2. 090/2011 Nenad Radosavljević 3.

091/2011 Marko Lazić

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA

4. 092/2011 STRUKOVNIH STUDIJA Marko KonatarKRAGUJEVAC 5. 093/2011 Bojan Stanisavljević

Studijski program: Drumski saobraćaj Predmet: Motorna vozila I

OTPORI PRI KRETANJU VOZILA - seminarski rad -

Autori:

Predmetni nastavnik: dr Milosav Đorđević, prof.

11.2012.26. SADRŽAJ .

Pod unutrašnjim silama otpora podrazumavaju se sve sile koje dejstvuju pri prenosu snage od motora do točka. tako da će se u daljem razmatranju uzimati kao efektivna sila vuče. kao na primer sile otpora vetra.  sile otpora pri stacionarnom i nestacionarnom kretanju. dok su na većim brzinama. s obzirom da su one znatne samo na polasku vozila iz mesta. U principu ove sile se ne uzimaju pri proračunu ukupnih sila kao otpori kretanju. [2] Spoljašnje sile otpora se mogu podeliti na:  sile otpora pri kretanju vozila iz mesta. uvek daleko više. ona koja se dobija na pogonskim točkovima vozila.UVOD U najopštijem slučaju sile otpora koje dejstvuju na vozilo u kretanju mogu se podeliti na unutrašnje i spoljašnje sile otpora. kako inercione tako i sile trenja elemenata transmisije. Stoga se ove sile otpora i zovu unutrašnjim silama. Sile otpora pri kretanju vozila iz stanja mirovanja (pokretanje vozila iz mesta) zavise od stanja kolovoza. pneumatika i mase vozila. Sile i momenti otpora pokretanju vozila iz mesta su posebno važni kod proračuna spojnice. ostale sile. pogotovu kod teretnih i vučnih vozila. a potiču od plastičnih i elastičnih deformacija podloge. Njihovo dejstvo se može sa dovoljnom tačnošću aproksimirati stepenom korisnosti transmisije. elastičnih deformacija točkova i inercionih sila kao sile otpora ubrzanju. [3] Kretanju vozila ustaljenom brzinom suprotstavljaju se sledeće sile: sile otpora pri kotrljanju Rf sile otpora vazduha Rv sile otpora pri usponu Rα sila otpora vuče prikolice Rp     Slika 1 – Sile otpora koje deluju na vozilo u kretanju [4] 4 .

1. • lepljenja gume o površinu kotrljanja itd. Koeficijent otpora kotrljanju je jednak: f =erd Ukupna sila otpora kotrljanju je: Rf = f · ΣZt = f · G U slučaju kretanja vozila na nagibu ukupna sila otpora kotrljanju je: Rf = f · Gcosα 4 . SILA OTPORA KOTRLJANJU – Rf Kotrljanju elastičnog točka po tvrdoj podlozi suprotstavlja se sila otpora kotrljanju koja je rezultat pojedinačno angažovanih sila na savlađivanju otpora usled: • unutrašnjeg trenja u gumi.koeficijent prianjanja točka o kolovoz. Razlika između sile otpora kotrljanju na pogonskim i gonjenim točkovima se zanemaruje. koji se sa dovoljnom tačnošću može uzeti da je jednak koeficijentu klizanja. Jasno je da se tangencijalna sila Xt može nalaziti u granicama: 0 ≤ Xt ≤ Zt ·µ pri čemu je μ . • klizanja elemenata gume po površini kotrljanja. Slika 2 – Otpor kretanju elastičnog točka po tvrdom tlu [3] Reakcije tla od težine Gt za slučaj prikazan na slici 2 su Xt (horizontalna) i Zt (vertikalna).

015 do 0. pritisak u pneumatiku. Faktori koji utiču na otpor kotrljanju točka sa pneumatikom su: struktura pneumatika (materijal i konstrukcija).04. temperatura.02. brzina kretanja. tako da se za tačnija izračunavanja koeficijenta otpora kotrljanju koristi izraz: f=f0+f1∙v+f2∙v2+…+ fn∙vn Za praktična izračunavanja dovoljno je uzeti samo prva tri člana. itd. Gt [N] Težina vozila. radni uslovi (stanje površine pologe.04 do 0.2. tako da je konačni izraz za koeficijent otpora kotrljanju: f=f0∙1+a∙v2 pri čemu su: f0 [-] Koeficijent otpora kotrljanju za brzine do 60 km/h a [-] Konstanta. • makadamski kolovoz f0 = 0.) • • 5 .] Koeficijent otpora kotrljanju točka α [0] Nagib uspona [3] Merenja otpora kotrljanja su pokazala velika rasipanja rezultata zbog velikog broja uticajnih faktora (opterećenje točka. odnosno Gt težna koja pada na jedan točak e [m] Ekscentričnost sile otpora rd [m] Dinamički poluprečnik točka f [. koja iznosi oko (4÷5)10-5 v [km/h] Brzina kretanja vozila Prosečne vrednosti koeficijenta otpora kotrljanju mogu da se usvoje u sledećim relacijama: • za kvalitetan asfaltni kolovoz f0 = 0. kvalitet pneumatika i slično).01 do 0. • zemljani kolovoz f0 = 0. kvalitet kolovoza.Pri tome su članovi jednačina: G.

Slika 3 – Uticaj podloge na otpor kotrljanja [4] 4 .

v=  ± w v  • • • • U opštem slučaju ukupan otpor vazduha može da se podeli na: Čeonu silu otpora vazduha koja iznosi oko 65% od ukupne sile otpora vazduha. u procesu konstruisanja vozila se velika važnost pridaje obliku. kada je vetar u "leđa" τ =1800. prolazak kroz hladnjak motora i slično). dosta zavisi kakva će biti stabilnost vozila na bočni vetar. SILA OTPORA VAZDUHA – Rv Otpori vazduha. rezultujuća brzina vetra je vv = v −w. rezultujuća brzina je vv = v + w. s obzirom da sila bočnog vetra ne dejstvuje u težištu površine. [2] Upravo iz ovih razloga. već u metacentru iste. to jest τ = 00. za bočni vetar τ = 900. odnosno aerodinamičnosti vozila. . odnosno vetra zauzimaju značajno mesto.w [m/s].v [m/s].2. bolje rečeno aerodinamičnosti posvećuje posebna pažnja. Otpor prostrujavanja. [km/h] brzina kretanja vozila. tako da od međusobnog položaja težišta vozila i metacentra bočne površine. rezultujuća brzina vetra je v .τ [ 0 ] . koji iznosi oko 10% od ukupnog otpora vazduha i Otpor diskontinuiteta površine vozila (prekidne zone površine vozila).ugao koga zaklapa smer vetra sa smerom kretanja vozila. [km/h] brzina vetra. kao jednom od značajnih faktora koji utiču na potrošnju goriva i dinamičko ponašanje vozila na putu. Ukoliko vetar duva u "čelo". koji iznosi oko 15% od ukupnog otpora vazduha. odnosno 2700. 6 . Posebna pažnja se takođe posvećuje i konstrukciji oblika bočnih površina. kao komponenta otpora usled prolaska vazduha kroz unutrašnjost vozila (sistem za provetravanje. Rezultujuća brzina vazdušne struje iznosi: vv=v2+w2+2v∙w∙cosτ gde su . Otpor površinskog trenja (tangencijalni otpor). [2] Pravac sile otpora vazduha zavisi takođe i od pravca prirodnog strujanja vazduha odnosno pravca vetra. koji nastaju usled trenja čestica vazduha o bočne površine vozila. . tako da se u današnje vreme obliku vozila. koji čini oko 10% od ukupnog otpora vazduha.

1)∙h∙Sp .96-1.širina vozila.visina vozila.čeona površina vozila (površina projekcije čeone površine na upravnu ravan) v. koeficijentom otpora vazduha: K=Cx∙ρ2 . Sp .rezultujuća brzina vozila odnosno vetra n [-] . m2 gde su: b .gustina vazduha A [ m2] .Slika 4 – Laminarno (idealizirano) opstrujavanje profila vozila [1] Matematički izraz kojim se izračunava otpor vazduha pri kretanju vozila ima sledeći izraz: Rv=Cx∙ρ2∙A∙v±   wn gde su: cx [ . N∙s2m4 dobija se najčešće korišćen izraz: Rv=K∙A∙v±w2 kada se brzina vozila i vetra izražava u m/s.prednji trag vozila.] .eksponent. [km/h] . Rv=K∙A∙v±w213 kada se brzina vozila i vetra izražava u km/h.78∙b∙h . koji zavisi od brzine (za dozvučne brzine n = 2) Smenom "konstantnih" koeficijenata u prethodnom izrazu. h .za putnička vozila A=0.za teretna vozila i autobuse A=(0.faktor aerodinamičnosti ρ [ kg/m3] . Najčešće veličine čeonih površina vozila se imaju prema tabeli 1. ili se izračunavaju iz približnog obrasca: . odnosno.9∙h∙b . m2 ili A=0. m2 . w [m/s]. Tabela 1 – Čeona površina vozila i koeficijent otpora vazduha [3] 7 .

5. Uticajne veličine na istu su mnogobrojne.25 do 0. 8 . počev od globalnog oblika karoserija. S obzirom da je koeficijent aerodinamičnosti jedan od direktnih uticajnih parametara na veličinu sile otpora vazduha. brisači stakala čak i antene radio prijemnika imaju znatnog uticaja na ukupan koeficijent aerodinamičnosti i pojavu buke i šumova kod vozila. potrošnja goriva povećava za 15 do 20%.Slika 5 – Krovni spojleri kamiona. radi sniženja otpora vazduha (sniženje faktora aerodinamičnosti) [3] Koeficijent aerodinamičnosti vozila (Cx) je takođe veoma uticajna veličina. koja može tačno da se odredi samo ispitivanjem u aerodinamičnom tunelu.4 pri čemu niže vrednosti važe za sportska i lepo oblikovana vozila. ali obično niži nego za kamione. kao retrovizori. Kod savremenih putničkih vozila koeficijent aerodinamičnosti se kreće u granicama Cx = 0. Praktični primeri provere su na primer pokazali da se stavljanjem klasičnih krovnih nosača prtljaga. time isti uzima i direktnog učešća u ukupnoj potrošnji goriva vozila. [2] Upravo to je i razlog sve češćoj primeni specijalnih krovnih nosača i lepo oblikovanih krovnih "sanduka". Ispitivanja su pokazala da i pojedini spoljni elementi. pa do uticaja raznih promena oblika i prekidnih zona strujanja. a kod kamiona i putničkih automobila koji vuku kamp prikolicu i upotreba krovnih spojlera. odnosno ekonomičnosti vozila. Za autobuse ovaj koeficijent je takođe dosta visok. Za kamione ovaj faktor se kreće u dosta širokim granicama i obično je ne manji od 0. otvora za prostrujavanje vazduha i sličnog.

Isto tako i napori putogradnje se ogledaju u stalnoj težnji da se pri izgradnji puteva usponi smanje gradnjom mostova. (za uglove do 10 ) greške praktično nema. na primer smanjivanjem mase vozila upotrebom lakih metala. razložiti na komponente . Za vozila sa prikolicom. prosecanjem ili gradnjom tunela. plastike i kompozitnih struktura. Rα≈G∙p odnosno. 0 Smanjivanje otpora puta je stalni trend proizvođača vozila. koja dejstvuje u težištu.jedna u pravcu upravnom na podlogu i drugu paralelnoj sa podlogom. Sledi da je ukupan otpor puta jednak: Ru=Rf+Rα=G∙f+p=G∙u gde se zbir koeficijenata (f + p) izrazi koeficijentom “u”. s obzirom da se za male uglove može uzeti da je sinα ≈ tgα: [2] Rα=G∙sinα≈G∙tgα Slika 7 – Razlaganje sile težine na usponu [3] Uzimajući da je tgα=hl=p sledi: pri čemu je uspon izražen u procentima. [1] 9 . odnosno. Upravo ta sila. SILA OTPORA NAGIBA PUTA – Rα Prilikom izračunavanja sile otpora vozilu usled uspona. koja je paralelna sa podlogom predstavlja otpor vozila na usponu. da je za male uglove cos α =1 i da je sinα ≈ tgα ≈ p. potrebno je silu težine vozila.Slika 6 – Opstrujavanje karoserije pri ispitivanju oblika u aerodinamičnom tunelu [4] 3. ukupan otpor usled kretanja na usponu jednak je zbiru otpora za vučno vozilo i za prikolicu. Kako otpor uspona i otpor kotrljanja zavise od težine vozila i karakteristika puta (koeficijenta otpora kotrljanju i ugla uspona). Rα≈G∙p%100 . može da se postavi jednakost ukupnih sila otpora puta kao: Ru=Rf+Rα=G∙f∙cosα+G∙sinα Prema već rečenom.

8 .

a masa prikolice čak i bliska masi vozila. SILA OTPORA VUČE PRIKOLICE – Rp Uobičajeno je u proračunu otpora da se otpor kretanju priključnog vozila smatra otporom kretanju celog vozila. koja vuku lake prikolice. U procesu ubrzanja/usporenja potrebno je ubrzati/usporiti kako translatorne tako i rotacione mase. kojim se definiše masa.4. čije je dejstvo u težištu vozila. OTPOR INERCIONIH SILA – Ri Prilikom ubrzanog ili usporenog kretanja vozila. za slučajeve vuče kamp prikolice putničkim automobilom. dok je za putnička vozila. čime se dobija: Ri=RiT+RiO=Gg∙a∙1+gG∙Jz∙im2∙io2∙ηTrd2+gG∙JT∙zrd2 10 .sile otpora ubrzanju obrtnih masa. gde je čeona površina prikolice veća od čeone površine vozila. otpori kretanju vučenog vozila se posebno računaju i dodaju se vučnom vozilu kao sila na poteznici. dok kod otpora ubrzanju. Ovo proizilazi uz činjenice da u obrascima. član G treba zameniti zbirom težine vučnog vozila i težine prikolice. češće zvana inerciona sila. odnosno usporenju. treba uzeti kao zbir masa vučnog vozila i prikolice. član „m”. javlja se sila otpora ubrzanju. Usled toga ukupna inerciona sila se dobija kao zbir sila nastalih od ovih dveju masa: [3] Ri=RiT+RiO gde su: RiT=m∙a=Gg∙a N . zavisno od veličine prikolice i oblika poklopca iste. RiO=Jz∙dωdt∙im∙io∙ηTrd+JT∙zrd∙dωTdt N . Ova sila ima smer uvek suprotan od smera kretanja vozila. odnosno inercionim silama. [1] Ukupan otpor vazduha teretnih vozila sa prikolicom povećava se za oko 25 do 30%. [1] 5. koji važe za otpore kotrljanju i otpore na usponu. Naravno. kao posledica drugog Njutnovog zakona. Izuzetno u slučajevima kretanja tegljača. otpor vazduha znatno manji i ne prelazi 10 do 15 %.sile otpora ubrzanju translatornih masa. uvođenjem smena v=ωT∙rd ⇒ dωTdt=1rd∙dvdt=1rd∙a . sledi: RiO=Jz∙a∙im2∙io2∙ηTrd2+JT∙zrd2∙a . ukupan otpor vozila se povećava za oko 25 do 30% u odnosu na otpor samog vozila (kao za teretno vozilo). odnosno specijalnih vučnih vozila koji vuku posebne terete.

11 .broj točkova na vozilu. i0 . ηT .moment inercije zamajca.prenosni odnos u menjaču.koeficijent učešća zamajca.stepen korisnosti transmisije. u principu predstavlja uticaj obrtnih masa.ugaono ubrzanje zamajca. im .gde su: Jz . U prethodnom izrazu.moment inercije točka.koeficijent učešća obrtnih masa transmisije.ubrzanje translatornih masa.prenosni odnos u pogonskom mostu. z . te se radi lakše računice može zameniti koeficijentom δ (koeficijent učešća obrtnih masa). dω/dt . JT . σ2=gG∙JT∙zrd2 . dv/dt = a . koji se izražava kao: δ=1+σ1∙im2+σ2 gde su: σ1=gG∙Jz∙io2rd2∙ηT . član u zagradi.

na primer smanjivanjem mase vozila upotrebom lakih metala. Slika 8 – Udeo pojedinih otpora na potrošnju goriva pri kretanju [3] 12 . ZAKLJUČAK Otpori vazduha. prosecanjem ili gradnjom tunela. kao jednom od značajnih faktora koji utiču na potrošnju goriva i dinamičko ponašanje vozila na putu. Isto tako i napori putogradnje se ogledaju u stalnoj težnji da se pri izgradnji puteva usponi smanje gradnjom mostova. bolje rečeno aerodinamičnosti posvećuje posebna pažnja. Tako da na narednoj slici mozemo videti udeo pojedinih otpora na potrošnju goriva pri kretanju vozila.6. odnosno vetra zauzimaju značajno mesto. Smanjivanje otpora puta i svih ostalih opora pri kretanju vozila je stalni trend proizvođača vozila. plastike i kompozitnih struktura. tako da se u današnje vreme obliku vozila.

.. 1988 Đorđević M. Drumska vozila – osnovi konstrukcije. Niš.ac..7. LITERATURA [1] [2] [3] [4] Simić D.pdf 13 . Naučna kniga.rs/uploads/articles/www2_drumska_vozila.ni. Radna verzija.masfak. 2011 Stefanović A. Motorna vozila – treće izdanje. Drumska motorna vozila. 2010 www. Beograd. Kragujevac.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful