni{tvom u Zvorniku.

Sahranjeni ostaci Skenderbega III


Posmrtni ostaci kralja Zogua I, poznatog kao Skenderbeg III, prenijeti su u petak iz Francuske, 50 godina nakon njegove smrti u egzilu Poslijeratni komunisti~ki re`im u Albaniji ukinuo je monarhiju 1946.

ajvi{i albanski zvani~nici i hiljade ljudi odali su posljednju po~ast kralju Ahmetu Zoguu I, koji je ju~er sahranjen u Tirani, nakon {to su njegovi posmrtni ostaci prenijeti iz Francuske. Pogrebnu ceremoniju u`ivo su prenosile nacionalne televizijske stanice. Posmrtni ostaci kralja Zogua I, poznatog kao Skenderbeg III, prenijeti su u petak iz Francuske, 50 godina nakon njegove smrti u egzilu. Ro|en kao Ahmet Muhtar Bej Zogolli u begovskoj aristokratskoj porodici u Otomanskom carstvu, albanski kralj je obrazovan u Konstantinopolju. U Prvom svjetskom ratu se borio u redovima AustroUgarske, s tim da je bio u zatvoru u Be~u i Rimu, da bi se po povratku uklju~io u politi~ki `ivot Albanije. Zogu je bio kralj Albanije od 1928. do italijanske okupacije 1939. godine, kada je pobjegao iz zemlje. Poslijeratni komunisti~ki re`im u Albaniji ukinuo je monarhiju 1946. Kraljevska porodica se vratila u zemlju 2002. i dana{nja vlada premi-

Oslobo|eni gr~ki novinar ponovo pred sudom


Gr~ki novinar Kostas Vaxevanis, koji je nedavno oslobo|en krivice za nedozvoljeno {irenje li~nih podataka zbog objavljivanja imena korisnika bankarskih ra~una u [vicarskoj, ponovo }e se na}i u sudnici nakon {to je Tu`ila{tvo ulo`ilo prigovor na presudu. Novo su|enje }e uslijediti nakon niza propusta na koje je ukazalo Tu`ila{tvo u presudi od 1. novembra, a pred tro~lanim sudskim vije}em najvjerovatnije }e se odr`ati po~etkom narednog mjeseca, javili su gr~ki mediji. Vaksevanis, izdava~ lista Hot doc, koji je objavio vi{e od 2.000 imena svojih sunarodnika sa bankarskim ra~unima, optu`io je gr~ku politi~ku i biznis-elitu da poku{ava da ugu{i {tampu kako bi prikrila korupciju koja razara zemlju. Za krivi~no djelo koje mu se stavlja na teret, otkrivanje li~nih podataka, Vaxevanis mo`e da dobije do tri godine zatvora.

Zogu je bio kralj Albanije od 1928. do italijanske okupacije 1939. godine

jera Salija Beri{e kasnije je dozvolila da kraljevi posmrtni ostaci budu vra}eni. Albanije je pod njegovom vladavinom bila policijska dr`ava u kojoj su se mediji cenzurisali, politi~ki neistomi{ljenici eliminisali i ograni~avale se gra|anske slobode. Istovremeno, Zog je poku{avao da ujedini naciju tako {to se, recimo, prilikom krunisanja, zakleo na Kuran i na Bibliju, pri ~emu je u Albaniji ukinuo islamske zakone i civilne zakone temeljio po uzo-

ru na {vicarskim. Iako je njegova vlada od po~etka imala podr{ku Benita Mussolinija od kojega je uveliko kasnije i zavisio, Skenderbeg je 1938. granice svoje dr`ave otvorio jevrejskim porodicama koje su bje`ale od nacisti~kog re`ima u Njema~koj. Pre`ivio je 55 atentata, a jedan od njih se desio tokom posjete Dr`avnoj operi u Be~u. Porodica Zogolli je 1922. svoje prezime promijenila u Zog, {to na albanskom jeziku zna~i ptica.

14

SVIJET
VIJESTI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Crni vikend u Egiptu

Sirijska koalicija }e imati izaslanika u Francuskoj


Sirijska opozicija koalicija imenovat }e izaslanika za Francusku, izjavio je francuski predsjednik Francois Hollande nakon sastanka s ~elnikom Sirijske nacionalne koalicije. Jedan francuski diplomatski izvor je rekao da }e izaslanik djelovati kao predstavnik koalicije te da }e postati veleposlanikom nakon uspostave pri vre me ne vla de i nje zi nog me|unarodnog priznanja. U Francuskoj }e biti sirijski veleposlanik kojeg }e imenovati predsjednik koalicije, ka zao je Hollande. Hollande je pozvao ~elnika koalicije Muaza Alhatiba na razgovore u Pariz nakon {to je Francuska postala prva europska sila koja je priznala tu skupinu kao jedinog predstavnika sirijskog naroda. Francuska je jedan od naj`e{}ih kriti~ara sirijskog predsjednika Ba{ara alAsada, ~ija je vojska u gu{enju pobune protiv njegove vladavine ubila, prema procjenama aktivista za ljudska prava, 38.000 ljudi.

U sudaru voza i autobusa poginulo 47 djece

Djeca, od ~etiri do {est godina, i{la su na izlet koji je organizovalo njihovo obdani{tel
U sudaru voza i autobusa koji je prelazio preko {ina u gradu Manfalut, oko 300 kilometara ju`no od Kaira, ju~er je poginulo najmanje 47, a povrije|eno 13 djece, izjavio je Jehja Ke{k, guverner provincije Asiut u kojoj se nesre}a dogodila. - Broj poginulih popeo se na 47, a 13 djece je povrije|eno, ali niko nije u kriti~nom stanju. Tim od 45 ljekara se brine o povrije|enoj djeci - rekao je Ke{k za dr`avnu televiziju. [ezdesetero djece, od ~etiri do {est godina, i{lo je na izlet koji je organizovalo njihovo obdani{te. Bezbjednosni zvani~nik rekao je da raskrsnica na `eljezni~kim {inama, po svemu sude}i, nije bila zatvorena kada je voz projurio kroz nju, navode agencije. Predsjednik Egipta Muhamed Morsi nalo`io je ministrima da pru`e podr{ku porodicama poginule djece, a guverner ju`ne provincije Asiut, u kojoj se nesre}a do-

Izetbegovi} uputio telegram sau~e{}a


^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} djelovao je brzo i uputio je ju~er telegram sau~e{}a predsjedniku Egipta Muhamedu Mursiju povodom tragi~ne saobra}ajne nesre}e koja se desila u gradu Manfalut.
Nare|ena istraga zbog nesre}e u gradu Manfalut
Reuters

godila, naredio je istragu. Ministar saobra}aja Ra{ad al-Metini odmah je podnio ostavku, uz obrazlo`enje da prihvata odgovornost za nesre}u. Morsi je prihvatio i ostavku direktora egipatske `eljezni~ke uprave.

Egipatski putevi i `eljeznice nisu bezbjedni i Egip}ani se `ale da nijedna vlada do sada nije uspjela da organizuje po{tovanje osnovnih bezbjednosnih standarda, {to je dovelo do niza fatalnih nesre}a.

Narod u Jordanu `eli promjenu re`ima

Monti zatra`io od Morsija da preuzme aktivnu ulogu


Talijanski premijer nazvao je prvog ~ovjeka Egipta te od njega zatra`io preuzimanje aktivne uloge u tra`enju primirja izme|u Izraela i Palestinaca, koji se proteklih nekoliko dana sukobljavaju u pojasu Ga ze. Predsjednik talijanske vlade Mario Monti zatra`io je u petak od Muhameda Morsija da preuzme aktivnu ulogu u postizanju primirja izme|u Izraela i Gaze, {to je egipatski predsjednik do~ekao s odobravanjem, isti~e se u priop}enju egipatske vlade. Morsi je tokom poslijepodneva na zvao predsjednika talijanske vlade. U tom dugom i srda~nom razgovoru dvojica dr`avnika su izrazila veliku zabrinutost i nadu da }e strane posti}i primirje {to je br`e mogu}e i tako prekinuti sukobe i omogu}iti obnovu dijaloga Izraelaca i Palestinaca i mirovne pregovore. Egipatski predsjednik je, prema saop{tenju, s odobravanjem do~ekao zahtjev predsjednika Montija da preuzme aktivnu ulogu radi {to br`eg postizanja dogovora o primirju. Usto je kazao kako je siguran da }e Italija imati va`no mjesto u obnovi izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, zahvaljuju}i svojim optimalnim vezama s objema stranama. Od srijede su poginula 23 Palestinca, a vi{e od 230 je ranjeno u gotovo 500 izraelskih zra~nih napada. U ispaljivanju 280 raketa iz Gaze na Izrael poginulo je troje ljudi.

TRA@E ODLAZAK kralja Abdulaha


Vi{e hiljada Jordanaca demonstriralo je ju~er u Amanu zbog pove}anja cijena energenata i zatra`ilo odlazak kralja Abdulaha II. Policija je sprije~ila demonstranata da se pribli`e kraljevskoj palati. Narod `eli promjenu re`ima. Sloboda, dole kralj Abdulah , skandiralo je 10.000 demonstranata me|u kojima ima islamista, pripadnika ljevi~arskih pokreta, te pokreta mladih. Okupljeni ispred d`amije Huseini, u centru Amana skandirali su sloboda poti~e od Boga Narod `e, li pad re`ima Zvani~nik Muslimanskog . bratstva Zaki Bani Kseid rekao je da je sve vi{e onih koji tra`e odlazak re`ima. - To ne mo`e i ne treba biti ignorisano. Re`im mora da izvr{i reforme dok ne bude kasno - potvrdio je Kseid. U blizini zgrade ministarstva unutra{njih poslova za ve~eras su zakazane nove demonstracije. Jordanska vlada prije dva dana odobrila je poskupljenje energenata kako bi podmirila bud`etski deicit od pet milijardi dolara. Cijena gasa sko~ila je za 53, a benzina za 12 posto. Poskupljenje je prouzrokovalo demonstracije. U sukobima sa policijom ju~er je jedna osoba poginula. Do sada je povrije|ena 71 osoba, me|u kojim 54 policajca, dok je 158 ljudi uhap{eno.

Demonstracije u Amanu

Umro hinduski fundamentalista


Hindu fundamentalista Bal hackeray koji je osniva~ desni~arske partije Shiv sena, umro je u Mumbaju u Indiji u 86. godini.On se krivi za podstrekavanje tenzija izme|u hindusa i muslimana u vrijeme nereda u Mumbaju 1993. godine, kada je poginulo oko 900 ljudi. Njegova `estoka retorika na~inila ga je jednim od najkontroverznijih politi~ara Indije. Partija Shiv sena osnovana je kako bi dr`ala indijske imigrante dalje od dr`ave Mahara{tra i kako bi se zaustavilo {irenje islama. Partijski zvani~nici okupili su se ispred hackerayeve ku}e, a poja~ane su i mjere bezbjednosti. Njegov ljekar rekao je okupljenima da je Takeraj danas posljednji put uzdahnuo u 11.00 sati. On je ve} nekoliko mjeseci bio bolestan, a stanje mu se pogor{alo u srijedu. Crta~ i ilustrator po struci, Takeraj je formirao svoju stranku 1966. godine. Partija je vremenom postala poznata kao stranka koja promovi{e vjerski i etni~ki {ovinizam, uzimaju}i kao metu manjine, posebno muslimane. Godine 2002. i kasnije 2008, hackeray je pozivao hinduse da formiraju samoubila~ke odrede i napadaju muslimane. On je odbacivao tvrdnje da je antimusliman, ali se `estoko protivio onima koji su bili propakistanski nastrojeni. Pro{log mjeseca, hackeray nije mogao li~no da u~estvuje na skupu partije, ali je u~estvovao posredstvom videolinka.

Bal Thackeray

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012. Broj palestinskih `rtava sve ve}i

SVIJET
VIJESTI

15

Siemens potpisao ugovor sa ruskim `eljeznicama


Nare|ena mobilizacija 75.000 rezervista u Izraelu
Reuters

Dim i eksplozije iznad Gaze

Reuters

Izrael spreman na kopnenu ofanzivu


Izrael je blokirao sve glavne puteve oko Gaze i objavio da se oni od sada nalaze u zatvorenoj vojnoj zoni, a sve je vi{e znakova da se priprema kopnena ofanziva Militanti u Gazi nastavili su da ispaljuju rakete na Izrael, nakon {to su im mete ju~er bili Tel Aviv i Jerusalem
Izraelski avioni ga|ali su sjedi{te Hamasa u Gazi, dok su obje strane nastavile da razmjenjuju rakete u eskalaciji nasilja u regionu, javila je televizija Sky News. Prema iskazima o~evidaca, na zgradi, koju je ju~er posjetio egipatski premijer Hi{am Kandil, pri~injena je velika materijalna {teta.

Njema~ka kompanija Siemens potpisala je ju~er ugovor vrijedan 2,5 milijardi eura sa Ruskim `eljeznicama o isporuci 675 lokomotiva. Lokomotive }e biti proizvedene u zajedni~koj kompaniji Siemensa i ruske firme Sinara grup. Memorandum su ju~er potpisali direktor Siemensa Peter Loeher i njegov kolega iz RZD-a Vladimir Jakunin na marginama posjete njema~kog kancelara Angele Merkel Moskvi. Direktor kompanije Sinara group Dmitrij Pumpjanski rekao je novinarima da je vrijednost ugovora procijenjena na oko 2,5 milijardi eura. Siemens i RZD u saop{tenjima nisu spominjali finansijske detalje.

Mobilizacija 75.000 vojnih rezervista


Izraelska vlada odobrila je mobilizaciju oko 75.000 rezervista o~ekuju}i kopnenu ofanzivu na Gazu. Dvije elitne vojne brigade okon~ale su pripreme za ulazak u palestinsku enklavu ako se to poka`e kao nu`no saop{tila je vojska. Generalni sekretar , UN-a Ban Ki-moon apelovao je ju~er na obje strane u sukobu da prekinu opasnu eskalaciju nasilja i vrate red i mir najaviv, {i da }e uskoro posjetiti region. Na terenu jedan novinar agencije France Presse vidio je ju~er kako se blizu granice izme|u Izraela i pojasa Gaze gomilaju blindirana vozila i buldo`eri, a tu su posljednjih 48 sati postavljeni i tenkovi. Izrael je blokirao sve glavne puteve oko Gaze i objavio da se oni od sada nalaze u zatvorenoj vojnoj zoni, a sve je vi{e znakova da se priprema kopnena ofanziva. ^etiri Palestinca poginula su ju~er u novom izraelskom vazdu{nom udaru na pojas Gaze, ~ime je broj palestinskih `rtava u eskalaciji nasilja od srijede pove}an na 28, dok je najmanje 270 ljudi ranjeno, rekli su palestinski zvani~nici. Najmanje 38 Palestinaca i troje Izraelaca poginulo je od kada je ubijen vojni {ef Hamasa u srijedu. Militanti u Gazi nastavili su da ispaljuju rakete na Izrael, nakon {to su im mete ju~er bili Tel Aviv i Jerusalem. Prema nekim procjenama, militanti su do sada ispalili vi{e od 450 raketa. Izrael je pokrenuo operaciju Stub odbrane u srijedu, kada je ubijen vojni {ef Hamasa Ahmed

al-D`abari, ga|aju}i stotine artiljerijskih gnijezda, magacine municije i teroristi~ke }elije radikalnih islamisti~kih grupa u Gazi, prvenstveno Hamasa i Islamskog d`ihada.

Ve}ina prijevremeno ro|ene djece nepotrebno umre


Stru~njaci UN-a za zdravstvo izjavili su da bi godi{nje moglo biti spa{eno 750.000 prerano ro|enih beba preduzimaju}i jednostavne i jef tine korake za ograni~enje prijevremenog ra|anja. Postoje brojne intervencije koje mogu da spase `ivot i pobolj{aju kvalitet `ivota tih beba za koje nije potrebna velika vje{tina, jer su to jednostavne intervencije, rekla je Elizabeth Mason, koja je na ~elu Agencije za zdravlje majki, novoro|ene djece, djece i adolescenata Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization). Prema podacima WHO, na globalnom nivou prijevremeno se rodi 15 miliona djece. Ona je dodala da ovaj problem vi{e poga|a siroma{nije zemlje. Prema statistici, vi{e od 60 posto prijevremenih ra|anja desi se u Africi i Ju`noj Aziji.

Bez lijekova i medicinskih zaliha


U me|uvremenu su izraelske vazduhoplovne snage napale grad Gazu, Kan Junis i Rafu na jugu, a izraelska armija saop{tila je da zatvara za civilni promet tri puta koja vode ka ili se grani~e sa pojasom Gaze, {to se smatra nagovje{tajem mogu}eg poja~avanja vojnih polo`aja. Prije tih napada ministar zdravlja iz Hamasa Muid al-Mukalalati je upozorio na konferenciji za novinare u pojasu Gaze da nema lijekova i medicinskih zaliha. On je apelovao na arapske zemlje i sve strane da upute pomo}, zahvaliv{i Egiptu za ve} ponu|enu pomo}.

Ga|an {tab Hamasa


Hamas, islamisti~ka organizacija koja upravlja pojasom Gaze, saop{tila je da su izraelski avioni bombardovali zgradu u kojoj se nalazi kancelarija premijera Ismaila Hanijeha i zgradu sjedi{ta policije. Portparolka izraelske armije potvrdila je napad na premijerovu kancelariju, prenio je Reuters. [tab Hamasa pogo|en je ~etiri puta, a vlada isti~e da je posve}ena svojim pozicijama i svom narodu navodi se u saop{tenju vla, de Hamasa.

Nakon sto godina anglofon na ~elu Montreala


Michael Applebaum izabran je za vr{ioca du`nosti gradona~elnika Montreala, {to je prvi put u proteklih stotinu godina da na ovoj funkciji bude anglofon. Applebaum je izabran glasanjem u gradskoj skup{tini za funkciju vr{ioca du`nosti gradona~elnika, jer je njegov prethodnik Grald Tremblay podnio je ostavku usljed skandala. U kanadskoj provinciji Quebec, gdje dominiraju frankofoni, zvani~nici sa engleskog govornog podru~ja veoma rijetko dobijaju istaknutije politi~ke uloge. Applebaum govori i francuski jezik. On }e na funkciji gradona~elnika provesti samo godinu uz obe}anje da }e ne}e kandidovati na narednim lokalnim izborima u novembru 2013. godine. Po{to je gradona~elnik podnio ostavku prije izbora, prema zakonu Quebeca, nasljednik na toj funkciji biva biran u gradskoj skup{tini i na privremenoj osnovi.

Uhap{eno 11 policajaca cyber {pijuna


Gruzija je uhapsila 11 visokih zvani~nika ministarstva unutra{njih poslova i zamjenika gradona~elnika Tbilisija, zbog navodne cyber {pijuna`e opozicionih lidera u talasu najnovijih hap{enja zvani~nika koji su bili u slu`bi pod predsjednikom Mihailom Saka{vilijem, saop{tili su ju~er tu`ioci. Ovi zvani~nici su optu`eni da su koristili virus kako bi pristupili kompjuterima politi~kih par tija suprotstavljenih Saka{viliju, ~iju je par tiju pobijedila, poslije dugogodi{nje vladavine, na oktobarskim parlamentarnim izborima koalicija sa milijarderom Bidzinom Ivani{vilijem na ~elu. Uz pomo} virusa, zvani~nici su imali pristup kompjuterima predstavnika razli~itih politi~kih par tija i vjerskih organizacija i prislu{kivali su ih, kazao je Kbila{vili.

Michael Applebaum

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljeznice RS-a

Kretanje para u dru{tvu

KOLIKO PRIVREDA
Na jednom mjestu 17 KM poreza, na drugom pet... i takol ovih blizu ~etiri miliona stanovnika BiH pune dr`avnu kasul
Obi~an radnik u BiH privre|uje, naprimjer, u gra|evinskoj irmi, za platu od 500 - 600 KM. Doprinose mu poslodavac nekad uplati, nekad ne uplati, jer irma ne stoji ba{ najbolje. Taj radnik na putu od posla do ku}e svrati u, naprimjer, slovenski supermarket, kupi hrvatskih, srpskih, austrijskih i naravno slovenskih proizvoda za 100 KM. Na ra~unu mu uredno pi{e da je u tih 100 KM koje je ostavio u supermarketu ura~unato i 17 KM koje daje dr`avi na ime poreza, odnosno PDV-a. U cijenu svakog od tih proizvoda proizvo|a~ ili uvoznik je ve} ura~unao, tako|er, 17 posto poreza na dodatnu vrijednost, zatim akcizu, (ako je kupio akciznu robu), a onda i ostali porezi, nameti itd. Nastavlja put prema ku}i u svom starom njema~kom automobilu, te svra}a na austrijsku benzinsku pumpu gdje nato~i goriva za 50 KM i plati pet KM posebne akcize za odr`avanje cesta i izgradnju autoputeva.

zaradi, vlast potro{i


Saradnja sa poljskim holdingom
Rukovodstvo @eljeznica Republike Srpske razgovaralo je sa predstavnicima poljskog holdinga Multiko iz Var{ave i fabrike ZNLE iz Gljivica o mogu}nosti nabavke novih lokomotiva, te izgradnji zajedni~ke radionice za odr`avanje i servisiranje lokomotiva poljskog proizvo|a~a u Doboju koja bi predstavljala servisni centar za podru~je jugoisto~ne Evrope, javila je Srna. Nakon sastanka koji je odr`an u kabinetu ministra saobra}aja i veza RS-a Nedjeljka ^ubrilovi}a, direktor @eljeznica RS-a Dragan Savanovi} rekao je da trenutno postoji procjena da bi trebalo nabaviti 10 ~etvoroosovinskih elektrolokomotiva, vrijednosti oko 30 miliona eura. Ukoliko bude postignut dogovor, ka`e Savanovi}, u nabavku lokomotiva bi se i{lo kreditnim sredstvima.

Novac se potro{i najve}im dijelom za plate administracije i zvani~nika

Petrovo

Otvorena fabrika stolica

U fabrici za proizvodnju namje{taja Eco line u Petrovu otvoren je novi pogon za proizvodnju stolica u ~iju izgradnju je ulo`eno 3.000.000 KM i u kojem je zaposleno 30 novih radnika, tako da je u fabrici trenutno zaposleno ukupno 70 U fabrici zaposleno 70 radnika radnika, javila je Srna. Pogon su otvorili ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske @eljko Kova~evi}, direktor i vlasnik Eco line Radojica Rakanovi} i na~elnik Op{tine Petrovo Ozren Petkovi}. Nakon otvaranja pogona, Kova~evi} je izjavio da otvaranje novih fabrika ohrabruje i daje novi impuls privrednom razvoju Republike Srpske. - Svjesni smo da je te{ko u ovim uslovima privre|ivati, ali Eco line dokazuje da se mo`e, a Vlada RS-a, odnosno resorno ministarstvo ovakve projekte }e i u budu}nosti podr`avati i dokazati da je uz privrednike u svakom trenutku, rekao je Kova~evi}. Rakanovi} precizirao je da je fabrika, zahvaljuju}i novom pogonu, pove}ala izvoz sa 1,8 na 2,5 miliona KM godi{nje. - Prezadovoljni smo do sada postignutim rezultatima, zadovoljni su i radnici koji su se uhodali u proizvodnji i koji ve} znaju kako treba proizvoditi tapecirani namje{taj, te koji su kriterijumi izvoza, objasnio je Rakanovi} i obe}ao da }e svake godine Eco line otvarati po jednu novu fabriku namje{taja.

Punjenje kase
Na jednom mjestu 17 KM poreza, na drugom pet... i tako ovih blizu ~etiri miliona stanovnika pune dr`avnu kasu. U proteklih deset mjeseci ove godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH je prikupila prihode u iznosu od 4,89 milijardi KM, {to je za 45 miliona KM vi{e u odnosu na isti period 2011. godine. Skoro sav taj novac ide u dr`avni, entitetske i bud`et distrikta Br~ko. Najvi{e novca se prikupi po osnovu poreza na dodanu vrijednost, pa je u proteklih deset mjeseci na ovaj na~in prikupljeno 3,35 milijardi KM, {to je za dva posto vi{e u odnosu na isti period pro-

{le godine. Prihodi od akciza ili posebnih poreza iznosili su 1,78 milijardi KM, a od carina 188 miliona KM. Prihodi od putarine na naftne derivate u deset mjeseci ove godine iznosili su 238 miliona KM, od toga za odr`avanje puteva 143 miliona KM, a za izgradnju autoputeva 95 miliona KM. Tako dr`ava od gra|ana i privrede godi{nje, samo za PDV i akcize uzme oko pet milijardi KM, {to samo po sebi nije lo{e, me|utim, pitanje je gdje ode pet milijardi KM kad autoputa imamo manje od 50 kilometara, pola miliona nezaposlenih, industriju koja jedva da radi, gra|evinske irme koje nemaju posla, i povrh svega uvozimo ba{ sve, pa nam je deicit 6,3 milijarde KM. Sav novac koji sebi uzmu dr`ava i entiteti jednostavno nestane. Potro{i se najve}im dijelom za plate administracije i zvani~nika. Tako parlamentarci imaju primanja oko 5.000 KM, a obi~ni radnici koji inansiraju te plate 500 KM. Premijeri imaju plate, tako|er, oko 5.000 KM, a ministri, pomo}nici i savjetnici, sekretari i ostala

mnogobrojna svita koju stotinu KM manje. Revizija institucija BiH pokazala je da se vlast pona{a rastro{no, uglavnom tro{e na sebe - vozila, telefonske ra~une, tro{kove reprezentacije.

Zlatna kartica
Najsvje`iji primjer rastro{nosti je premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a, ina~e premijer sa najve}om platom, koji osim plate od blizu 5.000 KM ima i zlatnu karticu povezanu sa trezorom Kantona na 10.000 KM. Zatim, premijer u bud`etu ima na raspolaganju i oko 150.000 KM iz stavke teku}ih bud`etskih rezervi, onda kroz Vladu premijer ima ugovorene usluge od 50.000 KM, kroz kabinet premijera 40.000 maraka. A na to sve premijer ima i fond za poklone od 50.000 KM godi{nje. U BiH ima 14 premijera na svim nivoima, u svakoj vladi 10-ak ministara, bezbroj pomo}nika i savjetnika, jo{ kad se svemu tome dodaju i op{tinski funkcioneri, ~udo je da i jedna irma radi u ovoj zemlji.
J. Sa.

ANALIZA CIJENA
prehrambenih proizvoda

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE


Kursna - te~ajna lista - broj 226 - 17. 11. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Cijene ulja rastu

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 Ceska R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Madarska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norveska 578 NOK 1 Svedska 752 SEK 1 Svicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Kina 156 CNY 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 15. 11. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 15. 11. 2012 =

1.955830 1.581374 1.529789 25.883123 0.076406 0.261572 0.686515 1.886060 0.565032 0.264732 0.225561 1.620114 0.850305 2.431230 1.530750 0.048247 0.245491 1.738915

1.955830 1.585337 1.533623 25.947993 0.076597 0.262228 0.688236 1.890787 0.566448 0.265395 0.226126 1.624174 0.852436 2.437323 1.534586 0.048368 0.246106 1.743273 USD BAM

1.955830 1.589300 1.537457 26.012863 0.076788 0.262884 0.689957 1.895514 0.567864 0.266058 0.226691 1.628234 0.854567 2.443416 1.538422 0.048489 0.246721 1.747631 1.52493 2.338117

Cijene ulja u BiH nastavile su rasti u oktobru ove godine, dok su cijene mlijeka, kruha, bra{na i maslaca ostale pribli`no iste kao i u septembru, podaci su iz analize federalnog Ministarstva trgovine. U Federaciji BiH je cijena ulja sko~ila na 3,14 KM po litru sa prosje~nih 2,97 KM u septembru, odnosno 2,80 KM u augustu. U Republici Srpskoj ulje je poskupjelo na 3,28 KM, dok mu je cijena u septembru iznosila 3,00, a u augustu 2,77 KM. Cijena kilograma bra{na u Federaciji tip 500 ostala je nepromijenjena u odnosu na septembar, prosje~no je iznosila 1,16 KM, a nije se mijenjala ni u RS-u, gdje je ko{tala 1,19 KM. Stabilne su i cijene hljeba, pa je u FBiH kilogram ko{tao 2,46 KM po kilogramu, jedan fening manje nego u augustu, dok je u RS-u septembarska cijena od 2,17 KM zadr`ana i u oktobru. Hljeb je u Federaciji BiH i dalje je skuplji nego u Hrvatskoj i Srbiji. U oktobru je kg hljeba u Srbiji prosje~no ko{tao 1,50, a kg bra{na tip 500 1,00 KM, dok je u Hrvatskoj hljeb ko{tao 2,39, a kg bra{na 1,56 KM.

U BiH se u septembru nisu bitnije mijenjale prosje~ne cijene mlijeka, u FBiH iznosile su 1,49 po litru u odnosu na 1,48 KM u augustu, dok su u RSu u oba mjeseca iznosile 1,50 KM. Za razliku od BiH, mlijeko je poskupjelo kod susjeda, u Hrvatskoj sa 1,63 na 1,66 KM za litar, a u Srbiji sa 1,18 na 1,32 KM. Maslac je u FBiH pojeftinio sa 4,19 KM za koli~inu od 250 grama na 4,06, dok je u RS-u cijena ostala ista 3,42 KM.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Semafori stvorili gu`ve, zaobilaznica ide sporo


Iz pravca Vogo{}e prema gradu imamo veliki priliv vozila. Kona~no rje{enje je kru`ni tok i uklju~ivanje kompletne saobra}ajnice za Bare i Ko{evsko Brdo, te magistralne ceste. To je trajno rje{enje, a kada }emo ga napraviti, diskutabilno je, isti~e prof. Lindov
U glavni grad Bosne i Hercegovine vode ~etiri ulaza. Ulaz sa Pala, zapadni prilaz gradu, te smjer iz Reljeva i Vogo{}e daleko su od onoga {to su stvarne infrastrukturne potrebe Sarajeva. Prema rije~ima stru~njaka, samo jedan ulaz, i to zapadni prilaz gradu, adekvatno je i prema propisima ure|en, a ostatak je samo mu~enje za sve voza~e koji dolaze u glavni grad BiH. Prema rije~ima Osmana Lindova, profesora na Saobra}ajnom fakultetu u Sarajevu, dva glavna ulaza, iz pravca Reljeva i Vogo{}e, trenutno su najoptere}enija. - Za oba pravca imaju rje{enja, ali to trenutno ide po u`em koraku. Iz pravca Reljeva rje{enje je sarajevska zaobilaznica koja se gradi od 2005, a cjelokupan projekat ne}e biti realiziran vjerovatno ni u naredne ~etiri godine sa svim onim {to bi ona trebala da ~ini. Rje{enje imamo i to ide nekako, ali ja ka`em da ide sporo, istakao je prof. Lindov. kao priznanje gre{ke nadle`nih zbog postavljanja semafora.

^etiri ulaza u grad, samo jedan adekvatan

Signalni plan
- Davno sam rekao da je semafor u Barama glupost i nisam imao drugu rije~ za tako lo{e rje{enje. Ako su shvatili da su napravili glupost, privremeno rje{enje je bilo da se da trep}u}e `uto svjetlo da bi se voza~ima omogu}io nesmetan protok i vjerovatno je to do{lo u pamet nekim ljudima pa su isklju~ili signalni plan. Vjerovatno je to i pomoglo da se na neki na~in lak{e prebrodi ta prepreka. Ali, kona~no rje{enje je kru`ni tok, uklju~ivanje kompletne saobra}ajnice za Bare i Ko{evsko Brdo, kao i magistralne ceste. To je trajno rje{enje, a kada }emo ga napraviti, diskutabilno je, naglasio je Lindov. Prema rije~ima Lindova, u situaciji u kojoj se nalazi Sarajevo, svaka izgradnja saobra}ajnica je prioritet, ali izlazi i ulazi u grad su posebno va`ni. - Svakako da treba uraditi prioritete, a ulazi i izlazi iz grada to i jesu. Tu postoji i pitanje nadle`nosti gdje imamo Kanton, Federaciju i dr`avu, a glavni grad sve to trpi jer se ne zna {ta ko treba raditi. Ulaz u glavni grad ne treba da trpi ovakve posljedice jer prioriteti nisu poredani kako treba, zaklju~io je Lindov. S. HUREMOVI]

Do postavljanja semafora gu`vi nije bilo

TRPI GLAVNI GRAD U odre|ivanju prioriteta postoji i pitanje nadle`nosti gdje imamo Kanton, Federaciju i dr`avu, a glavni grad sve to trpi jer se ne zna {ta ko treba raditi
cije magistralne mre`e i napravljeno je nekoliko semafora koji su samo pospje{ili ve}e gu`ve od onih koje smo imali. Takvo rje{enje imamo na Barama i Kobiljoj Glavi, pojasnio je Lindov. Semafor na Barama je tema o kojoj se mnogo polemisalo i o kojoj }e i u narednom periodu biti mnogo rasprava. - Posebna je pri~a semafor na Barama. Bilo je tu druga~ijih rje{enja, ali neko se odlu~io za semaforizaciju, koja je vrlo lo{e rje{enje, a danas mi trpimo. Tako|er, pri~a za sebe je i postavljanje znakova gdje je napravljena slijepa ulica za sve one koji sa Ko{evskog Brda dolaze prema Barama i nemaju mogu}nost da se uklju~e na saobra}ajnicu koja vodi prema Vogo{}i. Ta ulica nikad nije bila slijepa, ali eto od prije dvije-tri godine, kada su postavljeni semafori, dobili smo i takvo rje{enje. Time je odsje~eno pet do {est hiljada vozila dnevno koja nemaju adekvatan prolaz prema Vogo{}i. Neshvatljivo je da je tako, ne mogu vjerovati da niko za to ne odgovara. Po~elo se, koliko znam, sa izmjenom postoje}eg stanja gdje bi se trebao uraditi kru`ni tok na tom lokalitetu. U kojoj je fazi sve to, ne znam, kazao je Lindov. Semafor na Barama, prema rije~ima Lindova, nije ni{ta drugo nego glupost koja je na dionici gdje ranije nije bilo gu`vi prouzrokovala saobra}ajne ~epove. Prije nekoliko sedmica pomenuti semafor je isklju~en, voza~i su mogli vidjeti trep}u}e svjetlo, a ve} tada to je okarakterisano

Izmjena stanja
Drugi ulaz, iz Vogo{}e, vjerovatno je i najve}i problem. - Iz pravca Vogo{}e prema gradu imamo veliki priliv vozila. Rje{enje je bila prva transverzala, ali tu nema realizacije. Onda se pristupilo rje{enju semaforiza-

Projekt Karate kluba Ippon

Na~elnik Efendi} potpisao prvu gra|evinsku dozvolu


Na~elnik Op}ine Novi Grad Semir Efendi} potpisao je sa Abdulahom Povla ki }em, ge ne ral nim di re kto rom ASA [PED-a, gra|evin sku do zvo lu za izgradnju proizvodno-poslovnog objekta u Rajlovcu. Time su stvoreni uslovi za po~etak radova na izgradnji centra namijenjenog za proizvodnju hrane, vrijednog oko 13 miliona maraka. Izgradnjom ovog objekta planirano je zapo{ljavanje oko stotinu radnika {to je od izuzetne va`nosti za Op}inu. Radi se o prvoj gra|evinskoj dozvoli koju je Efendi} potpisao nakon preuzimanja na~elni~ke funkcije. - U Novom Gradu smo naslijedili masovnu nezaposlenost, pra}enu pomanjkanjem interesa investitora za ulaganjem u proizvodne kapaciteta. Ovo je veoma zna~ajan korak u velikom poslu koji nam predstoji sa osnovnim ciljem da stvorimo pozitivan ambijent za ulaganja u na{oj op}ini, rije~i su Efendi}a.

NOVA RADNA MJESTA U NOVOM GRADU

Sportom protiv delinkvencije


Karate klub Ippon u sali za tjelesni odgoj Osnovne {kole Hrasno realizirao je projekt Na{u najbolju op}inu Novo Sarajevo predstavit }e odli~ni u~enici i sjajni sportisti na dva klub-karate takmi~enja i prezentacijom sporta }emo smanjiti broj mladih delinkvenata, a pove}ati broj sportista za 20 posto. Odr`ano je klupsko karate takmi~enje u borbama - kumite, pojedina~no. Na takmi~enju je u~estvovalo 65 u~enika novosarajevskih osnovnih {kola, od 6 do 15 godina. Pobjednicima su uru~ene diplome i medalje. Veliki broj roditelja pratio je rad i takmi~enje svoje djece. Pokrovitelj ove sportske manifestacije je Op}ina Novo Sarajevo, koja je inansijski podr`ala projekt u okviru javnog poziva o inansiranju/suinansiranju odabranih projekata iz granta namijenjenog za projekte iz oblasti sporta Op}ine Novo Sarajevo.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Ura|en program rekonstrukcije i restauracije Spomen-parka Vraca

Stambeno naselje kod hotela Grand

Radovi po~inju

na prolje}e
Ra~unamo na pomo} i podr{ku Op}ine Novo Sarajevo, Grada i Vlade FBiH koja je po zakonu du`na finansirati restauraciju i sanaciju nacionalnih spomenika, isti~e Lovrenovi}
Vlada Kantona Sarajevo na posljednjoj sjednici usvojila je zaklju~kom program rekonstrukcije i restauracije Spomen-parka Vraca. Prema rije~ima ministra kulture i sporta Dubravka Lovrenovi}a, ukoliko se sve bude odvijalo prema planiranoj dinamici radovi bi mogli po~eti na prolje}e, a preliminarni iznos sredstava potreban za realizaciju projekta je 999 hiljada i 500 maraka. - To je dugo bila i jeste prili~no vru}a medijska tema i s razlogom

zacije i preliminarnom inansijskom planu. Na Vladi je usvojena urgentna mjera, a to je hitna mjera za{tite kompleksa Vraca, {to zna~i izi~ki nadzor 24 sata dnevno. Ministarstvo kulture i sporta je zadu`eno da sa Zavodom za zapo{ljavanje KS-a na|e odgovaraju}e rje{enje i to }e biti izvodljivo. Na taj na~in }emo napraviti jednu izi~ku barijeru svim neodgovornim pojedincima, kazao je Lovrenovi}. Ukupni preliminarni iznos od 999 hiljada i 500 KM, prema Lo-

Naselje bi stabilizovalo i pomjeranje tla

Ni{ta od gradnje
Naselje bi izgledom podsje}alo na Ciglane sa oko 500 stanova U sljede}e tri ili ~etiri godine sigurno ni{ta ne}e biti napravljeno, ka`u u GP Put
prava kori{tenja na toj zemlji, zavisi i od mogu}nosti na{eg preduze}a, ali i zainteresovanosti za visokogradnju koja je sada jako lo{a, kazali su nam u GP Put. Za sada za izgradnju postoji samo idejno rje{enje, prema kojem bi trebalo biti izgra|eno oko 500 stanova. Pitanje je da li je to uop}e primjereno za tu lokaciju ili ne. Kako su nam kazali u GP Put, potrebno je sve ponovo preispitati, jer je ovaj projekt ra|en u vrijeme kada je vladala ekspanzija gradnje stanova. Tada je bila u planu i izgradnja saobra}ajnica, kojima bi bio rije{en ulaz, odnosno izlaz iz Vele{i}a na prvu transverzalu. Na osnovu ugovora o me|usobnim pravima i obavezama, potpisanog izme|u Op}ine Novo Sarajevo i Zavoda za izgradnju KS-a, izra|en je elaborat o palijativnim mjerama s ciljem usporavanja kliznih procesa na lokalitetu Stare Ciglane kod hotela Grand. Na osnovu elaborata, Zavod za izgradnju proveo je proceduru javne nabavke putem koje je izabran izvo|a~ radova - irma TB in`enjering iz Breze.

Memorijalni kompleks koji propada iz dana u dan

je pisano to {to je pisano, ali, na`alost, samo nemo}no konstatirano da je jedan vrlo vrijedan memorijalni kompleks i spomeni~ka cjelina, koja je izme|u ostalog 2005. godine, progla{ena nacionalnim spomenikom BiH, pred na{im o~ima ne samo nestajala, {to jeste po sebi tu`no, nego polako postajala ruglo grada, istakao je Lovrenovi}.

vrenovi}evim rije~ima, bi}e u odre|enom dijelu vi{i.

Obaveza za 2013.
- Ono {to je potrebno re}i za ovu prvu predfazu, odnosno izradu projektne dokumentacije i reviziju jeste da su osigurana sredstva u Op}ini Novo Sarajevo. Op}ina Novo Sarajevo je ulagala napore da se poku{a srediti ovo stanje, ali sve ono {to je po danu bilo ura|eno no}u se uni{tavalo. Sada }emo to sprije~iti. Ohrabruju}e je i da zaklju~ak Vlade obavezuje ~etiri resorna ministarstva da u bud`etskim sredstvima za sljede}u godinu planiraju sredstva za realizaciju ovog programa. Ra~unamo na pomo} i podr{ku Op}ine, Grada i Vlade FBiH koja je po zakonu du`na inansirati restauraciju i sanaciju nacionalnih spomenika, pojasnio je Lovrenovi}.
S. HUREMOVI]

Prije ~etiri godine lokacija kod hotela Grand u Vele{i}ima trebala je postati veliko gradili{te. Na tom mjestu planirana je izgradnja stambenog naselja koje bi izgledom podsje}alo na Ciglane. No, od aprila 2008. godine, kada se na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o sas tao sa pred sta vni ci ma gra|evinskog preduze}a Put, ideja nikad nije pre{la u djelo. Najve}i problem gradnji tada, ali i danas, predstavljalo je klizi{te, zbog kojeg je na padinama Vele{i}a nekoliko doma}instava ugro`eno ve} godinama.

Sanacija klizi{ta
- Palijativne mjere podrazumijevaju planiranje terena, radove na prihvatanju i odvodnji povr{inskih otpadnih voda, kao i pro~i{}avanju ve} izgra|enih cjevovoda za odvodnju otpadnih voda, kazao je za Oslobo|enje pomo}nik na~elnika za komunalne poslove Nijaz Hromo. Za ove namjene Op}ina Novo Sarajevo izdvojila je 51.000 KM. Radovi su po~eli u utorak, a rok za zavr{etak je 45 dana. - Postoje neke indicije da bi se klizi{te moglo sanirati i gradnjom, da ne treba ulagati u sanaciju klizi{ta da bi se gradilo. Bilo bi logi~no da i mi budemo pozvani kada se govori o ovom klizi{tu, nagla{avaju u Gra|evinskom preduze}u Put.
M. TATAREVI]

Nema odustajanja
- Od gradnje ovog naselja nije se odustalo, ali je to projekt koji sigurno sada nema nikakvu mogu}nost da se krene u njegovu realizaciju, najprije zbog stanja u kojem se nalazi GP Put, a onda i stanja visokogradnje u BiH. U sljede}e tri-~etiri godine sigurno ni{ta ne}e biti napravljeno. Po{to je GP Put nosilac

Fizi~ka barijera
U izradu, prema rije~ima Lovrenovi}a, ovog kompleksnog i jako dobro sro~enog programa, sudjelovalo je devet stru~njaka pet razli~itih zanimanja sa preko 150 godina zajedni~kog sta`a. - Zna~aj Vraca je vi{estruk i zlo~ini koji su u Drugom svjetskom ratu po~injeni na tom mjestu odredili su njegovu memorijalnu namjenu. Ono {to je najva`nije u ovom dokumentu je dio koji govori o etapama reali-

U Ulici @agri}i

Izgradnja potpornog zida


Po~ela je izgradnja potpornog zida u Ulici @agri}i 1, u starogradskoj mjesnoj zajednici [iroka~a. - Po~eli su pripremni radovi, sru{en je stari zid, iskopana zemlja za temelje, a uskoro bi trebalo po~eti betoniranje temelja zida, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine. Novi, armiranobetonski potporni zid }e biti izgra|en u du`ini od 27 metara i visini od 2,5 do 3,5 metara. Projekat sa 35.500 KM inansira Op}ina, a izvo|a~ radova je irma Klico trans. Rok za okon~anje radova je 30 dana.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Rekonstrukcija kanalizacione mre`e iz kreditnih sredstava

Preostali radovi u
vogo{}anskim Baricama
Od planiranih rekonstrukcija kanalizacionog sistema u KS-u, koje se inansiraju iz kreditnih sredstava Svjetske banke, u KJKP Vodovod i kanalizacija ka`u da je ostalo jo{ da se rekonstrui{e dio fekalnog kanala u naselju Barice, u op}ini Vogo{}a. Vrijednost radova iznosi 80.595 KM. - Radovi su nakon uvo|enja izvo|a~a u gradili{te obustavljeni zbog gre{ke nadle`nih op{tinskih organa prilikom izdavanja gra|evinske dozvole, odnosno izdali su nam gra|evinsku dozvolu, ali prethodno nisu rije{ili imovinskopravne odnose. Postupak rje{avanja je u toku, isti~u u ViK-u. Kako navode u ovom komunalnom preduze}u, sredstvi-

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Radovi su nakon uvo|enja izvo|a~a u gradili{te obustavljeni zbog gre{ke nadle`nih op{tinskih organa prilikom izdavanja gra|evinske dozvole, tvrde u ViK-u
ma zajma do sada je rekonstruisana kanalizaciona mre`a u ulicama Arapova, Pirin brijeg, Bolni~ka (potez od Ulice Stjepana Tomi}a do Ulice Zaima [arca), Marcela [najdera, kolektor Bjela{nica - Igman - Had`i}i (potez Radava voda - Kabalovo), Kova~i - [irokac - Mejdan, Mejdan - Carina, Nevjestina mahala - Hendek i Hendek - Carina. Ukupna vrijednost do sa da re ali zo va nih ugo vo ra iznosi 3.009.982 KM. - Trenutno se izvode radovi u Bolni~koj ulici na potezu od Alipa{ine do Ulice Stjepana Tomi}a, Alipa{ina i Adema Bu~e. Radovi iznose 2.184.443 KM, naveli su u ovom preduze}u.
Dosad utro{eno 3.009.982 KM E. A.

Osnovna {kola Mirsad Prnjavorac

Olimpijski stadion Asim Ferhatovi} Hase

Pri kraju postavljanje stolica

Deset dana bez direktorice


Osnovna {kola Mirsad Prnjavorac u Vogo{}i ve} deset dana radi bez direktorice jer je Hasniji Alikadi} istekao mandat, a Vlada KS-a nije `eljela imenovati na to mjesto Sabihu Sal~in, koja je bila najbolji kandidat prema provedenoj proceduri. Na posljednjoj sjednici [kolskog odbora ove obrazovne ustanove, kojoj je prisustvovalo pet ~lanova, njih ~etvero je bilo za to da se na mjesto vr{ioca du`nosti direktorice postavi upravo Sal~in, dok je jedina bila protiv Dijana Briga. Podsje}amo, kako imenovanja Sal~in na sjednici Vlade nije bilo, stigao je nalog iz Kantona da se na mjesto v.d. direktorice postavi Jasmina [e}erovi}. No, iz Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja su reagovali ka resornom ministarstvu, jer [e}erovi} nije imala zakonske preduslove za preuzimanje ove du`nosti. Sa druge strane, saznajemo da je Briga bila na listi SDP-a posljednjih lokalnih izbora u na{oj zemlji, ali da nije pro{la kao kandidat za Op}insko vije}e Vogo{}e. Sa druge strane, kao ~lan SDA, Sabiha Sal~in bi}e vije}nica naredne ~etiri godine. J. M.
21.40, Zagreb 15.30 i 22.00, Zurich/Banja Luka 20.45, Beograd 21.40

U okviru rekonstrukcije Olimpijskog stadiona Asim Ferhatovi} Hase od planiranih 12 hilja, da novih stolica sa naslonom, na zapadnoj tribini ve} je postavljeno njih oko 10.500, tako da }e rok od 40 dana za izvo|enje radova biti skra}en. Postavljanje stolica po~elo je 22. oktobra. Cjelokupan projekt postavljanja stolica vrijedi 266.000 KM, od kojih je Op}ina Centar izdvojila 100.000 KM. Komitet za normalizaciju Nogometnog saveza BiH }e tokom novembra dati 52.000 KM, a ostatak sredstava obezbijedila je JU Centar za sport i rekreaciju koja upravlja stadionom i realizira rekonstrukciju od 2010. godine. - Jedino Op}ina Centar brine o stadionu Ko{evo, zbog ~ega smo neizmjerno zahvalni. Njen primjer trebalo bi da slijede i ostale institucije u BiH. [to se ti~e na{ih daljih planova, preostaje
botom i ne djel jom u 8 sa ti, Frankfurt, Kar lsruhe i Stut tgart sva ki dan u 8 sa ti, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sa ti, Ingol stadt i Nur nberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen sva ki dan u 8 i su botom u 17 sati, Be~ i Graz sva ki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utor kom, ~etvrtkom i nedjel jom u 20.40 sa ti, Dubrovnik sva ki dan u 7.15 sati, Pula i Ri jeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bi jelji na sva ki dan u 5 i 15 sa ti, Bosanski Brod sva ki dan u 12.15 sa ti, Bosanska Dubi -

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

nam popravka jo{ oko 9.000 stolica, 6.000 na zapadnoj tribini i 3.000 stolica na ostalim dijelovima stadiona. Poznato je da smo jedva uspjeli skupiti 266.000 KM za 12.000 stolica, tako da }e biti te{ko prikupiti novac za popravku o{te}enih stolica. Po{to na{ bud`et ne smijemo opteretiti kreditom, sigurno je da }emo pomo} morati potra`iti od svih nivoa vlasti, kazala je Jasmina Poli}, direktorica Centra za sport i rekreaciju.
ca svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i sva ki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugoj no sva ki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa ti, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo sva ki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sa ti, Sanski Most sva ki dan u 15.30 sa ti, Te{anj sva ki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla sva ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

PORODILI[TA

14 4

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30, ^apljina 8.05

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16.00, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Banja Luka/Zurich 14.15, Vienna 15.05

Dolasci u Sarajevo iz:


Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35, ^apljina 18

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sa ti, Pa riz pet kom u 9 sa ti, Ber lin ~et vrtkom u 8 i su bo tom u 17 sa ti, Dor tmund, Es sen i Dus sel dorf po ne djel jkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, su-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i

16, 17 i 18 sa ti, Tuzla ra dnim da nima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sa ta, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sa ti, Viso ko sva ki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa ti, Viso ko - Kakanj sva ki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica sva ki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Ka kanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i pet kom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sa ti auto pu tem.

20

KULTURA

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Zavr{en 14. me|unarodni filmski festival u Bratislavi

29. susreti pozori{ta/kazali{ta

RADOST POZORI[N
Gluma~ki ansambl Gradskog pozori{ta iz Podgorice bio je druge ve~eri, sa predstavom Sedam dana
Drugo takmi~arsko ve~e 29. susreta pozori{ta/kazali{ta u Br~kom, toj najsjevernijoj pozori{noj luci u Bosni i Hercegovini, mjestu koje istrajno njeguje doma}i dramski tekst ponikao na ovim prostorima a pisan na jednom od tri jezika u upotrebi, pripalo je umjetni~kom kolektivu Gradskog pozori{ta iz Podgorice. Izveden je noviji dramski tekst Tene [tivi~i}, dramati~arke {to `ivi i stvara na relaciji Zagreb - London, pod nazivom Sedam dana a u re`iji Alise Sto, janovi}. Komad je svojedobno igran u sklopu projekta Orient Express Evropske kazali{ne konvencije. regionu ali i u Evropi. Drama Sedam dana ne pretendira da nam saop}i neke stra{no va`ne ili velike ili sudbonosne stvari, neke situacije od kojih }e ovisiti daljna sudbina ili `ivot njenih junaka. Naprotiv, ona nas smje{ta u okru`enje u kojem ne}emo ~uti ni{ta novo, ni{ta {to ve} nismo znali - ali saop}avaju}i nam te male, sitne istine i la`i u kojima `ivimo, ona nam ni{ta manje uvjerljivo, gotovo zavjereni~ki, podastire sve ono od ~ega je satkan na{ svakodnevni `ivot. Opisuju}i u programskoj knji`ici predstave svoju glavnu junakinju, Tena [tivi~i} primje}uje: Ovo je pri~a o Nata{i i ljudima oko nje Do nedavno je sve djelovalo normalno. Tj, nije djelovalo normalno ali je vladalo op{te mi{ljenje da }e se uskoro sve nekako srediti - dr`ava, zemlja, obi~aji, ljubav, posao, `ivot. Sad joj, odjednom, kao preko no}i, svi}e da se zemlja ugnijezdila u `abokre~ini, a da je njen `ivot zapeo, kao auto u prometu u ~etiri popodne I{la bi nekamo, oti{la bi nekamo daleko i sve bi po~ela ispo~etka. Ali noge su joj ote`ale i koraci joj se lijepe za gradske ulice. ^ini joj se da je kasno Tu paradoksalnu situaciju {to je tako dobro poznajemo iz vlastitog `ivota - ne{to bi `eljeli u~initi sa sobom i svijetom oko sebe, ne{to bi nu`no morali promijeniti, negdje krenuti i poku{ati sve to u~initi ponovno, ali druga~ije, no osje}amo da za tako ne{to nema ni spremnosti ni vremena ni snage - Tena [tivi~i} stavlja u samo sredi{te svog dramskog rukopisa. Neke od replika protagonista ove vedre, parodijske farse {to po~iva na nesnala`enju unutar grupe bliskih osoba, na nemogu}nosti komunikacije i shva}anja da svatko ima pravo na izbor kako }e provesti svoj vlastiti `ivot to zorno ocrtavaju. Netko }e re}i: Uvijek }u kaskati za drugim drugi pak: Ima jo{ ne{to , du{e u meni tre}i }e u nevjeri, ci konstatirati: Kako je to mogu}e? Do nedavno smo svi bili isti a da bi netko ~etvrti poentirao: , Podsje}a{ me na vlastitu glupost! Najzad, Nata{a }e rezi-

Iz nagra|enog filma La Sirga

GRAND PRIX
Na upravo zavr{enom 14. me|unarodnom ilmskom festivalu u Bratislavi `iri pod predsjedni{tvom reditelja Gorana Paskaljevi}a (^uvar pla`e u zimskom periodu Pas , koji je volio vozove Bure ba, ruta) odlu~io je da najve}e pri zna nje za du go me tra `ni igrani ilm dodijeli Grand Prix ostvarenju kolumbijskog reditelja Williama Vege - La Sirga - avangardnoj pri~i sa jakim dru{tvenim kontekstom, vizuelno ekspresivnoj, ali bez gotovo ijednog dijaloga, {to je ~ini dosta nekomunikativnom za naj{iri gledala~ki auditorij. Za najboljeg reditelja progla{en je Nijemac Jan Ole Gerster za re`iju ilma Oh Boy tragikomi~nu i kreativno dobro realizovanu storiju o problemima mladog ~ovjeka u, do krajnosti, merkantilizovanom svi je tu za pa dnog dru {tva.

kolumbijskom lmu

Za najboljeg reditelja progla{en Nijemac Jan Ole Gerster za re`iju lma Oh Boy, kojem je zaslu`eno pripala i nagrada me|unarodnog `irija lmske kritike Fipresci
Ovom ilmu pripala je i nagrada me|unarodnog `irija ilmske kritike Fipresci. Za najbolju glumicu, odnosno najboljeg glumca progla{eni su Rivka Gur i Yosef Carmon za uloge ostvarene u izraelskom ilmu Epilog Amira Manora. U kategoriji dugometra`nog dokumentarnog ilma, `iri je nagradio Posljednja bolni~ka kola u Soiji mladog bugarskog reditelja Iliana Meteva, koji je imala priliku vidjeti i publika na 18. Sarajevo Film Festivalu. Kao najvrednije ostvarenje, kad je rije~ o kratkometra`nom ilmu, na Festivalu je nagra|en kanadski ilm Malody reditelja Phillipa Barkera. Idu}e godine Me|unarodni ilmski festival u Bratislavi obilje`ava mali jubilej - deceniju i po postojanja, za {to pripreme ve} uveliko traju.
Du{ko DIMITROVSKI

Pri~a o Nata{i
Samu autoricu, koja je ina~e diplomirala dramaturgiju na zagreba~koj Akademiji dramske umjetnosti, a 2004. i magistrirala na Odsjeku za dramaturgiju londonskog Goldsmith Collegea, pamtimo po vrlo uspje{nim izvedbama njenih ranijih drama: Nemre{ pobje} od nedjelje Dvije Fragile Krije, , , snice nagra|ivanih i igranih u ,

Hipermnezija u SARTR-u

Intimna
Predstava Hipermnezija , koja je premijeru do`ivjela na Danima Sarajeva u Beogradu pro{le godine, na}i }e se na repertoaru Sarajevskog ratnog teatra u ponedjeljak, 19, i utorak, 20. novembra. Nagra|ivani komad u koprodukciji Bitef teatra i Heartefact fonda re`irala je Selma Spahi}. Predstava Hipermnezija analizira pre{u}eno u procesu odrastanja i porodi~nim odnosima osam mladih glumaca koji su ro|eni u istoj dr`avi, a danas na istoj teritoriji `ive u tri razli ~i te dr`a ve. Pre ko njih uvi|amo koliko su dru{tvene i politi~ke okolnosti na ovim

Izlo`ba polaznika foto{kole u BlackBOX-u

historija
Nagra|ivanu predstavu re`irala je Selma Spahi}, a ra|ena je u koprodukciji Bitef teatra i Heartefact fonda
prostorima imale utjecaj, mijenjale, razorile ili o~uvale porodice. - Za osam ljudi koje gledamo na sceni intimna historija je nu`no obilje`ena ekstremnim dru{tveno-politi~kim okolnostima. Ali me je zanimala prvenstveno intimna historija, govori Selma Spahi} o predstavi. - Dobro, historijske ~injenice su tu (iako ih sukobljene strane razli~ito tretiraju), ali {ta se tebi doga|alo? A tebi? Kako si ti to tada vidio/vidjela, sa pet, deset ili trinaest godina? Znala sam da }u spajanjem ljudi iz Sarajeva, Beograda i Pri{tine i bavljenjem njihovim biograi-

Otvaranje je bilo vrlo posje}eno

Implementacija likovnih na~ela


Foto{kola Galerije BlackBOX do{la je do kraja jo{ jednog ciklusa. Nakon 16 ~asova intenzivnog kursa pod vo|stvom Agdala Nuhanovi}a (trenutno postdiplomca na ALU Sarajevo kod prof. Mehmeda Ak{amije), studenti su publici predstavili svoje fotograije. Rije~ o radovima koji su nastali u pravilima likovnih na~ela, na kojima je bio fokus tokom {kolovanja. Izlo`ba }e biti otvorena do 22. novembra, a na njoj svoje radove predstavljaju Ajla Mostarac, Amra Alagi}, Aya El Batout, Dijana Hrva~i}, Emira Hasi}, Kanita Kuli}, Kerim Had`iabdi}, Merima Pezi}, Mihaela Maji}, Samir Bali} i Sanita Deli}. N. S.

jama nu`no dobiti politi~ki kontekst. Htjela sam da on bude prisutan kroz predstavu ba{ onoliko koliko je obilje`io `ivote osmero djece ili adolescenata u to vrijeme. Iz njihove vizure, u tada{njem trenutku, bez komentara iz dana{njice. Tih dvadeset godina su ve}ina `ivota ili cijeli `ivot za autorski

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

KULTURA

21

u Br~kom

E IGRE
u centru pa`nje
gnirano konstatirati: Ja imam krizu smisla, ne daju mi ni da psa udomim.

Predstava u kojoj shvatamo sebe


To da netko nije u stanju ispuniti sve birokratske formalnosti da bi udomio jednu `ivotinju, sa kojom `eli provesti `ivot, budu}i da mu to u dru{tvu ljudi ba{ i ne ide od ruke, to da je i u tomu bezuspje{an, kona~an je poraz u poku{aju promjene svog daljeg `ivota. Veze, bra~ne i ljubavne, pucaju - nad pozornicom ostaje lebdjeti taj pomalo gorki prizvuk proma{enih `ivota i neostvarenih snova. No, Tena [tivi~i} isuvi{e je iskusna dramska spisateljica da bi dozvolila da se sve raspe u parampar~ad, poput razbijenog zrcala - ona dozirano kli`e rubom patosa i melodrame, dozvoljavaju}i svojim likovima sve osim da budu pateti~ni i izazovu sa`aljenje kod gledaoca. Oni se mo`da i ne snalaze u tim svojim nametnutim `ivotima, ali humor i ironija spa{avaju ih od toga da potonu u vlastitom ~eme-

Detalj iz predstave

ru i samosa`aljenju. Naprotiv, ne predaju se, postaju sve sli~niji nama sa druge strane rampe, gotovo da nam dozvoljavaju da se identiiciramo sa njima, da ih pri hva ti mo kao do bre, sta re znance koji `ive odmah tu pored

nas. I tako nam poma`u da shvatimo sebe, svoje uspone i padove, `elje i mogu}nosti, snove i stvarnost. Gluma~ki ansambl Gradskog pozori{ta iz Podgorice upravo igra na tu kartu. Redateljica Ali-

sa Stojanovi} i ne `eli drugo do da rado{}u pozori{ne igre o`ivi taj dramski teksti da bez puno intervencija u njegovo tkivo iznese predstavu do kraja. Kazali{te vra}a ljudima ljudsku nje`nost , govorio je Louis Jouvet. I jo{ bi

dodao: Osu|eni da objasne misterij svojega `ivota, ljudi su izmislili kazali{te Negdje izme|u . tih misli krije se i vrijednost predsta ve crno gor skih dram skih umjetnika.
Mladen BI]ANI]

Turneja eMTeeM-a

Maske
Dio CDO tima dramskih pedagoga i ansambla eMTeeMa 1974. okupljen oko interaktivne predstave Maske bili su na turneji. Naime, u Bijeljini je u Udru`enju gra|ana za podr{ku obrazovanja Roma Otaharin, sa njihovim ~lanovima iz Bijeljine i @ivinica, odr`ana ~eva`nosti obrazovanja. Mno{tvo intervencija i prijedloga za rje{enje problema mlade Romkinje koja, uprkos protivljenju majke, `eli nastaviti {kolovanje ostavilo je sna`an dojam. Istovremeno, u Katoli~kom {kolskom centru 'Sveti Franjo' u Tuzli izvedeno je 10 intera-

Sje}anja
Hipermnezija je poja~ana sposobnost pam}enja odre|enih doga|aja. Poja~ana sposobnost pam}enja je naj~e{}e povezana sa afektivno obojenim stanjima (izrazito ugodna ili neugodna iskustva). U `ivotu ~esto `elimo da zaboravimo neke neugodne situacije iz svojih `ivota, ali nam to ote`avaju intenzivne emocije koje prate na{a sje}anja

tim. Ostavile su nepovratne posljedice i nebrojene o`iljke. Ali je to istovremeno na{ `ivot, jedina stvarnost koju smo odrastaju}i poznavali. I ti individualni do`ivljaji, pogled na svijet djece koja odrastaju u ekstremnim okolnostima, to je ono {to me zanima, objasnila je Spahi}.
N. S.

Maske u Gra~anici

tverodnevna radionica Osnovi forum-teatra. U okviru radionice u O[ Jovan Du~i} izvedena je ranije pripremljena forum-predstava Praksa koja , govori o diskriminaciji Roma, a na kraju radionice za brojne roditelje izvedena je novopripremljena forum-predstava o

kti vnih pred sta va Tea tra u obrazovanju - Maske te {est , u O[ Hasan Kiki} u Gra~anici. Kao i ranije, bilo je zanimljivo iskustvo u traganju za uzrocima, ali i posljedicama maloljetni~kog nasilja. U Gra~anici su Maske do`ivjele i jubilej, 425. reprizu.

22

SCENA

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Sumrak saga: Praskozorje 2. dio u kinima

VAMPIRI SU OPET ME\U NAMA


Dosada{nje filmske adaptacije knjiga su ostvarile ogroman uspjeh na box officeu, pa su tako prva ~etiri filma dosad skupa zaradila vi{e od 2,5 milijardi dolara
Svjetska premijera epske zavr{nice koja }e zauvijek `ivjeti Sumrak saga: Praskozorje 2. dio odnedavno je i u bh. kinima. Praskozorje II predstavlja drugi dio posljednje knjige u slavnoj horor-fran{izi, a fanovi {irom svijeta odavno odbrojavaju dane do premijere. Fenomen Sumrak sage je po~eo sa knjigama Stephanie Meyer. Knjige su pratile `ivot Isabelle Belle Swan, tinejd`erke koja doseljava u gradi} Forks, gdje upoznaje 104 godine starog vampira Edwarda Cullena. Njeno poznanstvo i ljubav sa Edwardom }e zakomplicirati njen `ivot i natjerati je da se suo~i sa prijetnjama o kakvim nije mogla ni sanjati. Obitelj Cullen oduvijek se borila za miran `ivot izme|u svoga i ljudskog roda, no Bellina preobrazba ugrozit }e stoljetni mir koji je stajao, kako se ~ini, na krhkim temeljima su`ivota. Gra|ani Forksa, a prije svega indijansko pleme Quileute, brak vide kao {irenje vampirske vrste i kr{enje osnovnog uvjeta vjekovnog mira - ne ugro`avanja nijednog ljudskog bi}a. Pojedini Quileutei poprimaju obli~je vukodlaka u blizini vampirske prijetnje, a Bellina odluka najvi{e poga|a Jacoba Blacka, sina poglavice plemena, koji se i sam zbog op}eg dobra odrekao polo`aja vo|e vu~ijeg ~opora i svoje ljubavi prema Belli. Edward se odlu~io preobraziti Bellu u vampiricu tokom njenog poro|aja. Naime, na medenom mjesecu Bella je zatrudnjela s Edwardom, te je rodila ljudsko-vampirsku djevoj~icu. Dosada{nje ilmske adaptacije knjiga su ostvarile ogroman uspjeh na box oficeu, pa su tako prva ~etiri ilma dosad skupa zaradila vi{e od 2,5 milijardi dolara na bud`et od 350 miliona dolara. Od posljednjeg dijela ilma se o~ekuje da ostvari najve}i utr`ak dosad.

Na prodaju ku}a Amy Winehouse

Manja cijena

Ku }a po koj ne pje va ~i ce Amy Winehouse u londonskom Camdenu bit }e ponu|ena na prodaju, javio je BBC i napominje da je njezina obitelj prodaju dvojnog objekta prepustila u ruke aukcijskoj ku}i McHugh&Co koja }e je ponuditi na dra`bi 3. decembra 2012. Ku}u pokojne pjeva~ice, u kojoj je i prona|eno njeno be`ivotno tijelo, obitelj Winehouse jo{ od petog mjeseca poku{ava prodati, ali nitko nije bio spreman platiti 2,7 miliona funti. Sada }e biti ponu|ena za manju cijenu.

Bono Vox

Posjetio Bijelu ku}u


stav ke za po mo} glo bal nom zdravlju u ameri~kom prora~unu ostavilo 275 hiljada ljudi bez lijekova za AIDS, {to bi u svijetu rezultiralo smr}u 63 hiljade vi{e ljudi od te bolesti. Znam da }e biti rezanja tro{kova, razumijem to, ali ne smije biti rezanja koji }e odnijeti `ivote , kazao je novinarima Bono u prepunom atriju Svjetske banke. Pjeva~ grupe U2 doputovao je u Washington kako bi pozvao politi~are da ameri~ku razvojnu pomo} po{tede prora~unskih rezova, u vrijeme kada su demokrati i republikanci u Kongresu u te{kim iskalnim pregovorima. Bono, jedan od osniva~a skupine za borbu protiv siroma{tva ONE, kazao je da su obje stranke pokazale sluha za problem. Bio sam u strahu da }u se na}i u situaciji da u suprotnu stranu guram kamion koji se nalazi na rubu litice, kazao je Bono, ali mislim da su nas ~uli, ~uli su nas kako im govorimo da ekonomska recesija ne mora biti i moralna . Bono se u srijedu, osim s Bidenom, sastao i s predsjednikom Svjetske banke Jimom Yongom Kimom i s njime razgovarao o borbi protiv siroma{tva i eliminaciji korupcije.

Rezanje stavke za globalno zdravlje u ameri~kom prora~unu u svijetu bi rezultiralo smr}u 63 hiljade ljudi od ove bolesti, kazao je Bono
Irska rock zvijezda i politi~ki aktivist Bono Vox sastao se u srijedu u Bijeloj ku}i s ameri~kim potpredsjednikom Joeom Bidenom i posjetio Svjetsku banku, u nastojanju da nagovori politi~are u Washingtonu da u sklopu rezanja prora~una po{tede ameri~ku pomo} za siroma{ne i borbu protiv AIDS-a, javili su ameri~ki mediji, a prenosi Hina. Bono je rekao da bi rezanje

Foto: Senad GUBELI]

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

18. novembar/studeni 2012.

Lijepo je
Izgleda da je sre}a u bezuslovnom davanju, samo tada sli~imo Bogu
Edina KAMENICA

SARAJEVO U SRCU Slav

Va{ smisao `ivota


Individualna `ivotna pri~a je ono {to nam omogu}uje stalno otkrivanje novih odgovora na pitanje kakav sam ili kakva sam
Okrenemo li se unatrag i pogledamo kako smo postigli neke od svojih ciljeva, vidjet }emo odre|eni slijed. Poduzeli smo jednu akciju, ona je dovela do druge, zatim do tre}e i tako smo korak po korak do{li do cilja. U trenutku kada smo poduzimali prvu akciju, mo`da nismo ni sanjali do ~ega }e nas sve dovesti. Mo`da je u tom trenutku izgledala trivijalnom i bezna~ajnom. mo, razgovaramo ili pi{emo o smislu `ivota, mo`emo nai}i na razne otpore. Kod nekih ljudi javlja se religiozni strah (ne smije se razmi{ljati, mora se vjerovati). Neki na smisao gledaju ~isto evolucijski, svode ga na produ`etak vrste (imati djecu). Neki ne pronalaze na~ina za izra`avanje svojih do`ivljaja (to se ne da rije~ima opisati). Kod nekih se javlja strah od zadiranja u nepoznata podru~ja uma (nema smisla ilozoirati). Neki misle da smisla uop}e nema, da se sve doga|a po slu~aju, a neki smatraju da je sve u `ivotu skladno, smisleno i ure|eno. Prihva}anje, do`ivljavanje i shva}anje vlastite, individualne `ivotne pri~e je mnogo vredniji generator smisla od ve}ine univerzalnih u~enja koja nam obja{njavaju na{e `ivote iz neke udaljene, kozmi~ke perspektive. Individualna `ivotna pri~a je ono {to nam omogu}uje stalno otkrivanje novih odgovora na pitanje kakav sam ili kakva sam.

Dalmatinka Slavka An|eli} - Vuji~i}, koja je nakon gotovo pola vijeka `ivota u Sarajevu, pro{le jeseni, sticajem nekih porodi~nih okolnosti, odselila u Split, ne zaboravlja drago Sarajevo i svoje prijatelje u tom gradu. Malo, malo, pa nekome od njih do|e poruka iz lipog Splita, od te lipe, drage `ene, biv{e profesorice, koja je tek u nekim svojim najnje`nijim godinama, nakon {to joj je umro suprug, a djeca svila svoja gnijezda, i dobila svoju djecu, po~ela na papir stavljati misli i osje}anja.

U SLAVKINOM DUHU
Jedan od njenih stihova je do{ao i u Oslobo|enje, u kojem smo, prije godinu-dvije, objavili razgovor s tom svestrano nadarenom i {armantnom gospo|om. Pjesma koju nam je poslala u Slavkinom je duhu, a nosi naziv Lijepo je biti star Nije lako, Ali, lijepo je biti star! ^uje{ kako ti Stvoritelj {apu}e ne grije{i, a stare grijehe prihvata da su pro{li! Ljubav te vi{e ne boli, Ve} te hrani i nosi, Miluje kao lahor U ljetnoj no}i. Ljubav ima vi{e lica. Ne boji{ se vi{e ni oluja, jer zna{ da trpi{, i da }e pro}i! Ta{tina ti prestaje sli~iti na kletvu, koja te kroz `ivot prati! Lijepo je biti star, Jer te ljubav Stvoritelja i ljudi miri sa sobom, nau~i te pra{tati, i ljubiti, Bezuslovno! Shvati{ - da se tvoj `ivot Kroz `ivote drugih ljudi, Ponavlja i obnavlja, I da `ivi{, Vje~no. Kako druga~ije? Dovoljno je shvatiti da energija ne umire, a na{ Stvoritelj je dominantna energija ka`e Slavka, podsje}aju}i na to , da je starost - cilj svih, a da je ona uvijek lijepa ako je plemenito i kreativno (u)tro{imo.

Ipak, da nije bilo prvog koraka, ne bi bilo ni svih djelovanja poslije, a niti cilja koji smo postigli. Sve {to uradimo, sjeme je nekog budu}eg ploda.

KAKO BI TREBALO BITI


U tra`enju odgovora na to pitanje nemogu}e je izbje}i i te{ke, tu`ne ili zbunjuju}e trenutke. Ako tvrdimo da je smisao u ljubavi ili da je smisao u sre}i, {to je onda sa svim onim osje}ajima koji nisu ni ljubavni ni veseli, a tu su? Kad odbijamo do`ivjeti `ivot u cjelini, u svoj toj {arolikosti svakodnevnih radosti, tuga, ljutnji, strahova, nje`nosti i odu{evljenja, po~injemo vjerovati da je mogu}e nau~iti biti stalno pozitivan i sretan. O `ivotu i ljudskoj prirodi mo`emo ne{to nau~iti kako iz sre}e i zadovoljstva, tako i iz patnje, ljubomore ili bijesa. Perfekcionisti~ka vizija sebe kao nekoga ko uvijek ima prave odgovore snalazi se u svakoj situaciji i stalno vidi da je ~a{a dopola puna, a ne dopola prazna, ~ini nas neosjetljivima i povr{nima. Kreiranje `ivotnog smisla se, prije svega, temelji na iskrenosti prema sebi, jer najvi{e napredujemo onda kada sebi priznamo ono kako jeste umjesto da stalno te`imo onome kako bi trebalo biti. Deinicije o tome kakvi bismo trebali biti nisu izvor sre}e, ve} izvor frustracije. @ivot se uvijek doga|a u sada{njosti i mir sa sobom onakvima kakvi jesmo osnova je smislene povezanosti na{e unutarnje i vanjske stvarnosti.

TEMELJNE VRIJEDNOSTI
Za rast i razvoj svakoga ~ovjeka korisno je da ponekad razmisli o svome `ivotnom cilju i temeljnim vrijednostima. ^esto smo toliko zaokupljeni svakodnevnim poslovima i neposrednim ciljevima da rijetko ili nikad ne upitamo sebe {to to radimo, za{to i kamo nas to vodi. To nisu lagana pitanja i neke od vje`bi mogu nam pomo}i da na njih odgovorimo.

ENERGIJA NE UMIRE
To, prije svega, zna~i, davanje drugima, ljubavi. A, da je Slavka sva predana davanju, govori i jedan njen haiku-stih: Izgleda da je sre}a u bezuslovnom davanju, samo tada sli~imo Bogu. No, i smrt je oblik `i vo ta, ~i ji smiraj za slu `u je na {a is crplje na, ta {ta i avan tu ris ti ~ka du {a, sma tra An|eli} - Vu ji ~i}, ko ja je, eto, i u Spli tu nas tavila pisati, a ono {to stavi na papir, ne samo da dijeli s Spli}anima i Spli}an ka ma ne go, eto, `e li i da lje di je li ti sa Sa ra je vom. Ne krije, fali Slavki Poetski kutak, ponedjeljkom u 18, kada bi i ona obavezno do|i, sva rasko{na i mo}na, pa bi izvadi iz ta{ne dva-tri istrgnuta lista iz sveske i, uz blago izvinjenje, kao, ona je to samo ne{to nabacala, ali, opet, `eli pro~itati, po~ela bi. Prvo tiho, pa glasnije, pa sve glasnije. Kutak jo{ odzvanja od njenih stihova, i ~eka nove.

[TA @ELITE OD @IVOTA?


Kako biste opisali svoj `ivotni cilj? Koja je va{a temeljna `ivotna vrijednost? Da biste odgovorili na ova pitanja, razmotrite vrijednosti u razli~itim `ivotnim podru~jima: vi osobno, obitelj, dru{tvo, karijera, novac, duhovni `ivot. Zapi{ite sve ideje koje vam padnu na pamet. Vje`ba traje deset minuta. Kako biste `eljeli provesti sljede}ih pet godina? Za odgovor na ovo pitanje imate pet minuta. Kada zavr{ite, uzmite jo{ dvije minute i dopi{ite ono {to ste prvi put zaboravili. Kreiranje `ivotnog smisla temelji se na iskrenosti prema sebi. Kada razmi{lja-

Da, to je istina, lijepo je biti star obja, {njava Slavka, dodaju}i: Ali, samo ako po~nemo druga~ije, nego kako mnogi to ~ine, razmi{ljati.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

25

e biti star
Vino na usnama
HPD Bjela{nica 1923 organizovao tradicionalnu zabavu povodom obilje`avanja Dana sv. Martina (Martinje), starog obi~aja kojim se zavr{ava vinogradarska godina
Vino na usnama. Nek no}as ~uje se pjesma do Jadrana. Vino na usnama. Nek no}as znaju svi da si me opila. Pjevalo se 13. novembra u prepunoj sali Napretkovog kluba Lira, gdje je odr`ana tradicionalna zabava povodom obilje`avanja Dana sv. Martina (Martinje) koju svake godine uprili~e ~lanovi Hrvatskog planinarskog dru{tva Bjela{nica 1923. kr{tenja vina neizbje`ne su uloge doma}ina, stoloravnatelja, vinoto~e, gospodina suca, kume i kuma i, najva`nijeg me|u njima, biskupa, koji ima ulogu krstitelja vina. Mo{t se, uz prigodni govor, krsti posipanjem soli, a kr{tenje se odvija za stolom pretrpanim jelom, pi}em i jesenjim plodovima: ~e{njakom, lukom, jabukama... Nezaobilazna je i tradicionalna martinjska pe~ena guska, koja je, po predaji, u davna vremena ulovljena i ispe~ena za kaznu, jer je svojim gakanjem otkrila Sv. Martina, koji je bio tako skroman da nije `elio postati biskup, te se stoga sakrio u grmlje. Biskup zavr{ava ceremoniju kr{tenja

vka An|eli} - Vuji~i}

U Napretkovom klubu Lira

PRIGODNI STIHOVI
Prigodnim stihovima prisutne je pozdravila Sad`ida Vite{ki} - Majstorovi}, glasnogovornica Dru{tva, nakon ~ega je

odr`ana ceremonija kr{tenja mladoga vina (mo{ta). To je stari narodni obi~aj kojim se tradicionalno zavr{ava vinogradarska godina, a vezan je uz kalendarski Dan sv. Martina, 11. novembar, skromnog i vrlo omiljenog katoli~kog sveca kojem je narodna predaja pripisala brigu za siroma{ne. Sv. Martin je bio biskup grada Toursa, za{titnik Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izlije~enih alkoholi~ara, uzgajiva~a konja i gusaka, {vicarske papinske garde i mnogih mjesta u Evropi. Martinje je uvijek bilo i bi}e vrlo va`an doga|aj za one koji prave vino, kao i za one koji u`ivaju u slasti njegovih crvenih slatkih kapljica. U ceremoniji

vina rije~ima: Mo{t je pokr{ten, jedite i pijte, svega se u`ivajte, za ples noge nabrusite i za muziku uha pripremite .

U@IVANJE U VINU
Nakon zavr{etka ceremonije, uslijedila je zabava, sa izre~enim mudrostima, vicevima i {alama, uz odli~nu zakusku i vino koje su nam pripremili na{i vrijedni i uvijek raspolo`eni doma}ini Vesna i Nenad [emi}. Za muziku, pjesmu i ples pobrinuo se nadareni muzi~ar Nermin Hanjali}, koji nas svakog prvog utorka uveseljava muzikom na zabavi simboli~nog naziva Ko nekad u osam .
S. V. M.

26 Nedjelja

18. novembar/studeni 2012.

Prof. Sabina ]udi}, politolo

@ene su sna`a

promjene
Na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology sam od 2005. godine, gotovo od samog povratka iz SAD-a. U~estvovala sam u razvoju programa Odsjeka politi~kih nauka i me|unarodnih odnosa, u suradnji sa na{im partnerom University of Buckingham u Velikoj Britaniji, a nakon toga postala i predava~ica na ovom odsjeku. Nikada nisam istinski napustila Sarajevo, tako da nikada nisam mogla ni razviti iluzije o njemu. Sigurna sam da je svima koji `ive u ovom gradu, posebno nama koji su u ovom gradu `ivjeli u toku opsade, nemogu}e u jednom paragrafu opisati konfliktan odnos koji gajimo prema Sarajevu, ka`e prof. ]udi}
Razgovarala: Merima BABI]

Sarajka Sabina ]udi} je profesorica politi~kih nauka i me|unarodnih odnosa na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology. U rodnom gradu zavr{ila je Drugu gimnaziju, a nakon godine srednje {kole u Idahou, studij nastavlja u SAD-u i Velikoj Britaniji. Diplomirala je politi~ke nauke i me|unarodne odnose, magistrirala ljudska prava i demokratiju u jugoisto~noj Evropi na Bolonjskom univerzitetu, a danas radi doktorat na Univerzitetu u Hamburgu. Sabina ]udi} je bila najbolja debatantica na svijetu u Karl Pop pe ro vom de ba tnom formatu, ~lanica ameri~kog dr`avnog debatnog tima, najbolja govornica na me|unarodnim debatnim takmi~enjima Dugo radite kao profesor na Univerzitetu Sa ra je vo Scho ol of Science and Technology, nakon {to ste svoje obrazovanje sticali na presti`nim ameri~kim i britanskim univerzitetima, a trenutno radite i doktorat na jednom njema~kom univerzitetu? - Na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology sam od 2005. godine, gotovo od samog povratka iz SAD-a. U~estvovala sam u razvoju programa Odsjeka politi~kih nauka i me|unarodnih odnosa, u suradnji sa na{im partnerom University of Buckingham u Velikoj Britaniji, a nakon toga postala i predava~ica na ovom odsjeku. U Americi sam studirala na sveobuhvatnoj debatnoj stipendiji koja me je ugovorno obavezivala na svakodnevni istra`iva~ki

rad, u~e{}e u izuzetno intenzivnim debatnim takmi~enjima, kao i na dr`anje predavanja iz debate, tako da se trudim i u na{e amiteatre unijeti entuzijazam za kriti~kim i logi~kim istra`ivanjem. Na`alost, obrazovni sistem u BiH nerijetko suzbija radoznalost, kreativnost i slobodu izra`avanja, neslaganja i dovo|enje u pitanje tradicionalnih autoriteta, pa stoga svojim radom i anga`manom `elim u~estvovati i u kreiranju zdravije akademske sredine.

KOMPLEKSNO PITANJE
Jednom ste rekli da ste oti{li vani na studije kako biste se vratili u rodno Sarajevo. Koliko je ovaj grad danas onakav kakvim ste ga zami{ljali dok ste bili vani? - Nikada nisam istinski napustila Sarajevo, tako da ni ka da ni sam mo gla ni razviti iluzije o njemu. Sigurna sam da je svima koji `ive u ovom gradu, posebno nama koji su u ovom gradu `ivjeli u toku opsade, nemogu}e u jednom pa ra gra fu opi sa ti konfliktan odnos koji gajimo prema Sarajevu. Radi se o preplitanju osje}aja privr`enosti, o~ekivanja, svakodnevnog trijumfa na de nad is kus tvom, poznatih lica i ulica, odgovor nos ti, ali i ra zo ~a re nja. Naravno, povrijediti i

razo~arati nas mogu samo lju di i gra do vi od ko jih puno o~ekujemo. S obzirom na situaciju kakva vlada u na{oj zemlji, mogu li `ene biti aktivnije i mnogo toga promijeniti, bar malo nabolje u ovoj dr`avi? - To je jako te{ko i kompleksno pitanje. Kako dr`ava pru`a sve manje i manje usluga gra|anima, od obrazovanja i zdravstvene za{tite, brige o starijim i iznemoglim, brige o osobama sa invaliditetima i posebnim potrebama, sve vi{e tih obaveza se prenosi na `ene. Tako da za mnoge `ene u BiH dru{tveni anga`man predstavlja luksuz koji one si ne mogu priu{titi. Licemjerno je od `ene koja provodi dan brinu}i se o oboljeloj majci ili djetetu, bez bilo kakve pomo}i od dr`ave, o~ekivati da se politi~ki ili dru{tveno anga`uje. Njeni problemi su egzistencijalne prirode i ona se ne mo`e ili nema vremena poistovjetiti sa problematikom, na primjer, za{tite okoli{a. Naravno, veliki broj mu{karaca se tako|er nalazi u ovakvoj ili sli~noj situaciji. Dakle, moramo raditi na obezbje|enju jednakih prava za sve, direktno kroz zakonsku regulativu. Istovremeno sam uvjerena da su `ene u BiH poput lava koji spava - tihi, ali veliki i sna`ni potencijal za pozitivne promjene.

Foto: Senad GUBELI])

OBRAZOVNI SISTEM Na`alost, obrazovni sistem u BiH nerijetko suzbija radoznalost, kreativnost i slobodu izra`avanja, neslaganja i dovo|enje u pitanje tradicionalnih autoriteta, pa stoga svojim radom i anga`manom `elim u~estvovati i u kreiranju zdravije akademske sredine

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

27

oginja i publicistkinja

an potencijal za pozitivne
[ta Vam je donijela u `ivotu Va{a nekada{nja titula kao najbolja svjetska debatantica? - Glavobolju. Beskompromisno in sis ti ra nje na lo gi ci, (ne)zdrav hobi pobijanja vlastitih argumenata. Samopouzdanje, stalo`enost i mogu}nost da se poistovjetim sa protivnicima. ^esta o~ekivanja sugovornika da se silno `elim i volim raspravljati, {to nije neminovno slu~aj. Veliki broj pehara, diploma i priznanja koji stoje u maminom i tatinom podrumu.

ZALJUBLJENIK FOTOGRAFIJE
Zaljubljenik ste fotografije, u`ivate u tom hobiju, odakle ideja, {ta Vas je potaklo pa se prihvatite fotoaparata i bilje`ite de{avanja u Va{em okru`enju, a otvorili ste i fotoblog? - Iako sam prvi fotoaparat dobila na poklon prije svega tri godine, sada mi je nejasno kako sam ranije mogla bez njega. Sla`em se sa Susan Sontag koja je napisala da je fotograisanje zapravo u~estvovanje u smrtnosti i ranjivosti druge osobe ili stvari. Kao takvo nosi odre|enu odgovornost. Tako|er, mislim da se radi o `elji da se ponekad izi~ki i psihi~ki sakrijemo iza fotoaparata. Moj blog, koji predstavlja dnevnik u slikama, pokrenula sam kako bih moj rad mogla na diskretan na~in podijeliti sa ljudima kojima bi se mogao dopasti ili im

Na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology u~estvovala u razvoju programa odsjeka Politi~kih nauka i Me|unarodnih odnosa

Na ovom sarajevskom Univerzitetu prof. ]udi} radi od 2005. godine

ne{to zna~iti. Blog je gotovo u potpunosti neoptere}en tekstom, i trenutno bilje`i vi{e od 20.000 posjeta mjese~no, {to je za mene, moram priznati, i dalje neobja{njivo. Trenutno pripremam izlo`bu fotograija koja se bavi porodi~nim ratnim pismima, te je i svojevrsna posveta mojoj majci i

mojim nenama ~ija pisma su predmet fotograija. Pobornik ste o~uvanja tradicionalnih zanata. Prije izvjesnog vremena osnovali ste i Studio Kolektiva koji ~ini grupa kreativaca. Bavite se i dizajnom. Dizajnirali ste torbu Zuko koja je ubrzo postala

ZUKO D@UMHUR Moj anga`man je potaknut stra{}u za dizajnom i kvalitetom, ali i realnim strahom da }e Ba{~ar{ija, nekada{nji evropski zanatski centar, zbog nedostatka vizije i podsticaja grada - nestati. Bila mi je potrebna torba u koju mo`e stati ~itav moj dan, od knjiga i foto aparata do povr}a i laptopa. Torba je inspirisana Zukom D`umhurom, njegovim nenametljivim stilom i pristupom putovanjima

apsolutni hit, od kada je sve to po~elo i {ta Vas je potaklo da se okrenete bosanskohercegova~koj tradiciji? - Moj anga`man je potaknut stra{}u za dizajnom i kvalitetom, ali i realnim strahom da }e Ba{~ar{ija, nekada{nji evropski zanatski centar, zbog nedostatka vizije i podsticaja grada - nestati. Bila mi je potrebna torba u koju mo`e stati ~itav moj dan, od knjiga i fotoaparata do povr}a i laptopa. Torba je inspirisana Zukom D`umhurom, njegovim nenametljivim stilom i pristupom putovanjima, stoga i ime. U budu}nosti }e Studio slu`iti i kao spona izme|u mladih dizajnera i dizajnerica i zanatlija, te na taj na~in podsticati inovacije i odr`ivost zanatske proizvodnje u Sarajevu. Trenutno sa suosniva~icom Studija Merisom ]udi} radim na novoj kolekciji, koja uklju~uje i rad sa srebrom. Ponosna sam na suradnju sa zanatlijama, i zahvalna na njihovom strpljenju u radu sa mnom, jer sam tvrdoglava i zahtjevna. Obi {li ste i pro pu to va li mnoge zemlje, da li je neka od njih na Vas ostavila poseban dojam, da li biste se u neku od njih vratili? - Ra do bih se vra ti la u Stoc kholm, Istanbul i Asmaru u Eri-

treji. Iako sam bora vila u ve}ini ame ri ~kih dr`a va, ru ral ni dijelovi sredi{nje Amerike, posebno Texasa, i dalje me privla~e, dok su Tokyo i Buenos Aires jo{ neostvarene `elje. Od velikih ameri~kih gradova Los Ange les je ne pra ve dno pot ci jenjen i rado bih ga iznova posje}ivala. U 2013. tako|er `elim posjetiti dijelove BiH u kojima ni sam bo ra vi la, kao, na primjer, odre|eni dijelovi zapadne Her ce go vi ne.

NAJVE]I LUKSUZ
Mnogo je obaveza u Va{em svakodnevnom `ivotu, koliko vremena odvojite za sebe, svoje najbli`e, svoje prijatelje...? - Jako malo vremena odvajam za sebe, i ~ekam 2013. kako bih odlazak na odmor ponovo stavila na listu neostvarenih novogodi{njih rezolucija. Moj najve}i luksuz je svakodnevni kontakt sa prijateljima i dvojicom brati}a, kao i naravno dragocjeni trenuci sa Albanom Ukajem. Ma{tam o seoskom odmoru koji bi povezao i uklju~io sve njih. Kako reagujete na uspjehe, odnosno neuspjehe... ako ih je bilo...? Glasan pobjednik i dostojanstven gubitnik. Ponekad i obratno.

28

Nedjelja
David ALBAHARI

18. novembar/studeni 2012.

Pri~a Nedjelje

Dobroinitelj
Dedu smo zaboravili, ka`e majka i ne iskazuje prekor, ali opomene su, upravo doznajem, daleko stra{nije. Izme|u prepunih ka{ika tople supe poku{avam da zamislim njegovo lice. Samo pramen bele kose, me|utim, sklizne mi iz se}anja pravo pred o~i. Od dana na{eg dolaska, ako ne i od ranije, `ivimo, sasvim usamljeni, u zamku od blje{tavog stakla. Ulice me uznemiravaju, a smrt nekih prijatelja i smrznuto jato vrabaca bude u meni talase gor~ine. Bojim se, u miru, ratova. Sam, pred ogledalom, prorokuje; u mraku, iznad moje glave bljesne ore ol. ^e mu sam predodre|en? Paulina je oti{la, ne vredi se zavaravati, a Smederevo se istrajnom `estinom zavuklo u moja se}anja. Nau~io sam od nepoznatih ljudi da se to zove nostalgija i da je svaki rodni grad pol neobi~ne snage koje privla~i i zove natrag. Izra~unao sam da bih malim ~unom, sve niz vodu i u senci vrba, stigao do starog doma za sedam dana. Nisam umeo da veslam i to me je zabrinjavalo, ali verovao sam u jake struje i brzake. Uostalom, nikada nisam posumnjao u mo} reke. Prolazili su dani i grudi su mi se rastrzale pod iznenadnim naletima uspomena. Kroz kapiju, trenutno bi zabelela dedina kosa ili bi Paulina ravnomernim korakom oti{la put hrama. Na ulici, avaj, kada bih izleteo sav zadihan, srca visoko u grlu, nije bilo nikoga. Paulina, da li da viknem? I }utao sam, pru`ao prema dedi ruke. U {koli olako popustih, opomene sam svaki dan donosio ku}i. No}u sam `eleo da se iz dubine du{e prepustim bogu. Okru`io sam se knjigama. Prva stvar koju sam nau~io bila je da se svet, kako je Talmud kazivao, odr`ava pomo}u tri stvari - zakona, bogopo{tovanja i iskrenog dobro~instva. Da li sam ve} tada re{io da knjige, ipak, nisu za mene? Ne znam. Ali kada bih se povla~io u razmi{ljanja, pretvaraju}i se da u~im, pitao sam se tihim {apatom: da li sam ja dobro~initelj? U meni je rasla slika sveta oslonjenog na tri stuba, a pod mojim rukama neve{tog zidara mrvile su se cigle temelja dobro~instva. Kada bih, u`asnut pred slikom propasti ~ove~anstva, otvarao o~i, zaticao bih ne po sre dan mir o~e vog osmeha i neizre~ena pitanja u njegovim o~ima. Ja sam, hteo sam da uzviknem, krivac za sve, gu{ile su me nespremne re~i u drugima, a otac je sedeo i ~ekao. Zadremao si, sine, rekao bi, i ja sam se s novim `arom bacao na u~enje rabina I{meaela o besmrtnosti. Dobro, priznajem, `eleo sam da budem besmrtan zbog I{maela koji je u~io da nije-

llustrovao Abdulah KOZI]

dan atom nije izgubljen, pa ni du{a; da je smrt samo promena, prelaz u novo i vi{e carstvo; da na{e misli i na{a ose}anja nisu zetiljskog porekla, ve} nekog drugog, trajnog i besmrtnog. Dobro, u redu, govorio sam prevr}u}i se u krevetu, besmrtan jesam, ali - pitao sam se - da li sam dobro~initelj? I sanjao sam ~udnovate, nemirne snove, posle kojih su jutra bila blaga, a majci se vra}alo rumenilo u obraze. Otac je, na tri dana, u ~etvrtak, otputovao u Smederevo. Ja sam, u petak, pred pekarom sreo Paulinu. Nije okrenula glavu. Majka je u subotu, po{to je otac bio na putu, peglala, zapre-

tiv{i nam batinama ako progovorimo samo jednu re~ o tome. Sestri Simoni, su, verovatno od prevrelog sira, iza{le crvene pege po celom telu u nedelju: mogao sam, pored ~esme, da ~itam odlomke iz Mi{ine, bez opasnosti da }u biti uznemiravan. U ponedeljak, odmoran i ispavan, otac je spustio sve`anj nov~anica (prodao je dedinu ku}u) na sto. I}i }e{ u Zagreb na Sveu~ili{te, obratio mi se, i sve nam ispri~ao: Kada su po{li na reku da se oslobode greha, deda je bio miran i veseo, na licu mu je -pri~aju ljudi - lebdeo onaj tihi izraz duboke sre}e, tako sli~an osmehu majke ili lepote mlado`enjinog oca.

Bilje{ka o piscu
David Albahari (Pe}, 1948) je srpski knji`evnik i prevoditelj. Albahari pi{e uglavnom autobiografske romane i kratke pri~e. Godine 1973. objavljuje prvu zbirku pri~a Porodi~no vreme [iroj publici postaje poznat 1982. kada objavljuje zbir. ku pri~a Opis smrti za koju dobija Andri}evu nagradu. Godine 1991. postao je predsjednik Federacije `idovskih zajednica Jugoslavije, a radio je i na evakuaciji `idovskog stanovni{tva iz Sarajeva. Godine 1994. preselio je sa obitelji u Calgary, Kanada, gdje i danas `ivi. I dalje pi{e i objavljuje na srpskom jeziku. Dobitnik je NIN-ove nagrade za roman Mamac 1996.

Okru`en poznatim ljudima, a on se lagano spu{tao blagom padinom, zadubljen u molitve, i sam bi ponekad - prise}ali su se istrajni - pogledao u {iroka plavetnila neba i reke. Tog jutra on se pomirio sa ri|im pekarom Joelom i stisnuo je ruku Emilu Koenu, koji je radi toga doputovao iz [apca. Sva trojica su zastala ispred reke - mogli su da osete sve`i dah vetra i miris davno sazrelih kru{aka i deda je oprostio pekaru Joelu sve one kratke, vatrene dlake koje je nalazio u svom hlebu. Emile, rekao je okre}u}i se prema omanjem penzionisanom ~inovniku sede kose i velikih u{iju s dugim, mekim resama koje su dopirale skoro do ramena. Dr`ali su se za ruke, a ostali su }utali. Jedna duga prepirka, zapo~eta kada je deda - a ne Emil Koen - o`enio pokojnu baku, bila je okon~ana: ljudi, nagnuti nad vodom, po~e{e da tresu odela a deca na~ulji{e u{i. Nije mala stvar ~uti kako gresi padaju u reku. Tada je - ka`u - iznad du{a podatih Bogu zazvonio dedin krik. Zbunjeni, sa du{evnih visina spu{teni na zemlju, ljudi se okrenu{e i zateko{e ga kako, spleten u gr~u nemo}i, poku{ava da protrese krajeve svog

odela. Prvi prisko~i Emil Koen, zatim Haham Josef, ali i pored zajedni~kih napora skuti dedinog odela osta{e pripijeni uz njegovo telo. Znak, krkljao je deda, znak i bo`ji prst, o mene gre{noga... Predve~e ga, pomodrelog i uko~enog, skoro providnih {aka, smesti{e u krevet i pozva{e baba-Saru da baci livjanus. Ona istopi olovo u ka{ici iznad vatre, a gospo|a Roza Romano, odevena u crninu, ra{iri platnenu maramu preko dedine glave i podi`e lavor. Znak, krkljao je deda i dalje, znak i prst... Baba Sara izli istopinu u lavor i kada, kroz cvr~anje i gustu paru, sagnu{e glave, mogli su da vide duga~ak komad olova razliven i neraspadnut, skoro ~ovekolik. Iznad vode zastao, u vodi ostao, u tu|e telo do{ao, re~e baba Sara. Dibuk, izvi se vrisak iz ne~ijeg grla. Deca se razbe`a{e, a uz nenadnu grmljavinu prve kapi ki{e okvasi{e prozorska okna. Sutradan ujutru, u osam, doktor Velimirovi} konstatova smrt. Dedu smo zaboravili, ka`e majka i ne iskazuje prekor, ali opomene su, upravo doznajem, daleko stra{nije. Izme|u prepunih ka{ika tople supe zami{ljam sebe pored sve`e humke. Pla~em.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE


Pie: Josip VRIKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

ERENDIRA I NJENA BEZDU[NA BABA

Bosi}: ^etiri Fahrina, ko sedam Suljinih?! Malo morgen!


J
Nema, kune se, Bosi} ni{ta protiv Fahrudina, ~ak ga (i) on odmilja zove Fahro(m). Dapa~e, drago je (i) njemu kada netko sa strane do|e u Bosnu i Hercegovinu. Pa se onako dobro sna|e. To samo govori kako je Bosna i Hercegovina jedna gostoljubiva zemlja. Slijedom ~ega je Bosi} ozbiljno razmi{ljao da se Fahrin lik u oba entiteta koristi u svrhu turisti~ke promocije. Evo slogana: Do|ite u BiH, zemlju velikih mogu}nosti, i izgradite svoj toranj!
edan od rijetkih bosanskohercegova~kih dru{tveno-politi~kih radnika koji brine o dinamici rasprava u Vije}u sigurnosti UN-a dolazi, kako se to, uostalom, i o~ekuje, iz boljeg dijela BiH. Iz Republike Srpske, dakle. Rije~ je, nije te{ko pogoditi, o Neboj{i Radmanovi}u. On je jedan od prvih, ako ne i prvi, koji je pro~itao tekst koji je Ministarstvo vanjskih poslova sa Zlatkom Lagumd`ijom na ~elu, napisalo, a na{a veleposlanica trebala pro~itati na East Riveru. Bosna, povjerio mi se ovih dana Radmanovi}, jeste jedna velika zemlja. Ali, govor je preduga~ak. I, da se ne la`emo, dosadan. Ne treba te tamo ljude, kakvi su da su, zamarati. A i na{a je, veli, ambasadorica ionako na jednom vrlo odgovornom poslu, jedna ve} vrlo umorna `ena - pa je ne treba dodatno zamarati. [ta treba, dva sata stajati i ~itati?! du{e, i pokojnog predsjednika: Narodi koji imaju takvoga predsjednika (a onda i ministra) za svoju budu}nost ne treba da brinu! Nije, me|utim, sve to ba{ tako lijepo, kako se ~ini na prvi pogled. Jer, ako Lagumd`ija dobro prepisuje - ako (uop}e) prepisuje?! - slabo ra~una. Nije se, ne mo`e ni on na sve mislit, time bavio predsjednik Neboj{a, ali zato jeste Mladen Bosi}. On je u Banjoj Luci opozicija, a u Sarajevu Srbin. I u kapacitetu Srbina broji Bo{njake. Da ne ka`em prebrojava. I, evo, {to je predsjednik SDS-a izra~unao. A ra~una jo{ otkako su se iznenada u Aleksandrovcu sastala dva stara druga - Mi}a i Zlatko. U tzv. novu parlamentarnu ve}inu visoki gost iz Sarajeva je ugurao, radi (svake) sigurnosti, Radon~i}evu bolju budu}nost. Nema, kune se, Bosi} ni{ta protiv Fahrudina, ~ak ga (i) on odmilja zove Fahro(m). Dapa~e, drago je (i) njemu kada netko sa strane do|e u Bosnu i Hercegovinu. Pa se onako dobro sna|e. To samo govori kako je Bosna i Hercegovina jedna gostoljubiva zemlja. Slijedom ~ega je Bosi} ozbiljno razmi{ljao da se Fahrin lik - u oba entiteta - koristi u svrhu turisti~ke promocije. Evo slogana: Do|ite u BiH, zemlju velikih mogu}nosti, i - izgradite svoj toranj! Ili - mo`da ?! - do|ite u BiH, malu zemlju za velike tornjeve.

Nevina Erendira, mlada djevojka koja sanja o slobodi, ne mo`e pobje}i od svoje op~injene i pohlepne babe. Osamsto sedamdeset i dvije hiljade trista pedeset pesosa Erendira mora da plati za {tetu koju je na~inila, baba je to precizno izra~unala, pa je vu~e od grada do grada nude}i je vojnicima, krijum~arima i trgovcima. Mo`e li ljubav spasiti mladu kurvu iz njezinog pakla? Zbirka Marquezovih sjajnih i o~aravaju}ih kratkih pri~a objedinjuje iznimnu novelu po kojoj je i dobila naslov, i jos {est pri~a, predstavljenih u hronolo{kom redoslijedu od 1968. do 1972, od kojih su sve osim jedne napisane u fazi pune pi{~eve zrelosti. To su godine kad je Macondo otvorio vrata magijskog realizama: re~enice postaju du`e i sna`nije, stvarnost je izra`ena kroz magijske formule i legende, svakodnevni `ivot protkan je ~udima. Nevina Erendira i njezina bezdu{na baba utjelovljuju nevinost i zlo, ljubav i njene perverzije, a pri~a o`ivljava podvige srednjovjekovnih provansalskih pjesnika ili trubadura, iako je, kao i uvijek, uronjena u svijet gustih i plodnih Kariba.

FILM

PRASKOZORJE II

Svjetska premijera epske zavr{nice koja }e zauvijek `ivjeti Sumrak saga: Praskozorje 2. dio od ~etvrtka je u bh. kinima. Praskozorje II predstavlja drugi dio posljednje knjige u slavnoj horor- fran{izi, a fanovi {irom svijeta odavno odbrojavaju dane do premijere. Obitelj Cullen oduvijek se borila za miran `ivot izme|u svoga i ljudskog roda, no Bellina preobrazba ugrozit }e stoljetni mir koji je stajao na, kako se ~ini, krhkim temeljima su`ivota. Gra|ani Forksa, a prije svega indijansko pleme Quileute, brak vide kao {irenje vampirske vrste i kr{enje osnovnog uvjeta vjekovnog mira - neugro`avanja nijednog ljudskog bi}a. Pojedini Quileutei poprimaju obli~je vukodlaka u blizini vampirske prijetnje, a Bellina odluka najvi{e poga|a Jacoba Blacka, sina poglavice plemena, koji se i sam zbog op}eg dobra odrekao polo`aja vo|e vu~jeg ~opora i svoje ljubavi prema Belli. Edward se odlu~io preobraziti Bellu u vampiricu tokom njenog poro|aja. Naime, na medenom mjesecu Bella je zatrudnjela s Edwardom, te je rodila ljudsko-vampirsku djevoj~icu.

RADI (SVAKE) SIGURNOSTI!


I, sve u svemu, nije dao da Vije}e sigurnosti spava, dok na{a ambasadorica ~ita. Zamislite {to bi se dogodilo da zaspi Vije}e sigurnosti?! Ma, to bi bilo vrlo nesigurno. Za nas. A i {ire. Naravno, povjerio mi je predsjednik Neboj{a, kako donekle sumnja da je - dok je ovoliki! - Lagumd`ija ovaj, sre}om nepro~itani, govor odnekud prepisao. Nije mi bilo jasno zbog ~ega to ne ka`e javno, kad je ve} onako otvoreno poru~io Valentinu Inzku da je svoj govor prepisao iz novina?! Dr`im to nepravednim! No, predsjednik Neboj{a me je razoru`ao argumentom koji ne trpi pogovor: Ja sam predsjednik Bosne i Hercegovine i ne mogu ni{ta kazati protiv svoga ministra. I ako je i prepisivao, moj je. Neka je! [to nakon ovoga, doli se sjetiti jednog drugog, do`ivotnog, ali, do-

IZLO@BA

FOTOPO^ETNICI

TE[KO JE TO PREDSJEDNIK PRIMIO!


Nije ga, me|utim, to toliko pomelo a da ne bi nastavio ra~unati! I da ne du`im, evo {ta je izra~unao. Ako su u Aleksandrovcu odlu~ili iz Parlamenta delo`irati sedam esdeaovaca, a useliti ~etvoricu iz bolje budu}nosti, to zna~i kako ~etiri Fahrina vrijede ko sedam Suljinih. Malo morgen, uzviknuo je Bosi}! Ta ra~unica, taj argument je bio toliko sna`an, da ni predsjednik Neboj{a nije mogao ni{ta kada mu je Bosi} i to crno na bijelo pokazao kako je sedam vi{e od ~etiri, i dodao: Predsjedni~e, Srbin mora biti ministar vanjskih poslova. Svi oni koji makar i povr{no poznaju predsjednika Neboj{u, shvati}e koliko je to njemu te{ko palo. U takvom stanju, jedva je promucao. Dobro, moj Mladene. Samo neka ne prepisuje one govore iz novina. Nismo mi Austrijanci! Njihova je resavska {kola .

Foto{kola galerije BlackBOX do{la je do kraja jo{ jednog ciklusa. Nakon 16 ~asova intenzivnog kursa pod vo|stvom Agdala Nuhanovi}a (trenutno postdiplomca na ALU Sarajevo kod prof. Mehmeda Ak{amije), studenti su predstavili svoje fotograije. Rije~ je o fotograijama koje su nastale u pravilima likovnih na~ela, na kojima je bio fokus tokom {kolovanja. Izlo`ba je otvorena pro{le sedmice u prostorijama galerije (Vrazova 5), a bi}e dostupna posjetiocima do 22. novembra. Na njoj su svoje radove predstavili Ajla Mostarac, Amra Alagi}, Aya El Batout, Dijana Hrva~i}, Emira Hasi}, Kanita Kuli}, Kerim Had`iabdi}, Merima Pezi}, Mihaela Maji}, Samir Bali} i Sanita Deli}.

MUZIKA

NOI

SRBIN MORA! Ni predsjednik Neboj{a nije mogao ni{ta kada mu je Bosi} i to crno na bijelo pokazao kako je sedam vi{e od ~etiri, i dodao: Predsjedni~e, Srbin mora biti ministar vanjskih poslova. Svi oni koji makar i povr{no poznaju predsjednika Neboj{u, shvati}e koliko je to njemu te{ko palo

Iako smo ga ve} jednom najavili, nije zgoreg napomenuti da je u proteklu srijedu svoj novi, dugo i{~ekivani album, nakon tri godine izbivanja, objavio italijanski hit-maker Eros Ramazzotti. Album se zove Noi (Mi) i treba li re}i - publika je odu{evljena. Album je najavljen prije mjesec singlom Angelo disteso al sole koji je euforiju di, gao na jo{ vi{i nivo. Sada, kada je album napokon ugledao svjetlo dana, znamo da se na njemu nalazi 12 pjesama i da na njemu gostuje plejada vrhunskih muzi~ara: Giancarlo Giannini na pjesmi Io sono te Nicole Scherzinger na Fino allestasi Club Dogo na , , Testa o cuore Volo na Cos i Hooverphonic na pjesmi Solamen, te uno Eros je potvrdio svoju veli~inu upravo saradnjom na pje. smi Cosi na kojoj gostuje trio Volo, koji je pobijedio na italijan, skoj ina~ici talent showa, ~ime je pru`io priliku mladim umjetnicima za dodatno dokazivanje.
N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

18. novembar/studeni 2012.

MOJ
DOM
Novi dekor sa tufnama idealan je za one koji su pomalo odani pro{losti, a ipak vole moderno i nesvakida{nje rje{enje. Tufne nalaze na~in da sve to jednostavno pomire i naprave vizuelni bum u stanu

Ta~ka do ta~ke,
Jednostavne, {ik i soisticirane u isto vrijeme. Tako svi svjetski dizajneri opisuju tufne, kako u ure|enju enterijera, tako i u modnom dizajnu. Koji su to efekti koji crno-bijelu kombinaciju tufni i ta~kica ~ine neodoljivom? Iako u razli~itim odnosima boja, tufne odaju i bude druga~ije emocije u enterijeru i svima nama. Onaj najstariji i najpoznatiji je odnos crne i bijele. Smjeli i druga~iji - upravo su naj~e{}i opisi ambijenata u kojima su tufne na{le svoje mjesto. Nikada ne izlaze iz mode, pristaju svakom periodu godine i izgledaju i duhovito i otmjeno. [ta vi{e po `e lje ti od je dnog pri la go|enog vizuelnog efekta u domu?

ZAPO^ETI DETALJIMA
Kuhinja, spava}a, dje~ija, dnevna soba ili kupatilo - dekorisati tufnama mogu}e je na bezbroj na~ina. Prona}i pravi na~in za sebe zna~i zapo~eti istra`ivanje od samih detalja. To mo`e da bude luster ili jastuk, a ukoliko nai|ete na odu{evljenje efektom, po`eljno je nastaviti u istom stilu, ali ne pretjerati.

MODERNE KOMBINACIJE
Vrlo popularan trend posljednjih godina je kombinacija tufni sa prugama, kao i drugim geometrij skim {a ra ma. Ovaj na ~in ure|enja pripada jednom novom vidu modernog stila, a posebno se njeguje u skandinavskim domovima gdje je bijela u kombinaciji sa

MOJ VRT

Posadite kraljicu cvije}a


Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Posadite ru`u, kraljicu cvije}a, ve} jesenas. Za{to? Zato {to je ru`a vrsta ukrasnih biljaka koja jednom posa|ena daje godinama od maja/juna do mrazeva obilje raznobojnih cvjetova. Narasti mo`e (zavisno od vrste, grupe i kultivara) od 30 cm do nekoliko metara. Jesenja sadnja je daleko uspje{nija od proljetne.

USLOVI SADNJE
Pod kojim uslovima mo`emo sve to o~ekivati od ru`a? Prije svega, treba znati da su ru`e biljke sunca, propusne zemlje i obilja hranjiva. Ukoliko im to udovoljimo, posti}i mo`emo sve navedeno. Dakle, nakon {to smo odabrali sun~ano mjesto sa najmanje {est sati sunca
Mini ru`e su prikladne za balkone, terase i grobove

dnevno, razmislimo o tome koliko veliku ru`u `elimo za to odre|eno mjesto i prostor i tek onda biramo izme|u mini ru`a, polianti, loribundi, grmolikih ru`a i penja~ica. Naravno da moramo odrediti i koju boju ru-

`a `elimo i volimo. Cvjetovi ru`a mogu biti u svim bojama osim u plavoj i crnoj. ^esto ~ujete za plavu ru`u, ali to je vi{e plavoljubi~asta, a rezana ru`a mo`e biti i plava, jer cvje}ari dodaju u vodu kemikalije

koje oboje latice u plavo. Crna ru`a je, ustvari, izrazito tamnocrvena, ali nema crne ru`e osim u pri~ama. Za one koji vole da imaju ru`e uz prostore na kojima ~esto borave ili svakodnevno prolaze, najbolje je da odaberu ru`e poliante. One imaju manje pojedina~ne cvjetove u velikim buketima koji daju obilje cvjetova jer se cvjetovi postepeno otvaraju, pa se obi~no posljednji otvore kada je ve} narastao novi izbojak sa obiljem pupoljaka. Zbog toga ova grupa ru`a daje kontinuiranu cvatnju. ^ajevke su za one ljubitelje cvije}a koji vole krupne cvjetove sa obiljem latica. One daju krupne cvjetove, ali ne tako brojne kao poliante, pa ponekad ljubitelji misle da nisu trajno cvjetaju}e. Grmolike ru`e narastu poput listopadnih grmova 1-2 m u visinu i {irinu i daju obilje cvjeto-

va. Me|u njima su meni najdra`i kultivari Westerland naran~asto`ute boje i Schneewitchen bijele boje. Floribunde su po veli~ini i obilju cvjetova izme|u ~ajevki i polianti. Posebno zahvalna grupa ru`a su ru`e penja~ice koje mogu da narastu po nekoliko metara u visinu i {irinu, pod uslovom da smo odabrali pravi kultivar i da ih pravilno orezujemo i privezujemo uz oslonac. Me|u penja~icama meni su najdra`e Symphatia krvavocrvene boje cvjetova, bujna i otporna, Coral Dawn tamnoru`i~asta i New Dawn nje`no bijeloru`i~aste boje cvjetova, preko 80 godina stari kultivar ~ije osobine se danas sve vi{e cijene. Ru`e nisu izbirljive u pogledu tla, ali ne podnose suvi{e vla`no i podvodno tlo. Ukoliko imamo takvo tlo, treba ga prije sadnje ru`a obavezno drenirati.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja SAVJETISTRUCNJAKA

31

ta~kica

Neuspjeh u prestanku pu{enja


Prestanak pu{enja nije samo odustajanje od cigareta ve} po~etak jednog potpuno novog `ivotnog stila. Uistinu nema razloga da ne probate, ali se, tako|er, pripremite i na neuspjeh
Svi pri~aju o tome kako prestati pu{iti, kako se motivirati na prestanak, koje su prednosti prestanka i sli~no. Me|utim, jako puno ljudi odlu~i prestati, izdr`i jedno vrijeme i posustane. Time se ru{i njihovo samopouzdanje, volja i `elja. Prestanak pu{enja nije samo odustajanje od cigareta, ve} po~etak jednog potpuno novog `ivotnog stila. Uistinu nema razloga da ne probate, ali se, tako|er, pripremite i na neuspjeh. da jednom probate prestati pa sve i da ne uspijete iz prve, znat }ete kako je to, {to }e vam olak{ati idu}i poku{aj.

SJETITE SE ZBOG ^EGA STE HTJELI PRESTATI


Mo`da ste htjeli imati bjelje zube, ugodniji zadah, u{tedjeti novac, smanjiti rizik od nastanka raznih bolesti i raka, ili osigurati bolji `ivot obitelji. [to

crnom glavna baza za dekor enterijera.

BRZE TRANSFORMACIJE
Ra zi gra nost i mno go mo gu }nos ti ko je tu fne pru`aju u~init }e enterijer

druga~ijim sa samo nekoliko segmenata. Tufnasti zid, posteljina, detalji za kuhinju ili tepih - akcenat je na izboru onih dijelova stana koji su direktno izlo`eni pogledu. Novi dekor sa tufnama

idealan je za one koji su pomalo odani pro{losti, a ipak vole moderno i nesvakida{nje rje{enje. Tufne nalaze na~in da sve to jednostavno pomire i naprave vizuelni bum u stanu.

OTKRIJTE [TO VAS POTI^E NA PU[ENJE


Mo`da ste odlu~ili prestati, ali ste se na{li u situacijama koje vas nesvjesno poti~u da ponovo zapalite. Dru`enje s prijateljima, odlazak na kafu ili no}ni izlazak - sve su to stvari u kojima }e i nepu{a~i dobiti `elju da zapale jednu, a kamoli pu{a~i i biv{i pu{a~i. Ako ste i vi posustali u takvim situacijama, vrijeme je da razvijete novu tehniku. Slo`ite listu situacija koje vam predstavljaju izazov. Potom izradite plan kako se nositi s tim situacijama. Opcija vam je ili da ih izbjegavate, a tada biste mogli biti manje sretni, ili da razvijete strategiju koja }e vam pomo}i da se s njima nosite. Nekima je pomoglo povla~enje nakratko iz situacije, dopisivanje s prijateljima i sli~no. Va`no je da vam ne{to odvu~e pa`nju od cigarete. Ukoliko opet posustanete, nau~ite iz svojih gre{aka i radite na razvijanju boljeg plana. Nije lako prestati pu{iti, stoga je sasvim normalno da ne uspijete iz prvog poku{aja.

Poliante u cvatu

Sadnice ru`a treba da su jednogodi{nje, po mogu}nosti sa dva izbojka iz kalemljenog mjesta i jednim nekoliko cm iznad toga (I klasa).

JESENJA SADNJA RU@A


Najpovoljnije vrijeme za sadnju ru`a je jesen i to upravo novembar, pa i dio decembra ukoliko nema snijega, tlo ne smrzava i nije prevla`no. Ujesen posa|ene ru`e se lako prim-

aju u jo{ toplom tlu, pa u prolje}e odmah po~inju sa rastom i razvojem. Sade se u jame dubine i {irine 40 cm. Prilikom sadnje se doda jedna lopata zrelog stajnjaka, 0,5 litara lumbrihumusa ili ne{to peletiranog stajnjaka. Sadi se tako da kalemljeno mjesto (zadebljanje na korijenovom vratu) bude 5 cm ispod nivoa tla. Poslije sadnje ru`e treba obavezno zaliti, da zemlja prione

uz korijen i zagrnuti sa jo{ oko 15 cm zemlje da sadnice ne stradaju od mraza. Orezivanje novoposa|enih ru`a u na{im kontinentalnim klimatskim uvjetima treba ostaviti za prolje}e. Da bismo imali svoju kraljicu u vrtu, vrijeme je da potra`imo u rasadnicima i vrtnim centrima onu koja nam je najvi{e prirasla srcu, da bismo ve} od narednog ljeta u`ivali u njenim ~arobnim cvjetovima.

god da je razlog, va`no je da ga ne zaboravite. Napravite mentalni popis stvari zbog kojih `elite prestati ili ih napi{ite na papir i zalijepite na vidljivo mjesto. Svaki put kada ste na rubu da zapalite ponovo, sjetite se toga. Ukoliko ste izgubili volju za prestankom pu{enja zato {to vam jednom nije uspjelo, sjetite se tog svog popisa i zapo~nite ponovo.

OPROSTITE SAMI SEBI


Neuspjeh je ~est. To nije ne{to {to vas ohrabruje dok donosite odluku o prestanku, ali je istina. Mnogi pu{a~i odustanu, a isto tako mnogi ljudi probaju vi{e puta prije negoli uistinu prestanu. Gledajte pozitivnu stranu svega, svaki neuspjeh vam omogu}ava da ne{to nau~ite. Mo`ete shvatiti koje su va{e slabosti, {to }e vas u~initi ja~ima. Tako|er, ka-

NEMOJTE ODUSTAJATI
Prestali ste, ali ste odustali i zapalili nekoliko cigareta? Prestanite opet i to odmah. Nemojte ~ekati sutra za novi po~etak, kao ni idu}u sedmicu. Ukoliko }ete ~ekati, va{e tijelo }e opet razviti ovisnost o nikotinu. Prestanite odmah i nastavite kao da ni{ta nije ni bilo. Nemojte se osu|ivati. Trebate imati na umu da {to prije poku{ate s ponovnim prestankom, lak{e }e vam biti uistinu prestati.

32

Nedjelja

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

33

Muhamed Muji}

Na terenu je igrao u taktu be~kog


Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

ONI SU NAS OBILJEZILI

valcera

Stariji ljubitelji nogometa i danas s po{tovanjem pri~aju o Muhamedu Muji}u Hami}u, kako su ga zvali oni koji su ga bolje poznavali, jednom od najboljih, najpopularnijih i najpo{tovanijih igra~a koje je Mostar iznjedrio. Po rije~ima onih koji su ga gledali, igrao je kao sada Lionel Messi. Kako je navedeno u njegovoj kratkoj biograiji, ro|en je 25. aprila 1933. godine u Mostaru. Bio je vi{estruki reprezentativac i u~esnik na olimpijskom turniru 1956. u Melbourneu (srebrena medalja) i na Svjetskom prvenstvu 1962. u ^ileu (~etvrto mjesto) - jedini jugoslovenski reprezentativac koji je zvani~no igrao na svim mjestima u navalnom redu. Po~eo je da igra marta 1948. u omladinskoj ekipi mostarskog Vele`a, a za prvi tim je debitovao 1950. kao 17godi{njak. Od 1952. godine, kad je Vele` postao prvoliga{, odigrao je 212 prven stve nih uta kmi ca, a u se zo ni 1955/56. bio je najbolji strijelac prvoliga{kog nadmetanja sa 21 golom (zajedno sa Veselinovi}em i Ognjanovom). Jedno vrijeme je s uspjehom igrao u francuskoj prvoliga{koj ekipi Les Girondins de Bordeaux iz Bordoa (1962-1963), zatim je bio ~lan zagreba~kog Dinama (1964-1965), a poslije toga ponovo je oti{ao u inostranstvo i nosio dres belgijske ekipe Beringen FC (1966). Zatim se vratio u Mostar i karijeru zavr{io u Vele`u 1968. godine, gdje je kasnije bio trener i tehni~ki rukovodilac. Uz sedam utakmica i 12 golova za mladu reprezentaciju (1953-1956) i pet utakmica i dva pogotka za B selekciju (1955-1957), odigrao je 32 utakmice i postigao 17 golova za najbolju selekciju Jugoslavije. Debitovao je 29. aprila 1956. protiv Ma|arske (2:2) u Budimpe{ti, a od dresa s dr`avnim grbom oprostio se na Svjetskom prvenstvu u ^ileu 31. maja 1962. protiv SSSR-a (0:2) u Ariki, kada je te`e povrijedio jednog sovjetskog fudbalera i dobio zabranu nastupa za reprezentaciju Jugoslavije.

VELEMAJSTOR U KOPA^KAMA

Mostar je dao mnoga velika fudbalska imena, jedno od najve}ih je svakako legendarni napada~ Muhamed Muji} Hami} Jednu od najboljih utakmica u reprezentaciji odigrao je protiv Austrije u Be~u, kada je doma}in poveo sa 3:0, ali je na kraju bilo 3:4, a Muji}eva igra opisana je kao najljep{i be~ki valcer

O `ivotu i majstorijama na terenu nogometnog velemajstora pisali su mnogi majstori pera. Dr. Jerko [imi}, veliki zaljubljenik loptanja, jo{ 1973. godine je u svojoj knjizi Velemajstori na{eg nogometa napisao: Ustvrdio sam da su, ina~e, vrlo nadareni igra~i iz BiH u svojoj kona~nici manje dali nego {to se o~ekivalo i nego {to su mogli dati. Donedavno, do pojave Du{ka Bajevi}a, najpoznatije ime Rebublike BiH, reprezentativac i Vele`ovac Muhamed Muji} predstavlja iznimku u tom pogledu, iako ni on nije, prema svojoj velikoj nadarenosti, u cijelosti dao ono {to je mogao .

Me|utim, takvom zaklju~ku nije toliko kriv on koliko prilike i druge okolnosti koje su vladale za vrijeme njegove djelatnosti. Ro|en je u Mostaru u prolje}e 1933. Po~eo je s 15 godina, naravno, u svom Vele`u. Bio je ~lan onih Vele`ovih juniora, me|u kojima su igrali kao najpoznatiji vratar Gordan Irovi}, Sli{kovi}, Prajo i Borozan. I upravo su ova petorica u sezoni 1950. zajedno postali ~lanovi prve mom~adi. Kada je za trenera Vele`a do{ao Bernard Higl, on je ove mladi}e dalje usavr{io. Rebac, Zelenika i mladi Muji} bili su tada probojna snaga Mostaraca. Muji} se osobito isticao kako svojim tehni~kim znanjem, tako i vrlo pametnom igrom, a i veoma o{trim i ta~nim udarcima lijevom i desnom nogom. Onda{nji odbor petorice selektora uzeo je mladog Mostarca u reprezentaciju u ljeto 1953. prilikom susreta sa Indonezijom u D`akarti. Zato je Muji}, da bi potvrdio svoje velike vrijednosti, dvije i po godine kasnije(1956) morao ponovo letjeti u Indoneziju, pa da zaista prvi put nastupi kao - pravi izabranik. Reprezentacija je tada u D`akarti pobijedila (1956) Indoneziju sa 7:2. Sastav: Beara, Coki}, Crnkovi}, [antek, Krsti}, Bo{kov, Kurtovi}, Toplak, Veselinovi}, Muji} i Lipo{inovi}. Najbolji igra~ je bio Muhamed Muji}, koji je na svojoj prvoj utakmici postigao - ~etiri pogotka. Unato~ tako sjajnom po~etku, Muji} nije mogao osigurati stalnije mjesto u reprezentaciji. Imao je i previ{e suparnika. Reprezentacija je u tome periodu odigrala ~etiri utakmice, a Muji} je - stalna zamjena. Tako je sve do po~etka jeseni 1956. trebao ~ekati na ponovni nastup, ali i tada samo ono svoje poluvrijeme . U Beogradu su Ma|ari pobijedili s 3:1, pa je u drugom dijelu Tirnani} pozvao u pomo} Muji}a. Sli~no se dogodilo i petnaestak dana kasnije, kad su ^ehoslovaci u Beogradu pobijedili s 2:1. Tada je Muji} zamijenio Boru Kosti}a. U kasnu jesen 1956. Muji} ponovo leti u Australiju s olimpijskom reprezentacijom. U prvoj utakmici u Melbourneu pobijedili smo SAD s 9:1. Muji} je, iako je igrao lijevo krilo, postigao tri pogotka. Tada su olimpijci igrali u sastavu: Radenkovi} (Vidini}), Ko{}ak, Radovi}, [antek, Spaji}, Krsti}, Lipo{inovi}, [ekularac, Anti}, Veselinovi}, Papec i Muji}. Sastav je osvojio srebrenu medalju nakon poraza u inalu od SSSR-a (0:1). Muji} je bio jedan od najboljih igra~a na toj Olimpijadi. Jednu od najboljih igara Muji} je odigrao protiv Austrije u Beogradu (1957), bilo je 3:3. A jo{ bolju kada smo u jesen iste godine pobijedili u Beogradu Gr~ku s 4:0. Tada je Muji} postigao dva pogotka. Iako je ovaj ro|eni napada~, igra~ i

Najve}i nogometa{ Mo s igra~, ne osporavaju}i kva tara svih vremena je Muhamed Muji}. To je za ista izniman litete ni Mari}a, Vladi}a, {nih igra~a, ali Muji} je Bajevi}a, Sli{kovi}a... Bi bio iznad svega. On je pr lo je tu stravi igra~ koji je iz Mosta vani. Igrao je za francu ra oti{ao igrati ski Bordeaux, a za repre zentaciju Jugoslavije od kmica, i to u fenomena igrao je 35 utalnoj generaciji, koja je u ^ileu osvojila ~etvrto mj i kapetan, i to u vrijeme esto. Bio je ~ak kad iz BiH ni ptica nije mo gla igrati za reprezentaci ~a iz velike ~etvorke. Mu ju ji} je bio sporta{ od gla ve do pete izjavio je Fra pored igrajedna mostarska nogome , njo D`idi}, jo{ tna legenda za Dnevni list.

Franjo D`idi}: Najbo

lji je Muji}

strijelac mogao igrati na svakom mjestu u navali, morao je dosta dugo ~ekati da ga se pozove pod zastavu. Po~etkom jeseni 1958. vodi navalu protiv Austrije u Be~u. Pobijedili smo s 4:3, Veselinovi} je dao tri pogotka, a Muji} je ocijenjen kao najbolji napada~.

PENZIONERSKI DANI
Nakon {to se povukao iz fudbala, Muhamed Muji} `ivi povu~eno, daleko od o~iju javnosti. Vrijeme provodi u svojoj ku}i u Mostaru u blizini Rondoa. Rijetko razgovara sa novinarima, odbija bilo kakav publicitet. Ipak, potkraj pro{le godine, kada je morao na operaciju kod poznatog mostarskog ortopeda dr. Zdenka Ostoji}a, posjetio ga je novinar Ve~ernjeg lista Josip Muselimovi} i sa njim obavio podu`i razgovor, iz kojeg smo izdvojili sljede}a pitanja i odgovore: Godine pristi`u, pa je normalno da se i zdravlje lagano uru{ava. Pro{le godine imao sam jedan operativni zahvat. Sve je pro{lo u najboljem redu. Prije mjesec morao sam se podvr}i ozbiljnoj ortopedskoj intervenciji. Za nas nogometa{e nije to nikakvo ~udo, pogotovu ako se to dogodi u poodmakloj `ivotnoj dobi. Imao sam sre}u da sam do{ao u prijateljske, a k tome i zlatne ruke dr. Zdenka Ostoji}a, tako da sam potpuno bezbri`an. Znam da }e i ovo biti dobro. S obitelji Ostoji}, s roditeljima dr. Zdenka, ve`e me dugogodi{nje prijateljstvo. U Podacama, na Makarskom primorju, imamo vikendku}e, tamo se ~esto sre}emo i godinama se dru`imo govorio je Muji}, a , razgovor se nastavio o njegovoj izuzetno bogatoj karijeri: U omladinskoj ekipi mostarskog Vele`a po~eli ste igrati davne 1948. godine. Dvije godine kasnije, kao sedamnaestogodi{nji dje~ak, postali ste prvotimac jedne vrlo dobre nogometne ekipe. [to nam mo`ete re-

ODMAKLI SE LJUDI I VRIJEME Svoje najbolje godine darovao sam rodnom gradu. Slavio sam ga u svakoj prilici i na svakom mjestu. Ne znam je li to normalno, ali su se od mene nekako odmakli i vrijeme i ljudi. Na koncu, do{ao je i ratni sukob, do{lo je ono {to ni u snu nisam mogao pretpostaviti. Grad se izmijenio, ru{evan je. Najbolje je i ne gledati ga u takvom stanju. S ulica je nestao smijeh, ni mladost nije radosna

}i o tim prvim godinama, o uvjetima u kojima ste se pripremali i igrali? Moje vatreno kr{tenje dogodilo se u Boki kotorskoj, u Tre}oj saveznoj ligi. Vele` je u Kotoru igrao protiv Bokelja. Prvi susret s misti~no lijepim gradom i uzbu|enje pred nogometni debi nikada ne}u zaboraviti. Lijepo se toga sje}ati. Dana{njim generacijama ne mogu to objasniti. I moji unuci ~esto pitaju je li to bilo ba{ tako. Uvjeti na putovanjima, u svla~ionicama i na stadionima bili su, u odnosu na dana{nje, potpuno druga~iji, te`i i nekomforniji. Sretan je bio onaj tko je imao jednu ili dvije rezervne lopte, jedne dobre i jo{ jedne bilo kakve kopa~ke. U sezoni 1952/53. godine, nakon neizvjesnih kvalifikacijskih utakmica, Vele` je postao prvoliga{ki tim. Slijedili su susreti sa mo}nim ekipama, a prije svega s takozvanom velikom ~etvorkom Dinamom, Hajdukom, Crvenom zvezdom i Partizanom. Ima li ne{to posebno {to biste `eljeli re}i? Ulazak Vele`a u prvoliga{ko natjecanje bio je veliki sportski doga|aj za grad i cijelu regiju. Sje}am se jedne utakmice sa zagreba~kim Dinamom, tada velikim i dobro organiziranim klubom. U posebno nadahnutoj igri, na op}e iznena|enje sportske javnosti, slavili smo visokim rezultatom 6:1. Na toj utakmici postigao sam 5 pogodaka. Pisalo se da je to bio najve}i uspjeh novog liga{a, a istodobno i najve}i poraz velikog kluba za koji je nastupalo nekoliko reprezentativaca. Prije svega, u obrani je igrao Tomislav Crnkovi}, nezamjenjivi desni bek jugoslavenske reprezentacije. Pri~a se da je tada{nji golman zagreba~kog Dinama, slavni Majerovi}, govorio da ste na toj utakmici, ba{ njega, Tomislava Crnkovi}a, vrtjeli kako ste htjeli, da se i njemu, nakon ~etvrtog gola, po~elo u glavi vrtjeti. Pri~ao je da je u trenucima, kada je u Va{im nogama bila lopta, imao osje}aj da njegov gol napadaju svemirci. I ja sam to ~uo. Zapravo, tako se pisalo. Nitko nije mogao vjerovati da jedan mali i mladi tim mo`e tako te{ko poraziti veliki i mo}ni Dinamo. Ekipu u kojoj su nastupali reprezentativci i oni koji su bili na samom pragu najbolje nacionalne selekcije. Ba{ u to vrijeme postali ste i najbolji strijelac u vrlo jakoj nogometnoj ligi biv{e dr`ave. Nagovijestili ste blistavu nogometnu karijeru i za Vas su se zanimali klubovi tzv. velike ~etvorke. Svatko Vas je `elio vidjeti u svojoj sredini, u svojoj ekipi.

Onovremeni uvjeti prelaska iz kluba u klub bili su bitno druga~iji. Klubovi velike ~etvorke, zaista, pokazivali su interes za moje nogometno umije}e. Kada su odlazili na turneje po inozemstvu i kada se trebalo predstaviti u najboljem svjetlu, putovao sam s njima. Tako sam u nekoliko navrata poja~avao Dinamo na njegovim europskim turnejama, Hajduk, tako|er. S Crvenom zvezdom bio sam na dvomjese~noj turneji po Americi i Kanadi. Nakon svega, nakon brojnih ugodnih dojmova, vra}ao sam svom mati~nom klubu. Te{ko je pobrojati Va{e velike utakmice, one u kojima ste bili posebno inspirirani i u kojima ste postizali ~udesne rezultate. Takvih utakmica bilo je vi{e. Sje}am se susreta s mo}nom reprezentacijom Austrije u Be~u 1958. godine. U prvih dvadesetak minuta dogodio se {ok. Austrijanci su vodili 3:0. Sve je mirisalo na sportski debakl i poni`enje. Na poluvremenu smo se pribrali i tu utakmicu priveli kraju pobjedom 4:3. Moj tada{nji nastup ocijenjen je kao najljep{i be~ki valcer. Dvije godine bili ste kapetan jugoslavenske reprezentacije. Pri~a se da je pri izboru kapetana bilo presudno mi{ljenje Va{ih suigra~a, velikih nogometnih znalaca. Nijednom nogometa{u iz BiH nije ukazana takva ~ast. Da, bilo je tako. Na`alost, vihor rata iz mog stana pobrisao je brojne uspomene. Sa~uvao sam samo jednu fotograiju s ekipom Vele`a i jednu fotograiju iz vremena kada sam bio kapetan reprezentacije. Nestale su brojne drage i predrage uspomene. Nekoliko posljednjih desetlje}a odmakli ste se od nogometa. Nema Vas u sportskom i dru{tvenom `ivotu grada i zemlje. Svoje najbolje godine darovao sam rodnom gradu. Slavio sam ga u svakoj prilici i na svakom mjestu. Ne znam je li to normalno, ali su se od mene nekako odmakli i vrijeme i ljudi. Na koncu, do{ao je i ratni sukob, do{lo je ono {to ni u snu nisam mogao pretpostaviti. Grad se izmijenio, ru{evan je. Najbolje je i ne gledati ga u takvom stanju. S ulica je nestao smijeh, ni mladost nije radosna. Svoje umirovljeni~ko vrijeme provodim u vrtu ku}e u Mostaru. Kada mi se uka`e prilika, odem do mora i Podaca. U plavetnilu mora, u pogledu na Hvar i Pelje{ac, na|em svoj smiraj rekao je Muhamed , Muji}, koji }e za nekoliko mjeseci proslaviti 80. ro|endan.

NOGOMETNI VALCER U BE^U

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

18. novembar/studeni 2012.

TRAZILI SMO ZA VAS D@EM

Lijepa Sara

Jagoda sa Balkana
Snijeg na Kilimand`aru se topi, emisija ugljendioksida pove}ava, a ljevica se vi{e ne bori za socijalnu pravdu u nacionalnim i me|unarodnim odnosima i ekolo{ke uslove `ivota na Zemlji
Hajdar ARIFAGI] (harifagic@hotmail.com)

Jagoda Muni}, aktivistica Zelene akcije iz Zagreba

koja je zasj Talijanke

Ovo je je jedn pro`ivj

~nik, doktor Nikola Viskovi} biva jo{ o{triji pa ka`e: Vrhovi planine Kilimand`aro (KilimanjaA tko od te maije otkriva i brine {to danas ro, Bijelo brdo, Snje`no brdo) u Africi usko- 0,5 posto stanovni{tva svijeta raspola`e sa 39 ro bi mogli ostati bez leda, nanovo upozo- posto njegova bogatstva, 8,2 posto sa 43 ravaju nau~nici. Izme|u 1912. i 2011. godi- posto bogatstva, a 91,3 posto sa 18 posto? Tko ne ledena masa na vrhu ovog uspavanog vul- od te maije, kojoj pripadaju danas i nekakana u Tanzaniji, visokog 4.280 metara, da{nji socijalisti~ki partijci, brine {to se zbog smanjila se za vi{e od 85 posto. Procjene va- njenog na~ina proizvodnje i raspodjele vririraju, ali mnogi predvi|aju da }e led u pot- jednosti rastrojava planetarna klima te nam punosti nestati do 2060. godine. To je samo prijete u sljede}im godinama sve te`i ekstrejedna od brojnih posljedica katastrofalnijih mi oluja, su{a, podizanja mora i drugog? Naposljedica emisije uglji~nog dioksida, plina suprot svim papirnatim odlukama iz Kyota, koji se smatra glavnim krivcem za globalno Johannesburga i svakogodi{njega drugog dizatopljenje. Prema tek objavljenom izvje{ta- plomatskog sastan~enja . ju Njema~kog privatnog instituta za obnovNi sam ne vidi izlaz iz tunela i ~ini mu se ljive izvore energije - IWR, u 2011. godini emi- o~iglednim da se bli`imo svjetski mogu}oj sija je porasla na novi rekordan nivo od 34 mi- ekonomskoj i ekolo{koj katastroi~noj situlijarde tona. U odnosu na 2010. godinu, to je aciji koja bi mogla biti te`a od svih dosada800 miliona tona vi{e. Kina je u njihovom iz- {njih, ali isto tako bi mogla biti i mogu}a nuvje{taju ozna~ena kao zemlja sa uve}anim `nost jednog pozitivnog preokreta. u~e{}e u ukupnoj svjetskoj emisiji sa 8,9 milijardi tona, {to je znatno vi{e od emisije REPUBLIKA IZOSTALA SAD-aod {est milijardi tona. Te ~injenice ukaPretpostavljam da je re~eni intervju prozuju na mogu}i scenarij u budu}nosti, od- ~itala i Jagoda Muni}, aktivistica Zelene aknosno do 2020. godine, kada bi, ukoliko se cije iz Zagreba, koja je na novembarskoj emisije ne smanje, koli~ina ugljendioksida skup{tini Friends of the Earth internatimogla porasti za 20 posto, odnosno na 40 mi- onal (FoEI) izabrana za predsjednicu ove najlijardi tona. ve}e svjetske mre`e udru`enja za za{titu okoDr. Nikola Viskovi}, profesor emeritus li{a. Iz njega }e mo}i pohvatati mnoge mreSveu~ili{ta u Splitu, autor brojnih knjiga i nau- `e i konce (Iinkove valjda ve} ima) u nastu~nih radova iz pravne teorije, ekologije, paju}oj borbi protiv brojnih opasnosti po `ibioetike, kulturne biologije... u intervjuu za vot na planeti. Dakako, i me|unarodne nezavisni magazin H Alter krivce za ovakvu maije, ~iji se korijeni {ire i po Balkanu zasada{njost i budu}nost svijeta vidi i u politi- hvaljuju}i njegovom plodnom tlu i podmi~koj ljevici i me|u socijalistima!. tljivim pojedincima. Neke od prioritetnih tema kojima se bavi TRIPARTITNA MAFIJA FoEI su klimatske promjene, za{tita bioraZa njega je pravo pitanje ko danas mo`e znolikosti, o~uvanje prostora za potrebe lobiti antisistemski kriti~an, a ne kako se vi{e kalnih zajednica, osiguranje pravednog primo`e biti socijaldemokratom. Jer, kako isti- stupa hrani lokalnim zajednicama, za{tita {u~e, oni koji se jo{ nazivaju socijalistima, ili ko- ma i voda... U svojim aktivnostima FoEI ji se njima jo{ smatraju, ne predstavljaju vi- propitkuje postoje}e ekonomske modele {e nikakvu alternativnu misao i snagu u su- te promovi{e rje{enja koja doprinose uspovremenom kapitalisti~kom sistemu Nada- stavi ekolo{ki odr`ivog i socijalno pravednog . lje je kazao da ih je neoliberalni poredak po- dru{tva sve onemogu}io ili pak domesticirao svojim Kao {to sam obe}ao u pro{loj Nedjelji, sapregolemim inancijskim, vojnim i medij- op{ti}u koje op{tine iz drugog bh. entiteta nisko-ideolo{kim potencijalom. Oni ne nose su u~estvovale u akciji O~istimo zemlju za jevi{e misao i djelo, odnosno politi~ki program dan dan. Prema podacima organizatora, to dvaju najve}ih antisistemskih zadataka su- su Bile}a, Bosanska Dubica, Bosanska Kosvremenosti: socijalne pravde u nacionalnim tajnica, Bosanski Novi, Bosanski [amac, i me|unarodnim odnosima te spa{avanja Bratunac, Donji @abar, Fo~a, Gacko, Isto~ni ekolo{kih uvjeta `ivota na Zemlji. Time se Drvar, Isto~ni Mostar, Jezero, Kalinovik, Kuuklapaju u konzervativni poredak i zajedno pres (RS), Ljubinje, Lopare, Mili}i, Novo s njim ~ine danas jednu me|unarodnu eko- Gora`de, Pelagi}evo, Petrovac, Ribnik, Runomsko-politi~ko-vojnu maiju koja uni- do, Skender-Vakuf/Kne`evo, Sokolac, Tr{tava dru{tvenost i prirodnost svijeta. novo Vi{egrad, Vlasenica, Vukosavlje, ZvorUpozoren od novinara da bi ga neka nik, ^ajni~e, ^elinac, [ekovi}i. Zamalo, izoosjetljiva du{a mogla teretiti za pregrub rje- stala je cijela Republika.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

35

MILA [EHOVI], MISS ADRIATIC INTERNATIONAL

ajka
enila
Edin BARIMAC

hobi, zabava. Mladost a i treba je {to bolje eti, a ja to i radim


Sarajka D`emila [ehovi} na nedavnom takmi~enju odr`anom u talijanskom gradu Pescara u konkurenciji 26 djevojaka ponijela je lentu Miss Adriatic Intenational. Devetnaestogodi{nja studentica Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu priznaje kako se nadala uspjehu, ali ne i pobjedi tim prije {to je ljetos pobijedila na svojevrsnom predtakmi~enju Miss Adriatic Europe. Zaista nisam o~ekivala pobjedu, ali sam se, naravno, kao i sve druge djevojke nadala nekom uspjehu ka`e [ehovi}. , Iako je na takmi~enju bilo najvi{e Talijanki, ~ak 15, a koje po nepisanom pravilu se svrstavaju u favorite svakog ve}eg takmi~enja, D`emila ka`e da o konkurenciji, nikada ne razmi{lja.

D`emila [ehovi} sa pratiljama

Foto: @. SUNJI]

uspjeha to {to je opu{tena, prirodna i samim tim druga~ija od ostalih djevojaka koje o~ekuju previ{e od manekenstva i modelinga. Ovo je hobi, zabava. Mladost je jedna i treba je {to bolje pro`ivjeti, a ja to i radim. Maksimalno u`ivam u svakom trenutku svoje mladosti, svjesna da sve postaje ju~er i da se ne}e po-

DRUGA^IJA OD OSTALIH
To bi mi vjerovatno stvaralo pritisak. Jednostavno se opustim i u`ivam u svakom trenutku pa {ta bude ka`e ova ljepotica do, daju}i da je vjerovatno jedan od aduta svih dosada{njih njenih

noviti ka`e D`emila. , Sa posljednjeg takmi~enja, koje je bilo organizirano na zavidnom nivou, ka`e da nosi samo lijepa iskustva, nagla{avaju}i da su ljudi u Pescari, gradu kojem je no}ni `ivot jedna od ja~ih strana, ljubazni i koji su sve u~esnice takmi~enja srda~no do~ekali. Svakako moram spomenuti i gospo|u Amelu Radan i njenu kolekciju Put svile koja je obi{la skoro cijeli svijet, a u Pescari sam s ponosom nosila njene kreacije te radila shootinge. Najdra`e su mi kreacije sa slikama Sarajeva iz njene kolekcije Razglednice BiH Svi su bili toliko . odu{evljeni da su me zaustavljali i pitali ko je kreator, koliko ko{taju, gdje se mogu nabaviti... Onu no} kada sam pobijedila s ponosom sam na after party obukla njenu kreaciju sa slikama Sarajeva govori lijepa Sarajka. ,

ZAVIDAN USPJEH
Iako je u svijet izbora ljepote uplovila prije ne{to vi{e od godinu, D`emila se mo`e pohvaliti zavidnim uspjehom na ovom polju. Tako je u~estvuju}i na izboru Miss Federacije BiH 2011. osigurala u~e{}e u inalnom izboru Miss BiH za Miss svijeta kada je izabrana me|u {est najljep{ih djevojaka na{e zemlje. Tada je kazala da se ne namjerava vi{e takmi~iti jer se ne vidi u ovom poslu Ipak D`emila od . modnih pista i takmi~enja ne odustaje. To sam kazala misle}i da ne}u imati vremena za to zbog studiranja. Ipak sve se mo`e posti}i uz odre|eni trud i rad. Tako sam odlu~ila nastaviti s manekenstvom i modelingom , govori [ehovi}. Ipak fakultet, uz prijatelje od kojih ima veliku podr{ku, joj je na prvom mjestu koji `eli zavr{iti i te{ko da bi se, kako ka`e, odlu~ila zaboraviti na studiranje zbog manekenstva. Ne vjerujem da ima ne{to u manekenstvu {to `elim, a ne mogu raditi ako studiram. U mom slu~aju ove dvije stvari se nadopunjuju. Ve} sam nekoliko ponuda odbila zbog obaveza prema fakultetu. Zadovoljna sam i s ovim {to mogu sti}i u slobodno vrijeme nagla{ava [ehovi}. ,

SAMO MASKARA Za sebe ka`e da nije tipi~na manekenka ili model, pa tako ne mora uvijek biti tip-top sre|ena. Privatno su to naj~e{}e casual varijante, a maksimalni make-up je maskara. Kada su neki eventi u pitanju prilago|avam se dress codeu, ka`e [ehovi}.

Lijepa Sarajka u kreaciji Amele Radan

36 Nedjelja
ORDINACIJA

18. novembar/studeni 2012.

Sve tegobe klima


Perimenopauza i rana postmenopauza je veoma osjetljiv i zna~ajan period `ene jer je u 80 posto slu~ajeva obilje`en dramati~nom manifestacijom nedostatka estrogenih hormona
doc. dr. Kenan DRLJEVI]

Perimenopauza i rana postmenopauza

Stupanje u postmenopauzu i iziolo{ki gubitak fertilnosti nikako ne zna~i da `ena treba prestati sa redovnim godi{njim kontrolama ginekologa. Naprotiv, upravo je to vrijeme kada se intenzivno traga za promjenama na sluznici materice i promjenama u morfologiji jajnika. Neobi~no je va`an redovni ultrazvu~ni i mamografski pregled dojki.

ESTROGENI HORMONI
^esto zaboravljamo da `ivot po~inje za~e}em, a ne poro|ajem i da smo devet mjeseci stariji nego {to nam pi{e u mati~nim knjigama. Kao {to se organi i organski sistemi ne razvijaju u isto vrijeme, tako se i njihovo starenje odvija u razli~itim periodima. Jajnici, kao glavne `enske endokrine `lijezde, u sebi sadr`e jajne }elije koje se osloba|aju ovulacijom. U njima dolazi do sinteze estradiola (E2), najpotentnijeg estrogenog hormona. Odumiranje jajnih folikula u kojim se na-

DIJAGNOZA Zavr{etak fertilnosti ozna~en je posljednjom menstruacijom (menopauza). Kada godinu `ena ne menstruira, onda se retrogradno postavlja dijagnoza menopauze. Ovaj proces je prije svega uslovljen ga{enjem funkcije jajnika kada se zaustavi i produkcija estrogenih hormona

laze jajne }elije po~inje jo{ prije ro|enja ve} u 20. sedmici intrauterinog `ivota `enskog ploda, kada ih ima najvi{e (6-7 miliona). Na porodu `ensko novoro|en~e ima oko milion jajnih }elija, a djevoj~ica ih u periodu javljanja prve menstruacije (menarha) ima oko pola miliona. Odumiranje jajnih folikula je neprekidan proces kroz djetinjstvo, sve do menopauze. U fertilnoj dobi svega 400 folikula biva odabrano da ovulira, nakon ~ega `ena promenstruira (ako ne zatrudni). U tom procesu koji se zove ovulacija dolazi do izbacivanja zrele jajne }elije u jajovod. @ena ima otprilike oko 400 menstrualnih ciklusa, {to odre|uje njenu fertilnu dob.

Estrogeni hormoni (gr~ki: estrus - spolni `ar) uti~u na rast i razvoj genitalnih organa, razvoj sekundarnih spolnih karakteristika i uspostavu fertilnosti. S druge strane, estrogeni hormoni preko svojih receptora uti~u na sve organske sisteme. Ne postoji niti jedna }elija u organizmu `ene koja ne posjeduje receptore za estrogene hormone. Cijelu fertilnu dob `ene moduliraju njeni estrogeni hormoni, sve njene somatske i psihi~ke funkcije. Posebno je zna~ajan pozitivni protektivni u~inak estrogenih hormona na kardiovaskularni aparat. Zbog prisustva endogenih estrogenih hormona kardiovaskularni aparat `ena je za{ti}eniji od infarkta miokarda,

mo`danog udara i duboke venske tromboze u odnosu na mu{ku populaciju. To je osnovni razlog zbog ~ega `ene `ive u prosjeku sedam do osam godina du`e od mu{karaca. Zavr{etak fertilnosti ozna~en je posljednjom menstruacijom (menopauza). Kada godinu `ena ne menstruira, onda se retrogradno postavlja dijagnoza menopauze. Ovaj proces je prije svega uslovljen ga{enjem funkcije jajnika kada se zaustavi i produkcija estrogenih hormona. Na na{im prostorima menopauza nastaje izme|u 45. i 55. godine. Prema ameri~kim autorima, period prelaza zove se perimenopauza, a ~etiri godine nakon menopauze - rana

Dobrih informacija nikad dosta, pa vam donosimo deset va`nih stvari o ljudskom pam}enju. Ako isklju~imo svjetske genije i ljude s fotografskim pam}enjem, evo koje su karakteristike osobe koja ima prosje~no pam}enje. Prema istra`ivanju iz 2001. godine, ljevoruki ljudi imaju bolje pam}enje. Corpus callosum poma`e u prisje}anju i ve}i je kod ljevorukih ljudi. Ukoliko nisu zainteresirani za odre|enu temu, ve}ina odraslih mo`e zadr`ati pa`nju na ne~emu 20 minuta. Odrasli ljudi najvi{e se sje}aju doga|aja iz vremena kad su imali izme|u 15 i 25 godina. Doga|aji iz tog razdoblja mogu ~initi ~ak 60 posto njihovih sje}anja. Mogu}e je izbrisati lo{e uspomene. Studije pokazuju da betablokatori onemogu}avaju prisje}anje na odre|ene doga|aje. Kratkoro~no pam}enje mo`e zadr`ati do sedam informacija is-

Ljudski mozak ima 2.500 terabajta memorije


tovremeno, ali samo oko 20 sekundi. Hipokampus u mozgu igra veliku ulogu u procesuiranju sje}anja i on opada vremenom - do 80. godine 20 posto njegovih `iv~anih stanica mo`e biti izgubljeno. Ne mo gu }nost pre po znavanja ili pam}enja lica mo`e biti rijedak oblik amnezije. Ona se zove prosopamnezija. Vizualno pam}enje svjedoka vrlo je nepouzdano. Od 235 kri-

NOVOSTI IZ MEDICINE

vo optu`enih osoba u SAD-u, za sudbinu njih 75 krivi su nepouzdani svjedoci.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

kterija
U savremenom svijetu `ena tre}inu svog vijeka provede u postmenopauzi. Sa tendencijom produ`avanja `ivota u skoroj budu}nosti to }e iznositi i polovinu `ivota. Bez obzira na to {to se ljudski vijek produ`ava, funkcija jajnika se gasi oko pedesete godine. Poznato je da `ene `ive sedam do osam godina du`e od mu{karaca. Dva su osnovna razloga: 1. estrogeni, hormoni jajnika, djeluju protektivno na kardiovaskularni sistem tako da ih {tite od infarkta, 2. kroz radni vijek mu{karci su izlo`eni ve}em stresu.

Tre}ina `ivota u postmenopauzi

njem srca (palpitaci je), napadima vru}ine (valunzi), nesanicom, depresijom, znojenjem, razdra`ljivosti, neurozom, poreme}ajem koncentracije. Lije~enje se po~inje ve} u perimenopauzi. Mo`e se po~eti sa vitaminima, te laganom sedacijom anksioliticima (diazepamom). Druga linija terapije je uvo|enje itotepostmenopauza. Termin klima- rapije - prirodnih estrogena iz sokterij vi{e koriste evropski auto- je i drugih biljaka koji imaju efekt ri i to je period koji traje 13 go- estrogena, a s druge strane nemadina: sedam godina prije meno- ju kancerogeni efekat na materipauze (perimenopauza) i {est cu i dojke. Tre}a linija terapije je godina nakon menopauze (pos- hormonska nadomjesna terapitmenopauza). ja koja se uvodi isklju~ivo pod kontrolom ginekologa. NeobiOSJETLJIV PERIOD ~no je va`no da `ena u ovom pePerimenopauza i rana post- riodu redovno posje}uje ginemenopauza (ili klimakterij) je kologa jer je tada ~e{}a pojaveoma osjetljiv i zna~ajan period vnost zlo}udnih tomora tijela `ene jer je u 80 posto slu~ajeva materice i jajnika za koje ne poobilje`en dramati~nom mani- stoji skrining. Va`an je godi{nji festacijom nedostatka estrogenih ultrazvu~ni pregled dojki i mahormona. Manifestira se: lupa- mograija svake tre}e godine.

Ni minute u ku}i bez jabukova sir}eta


Veoma ljekovito, ovo sir}e, me|u ostalim, je odli~an stimulator jetre, pro~i{}ava krv, dobro ~ini kod reume, slabosti bubrega, arterioskleroze, ekcema, umiruje `ivce... Dijelovi iz moje nove knjige Kad jednom sretne{ prirodu, ovdje kazuju jo{ lijepih stvari o sir}etu...
Ramo KOLAR

JABUKOVO SIR]E Jabuka dnevno u ku}i, i doktor iz ku}e, poznata je izreka koja najbolje govori o vrijednosti jabuke. Za{to pak ova vo}ka u sir}etu? Zato {to nema napitka bez jabuke. Prije kazivanja o vrijednosti ovoga napitka, dvije-tri rije~i o jabuci uop}e. Jabuka (Mauls communis L, divlja jabuka Malus sylvestris L) ponajzdravije je vo}e, poznato jo{ starim Helenima, dok su Rimljani znali 40 korisnih sastojaka i u~inaka (danas oko 1.500) jabuke. Ova korisna, dobra i zdrava vo}ka, koja se mo`e uzimati na vi{e na~ina (svje`a, kao sok, sir}e, uvarak, oblog, slatko...) sadr`i najvi{e vode (8493%), potom minerala i mineralnih soli (kalij, natrij, kalcij, silicij, hlor, fosfati, `eljezo, magnezij, brom, sumpor, mangan...), {e}era (~ak do 8%), celuloze, pentozana, lignina, dok u kori jabuke ima amiletera, mravlje kiseline, acetata, vitamina A, B (posebno B5), potom C vitamina kao i drugih vrijednih sastojina.

stu po mje{ovitim {umama i kraj puteva, operu, istucaju u drvenoj stupi (ovo je najbolje, a ina~e mogu se usitniti i na druge na~ine), sok dobro iscijedi, procijedi kroz gusto sito (ili tkaninu), te razlije u boce od jednoga litra. Dobro za~epljene ostave se u podrumu odstojati da sok prevri u sir}e. Otkad znam za se, pamtim kako se sir}etom masiralo kad neko dobije visoku temperaturu, prehladu, gripu. Moj otac je masirao pro{irene vene na nogama, te kad mu oteknu noge. Mati je opet ponekad masirala potiljak i vratne `ile. Tada nisam imao pojma zbog ~ega, mnogo kasnije saznao sam da poma`e kod `iv~anih glavobolja. Primjenjujem ga i sam piju}i u svakom soku po malo, masiraju}i noge, a svojedobno sam skidao svom sinu visoke temperature koje su i{le i do 41 stepen jer mu antibiotici odjednom vi{e nisu pomagali.

^ISTI RANE
I uzetost udova }e popustiti, ka`u narodni mudraci, ako se masiraju jabukovim sir}etom. Dobro djeluje i kod melanholije i hipohondrije. Sir}e pobje|uje bakterije i gljivice. Recimo, problemi s nogarama (znojenje, smrad, gljivice) }e rije{iti sir}e, kao {to }e otjerati i sve neugodne mirise ma gdje bili (nadja~a ih). Akne su gotove ako se redovito nama`u jabukovim sir}etom, kao i modrice. Ko mo`e trpjeti njime se mogu eikasno o~istiti manje rane. Masnu kosu i svrabe` vrlo }e eikasno srediti, ali }e pomo}i i ko`i koja je izgorjela ili pregrijana. Upalu uha, masne naslage u njemu i sl. lije~i sir}e uz dodatak alkohola.

SNI@AVA HOLESTEROL
Zato je jabuka diuretik, tonikum, smanjuje sadr`aj holesterola, osvje`ava, digestiv je, stomahik - za{titnik `eluca, antiseptik unutarnjih organa. U odnosu na jetru to je odli~an stimulans, smanjuje kongestiju, laksativ je. Pro~i{}ava krv i uspostavlja ravnote`u (E. Hasanagi}). Dobro ~ini i u slu~aju reume, bubre`nih bolesti, arterioskleroze, hemoroida, ekcema i ko`nih bolesti. Izdubljena jabuka, pa to mjesto ispunjeno medom, te malo pe~ena, odli~an je lijek protiv promuklosti (Gursky). Eikasna je i kod nesanice, opstipacije, bolesti o~iju, omaglice, lupanja srca, odnosno izvanredno umiruje `ivce. Rije~ju, malo je tako dobre hrane i jo{ boljeg lijeka. Zato je preporu~ljivo svaki dan pojesti najmanje tri jabuke (po`eljne zdrave, crvave, jer samo u neotrovanu jabuku do}i }e crv), te koristiti sve proizvode od ove izvanredne vo}ke.

KOMBINACIJA S MEDOM
Glavobolje, {tucavicu, alergijski i polenski osip, bradavice, suha usta, perut, ubode kukaca, nesvjestice, herpes, gr~eve... uspje{no suzbija sir}e divlje jabuke. Smirit }e glavobolju tako {to se grglja, pomije{ano s malo tople vode. Jo{ bolje efekte }e dati sirup napravljen od doma}eg vrcanog meda i sir}eta (uzmu se jednaki dijelovi, a potom protrese dok se med ne rastopi u sir}etu). Puno dobroga ~ini jabukovo sir}e, ali treba imati na umu da ga se ne uzme previ{e jer u tom slu~aju u~init }e dosta {tete...

ZA OTE^ENE NOGE
Sve {to dobro ~ini jabuka, jo{ i vi{e }e sir}e od divljih jabuka. A sir}e se dobiva na vrlo jednostavan na~in: prikupe se s jeseni divljake, koje ra-

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

18. novembar/studeni 2012.

Riblji sp

Organsko pobolj{ava zdravlje djecepokazala Istra`ivanja provedena u protekloj deceniji


su da je organska ishrana daleko zdravija od klasi~ne. Dvogodi{njaci koji su hranjeni organskim mlije~nim proizvodima manje pate od ekcema i alergija od onih koji nisu jeli organski
Mo`da ste vi ve} pre{li na organsku hranu, ali da li ste to uradili i sa svojom djecom? Organska ishrana podrazumijeva konzumiranje hrane koja je uzgajana i/ili proizvedena bez pomo}i vje{ta~kih aditiva i hemikalija. Iako je ovaj na~in ishrane mnogo skuplji od klasi~nog, pozitivan uticaj na zdravlje je neprocjenjiv. A kada je u pitanju zdravlje va{e djece, onda nema dileme.

Riba pe~ena u papiru


Sastojci: 1 ilet bijele ribe (osli}, som...), 2 manja krompira, 1 mrkva, sje~ena na {tapi}e, 1 ~ehno bijelog luka, malo svje`eg |umbira, so, biber, limunov sok, maslinovo ulje, limun Priprema: Oprati krompir i skuhati da omek{a. Oguliti ga i isje}i na koluti}e. Mrkvu blan{irati u vreloj vodi 1 minut. Ocijediti. Zagrijati rernu na 200 stepeni. Isje}i veliki komad papira za pe~enje. Na papir staviti ribu, preko nje krompir i mrkvu. Preko svega narendati |umbir, staviti sitno sjeckan bijeli luk, limunov sok, posoliti i pobiberiti i sve preliti maslinovim uljem. Na vrh staviti kri{ku limuna. Saviti papir u paket tako da para ne izlazi. Pe}i oko 15 minuta. Priprema: Na ~etiri velika komada masnog papira za pe~enje stavite malo alu-folije da teku}ina ne bi pro{la kroz masni papir, pa prelijte maslinovim uljem. Na to stavite ilete ribe, pa onda sla`ite par ileta na pola krompira, malo luka, malo prase i mrkve, par prepolovljeni chrerry paradajza, tikvice i {ampinjone, koju kaparu, dosta bijelog luka i sve zalijte maslinovim uljem i sa malo bijelog vina. Papir zave`ite konopcem, a vi{ak papira, ako ste malo pretjerali u veli~ini, skinite makazicama. Pecite pola sata u zagrijanoj pe}nici na 180 stepeni. Ribu u {kartocu poslu`ite zamotanu, tako da svako otvori svoje na stolu tokom objeda.

SPRIJE^ITE MENTALNE PROBLEME


Studija koja je uklju~ila djecu pred{kolsog uzrasta koja su se hranila organskom hranom pokazala je da su oni manje izlo`eni pesticidima od organofosfata od djece koja su jela klasi~nu hranu. [ta to zna~i za zdravlje mozga? BBC je 2006. godine objavio da pesticidi koji se mogu na}i u vo}u i povr}u mogu izazvati depresiju i probleme sa pam}enjem i kod djece i kod odraslih.

Riba u {kartocu
[kartoc je dalmatinski izraz za papirnatu vre}icu, ali ribu mo`ete zamotati i u masni papir za pe~enje, koji se ve`e konopcem prije nego {to se stavi pe}i. Za ovo jelo mo`ete koristiti i alu-foliju, ali je u {kartocu efektnije, posebno ako vam dolaze gosti. Na ovakav na~in mo`ete spremiti ribu koju `elite Sastojci: 4 ileta lososa ili 2 arbuna (iletirajte za 4 porcije), maslinovo ulje, 1 crveni luk, 10 dag {ampinjona, 1 manja tikvica, par cherry paradajza, 1 prasu, 1 mrkvu, kapare, so, biber, za~insko bilje, maslinovo ulje, bijelo vino

ZELENI POKRET
Zeleni pokret je ve} stigao. Od kori{tenja recikliranih materijala, do vo`nje hibridnih automobila, mnogi su ve} promijenili stil `ivota kako bi sa~uvali planetu i bili zdraviji. [ta mislite o tome da svojoj djeci promijenite na~in ishrane nabolje?

BORBA SA ADD-om
Mnoga djeca pate od ADD-a (poreme}aj nedostatka pa`nje) koji mo`e biti uzrok hiperaktivnosti. Mnogi lijekovi koji se prepisuju u borbi protiv ovog sindroma imaju negativne popratne efekte kao {to su anksioznost, nervoza i nesanica. Ako tra`ite alternativu sa manje popratnih efekata, probajte da djeci dajete samo organsku hranu. Najvjerovatnije je da }ete brzo vidjeti pozitivne efekte novog na~ina ishrane.

ORGANSKO JE ZDRAVIJE
Istra`ivanja provedena u protekloj deceniji pokazala su da je organska ishrana daleko zdravija od kla-

ZDRAVA NASPRAM NEZDRAVE


Sa da ka da znate koliko je organska hrana dobra za zdravlje va{e djece, va`no je da ra{~istimo koja hrana je dobra, a koja ne. Naprimjer, da li su grickalice koje su deklarisane kao organske zdrave? Samo zato {to na pakovanju pi{e da je neki proizvod organskog porijekla, ne zna~i da je i zdrav. Grickalice su obi~no pune {e}era ili soli i ~esto su premasne. Mnogo bolja i zdravija opcija je svje`e vo}e kupljeno od certiikovanih organskih proizvo|a~a.

si~ne. Dvogodi{njaci koji su hranjeni organskim mlije~nim proizvodima manje pate od ekcema i alergija od onih koji nisu jeli organski. Naravno, organska ishrana nije najva`niji faktor. Potrebno je konzumirati mnogo raznovrsnog vo}a, povr}a i `itarica. Izbjegavajte konzervanse i boje u hrani. Uvijek postoje zdravije alternative. Naprimjer, hranu u crveno mo`ete obojiti cveklom.

Sastojci: 1 kg orade, 40 dag krompira, 10 dag crnih maslina, 2 stabljike komora~a, 10 dag paradajza, 1 dcl bijelog vina, so, biber, papir za pe~enje Priprema: Krompir nare`ite na kri{ke, papir nauljite i na njega slo`ite krompir. Nare`ite paradajz i poslo`ite ga na krompir, malo posolite. Ribu isiletirajte, posolite i stavite na paradajz i krompir, dodajte malo maslinovog ulja i par kapi vina. Zatvorite u papir sa svih strana i stavite u pe}nicu na 220 stepeni oko 20 minuta.

Orada u papiru

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

pecijalitet
Orada s povr}em

Sastojci: 2 orade (od 500 do 600 g svaka), 1 `uta tikvica, 1 zelena tikvica, 1 `uta paprika, 1 zelena paprika, 1 crvena paprika, 2 vezice svje`eg bosiljka, 1 vezica svje`eg timijana, 1 vezica svje`eg estragona, 1 limun, maslinovo ulje, krupna so, sitna so Priprema: O~istite oradu i ostavite da se posu{i na kuhinjskom papiru. Povr}e oprerite. Nasjeckajte tikvice i papriku na komadi}e veli~ine 6,7 mm. Na tri, ~etiri `lice maslinovog ulja popr`ite zasebno `ute, a zatim zelene tikvice oko pet minuta. Dodajte im malo soli. Ostavite sa strane. Na maslinovom ulju zatim popr`ite komadi}e paprike oko osam minuta. Dodajte im malo soli. Ostavite sa strane. Posolite sitnom soli utrobu orade. Limun nare`ite na kri{ke i stavite ga u utrobu zajedno s nekoliko listova timijana, bosiljka i estragona. Na lim za pe~enje stavite papir za pe~enje. Na njega

dodajte na dno tri do ~etiri ju{ne `lice soli i za~inske trave. Rasporedite ih tako da kada stavite oradu bude ravnomjerno. Zatim polo`ite orade i po njima stavite jednaku koli~inu krupne soli i timijana, bosiljka i estragona. Pa`ljivo zarolajte papir za pe~enje oko orade (nemojte upotrebljavat foliju za zamjenu jer }e riba biti preslana). Cilj je da riba bude pe~ena, a ne kuhana u soli, a da opet zadr`i svoje sokove i ne presu{i se. Stavite pe}i u pe}nicu na 180 stupnjeva oko pola sata. Kad je riba gotova, prvo je polako odvojite od soli slu`e}i se no`i}em. Zatim odvojite pa`ljivo ilete i o~istite ih od kostiju te ih okrenite na tanjir, tako da je ko`a prema gore. Pa`ljivo skinute ko`u tako da krenete od repa. Pomije{ajte `ute i zelene tikvice s paprikama, sve dobro promije{ajte i poslu`ite na tanjir. O~i{}ene ilete servirajte do povr}a. se kratko prokuha. Kada je povr}e gotovo, izvadite cijeli list i prere`ite ga uzdu`no na 4 trake. List za {trudlu se prema`e sa malo maslinovog ulja i na sredinu se stavi ilet ribe pa na ribu povr}e. Presavinuti bo~ne strane lista preko ribe pa onda i ostatak lista. Na kraju pismo treba zavezati trakom prase. Pe}i u pe}nici 15-20 minuta na 180 stepeni. Ribu poslu`iti uz ri`oto sa povr}em.

Pop-up klubovi plijene pa`nju


Pop-up restorani nisu novi koncept ugostiteljstva, ali je veoma rasprostranjen u zemljama koje ula`u u ugostiteljstvo i `ele pobolj{ati ponudu i gostima pru`iti nova iskustva pod motom Danas smo ovdje, a sutra ko zna gdje
Pop-up ugostiteljstvo je nastalo 2007. godine u Los Angelesu i jedan od prvih pobornika ove kulture nomadskog ugostiteljstva osmislio je Ludo Lefebvre. Pored njega, mnogo poznatih kuhara poput Alana Philipsa, Stephena Starra, Camilla Becerra ili Pierra Koffmanna prihvatilo je pop-up koncept i koncepciju rada Danas smo ovdje, a sutra ko zna gdje . Osim u SAD-u, ovaj koncept je popularan i u Velikoj Britaniji, kao i na Kubi. na, popularan je na~in organiziranja ovakvih ve~era i u ku}nom prostoru, hali tvornice, festivalu ili putuju}em kamionu.

POP-UP KLUBOVI
U perionici rublja u Brooklynu otvoren je pop-up klub Dirty Disco Laundrette. Za cijenu ulaznice od 75 dolara mladi su mogli cijelu no} piti, vozikati se u kolicima za dovoz robe i plesati na perilicama rublja. Pop-up klubovi {ire se i na druge gradove. U Los Angelesu su Paul Sevigny i Andr Saraiva u uni{tenom no}nom klubu Cinespace nedavno otvorili privremeni kai} Paul & Andr. Pop-up klubove otvaraju i poznati klubovi, pa tako Le Baron, pomodarsko pari{ko okupljali{te u vlasni{tvu Andra Saraive, svakog ljeta otvara svoju pop-up ina~icu u Miamiju, a Bungalow 8, londonski klub Amy Sacco, do`ivio je repliku na 54. venecijanskom ilmskom festivalu. S obzirom na to da `ivimo u vremenu internetskih kritika i GPS navigacije, gdje nam je svako mjesto dostupno kao na dlanu, iznena|uje {to su pop-up klubovi virtualno nevidljivi. Ta je formula upalila Simonezu Wolfu, koji je na vi{e lokacija organizirao tulume Madame Wongs. Tulumi su odmah postali pravi hit, a policija ih je na kraju zabranila zbog prevelike posje}enosti. Ove godine klub je ponovno otvoren u restoranu Jobee. Wolf stalno traga za potencijalnim lokacijama, pa ve} neko vrijeme prati bar na vrhu Marriott Marquisa na Times Squareu. San mi je ondje organizirati tulum ka`e. Zar to ne bi bilo cool? , Sa novim vremenom dolaze i novi koncepti ugostiteljstva koja imaju i svojih dobrih strana. Ponuditi gostima ve~eri koje }e ih ugodno iznenaditi, a vama donijeti lijepo kretanje i dodatni proit i ne ~ini se tako lo{e. Jer su{tina je jasna. Gosti su sve zahtjevniji i tra`e nove izazove i iskustva, kao i mi sami.

Osli} u pismu
Sastojci: 2 osli}a (ili 4 ileta), 4 srednje mrkve, 1 prasa, 4 lista za {trudle, so, limunov sok i maslinovo ulje Priprema: Ribu nasolite, polijte limunovim sokom i maslinovim uljem, ostavite tako neko vrijeme. Povr}e se izre`e na {tapi}e (jedan list prase se cijeli stavi u vodu) i sve

POP-UP RESTORANI
Pop-up restoranski koncept je idealan na~in da se gosti upoznaju sa novim pravcima i okusima jela, pi}a i ostale ugostiteljske ponude na neobi~nim mjestima. Osim degustacije ponude, gostima se prezentira i gostoljubivost, kao i novi pomaci u odnosu gost-konobar-kuhar. Obi~no se organiziraju dva puta sedmi~no (~etvrtak i subota), ali se prakticiraju i cijeli mjesec. Pop-up restorani ~esto organiziraju ve~eri sa tajnim sadr`ajem gdje gostima osim spomenute ponude jela i pi}a nude i iznena|enja sa predstavama, vizualizacijom ili sli~nom animacijom. Pop-up koncept je veoma koristan za mlade kuhare kojima vlasnici restorana dopu{taju prezentaciju njihovog rada u spremanju jela kao i pristupu gostima. Na ovaj na~in mladi kuhari mogu eksperimentirati bez rizika bankrota i prakti~no razvijati svoju vje{tinu do one kvalitete koja je potrebna za vo|enje osobnog restorana ili mogu}nosti da dobiju investitora za isti. Gostuju}i majstori su obi~no pla}eni na crno, kao i kod gostovanja neke grupe, pjeva~a ili DJ-a. Marketing ovog koncepta, prije svega, baziran je na dru{tvene mre`e i twitter, preko kojih se na veoma brz na~in dolazi do informacija o temi ve~ere, majstoru i lokaciji. Osim u prostorima restora-

40 Nedjelja

18. novembar/studeni 2012.

18. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 065-0-Mal-06-010515 Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Vildana Faji}, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija @ene za `ene International Sarajevo, ul. D`emala Bijedi}a broj 130, Sarajevo, protiv tu`enih Nata{e Gaji}, ul. Had`ije Mazi}a put broj 126, Zenica, Vesne Gaji}, ul. Had`ije Mazi}a put broj 106, Zenica, Edinke Agi}, ul. Vojvodi}a put broj 2, Zenica i Zulke Borov~evi}, ul. Vojvodi}a put broj 2, Zenica, radi isplate nov~anog potra`ivanja, vrijednost spora od 820,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 53/03 - u daljem tekstu ZPP-a)

do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. Ovim putem se tu`enim EDINKI AGI] i ZULKI BOROV^EVI] dostavlja tu`ba na odgovor, pa su tu`ene du`ne, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu, a sve u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a, mora sadr`avati svaki podnesak. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za svoje navode. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tu`eni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tavaju se tu`ene EDINKA AGI] i ZULKA BOROV^EVI] da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. STRU^NI SARADNIK Vildana Faji}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 065-0-Mal-06-017952 Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Vildana Faji}, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija @ene za `ene International Sarajevo, ul. D`emala Bijedi}a broj 130, Sarajevo, protiv tu`enih Mehine Ahmi}, ul. Bosanska broj 27, Travnik, Amre Ahmi}, ul. Kalibunar 28B, Travnik, Snje`ane Trbovi}, ul. Bosanska broj 38, Travnik i Emine Mulamuhi}, ul. Hendek broj 4, Travnik, radi isplate nov~anog potra`ivanja, vrijednost spora od 582,50 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 53/03 - u daljem tekstu ZPP-a)

do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. Ovim putem se tu`enim MEHINI AHMI], AMRI AHMI] i SNJE@ANI TRBOVI] dostavlja tu`ba na odgovor, pa su tu`ene du`ne, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu, a sve u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a, mora sadr`avati svaki podnesak. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za svoje navode. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tu`eni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tavaju se tu`ene MEHINA AHMI], AMRA AHMI] i SNJE@ANA TRBOVI] da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. STRU^NI SARADNIK Vildana Faji}

OBJAV LJ U J E
- Tu`bu na odgovor Dana 14. 4. 2006. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu i pokrenuo parni~ni postupak protiv tu`enih, radi isplate nov~anog potra`ivanja po osnovu Ugovora o kreditu broj 35054/2005 od 30. 3. 2005. godine. Tu`bom je predlo`eno da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`ene da tu`itelju solidarno isplate iznos od 820,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 2. 2. 2006. godine, pa

OBJAV LJ U J E
- Tu`bu na odgovor Dana 25. 8. 2006. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu i pokrenuo parni~ni postupak protiv tu`enih, radi isplate nov~anog potra`ivanja po osnovu Ugovora o kreditu broj 36557/2005 od 14. 6. 2005. godine. Tu`bom je predlo`eno da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`ene da tu`itelju solidarno isplate iznos od 582,50 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 21. 4. 2006. godine, pa

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 237077 12 Ps Sarajevo, 15. 10. 2012. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca Mikrokreditna organizacija Lok Micro Sarajevo, ul. Skenderija broj 13, protiv tu`enog Agros F1 DOO Konjic, ul. Kolonija bb, Konjic, radi duga, v.sp. 3.867,28 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH, br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje

OGLAS
Dana 9. 3. 2012. godine tu`ilac Mikrokreditna organizacija Lok Micro Sarajevo je podnio tu`bu protiv tu`enog Agros F1 DOO Konjic radi duga. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom se obavezuje tu`eni Agros F1 DOO Konjic da na ime duga uplati u korist tu`itelja organizacije Lok Micro Sarajevo iznos od 3.867,28 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od dana utu`enja pa sve do isplate, te naknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda te da

priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Tatjana Arapovi}

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

KORAK NAPRIJED
Assassins Creed sti`e 2013.
Assassins Creed film u bioskopima }e se pojaviti u toku naredne godine, navodi Geoffroy Sardin, direktor odjeljenja za prodaju i marketing kompanije Ubisoft. Ova vijest uslijedila je mjesec nakon {to je Ubisoft najavio izradu ovog filma u saradnji sa New Regency kompanijom {to }e Ubisoftu omogu}iti da odr`i kontrolu nad klju~nim elementima kreativnog pravca samog filma. Glavnu ulogu u ovom filmu odigra}e Michael Fassbender koji je poznat po glavnim ulogama u Inglourious Basterds, Prometheus i Shame videoostvarenjima.

43

Itanium i Xeon dijele mati~ne plo~e


U ve}ini CPU kompanije Intel u okviru servera nalaze se Xeon procesori, ~ipovi specii~ni za servere koji se u su{tini dobijaju na osnovu iste osnovne arhitekture koju kompanija koristi za desktop i laptop CPU. Tu je jo{ jedan ~ip. U pitanju je Itanium, Intelov prvi model koji karakteri{e 64-bitna arhitektura ~ija je slava prekinuta kada je AMD proizveo 64-bitni instrukcioni set koji nije odlikovala kompatibilnost sa tada preovla|uju}im 32-bitnim operativnim sistemima i aplikacijama. Budu}i Itanium procesori }e dijeliti ~ipsetove, mati~ne plo~e i socketove procesora sa popularnijim Xeon ~ipova.

Vi{e cijene Apple ~ipova


Samsung planira da pove}a cijenu procesora koje isporu~uje kompaniji Apple za 20 odsto, {to je dogovoreno sa ~elnicima Applea. Nakon {to su ~elnici Samsunga predlo`ili pove}anje ci je na, Ap ple se ni je slo `io sa ovom odlukom ali imaju}i u vidu ~injenicu da nisu u mogu}nosti da prona|u drugog dobavlja~a, na kraju su pristali na pove}anje cijene. Uprkos tome {to Appleovu A seriju ~ipova koriste ure|aji kao {to su iPhone i Pad modeli, oni su bazirani na ARM tehnologiji i u potpunosti ih izra|uje Samsung koji ima ugovor o snabdijevanju kompanije Apple do 2014. godine.

Asus 13.3 in~ni notebook


Asus je predstavio ultratanki Asus 13.3 in~ni U38N Windows 8 VivoBook no te bo ok ko ji odli ku je full HD 1080p kao i IPS panel. Ekran ovog mode la odli ku je 350cd/m2 osvi je tlje nost i 178 stepeni uglovi vidljivosti u kombinaciji sa 800:1 opsegom kontrasta. Kada je rije~ o zvuku, kori{tena je ekskluzivna Asus SonicMaster tehnologija koja je razvijena u saradnji sa Bang & Olufsen ICEpower. Ono {to odlikuje ovaj notebook jeste 500GB HDD, 4GB RAM, 720p kamera, Bluetooth 4.0, izme|u ostalog. Asus 13.3 in~ni U38N Windows 8 VivoBook notebook ve} je dostupan u prodaji po cijeni od 900 eura.

Mozilla

Planovi Microsofta

Dostupan simulator Firefox OS-a


Simulator se izvodi unutar internetpreglednika, a nudi podr{ku za pokretanje aplikacija i trebao bi olak{ati programerima razvoj istih za Firefox OS
Mozilla je developerima i ostalim zainteresiranim korisnicima omogu}ila isprobavanje nadolaze}eg Firefox OS-a. Predstavljen je Firefox OS simulator r2d2b2g, prototip Firefox dodatka koji omogu}ava jednostavnu instalaciju i isprobavanje OS-a na Windowsima, Linuxu i MacOS-u. Simulator se izvodi unutar internet-preglednika, a nudi podr{ku za pokretanje aplikacija i trebao bi olak{ati programerima razvoj istih za Firefox OS, bez potrebe za testiranjem na fizi~kom ure|aju. Mozilla isti~e da Firefox OS simulator ni je vir tu al ni stroj ve} B2G Desktop, posebna verzija projekta Boot2Gecko (prija{nji naziv za Firefox OS) dizajnirana za operacijske sisteme namijenjene osobnim ra~unalima. Su~elje Firefox OS-a zasnovano je na web tehnologijama (HTML, CSS i JavaScript), a prvi mobiteli s ovim operacijskim sistemom u po~etku }e bi ti na mi je nje ni tr`i {ti ma u ra zvo ju. Si mu la tor je tre nu tno u verziji 0.7 i mogu}e ga je isprobati na ovim stranicama, no uskoro bi trebala biti dostupna i verzija 1.0 na koju bi se postoje}e izdanje trebalo automat ski na do gra di ti. Vi {e informacija dostupno je na slu`benom Mozillinom blogu.

Proizvodnja vi{e hardvera


Sude}i po prvom ~ovjeku Microsofta Stivu Balmeru, ova kompanija }e ubudu}e proizvoditi vi{e hardvera, kako bi se pod jednim krovom u vi{e slu~ajeva stvarao i hardver i softver. Balmerov komentar koji je citiran od Rojtersa potkrepljuje {pekulaciju da bi Microsoft mogao da napravi svoj telefon, kako bi pobolj{ao promociju Windows Phone operativnog sistema i ~itave platforme. Posljednji izvje{taji su predvi|ali da bi Microsoft mogao da napravi sopstveni telefon koji bi imao dijagonalu ekrana izme|u ~etiri i pet in~a. Kako je ova taktika ma~ sa dvije o{trice, Balmer je istakao da }e u narednih pet godina ipak ve}inu Windows ure|aja praviti Microsoft partneri, ali je na to dodao da vjeruje da }e kompanija napraviti vi{e ure|aja kao {to je Microsoft Surface. Balmer je rekao da se inovacije nalaze u polju izme|u hardvera i softvera i da Microsoft ne smije to polje da ostavi neistra`enim.

Novi iMac tek u 2013. godini


Iako je sve u do me nu na ga|anja, sude}i po francuskom blogu koji se bavi Apple proizvodima, novi iMac bi mogao da bude odgo|en do 2013. godine, za {ta bi trebalo okriviti novi proces proizvodnje, koji prema navodima nije spreman To. kom Apple konferencije koja se bavila inansijskim rezultatima, Tim Kuk je izjavio da }e biti zna~ajne nesta{ice novog iMac ra~unara. Novi iMac je predstavljen u oktobru, a karakteri{e ga izuzetno tanak dizajn, koji je ostvaren izbacivanjem opti~kog ure|aja i posebnom tehnologijom spajanja aluminija. Tehnologija nazvana friction-stir varenje koristi visoku temperaturu i pritisak kako bi spojila dvije aluminijske povr{ine na molekulskom nivou, za ostvarivanje mi-

JO[ NIJE SPREMAN

FingerSense touchscreen koji ~uje

nimalne debljine ku}i{ta. Ni novi ekran ne olak{ava situaciju, jer podrazumijeva lijepljenje ekrana i stakla (kao {to je to slu~aj kod novijih mobilnih telefona), {to nije praksa, niti lak zadatak,

na ekranima dijagonale 21,5 i 27 in~a. Po prvobitnim najavama, koje su i dalje va`e}e, novi iMac od 21,5 in~a bi trebao da se pojavi ovog, a ve}i iMac sljede}eg mjeseca.

Sam razvoj touchscreen tehnologije zavr{io se otprilike onog trenutka kada je kapacitivni ekran pobijedio ekran osjetljiv na pritisak. Od tog trenutka razvoj ekrana se okrenuo pove}anju veli~ine, rezolucije, a samim tim i gustine ekrana. Chris Harrison i Julia Shvarc, studenti sa diplomom Karnegi Melon univerziteta, pozabavili su se inovacijom touchscreen ekrana kada su shvatili da na iPhone telefonima nije lako dobiti opcije, uslovno re~e-

no, desnog klika i sli~ne opcije koje zahtijevaju dr`anje prsta na ekranu. Oni su koriste}i akusti~ni senzor, dva modiikovana Samsung Galaxy S III telefona i adekvatan softver, u~inili da ure|aj ~uje razli~ite tipove klikova po ekranu. Zahvaljuju}i ovome, telefon mo`e da prepozna kada po ekranu kucate dodirujete , noktom ili kada ekran trljate . Tvorci tvrde da }e pro}i nekoliko godina prije nego {to kompanije usvoje FingerSense.

44

FELJTON

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (12)

NA DANA[NJI DAN
Ro|en rim Tit je spa jan, osniva~ 9.pokoriojejeFlaviliskijucarkomFlavikraviVeve odzi69. rusasmrti dinasti ja. To vlada ne do 79. Ga le i zauzeo je oko Je lima. U Rimu je podigao veli~astvene gra|evine poput Koloseuma, Kapitola i Amfiteatra. gles {tampar lijam iz u 1477.Enkomkijesteku TheViDictesKekstennudaoEnVestmin ru prvu knjigu {tampa u gleskoj na engles zi and Sayings of the Philosophers. ban VIII 1626.Papa UrRimu. osve{tao baziliku Svetog Antun Branko [imi} Petra u njema~ki kom zitor Karl Marija 1786.Ro|ensenstfon znaber,potvonjegonjema~ke 1898.cima Fridrih Er Ve rac romanti~ne opere. Po bno je ~ajna va opera U Drninov ^arobni strijelac kojom je prekinuo sa tradicijom italise rodio hrvatski janske opere i uveo romantizam u muzi~ko-scensku um- pjesnik Antun Brjetnost.

Na listi prognanih
Tekst Aziza Had`ihasanovi}a fragmentirano rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomen iz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine
Rasko{nu intelektualnu li~nost Marcela [najdera, po rekonstrukcijama njegovih biografa i savremenika, pratilo je - po pravilu - budno oko policijskih agenata i njihovih diskretnih ili manje diskretnih dou{nika iz okoline u kojoj je `ivio ovaj erudita u razdoblju izme|u dva svjetska rata. Mo`e se samo pretpostaviti, kada je ve} rije~ o tolikom interesovanju nadle`nih organa za [najderov pedago{ki, dru{tveni, kulturni, nau~ni i uop{te intelektualni anga`man; koliko je njegov nagla{eni i gotovo razbaru{eni i nezaobilazan kriti~ki odnos naspram sve prisutnijih ideja i primjera profa{izma i totalitarizma, iritirao protagoniste re`ima koji je, sve nagla{enije, iz godine u godinu, iz vlade u vladu, uo~i Drugog svjetskog rata gajio i njegovao kult fa{isti~kog gesla reda i poretka . Slijedi hitan odgovora iz Beograda 18. februara iste godine sa prijedlogom za otpu{tanjem iz dr`avne slu`be, odnosno premje{taj komunisti~kih profesora koji se nalaze u raznim gimnazijama Drinske banovine i vr{e uticaj na {kolsku omladinu u duhu komunisti~kih ideja i krajnjeg levi~arstva pa , se ka`e: - nastavnici su slede}i: B.[o...Ti tra, J.Kr{i}, K. Baruh, M. [najder, S. Tomi}, P. Komljenovi}, D. Ozmo. Svi oni poznati su po svom levi~arskom radu, a naro~ito su se isticali u vremenu kad se vodila kampanja me|u profesorima za izbacivanje veronauke iz srednje {kole pred profesorski kongres u Banjoj Luci... Sli~ni otpori ovog kruga profesora - antifa{ista prema mjerama koje su preduzimale vlasti, me|utim, nisu prestajali, pa, prema tome, ni optu`be i sumnji~enja za komunisti~ka posla koje su dolazile sa zvani~ava na najmanju mogu}u mjeru. Upravo ovo je bio povod da vlast preduzme prema nosiocima otpora ovakvom rasizmu; otpora sarajevskih profesora - antifa{ista, o{tre mjere. Tako je tim povodom M. [najder premje{ten, pod hitno, u Gimnaziju u Gornjem Milanovcu, gdje i do~ekao po~etak Drugog svjetskog rata i ulazak Hitlerovih trupa u Jugoslaviju. Tamo je predavao matematiku, iziku i ilozoiju, a povremeno i njema~ki jezik. U op{tem rasulu na po~etku rata prestalo je slu`bovanje Marcela [najdera polovinom juna 1941. godine i on se vra}a u Sarajevo. Do{ao je u Sarajevo upravo u vrijeme kada su direktori {kola dobili nare|enje nove fa{isti~ke vlasti da posebno prate rad nastavnika koji, kako stoji u prvome povjerljivom aktu, naginju komunizmukako bi , se njihov uticaj na |ake onemogu}ioa od direktora je posebno zatra, `eno da na sjednicima nastavnika, ukoliko se raspravljaju slu~ajevi ka`njavanja u~enika zbog prekr{aja politi~ke prirode imaju du, `nost da nadle`ne izvijeste o pona{anju svakog pojedinog nastavnika. Tako su se, sada na ozvani~enoj i najdrasti~nijoj fa{isti~koj osnovi, obrazovale kartoteke sumnjivih; punili su se njihovi dosjei i pomno pratila njihova djelatnost. Takvoj sudbini nije izbjegao ni dr. Marcel [najder. Svojim u~e{}em i aktivnim antifa{isti~kim akcijama koje je vodio zajedno sa svojim prijateljima i kolegama, stalno je izazivao podozrenje vlasti koje su sa velikom revno{}u vodile i njegov dosje.

1860.

Ro|en poljski dr`avnik, pijanista i kompozitor, Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Var{avi. Od 1919. do 1921. bio je premijer i {ef diplomatije a 1940. predsjednik Poljske. Pa tpi le ugovor jim 1903.SAD sGoledinamomnipopossagnut jekospokonja su dobi neogra ~eno pravo ri{}e Panamskog kanala. ne 1979. ti razum da Panama dobije potpuni suverenitet nad kanalom 31. decembra 1999. ksiku izbi ~ka re cija ~ije 1910.UkoMeje litraPanla~olaViselaljai Emiliovolupata.viTo-su vo|e bi Za kom revolucije ja ja do 1917. poginulo je {e od milion ljudi.

anko [imi}.

1922.

Prisilno premje{tan
Zato se [najder, po ocjeni istih njegovih biografa, nalazi po~esto u prilikama, skupa sa nekolicinom prijatelja i istomi{ljenika kada biva slu`beno upozoren ukoren, , adminstrativno ka`njen, pa i prisilno premje{tan iz Sarajeva u druga zaba~ena mjesta Kraljevine Jugoslavije. Svoju antifa{isti~ku djelatnost M. [najder pla}a tako, ~esto i skupo, pa i surovo, na kraju svoje `ivotne dionice. Njegov svirepi `ivotni zavr{etak, naime, bio je najdrasti~nija ilustracija njegovog stalnog prisustva na listama prognanih od strane re`imskih oicijelnih struktura. Tako, na primjer, o prisilnom premje{taju Marcela [najdera govori izvje{taj koji je Kraljevska banska uprava Drinske banovine podnijela 15. februara 1937. godine Ministarstvu unutra{njih poslova, Odjeljenju za dr`avnu za{titu u Beogradu, o stanju u {kolama i me|u srednjo{kolskom omladinom, gdje se tvrdi da u {koli postoji izvjesna komunisti~ka akcija; da {tampa vr{i uticaj na stvaranje ljevi~arskog duha kod omladine i da bi to sve trebalo energi~no suzbiti Na kraju izvje{taja se navodi: . - Sarajevu slede}i profesori su ...U obele`eni kao sumnjivi komunisti: B. [otra, J. Kr{i}. K. Baruh, M. [najder, S. Tomi}, P. Komneni}, V. Obradovi}.

Umro francuski pisac Marsel Prust. Njegov knji`evni postupak u ciklusu romana U potrazi za izgubljenim vremenom (1913), i na planu sadr`aja i na planu forme, zaokuplja pa`nju knji`evnih kriti~ara i istori~ara tokom ~itavog 20. vijeka. Smatra se da je, uz Kafku i D`ojsa, Prustovo djelo presudno uticalo na razvoj modernog romana u pro{lom vijeku. fil Pa brod Vili pri nom 1928.UnihmumovaroVoltapoDijaznija.MikakizaMaus,upoNjujorku prvi put se vio pularni junak crta fil izborima Bugar posli 1945.Najeprvimsvjetskogtveunita,frontjeskojopozicijejakoDrugog ra ko je bojkotovala, pobi dio je Ote~es predvo|en munistima. dul ame sionskog da Apo 1969.Mo12 satioasseri~kog vasec. Bio je brodruragidomlo tronautima ^arlsom Kon i Alenom Binom spus na Mje to svemirski brod koji je dotakao Mjese~evo tlo. U u jani Ame kanaca 1978.ubisD`onstaunukte Gidno 914svojimrivo|om pripadnika se Hram naroda izvr{ilo ko lektivno samo tvo. Oni su zaje sa

Vukovar

1991.
Nakon 86 dana opsade pripadnici JNA u{li u razru{eni Vukovar. U bor ba ma sa hrvatskim snagama poginulo je vi{e hi lja da lju di, me|u kojima veliki broj civila. Od 45.000 stanovnika, oko 10.000, koliko je ostalo u gradu, iza{lo je iz podruma u kojima su proveli gotovo tri mjeseca.

Pu{ka u ime patriotizma: Slobodan Princip Seljo, Mladost mjese~na revija za omladinu i sport, br. 6-7. maj 1939.

D`imom D`onsom popili cijanid izmije{an sa vo}nim sokom. ^lanovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni. ~e va dr`avnik slova~kog 1991.Umroklaho~eslotavKo~kisak, tipredsjednikdo{ao porije Gus Hu ^ehoslova~ke od 1975. Na lo munis ~ke partije je poslije vojne intervencije Var{avskog pakta 1968, zamijeniv{i Aleksandera Dub~eka. Pod pritiskom javnosti 1989. je podnio ostavku.

ni~ne strane. Tako, na primjer, po~etkom 1938. godine na otvorenu reakciju pomenutog [najderovog ljevi~arskog kruga nai{la je i mjera Ministarstva prosvjete odakle je stigao {kolama pravilnik o izbijanju komunisti~ke i druge razorne propagande me|u {kolskom omladinom Jo{ `e{}i otpor iste grupe . izra`en je poslije naredbe ministra prosvjete A. Koro{eca, izdate u oktobru 1940. godine, kojom se bez ikakvog vidnog povoda, potpuno u duhu Hitlerovih rasisti~kih zakona, kako pi{e dr. Jelene Berberovi}, broj u~enika jevrejske nacionalnosti u srednjim {kolama ogra-

Ubijen u transportu
Akademik Anto Babi}, [najderov prijatelj iz tih dana a kasnije njegov biograf, sa puno gor~ine pi{e, da je u samo nekoliko dana aprilskog rata dosta stvari uni{teno, zagubljeno, u op{tem mete`u rasuto bez traga, ali je kartoteka sarajevske policije ostala dobro sa~uvana da bi poslu`ila za stravi~nu svrhu uni{tenja ljudi, i to upravo onih koji su svojim demokratskim, i antifa{isti~kim stavovima nastojali da odstrane ljudsku netrpeljivost i mr`nju. Zajedno sa svojim prisnim prijateljem, kolegom i saradnikom J. Kr{i}em, 24. juna 1941. godine uhap{en je Marcel [najder, a poslije mjesec provedenih u sarajevskom zatvoru, ubijen je u transportu za neki od brojnih fa{isti~kih logora u zemlje, najvjerovatnije negdje izme|u Gospi}a i Karlobaga, negdje kod Ogulina... Zahvaljuju}i o~igledno sra~unatim i pedantno opremljenim policijskim kartotekama prethodnog re`ima, fa{izam se hitro i drasti~no bez milosti obra~unao sa jednim svojim velikim i dosljednim protivnikom.
(Sutra: Odmazda bez milosti)

Lide Ju`ne crnci i jel odobri 1993.mlji.tavri kojim jeAfrike,~en krajbipolici,ke apar-li us ozna ti thejda u toj ze

1999. 2002.

Milan Babi}

Na samitu OESC-a u Istanbulu usvojena Povelja o evropskoj bezbjednosti kojom se sukobi unutar dr`ava smatraju legitimnim predmetom brige me|unarodne zajednice. Umro ameri~ki glumac D`ejms Koburn koji je najzapa`enije uloge ostvario u filmovima Na{ ~ovjek Flint i Sedam veli~anstvenih. U du odr`ana sje ca 2003.posBeograDemokratsiskeposljezidnjamendninih ji koalicije opo cije Srbije, ko je prestao da toji nakon raspi vanja parla tar izbora za 28. decembar te godine. DOS je do{ao na vlast u Srbiji poslije pobjede na izborima 2000. kada je pora`en biv{i re`im koji je oli~avao ha{ki optu`enik Slobodan Milo{evi}.

2003.
Ha{ki tribunal objelodanio optu `ni cu pro tiv biv{eg lidera samoproklamovane republike srpske Kra ji ne (Hrvat ska) Milana Babi}a za zlo~ine protiv ~o vje ~nos ti nad hrvatskim civi li ma 1991-92. godine. Babi} je priznao krivicu i 29. ju na 2004. osu|en na 13 godina zatvora. Ubio se u svojoj zatvorskoj }eliji Ha{kog tribunala 6. februara 2006. godine.

Kongres u Pragu
- Vjernici demokratije nisu, mo`e se re}i, ustuknuli ni za jedan ko... rak pred ilozofskim argumentima i razvojem politi~ke stvarnosti. Vi{e nego ikada zna~enje ilozoije kao op{teg pogleda na svijet apeluje danas na srca i mozgove ljudi. Pritisak ekonomske depresije odvodi ljude prema postulatu uspostavljanja `ivotne ravnote`e, u spiritualni svijetreligiju i metaiziku. Tu dobija ilozoija specii~nu vrijednost , na berzi prakti~nog zna~enja nauke za `ivot pojedinca kao jedinke i ~lana dru{tvene cjeline. I ovo je pitanje raspravljeno na kongresu u interesantnim referatima i diskusijama... (Marcel [najder, Povodom Osmog ilozofskog kongresa u Pragu Pregled Sarajevo, septembar - oktobar, 1934). , ,

{ki predsje Va po 2004.^enuarako2005.dnik konclav Klausprofetpisao zakon jim se na 140 godina ukida vojni rok, a od ja uvodi potpuno sional na vojska. si no ra fi la kol 2004.Ruglojabalformalzaragrijativakova{titiKjotoroprotoguo nom nju, ~ime je omo }eno da taj me|uanrodni spo zum o za pri dne sredine stupi na snagu u februaru 2005. godine. jica bomba{a samoubica rala su 2005.Dvonabenu i usmrtiskih d`amibe.aktiisvito~nom bom unutar {iit ja u ira~kom gradu Ka gi la 74 oso

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

SPORT
BH Telecom Premijer liga BiH

45

Leotar - @eljezni~ar 0:2 (0:1)

BOSNA I HERCEGOVINA
uta pob ner por 14. kolo d:p-g bod

Plavi preuzeli tron


Golove za aktuelnog prvaka na{e zemlje postigli su Eldin Adilovi} u 36. i Samir Bekri} u 50. minuti Antolovi} u nekoliko navrata spa{avao Sarajlije
Stadion Police u Trebinju. Gledalaca 350. Sudija: Ilija @ivkovi} (Ora{je) - 7. Strijelci: 0:1 - Adilovi} (36), 0:2 - Bekri} (50). LEOTAR: Kukrika 5,5, S. Andri} 5,5 Popovi} 5,5, Milovi} 5 (od 65. Tasovac 5,5), Golo~evac 6 (od 79. Mihojevi} -), \eri} 5,5, Vasiljevi} 5,5, Novakovi} 5,5, Filipovi} 6, G. Cimirot 6, Ponjevi} 5 (od 65. Todorovi} -). Trener: Vladimir Ga}inovi}. @ELJEZNI^AR: Antolovi} 7, Stani} 6,5, Vasili} 6,5 Bogi~evi} 6,5 (od 72. Smaji} -), Kvesi} 6,5, Tomi} 6,5, B. ^oli} 6,5, Selimovi} 6,5 (od 66. Zoloti} 6,5), Brkovi} 6,5, Bekri} 7, Adilovi} 7 (od 84. Hod`i} -). Trener: Amar Osim. Iako oslabljen neigranjem ~etvorice iskusnih igra~a (Zeba, Be{lija, Svraka i Jamak), @eljezni~ar je u 14. kolu BHT PLBiH na Policama savladao Leotar sa 2:0 i tako, bar na jedan dan, preuzeo lidersku poziciju. Plavi su trijumfovali golovima Eldina Adilovi}a i Samira Bekri}a, te sada imaju dva boda prednosti ispred Sarajeva koje utakmicu pretpodnog udarca u 33. minuti, ali minute kasnije potpisao je kapitulaciju pred Eldinom Adilovi}em. Napada~ @elje iskoristio je gre{ku doma}e odbrane, u{ao je u kazneni prostor iskosa sa desne strane i pogodio za 0:1. U ini{u prvog dijela Vasiljevi} je mogao izjedna~iti rezultat nakon uba~aja Golo~evca, ali je Antolovi} bio na mjestu. Plavi su pitanje pobjednika rije{ili na otvaranju drugog poluvremena. Selimovi} se izborio za loptu, odigrao za Bekri}a koji je imao vremena da se namjesti i pogodi nebranjeni dio Kukrikinog gola. Nakon drugog primljenog gola probudili su se i Trebinjci koji su preko Filipovi}a imali nekoliko dobrih prilika. U 53. minuti ovaj igra~ pogodio je pre~ku, a u 67. minuti iz izgledne situacije ne poga|a okvir gola. Antolovi} je u ini{u susreta uspijevao ukrotiti udarce Cimirota, Mihojevi}a i \eri}a, kao i poku{aj Vasiljevi}a u posljednjim sekundama susreta.
S. [.

Napada~ @elje na~eo mre`u Leotara

sljednjeg kola prvog dijela sezone sa Zrinjskim igra danas. Sarajlijama je posao bio olak{an, jer su i Trebinjci bili oslabljeni neigranjem {estorice standardnih prvotimaca. Mo`da je i to bio razlog {to u prvih pola sata nije bilo ve}ih uzbu|enja, odnosno po jedan poku{aj na obje strane. Prvo je Selimovi} u sed-

moj minuti zagrijao dlanove golmana Kukrike, da bi tri minute kasnije Filipovi} sa ivice kaznenog prostora {utirao preko gola. Na narednu priliku ~ekalo se do 31. minute, kada Gojko Cimirot odbijenu loptu nakon kornera {alje visoko iznad okvira @eljinog gola. Kukrika nije problema ni nakon poku{aja Bekri}a iz slobo-

14 10 2 2 20:8 13 9 3 1 25:7 14 7 4 3 24:10 14 7 4 3 16:9 14 7 4 3 13:9 13 7 2 4 11:12 14 6 3 5 17:12 14 6 3 5 16:16 14 5 4 5 15:13 13 5 2 6 13:15 14 4 2 8 19:21 14 3 5 6 9:21 14 2 6 6 9:16 14 3 2 9 13:20 13 2 5 6 9:20 14 0 3 11 11:31 REZULTATI GRADA^AC: Gradina - ^elik (Me{anovi} 40) SARAJEVO: Olimpic - Radnik (Muharemovi} 43) MOSTAR: Vele` - Slavija (Ra{evi} 47, Peri{i} 66, Aleksi} 82) TREBINJE: Leotar - @eljezni~ar (Adilovi} 36, Bekri} 50) [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Zvijezda (Roskam 44) TRAVNIK: Travnik - Borac (Popovi} 53 - Kantar 75) NEDJELJA, 13 SATI GABELA: GO[K - Rudar Prijedor (Ale~kovi}, Tepav~evi}, \ozi}) NEDJELJA, 17 SATI SARAJEVO: Sarajevo - Zrinjski (Skaki}, Udovi~i}, Janji})

1. @eljezni~ar 2. Sarajevo 3. [iroki Brijeg 4. Olimpic 5. Slavija 6. Zrinjski 7. Borac 8. Leotar 9. ^elik 10. Rudar P. 11. Vele` 12. Travnik 13. Radnik 14. Zvijezda 15. GO[K 16. Gradina

32 30 25 25 25 23 21 21 19 17 14 14 12 11 11 3 0:1 1:0 0:3 0:2 1:0 1:1

Zbog finansijskih problema

Vele` - Slavija 0:3 (0:0)

Ro|eni ponovo razo~arali


Posao gostima olak{ao Samir Merzi} isklju~enjem u 20. minutu Za goste poga|ali Ra{evi}, Peri{i} i Aleksi}
Stadion u Vrap~i}ima. Gledalaca oko 500. Sudija: Irfan Peljto (Sarajevo) 7. Strijelci: 0:1 - Ra{evi} (47), 0:2 - Peri{i} (66), 0:3 - Aleksi} (82). @uti kartoni: Fazlagi}, Papaz, Ra{evi} (Slavija). Crveni karton: Merzi} (Vele` 2o. minuta). VELE@: Bobi} 5, Zvoni} 5, Kazazi} 5, Kodro 5, Serdarevi} 5, Merzi} 5, Oki} 5, Mehremi} 5 (od 60. Hajdarovi} -), Jaganjac 5 (od 70. Mahini} -), Nuhi} 5, ^uri} 5. Trener: Ibro Rahimi}. SLAVIJA: Dujkovi} 7, Svitlica 7, Fazlagi} 7, Papaz 7, Ra{evi} 7,5 (od 78. Be{lija -), Dudo 7, Kokot 7,5, Peri{i} 7,5 (od 85. Pu{ara -), Dudi} 7 (od 75. Mami} -), Benovi} 7, Aleksi} 7,5. Trener: Vlado ^aplji}. Oslabljen neigranjem Hebibovi}a, ]emalovi}a, Demi}a, [kalji}a i Kajtaza, Vele` je ju~er u Vrap~i}ima prikazao jednu od lo{ijih partija ove sezone, upisav{i novi poraz, ovaj put od neugodne Slavije. Bilje`nice su do 20. minuta ostale prazne, jer se na terenu nije de{avalo ni{ta zna~ajno, a onda je jeftin crveni karton zaradio doma}i stoper Samir Merzi}. Nakon nespretne reakcije glavom, Merzi} je loptu zaustavio rukom, {to arbitru Irfanu Peljti nije promaklo, pa je Vele` do kraja igrao sa deset igra~a. Osam minuta kasnije Kokot je pogodio vanjski dio mre`e Vele`ovog gola. U 42. minutu iz neposredne blizine preko gola {utirao je Ra{evi}, da bi nakon toga u dva navrata zaprijetio i Vele`. Serdarevi} je u 43. minutu nakon dodavanja ^uri}a iza{ao sam pred Dujkovi}a, ali je bio neprecizan, da bi minut kasnije isti igra~ dobro {utirao, ali se istakao golman Slavije. Na otvaranju drugog poluvremena {ok za prisutne. Aleksi} je probio po lijevoj strani, potom uputio upotrebljiv centar{ut za Kokota, koji glavom loptu spu{ta za neumoljivog Ra{evi}a za 0:1. U 66. minutu nesporazum KaDario Damjanovi} morao napustiti hotel

Bh. igra~i napu{taju Novi Pazar


Denis Mujki} i Dario Damjanovi}, prema izvje{tajima medija iz Srbije, napustili su ekipu Novog Pazara. Bh. internacionalci su, naime, izba~eni iz hotela Vrbak u kojem su stanovali, jer Uprava Novog Pazara nije pla}ala ra~une. Ina~e, ~lan Super lige Srbije ve} neko se vrijeme nalazi u inansijskim problemima, pa se po~elo spekulisati da su Damjanovi} i Mujki}, ne za do vo ljni ka {njen jem pla}a, odlu~ili napustiti klub. Njihovim stopama uskoro bi mogao i nekada{nji napada~ @elje, Sarajeva i Olimpica Admir Ra{~i}, {to je i potvrdio... Na zimskoj pauzi sigurno napu{tam Novi Pazar zbog inansijskih problema koji su zadesili klub. Mislim da }e osim mene oti}i jo{ mnogo nogometa{a. Vjerujem da }u se sa ~elnicima kluba rastati na korektan na~in rekao je , Ra{~i}. Novi Pazar se trenutno nalazi na desetom mjestu Super lige Srbije, koja broji 12 timova.
J. Li.

Poraz za glavobolju: Ibro Rahimi}

zazi}a i Bobi}a koristi Peri{i} za 0:2, da bi ta~ku na i u 82. minutu nakon kornera Kokota stavio ju~er razigrani Aleksi}.
A. DEMI]

Gradina - ^elik 0:1 (0:1)

Me{anovi} za prvu gostuju}u pobjedu


Stadion: Banja Ilid`a u Grada~cu. Gledalaca: 100. Sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki). Strijelac: 0:1 Me{anovi} (40) @uti kartoni: Salihba{i}, Huseinba{i} (Gradina), Maleti} (^elik). GRADINA: Zuki} 6, Jahi} 5,5, Smajlovi} 5,5 (od 83. Ma{i} -), Selimovi} 5 (od 56. Vejzovi} 5,5), Hod`i} 5, Muminovi} 5,5, Katanec 5, Ordagi} 5,5, Salihba{i} 5,5, Huseinba{i} 5,5 (od 68. Andri} 5,5), Po pa ra. Tre ner: Fu ad Grbe{i}. ^ELIK: Hinovi} 6, Huseinspahi} 6, ^ovi} 6, Maleti} 6, Bajraktarevi} 6,5, Me{anovi} 7 (od 90. ^oli} -), Kajkut 6,5, Jusi} 6, Travan~i} 6 (od 46. Dedi} 6), Bara} 6 (od 75. Bo`i~i} 6), Nestorovi} 6. Trener: Vlado Jagodi}. Fudbaleri ^elika upisali su prvu ovosezonsku gostuju}u pobjedu, a zeni~ki klub savladao je Gradinu minimalnim rezultatom. U prvom poluvremenu igralo se solidno na obje strane, ali su svoju dobru igru u gol, ipak, pretvorili samo gosti iz Zenice. Me{anovi} je u 40. mi nu ti po go dio za 0:1, {to se na kraju ispostavilo kao kona~an rezultat utakmice. Tako je trener crvenocrnih Vlado Jagodi} ispunio obe}anje dato u najavi utakmice, a Gradina ostaje na samom dnu sa samo tri osvojena boda.

Me{anovi} pogodio za tri boda

Foto: T. JAKTRO

46

SPORT

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Olimpic - Radnik 1:0 (1:0)

Sarajlije slavile s pola snage


Pobjedu Olimpicu donio Muharemovi} golom u 43. minuti me~a
Stadion Otoka u Sarajevu. Gledalaca: 100. Sudija: Elvis Muji} 6,5 (Banovi}i), pomo}nici: Zlatan Be~irevi} (Mramor) i Jasmin Smaji} (Kalesija). Strijelac: 1:0 - Muharemovi} (43). @uti kartoni: Regoje (Olimpic), Lu~i}, Zeljkovi}, Komlenovi} (Radnik). OLIMPIC: Fejzi} -, [kalji} 6, Regoje 6, Kari} 6, Muharemovi} 7,5, Durak 6,5 (od 82. Zolj -), Duljevi} 7, Iveti} 6,5, \elmi} 6,5, Kapi} 6,5 (od 85. [koro -), \uri} 7 (od 72. Sal~inovi} -). Trener: Husref Musemi}. RADNIK: Lu~i} 6,5, Zeljkovi} 6, Jovanovi} 6, Mirkovi} 5,5, Koji} 5,5, Takovac 5,5, Niki} 5,5, Kapetan 5 (od 90. Pavi} -), Risti} 5 (od 75. Rikanovi} -), Komlenovi} 5 (od 70. Milo{evi} -). Trener: Sr|an Baji}. Na stadionu Otoka u Sarajevu ju~er su svoj susret 14. kola BH Telecom Premijer lige BiH odigrali Olimpic i Radnik. Sarajlije su, stekao se dojam, sa pola snage na kraju zaslu`eno slavile sa 1:0. Sve je bilo rije{eno u 43. minuti kada je nakon akcije Olimpica lopta do{la do \uri}a na lijevoj strani koji je sjajnim centar{utem prona{ao Muharemovi}a na nekih 10 metara iskosa s desne strane od gola Lu~i}a, a ovaj preciznim udarcem glavom loptu {alje preko golmana u suprotni gornji ugao gola gostiju. Ina~e, svih 90 minuta na terenu je postojala uglavnom jedna ekipa, ona u zeleno - bijelim dresovima. U prvom poluvremenu gledaoci su mogli vidjeti {ansu Duljevi}a koji je udarcem iz voleja pogodio pre~ku, te poku{aje Muharemovi}a, prvo u 30. minuti sa oko 18 metara, a potom u 33. minuti iz slobodnjaka. Oba puta lopta je oti{la malo pored gola. U drugom poluvremenu ista slika na terenu. Olimpic je imao jo{ jednu pre~ku koju je u 59. minuti sa oko sedam metara uzdrmao Kari}. Udarcem iz daljine vodstvo je poku{ao udvostru~iti ju~er vrlo dobri Haris Duljevi}, ali je izblokiran. Isti igra~ je sedam minuta prije kraja {utirao sa oko 20 metara, ali se ovog puta istakao Lu~i}. M. K.

Jedan od poku{aja Duljevi}a u ju~era{njem susretu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

[iroki Brijeg - Zvijezda 1:0 (1:0)

Travnik - Borac 1:1 (0:0)

Veziri dominirali, gostima bod


Popovi} je doveo doma}e u vodstvo u 53. minuti, ali je Kantar donio vrijedan bod svojoj ekipi na te{kom gostovanju
Stadion Pirota. Gledalaca 500. Sudija: Radoslav Vukasovi} (Trebinje). Pomo}nici: Davor Beljo (Mostar) i Almir ^i{i} (Mostar). Strijelci: 1:0 - Popovi} (53),1:1 Kantar (75). @uti kartoni: Mi{i}, Ribi}, Terzi} (Travnik), Ba{i}, @ari} (Borac). Crveni karton: Ribi} (73). TRAVNIK: Fejzi} 7, Terzi} 6, Mi{i} 6,5, Ribi} 5,5, Kova~evi} 6, Popovi} 7, Zatagi} 5,5 (od 70. E. Varupa), Red`epi 6,5, Simeunovi} 6 (od 82. ^uri} -), La{tro 6,5, Tabakovi} 6,5 (od 85. Kari} -). Trener: Nermin Ba{i}. BORAC: Avduki} 6, Radulovi} 6, Ba{i} 6, Teinovi} 5,5 (od 62. @i`ovi} 6), Dugi} 5,5 (od 70. Kuni} 6), Raspudi} 6,5, Radulovi} 6 (od 62. Grahovac 6), Kantar 7, @ari} 7, Trivunovi} 6, Kruni} 6. Trener: Slobodan Star~evi}. Borac je otkinuo bod na Piroti protiv Travnika (1:1), iako su veziri imali vi{e prilika za postizanje gola, ali sre}a nije bila na njihovoj strani. Prvo poluvrijeme proteklo je u takti~kom nadmudrivanju na sredini terena i sve vrijedno pomena desilo se u periodu od 23. do 28. minute. Kod doma}ina {ut su isprobali Popovi} i Red`epi, ali nakon oba poku{aja lopta odlazi pored Avduki}evog gola. Gosti u 27. minuti izvode brzu akciju, a {ut Raspudi}a krajnjim naGosti iz Grada~ca kapitulirali su u 43. minuti
Foto: abcportal.info

Roskam za peti trijumf u nizu


Stadion Pecara u [irokom Brijegu. Gledalaca: 200. Sudija: Adis Mulahasanovi} (Sarajevo) - 7. Strijelac: 1:0 - Roskam (42). @uti kartoni: I. D`idi}, Roskam ([iroki Brijeg), Moranjki}, Jusi} (Zvijezda). [IROKI BRIJEG: Bilobrk -, I. D`idi} 6,5, Berto{a 6,5, Je{e 6,5, [ili} 6,5 (od 82. Bajano -), Jur~evi} 6,5 (od 56. Serdaru{i} 6,5), Wagner 7, ]ori} 6,5, Ivankovi} 6,5, Roskam 7, Bari{i} 6,5 (od 63. Kordi} -). Trener: Slaven Musa. ZVIJEZDA: Kova~evi} 6, Moranjki} 5,5, Jakovljevi} 5,5, Pand`a 5,5 (od 85. Milanovi} -), Husi} 6,5, Jusi} 6, Vehabovi} 5,5 (od 64. Koji} -), Deli} 6, Savi} 5,5 (od 81. Stani} -), Bogdanovi} 5,5, Ma{i} 6. Trener: Zoran Kunti}. Nogometa{i [irokog Brijega upisali su peti uzastopni prvenstveni trijumf. Izabranici trenera Slavena Muse ju~er su na Pecari minimalnim rezultatom 1:0 savladali Zvijezdu i tako ostali na tre}oj poziciji premijerliga{ke tabele. Prvu priliku imali su doma}i u 13. minuti kada je Wagner {utirao glavom, ali Kova~evi} nije imao potrebu za intervencijom, jer je lopta oti{la pored gola. I nekoliko minuta kasnije Brazilac je opasno zaprijetio, ali se rezultat nije mijenjao. [iroki je bio bolji, imao je terensku inicijativu, ali odbrana gostiju odolijevala je do ini{a prvog poluvremena. U 43. minuti [ili} je centrirao, a na drugoj strani najprisebniji je bio Mateo Roskom, koji je uklizao i loptu poslao u mre`u iza le|a nemo}nog Kova~evi}a. I drugo poluvrijeme je proteklo u inicijativi doma}ih, ali mre`e su mirovale. Ovaj trijumf, [irokobrije`anim je dodatna injekcija samopouzdanja uo~i revan{-susreta ~etvrtinala Kupa BiH koji }e u srijedu igrati protiv ^elika na Bilinom polju.

Banjalu~ani su osvojili vrijedan bod

porom brani Fejzi}. Nakon kornera Trivunovi} glavom {utira iznad gola. Drugi dio mnogo bolji - Travnik otvara golom Popovi}a u 53. minuti kada koristi gre{ku stopera Borca i smireno ispod Avduki}a plasira loptu u mre`u. Slavlje se nije ni sti{alo, a Kova~evi} sa 16 metara poga|a stativu gostuju}eg gola. Trener gostiju odmah u igru ubacuje @i`ovi}a i Grahovca, pa Borac igra ofanzivnije. Ipak, opet doma}i prave {ansu, La{tro ubacuje, a Red`e-

pi makazicama odli~no {utira, me|utim, iznad gola. U 73. minuti Ribi} pravi prekr{aj na centru, a sudija Vukasovi} mu pokazuje drugi `uti, odnosno crveni karton. Gosti su samo dvije minute kasnije iskoristili broj~anu nadmo}. Kantar se odli~no snalazi u kaznenom prostoru i poga|a za 1:1. U 90. minuti Popovi} izlazi sam pred Avduki}a, ali ovaj put golman Borca uspijeva sa~uvati mre`u pa je ostalo nerije{eno.
ENI news

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012. Fudbaleri Sarajeva do~ekuju ve~eras Zrinjski

SPORT

47

Bi}e te{ko, ali pobje|ujemo


Cilj je oprostiti se od navija~a pobjedom. Pozivam ih da do|u u velikom broju i pru`e nam podr{ku, naglasio je {ef stru~nog {taba Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju ve~eras ekipu Zrinjskog u derbiju 14. kola BH Telecom Premijer lige BiH u 17 sati. Ovo je posljednji me~ bordo sastava u jesenjoj polusezoni pred svojim navija~ima. Tim sa Ko{eva `eli osvojiti titulu, prvu nakon 2007. godine i ima imperativ osvajanja tri boda po{to je ve} jednom kiksao na svom terenu protiv ^elika na startu prvenstva. Tradicija je na strani Sarajeva. U prethodnih 30 okr{aja protiv Mostaraca ostvarilo je 13 pobjeda, devet nerije{enih rezultata i osam poraza, uz pozitivnu gol-razliku 45:35.

Besplatan ulaz za navija~e gostiju


Cijene ulaznica za ve~era{nji me~ Sarajevo - Zrinjski su 5 KM za sjevernu, 7 za isto~nu i 8 KM za zapadnu tribinu. Prema rije~ima portparola ko{evskog premijerliga{a Tarika Trbi}a, dva kluba su postigla dogovor da ulaz za gostuju}e navija~e bude slobodan na bazi reciprociteta u utakmicama ovih rivala. Zrinjski je najavio dolazak oko stotinjak navija~a rekao , je Trbi}.
Mostarcima komplimenti, nama bodovi: Dragan Jovi}
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Pro{li me~evi upozorenje


[ef stru~nog {taba Sarajeva Dragan Jovi} pohvalio je plemi}e iz Mostara. Kazao je da su oni nanijeli najte`i poraz njegovoj ekipi ove sezone u prvoj utakmici osmine inala Kupa BiH rezultatom 3:1. Pobijedili smo Zrinjski u revan{u Kupa tek u sudijskoj nadoknadi, kada je bilo rije{eno pitanje prolaza. Prije toga, odigrali smo prijateljski me~ bez golova na Otoci. O~ekujem te{ku i zahtjevnu utak-

micu. Pratio sam sa kojim je sastavom Zrinjski igrao protiv Rudara. Brzi napada~i Igor Ani~i} i Filip Are`ina bili su na klupi. Trener Dragan Peri} dobro dozira minuta`u svojim igra~ima po{to mu ekipa ima zgusnut raspored rekao , je Jovi}. Strateg bordo tima nema problema sa suspenzijama, niti sa povredama igra~a. Svi su na raspolaganju izuzev

Denisa ^omora, koji je odranije povrije|en. Cilj je oprostiti se pobjedom od navija~a. Pozivam ih da do|u u velikom broju i pru`e nam podr{ku.

Navikli na pritisak
Jovi} je dobro upoznat sa kvalitetom mostarskog premijerliga{a. Zrinjski je u vrhu tabele i `eli zadr`ati priklju~ak za vode}im jer

ima povoljan raspored na prolje}e. Osim toga, inansijska situacija u ovom klubu je izvanredna s obzirom na to da je dobio obe{te}enje za transfere Luke Modri}a i Ivana Peke. Sigurno je da se protivnik ne}e braniti na Ko{evu, ve} }e poku{ati iznenaditi otvorenom igrom. Zrinjski je odli~an u defanzivi, mada ima negativnu gol-razliku. Bi}e oslabljen neigranjem Radelji}a u zadnjoj liniji u kojoj }e na-

stupiti Marki}. Jovi} je konstatovao da je pritisak u FK Sarajevo prisutan i kada se igra prijateljska, a kamoli takmi~arska utakmica. Mislim da smo zreli nositi se sa tom ~injenicom istakao je Jovi}. , Vjerovatan sastav: Bandovi}, Tatomirovi}, Torlak, Dupovac, Zlatkovi}, Sesar, [unjevari}, Sulji}, Belo{evi}, Husejinovi}, Had`i}.
Z. RA[IDOVI]

Biv{i golman bh. reprezentacije podr`ao optu`enog za ratni zlo~in

Raspitivali se kod kapitena Spahi}a

Supi} poru~io Ratku Mladi}u: Izdr`i!


Pola sata nakon {to je objavio status i sliku na svom Facebook profilu, a nakon {to su ga ostali bh. reprezentativci me|u kojima i kapiten Emir Spahi}, po~eli izbacivati iz prijatelja, Supi} je uklonio i status i sliku

Na{ reprezentativac na zimu bi mogao preseliti u [paniju

Sevilla zainteresovana

za Stevanovi}a
Supi} je nekad bio miljenik bh. navija~a... ...A, da li su oni zaslu`ili da im vrati ovom porukom?

Nemanja Supi} nekada je bio zvijezda dr`avnog tima, posebno nakon utakmica kvaliikacija za SP 2010. protiv Armenije i Turske. Supi} je tada briljirao na golu BiH i svojim odbranama trasirao nam put u bara`. Me|utim, tri godine kasnije Supi} je pokazao pravo lice! Nakon {to je odlukom @albenog vije}a Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine na podru~ju biv{e Jugoslavije, generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini i Mladenu Marka~u izre~ena osloba|aju}a presuda, Supi} je na svom Facebook profilu dao podr{ku Ratku Mladi-

}u, optu`enom za ratne zlo~ine u BiH. Nedugo nakon {to su Gotovina i Marka~ pu{teni na slobodu, biv{i golman na{e reprezentacije je napisao sljede}i status: Samo me zanima kako su svi Srbi zlo~inci, a ovi drugi nevina{~ad. Izdr`i, Ratko! Ali, to nije sve. Nimalo lijep status, Supi} je potkrijepio i slikom, s nimalo lijepom porukom potpisanom od |enerala Ratka Mladi}a a na kojoj je pisalo: , Granice se krvlju crtaju i prekrajaju, a otad`bina brani svim snagama. Nije mrtav vojnik ako `ivot da brane}i otad`binu, mr-

tav je ako izgubi svoje vekovno ognji{te . Pola sata nakon {to je objavio gnusni status i slikua, a nakon {to su ga ostali bh. reprezentativci me|u kojima i kapiten Emir Spahi}, po~eli izbacivati iz prijatelja, Supi} je uklonio status i sliku. Me|utim, ostaje ~injenica da je na svom proilu objavio poruku koja mu ne doli~i, pogotovo nakon {to je u dresu reprezentacije BiH do`ivio nevjerovatne uspjehe i skandiranja prepunih tribina stadiona Bilino polje u Zenici. Da li su oni zaslu`ili da im Supi} vrati na ovakav na~in?
S. [I[I]

Miroslav Stevanovi} ne}e jo{ dugo ostati u Vojvodini i ve} u zimskom prelaznom roku vjerovatno }e napustiti Novi Sad. Fudbalski A reprezentativac Bosne i Hercegovine koji je odu{evio u prijateljskoj utakmici sa Velsom, a svoj kvalitet potvr|ivao i u narednim susretima na{eg dr`avnog tima, na meti je mnogih evropskih klubova. Mediji su ve} pisali da je za ofanzivnog veznjaka zainteresovan njema~ki bundesliga{ Schalke 04, a navodno se za na{eg reprezentativca raspitivao i moskovski Dinamo. Me|utim, asistent za pobjednosni pogodak Muamera Svrake u prijateljskoj utakmici protiv Al`ira pro{le srijede mogao bi se pridru`iti kapitenu na{eg dr`avnog tima Emiru Spahi}u u Sevilli.

Naime, sportski direktor Andolu`ana upravo se kod Spahi}a raspitivao o Stevanovi}u. S obzirom na to da se kapiten zmajeva pohvalno izrazio o reprezentativnom saigra~u, nije isklju~eno da Sevilla odmah krene u akciju i da ve} u na zimu anga`uje brzonogog veznjaka. Stevanovi} je u ovoj sezoni odigrao 12 utakmica za Vojvodinu i postigao jedan pogodak. Bio je standardni mladi reprezentativac BiH, a dobrim igrama je zaslu`io poziv Safeta Su{i}a, koji je iskoristio na najbolji na~in i sigurno je da }e biti glavna poluga na{eg dr`avnog tima na putu ka Brazilu, gdje }e se 2014. godine igrati Svjetsko prvenstvo.
S. [I[I]

48

SPORT
ENGLESKA
Premiership uta pob ner por 12. kolo d:p-g bod

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

PREMIERSHIP Londonski derbi pripao Arsenalu

1. Manchester City 12 2. Manchester Utd 11 3. Chelsea 12 4. WBA 12 5. Ever ton 12 6. Arsenal 12 7. West Ham 11 8. Tottenham 12 9. Fulham 11 10. Swansea 12 11. Liverpool 12 12. Newcastle 12 13. Stoke 11 14. Wigan 12 15. Norwich 11 16. Sunderland 10 17. Reading 11 18. Aston Villa 12 19. Southampton 12 20. QPR 12

8 9 7 7 5 5 5 5 4 4 3 3 2 3 2 1 1 2 2 0

4 0 3 2 5 4 3 2 4 4 6 5 6 2 5 6 6 3 2 4

0 2 2 3 2 3 3 5 3 4 3 4 3 7 4 3 4 7 8 8

25:10 29:16 24:13 19:13 22:16 23:13 14:11 20:21 24:19 18:16 17:16 13:17 9:10 12:21 8:18 7:11 14:19 10:22 18:30 9:23

28 27 24 23 20 19 18 17 16 16 15 14 12 11 11 9 9 9 8 4

City deklasirao Vilu, D`eko u{ao s klupe


Argentinski dvojac Tevez - Aguero postigao po dva gola za gra|ane, a u listu strijelaca upisao se i David Silva Chelsea ponovo razo~arao, izgubiv{i na gostovanju kod WBA
Najubjedljiviji trijumf u 12. kolu Premiershipa ubilje`ili su fudbaleri Manchester Citya koja je pred doma}im navija~ima deklasirala Aston Vilu rezultatom 5:0. Na{ napada~ Edin D`eko ponovo je ostao na klupi, a u igru je u{ao u 68. minuti umjesto Aguera, da bi {est minuta kasnije bio za~etnik akcije iz koje je Tevez na asistenciju Nasrija postavio kona~nih - 5:0. Ina~e, Argentincu je to bio drugi pogodak na utakmici, koliko je postigao i Aguero. Zanimljivo, sunarodnjaci su osim iz igre, poga|ali i sa bijele ta~ke. U listu strijelaca protiv Aston Vile upisao se i David Silva koji je u 43. minuti na~eo protivni~ku mre`u. Arsenal je u londonskom derbiju pregazio Tottenham. Topnici su slavili rezultatom 5:2, mada su gosti prvi do{li u vodstvo. Em ma nu el Adebayor u 10. minu ti iskoristio je lo{u reakciju Wojciecha Szczesnya i pogodio je za 0:1. Ipak, osam minuta kasnije Togoanac je morao pod tu{. Nesmotren start nad Ca zorlom, glavni sudija je okara kteri sao kao prekr{aj za crveni karton i na pada~u Spursa je pokazao put u svla~ionicu. Broj~anu prednost na terenu Arsenal je iskoristio ve} u 24. minuti kada je Per Mertesacker postigao svoj prvijenac u dresu slavnog engleskog tima. Do poluvremena su doma}i preokrenuli rezultat, a Llorisa je ovaj put savladao Lukas Podolski, da bi Giroud na isteku prvog dijela pogodio za 3:1.

Rezultati Arsenal - Tottenham 5:2 (Mer tesacker 24, Podolski 42, Giroud 45, Cazorla 60, Walcott 90 - Adebayor 10, Bale 71) Manchester City - Aston Vila 5:0 (Silva 43, Aguero 54pen, 67, Tevez 65pen, 74 Liverpool - Wigan 3:0 (Suarez 47, 58, Jose Enrique 66) Newcastle - Swansea 1:2 (Demba Ba 90 - Michu 58, De Guzman 87) QPR - Southampton 1:3 (Junior Hoilett 49 - Lambert 23, Puncheon 45, Ferdinand 83ag) Reading - Ever ton 2:1 (Le Fondre 51, 79pen - Naismith 10) WBA - Chelsea 2:1 (Long 10, Odemwingie 51 - Hazard 39) Norwich - Manchester United (sino}) Nedjelja Fulham - Sunderland Ponedjeljak West Ham - Stoke (21) (17 sati)

Silva je postigao vode}i pogodak za City

Reuters

Na isteku 60. minuta, Cazorla je iskoristio fenomenalnu asistenciju Podolskog i povisio je na 4:1, a nadu gostima nakratko je vratio Gareth Bale smanjiv{i na 4:2. Ipak, goste je dotukao heo Walcott golom u 90. minuti. Nakon remija sa Liverpoolom, fudbaleri Chelsea ponovo su razo~arali. U 12. kolu pora`eni su na gostovanju kod WBA sa 1:2. Plavci su ostali na tre}oj poziciji, ali im je ju-

~era{nji protivnik sada pri{ao na bod zaostatka. Jedina ekipa koja u dosada{njem dijelu prvenstva nije ubilje`ila pobjedu i dalje je QPR koji je u derbiju za~elja pora`en od Southamptona (1:3). Liverpool je u drugom dijelu utakmice slomio otpor Wigana (3:0), a Newcastle je na doma}em terenu pora`en od Swansea (1:2).
S. [.

BUNDESLIGA Ibi{evi} i Mujd`a osvojili puni plijen

Eurogol Halilovi}a protiv Zadra


Alen Halilovi}, potencijalni reprezentativac Bosne i Hercegovine, ~lan zagreba~kog Dinama ju~er je pokazao za{to je jedan od najtra`enijih mladih igra~a u Evropi. Veznjak bh. korijena koji nastupa za kadetsku reprezentaciju Hrvatske u trijumfu modrih protiv Zadra (5:0) zaigrao je u startnoj postavi, a u 36. minuti postigao je prekrasan pogodak. Kova~i} je gurnuo loptu u prostor, a Halilovi} je udarcem iz prve s ivice {esnaesterca pogodio suprotni ugao i lobovao gostuju}eg golmana. Treba naglasiti da je u 16. kolu HNL Miroslav ]iro Bla`evi}, na{ biv{i selektor, a sada trener Zagreba do`ivio i drugi uzastopni poraz. Nakon Hajduka pjesnike je savladao i Slaven Belupo.

bod protiv Bayerna


Borussia Dortmund bolja od Greuther Furtha HSV savladao Mainz, dok je posljednjeplasirani Augsburg pretrpio poraz na gostovanju u Frankfurtu
Zahuktali Bayern iz Mnchena zaustavljen je u 12. kolu Bundeslige, a veliki bod u duelu sa liderom osvojio je doma}i Nurnberg (1:1). Mand`uki} se nakon kra}e pauze od gripe vratio na teren, a pogodio je ve} u tre}oj minuti za vodstvo svog tima. Izgledalo je kao da }e to biti lagan posao za Bavarce, ali tako nije mislio Feulner, koji je izjedna~io rezultat odmah po po~etku drugog dijela. Do kraja susreta nije bilo golova iako su doma}i igrali sa igra~em manje od 77. minute. Borussia Dortmund do~ekala je Greuther Furth, te je slavila sa sigurnih 3:1. Aktuelni prvak poveo je u tre}oj minuti susreta preko Lewandowskog, ali su gosti samo dvije minute nakon toga uzvratili preko Stiebera. Ipak, Borussija je postigla jo{ dva gola i opravdala ulogu favorita. Prvo je Lewandowski pogodio u 15. minuti iz penala, a tri minute prije kraja prvog poluvremena Gotze je postavio kona~an rezultat. Stuttgart na{eg Vedada Ibi{evi}a je na gostovanju u Moenchengladbachu slavio sa 2:1. Doma}i su poveli u 7. minuti pretko Stranzla, dok je minut kasnije za izjedna~enje pogodio Harnik. [vabe su do potpunog preokreta stigle u 72. minuti autogolom Brouwersa. Veoma interesantno bilo je u me~u izme|u Hannovera i Freiburga. Schmid je u 11. minuti doveo goste u vodstvo, a doma}i su preko Abdellaouea sa bijele ta~ke izjedna~ili u 33. minuti. U nastavku je Rosenthal u 55. minuti pogodio mre`u doma}ih za kona~nih 1:2. Bh. reprezentativac Mensur Mujd`a teren je napustio u 86. mi-

Nurnbergu veliki

NJEMA^KA
Bundesliga 12. kolo

1. Bayern 2. Schalke 3. Frankfurt 4. Borussia D. 5. Bayer 6. Hannover 7. Mainz 8. Hamburg 9. Freiburg 10. Borussia M. 11. Stuttgart 12. Werder 13. Hof fenheim 14. Nurnberg 15. Dusseldorf 16. Wolfsburg 17. Fur th 18. Augsburg

12 11 12 12 11 12 12 12 12 12 12 11 11 12 11 11 12 12

10 7 7 6 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 2 3 1 1

1 2 2 4 3 2 2 2 4 4 4 2 3 3 5 2 4 3

1 2 3 2 3 5 5 5 4 4 4 5 5 6 4 6 7 8

33:5 22:12 25:18 26:13 19:17 25:20 15:14 12:14 16:14 18:23 14:20 18:17 17:23 10:18 10:16 9:18 10:23 8:22

31 23 23 22 18 17 17 17 16 16 16 14 12 12 11 11 7 6

Rezultati Borussia D. - Fur th 3:1 (Lewandowski 3, 15pen, Gotze 42 - Stieber 5) Frankfurt - Augsburg 4:2 (Molders 7ag, Aigner 32, Meier 52, 75pen - Koo 45, Molders 64) Hamburg - Mainz 1:0 (Son 63) Hannover - Freiburg 1:2 (Abdellaoue 33pen - Schmid 11, Rosenthal 55) Borussia M. - Stuttgart 1:2 (Stranzl 7 - Harnik 8, Brouwers 72ag) Nurnberg - Bayern 1:1 (Feulner 46 - Mand`uki} 3) Bayer - Schalke (sino}) Nedjelja Werder - Dusseldorf Hof fenheim - Wolfsburg

Nurnberg je zaustavio zahuktale Bavarce

Reuters

nuti, a prethodno je zaradio javnu opomenu. Hamburg je u ovom kolu sa minimalnih 1:0 savladao Mainz, dok je posljednjeplasirani Augsburg pretrpio poraz na gostovanju u Frankfurtu (3:2). A. MEHANOVI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

SPORT

49

BiH }e ve~eras saznati imena protivnika na EP-u

Svejedno je, nikog se ne bojimo!


@rijeb grupa bi}e obavljen u 18 sati u Koncertnoj dvorani Postojnske jame Bilo bi lijepo izbje}i Tursku i Srbiju na po~etku Cilj je druga faza, a `elja osiguravanje plasmana na Svjetsko prvenstvo
U Koncertnoj dvorani Postojnske jame ve~eras (18 sati) }e biti obavljen `rijeb grupa Evropskog ko{arka{kog prvenstva, koje }e se od 4. do 22. septembra 2013. godine odr`ati u Sloveniji. Reprezentacija Bosne i Hercegovine, koja je kvaliikacije zavr{ila na prvom mjestu, uvr{tena je u ~etvrtu jakosnu grupu s ekipama Finske, Poljske i Ukrajine. Selektor na{e reprezentacije Aco Petrovi} pratio je nastupe bh. reprezentativaca u njihovim klubovima i planirao naredne korake koji imaju za cilj uvr{tenje u drugi krug smotre najboljih ko{arka{kih reprezentacija Evrope. Petrovi} je kazao da ga u biti ne zanima protiv koga }e reprezentacija BiH igrati u grupi, ali da bi u svakom slu~aju `elio izbje}i neke reprezentacije. Kakav god `rijeb za Eurobasket bude, cilj je isti. @elimo pro}i dalje. Ne smijemo se kriti, cilj je jasan i `elimo pro}i prvu fazu takmi~enja. Volio bih izbje}i Tursku iz petog {e{ira, te Srbiju iz posljednjeg. Sve ostalo mi je apsolutno svejedno rekao je Petrovi}, , te dodao:

Jakosne grupe
Prva gru pa: [pa ni ja, Francuska, Rusija, Makedonija Druga grupa: Litvanija, Gr~ka, Slovenija, Velika Britanija Tre}a grupa: Italija, Hrvatska, Njema~ka, Crna Gora ^etvrta grupa: Finska, Poljska, Ukrajina, BiH Peta grupa: Gruzija, Belgija, Latvija, Turska [esta grupa: ^e{ka, Srbija, Izrael, [vedska U napadu smo bili najeikasniji u grupi, a gubili smo malo lopti. Te{ko da takav procent izgubljenih lopti uz napada~ku ko{arku mo`emo zadr`ati na EPu, gdje }emo igrati protiv ja~ih protivnika, te iz tog razloga moramo poja~ati odbranu i defanzivni skok. Kada nam se vrati Gordi}, mislim da }e i odbrana funkcionirati mnogo bolje obja, snio je hrvatski stru~njak na klupi bh. selekcije. A. MEHANOVI]

Bh. tim }e ostaviti srce na terenu i svi }e biti ponosni na na{u igru

Ne krijem ambicije, a to je da se putem Evropskog prvenstva poku{amo plasirati na Svjetsko prvenstvo. To bi bio historijski uspjeh za bh. ko{arku. Ne mogu obe}ati da }e se to desiti, ali mogu obe}ati da }e na{ tim ostaviti srce na terenu i da }e svi biti po-

nosni na na{u igru. Pripreme za Eurobasket po~et }e u posljednjoj sedmici jula, a planirano je da se odigra od deset do 12 pripremnih utakmica. Svi igra~i }e dobiti {ansu kako bi {to spremniji do~ekali prvenstvo.

Petrovi} je rekao da }e u narednim pripremama poku{ati unaprijediti igru reprezentacije u odbrani, s posebnim akcentom na defanzivni skok, {to je segment igre koji je najvi{e nedostajao bh. timu u proteklim kvaliikacijama.

LIGA 12 Bosna u Mostaru odigrala poluvrijeme za zaborav

Halimi} priziva sre}u

i vjeruje u uspjeh
Ne tra`im nikakvo opravdanje za poraz, a jedna lo{a utakmica ne zna~i ni{ta, rekao je trener studenata i prozvao pojedince
U prvoj utakmici petog kola ko{arka{ke Lige 12 na{e dr`ave Bosna ASA BH Telecom pora`ena je na gostovanju kod mostarskog Zrinjskog rezultatom 82:76. Bila je to utakmica u kojoj je doma}in imao prednost tokom cijelog susreta, te su na kraju plemi}i i vi{e nego zaslu`eno slavili nad renomiranim protivnikom. Odigrali smo katastrofalno prvo poluvrijeme koje moramo {to prije zaboraviti. Ostatak je na ne{to i li~io, ali te{ko je stizati zaostatak od 15 ko{eva, pogotovo kada vas protivnik u potpunosti nadigra u skokovima, a pored toga imate veliki broj izgubljenih lopti kazao je , strateg studenata Emir Halimi}, ~ija ekipa u ovoj sezoni ~esto ima problema u uvodu utakmice. Ulazak u utakmicu bio je lo{ ve} nekoliko puta i stvarno ne znam zbog ~ega nam se to de{ava. Da li igra~i pomisle da }e lako i opuste se ili je ne{to drugo u pitanju nisam siguran. Dodatni problem nam predstavlja i to {to ne znamo do poslje-

dnjeg trenutka ko od mladih igra~a mo`e nastupiti i to nam u potpunosti mijenja koncepciju igre. Sada u rotaciji nismo imali visoke igra~e i kada morate igrati sa ~etiri niska imate dosta problema. Ne tra`im nikakvo opravdanje za poraz, a jedna lo{a utakmica ne zna~i ni{ta. Idemo dalje i nadamo se da }emo se vratiti na pobjedni~ki kolosijek rekao je Halimi}, koji nije , zadovoljan nekim stvarima unutar ekipe. Mora}emo analizirati dosta to-

Bosni je nedostajalo sportske sre}e u dosada{njem dijelu prvenstva

ga. Pojedinci ne igraju na nivou i pitanje je da li zaslu`uju da nose dres Bosne. Vidje}emo u kojem }e pravcu stvari i}i u nastavku istakao , je iskusni strateg, koji vjeruje da studenti mogu ostvariti zacrtani cilj i plasirati se u Ligu 6. Da smo imali malo sportske sre}e u dosada{njem dijelu prvenstva mogli smo biti na omjeru 4-1. Ipak, sport je takav, te nam se

mo`da sve vrati u nekim drugim utakmicama. Vjerujem da }emo iz kola u kolo biti sve bolji i bolji i da }emo opravdati o~ekivanja za, klju~io je Halimi}. Recimo i to da je Edi Sinadinovi} predvodio Zrinjski sa 26 poena, sedam skokova i osam asistencija, dok je kod Bosne Ramo Rizvi}, tako|er, ubacio 26 poena uz osam skokova. A. MEHANOVI]

Pretposljednje kolo BH Telecom Premijer lige BiH

Nastavlja se trka za jesenjeg prvaka Od Postojne do druge faze

Obavljen `rijeb za EP ko{arka{a 2013. u Sloveniji

50

OGLASI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OGLASI

51

52

OGLASI

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE


za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE


Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


NEKRETNINE ZAMJENA
SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214595.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod Pozori{ta-Sarajevo, zasebno grijanje, kab. satelitska, klima, blind vrata, parking mjesto. Mob. Mob. 061/133-191.k IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu nad Robotom. Tel: 615-636.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1 spra, bez stvari 300KM. plinsk grijanje. Tel: 066/995-944.k IZDAJEM namje{ten stan u privatnoj ku}i, centar. Tel. 204-984.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM pos. prostor na Ba{~ar{iji, Nove Daire, opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 533123.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654204.k IZDAJEM sobu, blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396.k IZDAJEM namje{ten manji dvosoban stan, vi{e Ba{~ar{ije, Mihrivode 13A, 150 KM+re`ije. Mob. 063/557-037.k KATEDRALA blizina, izdajem osobi lijepo namje{ten stan 70m2, et. grijanje. Mob. 061/488-033.k LIJEPO namje{tena garsonjera, Ko{evsko brdo, 30m2, N.[.Dede, 300 KM. Mob. 061/072-845.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda, 36m2, ul. [enoina br. 6. Mob. 062/326-886.k KONFORNO namje{tena garsonjera u novom objektu za jednu ili dvije osobe, u centru grada - Mejta{ + dvori{te, parking i vrt. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM ku}u na sprat, 4 sobe, kuhinja, mkri ~vor, nus prostorije, dvori{te, vrt, parking, povoljno. Mob. 061/869-396.k NAMJE[TEN stan, M. dvor, A. Brauna, 5 sprat, potkrovlje, 67m2, 400 KM. Mob. 061/072-845.k NAMJE[TEN stan 55m2, Pehlivanu{a, iza Katedrale, Stari Grad, 500 KM. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k IZDAJEM jednosoban stan Ko{evsko brdo cijena 200KM+re`ije. Tel. 206-322.k IZDAJEM ku}u sa dvoeta`nim stanom, gara`om i dvori{tem.Tel. 061/812-046.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan cent. grijanje, internet, kablovska. Tel.544-863 i 061/809-336.k IZDAJEM gara`u u Centru grada [trosmajerova ulica. Tel. 061/908-587.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, ul. Trebevi~ka. Tel. 033/443620.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM sobu sa grijanjem, studentici. Zmaja od Bosne 28. Tel. 613-351.k IZDAJEM gara`u u naselju Kvadrant, ^engi} vila. Mob: 062/326484.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM namje{tenu sobu, grijanje, upotreba kuhinje, kupatila, na du`e vrijeme, ozbiljnom zaposlenom, N. Grad. Tel. 463-977.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998, 061/525-795.k IZDAJEM gara`u kod Drvenije mosta. Mob. 061/157-677 i 033/218490.k IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju, za granap, 40m2, 250 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, na Marin dvoru. Mob. 066/775-459.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, `enama, mo`e i bra~ni par, 150 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM stan, na Grbavici, [oping, 54m2, M. Muteveli}a, 4 sprat, namje{ten, 450 KM. Mob. 061/540015.k IZDAJEM garsonjeru u Kova~i}ima. Mob. 061/864-086.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje, centralno grijanje blizu fakulteta tramvaj. Tel. 063/454-517.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

MALI OGLASI
STAN u centru Vogo{}e, 113m2, cijena 1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k STAN u Sarajevu, ~etverosoban (94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k PRODAJEM na Ba{~ar{iji poslovni prostor 35m2, prizemlje i stan 50m2 iznad. Tel: 061/745-525.k PRODAJEM manju ku}u na Vratniku, grijanje, parking, bez ba{te, mo`e i zamjena. Mob. 061/521-194, 033/238-776. 1100 BA[^AR[IJA, 45m2, II sprat, novogradnja, 3.000KM/m2, Grbavica, ul. Hamdije ~emerli}a, 52m2, V sprat, 100.000KM. Mob. 061/320-439.k CIGLANE, trosoban adaptiran, namje{ten, II sprat, 80m2, 190.000KM. Mob. 062/619-361.k STABN na Ciglanama, ul. Husrefa Red`i}a, s jedne strane V sprat a s druge III sprat, sdaptiran, 78m2, sa stvarima, 235.000KM. Mob. 065/819-136.k STAN, Bra}e Ribara, 52m2, VPR., centar, potrebna adaptacija, 95.000KM, stan Bistrrik, 46m2, prizemlje, stan renoviran, bez odlaganj, 89.000KM. Mob. 062/959129.k STAN Dobrinja, ul. Esada Pa{ali}a, 52m2, III sprat, nema lift, 70.000KM, stan Dobrinja, ul. Kunovska, 68m2, II sprat, bez ulaganja, 106.000KM. Mob. 062/959129.k STAN, Dobrinja 2, ul. esada Pa{ali}a, 77m2, III sprat, centralno, sre|en, 119.000KM. Mob. 063/732410.k STAN, Dobrinja, Trg Sabora bosanskog, 76m2, II sprat, centralno, 1.400KM/m2, 106.000KM. Mob. 063/732-410.k VI[E STANOVA A. gradnje u Centru d 75m2-175m2.Tel. 061/299-911.k STAN BREKA 105m2 dvoeta`ni M. Su{i}a 79m2 Mujezinovi}a. Tel. 063/157-832.k STAN CIGLANE 79m2. Tel. 062/758-330.k STAN 60 m2 ^. Vila V kat lift povoljno. Tel. 061/299-911.k KU]A KOVA^I 150m2+gara`a na 300m2.Tel: 061/299-911.k STAN Bolni~ka Centar 77m2 stan ^obanija 96m2. Tel. 062/732-330.k PRODAJEM stan 71m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k

53

PRODAJEM ku}u G. Hotonj 85m2+750m2 oku}nice grijanje, centralno plinsko i svi drugi priklju~ci i 1/1.Tel:033/200-509.k PARCELA na putu Sarajevo-Kiseljak 10.249, 1/1, gra|evinsko zemlji{te. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM 4 duluma zemlje prve klase Luke-Livade, pored rijeke uz glavni put. Tel. 066/4634949.k VIKEND-ku}a, Jablani~ko jezero 330m2, 1/1, sve opremljeno. Mob. 061/573-640.k STAN 40m2, ul. Olovska, ku}a sa 1.100m2 oku}nice, Novo Sarajevo. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM devastiranu vikendicu u Kijevu sa gra|evinskom dozvolom. Tel. 062/642-989.k KU]A u Centru Breze plac 600m2, 3 stana po 90m2 cijena 125,00KM. Tel: 062/577-638.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STAN renoviran 160m2 strogi Centar zvati poslije 16 sati. Tel. 062/766-946.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan 57m2 Kolodvorska kod Socijalnog. Tel. 061/905-212.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. ^ENGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k JEDNOSOBAN, 34m2 - centar, I sprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sarajevo, bez posrednika, fiksno 72.000KM. Mob. 062/225-508.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJA potra`uje stanove i ku}e, za prodaju, profesionalna usluga. Mob. 061/136-705.k POTREBNI prazni i namje{teni stanovi za iznajmljivanje. Tel. 061/350-448.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000

PRODAJA
HRASNO jednosoban stan 38m2, 2 sprat 1000eura/m2. Tel:061/555949.
1155

PRODAJEM dvosoban stan ^. Vila I 67,5m2 + dva balkona, dva mokra ~vora, dvostran. Tel:033/649457.
1031

IZDAJEM dvoiposoban stan polunamje{ten, centralno grijanje, komplet kuhinja. Tel. 061/344-365. 1158 IZDAJEM komplet namje{ten stan, grijanje, kablovska, internet Alipasino polje A1. Mob. 061/156340.sms IZDAJEM kancelariju kod N. pozori{ta, povoljno. Mob. 061/729536.sms IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, cijena 250 KM. Mob. 061/175822.sms IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k

PRODAJEM stan u Bu~a Potoku, novogradnja kod Interexa, 59 m2, cijena 1.550 KM/m2. Mob. 061/509-259.sms NAJPOVOLJNIJE tr`i{ne cijene u novogradnji za useljive stanove na Stupu od 56-72 m2. Cijena 1m2 1.399KM sa P.D.V., gratis parking, ugrun~eni. Mob. 061/548023.sms PRODAJEM stan 100 m2, kod op}ine Stari grad, idealan za poslovni prostor. Mob. 061/215-033.sms PRODAJEM ili izdajem jednoiposoban namje{ten stan, 42 m2, I sprat, u novogradnji kod Aut. st. u Ist. Sarajevu, useljiv 1.12.2012. Mob. 062/317-306.sms

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383064.k PRODAJEM stan 77m2 Dobrinja C5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora, plin. Tel. 061/530-925.k PRODAJEM garsonjeru 24m2, Muvekita 7 (Ferhadija), 82.000 KM. Mob. 061/902-710.k PRODAJEM u Starom gradu lijepu ku}u 150m2 sa velikom gara`om i ura|enom ba{tom 400m2. tel. 061/262-336.k PRODAJEM na Marijin Dvoru, V. Peri}a 2, 106m2 trosoban sa terpezarijom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k KU]E: Gladno polje, uz put, P+I, parcela 1.000m2x15.000 KM, Reljevo P+I, parcela 1.000m2-70.000 KM. Mob. 066/488-818.k STANOVI: Mojmilo 55m2, Ist. Sarajevo 60m2, 28m2, Ba{~ar{ija 43m2, Mejta{ 49m2, 54m2, Dobrinja 55m2, 68m2, 89m2, Centar, 84m2, 110m2, Hrasno, 53m2, 65m2. Mob. 061/375-787.k KO[EVSKO brdo P+I+I, parcela 300m2-400.000 Km, Vranik 125.000 KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM vikendicu u Gladnom polju, 40m2 sa 1.450m2 oku~nice. Kroz imanje prot}e mali potok. Mob. 061/276-496.k PRODAJEM stan u Centru. Mob. 061/439-302.k PRODAJEM parcelu Kozija Luka op{tina Fo~a 4 dunuma uz rijeku i prilazni put. Mob: 066/463494.k PRODAJEM zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265-029.k PRODAJEM trsoban stan 70m2 Hrasno-Aleja Lipa 1. sprat, centr. grijanje. Tel. 445-371.k PRODAJEM dvoipsoban stan 74m2 kod Doma Armije 2 sprat. Tel. 445-371. iza 15 sati.k PRODAJEM stan 52m2 na Alipa{inom polju mo`e i zamjena za Banja Luku. Tel. 452-668.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{iji 1 sprat eta`no grijanje pogodan za kanc. poslove. Tel: 445-371 iza 15 sati.k DVOSOBAN stan 54m2 3 sprat adaptiran ^. Vila D`. Bijedi}a. Tel:063/595-406.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+pot krov lje+ba {ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k PRODAJEM trosoban stan sa 2 balkona, ekstra lokacija, pogodan za sve namjene. Tel. 070/203-976.k CENTAR, Marcela [najdera 62m2, 2,5 soban, 2 kat, 2 balkona, povoljno. Mob. 061/148-810.k STARI Grad, ^ekalu{a, 55m2, generalno renoviran+balkon, izuzetna lokacija. Mob. 061/148-810.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438855.k PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sa centralnm grijanjem, Otoka, Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4 spratu Ilid`a Lu`ani. Tel. 033/621-976.k PRODAJEM 550m2 gra|. zemlji{ta u Ned`ari}ima, ul. B. Nu{i}a 46. Mob. 061/191-521.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730105.k DEVASTIRANA vikendica, Gornje Vlakovo, voda, struja, 1/1, blizina lovi{ta, asvalt. Mob. 061/069257.k PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2, renoviran, 5 sprat, Alipa{ino, S. Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 061/525-795.k PRODAJEM jednosoban stan 40m2, na Grbavici. Mob. 061/098582.k VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k CENTAR, M. dvor, F. Lehara, 88m2, trosoban, 6 sprat. Mob. 0617565-598.k RENOVIRAN stan, Grbavica kod Kapu}ina, 72m2. Mob. 061/072845.k CENTAR, ul. Vrazova (ugao sa ul. Valtera Peri}a), 120m2, 2 sprat, povoljno. Mob. 061/402-784.k MALTA, E. [ehovi}a, 56m2, 8 sprat, (nije zadnji), lift, 109.000 KM. Mob. 062/649-370.k STARI Grad kod Katedrale, ul. Pehlivanu{a, 76m2, 3 sprat, 100.000 eura. Mob. 061/402-784.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121m2, VP, mogu}a stambeno-poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533. STARI Grad, kod Tr`nice, ul. N. banje, 2 sprat, stam.-poslovni prostor 134m2, renoviran. Mob. 061/072-845, 063/556-886.k ILID@A-Lu`ani, K. Zaimovia, 53m2, 3 sprat, dvosoban, 90.000 KM. Mob. 062/649-370, 066/160788.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120m2+100m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele efyahoo.com STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k BA[^AR[IJA [. B. Ba{agi}a trosoban stan 63m2. Tel: 062/153857.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170-254.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k RENOVIRAN stan 120m2, centar, preko puta Predsjedni{tva, 2 sprat. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445612.k

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/959406.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317731.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537152.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM staru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halilba{i}a, Stari grad. Tel: 061/620000.k

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
DOBRINJA 3 dvosoban stan 57m2 sprat cijena 78.000KM. Tel. 061/550-862.k CENTAR kod Suda trosoban namje{te, eta`no grijanje. Tel:061/350-448.k PRODAJEM zemlji{te 1,470m2, sun~ano Paljevo Rje~ica, Novi grad- Tel. 033/218-753.k KU]A u Had`i}ima sa oku}nicom useljiva, cijena po dogovoru. Tel. 420-319 i 521-187.k PRODAJEM {umu 38.800 dunuma Mostarsko raskr{e cijena po dogovoru. Tel. 033/420-319 i 521187.k PRODAJEM dvosoban stan 55m2 ul. A Benca 2. Tel. 647-840 85.000KM. k TROSOBAN stan sa 2 balkona E. [ehovi}a 19 ekstra lokacija pogodan za sve namjene. Tel. 062/945224.k GRBAVICA troiposoban stan 85m2 renovira sa gara`om. Tel. 061/964-797 i 033/617-742.k PRODAJEM pos. prostor 87m2, Vele{i}i, stambena zgrada, pogodan za sve namjene. Mob. 061/540015.k PRODAJEM garsonjeru 32m2, 5 sprat, useljiva, novogradnja, StupTibra 2, cijena povoljna. Mob. 061/540-015.k PRODAJEM stan 89m2, 1 sprat, ul. M. Spahe 8, mo`e biti i pos. pros. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM stanove u Vogo{}i, novogradnja, 47m2 i 61m2, 1.550 KM/m2. Mob. 061/540-015.k PRODAJEM jednosoban stan 40m2, Grbavica. Mob. 061/098582.K PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032.k STAN 59m2, A. Bu~e, dvosoban+2 balkona, 1m2/1.500 KM, eta`no grijanje. Mob. 061/552-163.k PRODAJEM povoljno gara`u 12,5m2, vl. 1/1, grunt, centar grada, ul. Kranj~evi}eva (ispod Konzuma). Mob. 061/869-396.K PRODAJEM gara`u gruntovno uknji`ena, [oping - Grbavica. Mob. 061/548-875.k PRODAJEM dvosoban stan 60m2 u Banja luci. Tel. 051/370-141.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2 renoviran sa gara`om. Mob. 061/964-797 i 33/617-742.k PLAC 2200 m2 ku}a 300m2 poslovni prostor 150m2 uz cestu put za Kiseljak. Tel:062/577-638.k PRODAJEM vikendicu Kobilja~a kod Zigija 100m2 ba{te 50 m od ceste, voda struja, put. Tel:062/577638.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.911.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Silolje. Mob. 062/868-328.k STOLAC, Dubrave, Prenj, prodajem zemlji{te, njiva i dva pa{njaka, uz put. Mob. 063/316-826, 036/805-160.k JAHORINA-vlahovi}i, 3 km od staza, devast. vikendica, 575 zemlje, prodajem jeftino. Mob. 061/191907.k

GOLF-4 1.9 TDI-66 kw, siv-metalik, 2000/01, tek uvezen, sve pla~eno, ful oprema, servisna, 7.200 KM, Lancia-Libra, dizel, 2003, karavan, ful-o, N+navig, tel, Alfelg., 6100 KM. Mob. 061/565458.sms OPEL Meriva 1.7 CDTI, 2004.godina, 154.000 km, klima, el.podiza~i stakala, ABS, ESP, reg. do 6/2013. Izuzetno o~uvan, cijena 9.300 KM. Mob. 063/408-598.sms PRODAJEM Zastavu 101, o~uvanu, registrovanu. Mob. 061/623131.k PRODAJEM Mercedes-Oldtimer 240D trajna registracija. Tel. 062/642-989.k PRODAJEM nove talijanske lance za malo auto, Alpes 20-12 mm. Mob. 061/304-467.k OPEL Corsa 1,2 benzin, registrovana. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM za Golfa 2,3,4 alnaser-alteenator i za ostala vozila. Tel. 531-996, 062/693-470.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k SUZUKI Swift 70 ks, tehni~ki ispravan. Mob. 061/324-462.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201200.k PRODAJEM {kodu Feliciju proizvodnja 1998. Tel. 061/502-340.k

OSTALO
ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM kratku bundu, pravo krzno. Tel. 834-171.k PRODAJEM `enku-labrador, 1,5 god. sa rodovnikom. Tel. 057/233328.k PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 0617916-737.k PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvije ringle za kuhanje, na plin. Tel. 061/156-920.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan cijena 200 KM i plinsku pe} 150 KM. Tel:061/553-633.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM tegle staklene od 1 lit. sterilisane, 4 kom/1 KM. Tel. 203328.k PRODAJEM dva nova mu{ka odijela, {tof vuneni, teget br. 56, crni br. 58. Mob. 061/304-467.k

NAMJE[TAJ
STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k PRODAJEM kau~ na rasklapanje, cijena 80 KM, malo kori{ten. Mob. 061/926-212.k PRODAJEM trosjed, dvosjed, fotelju, komodu za TV i dvokrilni crni ormar. Mob. 061/398-565.k PRODAJEM ugaonu garnituru, cijena 250 KM. Mob. 061/223955.k

TEHNIKA
PRODAJEM plinsku grijalicu bez boce. Tel. 061/202-840.k PRODAJEM valjak za peglanje i ra~unar Windows 200, povoljno. Tel. 619-184, 061/449-822.k PRODAJEM TA pe} o~uvanu, postolje, termostat. Mob. 061/223393.k

VOZILA
PRODAJEM sivog Golfa a73e496 za 500 KM, godi{te 1984., benzinac, ulica Hasana Brkic 43. Mob. 060/314-3508.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


OSTALO
PRODAJEM nov akumulator Silver Horsse 12V 100ah, povoljno. Mob. 062/054-858.k PRODAJEM mobitel Nokija 2 kartice cijena 150Km. Tel. 065/776942 Sarajevo.k PRODAJEM {iva}e ma{ine bagat, Slavica i Singer, u koferu, dovozim na adresu. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PE] okrugla antikvarna SCHMIT na ugalj prodajem ili mijenjam za Jotul. Tel:066/438-914.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315540.k PRODAJEM 24 kom. restoranske unutarnje stolice, uvoz iz [vedske nove neraspakovane. Tel. 061/553653 od 8 do 16 sati.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524973.k PRODAJEM dugu bundu od zeca iz Njema~ke, duga crna dlaka. Mob. 061/159-507.k PRODAJEM dvije nove vre}e za spavanje i ne{to veza. Tel. 202-917.k PRODAJEM plinsko kuhalo i plinsku bocu od 3 kg. Tel. 202-917.k [IVA]A ma{ina kabinet singerica Usha, no`ni pogon, 100 KM. Tel. 655-700.k PRODAJEM gril za pe~enje pili}a, plata za ro{tilj. Mob. 061/375168.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a 500KM. Tel. 061/375-168.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata, dolazim na adresu. Mob. 061/965126.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM pos. prostor do 30.000 eura, na relaciji Ba{~ar{ija-Ilid`a. Tel. 621-119, 062/006-319.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

55

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SALKO (AHME) DIZDAREVI]


preselio na ahiret u petak, 16. novembra 2012, u 83. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 18. novembra 2012. godine, poslije podne-namaza (12.20 sati) u haremu d`amije Hrasnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: supruga Ai{a, brat Lutvo, sestra Ai{a, brati} Esad, brati~na Nermina, sestri} Zihnija, sestri~ne Binasa i Elmaza, snaha Nura, {ura Hamid, teti}i, teti~ne, daid`i}i, daid`i~ne, amid`i}i, amid`i~ne, te porodice: Dizdarevi}, Kurdija, Papi}, Smaji}, [uman, Spahi}, Softi}, Kahved`i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 12.30 sati, Stari Drum 7, Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

had`i SUNIJA (SALKE) ZUKI]


preselio na ahiret u petak, 16. novembra 2012, u 83. godini D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 18. novembra 2012, u 14 sati na mezarju Gazije - Rogatica. O`alo{}eni: sinovi Enes i Muhidin, k}erke Bisera i Sedina, snahe Mersida, Izeta i Jadranka, zetovi Omer i Muharem, unu~ad Ermin, Edin, Muamer, Arijana, Berina, Dijana, Midheta i Amina, sestre Ai{a i Alija, snaha Mujesira, {ure Nusret, Hilmo i Mujo sa porodicama, Galiba Kulovac sa porodicom, svastika Mejra, bad`o Enver, sestri}i, sestri~ne, brati}i, brati~ne, te porodice: Zuki}, Kulovac, Kutlovac, Tabakovi}, [ov{i}, Aljevi}, Bajraktarevi}, ^av~i}, [uvalija, Hrustemovi}, Konakovi}, Gazija, Kozadra, Alagi}, Mili}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a 61/IV (Papagajka). Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZAPOSLENJE
sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.k POTREBAN konobar, Tratoria Tosca na Ciglanama. Tel. 033/972340.sms RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623690.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k VITALIS ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k DOM VITALIS smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.K KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma GLANZ. Tel. 061/350-688.K TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524-461, 033/200-003.k MOLERSKE usluge nudimo: moleraj, gletovanje, stolarija, radijatore, tapete i ostale stavke. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232162 i 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535659 i 062/139-034.k NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.k SVE vrste gra|evinskog otpada mo`ete deponovati. Mob. 062/422137.k KERAMI^ARSKE usluge postavljanje laminata. Tel. 062/466093.k KERAMI^ARSKE usluge postavljanje laminata. Tel. 062/466093.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ^ISTIM stanove ili poslovne prostore, 3KM po satu. Mob. 062/525268.k OPEL Corsa 1,2 benzin, registrovana. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM za Golfa 2,3,4 alnaser-alteenator i za ostala vozila. Tel. 531-996, 062/693-470.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije eko plastika, sanitarija, servis bojlera, itd. Tel. 061/132149.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k AUTO KOMBI, prevoz stvari namje{taja i sl. mo`e i inostranstvo. Tel. 033/541-878 i 062/421-050.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile Tel. 061/205-803 i 066/973793.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227-990.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k TAPETAR radi sve poslove dolazi na adresu. Mob:062/909-306.k MOLER brzo ~isto i povoljno radi mlersko farbarske usluge. Tel. 061/331-932.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste i prevodi. Tel:065/572-966.k EXPERT za hidro-termo zolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579.k MAJSTOR pvoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje radi selidbe. Tel. 061/202-840.k VODOINSTALATER popravlja, ugradnja, instalacija, sanitarija, bojlera. Tel. 061/180-120.k ISCJELJENJE duhovnim putem, pomo}u u~enja Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k STAKLOREZA^KA radnja Edo, uramljujemo slike i ogledala, vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 221-902, 061/130-034.k TAPETAR dekorater presvla~i i ppravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156728. i 061/926-560.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k UREDNO i pedantno, ~istim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605-437.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstveni poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samstalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`u nove i stare sdanitarije, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-969.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214690.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k PROJEKTI za legalizaciju ve} izgra|enih objekata, uredno ovjereni sa svim fazama. Mob. 062/649370, 066/160-788.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k

KUPOVINA
AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate, {orvane,n cijene do 78KM, fine gold, dolazak na adresu, isplata odmah!. Mob. 061/430-784.sms KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo.Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare satove, zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214405.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k

USLUGE
KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl...Radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Mob. 061/935697.sms INSTRUKCIJE iz matematike za srednjo{kolce i studente. Profesor sa iskustvom. Mob. 061/135748.sms ^ISTILA bih stanove ili poslovne prostore u Sarajevu, obzir dolazi samo ozbiljna ponuda. Mob. 061/249-553.sms ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
USLUGE
na drage i plemenite SJE]ANJE

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Osamnaestog novembra 2012. navr{avaju se ~etiri godine od preseljenja na ahiret

ELEKTRI^ARSKE usluge TA pe}i, el. bojleri, banjski indikatori, uti~nice, plafonjera, grijalice i ostali aparati. Tel. 061/048-497.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 219761, 061/234-026.k SUPER efikasno uni{tavamo `ohare, mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sve insekte i {teto~ine. Tel. 216-373, 061/928-535.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ^UVALA bi i opslu`ivala staro i iznemoglo lice. Mob. 062/569-444.k SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata. Tel. 061/551-035.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile Tel. 061/205-803 i 066/973793.k ODR@AVALA bi stanove isklju~ivo starim iznemoglim osobama. Tel. 066/973-793.k POVOLJNO i kvalitetno radim centralno, eta`no grijanje, plinske instalacije, vr{im zamjenu konvektora i stale popravke na grijanju. Mob. 061/922-476.k PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645-307.k BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510228, 061/359-500.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

NUHBEGOVI] (MUHAMEDA)

AHMEDA (ADNANA) DERVI[EVI]A

ALIJA
18. 11. 2010 - 18. 11. 2012.

[EFIK
3. 9. 2009 - 18. 11. 2012.

Tvoji: babo, mama, sestre Aj{a i Esma


1199

Voljeli su porodicu, svoj grad Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu. Bili su priznati u svojim profesijama. Uvijek ih se rado sje}am i hvala svima koji ih se sje}aju. Supruga i snaha ]emalovi} - Nuhbegovi} Vera
1128

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

AHMED DERVI[EVI]
18. 11. 2008 - 18. 11. 2012.

SAKIBA (DERVI[A) HUKI]


1942 - 2012.

Lutak, nedostaje{...
Nakon kratke i iznenadne bolesti preselila na ahiret 16. novembra 2012. u 71. godini. Ispra}aj i d`enaza }e se obaviti ispred Jalske d`amije, u ponedjeljak, 19. novembra u 13.30 sati, a ukop na mezarju Goli Brijeg. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: k}erka @aklina Jagoda, unuke: Tanita i Matika, bra}a Sakib i Miralem, zet Michael, porodice: Huki}, Frey, Ahmedi}, Isi}, Palislamovi}, Brkovi}, Numanovi}, Hasi}, Ali~i} i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.
000

Vole te Amela, na-na i deda


1202

POSLJEDNJI SELAM I POZDRAV ocu na{eg dragog kolege

IBRAHIMU D@UBURU

Sa neizmjernim bolom i tugom, obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ voljeni

BO@O BAJA (RANKA) MARU[I]


1957 - 2012.

KOLEKTIV AGROMEDITERANSKOG FAKULTETA


001

SJE]ANJE na drage i plemenite roditelje

preminuo u ~etvrtak, 15. novembra 2012, u 56. godini. Ispra~aj }e se obaviti u nedjelju, 18. novembra 2012. godine, u 12.30 sati ispred Komemorativnog centra Tuzla, a ukop }e se obaviti u 14 sati na gradskom groblju @ivinice. O`alo{}eni: supruga Lidija, ro|aci Ranko i Ljubica, Jovica i Marko sa porodicama, porodice: Maru{i}, Ostoji}, Mandeki}, Vasilj, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
000

dipl. ing. i UZEIRA BISERA


18. I 1979 - 18. XI 2012.

FADILU BISER, ro|. HAD@I]


5. XII 1980 - 18. XI 2012.

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
S ljubavlju i po{tovanjem, Na|a, [erif i Lejla sa porodicama
AX

RAZNO
USTUPAM kori{tenje apartmana na Makarskoj rivijeri-Igrane, za kori{tenje apartmana na Bjela{nici. Mob. 061/905-002.k

DOO NOVOTEKS KISELJAK


Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

57

majci na{e prijateljice Mimice

gospo|i BEDRIJI AVDI]


Ostali ste nam u nezaboravnoj i dragoj uspomeni iz na{ih |a~kih dana. Mirsada, Raska, Ivana i Cica
001 A

ZUBEJDA KORMAN, ro|. ZUKI]


preselila na ahiret u petak, 16. novembra 2012. u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 18. novembra 2012. godine u 12.30 sati na mezarju Kuti - Sokolac. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice Maria Mikuli}a br. 6 u 10 sati sa zaustavljanjem ispred Vije}nice, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Sakib i Zaim, snahe Neda i Mevzeta, unuke Aida i Indira, unuci Adis i Armin, praunuci Arijan i Darin, brat Halil, snahe Hana i Mejra, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}, daid`i~na, jetrva Emina-Munevera, djeveri}i i djeveri~ne, zaovi~na, te porodice Korman, Zuki}, ]urevac, Zahiragi}, U`i~anin, Spahi}, U{anovi}, Popovi}, Berilo, Komarica, Delihasanovi}, Hasanbegovi}, Vrabac, Konakovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u mesd`idu na Ko{evskom Brdu.
002

Danas, 18. novembra 2012. navr{ava se sedam tu`nih dana kako je prestalo kucati srce na{e drage i dobre

IN MEMORIAM

FIKRETE BABI] HUSEIN MORANKI] RUT


18. 11. 2007 - 18. 11. 2012.

Tog dana u 11 sati posjetit }emo njezino vje~no po~ivali{te. O`alo{}ena porodica
1198

Sa puno, puno ljubavi,


TU@NO SJE]ANJE

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga majka i baka

Maida, Ada i Dina


1113

SJE]ANJE

ANTONIJA TONKA HOTI]


OLGA VIDOVI]
18. 11. 1993 - 18. 11. 2012.

Osamnaestog novembra 2012. navr{avaju se tri godine kako nas je napustio na{ voljeni

preminula 14. novembra 2012. u 84. godini u Puli. Sahrana }e se obaviti u ponedjeljak, 19. novembra 2012. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare u Sarajevu. O`alo{}eni: sin Jasmin Buco sa familijom, k}erka Jasminka sa familijom, te familije Hoti}, D`od`o, Kocer i Miletovi}.
1194

IRFAN FI]O ^ALO

Sa velikom tugom, ljubavlju i ponosom te ~uvamo od zaborava. Tvoja plemenitost i velika ljubav kojom si nas darivala osta}e vje~no u na{im srcima. K}erka @eljka, unuke Olgica i Sanja, unuk Steno, praunuka Enica i zet Ekrem
1182

Iako si oti{ao, tvoja ljubav i toplina griju nas svaki dan. Tvoji: Vesna, Zoran i Bojan
1179

SJE]ANJE
SJE]ANJE

na na{u predragu

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

HASNIJA BA[I], ro|. BRKI]


18. 11. 2006 - 18. 11. 2012.

VESNU DIZDAR
1937 - 2009.

S ljubavlju i tugom, Tvoji najmiliji


1193

Tvoja beskrajna ljubav i veseli osmijeh su uvijek s nama. Neizmjerno nam nedostaje{. Hvala ti. Tvoji najdra`i
111

58

PREDAH

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Nalazite se u sjajnoj prilici da uti~ete na poslovni dogovor ili da udvostru~ite svoje rezultate. Va{e kreativne ideje mogu da se ostvare na zajedni~ko zadovoljstvo. Nema razloga za la`nu skromnost ili nesigurnost u dru{tvu voljene osobe. Poka`ite da umijete da zablistate punim sjajem i zanosom u pravom trenutku. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu u odabranom dru{tvu, akumulirajte pozitivnu energiju. Neko ugro`ava va{e poslovno-finansijske interese, stoga morate da prihvatite poziciju koju vam name}u saradnici. Ponekad odre|eni poslovni ciljevi opravdavaju upotrebu posebnog sredstva, ali sve ima svoju cijenu. Na zaobilazan na~in mo`ete da ostvarite ljubavne namjere, ali nedostaje vam dobra volja da se anga`ujete pred bliskom osobom. Upotrijebite inteligenciju, kontroli{ite stanje napetosti. Nepotrebno ulije}ete u ne~iju poslovnu zamku i preuveli~avate svoje intelektualne ili prakti~ne sposobnosti. Zbog razli~itih nesporazuma u dogovoru sa saradnicima morate da prihvatite skromnije poslovne mogu}nosti. Ne volite kada vam neko name}e dodatne obaveze ili da dokazujete kako imate dobre namjere. Va`no je da sa~uvate dostojanstvo i dobro raspolo`enje. Izbjegavajte stresne situacije. Djelujete energi~no pred okolinom i ostvarujete va`nu ulogu u poslovnom pregovoru koja vam ulijeva osje}aj samopouzdanja. Novi uspjeh pozitivno uti~e na va{u psiholo{ku i materijalnu sigurnost. U susretu sa voljenom osobom, slobodno preuzmite inicijativu ili glavnu ulogu. Budite dovoljno ma{toviti i iznenadite partnera neobi~nim idejama. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Neko vam nudi izvjesnu poslovnu uslugu koja ima cijenu i dodatno vas obavezuje na ustupak. Izbjegavajte razli~ite vidove profesionalnog ucjenjivanja ili takmi~arsku atmosferu koju name}u saradnici. Djelujete pomalo rezignirano pred voljenom osobom. Imate utisak da va{em partneru trenutno nedostaje inspiracija, hrabrost ili iskrenost u pona{anju. Prijat }e vam neka dodatna aktivnost. Ne~ija pri~a na vas ostavlja negativan utisak, djelujete sumnji~avo pred novim poslovnim ponudama. Budite umjereniji, zaboravite na prevelike ambicije ili na `elju za prisvajanjem tu|ih rezultata. Stalo vam je da privu~ete ne~iju emotivnu pa`nju, ali usljed velike nestrpljivosti, ~inite niz pogre{nih poteza. Lak{e je sagledati sve okolnosti kada napravite distancu. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Va{ entuzijazam ili li~ni ponos mogu da se protuma~e na razli~ite na~ine. Stoga pa`ljivije birajte rije~i koje koristite u dru{tvu saradnika. Neko ozbiljnije analizira va{e pona{anje ili poslovne rezultate. Doka`ite partneru kako dobra volja i pa`nja uvijek imaju ve}e zna~enje od nekih skupih poklona koji se lako daruju. Poti~ite kod sebe optimizam i pozitivno raspolo`enje. Ponekad poslovni doga|aji izmi~u kontroli, ali sa~uvajte prisebnost duha u odlu~uju}im momentima. Va`no je da defini{ete poslovne ciljeve i da se pridr`avate liste prioriteta u dogovoru sa saradnicima. Djelujete uznemireno, neko iznenada remeti va{e ljubavne planove sa voljenom osobom. Nije te{ko osmisliti alternativni plan ako to zaista `elite. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u, opustite se. Ukoliko ste dovoljno odgovorni za ono {to ~inite, nemojte dozvoliti da vas pokoleba ne~ija pri~a ili utisak koji neko poku{ava da vam do~ara. Va`no je da ispunite data obe}anja u poslovnoj saradnji, ~ak i kada se nalazite pod ote`avaju}im okolnostima. U susretu sa voljenom osobom bolje je da prihvatite utje{nu varijantu, {to vama nije svojstveno. Prijat }e vam dijetalna i vitaminska ishrana. Ukoliko vam se ne dopada ne~ije neprofesionalno pona{anje, razmislite kako mo`ete da uti~ete na okolinu. Nema potrebe da se pona{ate nadmeno pred saradnicima, strpljivo sa~ekajte da se smire negativne strasti. O{tar ton ili psiholo{ki pritisak sa va{e strane izaziva suprotan efekat kod voljene osobe. Promijenite taktiku u pona{anju i stvari }e se preokrenuti. Izbjegavajte negativne uticaje. Ukoliko vam nedostaju pouzdane informacije o poslovnim prilikama, nemojte davati lakomislena obe}anja, ve} zatra`ite ne~ije posredovanje. Probleme mo`ete rje{avati na lak{i na~in uz ne~iju asistenciju. Va{a pojava ili stil djeluju izazovno na voljenu osobu, {to predstavlja dobar ljubavni predznak. Prijat }e vam ne~ije blisko dru{tvo u kojem se osje}ate spokojno. Pravilno usmjeravajte kreativnu energiju. Ukoliko neko kritikuje va{e ideje, prihvatite koristan savjet. Va`no je da pobolj{ate poslovni rejting ili da se prilago|avate saradnicima koji imaju pozitivan uticaj na va{ dru{tveni ugled. Osje}ate emotivnu inspiraciju i poja~anu strast u ne~ijem prisustvu. Planirajte novi ljubavni susret ili omiljenu zabavu u zavisnosti od svog statusa. U`ivajte u situacijama koje djeluju pozitivno na va{e raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: markiz, kvarna, udesi, z, u~en, abj, rt, brkate, raos, repato, ljn, tje{ilac, akarus, kira, tamaris, gat, iko, aradac, uli, amater, ts, senatori, omikron, rip, mudrosti, l, okrastaviti.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

U Bosni i Hercegovini danas prije podne umjereno obla~no. Naobla~enje koje }e sredinom dana zahvatiti zapadne predjele, do kraja dana pro{iri}e se i na ostale krajeve, na zapadu i sjeveru ponegdje sa ki{om. Vjetar slab, promjenljivog pravca, u centralnim i zapadnim predjelima slab do umjeren, ju`ni. Minimalna temperatura od 5 do 11, maksimalna dnevna od 13 do 19 C. Sutra obla~no sa ki{om na sjeverozapadu, zapadu i jugu zemlje. U utorak obla~no sa slabom ki{om ponegdje u sjeverozapadnim i centralnim predjelima. U srijedu i ~etvrtak umjereno obla~no. U ~etvrtak na sjeveru sa slabom ki{om. U Sarajevu umjereno obla~no. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 6, maksimalna dnevna 16 C.

Danas na istoku Evrope i ve}em dijelu Balkanskog poluostrva prete`no sun~ano, u ostalim predjelima promjenljivo obla~no, na zapadu sa ki{om, u oblasti Mediterana sa pljuskovima i grmljavinom. Jak vjetar puha}e iznad Britanskih ostrva. Najhladniji grad bi}e Moskva sa temperaturom od 0, najtopliji Rim sa temperaturom od 20 C. Na Balkanu danas sun~ano ili umjereno obla~no, dok }e u oblasti Jadrana, na sjeverozapadu Balkana i jugu Gr~ke tokom cijelog dana biti potpuno obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 8 do 16, u oblasti Jadrana i juga Balkana do 20 C.

60

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
autor: Nenad Veli~kovi}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Drago Buka, Mario Drma}, Damir Kustura, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Ismir Fazli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka po~etak u 11 sati. galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

TUZLA

re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington... po~etak u 18 i 22 sata.

ARTILJERO
komedija, re`ija: Sr|an An|eli}, uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~... po~etak u 17.15 i 20 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej Alije Izetbegovi}a i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

SKYFALL

KINA
CINEMA CITY
HOTEL TRANSILVANIJA

GALERIJE
BLACKBOX
Izlo`ba fotografija Foto {kola Jesen 2012. Nakon 16 ~asova foto {kole pod vodstvom Agdala Nuhanovi}a, polaznici }e na otvorenju izlo`be publici predstaviti svoje fotografije. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 22. novembra.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata Haim James Pinto. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati. triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem... po~etak u 13.15, 15.30, 18, 19.15, 20.45 i 22 sata.

ZENICA

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ARS AEVI ART DEPO


animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James... po~etak u 12.20 i 14.20 sati. Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2


fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20.15 i 22.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PARANORMALNA AKTIVNOST 4

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 16.45 sati.

BIHA]

CENTAR GRBAVICA
Izlo`ba slika umjetnika Karoline Atagi}, Ilonke Terzi}, Hajrije [orn, Miroslava Kaurina i [efika Arnautovi}a. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 23. novembra.

GUMENI TARZAN 3D
animirana avantura, re`ija: Michael Hegner, glasovi: Thure Lindhardt, Nicolaj Kopernikus, Signe Egholm Olsen... po~etak u 11.15 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D

UMJETNI^KA
Izlo`ba Dreams & ruins ~etvorice autora iz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A. Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud. Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakim radnim danom od 10 do 18 sati. horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D

KINA
UNA
SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2
fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 17 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 14.30 sati.

DELFIN: PRI^A O SANJARU

MARKO MAKAKO
animirana komedija, re`ija: Jan Rahbek, glasovi: Mille Lehfeldt, Toke Lars Bjarke, Jess Ingerslev... po~etak u 11.15 i 12 sati.

avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 12.35, 14.25 i 19 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BR^KO

HOTEL TANSILVANIJA
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 13.45 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D


horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington... po~etak u 16.25 i 18.30 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa Ku}a od kamena. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 13, 16, 19 i 22 sata.

animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

DELFIN: PRI^A O SANJARU

POZORI[TA
DOM KULTURE
29. susreti pozori{ta BiH Gostovanje Pozori{ta Prijedor DJELIDBA
autor: Skender Kulenovi}, re`ija: Marko Misira~a, igraju: Radenko Bilbija, Darko Cvijeti}, Rade Stupar, Dean Batoz, Sini{a Vu~i}evi}, @elimir Rivi}, Mirela Predojevi}, Goran Joki}, Aleksandar Stojkovi}, Slobodan ]usti} po~etak u 19.30 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2


fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson... po~etak u 15.30, 18 i 20.15 sati.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 11.30 sati.

DIVLJACI

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola \uri~ko... po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

SAMMY 2: MORSKA AVANTURA 3D

MUZEJI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively po~etak u 21.20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D


avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 11 i 13 sati.

BANJA LUKA
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Pat Carroll, Carlos McCullers II, Cinda Adams... po~etak u12.45 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2


fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).

OTETA
triler, re`ija: Simon West, uloge: Nicolas Cage, Malin kerman... po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije,

KINA
MULTIPLEKS PALAS
SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


SP OR T

TV PROGRAM

61

@rijeb za Eurobasket Slovenija 2013.


18.00 BHT1
KO[ARKA

Sjaj Pariza
19.40 BHT 1

SE RI JE

Hrabro srce
Braveheart, 1995.

22.10 HRT2

AKCIJA
Re`ija: Mel Gibson Uloge: Mel Gibson, Sophie Marceau, Catherine McCromack, Patrick McGoonan

[kotska, 13. stolje}e. Dje~ak William Wallace svjedok je smrti oca i brata koji su se priklju~ili ustanku protiv engleske vlasti. Godinama kasnije, engleski kralj Edward I dodjeljuje engleskim plemi}ima pravo prve bra~ne no}i sa svakom nevjestom {kotskih gor{taka. William Wallace se zato potajno vjen~a sa svojom ljubljenom Murron, ali ona smrtno strada od ruke engleskih vojnika. Wallace se odmah osveti po~initeljima i od tada postaje nemilosrdan borac protiv engleskih vlastodr`aca...

Hermione je i dalje u {oku. Ethan planira bijeg sa njom, dok svi poku{avaju prona}i mjesto gdje su se sklonili. Nakon anonimnog telefonskog poziva, policija dolazi u kafe. Hermione se predaje. Namjerava se izjasniti krivom, branit }e je Lucien. Alfred je jo{ u komi. Nakon {to Catherine to zatra`i od njega, Philippe odlazi od ku}e.

Snjegovi Kilimand`ara
13.45 BHT 1 DRAMA
Re`ija: Henry King Uloge: Gregory Peck, Susan Hayward, Ava Gardner, Hildegard Knef The Snows Of Kilimanjaro, 1952.

FIL

Dvije sestre za kralja


21.35 MRE@A DRAMA
Re`ija: Justin Chadwick Uloge: Scarlett Johansson, Natalie Portman, Eric Bana, Kristin Scott Thomas The Other Boleyn Girl, 2008.

FIL

Asi
20.50 FTV

Oru`je kojim je po~injeno ubistvo prona|eno je u Demirovoj ku}i. Ovako }e Demir biti progla{en krivim. Asi je, kao i Demir, sigurna da je ovdje rije~ o uroti. Tu`ilac misli da je D`emal-aga, ako Demir nije imao prste u tome, poginuo nesretnim slu~ajem. Zbog toga `eli da Asi razgovara sa Demirom. Ako Demir prizna krivicu, kazna }e biti bla`a. Ali Asi je zbunjena onime {to joj Aslan govori u vezi sa no}i ubistva. Asi posje}uje Demira kako bi s njim razgovarala o no}i kad se desilo ubistvo. Ovaj }e susret biti po~etak novoga poglavlja u Asinoj i Demirovoj ljubavnoj pri~i.

Dok le`i ranjen u afri~kom logoru, u podno`ju snje`nih obronaka planine Kilimand`aro, Harry se sje}a doga|aja iz svoga `ivota. Pisanje, `ene i lov su strasti koje su odredile njegov `ivot i ovladale njime. U potrazi za njima, putovao je svijetom od salona boemskog Pariza, {panskih rati{ta do afri~kih ravnica. Sada, u sjeni velike planine i prijete}e smrti zbog gangrene, po-

U doba kada su tiranije bile ne kuriozitet, ve} omiljena vrsta vladavine, tiranija jednog ~ovjeka ko{tala je dvije sestre. Jedna se zaljubila dok je druga `eljela vlast. Henrik 8 `elio je nasljednika, ali njegova lako zaljubljiva narav primoravala ga je na najgnusnije zlo~ine. Doba u kojem se vlastite `ene slalo na vje{ala, prikazano na suptilan, posve neobi~an na~in.

U zemlji `ena
23.05 FTV
In The Land of Women, 2007.

FIL

Prljavi ples 2
23.30 OBN
Dirty Dancing Havana, 2004.

FIL

ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Jon Kasdan Uloge: Adam Brody, Kristen Stewart, Meg Ryan, Olympia Dukakis, Elena Anaya, Kelsey Keel

ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija:Guy Ferland Uloge: Diego Luna, Romola Garai, Sela Ward...

Budva na pjenu od mora


21.45 FTV

Carter Webb mladi je scenarist iz Los Angelesa specijaliziran za meke porni}e. Upravo ga je napustila djevojka Sofia, mlada popularna glumica, i on je u depresiji. Odlazi baki u mali grad, gdje se zbli`i s bakinim susjedama, vrlo privla~nom Sarah Hardwick, `enom mla|e srednje dobi koju je njen suprug prevario s drugom `enom, te njihovom k}erkom tinejd`ericom Lucy.

U studenom 1958. godine 18-godi{nja Katey Miller seli se s obitelji u Havanu. Njezini roditelji o~ekuju da se sna|e me|u bogatim prijateljima, no ona se zaljubi u Javiera, konobara i izvrsna plesa~a. Par se tajno sastaje u no}nom klubu Havana gdje uvje`bava ples za natjecanje. No revolucija }e im pomutiti planove.

Olga rje{ava stambeno pitanje i Radmilovi}e ~eka selidba u ku}u. Nina ne `eli da je u ku}i sa Jovom i sa familijom, a Jovo ne `eli kod nje u Tivat. Ponovo ulaze u sukob i zbog zelena{a i zbog svadbe. Lunjo dobija batine od Boninijevih ljudi, jer nije donio pare. Tra`i pomo} od Bojane. Vidjev{i ga izubijanog, Bojana se sa`aljeva i zahtijeva od majke da sazna gdje joj je otac. Kre}e sa Lukom put @abljaka, ali u ku}i svoga oca zati~e nau~nicu Katarinu U me|uvremenu, otkriva se dio mutne Savine pro{losti, a Lukin drugar Alek se ponovo odaje kriminalu, povrije|en zbog neuzvra}ene ljubavi prema Nata{i.

Dug povratak ku}i


13.50 HRT2 DRAMA
Re`ija: Glenn Jordan Uloge: Rebecca De Mornay, Keith Carradine, Ellen Burstyn, Thora Birch, Jordan Brower Night Ride Home, 1999.

FIL

Udara~i
00.30 PINK
Hitters, 2002.

FIL

TRILER
Re`ija: Eric Weston Uloge: Robert Davi, Costas Mandylor, Joey DePinto

Nora Mahler jo{ kao dijete odlu~ila je `ivjeti s bakom na farmi radije nego s roditeljima u gradu. Kad se udala, nagovorila je svog mu`a Neala da ostanu tamo `ivjeti. Nora je djetinjstvo provela uz konje, pa je na to nau~ila i svoju djecu Simona i Cleu. Osobito je bila vezana za Simona, koji je zamalo umro pri porodu, a i ona je jedva pre`ivjela. Tragi~an slu~aj prekinuo je miran i skladan `ivot obitelji Mahler: Simon je pao s konja i poginuo. Taj djeli} sekunde promijenio je `ivot Mahlerovima, osobito Nori, za koju `ivot bez sina vi{e nije imao nikakvog smisla...

Nedugo nakon {to se poslije odslu`enja trogodi{nje zatvorske kazne ponovno na|e na slobodi, njujor{ki mafija{ Nick DeLuca dozna da su pripadnici suparni~kog klana, nemilosrdna bra}a Vince i Jake Provenzano okrutno ubili njegova mla|eg brata Franka. Uzdaju}i se u dobre odnose s bra}om Tonyem i Steveom Sibianijem, sinovima utjecajnog starog mafija{a Dantea, koji radi za Vincea, Nick odlu~i pod svaku cijenu osvetiti ubijenog brata. Me|utim, tokom proteklih se godina mnogo toga promijenilo, pa Tony sad vodi no}ni klub, `ivi mirnim `ivotom uz voljenu djevojku i nastoji se dr`ati podalje od mafije i poslova svog oca...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Usputni dnevnik ispod Treskavice i Bjela{nice, dok. program 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Mali spasioci 08.15 Dje~iji festival Turska 08.45 Pocoyo 08.55 Barbie i ~arolija Pegaza 10.20 Mia i ja 10.45 Harveytoons 11.00 Magazin LP u nogometu 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Asi, serija, 79. ep. (r)

nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Strasti, TV novela (r) 08.00 Vijesti 08.10 Pregled nedjelje za osobe sa o{te}enim sluhom Mala tv 08.35 Bio jednom jedan `ivot, crtana serija 09.25 Viva pinjata, crtana serija 09.55 Ritam d`ungle, crtana serija 10.00 Ljetne ljubavi, omladinska serija (r) 11.00 Kvizolog, kviz 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop, emisija za poljoprivrednike 13.00 Zapisi o selu, dok. program 13.30 Vez, emisija etno muzike

TV1
06.10 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 53 (r) 07.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 54 (r) 08.00 Promo 08.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 1/65 (r) 09.00 Promo 09.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 2/65 (r) 10.00 Promo 10.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 3/65 (r) 11.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 4/65 (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Kapital, biznis magazin

HAYAT
06.00 06.45 07.30 08.00 08.25 09.00 09.20 10.00 10.27 10.54 12.59 13.00 13.40 14.28 Bandini, 190. ep., Kraj, serija 49. ep. Moj dom Svi na selo Moji d`epni ljubimci, crtani film Helo Kitty, crtani film, 7 i 8. ep. Garfield, crtani film, 44. I 45.. ep. Pokemoni, crtani film, 11. ep. Gormiti, crtani film ZMBT 5, nominacije Biometeorolo{ka prognoza Bandini, serija, 185. ep. Bandini, serija, 186. ep. Bandini, serija, 187. ep.

PINK
07.30 Put u El Dorado, ameri~ki animirani film
KOMEDIJA Re`ija: Bibo Bergeron, David Silverman, Don Paul, Will Finn

OBN
05.40 Hairy Scary, crtani film 05.55 Gladijatori, crtani film 06.20 Gusarska akademija, crtani film 06.30 Cosmic Quantum Rey, crtani film 06.55 Zakumi, crtani film 07.20 Kornja~e Hero, crtani film 07.40 Nebeske plasa~ice, crtani film 08.00 In Magazin, showbiz magazin 09.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~ka serija 09.20 Odba~ena, serija (r) 11.00 Sulejman Veli~anstveni, serija (r) 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show

07.35 Sjaj Pariza, igrana serija, 41/80 (r) 08.00 Vijesti 08.15 EURO panorama (r) 08.45 Veliki ekran, filmski magazin (r) Program za djecu 09.15 [kola filma, obrazovna serija, 19/26 09.40 Gombijev zeleni otok, animirana serija, 1/52 09.55 Matematika, obrazovna serija, 1/13 10.10 Istinite pri~e, animirana serija, 6/10 10.20 Thinking Box, magazin 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 Vijesti 12.15 TV Liberty 12.45 Izazovi poljoprivrede 13.15 Putevi zdravlja, magazin 13.45 Snjegovi Kilimand`ara, ameri~ki igrani film 15.45 Vijesti 16.00 FIFA World Cup Brasil 2014, magazin 16.30 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 17.00 Liga {ampiona u nogometu, magazin 17.30 Samo za zabavu, revijalni program 18.00 @drijeb za Eurobasket Slovenija 2013, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.40 Sjaj Pariza, igrana serija, 42/80 20.05 Tajna kopca, igrana serija, 6/8 21.00 Crta, politi~ki magazin 22.00 Vijesti 22.15 BHT sport 22.45 Crna ovca, magazin 23.15 Susreti pozori{ta/kazali{ta BiH - Br~ko 2012, hronika 23.45 Intervju, ameri~ki igrani film /12+/ 01.10 Pregled programa za ponedjeljak

Postoji samo jedan problem - nalaze se u zatvoru, na brodu {panskog istra`iva~a Cortesa. Nakon smjelog bijega uspiju se probiti do El Dorada, ali tu njihovi problemi tek po~inju... Animirana pustolovina Put u El Dorado okupila je glazbenu ekipu nagra|enu Oscarom za Kralja lavova. U vrhunskoj gluma~koj ekipi, koja je likovima posudila glasove, nalaze se oskarovac Kevin Kline i nominiran za Oscara Kenneth Brannagh, kao i Armand Assante, oki}en Emmyem.

Lud, zbunjen, normalan


20.10
13.35 Bach i Bottine, kanadski igrani film 15.20 Mala princeza, crtana serija 15.30 Pijem li previ{e?, dok. program 16.30 Vijesti 16.40 Mu}ke, humoristi~ka serija, 54. epizoda 17.50 Budva na pjenu od mora, igrana serija, 14. epizoda (r) 18.50 Mia i ja, crtana serija 19.15 Mala princeza, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, serija 20.50 Asi, serija, 80. ep. 21.45 Budva na pjenu od mora, igrana serija, 15. epizoda 22.50 Dnevnik 3 23.05 U zemlji `ena, ameri~ki igrani film 00.45 Mu}ke, igrana serija, 54. epizoda (r) 01.45 Dnevnik 2 (r) 02.15 Pregled programa za ponedjeljak

Budva na pjenu od mora


16.00
14.00 14.30 15.10 15.30 16.00 17.00 17.10 18.35 19.30 20.10 21.00 22.30 23.00 23.10 00.00 01.30 02.00 02.25 03.05 03.30 03.50 04.20 Rije~ vjere Stupovi duhovnosti Gastronomad Od zlata jabuka, putopis Budva na pjenu od mora, serija (r) Vijesti 7 u 1, otvoreni program Na{ biznis Dnevnik 2 Sport Odgovor. No 1 Tesna ko`a 2, film Dnevnik 3 Sport Dukafest, hronika Lovac, serija Mehani~ar, film (r) Od zlata jabuka, (r) Dnevnik 2 (r) Odgovor. No 1 (r) Zapis o selu, dokumentarni program (r) Rije~ vjere (r) Stupovi duhovnosti (r) Vez, emisija etno muzike (r)

TV Jedna
16.00
13.00 Promo 13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. (r) 15.00 Promo 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 11/12 (r) 15.58 Najava Vijesti u 17 16.00 TV Jedna, showbiz magazin 17.00 Vijesti u 17 17.15 Promo 17.30 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, ep. 11, 12 19.00 Dnevnik 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. 21.35 Dvije sestre za kralja, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12 00.20 Dnevnik (r) 01.10 Ruska obe}anja, igrani film 02.30 No}ni program

Glam Blam
18.00
15.20 16.06 17.02 17.50 18.00 19.00 19.30 19.37 19.55 20.00 22.00 23.00 23.50 23.53 23.58 00.42 01.00 Bandini, 188. ep. Bandini, 189. ep. Bandini, 190. ep. ZMBT televoting Glam Blam, zabavni program Vijesti u 7 Sport Stanje na putevima Televoting ZMBT 5 Formula 1, VN SAD-a, sportski program Bandini, 191. ep. Krv nije voda, serijski program, 45. ep. Sport centar ZMBT televoting Glam Blam, zabavni program Muzi~ki program Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a Vijesti u 7, informativni program Krv nije voda, serijski program, 45. ep. Muzi~ki program

Sve za ljubav
21.00
09:30 Gold Express, muzi~ka emisija 12.00 Dobar kom{ija, zabavno kola`na emisija 13:30 Multimilioner, kviz (r) 14.30 \avolja ve~era, reality emisija (r) 15.50 Zvezde Granda, muzi~ko takmi~arski show (r) 18.30 Info top, centralne vijesti 19.00 Vremenska prognoza 19.05 Kursad`ije, humoristi~ni serijal 20.00 Moja velika svadba, reality emisija, 2. dio 21.00 Sve za ljubav, reality emisija 22.30 Pink Target, talk show (r) 23.30 VIP Room, muzi~ko zabavni show 00.30 Udara~i, ameri~ki film

Princ iz Bel Aira


09.00
13.00 14.00 15.00 15.50 16.50 17.30 18.50 19.10 19.15 20.00 21.30 22.25 23.30 01.10 02.15 02.30 02.35 03.10 04.00 04.20 Telering, talk show Reflex, talk show (r) Najbr`i igra~, kviz Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) Red Carpet, zabavna emisija (r) Dejana: Vid za sretno djetinstvo, talk show OBN Info OBN Sport In Magazin, show magazine Odba~ena, serija Pravda za sve, ameri~ka serija Preljubnici, reality drama Prljavi ples 2, film Odba~ena, indijska serija (r) OBN Info (r) OBN Sport (r) In Magazin, showbiz magazin (r) ^uvari planete, dok. program OBN Info (r) OBN Sport (r)

03.00 03.40 04.25

Tajna kopca
20.05 BHT 1
Anne je primljena u bolnicu na posmatranje zbog simptoma sr~anog oboljenja. Eric, koji je izabran za poslanika, odlazi u bolnicu i tu upoznaje Davida. Severine, koju su uhvatili Carsacovi ljudi, optu`uje Margot da je anga`ovala sumnjive radnike. Margot je u pritvoru i mora se suo~iti sa ljudima koji su je optu`ili...

SE RI JA

TV SA
07.00 Strasti, (r) 07.50 Strasti, (r) 09.00 Jednom davno 09.30 Sirene 10.00 Ime moje {kole, (r) 11.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 12.00 Legenda o Bruce Lee ju (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.05 Darovi prirode 13.35 TVSA ribolov 14.05 Posao za stranca, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Ljetne ljubavi 16.30 Ljetne ljubavi 16.55 Jednom davno (r) 17.25 Sirene (r) 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Art ku}a 21.25 Sarajevo art 21.55 Ja i ti i svi koje poznajemo, film 23.35 Autoshop magazin (r) 00.05 Dnevnik TVSA (r) 00.35 Odjava programa

TV TK
07.05 Budilica probudilica, program za djecu 07.10 Dje~iji program 09.00 Put kroz Liliput, dje~iji program 09.35 Djeca nas u~e 10.00 Na selu na sijelu 10.45 Vrata tajni, serija 11.30 Moj dom, magazin 12.00 Vijesti 12.05 Opstanak, dok. program 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija 15.00 Auto Show 15.30 Top shop 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljni kola` 17.45 Auto Show 18.00 Svjetla pozornice 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 19.55 Kako vrijeme prolazi, serija 21.35 Dvije sestre za kralja, film 23.30 Top ten stars, muzi~ki program

MRE@A
13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 11/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. 21.35 Dvije sestre za kralja, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12

TV MOSTAR
13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 11/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. 21.35 Dvije sestre za kralja, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12

TV ZENICA
08.05 Dokumentarni program 09.05 Animirani film 10.30 Odlika{i (r) 11.00 Muzi~ki program 12.00 Drezdenovi dosijei, serija 13.05 Serija, Mre`a 14.15 Bonaventura 15.00 Serija (Mre`a) 16.00 Selu u pohode (r) 17.00 O tome se govori (r) 18.00 Autoshop 19.00 Dje~iji program - Pri~e za laku no} 19.55 Serija, Mre`a 21.35 Igrani film, 00.00 Odjava programa

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Sveznadar 10.30 Vikend uz western 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Ja sam TVoja sudbina, serija 14.30 Ma~ak Mika 15.00 Pad leta 29, serija 15.30 Auto Shop Magazin 16.00 Odjeljenje za istragu, serija 17.00 Auto Shop Magazin 17.30 Dom2 18.00 Oliver Twist 18.30 Pad leta 29, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 INFO IC 21.00 Aurum filmsko ve~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Film 01.00 Program za Ameriku

TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Ritam regije Srebrenica (r) 09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Svjetlo istine, vjerski program 10.15 Religija u slu`bi `ivota 11.00 Sabur, vjerski program 11.30 Hazreti Merjem, serija 16.00 TV Zehra 17.00 Ritam regije Srebrenica (r) 17.15 Poljoprivreda i ekologija 17.40 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Dok. program 20.30 Te{anjska hronika 21.00 Cazinska hronika 22.00 Sportski program 23.30 Poljoprivreda i ekologija 00.00 Sportski program

TV USK
08.00 Azimuti, dok. program 08.30 Na{a snaga, emisija o OS BiH 09.00 Najbolje godine (r) 10.00 Vijesti 10.05 Auto shop magazin 10.30 Pjesma o Bosni 11.15 Eko kviz 12.00 Vijesti 12.10 Kraji{ka zemlja 12.40 Pet godina Balkana 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 15.00 Vijesti 15.05 Irene Huss, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.30 Nedjeljom zajedno, zabavno- revijalni program 18.15 @ivjeti zdravo, emisija o zdravlju 18.40 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 19.55 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Igrani film 23.30 Irene Huss, serija (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, igrana serija 324, 325. ep.(r) 14.45 Pitajte, tra`imo odgovore 15.20 PUTOPISI, dokumentarni program (r) 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.03 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dokumentarni program 21.05 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 TOP 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za ponedjeljak

TV BN
08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Pri~e zavi~ajne 09.30 Ni{ta li~no (r) 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Ni{ta li~no 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljno popodne 19.30 Dnevnik 2 20.05 Balkanske prevare 20.45 Film 22.45 ^ista}, igrani film 00.30 Zvjezdano nebo

TV ATV
07.00 Svijet poljoprivrede 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten, Ultimate Alien 11.20 Ben Ten, Ultimate Alien 12.00 Titanik, serija 13.00 Bandini, serija 14.00 Bandini, serija 15.00 Bandini, serija 16.00 Bandini, serija 17.00 Bandini, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 20.00 Formula 1, trka za VN SAD 22.00 Bandini, serija 23.00 Krv nije voda, serija 00.00 Auto {op magazin

OSLOBO\ENJE nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.


HRT1
06.23 06.41 06.44 06.56 07.35 09.20 09.33 09.40 09.49 09.50 12.50 13.00 Tema dana (r) Generalna {pica TV kalendar Odmori se, zaslu`io si 4 - humoristi~na serija (r) Zlatna kinoteka: Donovanov greben, ameri~ki film (r) TV kalendar (r) HAK - Promet info Vijesti Vrijeme danas Vukovaru - ime sveto, prijenos Biblija Vukovar: Misa, prijenos s Memorijalnog groblja `rtava iz Domovinskog rata Vijesti Mir i dobro Pogled iz visine: Afrika, dokumentarna serija Navrh jezika: Strah od zmija (r) TV kalendar (r) Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info Vrtlarica Volim Hrvatsku, show program Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve~eras + najava Loto 6/45 Sve u 7!, kviz Zaustavljeni glas, dokumentarni film (r) Damin gambit, talk show Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme sutra Mary Higgins Clark: Vidi te dok spava{, ameri~ki film (r) Usamljena srca, ameri~ki film (r) Alpe Dunav Jadran (r) Prizma, multinacionalni magazin (r) Dnevnik 3 (r) Vijesti iz kulture (r) Sport (r) Vrijeme sutra (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 AlJazeera Business 08.30 Kontekst, (r) 09.00 Slovo `ivota Afganistan: Kako smo izgubili istok? (r) 10.00 Kontekst, (r) 10.30 AlJazeera Business 11.00 Kontekst, talk-show, (r) 11.30 AlJazeera Business 12.00 AJE program 14.00 [irom svijeta, Povici iz predgra|a 15.00 Kontekst, talk-show, (r) 15.30 Pri~e sa istoka Kina: Izgubljeni dok. program (r) 16.00 Vijesti 17.00 AlJazeera Business 17.30 Kontekst, talk-show, (r) 18.00 Vijesti 19.05 Pri~e sa istoka Kina: Izgubljeni,dok. program 19.30 Razglednice iz Centralne Azije - Kirgistan, II dio, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Svijet - 31 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Svijet 23.30 Druga strana Srbije, dok. program

63
K SH OW

HRT2
06.41 Veterani mira, emisija za branitelje (r) 07.28 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.58 Moomini, crtana serija 08.25 Animanijaci, crtana serija (r) 08.45 Berislav [ipu{: Osorski pla~ oko 45' (r) 09.30 Vukovar moje mladosti, dokumentarni film (r) 09.58 Mary Higgins Clark: Vidi te dok spava{, ameri~ki film 11.34 Punom snagom cure: Sve ili ni{ta, ameri~ki film (r) 13.15 Babybonus 13.50 Dug povratak ku}i, ameri~ki film (r) 15.30 Magazin Lige prvaka 16.00 Olimp - sportska emisija 17.20 Hokej, Ebel liga: Medve{~ak - Red Bull Salzburg, emisija 17.30 Hokej, Ebel liga: Medve{~ak - Red Bull Salzburg, prijenos 20.02 Kulturna ba{tina: Krka i njezini spomenici (r) 20.25 Rukomet, LP: Krim Mercator Podravka, prijenos 1.poluvremena 21.10 Rukomet, LP: Krim Mercator Podravka, prijenos 2.poluvremena 22.10 Hrabro srce, igrani film (r) 01.05 Jacques Houdek i Dive, snimka koncerta iz HNK Zagreb (r) 02.22 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05.01 No}ni glazbeni program: Rekonstrukcija Nina Badri} (r)

NOVA
07.30 Pokemoni, crtana serija 07.55 Beyblade metal, crtana serija 08.20 Lego Ninjago, crtana serija 08.45 Winx Club, crtana serija (r) 09.15 Lalaloopsy, crtana serija 09.20 Bratz, crtana serija 09.45 Power Rangers Samurai, serija (r) 10.10 Power Rangers Samurai, serija 10.35 Larin izbor, serija (r) 12.40 Klika, igrani film (r) 14.30 Superman 3, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Hancock, igrani film (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 20.55 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.45 Masterchef, reality show 23.20 Red Carpet, showbiz magazin 00.20 Utjeriva~ pravde igrani film 02.10 @ene s Dedinja, serija (r) 03.00 Teksa{ki masakr motornom pilom: Po~etak, igrani film 05.00 Red Carpet, showbiz magazin (r)

RTS
10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Vijesti 11.05 Muzi~ki program 12.00 Plavi krug, dok. program 12.25 Moj ljubimac, zabavni program 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.50 Gastronomad 15.05 Vijesti 15.15 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Jagodi}i, serija (r) 17.00 Veliki rat, program za dijasporu 17.30 [ljivik, muzi~ki program 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Jagodi}i, serija 21.00 Na{a Engleskinja, tv film (r) 22.05 Novi tabloid, zabavni program 23.00 D`ez face: Kurt Elling 23.25 Snovi od slame, (r)

RTCG
08.00 Vijesti 08.05 Kad pro{etam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Nvo sektor 11.35 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Sportska subota 12.35 Program za djecu 13.20 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.05 Sat tv: Dijaspora vijesti 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 Budva na pjenu od mora 4 (r), serija 17.00 Putevi `ivota 17.30 Meridijanima, putopisi (r) 18.30 Muzika 19.00 Sat tv dijaspora vijesti 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.05 Profil (r) 21.35 Sat tv: Dijaspora i blic biznis 22.00 Dnevnik 3 22.30 Art magazin 23.00 Muzika 23.30 Putevi `ivota

Dejana
17.30 OBN

TA L

14.45 15.00 15.42 16.34 16.38 17.00 17.09 17.10 17.15 17.47 19.10 19.30 19.58 20.04 20.07 20.08 20.15 21.11 22.53 23.45 00.05 00.13 00.16 00.21 01.52 02.52 03.22 04.07 04.27 04.35 04.38

Ova emisija je posve}ena djeci. [ta za mali{ane zna~i vid, govor, sluh, pokret? Sretno djetinjstvo satkano je iz niza malih detalja, a tako velikih za sutra{njost. Onda kada ne umiju da prepoznaju problem, onda kada ne znaju da naprave razliku i da objasne {ta ih mu~i, kada ne znaju da li je nomalno {to vide mutno, kada padaju i povrije|uju se ili se izoluju u svoj svijet, niko i ne sluti da odgovor le`i u tome da dijete ne vidi dobro...

Mu}ke
16.40 FTV

SE RI JA

Sad kada Cassandra i Rodney o~ekuju dijete, Trotteri odlaze na proslavu u Kobilju glavu. Mickey Pearce podsjeti Rodneya da mora na}i odgovaraju}i posao sada kada ~eka dijete. Dela mu~i ideja o vazektomiji, a bra}a zbog lo{eg posla izbjegavaju dr. Singha. Dvojac ubrzo saznaje kako je Cassandra pobacila.

EUROSPORT
08.30 FIA touring car, Makao 09.15 Snuker, Sofia, Bugarska 11.00 Futsal, SK Tajland, u`ivo, za 3. mesto 12.30 Futsal, SK Tajland, polufinale 13.30 Futsal, SK Tajland, u`ivo, finale

EUROSPORT 2
07.00 Fudbal, Bundesliga, Dortmund Greuter Furth 08.00 Fudbal, Bundesliga, Bayern Munich Schalke 04 09.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 11.00 Snuker, Sofia, Bugarska, u`ivo 13.00 Umjetni~ko klizanje, Francuska 14.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Werder Bremen Fortuna Dusseldorf 17.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Hoffenheim Wolfsburg 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Futsal, SP Tajland: za 3. mjesto 21.30 Futsal, SP Tajland: finale 22.30 Rukomet, EHF L[ 23.30 Umjetni~ko klizanje, Francuska 00.30 Fudbal, Bundesliga, Hoffenheim Wolfsburg 02.00 Snuker, Sofia, Bugarska

SPORT KLUB
06.15 [panska liga: Valencia Espanyol 09.30 Premier League: Liverpool - Wigan 11.15 Pregled Euroelague 12.00 SK Studio, direktno 12.30 Ukrainian league: Tavria - Dnipro, direktno

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Francuska: Evian - Saint Etienne 11.00 Fudbal Italija: Milan - Napoli 13.00 Fudbal Jelen Super Liga: Radni~ki 1923 Sloboda prenos

ARENASPORT 2
07.30 Motosport Mundial: Magazin 08.00 Odbojka, Cev liga {ampiona `ene: Dinamo Moskva Crvena Zvezda 10.00 Sport Quest: Magazin Ep09 10.30 Box: ESPN Fights 12.00 Endesa liga: Highlights 12.15 Ko{arka, Endesaliga: Fuenlabrda Barcelona 14.15 NFL: Extra 14.30 Ameri~ki fudbal, NFL: Game Day 15.00 Ko{arka, Aba liga: Crvena Zvezda - Krka 17.00 Ameri~ki fudbal, Ncaa: 19.00 Ko{arka, Endesaliga: Assignia Manresa Real Madrid 21.00 Box: Kotv Classics Ep 63 22.00 Box: Sherman Williams Robert Helenius 00.00 Ko{arka, Aba liga: Split - Cibona 02.00 Rukomet EHF liga {ampiona: Partizan - Montpellier 03.30 Rukomet EHF liga {ampiona: Budu}nost - Viborg

Hernandez - Ross
21.00
15.00 Snuker, Sofia, Bugarska, u`ivo 17.00 Umjetni~ko klizanje, Francuska 19.00 Snuker, Sofia, Bugarska, u`ivo 21.00 Boks, IBF World Title - Cruiserweight, Y. Hernandez, Kuba T. Ross, Kanada 22.45 FIA touring car, Makao 23.45 Motorsports weekend magazin 00.00 Snuker, Sofia, Bugarska 01.15 Motorsports weekend magazin

Formula1 USA
20.00
14.30 Holandska liga: Utrecht - Twente, direktno 16.30 Premier League Golovi 17.00 Premier League: Fulham Sunderland, direktno 19.00 Segunda division: Numancia - Almeria (direktno, II poluvrijeme) 20.00 F1 USA - Trka, direktno 22.00 NBA: New York Indiana 00.00 Championship: Millwall - Leeds

Fudbal
15.00
15.00 Fudbal Italija: Fiorentina - Atalanta prenos 17.00 Rukomet EHF L[: Partizan - Montpellier prenos 19.00 Rukomet EHF L[: Budu}nost - Viborg prenos 21.00 Emisija Jelen Pregled Kola 23.00 Ko{arka - Aba: Studio prenos 22.25 Ameri~ki Fudbal NFL: Indianapolis - New England prenos 02.20 Ameri~ki Fudbal NFL: Baltimore Pittsburgh prenos

DISCOVERY
09.05 U djeli}u sekunde 09.55 Vrhunsko graditeljstvo 10.50 Ameri~ke drvosje~a 11.40 Prljavi poslovi 12.35 Kraljevi aukcija- 2 epizode 14.00 Tragom aukcija 14.25 Trgovci 15.20 Let iznad Aljaske 16.15 5 vrhunskih svjetskih mega fabrika 17.10 Pre`ivljavanje: Sibir I 18.05 Pre`ivljavanje udvoje 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Put oko svijeta sa 80 prevoznih sredstava 21.00 @eljeli ste da znate: Ispiranje mozga 22.00 Izumi i otkri}a koji su promijenili svijet 23.00 Strastveni ribolovci 00.00 ^udo da sam `iv: Izgubljen na moru

N. GEOGRAPHIC
10.45 Apokalipsa 11.40 Nisam to znao 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 Poveznica 14.25 Poznati kosmos 15.20 Megafabrike 16.15 Megafabrike 17.10 Megafabrike 18.05 Avionske nesre}e 19.00 Empajer stejt bilding 19.55 Najte`e popravke na svijetu 21.00 Tema zabave: Bogati i slavni 21.55 ]orkirani u inostranstvu: Sadamov sin 22.50 Avionske nesre}e: Pad helikoptera 23.45 Empajer stejt bilding 00.40 ]orkirani u inostranstvu: Sadamov sin

VIASAT HISTORY
10.00 Egipat 11.00 Kapjong 12.00 Inuitska odiseja: Osvajanje Novog svijeta 13.00 Umjetnost Rusije 14.00 Rusija kroz vijekove 15.00 De{ifrovanje majanskog koda 16.00 Germanska plemena 17.00 Razbija~i {ifara 18.00 Gerouov zakon 20.00 U mese~evoj senci 22.00 @ivo oru`je 23.00 ^ovjekova istorija 00.00 Sikert protiv Sard`enta 01.00 Oci, arheolo{ka detektivska pri~a 02.00 Dobrodo{li u osamdesete 03.00 Ljeto ljubavi 04.00 Najgori poslovi u istoriji 05.00 Sikert protiv Sard`enta

ANIMAL PLANET
09.05 Dik i Dom u svetu `ivotinja 09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 D`ef Korvin 10.25 Upoznajte divljinu 10.55 Priroda Francuske 11.50 Ta prelijepa Afrika 13.40 Najezda `ivotinja 14.35 Siroti{te za divlje `ivotinje 15.00 Spasila~ka ekipa veterinara 15.30 Preslatki ljubimci! 16.25 Trofejne ma~ke 17.20 Veterinar za cijeli svijet 18.15 Slu`ba za spa{avanje aligatora 19.10 Amba / Ruski tigar 20.05 Priroda Francuske: Vrhovi Alpa 21.00 U lavljoj jazbini 21.55 ^udesno veliko plavetnilo: Antarktik 22.50 Pre`ivio sam!

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra `ena 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Vezane tajnom, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Dijagnoza ubistvo 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Dobra `ena 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Oteta: Bjegunac ljubavi, igrani film 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Havaji 5-0 23.20 Panika na ostrvu roka, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dobra `ena 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Dijagnoza ubistvo 05.10 Erika

TV1000

06.00 Jentl, igrani film 08.10 Bez zlih namjera, igrani film 10.20 Otkucaji srca, igrani film 12.00 Stijela, igrani film 14.00 Pti~ica, igrani film 16.00 O, brate gdje si?, igrani film 18.00 Bili Eliot, igrani film 20.00 Avanture Prisile, kraljice pustinje, igrani film 22.00 U potrazi za snom, igrani film 00.00 Zerotika, igrani film 01.30 Sju voli da {vrlja, igrani film 02.50 Samo u dupe, molim 2., igrani film

FOX LIFE

06.45 Vill i Grejs, serija 08.35 [apat duhova, serija 10.25 Ket i Kim, serija 11.25 Knji`arka, serija 11.55 Sudije za stil, reality show 12.25 Sudije za stil, reality show 13.00 Ali Mekbil, serija 14.00 Melisa i D`oi, serija 15.00 Ket i Kim, serija 15.30 Ket i Kim, serija 16.00 Sudije za stil, reality show 17.00 Ali Mekbil, serija 18.00 Privatna praksa, serija 19.00 Privatna praksa, serija 20.00 Tijelo je dokaz, serija 21.00 D`ordan, serija 22.00 Modna Policija, reality show 23.05 Paranormalna iskustva poznatih li~nosti, reality show 00.05 Ket i Kim, serija

FOX CRIME

06.00 Jedinica 06.50 Red i zakon 07.45 Red i zakon 08.35 Red i zakon 09.35 Pisac i detektiv 10.30 Pisac i detektiv 11.25 Pisac i detektiv 12 12.30 Medijum 13.30 Medijum 14.30 Prevaranti 15.35 Prevaranti 16.35 Pri~e iz podzemlja 17.40 Bolni propusti 18.45 Pariski forenzi~ari 19.50 ^etiri `ene i sahrana 20.55 Imitator 22.05 Imitator 23.10 Zlo~in 00.10 Jedinica 01.05 Prevaranti 02.05 Prevaranti 02.55 Jedinica 03.40 Jedinica 04.30 Jedinica 05.15 Zlo~in

HBO

06.00 Sre}a je topla dekica, Charlie Brown, film 06.50 Ja u ljubav vjerujem, film 08.50 Za ljubav nema lijeka, film 10.35 Titeuf, film 12.00 Monte Carlo, film 13.45 Justin Bieber: Nikad ne reci nikad, film 15.30 Djevojka sa zimovanja, film 17.05 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 47, serija 17.35 Po~etak, film 20.05 Planet majmuna: Postanak, film 21.50 Okus krvi V, ep. 10, serija 22.40 Shanghai, film 00.25 Ravnica u plamenu, film 02.10 Divni dje~ak, film 03.50 13. kat, film 05.30 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 47, serija

CINESTAR

09.00 Pri~a o Jacku i Rose, igrani film 11.15 Prljavi ples, igrani film 13.15 Portal smrti, igrani film 15.15 Pravila privla~nosti, igrani film 17.15 Nepravedna igra, igrani film 19.15 Sjever, igrani film 21.15 Dvorska urota, igrani film 23.45 U dolini, igrani film 02.00 Duga, igrani film

BiH }e ve~eras saznati imena protivnika na EP-u

SVEJEDNO JE,
NBA Prvi poraz Knicksa

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 18. novembar/studeni 2012.

49. strana

nikog se ne bojimo!

Lakersi bolji od Phoenixa


Pro{le su 23 godine otkako je Kareem Abdul-Jabbar (65) posljednji put zaigrao za ekipu LA Lakersa, a u petak je nave~er otkrivena njegova dugoi{~ekivana statua, najavljivana jo{ od augusta
Ko{arka{i Memphis Grizzliesa nanijeli su prvi ovosezonski poraz New York Knicksima u NBA ligi. U no}i s petka na subotu grizliji su kod ku}e slavili rezultatom 105:95. Obje su ekipe u ovu utakmicu u{le sa serijom od {est pobjeda u nizu i jednostavno je ne~ija morala stati. Sjajna igra Memphisa bila je glavni uzrok za prvi poraz Knicksa u ovoj sezoni, ali za isti mogu djelomi~no i sebe kriviti, odnosno svoj temperament. Naime, ~ak ~etiri tehni~ke pogre{ke napravili su gostuju}i igra~i iz New Yorka, ali ne zbog grubih prekr{aja, ve} zbog prigovaranja i naguravanja nakon prekida igre. Sjajni su u doma}im redovima bili [panac Marc Gasol s 24 poena i sedam skokova, te Zach Randolph koji je u~inkom od 20 ko{eva i 15 skokova upisao osmi uzastopni double-double u~inak. Kod New Yorka najeikasniji je s 20 poena bio Anthony. Odli~nu su utakmicu u Portlandu odigrali doma}i Trail Blazersi i Houston Rocketsi. Iako su gosti iz Teksasa imali u jednom trenutku druge ~etvrtine 16, te u jednom trenutku tre}e 15 razlike, to nije bilo dovoljno da se slomi tvrdoglavi Portland. Serijom Batuma, Leonarda i Lillarda 12:2 Trail Blazersi u potpunosti hvataju korak s gostima na isteku tre}e dionice (78:79). Novom sjajnom serijom, ovog puta solisti~kom rookieja Lillarda (6:0), Portland na samom kraju utakmice odlazi na 111:108, ali Morris 10 sekundi prije kraja tricom odvodi utakmicu u produ`etak. Samo su Lillard i Aldridge bili dovoljni da Trail Blazersi u dodatnih pet minuta slave rezultatom 8:6, a sveukupno 119:117. Iako ne previ{e spominjani, Nicolas Batum bio je prvi strijelac susreta s ~ak 35 uba~aja iz igre. Aldridge je kod doma}ina pridodao 29, te Lillard 27 poena. Goste je s 29 predvodio James Harden. Oklahoma City hunder lako}om je pro{la gostovanje kod New Or le an sa re zul ta tom

[uninu stradala ro`nja~a


Derbi susret 16. kola ruske Premier lige izme|u Dynama i Zenita prekinut je nakon {to je golman Dynama Anton [unin zatra`io ljekarsku intervenciju. Naime, ispred njegove glave eksplodirala je petarda, koja mu je o{tetila, barem privremeno, sluh i vid. Ovu vijest objavio je sam moskovski klub, koji je tako|er obavijestio javnost da je [unin ve} u bolnici na dodatnim pretragama kako bi se ustanovila ozbiljnost povrede. Prema prvim prognozama moskovskih ljekara [uninu je stradala ro`nica.

Kareem Abdul-Jabbar bio je glavna vijest ve~eri

Reuters

NBA liga, petak


Philadelphia - Utah 99:93, Indiana - Dallas 103:83, Detroit Orlando 106:110, New Orleans - Oklahoma City 95:110, Minnesota - Golden State 98:106, Memphis - New York 105:95, Sacramento - Atlanta 96:112, Portland - Houston 119:117, produ`etak, LA Lakers - Phoenix 114:102. 110:95. Od ostalih utakmica izdvojimo okr{aj Los Angeles Lakersa i Pho enix Sun sa u gra du Holywooda. Jezer~ani su rutinirano slavili 114:102 uz 31 poen Kobea Bryanta, ali to nije bila glavna vijest ve~eri. Pro{le su 23 godine otkako je Kareem Abdul-Jabbar (65) posljednji put zaigrao za ekipu Los Angeles Lakersa, a u petak nave~er (po ameri~kom vremenu) otkrivena je njegova dugoi{~ekivana statua, najavljivana jo{ od augusta.

Indiana je deklasirala Dallas

Reuters

POSLJEDNJE VIJESTI
SAU^E[]E EGIPATSKOM MUFTIJI - Reisu-lulema mr. Husein ef. Kavazovi} uputio je telegram sau~e{}a Njegovoj eminenciji dr. Ali D`umi muftiji Arapske Republike Egipat u povodu stradanja velikog broja djece u sudaru {kolskog autobusa i voza u centralnoj egipatskoj provinciji Asjut. MOSKVA NE VJERUJE HAGU - Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saop{tilo je ju~er da osloba|aju}a presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u pred Ha{kim tribunalom pokazuje da su presude tribunala politi~ki pristrasne. SAD: IZRAEL IMA PRAVO DA SE BRANI - Bijela ku}a ju~er je saop{tila da Izrael ima pravo da se brani od napada i odlu~i kako }e odgovoriti na vatru iz Pojasa Gaze, krive}i grupu Hamas da je izazvala sukobe. BERLIN [ALJE RAKETE TURSKOJ - Njema~ka je spremna da po{alje rakete patriot u Tursku u okviru pomo}i NATO-a na tursko-sirijskoj granici. IRAN POZVAO ISLAMSKI SVIJET DA ODGOVORI IZRAELU - Iranski ministar odbrane Ahmed Vahidi pozvao je u subotu islamski svijet na odmazdu Izraelu kako bi prestali zlo~ini cionisti~kog re`ima u Gazi.

FORMULA 1 VN SAD u Austinu


Branilac dvostruke tutule svjetskog prvaka u Formuli 1, njema~ki voza~ Sebastian Vettel na najboljem putu je da titulu osvoji i tre}i put zaredom. Pilot Red Bulla bio je najbr`i u kvaliikacijama za Veliku nagradu SAD koja se vozi u Teksasu, na stazi Circuit of the Americas u Austinu. On je za 0.109 sekundi bio br`i od dru go pla si ra nog Lewisa Hamiltona. U drugom redu na}i }e se Mark Weber (Red Bull) i Romain Gro sje an (Lo tus). Izne na|enje je slab plasman Fernanda Alonsa na devetu poticiju. On je zaostao za Vettelom 0.930 sekunde. Trka u Austinu po~inje u 20 sati po srednjeevropskom vremenu, a u 13 sati po lokal-

Vettel kre}e s pole pozicije


Sebastian Vettel bio je najbr`i u kvalifikacijama
Reuters

Reuters

Zvezda slavila u derbiju


Fudbaleri Crvene zvezde pobijedili su pred vi{e od 40 hiljada gledalaca na Marakani u 143. derbiju Par tizan sa 3:2 (1:2), iako su crno-bijeli dva puta vodili. Par tizan je doveo u vo|stvo debitant Aleksandar Mitrovi} u 9. minutu, Kasalica je u 14. izjedna~io, ali je samo minut kasnije Partizan ponovo vodio nakon autogola Jovanovi}a. Po~etkom drugog poluvremena, u 49. minutu Milojevi} je postogao izjedna~uju}i gola, da bi pobjedu Crvenoj zvezdi donio kapiten Nenad Milija{ postigav{i gol glavom u 74. minutu. 69. KOLO

nom. Meorolozi predvi|aju sun~ano i toplo vrijeme. Deset najbr`ih: 1. Sebastian Vettel (Red Bull-Renault) 1:35.657, 2. Lewis Hamilton (McLaren-Mercedes) + 0.109, 3. Mark Webber (Red Bull-Renault) + 0.517, 4. Romain Grosjean (Lotus-Renault) + 1.051,

5. Kimi Raikkonen (Lotus-Renault) + 1.137, 6. Michael Schumacher (Mercedes ) + 1.280, 7. Felipe Massa (Ferrari) + 1.484, 8. Nico Hulkenberg (Force India-Mercedes) + 1.643, 9. Fernando Alonso (Ferrari) + 0.930, 10. Pastor Maldonado (Williams-Renault) + 2.185...

9
3 9

13 21 23 44
1 5 4 1 9 1 3 5 3 6

JOKER 1 JOKER 2