SVEUČILIŠTE U ZAGREBU-GEODETSKI FAKULTET

Kačićeva 26; HR- 10000 Zagreb, HRVATSKA

SEMINARSKI RAD Tema: PGP – Područja uz morsku obalu
Kolegij: Geodezija u geoznanostima Profesorica: Brankica Cigrovski-Detelić

Zagreb, 08. svibnja 2012.

Ana Jurinović VII-7853

UVOD U sklopu ovog seminarskog rada biti će obraĎene pojednačno teme 'Posebna geodetska podloga' i 'Pomorsko dobro'. Posebna geodetska podloga geodetski je proizvod koji se izraĎuje na zahtjev stranaka. kao posebnim pravnim režimom. Pomorskim dobrom. Kao osnovni dio seminara obraĎena je tema 'Gradnja na pomorskom dobru' koja razraĎuje primjenu izrade posebne geodetske podloge na području pomorskog dobra. geodetska se struka bavi u vidu utvrĎivanja granica pomorskog dobra. 1 . a nezaobilazna je prilikom izgradnje ili obavljanja zahvata na zemljišnoj čestici.1.

2 . Naslovnica 2. Sadržaj 3. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA Prema Zakonu o prostornom ureĎenju i gradnji (NN 76/07) posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izraĎena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. Situacija uklopa ili prekolpa u mjerilu katastarskog plana 9. odnosno Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba može se koristiti za:  potrebe odreĎivanja oblika i veličine graĎevne čestice. PGP-Podloga za projektiranje u mjerilu 1:500 (200) s prikazom uklopa ili preklopa Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) izradba posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje spada u geodetske radove za posebne potrebe. a mogu ih izraĎivati pravne osobe registrirane za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina.  kao podloga za donošenje rješenja o utvrĎivanju graĎevne čestice.2. Tehničko izvješće 6. Posebna geodetske podloga. odnosno obuhvata zahvata u prostoru. PGP u mjerilu 1:1000 s prikazom uklopa ili preklopa 10. Trigonometrijski obrasci terestričkih mjerenja 8. kao sastavni dio geodetskog elaborata treba sadržavati sljedeće djelove: 1. te ovlašteni inženjer geodezije koji te poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu. Rješenje DGU 4. Posebna geodetska podloga ovjerena od strane Područnog ureda za katastar. Kopija katastarskog plana 7.  kao podloga za idejni projekt. Rješenje HKOIG 5.

POMORSKO DOBRO Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. značajni krajobraz. hridi. nacionalni i regionalni park. U sklopu katastarske izmjere. njihovo dno i podzemlje. uz prikupljanje i obradu svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica. posebni rezervat. povijesnih i sličnih graĎevina) ako to 3 . Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pomorsko dobro se uz vodno i kulturno dobro. a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom. spomenik prirode. plaže. a popis posebnih pravnih režima sastavni je dio popisno-knjižnog djela katastarskog operata. luke. Crtu srednjih viših visokih voda utvrĎuje Hrvatski hidrografski institut. Dijelom kopna smatra se: morska obala.3. nasipi. Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem. ušća rijeka koje se izlijevaju u more. Granice katastarske čestice mogu biti meĎe ili druge granice koje odreĎuju pravni odnosi na zemljinoj površini ureĎeni posebnim propisima. evidencije načina uporabe. teritorijalno more. kanali spojeni s morem. grebeni. te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora. Morska obala se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov. a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. zidovi kulturnih. a iznimno može se odrediti da se morskom obalom smatra i uži dio kopna (potporni zidovi. sprudovi. evidentiranje zgrada i drugih graĎevina. evidentiraju se i posebni pravni režimi na zemljištu. park prirode. Podaci o području posebnoga pravnog režima evidentiraju se kao poseban sloj podataka na digitalnom katastarskom planu. vjerskih. u dijelu koji služi iskorištavanju mora. strogi rezervat. dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim. zemljište posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane i područje graničnog prijelaza ubraja u područje posebnog pravnog režima. ima njezinu osobitu zaštitu. štićeno područje. Pomorsko dobro čine:     unutarnje morske vode. spomenik parkovne arhitekture. park šumu. meĎu njima i pomorsko dobro. te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva. Evidentiranje posebnog pravnog režima na zemljištu podrazumjeva pridruživanje podatka (PD) o posebnome pravnom režimu katastarskoj čestici i obavještavanje nadležnog zemljišnoknjižnog suda o tom postupku. kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.

Koncesija na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrĎena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama. niti može biti u pravnom prometu. ne može biti objekt dosjelosti. odnosno svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra. te sa ili bez gradnje novih graĎevina i drugih objekata na pomorskom dobru. odnosno ono je neotuĎivo. 4 . odnosno čini logičnu cjelinu ovisno o stanju na terenu. O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području. U svrhu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra. Upotreba pomorskog dobra može biti:  opća upotreba pomorskog dobra koja podrazumijeva se da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom. već koncesijsko odobrenje. Za potrebe ovog seminarskog rada sa ARKOD-a (www. ali i pojas uz obalu koji je djelomično širi. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji. Na njoj su vidljive granice pomorskog dobra i kako ono obuhvaća molove. i  posebna upotreba pomorskog dobra. sa ili bez korištenja postojećih graĎevina i drugih objekata na pomorskom dobru. vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave. Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se fizičkim i pravnim osobama dati koncesija.hr) je preuzeta slika digitalnog ortofota sa uključenim slojem katastarskih čestica. kao općim dobrom Republike Hrvatske.zahtjeva stanje u na obali. GraĎevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra. sukladno njegovoj prirodi i namjeni. ako je to u skladu s propisima o zaštiti okoliša i prirode za željeni dio pomorskog dobra. pravnim i fizičkim osobama ne izdaje se koncesija.arkod. Gospodarsko korištenje pomorskog dobra označava korištenje pomorskog dobra za obavljanje raznih gospodarskih djelatnosti. Važno je napomenuti da se na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Slika prikazuje gradsko kupalište 'Valkane' u Puli.

Slika br. 1 5 .

IDEJNI PROJEKT Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima graĎenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meĎusobno usklaĎenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja graĎevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj graĎevine na graĎevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati lokacijsku dozvolu.4. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima graĎenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. kada je obveza utvrĎivanja zemljišta ili čestice propisana posebnim zakonom i kada vlasnik graĎevine želi promjeniti oblik i veličinu graĎevne čestice potrebno donijeti Rješenje o utvrĎivanju graĎevne čestice da bi se mogla provesti parcelacija. pisanu suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor. odnosno posebnu geodetsku podlogu. dokazom da investitor ima pravo graditi na odreĎenoj graĎevnoj čestici smatra se i ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo graĎenja. Ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi graĎevine. pisanu suglasnost vlasnika postojeće graĎevine u slučaju rekonstrukcije te graĎevine ako posebnim zakonom nije drukčije odreĎeno. ugovor ili odluku nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva. idejni projekt sadrži i idejnotehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Zahtjev za izdavanje rješenja o utvrĎivanju graĎevne čestice.  prijedlog za formiranje graĎevne čestice na izvodu iz katastarskog plana. pravo graĎenja ili pravo služnosti. 6 . odnosno na postojećoj graĎevini. čiji je cilj zajedničko graĎenje ili rekonstrukcija. Uz izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graĎenja na graĎevnoj čestici ili graĎevini na kojoj se namjerava graditi. mora sadržavati:  izvod iz katastarskog plana. koji se predaje nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno ureĎenje pri lokalnoj samoupravi.  dokaz prava gradnje na zemljištu od kojeg će se formirati graĎevna čestica. GRADNJA NA POMORSKOM DOBRU RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE Ukoliko za postojeću graĎevinu nije utvrĎena graĎevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu. Zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima graĎenja dužan je investitor. odnosno njegovu ovjerenu presliku. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine.

prostornog ureĎenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i graĎevinsku dozvolu obuhvaćene su. osim plutajućih objekata povezanih s obalom u funkciji uslužnih djelatnosti.  pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraĎen prema stranim propisima. Uredbom (NN 116/07) o odreĎivanju zahvata u prostoru i graĎevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša.  dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati graĎevna čestica.  luka na unutarnjem plovnom putu i  vodna graĎevina za plovidbu (plovni put s pripadajućim objektima i vodne graĎevine). za temu ovog seminara. koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graĎevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro. odnosno na postojećoj graĎevini. bitne graĎevine:  morska luka otvorena za javni promet osobitoga (meĎunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morska luka posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu. pa tako i ona na pomorskom dobru.  posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za graĎevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja. 7 . investitor nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno ureĎenje pri lokalnoj samoupravi u pisanom obliku predaje Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima graĎenja koji se sastoji od:  tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. izmeĎu ostalog i sljedeće.ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA Za svaku gradnju.

zaključujem da bi se posebna geodetska podloga mogla bolje iskoristiti kao geodetski proizvod koji bi poboljšao katastarski sustav. Prilikom predaje posebne geodetske podloge u katastarski ured. zbog toga što katastarski planovi u Republici Hrvatskoj ne prikazuju reljef. odnosno odbijene zahtjeve za izdavanje rješenja o uvjetima graĎenja. Za ostale zahvate (utvrĎivanje granice.5. odnosno zakonske odredbe. pa tako i na područjima uz morsku obalu izraĎuje se odgovarajući geodetski elaborat. 8 . meĎutim takvi podaci meni nisu bili dostupni. takoĎer se mora iz prikaza isključiti visinski prikaz. Na temelju prethodnog. koji za razliku od posebne geodetske podloge nema visinsku predstavu terena. ZAKLJUČAK Kao literatura za ovaj seminarski rad korišteni su samo teorijski izvori. Bilo bi zanimljivo proučiti u praksi prihvaćene. parcelacija) na katastarskim česticama.

Geodetski fakultet 9 .6. B. LITERATURA Narodne novine (2003): Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (158/03) Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (16/07) Narodne novine (2007): Zakon o prostornom ureĎenju i gradnji (76/07) Narodne novine (2007): Uredba o odreĎivanju zahvata u prostoru i graĎevina za koje Ministarstvo okoliša. prostornog ureĎenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graĎevinsku dozvolu (116/07) Pribičević. (2005): Pomorska geodezija. Zagreb.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful