Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA/PONEDJELJAK, 25. i 26. 11. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.690/23.691

OD KRITI^ARA DO ^UVARA
2-3. strana

NEKAD I SAD Nermin Nik{i} o Ramizu D`aferovi}u

DANAS PRILOG

Ivan [ar~evi}, profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu

DEJTONSKI SPORAZUM JE PRENAGLJENI MIR
5. strana

Zlo~ini na Grbavici }e biti obe{te}eni

STRASBOURG ZATRA@IO IZVJE[TAJ OD BiH

2. strana

Foto: Senad GUBELI]

U @I@I
Zlo~ini na Grbavici }e biti obe{te}eni

2

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

NEKAD I SAD

OD KRI
Nermin Nik{i}: Ko se promijenio D`aferovi} ili premijer?

Ratna Grbavica

Strasbourg zatra`io izvje{taj od Bosne i Hercegovine
Jednako kao {to ne zastarijeva ratni zlo~in, tako ne zastarijeva ni njegovo obe{te}enje
Sarajliji R.[, koji se zbog sporosti u vo|enju sudskog procesa povodom likvidacije njegovih roditelja na ratnoj Grbavici obratio Evropskom sudu za ljudska prava, prije nekoliko dana je iz Strasbourga stigla obavijest ohrabruju}eg sadr`aja. “Informi{u me da Bosna i Hercegovina treba poslati izvje{taj o ovom predmetu do kraja januara” ka`e, , nagla{avaju}i da se on Evropskom sudu obratio jo{ 2005. godine. U januaru ove godine dobio je prvo pismo iz Strasbourga. Tada je od njega tra`eno da odgovori da li su, u me|uvremenu, dakle od 2005, pokrenuti krivi~ni postupci povodom zlo~ina nad njegovim roditeljima. Na`alost, Evropski sud je informisan da za likvidaciju njegovih roditelja niko nije odgovarao. “Ne znam ni ko su njihove ubice” , ogor~en je R. [. je anga`ovao ni advokata, ali je, vjerovatno, i njegov slu~aj ohrabrio mnoge druge Sarajlije da se odlu~e na grupne tu`be zbog zlo~ina izvr{enih nad ~lanovima njihovih porodica. Do sada je, tim povodom, u Osnovnom sudu u Sarajevu izre~eno sedam nepravomo}nih presuda.

Ramiz D`aferovi}, direktor Razvojne banke Federacije BiH, prema pisanju Dnevnog avaza, na sjednici Skup{tine banke (koju ~ine svi ministri Vlade FBiH) “iznio je skandalozne informacije o pritisku visokih funkcionera SDA, NSRBa i HSP-a da osobama s kojima su interesantno vezani omogu}i isplatu kredita” . Sjednica je odr`ana dan nakon {to je premijer Vlade FBiH samoinicijativno potpisao rje{enje kojim je suspendirao odluku Nadzornog odbora i produ`io mandat upravi, odnosno D`aferovi}u. Sam Nik{i} je o tome rekao: “Pojedine politi~ke stranke i njihovi pokrovitelji ve} dugo vremena poku{avaju ovladati novcem Razvojne banke FBiH. U tim svojim nastojanjima ne biraju sredstva pa su potpuno nezakonito poku{ali imenovati novu upravu Razvojne banke” .

Zahtjev za smjenu
Ne tako davno Nermin Nik{i} je tra`io smjenu Ramiza D`aferovi}a, kompletne uprave i promjenu Zakona o Razvojnoj banci zbog zloupotreba (dr`avnih) sredstava ove banke. Bilo je to na sjednici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH 22. aprila 2009. Nik{i} je tada bio

Je li slu~ajno Alipa{ino Polje?
R. [. ne odustaje ni od zahtjeva za naknadu materijalne {tete. Sud se o njoj samo zbog nekih proceduralnih razloga do sada nije izja{njavao. U njegovom slu~aju situacija je potpuno jasna. “Moji roditelji su ubijeni na Grbavici, koja se u vrijeme njihove smrti nalazila pod kontrolom VRS-a. Me|unarodni krivi~ni tribunal za biv{u Jugoslaviju je

Kome slu`i Razvojna banka
Prema izvje{taju Dnevnog avaza od 23. 4. 2009, Hafeza Sabljakovi}, predsjednica Kluba DNZ-a, “zahvalila je Avazu {to je transparentno objavio detalje o svom kreditu od 22 miliona KM i uvjetima pod kojim ga je dobio od Razvojne banke.” No, ono {to je Avaz “zaboravio” da napi{e jeste da je taj dan za poslani~kom govornicom Sabljakovi}eva rekla: “Kako nam je gospodin D`aferovi} prezentirao izvje{taj, mi bismo njemu morali dati jo{ 150.000 KM, no, to nije tako.” Istakla je, kao i drugi poslanici, da je informacija bila ogromna i da se bilo te{ko sna}i, ali joj je bio upadljiv podatak da je banka izdvojila tri miliona maraka za kreditiranje svojih uposlenika. Insistirala je na odgovorima na sljede}a pitanja: “Ko je sve dobio te kredite, u kolikom iznosu i da li je D`aferovi} me|u njima?” Zatim je rekla da je informacija trebala biti druga~ije napisana i zahvalila medijima na tome {to je saznala {ta se zaista de{ava u ovoj banci. Zatra`ila je i odgovor na pitanje: “Kakve mi efekte imamo od 320 miliona, koliko je plasirala Razvojna banka? Koliko se na{ih gra|ana time zaposlilo?”, zaklju~iv{i: “Gospodine D`aferovi}u, vi ste jedna raspiku}a. Ne vi sami, ve} kompletan Nadzorni odbor.” Govore}i o poljoprivrednicima kojima banka ne daje kredite, Sabljakovi}eva je pitala: “Avazov toranj je lijep, me|utim, Avaz je trebao dobiti novac kad se sve podmiri i ako {ta ostane. Ako na{i poljoprivrednici mole sve koji im mogu pomo}i da ne{to u~ine kako bi obradili svoju zemlju, onda se moramo zapitati ~emu slu`i Razvojna banka?”

Majke jo{ nema
Posmrtni ostaci majke R. [. jo{ nisu prona|eni, a o~evi jesu, prije nekoliko godina, zajedno sa jo{ 18 tijela, i to na Sokocu, pored kapije tamo{nje psihijatrijske bolnice. Iznad svih humki su stajale plo~ice s imenima, a DNK analizom je potvr|en identitet tih osoba, pa i njegovog oca. Kako je mogu}e da su tijela toliko dugo tu, a da niko ne zna kako su tamo dospjela? R. [. je iz vrlo pouzdanog izvora saznao: Nepoznata lica u uniformama do{la su po njegove roditelje rano ujutro, ubila ih pred zgradom, ubacila njihova tijela u kola, nestala... “Vjerovatno je to trebalo da bude poruka drugim stanarima: ako su tako zavr{ili moji roditelji, penzioneri, koji su bili tihi, mirni, nikada se nikome nisu zamjerili, ni drugi ne mogu ni{ta bolje o~ekivati”rezignirano , govori R. [, koji je, ina~e, bio jedinac i koji je prvobitno tu`io Republiku Srpsku za ovaj zlo~in. Oslobo|enje je oktobra 2011. godine objavilo vijest o presudi Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je RS obavezan da R. [, na ime nematerijalne {tete, isplati 35.000 KM. Kao i u mnogim drugim primjerima, presuda nije izvr{ena. R. [. je cjelokupan sudski postupak sam pokrenuo i vodio, ~ak ni-

PRESUDE Do sada je u Osnovnom sudu u Sarajevu izre~eno sedam nepravomo}nih presuda
u svojim presudama utvrdio postojanje progona i ostalih ratnih zlo~ina na politi~koj i rasnoj osnovi u 37 bh. op}ina. Me|u njima se nalazi i Novo Sarajevo, kojem pripada i Grbavica” isti~e R. [, uvjeren da }e , samo sudski procesi natjerati doma}u vlast da se po~ne ozbiljnije baviti svojim poslom, pa i kada su u pitanju pronalasci nestalih osoba. No, zahvaljuju}i na{em sagovorniku, otkrivamo interesantnu podudarnost. Ovih dana smo svjedo~ili ekshumacijama na Alipa{inom Polju. Porodice koje vjeruju da kosti iskopane u tom sarajevskom naselju pripadaju njihovim srodnicima tako|e su se obratile Strasbourgu, tvrdi sagovornik. “Njihova imena su na istom spisku na kojem je i moje. Zna~i da je BiH i u vezi sa nestankom tih lica dat isti rok da odgovori {ta je uradila na rje{avanju njihovih slu~ajeva” ka`e R. [. , Sagovornik isti~e da je na spisku Edina KAMENICA 17 osoba!

V I J E S T I

KRSTAN SIMI] - @ELJKO KOM[I]

Izbor je nadle`nost entiteta
Pravni stru~njak i biv{i ~lan Ustavnog suda BiH Krstan Simi} smatra da je neutemeljen zahtjev hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba ustava Republike Srpske i Federacije BiH, te Izbornog zakona BiH. Kom{i}ev zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi se na odredbe Ustava RS-a i FBiH koje se ti~u izbora predsjednika i potpredsjednika entiteta, te odredbe Izbornog zakona BiH koji govore o izboru predsjednika i potpredsjednika u FBiH i RS-u. Simi} je izjavio za Srnu da o~ekuje da Ustavni sud BiH odbije Kom{i}ev zahtjev kao neosnovan, jer odredbe izbora predsjednika i potpredsjednika RS-a i FBiH nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH. - U domenu je entiteta i/ili entitetskih ustava da reguli{u na~in izbora predsjednika i potpredsjednika tih entiteta. Izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta ve} je postojao u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma, pojasnio je Simi} i dodao da do sada niko od doma}ih i me|unarodnih eksperata, uklju~uju}i i Venecijansku komisiju, nije dovodio u pitanje na~in izbora predsjednika i potpredsjednika entiteta.

Isti~u}i da Kom{i} vrlo ~esto upu}uje inicijative Ustavnom sudu BiH s ciljem dobijanja dnevnopoliti~kih poena, Simi} navodi da je cilj i ovog njegovog zahtjeva stvaranje druga~ije klime u provo|enju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} i Finci, jer su se pojavile ideje da se izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH mo`e organizovati asimetri~nim principom. - Mislim da je to motiv zbog ~ega Kom{i} `eli i}i u susret tim doga|ajima i stvarati sliku unitarne BiH. Nema upori{ta za takav zahtjev. Kom{i}ev zahtjev se odnosi i na neuskla|enosti odredaba entitetskih ustava s odredbama Ustava BiH, a koje se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, me|unarodne standarde i nediskriminaciju.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

U @I@I

3

TI^ARA DO ^UVARA
Kao {ef Kluba poslanika SDP-a, Nermin Nik{i} je tra`io da se zaustavi D`aferovi}evo rasipni{tvo i bio njegov naj`e{}i kriti~ar: danas mu samoinicijativno produ`uje mandat
predsjednik Kluba SDP-a. Tada{nji poslanici SDP-a, SBiH i DNZ-a inicirali su raspravu o ovoj banci nakon brojnih medijskih napisa o tome kako D`aferovi} dijeli kredite kapom i {akom za podobne, ali ne za razvoj, zbog ~ega je banka i osnovana. Istragu je provela i Finansijska policija koja je svoj izvje{taj, prepun dokaza o D`aferovi}evim zloupotrebama, dostavila Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu, gdje je ovaj slu~aj na vol{eban na~in okon~an, odbacivanjem prijave i osloba|anjem D`aferovi}a bilo kakve odgovornosti. Tada{nja rasprava u Parlamentu vo|ena je na osnovu informacija iz izvje{taja Finansijske policije i informacije o radu i poslovanju Razvojne banke koju je Vlada na zahtjev poslanika dostavila Parlamentu FBiH, ali u njoj ni rije~ju ne pomenuv{i rezultate rada Finansijske policije u RB-u. Jedan od najo{trijih kriti~ara D`aferovi}a, zbog na~ina na koji je dijelio pare, bio je upravo Nik{i}, koji je za poslani~kom govornicom istakao da je premijer “lijepo upakirao informaciju prema kojoj je banka ulo`ila vi{e od 40 posto sredstava u poljoprivredu”{to, naravno, “ni, je ta~no” Govorio je Nik{i} i o pove. }anju pla}a, stimulacijama, utro{ku za reklamu, nagradama za menad`ment, premijama osiguranja... Izra~unao je da je D`aferovi} svaki radni dan na ime reprezentacije tro{io 325 KM?! Nik{i} je naglasio kako SDP “ve} du`e vrijeme tra`i informacije o radu RB-a” a u me|uvremenu je u , banku u{la Finansijska policija i utvrdila brojne nepravilnosti, prije svega direktora, ali i ostalih iz uprave kad je u pitanju na~in i plasman sredstava. Spomenuo je i da je bilo sukoba interesa jer su firme koje su dobijale kredite reviziju radile kod D`aferovi}eve revizorske ku}e navode}i primjer firme “Stani}” koja je od RB-a dobila gotovo pet miliona maraka, a reviziju je D`aferovi}u platila 67.500 KM. Pitao je: “Do kada }e manipulirati nama? Do kada }emo naknadno prikrivati kriminal pojedinaca i ho}emo li napokon po~eti koristiti svoje ovlasti?” Nik{i} je od poslanika zatra`io da napokon zaustave rasipni{tvo u RB-u.

Nermin Nik{i} o Ramizu D`aferovi}u

KREDITI ZA MINISTRA U izvje{taju Finansijske policije navedeni su, izme|u ostalog, i krediti koje je Fahrudin Radon~i} dobio za gradnju tornja. Radilo se o nekoliko kredita po povoljnim uslovima ukupno 22 miliona, a neke je dobijao u svega 24 sata, nakon {to bi zahtjev iz Avaza bio odaslan faksom?!
U izvje{taju Finansijske policije navedeni su, izme|u ostalog, i krediti koje je Fahrudin Radon~i} dobio za gradnju tornja. Radilo se o nekoliko kredita po povoljnim uslovima - ukupno 22 miliona, a neke je dobijao u svega 24 sata, nakon {to bi zahtjev iz Avaza bio odaslan faksom?! Tako je Radon~i} dobio i 7.000.000 KM na ime “proizvodnje celuloze, papira i kartona, te proizvo-

da od papira i kartona; izdava~ke i {tamparske djelatnosti” a tra`io je , kredit za gradnju tornja?! Dok je Radon~i} dobijao povoljne kredite, na ra~un Revizorske ku}e “D`aferovi}” iz Avaza je upla}eno 150.000 KM za “naknadne revizorske usluge” . D`aferovi} je vratio ovu “pozajmicu” kako je objasnio porijeklo i na, mjenu tih sredstava, ali u vrijeme istrage u Kantonalnom tu`iteljstvu. Nakon Nik{i}evog izlaganja za rije~ se tada javio D`aferovi} i ispri~ao pri~u o svom “uspje{nom” poslovanju, nagla{avaju}i da ne zna o kakvim je to podacima govorio Nik{i}, jer on nikad nije bio u sukobu interesa {to se ti~e njegove revizorske ku}e, dokazuju}i to licencom, koju mu je izdala Agencija za bankarstvo kad je imenovan za direktora. Nik{i} je odgovorio D`aferovi}u da ne mo`e pre}i preko toga da neke informacije prvi put ~uje, jer one su iz “izvje{taja koje smo dobili na CD-u” te mu je citirao ta~ne podat, ke o tro{kovima o kojima je ve} govorio spominju}i i “dr`avni ko{arka{ki klub” kojem je D`aferovi} donirao 75.000 KM.

Nek’ vas je sram
Rasprava je nastavljena, a poslanici SDP-a su bili najkonkretniji i najkriti~niji. Nermina ]emalovi} je D`aferovi}a gledala u o~i dok je govorila: “Ne mo`e niko opravdati 150.000 KM koje ste podijelili kao stimulaciju. Nek’ vas je sram, vi time kupujete uposlenike, Nadzorni odbor i sve oko sebe, a istovremeno dajete kredite pogre{nim ljudima. Koliko ljudi je zaposleno zahvaljuju}i kreditima Razvojne banke. Vama banka slu`i da bi uposlenima bilo dobro i da bi se pojedini priva-

tnici bogatili.” Zukan Helez, njen strana~ki kolega, rekao je: “Da li vi, D`aferovi}u, u va{oj privatnoj firmi tro{ite 350 KM dnevno na reprezentaciju? Da li stimulaciju u va{oj firmi dijelite uposlenima kao u banci? Da vi imate privatnu banku i da ste ovo uradili, ja bih vam ~estitao, ovako u najmanju ruku {to trebate da uradite je da podnesete ostavku. Zbog ovakvih i sli~nih stvari nama treba zakon o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine.” No, kako klju~ni podaci o kojima su diskutirali poslanici SDP-a nisu bili u Vladinom izvje{taju, a “nije se znalo” gdje je izvje{taj Finansijske

policije, dogovoreno je da se rasprava odgodi dok Vlada ne kompletira izvje{taj i dostavi ga poslanicima. “Iako to u SDP-u pravdaju izjavama da su samo pristali na odga|anje, izvjesno je da su tokom cijele rasprave njihovi prijedlozi do`ivljavali fijasko za fijaskom” pisao je Dnevni , avaz 23. 4. 2009. ^injenica je da SDPovi prijedlozi za smjenu uprave sa D`aferovi}em na ~elu, i promjena Zakona o RB-u tada nisu pro{li, no pravo je pitanje koji su motivi Nerminu Nik{i}u i SDP-u danas da tako ljubomorno ~uvaju Ramiza D`aferovi}a?
D`. KARUP - DRU[KO

ANTON KASIPOVI]

MLADEN IVANI]

Instant-profesori matematike u Br~kom
Mi nis tar stvo pros vje te i kul tu re RS-a pre du ze }e sve u okvi ru svo jih na dle `nos ti da za {ti ti {ko le u Srpskoj od onih ko ji ne ma ju dovo ljno kom pe ten ci ja da pre da ju pre dme te ma te ma ti ke i in for ma ti ke, izjavio je re sor ni mi nis tar An ton Ka si povi}. Nakon razgovora sa studentima matematike Uni ver zi te ta u Is to ~nom Sa ra jevu i sa pro fe so ri ma ma te ma ti ke, Ka si povi} je novi na ri ma re kao da je jo{ ranije uo~en problem “proizvodnje” profesora matematike i informatike na Internaci onal nom uni ver zi te tu u dis tri ktu Br~ko zbog odre|enih pravnih pra znina u regulisanju obrazova nja u dis tri ktu. Ka si povi} je na gla sio da se u krat kom ro ku, sa mi ni mal nim bro jem ~a sova iz pre dme ta ma te ma ti ka, po in stant-me to di proi zvo de pro fesori matematike i informatike na Internacionalnom uni ver zi te tu u Br~kom. On je dodao da zbog zapo{ljavanja takvih ka-

Bud`et RS-a za 2013. je zlo~in prema narodu
Predsjednik PDP-a Mladen Ivani}, govore}i o ekonomskoj politici i bud`etu RS-a, koji }e se na}i u parlamentarnoj proceduri 2. decembra, ocijenio je da je ovo samo pot vrda da se ovaj bh. entitet nala zi u dubokoj ekonomskoj krizi. “Ovakav bud`et je dokaz da je u posljednjih ~etiri, pet godina vo|ena politika koja je bila zlo~in prema sopstvenom narodu, politika u kojoj se samo tro{ilo i nije uop{te ra zmi{ljalo o budu}nosti, a danas po~inje pla}anje te cijene”, kazao je Ivani} u Banjoj Luci. Komentari{u}i mjere ekonomske politike za 2013. godinu, Ivani} je istakao da su njome pora`eni svi po{teni policajci, prosvjetni i zdravstveni radnici jer }e imati manje plate, a da su pobijedili bogati bliski vlasti koji su potro{ili sve pare od zadu`ivanja i privatizacije. “Obi~an ~ovjek }e pla}ati 460 miliona dugova, {to zna~i da svaka ~et vrta marka ide na vra}anje dugova. A sve pare su zavr{ile u malom kru-

drova mogu nastati gubici u osnovnim i srednjim {ko la ma u Srpskoj. Ka si povi} je na javio da }e o ovom pro ble mu ve} u utorak, 27. novembra, razgovarati sa predstavni ci ma oba javna uni ver zi te ta u RS-u i da }e za je dni ~ki pre po ru ~i ti odre|ene in stru kci je Pe da go {kom zavo du Srpske o ovom pi ta nju. Profesor matematike u banjalu~koj Gra|evinskoj {ko li Si ni {a Bu ka rac re kao je da je Ka si povi}u prenesen zahtjev kojim se tra`i zaustavljan je za po {ljavan ja ka drova ma te ma ti ke i in for ma ti ke sa br~an skog In ter na ci onal nog uni ver zi te ta, ali i kon tro la i uvid u ta mo {nji nas tavni plan.

gu preduze}a koja su bliska vlasti. Javnost treba da zna da MMF nije tra`io smanjenje plata. Smanjenje plata je posljedica ~injenice da se moraju vra}ati ovakvi dugovi”, istakao je predsjednik PDP-a. Prema mi{ljenju Ivani}a, aktuelna vlast u RS-u nema ni koncepciju ni viziju kuda i kako dalje, a potvrda za to je, ka`e, i to {to }e se velike pare iz bud`eta ponovo dodijeliti nevladinim organizacijama i medijima koji su bliski vlasti. G. K.

4

DOGA\AJI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne znam kako }e opstati milijardu i po Kineza, onoliko Indijaca, Rusija, cela Afrika, pa i Amerika. Oni nekako bez EU, istina malo te`e, guraju

Predstavnici HVIDRA napustili sastanak s ministrom Helezom

Matija Be}kovi}, akademik

MINISTROV SAVJETNIK NIJE HTIO OTI]I NA KAVU
Hod`i} je bio upravnik logora u Bugojnu. U Mostaru `ive Hrvati iz Bugojna kojima je on osobno nanosio povrede. Od ministra Heleza smo tra`ili da Hod`i} napusti sastanak, ode na kavu
Predstavnici HVIDRA u ponedjeljak (19. 11) napustili su sastanak kojeg su, u Mostaru, imali sa Zukanom Helezom, ministrom za pitanja boraca u Federaciji BiH, i predstavnicima Saveza ratnih vojnih invalida Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Naime, ministar Helez je na sastanak doveo i svog savjetnika Besima Hod`i}a, ratnog upravnika vojnog zatvora koji je bio smje{ten u bugojanskoj Gimnaziji. To je razlog zbog kojeg su predstavnici HVIDRA napustili sastanak. dr`avnim institucijama. Mi, naravno, ni ubudu}e ne}emo prisustvovati sastancima kojima je nazo~an savjetnik Hod`i}. @ao nam je da je do svega toga do{lo jer imamo odli~nu suradnju sa Savezom RVI-ja HNK-a i njegovim rukovodstvom. Tim prije {to je revizija branitelja, na koju imamo sijaset primjedbi, trebalo da bude tema sastanka” , ka`e Zoran Zovko, predsjednik HVIDRA HNK-a. Podsjetimo, iz zavr{ne rije~i tu`iteljice Slavice Terzi} u slu~aju Gasal i drugi (Nisvet Gasal komandant logora na stadionu u Bugojnu, Musaib Kukavica komandir stra`e i Senad Dautovi} - komandir SJB-a Bugojno) da se zaklju~iti kako su zato~enici vojnog zatvora u Bugojnu, smje{tenog u zgradi tamo{nje Gimnazije (1993), i batinama mu~eni. Upravnik tog i takvog vojnog zatvora, tvrde svjedoci u spomenutom slu~aju (zato~eni Hrvati Bugojna, ali i Bo{njaci stra`ari u zatvoru), bio je Besim Hod`i} Besko. Hod`i} se pojavio i kao svjedok odbrane u spomenutom slu~aju. TaFoto: S. GUBELI]

Zukan Helez: Nigdje bez savjetnika

Besim Hod`i}: Mutna ratna pro{lost

DOBAR LO[
NIGEL CASEY

ZAO

Nismo u ju~era{njoj rubrici krili razo~arenje {to ambasador nije bio malo konkretniji kada je rije~ o kroni~nom bezobrazluku Milorada Dodika. No, diplomat je uvijek diplomat. Tako se gospodin Casey nije naljutio ni {to smo, umjesto njegove, objavili pogre{nu fotografiju. Doga|a se. Na`alost!

da je Sudu objasnio da niko ko je bio zato~en u Gimnaziji nije bio premla}en, da su “osobe koje su bile zatvorene u Gimnaziji tu bile zatvorene radi njihove sigurnosti” .

^ist k’o suza
U razgovoru za Oslobo|enje (9. 7. 2011), Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH, upitan o svom savjetniku Besimu Hod`i}u, me|u ostalim, rekao je kako }e njegov savjetnik, doka`u li se optu`nice protiv njega, “oti}i iz Ministarstva” Re. kao je ministar i to kako su “u tom zatvoru (Gimnazija, Bugojno) bili pripadnici Armije BiH i HVO-a koji su se ogrije{ili o zakon” te da on vjeruje kako je “Be, sim ~ist k’o suza”! “Besim Hod`i} je ponos Armije RBiH, dobitnik je Zlatne policijske zna~ke, ~astan ~ovjek. Ponosan sam da mi je savjetnik” zaklju~io je minis, tar Helez. Recimo i to da je Besim Hod`i} ~lan SDP-a BiH Donji Vakuf i da je na posljednjim izborima (2010) bio kandidat ove stranke za Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH. A. B.

[TEFAN FÜLE
Komesar Evropske komisije za pro{irenje odlu~io je, ~im sleti u Sarajevo, po`uriti u njegov isto~ni dio, gdje }e ga do~ekati predsjednik RSa. Tek sljede}eg dana }e se sresti sa Vjekoslavom Bevandom. Dobro je da komesar nije sletio (prvo) u Banju Luku. Ne bi se do Bevande probio za tri dana!

Nazo~an, izo~an
“Hod`i} je bio upravnik logora u Bugojnu. U Mostaru `ive Hrvati iz Bugojna kojima je on osobno nanosio povrede. Od ministra Heleza smo tra`ili da Hod`i} napusti sastanak, ode na kavu! Ministar je rekao kako njegov savjetnik nije optu`en za ratne zlo~ine. Rekao sam da je to to~no, ali da }e i on do}i na red i stati pred suca. Na{ je stav da ljudi s ratnom pro{lo{}u, kakva je Hod`i}eva, ne mogu raditi u Ministarstvu branitelja niti u

SARAJEVO
Grad koji, na`alost, jako dobro zna {ta je stradanje civila, osobito djece, dostojanstveno je u petak digao glas protiv ubijanja nedu`nih u Gazi. Palestinska tragedija duga je 64 godine, a Sarajlije su, nakon {to je potpisano primirje, Palestini po`eljele vje~ni mir.

Diplomatski bazar
ZLATKO LAGUMD@IJA
Nakon {to je, uz malu (pred)parlamentarnu dramu odbranio mandat {efa bh. diplomacije, na{ je ministar u Berlinu pokazao da je u punoj formi. Sjetio se, naime, Johna F. Kennedya i kazao kako se moramo zapitati {ta mi mo`emo uraditi za EU, a ne samo EU za nas!

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

posto je smanjen profit Telekoma Srbija u prvoj polovini 2012. godine.

BROJU

90

Supruge ambasadora u BiH Brigit te Schaller - Schoepf, [vicarska, Danuta Moon, SAD, Claudia Carceroni de Carvalho, Francuska, i Metka Grasselli, Slovenija, ju~er su dijelile letke kojima pozivaju gra|ane da posjete Diplomatski zimski ba zar. S njima je pozivni materijal dijelio i bh. d`udist Amel Meki}. Diplomatski zimski ba zar bit }e odr`an 1. decembra u Me|unarodnoj francuskoj osnovnoj {koli u Sarajevu. Sredstva koja se prikupe podijelit }e se na ~etiri vrijedna projekta koja obuhvataju {iroki dijapa zon dru{tvenih, zdravstvenih i edukacijskih ciljeva {irom BiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

INTERVJU

5

Ivan [ar~evi}, ugledni intelektualac i profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu

DEJTONSKI SPORAZUM JE PRENAGLJENI MIR
Trebamo mijenjati unutarnju klimu dru{tvenog `ivota koji je kod nas jako podijeljen Ne smijemo bje`ati u neku individualisti~ku etiku nezanimanja za drugog Sve dok u ovoj zemlji Srebrenica i druga na{a strati{ta ne postanu osnovne komponente na{eg vlastitoga identiteta, mi nemamo {ta o~ekivati
Razgovarala: Elma GODINJAK

Prof. dr. Ivan [ar~evi}, ugledni intelektualac i profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu, iako je vi{e puta naglasio da nije politolog, a jo{ manje politi~ar, ocijenio je iz svoje perspektive intelektualca da se danas politikom u Bosni i Hercegovini, ali i {ire, bavi sve manje ~estitih ljudi i intelektualaca. On je u predavanju odr`anom ovih dana pred mnogobrojnim profesorima i studentima svih odsjeka Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu prezentirao inspirativno poimanje identiteta i odgovornosti u kontekstu BiH. [ar~evi} je imao namjeru podsjetiti politi~ki odgovorne elite u na{oj zemlji, ali i studente, {ta je nama 25. novembar, Dan dr`avnosti BiH, te koja su to klju~na pitanja koja se trebaju rije{iti kako bi se stanje u zemlji, koje je trenutno puno turbulencija, stabilizovalo. Tako|er, istakao je mogu}a zalaganja za integriraju}i model mi{ljenja i djelovanja koji bi otvorio puteve za ja~anje kohezivnih procesa u sklopu bosanskohercegova~ke paradigme.

nju klimu dru{tvenog `ivota jer je na{e dru{tvo jako podijeljeno, naro~ito nacionalisti~ki. To je klju~ni problem ovdje. Nefunkcioniranje i ranjivost dr`ave le`i najvi{e u unutarnjim dezintegriraju}im i nacionalisti~kim faktorima koji su legitimirani i legalizirani va`e}im dr`avnim temeljnim aktom Dejtonskim ugovorom, odnosno Ustavom. Na koji na~in konkretno mo`emo izvr{iti te promjene kako bismo dobili podobnu unutarnju klimu o kojoj govorite? - U ovoj zemlji mi svi `ivimo jednu vrstu izolacije, jer je politika, na`alost, zauzela medije te vjerske i akademske zajednice. Zna~i, sve va`nije segmente dru{tva. Proces izlaska iz te izolacije i proces promjena }e trajati jako dugo jer to nisu situacije koje se brzo rje{avaju. Sva rje{enja do sada za BiH nisu bila do kraja dobra.

dogovori iz ~iste pragme. Ovdje je onaj makijavelisti~ki ili kisind`erovski model da se pravedno i moralno djeluje samo kad je mogu}e, a nepravedno i nemoralno uvijek po potrebi. Mislim da su dogovori ovih na{ih politi~kih vo|a upravo takvi. Zbog toga je meni nezgodno ulaziti u to. Ja sam vi{e za to da se spustimo na zemlju i po~nemo iz po~etka ovaj na{ osnovni dru{tveni `ivot. Trebamo da te`imo izgradnji dobre atmosfere i klime onoga {to za jedne zvu~i nepodno{ljivo, a za druge aprioristi~ko prihva}anje i podvo|enje pod nekakve prija{nje koncepte tolerancije i su`ivota koji nisu sigurno postojali iz perspektive ovog na{eg dana{njeg gledanja.

Priznavanje nesre}a
Spomenuli ste su`ivot. Da li }emo ga uspjeti ostvariti u budu}nosti i kako? - Da bismo to ostvarili, potrebna nam je snaga, a ta snaga dolazi iz odgovornosti, pogotovo iz odgovornosti za drugoga. Ne smijemo bje`ati u neku individualisti~ku etiku nezanimanja za drugog. Mislim da te snage ima, to je, prije svega, snaga ljudskosti uop}e. Ne smijemo sebi dozvoliti da se spustimo u jo{ ve}u mizeriju i ponizimo do kraja svoje dostojanstvo. Svako od nas, na bilo kojem podru~ju BiH, treba na tome raditi. Koja je, onda, Va{a poruka i politi~arima i obi~nim gra|anima? - Moja poruka glasi: sve dok u ovoj zemlji Srebrenica i druga na{a strati{ta ne postanu osnovne komponente na{eg vlastitoga identiteta, mi nemamo {ta o~ekivati. Tek kad mi drugome priznamo u njegovom identitetu da nesre}a koju su po~inili “moji” pripada mom identitetu, a dok “heroj” ili zlo~inac ne prestane biti meni - moj, nego on meni postane stvarno drugi, e tek }emo tada mo}i ne{to napraviti.

Makijavelisti~ki model
Dejtonski mirovni sporazum, prije svega, i{ao je samo na to da prekine ratne sukobe, a ne da prona|e {to optimalnije unutarnje ure|enje nove dr`ave. Stoga, Dejtonski mirovni sporazum je zapravo prenagljeni mir. Amerika kao najja~a sila i{la je s tim da {to prije zavr{i rat na jednom podru~ju zemlje i da uspostavi mir, koji je nepravedan, a ova entitetska podjela kakvu danas imamo je u biti kompenzacija ili rje{avanje uop}e jugoslavenskog nacionalnog pitanja. Promjene koje se danas de{avaju unutar dr`ave BiH, smjene vlada, politi~kih partija, ministara, itd, da li }e donijeti izlazak iz krize, bolje sutra? - Mislim da treba razgovarati, e sad, da li }e biti pozitivnih pomaka, to ne znam. Ja nisam politi~ar. Nemojte misliti da se time izvla~im iz odgovornosti. Ne bih sada `elio ulaziti dublje u to {ta rade dana{nji politi~ari. To su ~esto

Unutarnja klima
Koliko je va`no pitanje identiteta i odgovornosti u BiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma? - Za BiH je vrlo zna~ajno pitanje identiteta jer, s jedne strane, imamo nacionalisti~ke, isklju~ive identitete, a s druge, nastojanje da se svaki identitet pri{ije. Trebalo bi da ti identiteti postanu transetni~ki i transreligijski. [to se ti~e same odgovornosti, trebalo bi da svi iza|emo iz odgovornosti koja je okrenuta samo prema nama samima, te da postanemo odgovorni i za druge, odnosno za nesre}u drugih, a koju su “na{i” pri~inili. To je odgovornost koja treba dobiti svoj novi sadr`aj. Mi moramo uz novi Ustav i sve ostalo {to nam treba, mijenjati i unutar-

TAKORE]I... SARADNJA
Ve}i anga`man nevladinih organizacija, kada je u pitanju za{tita ljudskih prava i sloboda bh. novinara, kao i solidarnost u tom segmentu, te potreba unapre|enja par tnerskog, a ne konkurentnog odnosa izme|u NVO-a i medija, neki su od zaklju~aka i preporuka seminara koji je odr`an u Sarajevu. Na treningu o temi Rodno osvije{teno novinarstvo - od regulacije do novinarske prakse, koji je za novinare i predstavnike nevladinog sektora organizirala Nevladina organizacija Novi put iz Mostara, nagla{ena je potreba uvo|enja prakse za prijavljivanje neprimjerenih sadr`aja Vije}u za {tampu i Regulatornoj agenciji za komunikacije, prenosi Fena.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Zajedni~ka posjeta bogomoljama
Tridesetak mladih vjernika iz B. Gradi{ke, predvo|enih arhijerejskim namjesnikom Mirkom Milisavi}em, glavnim imamom Zejnilom Latifovi}em i `upnikom Perom ^oli}em, krenulo je u subotu u Sarajevo u obilazak Saborne crkve, Begove d`amije i Katedrale. Latifovi} je rekao uo~i puta da je ideju za ovu jednodnevnu ekskurziju dobio ljetos, kada je bio doma}in {vajcarskim ljekarima prilikom njihove posjete regiji Banja Luka. “Oni su nam tada poklonili 5.500 KM s ciljem da ih potro{imo u projekt koji }e obuhvatati sve tri vjerske zajednice. Dali smo tri u~eni~ke stipendije i tri pomo}i ugro`enim porodicama i pri tome smo zastupili sve tri religije”, rekao je Latifovi}. Dodao je da }e preostalih 1.000 KM biti utro{eno na obilazak tri bogomolje i na zajedni~ko dru`enje.

Unsko-sanski kanton u finansijskim problemima

KOLAPS PRED VRATIMA
Finansijska kriza u Unskosanskom kantonu postaje sve o~itija. Ona se prvo reflektovala na op}inske bud`ete, a sistemom spojenih prosuda, prijeti da se prelije i na kantonalni nivo. Za utorak je zakazana Skup{tina Unsko-sanskog kantona, na ~ijem dnevnom redu }e se na}i rebalans bud`eta za 2012. godinu. To ne bi bilo neobi~no da nije jo{ skriven od zainteresovanih stranaka. bo|enje Fazir Vukalji}, predsjednik Koordinacionog odbora Sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika. Oni isti~u da je Vlada potpisnik protokola sa sindikatima, ali ga se ne pridr`ava, tako da im preostaje da samo naga|aju

Stari grijesi do{li na naplatu

Osam godina su dijeljene pare iz bud`etskih rezervi (pola miliona godi{nje) i onima koji imaju na hiljade maraka primanja. To je dovelo do haosa koji se danas prenio i na Unsko-sanski kanton
kakve }e posljedice osjetiti rebalansom. Sindikat dr`avnih slu`benika i namje{tenika, usljed ekonomske ugro`enosti i prava garantovanih kolektivnim ugovorima, najavljuju poduzimanje mjera kojim }e zasigurno nanijeti {tete po bud`et, a odgovornost je na Vladi, stoji u saop}enju Sindikata. Pritom se misli na tu`be za kr{enja kolektivnih ugovora, a to je put kojim su prije nekoliko godina krenuli sindikati u obrazovanju, te im Vlada i danas ispla}uje ogromne presude. U cijeloj pri~i oglasila se i SDA Biha}, ~iji je na~elnik Emd`ad Galija{evi} nedavno preuzeo du`nost u Op}ini. - Potpuno odsustvo osje}aja za stvarnost dovelo je Op}inu Biha} pred potpuni kolaps. Osam godina su dijeljene pare iz bud`etskih rezervi (pola miliona godi{nje) i onima koji imaju na hiljade maraka primanja. To je dovelo do haosa koji se danas prenio i na Unsko-sanski kanton, isti~e se u saop{tenju SDA.

Snimak masakra u Dobrovolja~koj
Na crnom tr`i{tu ha{kih dokaza vode se pregovori za videosnimke napada na kolone regruta JNA u Tuzli i Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu, a na ovom tr`i{tu mogli bi se na}i i hrvatski topni~ki dnevnici, prenosi Srna. Neimenovani izvor navodi da su snimci zlo~ina u Tuzli i Dobrovolja~koj ponu|eni po visokoj cijeni srpskim zvani~nicima. “Pregovori za videosnimke zlo~ina u Tuzli i Dobrovolja~koj se vode. Ti snimci bi mogli da otkriju ubice nenaoru`anih regruta i bili bi nesumnjiv dokaz zlo~ina”, rekao je ovaj izvor. Srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi} ka`e da bi nala`enje topni~kih dnevnika, u kojima se navode artiljerijski ciljevi u vrijeme hrvatske akcije Oluja, moglo da pokrene reviziju postupka hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u.

I mediji na udaru
Slijede rezanja, a prvi na udar, po obi~aju, do{li su novinari koji ve} mjesecima rade bez plata. Op}inska televizija i sedmi~ne novine 037 su pred zatvaranjem, {trajk komunalaca privremeno je zamrznut, a lo{e stanje je kod svih korisnika bud`eta. SDA Biha} je ve} uputila poziv svim relevantnim politi~kim subjektima da se spa{ava {to se mo`e spasiti, a kada je Kanton u pitanju, da se dobro poznate nepo{tene namjere trebaju zaustaviti, usmjeriv{i kritiku na ra~un Vlade i premijera. F. BENDER

SDA - SDP
Te{ko stanje nije samo u onim upravama gdje je SDA sa vlasti smijenila SDP, nego i obrnuto, gdje je sa vlasti SDP smijenio SDA, kao, naprimjer, u Klju~u. Tako je i sa medijima. Radio Klju~u su blokirani ra~uni, a radnici ve} sedmicama {trajkuju. Novi na~elnik Ned`ad Zukanovi} (SDP) je u bud`etu Op}ine zatekao samo 40 hiljada maraka, tvrde kolege sa lokalnog radija.

Odgovornost na Vladi
- Oni ga skrivaju i ne `ele upoznati socijalne partnere, a vjerovatno ni ostale subjekte o najva`nijem dokumentu za zaposlene, so ci jal ne ka te go ri je i gra|ane. O~ito je da Vlada Kantona ne `eli po{tivati zakonske propise, demokratske principe i radni~ka prava, kazao je za Oslo-

Po~inju razgovori o rekonstrukciji

Gradi{ka prva na redu
Nevesinje ne `eli eksperimentisanje
Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje u ime porodica koje jo{ ne znaju za sudbinu ~lanova svojih porodica ne podr`ava odluku Vlade RS-a o bilo kakvom spajanju Operativnog tima za tra`enje nestalih osoba sa Republi~kim centrom za istra`ivanje ratnih zlo~ina zbog nespojivosti poslova Tima i Centra, saop{teno je za Srnu iz ove organizacije. U nevesinjskoj organizaciji smatraju da bi svaka promjena, pa i samo imena, dovela do nesagledivih posljedica kada je rije~ o procesu tra`enja nestalih, odnosno pogor{ala situaciju u pronalasku nestalih Srba.

Osigurano 300.000 KM, a Kova~evi} uvjerava da je obim potrebnih poslova takav da se sve mo`e uraditi za dva do tri mjeseca
Predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH odr`at }e naredne sedmice sastanak s novoizabranim na~elnikom Op{tine Gradi{ka Zoranom Latinovi}em da bi osigurali podr{ku op{tinske vlasti za izdavanja svih potrebnih dozvola i saglasnosti za rekonstrukciju postoje}eg grani~nog prelaza Gradi{ka. Taj grani~ni prelaz potrebno je rekonstruirati u smislu izgradnje jo{ jedne dodatne trake za kamione i pro{irenja nadstre{nice u onoj mjeri koliko to dozvoljavaju uvjeti, podsje}a u razgovoru za Fenu Ratko Kova~evi}, na~elnik Odjeljenja za komunikacije UIOBiH.
Dodatna traka za kamione

Ratko Kova~evi}

U bud`etu UIO ve} je osigurano 300.000 KM, a Kova~evi} uvjerava da je obim potrebnih poslova na prelazu Gradi{ka takav da se sve mo`e uraditi za dva do tri mjeseca. - Postoje}i grani~ni prelaz Gradi{ka mora}e zadovoljiti sve potrebe protoka robe na sjeveru BiH sve do izgradnje novog grani~nog prelaza, koji }e biti na izlazu autoputa Banja Luka - Gradi{ka i do izgradnje novog mosta na Savi, ka`e Kova~evi} i potvr|uje da je UIO trenutno u fazi raspisivanja tendera za izbor projektanta novog grani~nog prelaza Gradi{ka koji }e biti na auto-

putu Banja Luka - Gradi{ka. Kova~evi} podsje}a i da je ulaskom Hrvatske u EU predvi|eno da na samo dva grani~na prelaza (tzv. BIP-ovi) bude dozvoljen uvoz robe koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor. Tako }e na sjeveru BiH to biti grani~ni prelaz Gradi{ka, a na jugu grani~ni prelaz Bija~a. Spomenuti grani~ni prelazi moraju biti u potpunosti spremni do 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane i zvani~no ~lanica EU, da bi protok robe tekao bez problema. Vije}e ministara BiH je osiguralo 4.042.535 KM za izgradnju prelaza Bija~a.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Nakon suspenzije jednog od najboljih na~elnika Regionalnog ureda SIPA

KOME SMETA RA[ID PALI]?
Unutra{nja kontrola provodi interne istrage na svim predmetima kojima je rukovodio Pali}. Istra`uje i predmete koji su uspje{no okon~ani i najuspje{nije su akcije SIPA, akcije nakon kojih je Tu`ila{tvo BiH podiglo optu`nice protiv osumnji~enih. Neke i osudilo
Menad`ment Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ba{ se trudi bez posla ostaviti Ra{ida Pali}a, na~elnika Regionalnog ureda u Sarajevu! Zbog “te`e povrede slu`bene du`nosti” Disciplinska komisija drakonski ga je kaznila: suspendovan je na {est mjeseci, plata mu je smanjena 20 posto i zabranjeno mu je napredovanje u slu`bi u naredne tri godine. Pali} je, navodno, ignorisao redovne procedure vo|enja istraga, nije reagirao niti nakon nekoliko upozorenja i skretanja pozornosti da se radi o ozbiljnim propustima!? Oni koji malo bolje poznaju stanje u SIPA znaju da je Pali} do 2011. bio na~elnik Regionalnog ureda SIPA u Mostaru i da je, u to vrijeme, ovaj ured uradio posla kao svi ostali uredi zajedno. Po dolasku za na~elnika ureda SIPA u Sarajevu, zahvaljuju}i, me|u ostalima, i Pali}u, u vi{e je akcija “uhap{eno” 200 kilograma narkotika. Pro~itajmo kako je Pali}, u prvom disciplinskom postupku, te`e povrijedio slu`bene du`nosti.

Izetbegovi}eva ~estitka
Povodom 25. novembra, Dana dr`avnosti BiH, svim gra|anima Bosne i Hercegovine u zemlji i inostranstvu ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} uputio je iskrene ~estitke. “Ovaj datum je jedan od najva`nijih u hiljadugodi{njoj historiji na{e domovine. Na ovaj dan je potvr|ena dr`avnost Bosne i Hercegovine i hrabro podignut glas njenih naroda i gra|ana protiv fa{izma i nepo{tivanja drugog i druga~ijeg”, rekao je Izetbegovi} u ~estitki i poru~io da budemo ponosni na sve {to su generacije prije nas u~inile na o~uvanju na{e domovine i “neka nam sje}anje na njih ba{ na ovaj dan bude jo{ jedan poticaj da zbijemo patriotske redove i u~inimo BiH prosperitetnom zemljom, po mjeri svih njenih naroda i gra|ana”, prenosi Fena.

SIPA na postrojavanju

Golub
Ukratko, u toku akcije Magelan verifikovao je i Goranu Zupcu, direktoru SIPA, na potpis dostavio dopis kojim je Tu`ila{tvu BiH upu}en prijedlog za izdavanje naredbe o provo|enju posebne istra`nje radnje kojom bi bila obuhva}ena osoba ozna~ena kao informant SIPA, kodnog naziva Golub, iako je znao da nije okon~ana procedura registracije informanta! Advokat je Pali}a branio tvrde}i da je u akciji u~estvovalo vi{e policijskih slu`benika, da je sporni akt potpisalo najmanje pet tih slu`benika, uklju~uju}i i zamjenika direktora SIPA An|elka Hrgi}a. Kad smo ve} kod Hrgi}a, recimo da je on glavni junak porno-uratka nasta-

log u SIPA, u sobi za saslu{avanje. Naime, u toj je sobi Hrgi} “obna{ao” svoju savjetnicu. Sve “zadokumentovano” No, protiv njega nika. da nije pokrenut disciplinski postupak. Dapa~e, dobio je Zlatnu policijsku zna~ku. Helem, Disciplinska komisija odbila je Pali}evu `albu. Septembra ove godine protiv Pali}a se pokre}e jo{ jedan disciplinski postupak. Terete ga da je u periodu od jula 2011. do marta 2012. organizovao rad ureda suprotno Strategijama BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, te da je u rukovo|enju bio isklju~iv, samovoljan, da je uposlenim prijetio disciplinskim postupcima, {to je za posljedicu imalo naru{avanje me|uljudskih odnosa. Proglase li ga krivim, Pali} ostaje bez posla. Nakon svega, Pali}ev advokat protiv odgovornih u Odjelu unutra{nje kontrole SIPA i Disciplinske komisije podnosi prijavu Tu`ila{tvu BiH. Optu`uje ih da su po~inili krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja, da su nezakonito provodili interni postupak protiv Pali}a kako bi ga udaljili iz SIPA. Upozorava advokat ka-

ko je odmah nakon pokretanja zahtjeva za disciplinski postupak, direktor Zubac suspendovao Pali}a. Sada, upozorio je advokat, Unutra{nja kontrola provodi interne istrage na svim predmetima kojima je rukovodio Pali}. Istra`uje i predmete koji su uspje{no okon~ani i najuspje{nije su akcije SIPA, akcije nakon kojih je Tu`ila{tvo BiH podiglo optu`nice protiv osumnji~enih. Neke i osudilo! Osim toga, napisao je advokat, Unutra{nja kontrola poru~uje Pali}u da napusti SIPA. Kako god, Unutra{nja kontrola provodi interne postupke u akcijama Duga (oduzeto 30 kg skanka), Skiper (oduzeto pet kg spida prokrijum~arenog iz Holandije), Erasmus (oduzeto osam kg spida i ~etiri kg miksa), Toranj (sprije~eno ubistvo planirano trovanjem), Drina (oduzeto osam kg skanka, ve}a koli~ina municije i naoru`anja), Meridian (oduzeto {est i pol kg heroina), Piramida (oduzeto 12 kg skanka) i La{va (oduzeta akcizna i visokotarifna roba). Sve akcije su vo|ene po naredbi Tu`ila{tva BiH, neke su okon~ane sudskim presudama. Stoga je Pa-

li}ev advokat zatra`io da Tu`ila{tvo BiH pokrene istragu, utvrdi po ~ijim nalozima postupa Unutra{nja kontrola SIPA, protiv koga i za{to vodi istrage!?

Ukidanje putni~kog prometa u USK-u
@eljezni~ari FBiH zgro`eni su ~injenicom da od 1. 12. 2012. god. dolazi do ukidanja `eljezni~kog lokalnog putni~kog prometa u Unsko-sanskom kantonu. Stoga su zakazali sastanak na koji su pozvali premijera USK-a Hamdiju Lipova~u, na~elnika Biha}a Emd`ada Galija{evi}a i na~elnika Bosanske Krupe Armina Halitovi}a. - Iz @eljeznica FBiH su nas obavijestili da do ukidanja dolazi zbog toga {to Vlada USK-a ne}e da sufinansira ovu vrstu prometa. Zbog ozbiljnosti problema i nemara politike, gra|ani USK-a ostaju bez jedine `eljezni~ke linije koja je povezivala USK sa ostatkom dr`ave, stoga smo zakazali sastanak za 30. 11, navodi se u saop{tenju koje je uputio predsjednik Samostalnog sindikata izvr{nog osoblja podru~ja infrastrukture @FBiH.

Planske aktivnosti
Nakon pokretanja drugog disciplinskog postupka protiv Pali}a, njegov je advokat dopunio prijavu Tu`ila{tvu BiH. U njoj otkriva kako je nakon pokretanja prvog disciplinskog postupka protiv Pali}a, Unutra{nja kontrola po prijavi Anera Had`imahmutovi}a, vr{ioca du`nosti na~elnika ureda u Sarajevu, pokrenula interni postupak samo protiv Pali}a i to u spomenutim akcijama. Saslu{ano je vi{e policijskih slu`benika koji su uglavnom afirmativno govorili o svom {efu Pali}u. Ivo Ri|i} i Pero Bo`ovi} su ga optu`ivali, ali, ka`e advokat, bez dokaza. Na kraju }e Pali}ev advokat, u dopuni prijave Tu`ila{tvu BiH, zaklju~iti kako se radi o organizovanoj, planskoj aktivnosti pripadnika Unutra{nje kontrole SIPA, Disciplinske komisije, Anera Had`imahmutovi}a i direktora Gorana Zupca koji bi da uklone Pali}a iz SIPA. A. B.

Kandidati za organizatore otpora i medalje
Ni petnaest dana nakon {to je Komisija za verifikaciju i utvr|ivanje spiska i statusa organizatora pokreta~a otpora i dobitnika Spomenice i Medalje otpora zavr{ila svoj posao, spisak uredno predala Zukanu Helezu, ministru za bora~ka pitanja u Vladi FBiH, potonji se nije o~itovao o radu Komisije, koju je sam formirao i u nju, u ime Vlade FBiH, uvrstio tri ~lana. Kako god, ministar Komisiju, za sada, nije raspustio, a nakon {to je Oslobo|enje objavilo spisak kandidata za ilegalce i medalje, Komisiji su po~ele stizati primjedbe. ^ak su i bora~ka udru`enja koja su u Komisiji imala svoje predstavnike, Patriotska liga BiH (PLBiH) i kantonalne podru`nice Udru`enja organizatora i pokreta~a otpora FBiH, imala sastanke na kojima su razmatrala, i na svoj na~in, revidirala spomenuti spisak. Tako je, recimo, Upravni odbor PLBiH, uz odre|ene sugestije, podr`ao rad Helezove komisije, a u srijedu nave~er su kantonalna udru`enja organizatora otpora Zeni~ko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona imala sastanak kojem su prisustvovali i komandanti koji poznaju situaciju na terenu, znaju ko je koga organizovao u odbrani BiH. Tema, revizija spiska Vladine komisije. Rezultat, sa spiska skinuto desetak kandidata

Spiskovi i poslije zvani~nog spiska
koje su predlo`ile Zelene beretke. Tom su sastanku prisustvovali i Abdurahman [e~i}, predsjednik Udru`enja organizatora otpora FBiH, i Nasuf Beba, predsjednik istog udru`enja iz Fojnice. Oba su bili ~lanovi Komisije Vlade FBiH. Prvi u ime spomenutog udru`enja, a Bebu je imenovao ministar Helez u ime Vlade FBiH i oba su potpisali zvani~ni spisak kandidata za medalje i organizatore otpora. U me|uvremenu, zavr{eni su i spiskovi organizatora HVO-a. I to je, mo`da, razlog vi{e da Irfan Ljevakovi}, predsjednik Komisije Vlade FBiH, sazove novi sastanak i spa{ava {ta se spasiti da! Ukoliko nije kasno. A. B.

Doboj-Jug: konstituisano Op}insko vije}e
U Doboj-Jugu je odr`ana konstituiraju}a sjednica Op}inskog vije}a ove op}ine. SDA }e u narednom mandatu imati ~etiri, SBiH dva i, po prvi put, NSRB jednog vije}nika. Uspostavljena je nova vije}ni~ka ve}ina od vije}nika SDP-a BiH i NSRB-a. SDA i SBiH koje su od 1998. godine vodile ovu lokalnu zajednicu ubudu}e }e biti opozicija. Ina~e, od ovog mandata Vije}e u OV-u Doboj-Jug ima 13 umjesto dosada{njih 12 vije}nika. Sa sedam glasova za i {est uzdr`anih za predsjedavaju}eg Vije}a izabran je dr. Adin Begi} (SDPBiH), a sa istim omjerom glasova povjerenje za zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a dato je Nijazu Avdi}u (NSRZB). M. B.

Irfan Ljevakovi}

8

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

9

10

CRNA HRONIKA
Senib Mujezinovi}, 43godi{njak iz Jela{ke kod Olova, za kojim bila raspisana po tjer ni ca zbog pre va re, uhap{en je na podru~ju Ljubu{kog. Priveli su ga slu`benici PU Lju bu {ki, te pre da li Sudskoj policiji. Ina~e, potjer ni ca Op}in skog su da Lju bu {ki od 16. no vem bra za Muje zi no vi }em na web stranici MUP-a ZHKa objavljena je u srijedu, a on je uhva}en dan nakon L. S. toga.

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{en po potjernici zbog prevare

Na|ene kosti na gradili{tu GGM-a

Radnici na gradnji Glavne gradske magistrale u Zenici u petak poslijepodne su, vr{e}i otkop u Sarajevskoj ulici blizu Doma Preporoda i Kazneno-popravnog zavoda Zenica, otkopali ljudske kosti, na dubini oko metar i po. Po nalogu de`urne tu`iteljice Tu`ila{tva ZDK-a Enise Adrovi}, kosti su nakon uvi|aja ekshumirane i bi}e upu}ene na vje{ta~enje. Govorilo se da se na tom lokalitetu nalazilo nekoliko grobova njema~kih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu.

GOTOVO MJESEC NAKON TE[KE SAOBRA]AJNE NESRE]E

Uz uslovnu kaznu i
UKC Tuzla: Jo{ se ne zna kada }e Guti} biti otpu{ten na ku}no lije~enje

SUD BiH Sre}ko Stra`ivuk osu|en zbog utaje poreza

nov~ana od 10.000 KM
Stra`ivuk je nov~anu kaznu du`an platiti u roku od {est mjeseci od pravomo}nosti presude, a ukoliko to ne u~ini, ona }e biti zamijenjena zatvorskom
Presudom Suda BiH Sre}ko Stra`ivuk (1965) iz Bosanske Gradi{ke ogla{en je krivim za utaju poreza te osu|en na uslovnu kaznu od dvije godine zatvora, koja ne}e biti izvr{ena ukoliko u roku od tri godine od pravomo}nosti presude ne po~ini novo krivi~no djelo. Istom nepravomo}nom presudom, koju je donijela sutkinja Hasija Ma{ovi}, Stra`ivuku je izre~ena i nov~ana kazna od 10.000 KM, a od njega }e biti oduzeta imovinska korist pribavljena krivi~nim djelom.

General Guti} se oporavlja
Mirsad Guti} iz jedinice za intenzivno lije~enje preba~en na odjeljenje Klinike za neurohirurgiju
General Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine Mirsad Guti} iz Kalesije, koji je 29. oktobra te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u naselju Stra{anj kod @ivinica, trenutno je stabilnog zdravstvenog stanja. Podsjetimo, on je nakon nesre}e smje{ten na Odjel intenzivne njege Univerzitetsko-klini~kog centra Tuzla, gdje je bio priklju~en na aparate za disanje. - Njegov oporavak ide zna~ajno nabolje i te~e planiranim tokom. Komunikativan je i razgovara sa ljudima. Zbog boljeg zdravstvenog stanja, premje{ten iz jedinice za intenzivno lije~enje na odjeljenje Klinike za neurohirurgiju, kazala nam je Amra Odoba{i}, glasnogovornica UKC-a Tuzla, te dodala da se jo{ ne zna kada }e Guti} biti pu{ten na ku}no lije~enje. Podsjetimo, Guti} je povrije|en kada je E. M. (23) iz Banovi}a, upravljaju}i seatom, preticao drugo vozilo i tom prilikom direktno udario u {kodu Oru`anih snaga BiH, kojom je upravljao Jasmin Kova~evi}. U nesre}i je u~estvovao i golf 2, kojim je upravljao B. H. (38) iz Donje Lohinje kod Gra~anice, koji je udario u zadnji dio {kode. Guti} je, podsje}amo, bio suvoza~ u {kodi, dok se B. M. nalazila u seatu. S. K.

Bjanko-narud`benica
Stra`ivuk je osu|en jer je kao ovla{teno lice, odnosno direktor DOO Interkomerc compani Banja Luka, sa sjedi{tem u banjalu~koj Ulici Ivana Gorana Kova~i}a, u periodu od 28. maja do 5. avgusta 2005, u namjeri da izbjegne pla}anje poreza na promet, robu vrijednu 740.731 KM, prodao njemu poznatim kupcima, pri ~emu promet te robe nije obra~unao i prijavio, niti je platio porez. Kako bi to prikrio, Stra`ivuk je, prema presudi, na osnovu bjanko ovjerenih narud`benica i izjava da roba slu`i za dalju prodaju firmi Perspektiva Tradeks d.o.o. Trn - Lakta{i, sa~injavao fiktivne ra~une i otpremnice, a gotov novac je predavao predstavniku firme kako bi ga polo`io na ra~un otvoren kod poslovne banke i istovremeno vr{io prijenos na ra~un svog dru{tva sa

Sre}ko Stra`ivuk sa izja{njenja o krivnji

Foto: Arhiv Suda BiH

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Presudom je odre|eno i da se oduzima imovinska korist pribavljena krivi~nim djelom, a taj iznos od 104.535 KM Stra`ivuk mora uplatiti u korist bud`eta BiH u roku od 10 mjeseci od dana pravomo}nosti
ograni~enom odgovorno{}u. Na ovaj na~in izvr{ena je utaja poreza u iznosu od 104.535 KM. od 104.535 KM Stra`ivuk mora uplatiti u korist bud`eta BiH u roku od 10 mjeseci od dana pravomo}nosti, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tako|er, Stra`ivuk je obavezan da plati tro{kove krivi~nog postupka, koji }e biti naknadno utvr|eni, te pau{al od 150 KM u roku od 15 dana od pravosna`nosti presude. Ina~e, Stra`ivuk nije prisustvovao objavi presude. Optu`nica protiv njega je, podsje}amo, potvr|ena 26. oktobra 2011, a u januaru ove godine negirao je krivnju, te je mjesec kasnije zapo~eo sudski proces. L. S.

Deset mjeseci roka
Nov~anu kaznu od 10.000 KM Stra`ivuk je du`an platiti u roku od {est mjeseci od pravomo}nosti presude, a ukoliko to ne u~ini u datom roku, ona }e biti zamijenjena zatvorskom kaznom. Naime, kako je precizirala sutkinja Ma{ovi}, za svakih 100 KM Stra`ivuku }e biti odre|en dan zatvora. Presudom je odre|eno i da se oduzima imovinska korist pribavljena krivi~nim djelom, a taj iznos

U nesre}i povrije|en biciklista
Na kolovozu Bulevara branilaca Dobrinje do broja 6, op}ina Novi Grad Sarajevo, u petak se dogodila saobra}ajna nezgoda, kada je do{lo do udara u kameni ~unj postavljen na trotoar, gubljenja kontrole nad upravlja~em bicikla marke velamos, kojim je upravljao M. D. (1962) iz Sarajeva, a potom do udara u desnu bo~nu stranu putni~kog vozila marke renault laguna, registarskog broja 043-M-411, kojim je upravljao S. A. (1965) iz Sarajeva. U ovoj saobra}ajnoj nezgodi te{ke povrede zadobio je biciklista M. D, kojem je ljekarska pomo} ukazana u KCU Sarajevo.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

CRNA HRONIKA
Tu~a u ugostiteljskom objektu

11

Uhap{eni zbog ubistva

Slu`benici policije Tre}e PU, PS No vi Grad, u sa ra dnji sa slu `be ni ci ma po li ci je Odjel jen ja sa op}i kri mi na li tet, Se kto ra kri mi na lis ti ~ke po li ci je MUP-a Kan to na Sa ra je vo u pe tak su uhap si li `en sku oso bu [.L. (1991) dr`av ljan ka Re pu bli ke Hrvat ske i mu {ku oso bu inicijala S.A. (1964) iz llid`e, na osno vu po tra ge MUP-a SBK Tra vnik od 23.11.2012. go di ne zbog ubis tva.

U ugostiteljskom objektu “Gril Medina” koji se nalazi u , Ulici Adema Bu}e Sarajevo, u petak je oko 2.20 sati do{lo do tu~e u kojoj je te{ke tjelesne povrede zadobio R. A. (1987. Uvi|ajem je policija prona{la pi{toljsku ~ahuru, bejzbolpalicu, dok je van objekta u ljetnoj ba{ti prona|en jedan pi{toljski metak. Policija je, rade}i na rasvjetljavanju ovog doga|aja, uhapsila B. E. (1973), S. A. (1988) iz Sarajeva i S. M. (1982) iz Ilija{a zbog nasilni~kog pona{anja i nano{enja te{kih tjelesnih ozljeda.

U

Okru`nom sudu Banja Luka ~etvorici dilera uhap{enih u sklopu akcije Bumerang izre~ene su kazne od ukupno 10 godina. Pe|a Stankovi} (35) osu|en je na tri, Ognjen Dragojevi} (31) i Igor [olak (34) dobili su po dvije i po godine, dok je Danijelu ^eki}u (26) izre~ena kazna od dvije godine zatvora.

BANJA LUKA Sudski epilog akcije Bumerang

Telefonski razgovori
Pre ma na vo di ma pre su de, Stankovi}, Dragojevi}, [olak i ^eki} su od januara do aprila 2011, na osnovu zajedni~kog dogovora, prodavali marihuanu na podru~ju Banje Luke. Drogu su, zavisno od koli~ine, prodavali po cijenama od deset do 50 maraka. Sutkinja Olga Panti} u obrazlo`enju presude navela je da je Sudsko vije}e, kojim je predsjedavala, nakon procjene dokaza, koje su im predo~ili Tu`ila{tvo i odbrana, zaklju~io da su optu`eni, koji su se branili sa slobode, po~inili djelo za koje se terete. Me|u dokazima, koji su predo~eni Sudskom vije}u, bili su iskazi svjedoka, kao i snimljeni tonski razgovori izme|u optu`enih, na osnovu kojih je dokazano da su Stankovi}, Dragojevi}, [olak i ^eki} dilali drogu. Naime, sutkinja Panti} je dodala da se iz snimljenih razgovora optu`enih moglo zaklju~iti da su pri~ali o prodaji droge, te naglasila da su ~etvorici dilera izre~ene kazne ispod zakonskog minimuma za-

^ETVORICI DILERA 10 GODINA ROBIJE
Pe|a Stankovi} osu|en je na tri, Ognjen Dragojevi} i Igor [olak dobili su po dvije i po godine, dok je Danijelu ^eki}u izre~ena kazna od dvije godine zatvora
hvaljuju}i olak{avaju}im okolnostima: njihovoj mladosti, korektnom vladanju tokom su|enja i ~injenici {to nisu osu|ivani, dok ote`avaju}ih okolnosti nije bilo. Jadranka Ivanovi}, Jasminka Jovi{evi} i Jevto Jankovi}, advokati optu`enih, najavili su `albe na presudu, uz obrazlo`enje da njihovi klijenti nisu po~inili krivi~no djelo, nego prekr{aj. Advokati su kazali da su izre~ene kazne, iako su ispod zakonskog minimuma, ipak prevelike jer su njihovi klijenti prekr{aj koji se mnogo bla`e ka`njava. Podsjetimo, Pe|a Stankovi}, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Centar 2 u Banjoj Luci, te Ognjen Dragojevi}, Igor [olak i Danijel ^eki}, konobari koji su radili u lokalima Antika i Grof, uhap{eni su u policijskoj akciji Bumerang, krajem aprila 2011. Tom prilikom od optu`enog Stankovi}a oduzeto je 52,5 grama marihuane, a od [plaka i ^eki}a nekoliko manjih paketa marihuane spremnih za prodaju narkomanima.

Droga, oru`je, vozila...
U okviru iste akcije 26. aprila pro{le godine uhap{eno jo{ 17 osumnji~enih na podru~ju Prijedora te zaplijenjeno 1,5 kilograma skanka, 345 grama spida, 19,3 grama heroina, 10 grama ha{i{a, 3.169 trodona, dvije automatske pu{ke, vi{e mobilnih telefona i SIM kartica. U akciji su prona|eni audi 80 i motor honda CBR 900, ukradeni na podru~ju Prijedora. D. P.

Sa privo|enja osumnji~enih krajem aprila pro{le godine

La`nim svjedo~enjem poku{ao spasiti Enisa Mandala
Potvr|ena optu`nica protiv Josipa Ra{e

Iako je sporazumom obavezan na svjedo~enje, Ra{o je u sudnici dao druga~iji iskaz od onog u istrazi
nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice, tokom kasnijeg svjedo~enja na glavnom pretresu u sudnici dao iskaz suprotan od onog koji je dao i potpisao u istrazi. On je, naime, trebao razjasniti segment prikrivanja i kupovine ne{to starijih ukradenih vozila i njihovo rastavljanje na autootpadima. Ina~e, Ra{o je osu|en kao pripadnik 22~lane grupe kradljivaca automobila predvo|ene [emsudinom Hod`i}em iz Sarajeva. Radi se o jednoj od najve}ih grupa u BiH koja je djelovala od Sarajeva preko Mostara i Gruda, do Zvornika i Srbije, gdje su zavr{avali skupocjeni automobili. Bavili su se kra|om, krivotvorenjem isprava, preprodajom, rastavljanjem. [efovi grupe bili su [emsudin Hod`i}, zvani [vabo (30) i Enis Mandal, zvani Pajser, koji su na-

Sud BiH potvrdio je optu`nicu protiv Josipa Ra{e (36) iz Sarajeva, kojom ga dr`avno Tu`ila{tvo tereti za davanje la`nog iskaza u krivi~nom postupku pred institucijama BiH. S obzirom na to da je optu`nica potvr|ena, uskoro bi trebalo biti zakazano ro~i{te na kojem }e se Ra{o izja{njavati o krivnji.

vodno posjedovali opremu za kra|u vozila, a tre}i organizator je Zoran Joki} iz Zvornika, koji je vodio grupu za kra|u vozila i njihovo prebacivanje u Srbiju. Ra{o je znao da se ova grupa bavi kra|ama vozila, te je aute kupovao od njih, a zatim ih preprodavao, a oni su zavr{avali na otpadima u Kiseljaku.

22-~lana grupa
Naime, nakon {to je priznao u~e{}e u organiziranoj grupi, koja je krala automobile te po sporazumu osu|en na dvanaest mjeseci zatvora, ~ime se obavezao na svjedo~enje protiv ostalih, davanjem la`nog iskaza Ra{o je poku{ao osigurati bolji polo`aj za Enisa Mandala, jednog od optu`enih u istom predmetu. Kako je saop}eno iz Tu`ila{tva, Ra{o je

Iz ruke u ruku
Ra{o je navodno sara|ivao sa Mandalom, od kojeg je kupovao starija vozila po cijeni od 10 posto od tr`i{ne vrijednosti, {to je i priznao. Kako je njegov advokat ranije kazivao, ako je kupovao vozilo za 1.900 maraka, prodavao ga je za 2.000 maraka i prodaju je obavljao iz ruke u ruku. Njemu je na teret stavljeno prikrivanje, a u jednom slu~aju je sa Mandalom bio sa-

Josip Ra{o

Foto: Arhiv Suda BiH

u~esnik u te{koj kra|i i iznudi te je u~estvovao u vra}anju vozila. Ra{o je ukupno preprodao sedam ukradenih vozila, koja su zavr{ila na otpadima i koja nikada niE. F. su prona|ena.

12

REGION

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br: 34/03) i Zakona o Fondu za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije (“Slu`bene novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona”, broj: 6/12) i ~lanova 16., 17. i 18. Statuta Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije, ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije objavljuje

Sve~ana Skup{tina u Novom Sadu

J AV N I O G L A S
za imenovanje na poziciju ~lana Nadzornog odbora Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije I. Predmet javnog oglasa Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za ~lana Nadzornog odbora Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije: - ^lanovi Nadzornog odbora 3 (tri) ~lana II. Opis pozicije ~lana Nadzornog odbora - zajedno sa ostalim ~lanovima nadzire rad Fonda; - analizira izvje{taje o radu Fonda; - vr{i uvid u godi{nje izvje{taje o poslovanju i godi{nji finansijski obra~un Fonda; - izvje{tava Vladu Kantona o rezultatima nadzora. III. Mandat ~lana Nadzornog odbora ^lanovi Nadzornog odbora imenuju se na period od ~etiri godine, sa mogu}no{}u obnove jo{ jednog mandata. IV. Uslovi za pozicije Kandidat mora ispunjavati sljede}e kriterije: - univerzitetsko zvanje i zavr{en VII stepen stru~ne spreme. Op}i kriteriji za imenovanja Kandidat za poziciju u Nadzornom odboru koja je predmet ovog javnog oglasa treba ispunjavati sljede}e op}e kriterije: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, ali ne stariji od 60 godina, - da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da se na njega ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 34/03), - da nije izabrani du`nosnik, nositelj izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (“Slu`beni glasnik BiH”, broj: 16/02), - da nema privatni interes u privrednom dru{tvu u kojem se kandidira u smislu ~lana 2. ta~ke 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prekr{aj, nespojivo s pozicijom za koju se kandidira, - da mu pravosna`nom presudom nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti privrednog dru{tva. V. Potrebni dokumenti Prijava kandidata treba da sadr`i kra}u biografiju sa preciznim kratkim pregledom profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija): - diplomu o zavr{enom fakultetu, - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopiju CIPS li~ne karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri (3) mjeseca), - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo protiv imovine, privrede, ustavnog ure|enja, zloupotrebe slu`benog polo`aja ili druge odgovorne du`nosti, - uvjerenja da mu nije izre~ena za{titna mjera u smislu Zakona o privrednim prestupima, - ovjerenu izjavu da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere (ovo se odnosi samo na kandidate koji su u posljednje tri godine bili zaposleni u dr`avnoj slu`bi na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini, bilo na nivou dr`ave ili entiteta), - ovjerenu izjavu da se na kandidata ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - ovjerenu izjavu da kandidat nema direktnih ili indirektnih interesa u bilo kakvoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba li~nih interesa sa njegovim slu`benim du`nostima. - ovjerenu izjavu da kandidat nije na funkciji u politi~koj stranci. VI. Ostale napomene Svi kandidati koji budu stavljeni na listu u`eg izbora bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor koju imenuje kantonalni ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njihovog imenovanja. Obrasci }e se dobiti neposredno prije odr`avanja intervjua. Sve informacije u toku postupka kandidiranja su transparentne osim, ako informacije o podnositeljima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka BiH (“Slu`beni glasnik BiH”, br: 32/01). Javni oglas }e se objaviti u “Slu`benim novinama FBiH” i dnevnim novinama “Oslobo|enje”. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja. Prijave s tra`enim dokumentima s naznakom “PRIJAVA NA JAVNI OGLAS - NADZORNI ODBOR FONDA ZA ZA[TITU OKOLI[A HERCEGOVA^KO-NERETVANSKOG KANTONA/@UPANIJE” treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a HNK/@ Bra}e Feji}a bb, 88 000 Mostar Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

NEMA GRANICE IZME\U SRBIJE I VOJVODINE
Niko ne smije da povrijedi Ustav Srbije skrivaju}i se iza navodnih interesa Vojvodine, poru~io Nikoli} • Strah od autonomije, strah od slobode, istakao Pastor
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} istaknuo je u subotu da niko ne smije ugroziti ustavnu autonomiju Vojvodine niti povrijediti Ustav Srbije kriju}i se iza pri~e o autonomiji Vojvodine, a vojvo|anski premijer Bojan Pajti} naglasio je kako ideja o Vojvodini u Srbiji nije bila ideja stvaranja dr`ave u dr`avi. je, rekao je Nikoli} i naglasio da “Srbin koji sva|a Srbe ne mo`e dobro ni kao prijatelj `ivjeti i sa pripadnicima drugih nacionalnih manjina, koji su po{teni stanovnici i gra|ani Vojvodine” . Predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajti} dr`i da ideja o Vojvodini u Srbiji nije bila ideja dr`ave u dr`avi i da je odnos Srbije prema Vojvodini odnos Srbije prema samoj sebi. - Odluka o prisajedinjenju je dalekose`na i ima veliki zna~aj, bez nje mi danas ne bismo bili ovdje, ako bismo uop}e bili, rekao je Pajti}.

Nikoli}: Bez ugro`avanja autonomije Vojvodine

Prisajedinjenje
Srbijanski predsjednik i vojvo|anski premijer govorili su na sve~anoj sjednici pokrajinske Skup{tine u Novom Sadu u povodu 94. godi{njice prisajedinjenja Vojvodine, odnosno Banata, Ba~ke, Baranje i Srijema Srbiji, javlja Fena. - Nema granice izme|u Vojvodine i drugih dijelova Srbije jer je to utemeljeno u Ustavu i zato {to tako `ele gra|ani Srbije, naglasio je Nikoli} i pozvao sve koji crtaju granice izme|u Srbije i pokrajine da izgube olovku kako bi prestali sva|ati narod. - Ne poku{avajte pobijediti Vojvodinu u Srbiji, Vojvodinu koja je Srbija, ravnopravno ili mo`da ~ak malo ravnopravni-

Evropska Srbija
Kako je izvijestila Radio-televizija Srbije, predsjednik Skup{tine Vojvodine Istvan Pastor je istaknuo da je strah od autonomije Vojvodine zapravo strah od slobode, strah od modernosti, strah od autonomnog gra|anina. - Dok god se pitanja decentralizacije i regionalizacije ne definiraju kroz ustav, nema evropske Srbije. Autonomija Vojvodine je mjera slobode dostojanstva i slobode svih gra|ana Srbije, istaknuo je Pastor.

Pahor u velikoj prednosti
Biv{i slovenski premijer Borut Pahor u velikoj je prednosti pred aktualnim predsjednikom Danilom Türkom, sedam dana prije drugog kruga slovenskih predsjedni~kih izbora, po anketi koju je objavio ljubljanski dnevni list Dnevnik. Pahora bi za predsjednika biralo 53,1 posto, a Danila Türka 31,6 posto ispitanika. Neodlu~nih je 15,3 posto, pa Dnevnik zato prognozira da bi Pahor na izborima mogao dobiti 61, a Türk 39 posto glasova. Veliku prednost Pahora pokazale su i neke druge ankete objavljene nakon prvog kruga izbora, u kojem je Pahor dobio 40, a Türk 36 posto glasova. Iz trke je tada ispao kandidat desnog centra Milan Zver, sa 24 posto glasova u prvom krugu.

Uprava kriminalisti~ke policije Srbije

Biv{i ministar u pritvoru
Biv{em ministru u Vladi Srbije Sa{i Draginu, vlasniku Ces Mekona Zvonimiru Nikezi}u i jo{ sedam osoba, nakon privo|enja zbog malverzacija, odre|en je pritvor od 48 sati. Akciju privo|enja provela je u subotu ujutro Radna grupa Uprave kriminalisti~ke policije. Krivi~nom prijavom uhap{eni se terete da su u~inili niz nepravilnosti u vezi sa prometom regresiranog mineralnog |ubriva u toku 2009. i 2010. godine koje je po uredbama Vlade Srbije bilo namijenjeno poljoprivrednim gazdinstvima, zadrugama i preduze}ima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a u kojima dr`ava ima svoj kapital. Terete se da su zloupo-

Dragin: O{te}en bud`et Srbije za vi{e od 4,5 miliona eura

BiH Mostar, Bra}e Feji}a bb Centrala: +387 36 551 841, 551 823, 550 680

Tel.: +387 36 551 823 Fax.: +387 36 552 806

trebom slu`benog polo`aja i nezakonitom prodajom regresiranog mineralnog |ubriva o{tetili bud`et Srbije za vi{e od 4,5 miliona eura. Nikezi} je javnosti poznat kao vlasnik konsultantske ku}e Ces Mekon, a u upravnom odboru Agrobanke bio je predstavnik dr`avnog udjela. Radio je i na brojnim privatizacijama firmi, koje je Savjet za borbu protiv korupcije ocijenio kao sumnjive. Dugogodi{nji je saradnik biv{eg premijera Mirka Cvetkovi}a.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

REGION

13

IVO SANADER MORA VRATITI NELEGALNO STE^ENI NOVAC

DORH uzima prvo ke{ i umjetnine
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Prema presudi, Sanader je du`an, 15 dana od pravomo}nosti, u dr`avni prora~un uplatiti 3,6 milijuna kuna s kamatama
na Medovi}a, Emanuela Vidovi}a, Mersada Berbera, a za najvredniji dio zbirke smatra se pet slika ~uvenog Vlahe Bukovca za koje se vjeruje da imaju tr`i{nu cijenu od najmanje 300.000 eura.

Biv{i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nepravomo}no je osu|en u procesima Hypo i Ina-Mol na 10 godina zatvora za ratno profiterstvo i primanje mita, a sud je nalo`io da mora u dr`avni prora~un, u roku od 15 dana, uplatiti sav novac dobiven po~injenjem ovih kaznenih djela.

Sudski tro{kovi
Po nalogu suda, Sanader mora uplatiti 3,6 milijuna kuna nelegalne provizije koju je tra`io i dobio u ke{u od austrijske Hypo banke, a dodatnih jo{ 5 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti na ra~un prora~una RH mora iske{irati Dioki-Holding AG, tvrtka u vlasni{tvu biv{eg Sanaderovog prijatelja Roberta Je`i}a, koji je bio posrednik u isplati mita za Sanadera od ma|arskog Mola. Nepravomo}no je utvr|eno da je preuzeta samo polovica od 10 milijuna eura mita koje je Sanader dogovorio s tada{njim predsjednikom uprave Mola Zsoltom Hernadijem, kako bi Molu prepustio upravlja~ka prava u Ini, pa je sudski nalo`eno oduzimanje samo tih 5 milijuna eura.
Blokirana i vila u Kozar~evoj te umjetnine koje su prona|ene u njoj

GDJE SU SATOVI?
Vrtoglavo skupocjena bila je i Sanaderova kolekcija unikatnih satova najpoznatijih svjetskih marki, ali ona je nestala iz sefa obiteljske vile prije dolaska istra`itelja. Sanader danas uop}e ne nosi sat... Tako|er, prvi hrvatski premijer, nepravomo}no osu|en za korupciju i prvi osu|enik za ratno profiterstvo, mora nadoknaditi i oko 40.000 kuna sudskih tro{kova. Ovaj rok od 15 dana po~inje se odbrojavati od dana dono{enja pravomo}ne presude. Kona~nu presudu donosi Vrhovni sud RH, nakon {to odvjetnici biv{eg premijera ulo`e najavljenu `albu. S obzirom na to da je zatra`ena maksimalna kazna od 15 godina zatvora, `albu }e eventualno ulo`iti i Tu`iteljstvo. Pravomo}na presuda, kako se spekulira, mo`e se

o~ekivati u idu}e dvije godine, a mo`da i prije. Me|utim, ako uplata izostane, tada u akciju kre}e Dr`avno odvjetni{tvo RH koje }e {tetu nanesenu dr`avi nadoknaditi putem ovr{nih postupaka nad imovinom biv{eg premijera. Sanaderova imovina na zahtjev Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), a po nalogu suda, blokirana je nakon podizanja prvih optu`nica. Vila i poslovni prostor u elitnim dijelovima Zagreba, stan u Splitu, atraktivno zemlji{te na Bra~u, zemlji{te i ku}a u Krapju, milijuni u raznim valutama na vi{e doma}ih i inozemnih bankovnih ra~una koji fiktivno glase i na Sanaderove k}erke, ali i punca, pogotovo kolekcija umjetnina vrijedna milijun eura, imovina je iz koje }e se u tom slu~aju nadoknaditi {teta nanesena dr`avi. Skupocjena zbirka umjetni~kih djela trenutno je smje{tena u depoima zagreba~kog Muzeja suvremene umjetnosti. Obimnost ove stilski nepovezane zbirke od 400 djela ilustrira podatak da je procedura popisivanja i zapljene umjetni~ke kolekcije iz Sanaderove zagreba~ke vile od 500 kvadratnih metara trajala puna ~etiri dana. U toj kolekciji su radovi slavnih autora, npr. Oskara Hermana, Celesti-

Krpanje mre`e
Ove slike, koje je Sanader pozajmljivao zagreba~koj Modernoj galeriji prilikom organiziranja Bukov~eve retrospektive, nisu prona|ene u vili familije Sanader u Kozar~evoj ulici, pa je za tim umjetninama tragao i Interpol. Kasnije su otkrivene u blizini Zagreba na imanju nekada{njeg bliskog Sanaderovog prijatelja Stjepana Fioli}a. Ondje je otkriveno i Bukov~evo slavno ulje na platnu “Krpanje mre`e” iz 1920, za koje se pretpostavlja da bi na svjetskim aukcijama umjetnina moglo dosegnuti astronomske iznose. Teoretski, tvrde pravnici, ako Sanader u slu~aju potvr|ivanja prvostupanjske presude u predmetu Hypo/Ina-Mol i iske{ira 3,6 milijuna kuna na bankovni ra~un dr`avne blagajne, mo`e se dogoditi da mu se i taj novac odmah blokira zbog predmeta Fimi-media, u kojem je biv{i premijer optu`en za pronevjeru dr`avnog novca u iznosu od najmanje pet milijuna eura.
Jadranka DIZDAR

Tirana

Civilna partija Albanije preuzela odgovornost

Jajima napadnut Nikola Gruevski
Automobil makedonskog premijera Nikole Gruevskog u petak je ga|an jajima i plasti~nim ~a{ama dok se kretao ulicom u Tirani, nakon zavr{etka biznis-foruma u glavnom gradu Albanije, javlja u subotu Fena. Videomaterijal i fotografije objavila je lokalna albanska televizija, ali albanska policija dosad nije identifikovala po~inioca. Na videomaterijalu jasno se vidi osoba koja bje`i s lica mjesta, a nije najjasnije da li je druga osoba koja tr~i za njom pripadnik osiguranja ili gra|anin. List na albanskom jeziku Lajm objavio je da se lider Civilne partije Albanije Taulant Capa pohvalio na svom profilu na dru{tvenoj mre`i Facebook da je njegov aktivist bacio jaja na “slavomakedonskog premijera” . Nekoliko sati kasnije na Youtubeu se pojavio videomaterijal na kome se vidi da su makedonske zastave, postavljene na ulicama Tirane zbog posjete Gruevskog, skinute i spaljene. Zasad nema zvani~ne informacije ni od makedonskih, ni od institucija Albanije o ovom incidentu.

14

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Regionalni izbori u [paniji

Autopsija Ozala otkrila otrove
Toksikolo{ke analize izvr{ene na ostacima biv{eg predsjednika Republike Turske Turguta Ozala, koji je umro 1993, otkrile su prisustvo ~etiri razli~ita otrova, objavio je u subotu provladin dnevni list Today's Zaman. Ljekari su otkrili koli~ine insekticida DDT-a deset puta vi{eg od normale, kao i tragove kadmija, polonija i amercija, objavio je list pozivaju}i se na Vije}e za sudsku medicinu. Izvori ocjenjuju da je Ozal mogao podle}i zbog trovanja ovim supstancama, a izvje{taj autopsije treba uskoro biti predat pravosu|u. Predsjednik Abdulah Gul je naredio zvani~nu istragu da bi se utvrdio uzrok njegove smrti.

Katalonci masovno pozivaju na nezavisnost
Katalonci u nedjelju izlaze na regionalne izbore. Mnogi ka`u, izrazito va`ne. O~ekuje se pobjeda snaga koje `ele nezavisnost od [panije, a Vlada u Madridu o{tro se protivi mogu}em otcjepljenju Katalonije.

Uz rastu}e pokrete za nezavisno{}u, veliki broj Katalonaca razmi{lja da bi bolje `ivio kao samostalna dr`ava

Predizborni adut
Posljednjih dana ulice Barcelone su mjesto politi~kih obra~una. Na nacionalni dan Katalonije hiljade demonstranata nose zastave koje simboliziraju nezavisnost ove pokrajine. @elja naroda predizborni je adut na regionalnim izborima sada{njeg predsjednika Artura Masa. - Ako [panija ne `eli biti dr`ava koja }e dozvoliti Kataloniji progres, ako ne `eli biti dr`ava s puno mogu}nosti, onda mi trebamo na{u dr`avu Kataloniju, kazao je predsjednik Katalonije. Novi dan, nove scene na ulicama Barcelone. Slavi se {panski nacionalni dan. Dominiraju dr`avne zastave i parole protiv separatizma. "Da Kataloniji, da i [paniji", slogan je vladaju}e {panske Na-

rodne partije, koja vjeruje da katalonski put u nezavisnost ne vodi nigdje. [panski premijer Mariano Rajoy je rekao: - Otcjepljenje se ne mo`e ostvariti, apsurdno je, nema ni{ta sa svijetom u kojem `ivimo ili sa svijetom kojem te`imo, to je povratak u pro{lost. @elim Kataloniju u [paniji, u Evropi.

Ekonomija
Istra`ivanja javnog mnijenja pokazuju da }e Masovi konzervativci osvojiti 62 od 135 mjesta u parlamentu. No, s drugim pronezavisnim partijama, mogli bi stvoriti dvotre}insku ve}inu. I za ~etiri godine Mas bi, ako je suditi prema njegovom obe}anju, mogao raspisati referendum o samostalnosti Katalonije. Katalonska ekonomija dostigla je portugalsku. Uz rastu}e pokrete za nezavisno{}u, poput onih u [kotskoj ili Flandriji u Belgiji, veliki broj Katalonaca, izme|u 46 i 57 posto, razmi{lja da bi bolje `ivio kao samostalna dr`ava. Najvi{e u do sada provedenim anketama.

Krvavi napad na Dan a{ure
U eksploziji bombe na cesti prilikom prolaska {iitske procesije poginulo je najmanje sedam, a desetine osoba su povrije|ene u subotu na sjeverozapadu Pakistana, saop}ile su medicinske vlasti. Napad se dogodio u Dera Ismail Hanu, okrugu pokrajine Hyber Pahtunh, u blizini ju`nog Vaziristana, plemenske oblasti koja se smatra upori{tem talibana i grupa povezanih s Al-Kaidom. U nadi da sprije~e bomba{ke napade za vrijeme proslave svetog mjeseca muharema, vlasti su od petka ukinule slu`bu mobilne telefonije. Vlasti su se upravo pla{ile novih napada na {iitske manjine za A{uru, najva`niji dan kalendara za ovu manjinu.

Vlada u Madridu o{tro se protivi mogu}em otcjepljenju Katalonije

SAD

Rati{te zamijenili u~ionicama
gram koji za gotovo 800 veterana osigurava dodatne smjernice i podr{ku. - Ne}e se uvijek pratiti prisustvo na nastavi, morate biti odgovorni, ovdje ste da biste dobili diplomu i gradili budu}nost, stekli obrazovanje te postigli ciljeve, kakvi god oni bili, kazao je direktor ureda za veterane Ross Bryant. Ovaj ured obu~ava i univerzitetsko osoblje da pomognu biv{im vojnicima da uspiju. - PTSP je normalna stvar. Svako ga ima. Ali se ljudi s njim potpuno razli~ito nose, ocijenio je Bryant.
PTSP je normalna stvar, ali kako se nositi sa njim?

O~ekuje se da }e tokom sljede}ih 10 godina blizu dva miliona ameri~kih veterana upisati fakultet. Jedna {kola u Las Vegasu poma`e im u tranziciji izme|u rati{ta i u~ionice, javlja Al-Jazeera. Vlada pokriva njihove {kolarine, naknade i materijale do 65.000 dolara. No, tranzicija nije laka. - Na{a iskustva se razlikuju od onih obi~nih bruco{a. Ponekad se ne uklapamo na na~in kako smo se ranije uklapali, kazao je predsjednik organizacije studenata veterana Dustin Cather. Univerziteti su svjesni pote{ko}a koje imaju ti studenti. Zato je uspostavljen pro-

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Ponovo proklju~ao Egipat

Nasilje na Tajlandu
Tajlandska policija ispalila je u subotu suzavac u sukobu sa hiljadama demonstranata koji su iza{li na ulice Bangkoka protiv vlade premijerke Jangluke [inavatre, sestre biv{eg premijera. U najve}im protestima protiv sada{njih tajlandskih vlasti, otkako je par tija Puea Tai do{la na vlast u julu 2011, povrije|eno je najmanje sedam policajaca, a 132 demonstranta su uhap{ena.

Isti slogani odjekuju Kairom
Snage sigurnosti blokirale prilaze klju~nim dr`avnim institucijama Mursi: Preuzeo svu mo} u dr`avi

Kongo: Evakuirani zvani~nici i novinari
Vi{e desetina sudija, funkcionera i novinara evakuirano je zra~nim mostom UNa s teritorija pod kontrolom pobunjeni~ke grupe M23 u isto~nom Kongu, saop}io je UN u New Yorku. Misija UN-a u Kongu navela je da je evakuisano 76 osoba. - Mnogi od njih, me|u kojima su sudije, vladini funkcioneri, policajci, novinari i aktivisti organizacija za za{titu ljudskih prava, potra`ili su uto~i{te u sjedi{tu UN-a, kazao je Kiran Drajer, portparol operacija mirovnih snaga UN-a, prema ~ijim rije~ima je situacija na terenu alarmantna.

Na ulicama brojnih egipatskih gradova protesti nakon {to je predsjednik Mursi izdao deklaraciju koja pro{iruje njegove ovlasti i sebe postavio iznad zakona
Egipatska policija je u subotu, drugog dana protesta zbog dekreta predsjednika Mohammeda Mursija, upotrijebila suzavac kako bi rastjerala demonstrante koji su, u manjem broju, no} proveli na centralnom trgu Tahrir u Kairu. Policija je reagovala kada je jo{ demonstranata do{lo da se pridru`i opozicionim aktivistima, koji su u oko 30 {atora proveli no} na trgu koji predstavlja simbol pro{logodi{njih protesta protiv biv{eg lidera Hosnija Mubaraka, javila je agencija AFP. Me|u demonstrantima je i Mohamed alBaradei, biv{i predsjednik Me|unarodne agencije za atomsku energiju. Al-Baradei, koji je 2011. godine tako|er u~estvovao na predsjedni~kim izborima, na Twiteru je napisao da je Mursi proglasio sebe novim faraonom. Novi sukobi u Kairu uslijedili su nakon {to je u petak opozicija pokrenula proteste zbog {irokih ovla{tenja koja je dekretom sebi dao predsjednik. U sukobima policije, Mursijevih pristalica i protivnika u ve}im gradovima {irom Egipta povrije|eno je oko 100 ljudi. U petak su u Suecu i Aleksandriji zapaljena sjedi{ta Mursijeve stranke, politi~kog krila Muslimanskog bratstva - Partije slobode i pravde. Demonstranti se protive u ~etvrtak donijetom dekretu koji propisuje da odluke predsjednika ne mo`e da dovodi u pitanje nijedan dr`avni organ, uklju~uju}i sudstvo.

Zabrinutost
Zbog ovog Mursijevog poteza, me|unarodna zajednica je izrazila zabrinutost, a sam egipatski predsjednik je u obra}anju pristalicama rekao da ne te`i uzurpaciji vlasti, ve} da radi u korist svih Egip}ana. Me|utim, opozicija tvrdi da je on ovim aktom sebe postavio iznad zakona, budu}i da je ve} smijenio dr`avnog tu`ioca, naredio da se ponove su|enja zvani~nicima iz doba Mubaraka i propisao da nijedan pravosudni organ ne mo`e da raspusti skup{tinu koja pi{e novi ustav, a u kojoj dominiraju islamisti. Tako|er, su|enje bi moglo biti ponovljeno i samom biv{em predsjedniku Hosniju Mubaraku.

18 mrtvih rudara u Kini
U eksploziji plina u rudniku uglja na jugozapadu Kine poginulo je 18 osoba, a pet je zarobljeno u ru{evinama na dubini, objavila je u subotu agencija Nova Kina pozivaju}i se na lokalne vlasti, javlja Fena. Kineski rudnici su poznati po ~estim smrtonosnim nesre}ama zbog labavih propisa i korupcije. U 2011. stradalo je vi{e od 2.000 osoba, prema zvani~nim statistikama. Branitelji ljudskih prava radnika tvrde da su stvarne brojke jo{ ve}e, jer rudarske kompanije kupuju {utnju porodica `rtava kako bi izbjegle velike kazne i zatvaranja rudnika.

Revolucijski slogani
Demonstranti tra`e obaranje re`ima tra`e pad Muslimanskog bratstva, javlja AlJazeera. Slogani koji odjekuju sa trga Tahrir su identi~ni onima {to su se ~uli tokom revolucije. Samo je ime predsjednika promijenjeno.

18

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Sukob sindikata i Vlade RH zbog koncesije na aerodrom

Zagrebu prijeti slom zra~nog prometa
Sindikati upozoravaju da Vlada nije ispunila svoje obveze prema sada{njim i biv{im radnicima koje je, kao uostalom i cijeli projekt, naslijedila od biv{e, HDZ-ove vlade
Zagreb bi od 1. januara 2013. godine mogao imati velikih problema u odvijanju civilnog putni~kog i teretnog zra~nog prometa. S tim datumom upravljanje Zra~nom lukom Zagreb trebao bi preuzeti novi koncesionar, tvrtka Za greb In ter na ti onal Air port Company, a Zra~na luka Zagreb d.o.o, koja to danas radi, trebala bi prestati s tim aktivnostima, navodi Biznis-plus. Problem mo`e nastati jer je sva oprema potrebna za pru`anje zemaljskih usluga, na primjer, specijalizirana vozila, vlasni{tvo Zra~ne luke Zagreb d.o.o. ~ak i ako se na|e na~in na koji bi se ta oprema prebacila na novoga koncesionara, ZAIC, na period trajanja koncesije od 30 godina, svi zaposlenici Zra~ne luke koji imaju potrebne licence, u ~iju se edukaciju redovito ula`u znatna sredstva, zaposlenici su tvrtke ZLZ d.o.o. i upitno je kako bi se u tako kratkom roku i pod jo{ nejasnim uvjetima mogao dogovoriti njihov prelazak u novu tvrtku. }emo sve ovo {to smo stvarali pedeset godina. Prije nekoliko dana vlasti su Kinezima nudile zra~ne luke u Osijeku i Rijeci u koncesiju. Zapitajte se za{to se nude ba{ te zra~ne luke, a ne Split i Dubrovnik? Pa zato jer donose gubitke. U koncesiju se daju objekti koji ne donose dobit i zato nam nije jasno za{to je Zra~na luka Zagreb dana u koncesiju", ka`e glasnogovornik koordinacije sindikata Zra~ne luke Ante Duji}.

Novi terminal
Duji} baca sumnje i na gradnju novog terminala te pove}anje broja putnika s 2,3 milijuna na 5 milijuna godi{nje, {to je u srcu no vog kon ce sij skog ugo vo ra. Tvrdi da Francuzi mijenjaju projekt terminala, da su odustali od podzemnih eta`a, smanjili broj aviomostova i parkirnih pozicija za zrakoplove, da poku{avaju projekt prilagoditi svojim trenuta~nim kreditnim mogu}nostima. Duji} tvrdi da je cilj koncesionara srezati cijenu novog terminala s 250 na 50 milijuna eura, jer trenuta~no vi{e kredita ne mo`e dobiti. Ka`e i da su hrvatski partneri i izvo|a~i radova stavljeni u nepovoljan polo`aj jer moraju sami investirati u radove, a pla}eni }e biti u vlasni~kim udjelima. Duji} smatra da je to prakti~ki nemogu}e, jer je rije~ o tvrtkama koje su u velikim poslovnim te{ko}ama.

Zra~na luka Zagreb

Vi{emjese~ni sukobi
Vrhunac je to vi{emjese~nih sukoba sindikata i Vlade zbog koncesije na Zra~nu luku Zagreb, za koju je ugovor aktualna vlada u travnju potpisala s kompa ni jom ZA IC, bri tan skom tvrtkom k}eri francuskih kompanija Aeroports de Paris i Bouygu-

es Construction Group. Sindikati upozoravaju da Vlada nije ispunila svoje obveze prema sada{njim i biv{im radnicima koje je, kao uostalom i cijeli projekt, naslijedila od biv{e, HDZ-ove vlade. Sindikati se ve} godinama bore za, kako sami ka`u, pravo koje je omogu}eno svim drugim radnicima nekada{njih dru{tvenih poduze}a u Hrvatskoj, pravo da sudjeluju u vlasni{tvu svoje tvrtke s udjelom od 10 posto. Sindikalni predstavnici vi{e od tisu}u zaposlenika ZLZ-a obilazili su ministre vlade Jadranke Kosor i nakon dugotrajnih pregovora u velja~i

2011. godine uspjeli su posti}i da Vlada donese zaklju~ak prema kojem se zadu`uje tada{nje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni{tva te vlasnicima udjela u ZLZu d.o.o. da predlo`e model po kojem bi se radnicima Zra~ne luke omogu}ilo stjecanje 10 posto udjela u temeljnom kapitalu. To je odlu~eno istodobno kad je odlu~eno i da se Ministarstvo prometa zadu`i da pokrene postupak davanja u koncesiju Zra~ne luke Zagreb d.o.o. U me|uvremenu, dovr{en je sporni koncesijski natje~aj na kojem je izme|u dva

ponu|a~a izabran ZAIC. O pobjedniku natje~aja odlu~ilo je povjerenstvo sastavljeno od tada ve} biv{ih du`nosnika biv{e vlade, ali je odluka donesena nakon {to su oni formalno napustili svoje du`nosti. U me|uvremenu je do{lo do smjene vlasti. Vlada je prekinula komunikaciju sa sindikatima, koji su uvjereni da je tada{nji ministar Zlatko Komadina i podnio ostavku jer, me|u ostalim, nije htio potpisati koncesijski ugovor za Zra~nu luku Zagreb. Koncesijski ugovor potpisao je u travnju zamjenik ministra. "To ludilo mora prestati, uni{tit

Eurozona

Predvi|eni jedinstveni nadzorni mehanizam za banke u eurozoni ne bi trebao biti odgovoran za nadzor svih banaka u evropskoj monetarnoj uniji, ve} bi se morao usredoto~iti na najve}e sistemski relevantne institucije, ponovili su u Berlinu. Kako su upozorili, nadzor nad 6.000 banaka s jednakim intenzitetom prakti~no nije mogu}. Stajali{ta njema~ke vlade ne dijele sve evropske dr`ave. Mnoge su tako mi{ljenja da bi novim mehanizmom morali nadzirati

Nemogu} nadzor nad 6.000 banaka

sve banke, a ne samo najva`nije, izvje{tava AFP. Ako bi se po njihovom mi{ljenju uspostavio sistem prvo i drugorazrednih banaka, manje banke nadzirane od nacionalnih regulatora bile bi potisnute na marginu. Komisija je uspostavu jedinstvenog mehanizma nadzora nad svih 6.000 banaka u eurozoni, pri ~emu bi centralnu ulogu imala Evropska centralna banka i koja bi predstavljala temelj bankarske unije, predlo`ila u septembru.

20

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Isto~na Hercegovina

Suprotstavljeni stavovi poljoprivrednika u FBiH

Krompir izme|u dvije

politi~ke opcije
Podr{ka protestu sindikata
Predstavnici svih sindikalnih organizacija sindikata korisnika bud`eta i javnih fondova isto~ne Hercegovine jednoglasno su podr`ali protest protiv smanjenja plata u javnoj upravi, najavljen za 30. novembar u Banjoj Luci, javila je Srna. Izvr{ni sekretar Regionalnog sindikata isto~ne Hercegovine Dragan Simovi} rekao je da je zbog najavljenog smanjenja plata od deset posto odlu~eno da istog dana bude organizovan i {trajk upozorenja u svim ustanovama od 12 do 13 sati. Simovi} je istakao da }e Sindikat istrajati u svojim zahtjevima, napominju}i da }e o daljim koracima sindikalne borbe odlu~iti nadle`ni organi sindikata. Vlada Republike Srpske utvrdila je prednacrt bud`eta i ekonomske politike za 2013. godinu, kojim su planirana smanjenja plata i primanja svim bud`etskim korisnicima, zaposlenim u javnoj upravi, te policiji i prosvjeti za deset posto u odnosu na sada{nje. Predsjednici svih 100 sindikalnih organizacija u Uniji sindikata bud`etskih i fondovskih korisnika Republike Srpske podr`ali su stav rukovodstva pet granskih sindikata da u petak, 30. novembra, iza|u na proteste u Banjoj Luci i odr`e jedno~asovni {trajk upozorenja zbog najavljenih smanjenja plata od deset posto. Predsjednik Unije sindikata bud`etskih i fondovskih korisnika Du{ko Jandri} rekao je da }e protestni skup u Banjoj Luci po~eti u 12 sati na koji }e do}i nekoliko hiljada radnika iz svih pet sindikata Unije iz cijelog RS-a. On je istakao da }e sindikati, ukoliko se u naredni petak ne postigne cilj, nastaviti aktivnosti na ostvarenju prava, {to podrazumijeva i dalje proteste i {trajkove.

Mehmed Nik{i}: Muslimovi} igra za Narodnu stranku Radom za boljitak Muslimovi}: Koordinacija je otvoreno u slu`bi HDZ-a BiH
Zahtjev Saveza poljoprivrednih udru`enja FBiH da se iz bud`eta FBiH za poticaje poljoprivredne proizvodnje u narednoj godini izdvoji 188 miliona KM je bio potpuno nerealan, rekao je za Oslobo|enje Mehmed Nik{i} iz Ko or di na ci je po ljo pri vre dnih udru`enja FBiH. "Javnosti je poznato kako je taj Savez na strani Narodne stranke Radom za boljitak. Na protestima u Sarajevu je bilo i po{tenih ljudi koji su kao i javnost zbunjeni. Njihov zahtjev je zapravo podr{ka ministru poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u da se isplate kapitalna ulaganja koja mogu stvoriti ogromnu dubiozu za poticaje u poljoprivredi u narednoj godini. Od hiljadu aplikacija za period od 1. juna 2010. do 31. decembra 2011. godine rije{eno je 80-ak privrednih subjekata, odnosno mesara, mlinara i ne{to firmi iz prera|iva~ke industrije. Oni su povukli 18,1 milion KM, a u programu je predvi|eno svega 16,1 milion KM. Mi nis tar je pro gram po ti ca ja probio za dva miliona KM. Postavlja se pitanje {ta je sa vi{e od 1.000 aplikacija ljudi koji imaju pravo na povrat sredstava za kapitalna ulaganja", ka`e Nik{i}, te dodaje da bi za to trebalo izme|u deset i 15 miliona KM.
Avdo Muslimovi} Mehmed Nik{i}

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 231 - 24. 11. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 ^e{ka R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Ma|arska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norve{ka 578 NOK 1 [vedska 752 SEK 1 [vicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Kina 156 CNY 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 11. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 11. 2012 =

1.955830 1.570805 1.519305 25.828297 0.076743 0.261600 0.699112 1.833246 0.565032 0.266340 0.226682 1.619710 0.841140 2.415427 1.513178 0.048589 0.242808 1.719302

1.955830 1.574742 1.523113 25.893030 0.076935 0.262256 0.700864 1.837841 0.566448 0.267008 0.227250 1.623769 0.843248 2.421481 1.516970 0.048711 0.243417 1.723611 USD BAM

1.955830 1.578679 1.526921 25.957763 0.077127 0.262912 0.702616 1.842436 0.567864 0.267676 0.227818 1.627828 0.845356 2.427535 1.520762 0.048833 0.244026 1.727920 1.52549 2.330019

Kapitalna ulaganja
Nik{i} tvrdi da je Koordinacija poljoprivrednih udru`enja FBiH od Vlade FBiH zatra`ila zamrzavanje isplate kapitalnih ulaganja. U njihovom prijedlogu izmjena i dopuna programa za kapitalna ulaganja se navodi da nijedan nalog za kapitalna ulaganja koji iznosi vi{e od 30.000 KM ne mo`e i}i bez provjere. "Na{a dva zaklju~ka je Vlada

FBiH ve} ispo{tovala - po~ela su pla}anja za proizvodnju, a kapitalna ulaganja su zamrznuta. Izmjene i dopune programa koje je ponudio ministar Ivankovi} Lijanovi} ne mo`emo prihvatiti jer je sa biljne proizvodnje skinuo dva miliona KM, a sa animalne osam miliona KM. Veliki broj kapitalnih ulaganja je, prema na{im saznanjima, ispla}en protivzakonito", isti~e Nik{i}. Na pitanje kako komentari{e zahtjeve Saveza poljoprivrednih udru`enja FBiH da od Vlade FBiH poljoprivrednici dobiju 188 miliona KM i ponudu ministra Ivankovi}a Lijanovi}a da im se da 120 miliona KM, Nik{i} je odgovorio: "To je ja~anje pozicije ministra Ivankovi}a Lijanovi}a. On je spoznao da mu treba 120 miliona KM jer je svjestan da }e napraviti zadu`enje od 40 miliona KM, pa mu 120 miliona KM treba da ispuni svoje ciljeve. To je ma~ s dvije o{trice jer se cijela javnost mo`e okrenuti protiv nas poljoprivrednika. Mi tra`imo samo da se sredstva isplate onima kojima pripadaju". Na Nik{i}eve tvrdnje odgovorio je Avdo Muslimovi}, predsjednik Saveza poljoprivrednih udru`enja FBiH. "Koordinaciju poljoprivrednih udru`enja, ali i sve ostale asocijacije smo javno pozvali da nam se pridru`e. Grdno se vara onaj koji ka`e da smo u ne~ijoj slu`bi. Mi smo u slu`bi poljoprivrede i poljoprivrednika, a ne neke politi~ke stranke. Argumenti su na na{oj strani. Ta Koordinacija je otvoreno u slu`bi HDZ-a BiH, odnosno Republike Hrvatske. Kada se Nik{i}u izmaklo da od Ivankovi}a Lijanovi}a vi{e ne mo`e brati koliko je mogao, on je udario po na-

{em Savezu. Mi mo`emo argumentovano dokazati zbog ~ega smo zatra`ili 188 miliona KM za poticaje. Na osnovu tih 188 miliona KM mi bismo garantovali ispunjavanje kompletnog programa proizvodnje, a kada pove}amo proizvodnju, napuni}emo jo{ jedan bud`et FBiH", odgovara Muslimovi}. Muslimovi} smatra da se odre|ena poljoprivredna udru`enja dodvoravaju Savezu za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a, a neka HDZ-a BiH i SDP-a BiH.

Uvozimo sme}e
"Naklanjaju se njima i govore da je dobro {to smo za narednu godinu dobili 75 miliona KM, a mi ka`emo da nije i za to imamo argumente. Premijeru Nerminu Nik{i}u sam naveo samo jednu stavku i rekao mu da bi bilo dobro da se poljoprivrednicima da deset miliona KM da uzmu pod zakup zemlji{te na tri do pet godina i da ga koriste za poljoprivredu. Vi{e od 70 miliona kvadratnih metara teritorije BiH je neobra|eno. Kada bismo je obradili samo p{enicom, napunili bismo cijeli bud`et FBiH. Zato smo htjeli da Vladi FBiH objasnimo gdje ta sredstva trebaju i}i. Ona tre ba ju bi ti do di je lje na obrtnicima, kooperantima i zadrugama. Direktno i indirektno bi bilo uposleno izme|u 30.000 i 35.000 ljudi. Vlada FBiH to ne}e, jer igra na varijantu da je bolje uvoziti sme}e. Neko se otvoreno stavio u slu`bu susjednih zemalja i inostranih lobija", ka`e Muslimovi}. Kao i uvijek u `ivotu istina je negdje u sredini, a pravi poljoprivrednici, ba{ kao i ostali normalni gra|ani BiH, znaju kako `ive.
Dk. OMERAGI]

22

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Predsjednik Sindikata radnika JU Dom zdravlja tvrdi

U OP]INI NOVI GRAD ODR@AN HITAN SASTANAK

Nisam tra`io pare za popravku auta
^lanovi Predsjedni{tva su donijeli odluku da mi se popravi auto, {to sam odbio, ali su onda insistirali da mi se ofarba bar izgrebana strana, poja{njava Koudeimati
Predsjednik Sindikata radnika JU Dom zdravlja KS-a Bassam Koudeimati demantovao je navode ~lana ove organizacije koji je prije nekoliko dana za Oslobo|enje izjavio kako sve vi{e ~lanova napu{ta Sindikat, da Koudeimati prijeti portirima otkazom, te da je uzeo novac Sindikata za opravku privatnog vozila. Koudeimati ove navode negira te tvrdi da je to sve dio kampanje menad`menta protiv rada Sindikata i njega li~no. - [to se ti~e Sindikata, nije ta~no da se ljudi iz njega masovno i{~lanjuju, samo troje ih se isklju~ilo. Jedan ~lan je oti{ao zato {to je postao ~lan Upravnog odbora JU Dom zdravlja, dok su se ostalo dvoje, koji rade u finansijskoj slu`bi, isklju~ili kada smo pokrenuli pitanje provjere koeficijenata nemedicinskog kadra. Za to vrijeme mi smo postali bogatiji za jo{ 200 ~lanova i sada ih ima 1.750 od ukupno 2.050 uposlenika u domovima zdravlja, rekao je Koudeimati. Kada je u pitanju opravka njegovog auta, on navodi da nije tra`io pare od Sindikata, ve} da je samo Predsjedni{tvo donijelo odluku da se izdvoji 643,50 KM za farbanje vozila.

ZBRINJAVANJE PASA LUTALICA
Na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo Semir Efendi} odr`ao je u petak hitan sastanak s predstavnicima Murai-komerca iz Vogo{}e, preduze}em s kojim sve op}ine, pa i Novi Grad, imaju potpisan ugovor o sufinansiranju iznajmljivanja objekata za napu{tene i izgubljene `ivotinje u Pra~i. Trenutni prioritet je rje{avanje problema s psima lutalicama na Dobrinji, ^engi}-Vili, odnosno u Grada~a~koj ulici i na podru~uju Sokolja u neposrednoj blizini mjesne {kole.

Prioritet je rje{avanje problema s lutalicama na Dobrinji i ^engi}-Vili, a do marta smjestiti u azil stotinu pasa

Bassam Koudeimati

Izolirana mjesta
- Zaklju~ak razgovora je da Civilna za{tita Op}ine iza|e na teren i poku{a izolirati mjesta na kojima su locirani ~opori pasa lutalica. Zatim, da se Op}ina preko Kantonalnog komunalnog preduze}a uklju~i u rje{avanje problema s kontejnerima za sme}e iz kojih se psi lutalice hrane. I na koncu, da do marta idu}e godine Murai u azil zbrine 100 pasa lutalica iz op}ine Novi Grad, istakao je Efendi}. Dobro je poznato kako je pas najbolji ~ovjekov prijatelj, no danas ljudi sve vi{e bje`e od pasa, jer oni predstavljaju prijetnju za sigurnost svih nas, a pogotovo djece. Isto tako, na hitan na~in }e biti zbrinuto 25 pasa lutalica koji predstavljaju posebnu opasnost za gra|ane Novog Grada. S tim u vezi, na lice mjesta u Sokolju iza{la je ekipa Civilne za{tite Op}ine i Muraija kako bi rije{ila problem. Idu}e sedmice bit }e rije{eni i najopasniji slu~ajevi na Dobrinji i ^engi}-Vili. Jedan od prijedloga sa sastanka je i da se psi lutalice sa teritorija Novog Grada obilje`e kako bi

- Moje vozilo o{tetila je osoba za koju sumnjam da je u vezi sa menad`mentom i to ba{ u vrijeme sastanka Sindikata, kada smo donijeli odluku da }emo tu`iti Dom zdravlja za razliku regresa i toplog obroka za 2008, 2009. i 2010. godinu. O tome je obavije{tena i policija. Onda su ~lanovi Predsjedni{tva donijeli odluku, a njih ima 19 koji dolaze iz svih domova zdravlja, da mi se ofarba auto. Ja sam to odbio. Na kraju su insistirali da se bar ofarba ta izgrebana strana i pla}eno je 643 KM. Nisam ni marke dobio na ruke, naglasio je Koudeimati, negiraju}i i to da je prijetio portiru otkazom zbog toga {to mu je zabranio da parkira vozilo ispred Doma zdravlja Novi Grad. E. A.

U Sarajevu ima 11.168 pasa lutalica

Foto: S. GUBELI]

Mjesna zajednica Grbavica I

se moglo pratiti njihovo kretanje te da se provede kontrola stvarno steriliziranih pasa, u odnosu na broj pasa za koje je upla}ena sterilizacija.

Rad na terenu
- Uz niz mjera koje smo pokrenuli, kao i svakodnevno pra}enje situacije na terenu, preko Saveza op}ina i gradova u Federaciji BiH

pokrenut }u inicijativu za izmjenu zakona kojim je regulirana ova oblast, a zbog kojeg ve} godinama ispa{taju gra|ani, zaklju~io je Efendi}. Na osnovu istra`ivanja, koje je provedeno od maja do augusta, u Sarajevu ima 11.168 pasa lutalica, dok se u urbanim dijelovima grada ovaj broj kre}e izme|u 8.547 i 13.787. M. T.

Okrugli sto o zdravstvenoj za{titi penzionera

Odr`ana skup{tina lije~enih alkoholi~ara
U prostorijama Mjesne zajednice Grbavica I odr`ana je redovna godi{nja skup{tina Udru`enja klubova lije~enih alkoholi~ara (UKLA) Grbavica. Skup{tini, na kojoj je predstavljen rad kluba u protekloj godini, prisustvovali su, pored ~lanova kluba i ~lanova njihovih porodica, predstavnici Op}ine Novo Sarajevo. Prof. dr. Lejla Rami}, predsjednica UKLA, govorila je o te{kom putu osloba|anja od ove te{ke bolesti, {to alkoholizam jeste, te naporima koje predstavnici kluba ula`u kako bi se apstinenti pomogli i omogu}ila im se saradnja i razmjena iskustava sa sli~nim klubovima u zemlji i inostranstvu. Skupu su se obratili i o svojim iskustvima govorili i gosti iz drugih op}ina Kantona Sarajevo, predstavnici UKLA op}ina Centar, Stari Grad, Novi Grad i Vogo{}a, kluba u okviru Bolnice Nahorevo, te Oglednog kluba OKLA koji djeluje pri dnevnoj bolnici i koji pro|u svi apstinenti na po~etku tretmana, nakon ~ega se uklju~uju u klubove na podru~ju svog prebivali{ta. ^lanovima kluba uru~ena su priznanja za apstinenciju koja traje od jedne do ~etiri godine.

Izdaci preveliki za minimalna primanja
U velikoj sali Op}ine Novo Sarajevo odr`an je okrugli sto o zdravstvenoj za{titi penzionera/umirovljenika u FBiH. Svi kantonalni savezi udru`enja penzionera/umirovljenika u FBiH analizirali su stanje u svojim sredinama, te na osnovu tih podataka i pregleda problematike u ovoj oblasti sa~inili inicijalni materijal koji je poslu`io kao osnova za raspravu na okruglom stolu. Predsjednik Skup{tine udru`enja penzionera FBiH Hamdo Mimi} je istakao da izdaci za lijekove, razne participacije u zdravstvenoj za{titi, osnovne `ivotne namirnice, komunalne usluge i drugo ne ostavljaju penzioneru prostor za `ivot dostojan ~ovjeka, budu}i da 62 posto od ukupnog broja penzionera prima najni`u penziju od 310 KM. Svi zaklju~ci, prijedlozi i zahtjevi izneseni u diskusiji na okruglom stolu }e biti upu}eni nadle`nim organima koji su odgovorni za standard penzionera u FBiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
JUBILEJ ^ASOPISA STUDENT
U novim prostorijama Udru`enja Centar za razvoj i afirmaciju kulture i obrazovanja Litteratus bit }e smje{tena i redakcija informativnog ~asopisa Student, koja ove godine slavi jubilej, odnosno 10 godina postojanja. - Informativni ~asopis Student nastoji da se ne bavi samo problemima ve} i rje{enjima, gdje sami studenti nude rje{enje i svoje vi|enje bolje budu}nosti. Tako|er se nastoji podsta}i razmi{ljanje o pravim `ivotnim vrijednostima, isti~u}i vrijedne ~lanove na{eg dru{tva, najvi{e one sa Univerziteta, trude}i se da budu pokreta~ka snaga za humanitarne, nau~ne, spor tske i druge studentske poduhvate, ka zao je Mir za Hod`i}, glavni urednik lista.
DE@URNI TELEFON

23

U Studentskom domu Bjelave

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Sa sve~anog otvorenja novih prostorija

Nove prostorije Centra Litteratus
Udru`enje Centar za razvoj i afirmaciju kulture i obrazovanja Litteratus otvorilo je prostorije za rad u Studentskom domu Bjelave.

Bavit }emo se svim onim {to je vezano za `ivot studenata, obra|ivat }emo teme vezane za kulturu, obrazovanje, afirmaciju Univerziteta, kazao je Mensur [ehi}
spola`e sa dvije kancelarije i studijom za videoprodukciju i bit }e na usluzi svim studentima. - Bavit }emo se svim onim {to je vezano za `ivot studenata, obra|ivat }emo teme vezane za kulturu, obrazovanje, afirmaciju Univerziteta i sli~no. Bilje`it }emo sve {to se de{ava sa univerzitetima u BiH, kao i druge doga|aje vezane za ovu oblast. Pomo}i }emo svima onima koji imaju kvalitetan projekat da ga realizuju. Kroz sve ove aktivnosti `elimo se pribli`iti mladima, studentima i na odre|eni na~in pobolj{ati njihov standard. tskog centra Sarajevo, naglasio je da su vrlo rado dali svoje prostorije iz devetog paviljona ovom udru`enju, kako bi ih stavili u funkciju studenata. - Ove prostorije bile su devastirane, zapu{tene i drago nam je {to smo ih mogli dati na kori{tenje ovom udru`enju. Ovakvu praksu }emo nastaviti i ubudu}e. Sve ono {to mo`e koristiti studentima podr`at }emo, rekao je Kadri}.
E. ASOTI]

Praksa za ubudu}e
Imamo potrebnu opremu za snimanje, a i ekipu ljudi koji }e to raditi. U planu nam je da obra|ene teme kroz priloge emitujemo preko televizije, a neke TV ku}e su ve} zainteresovane za ovu saradnju, kazao je [ehi}. Emir Kadri}, direktor Studen-

Pobolj{anje standarda
Mensur [ehi}, predsjednik UO Udru`enja, kazao je za Oslobo|enje da su prostorije dobili na kori{tenje od JU Studentski centar Sarajevo koje su vlastitim sredstvima obnovili. Centar ra-

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 HITNA 716-331 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Novi semaforski ure|aji koji su postavljeni na raskrsnici ulica Safeta Had`i}a i Kenana Demirovi}a pu{teni su u rad. Time su pobolj{ani sigurnosni uvjeti odvijanja kolskog i pje{a~kog saobra}aja na tom podru~ju. Za realizaciju projekta Op}ina Novi Grad Sarajevo izdvojila je 53.896 maraka, a radove je izvodila firma Step.

Betoniranje zida u Ulici @agri}i Obnovljeni semafori
Izgradnja potpornog zida u Ulici @agri}i broj 1, u MZ [iroka~a, po~ela je pro{le sedmice. Prema informacijama iz Slu`be za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad, stari zid je bio u ru{evnom stanju.

Novi armiranobetonski potporni zid }e biti izgra|en u du`ini od 27 metara i visini od 2,5 do 3,5 metara. Projekat sa 35.500 KM finansira Op}ina, a izvo|a~ radova je firma Klico trans. Rok za okon~anje radova je 30 dana.
sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u

PORODILI[TA

10 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30, ^apljina 8.05

15.30 i 22.00, Zurich/Banja Luka 20.45, Beograd 21.40

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16.00, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Banja Luka/Zurich 14.15, Vienna 15.05 PONEDJELJAK Dolasci: Ancona 8.15, Beograd 11.00 i 21.40, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 15.00 i 22.00, Copenhagen 15.00, Istanbul 18.00 i 23.00

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35, ^apljina 18

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 15.30, Copenhagen 7.00, Vienna 7.40 i 15.05, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Vienna 15.05, Ancona 17.55, Istanbul 17.00 i 18.55

AVIONI
NEDJELJA Dolasci: Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i

Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i praznicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i praznicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

O GARA@AMA KOD NARODNOG POZORI[TA I NA VRHOVNOM SUDU FBiH?

SUKOB NADLE@NOSTI NAD UGOVORENOM KONCESIJOM
Op}ina Centar je nosilac prava raspolaganja nad zemlji{tem
Nakon {est godina kako je Hajrudin Muli}, direktor firme Centrotrans - transport robe, tu`io Vladu Sarajevskog kantona zbog odluke da koncesiju za gradnju podzemne gara`e kod Narodnog pozori{ta na period od 25 godina dodijeli BBM konzorciju, njegova firma dobila je ovaj posao. Podsje}amo, posao je tad dobio BBM, a Centrotrans - transport robe pokrenuo je upravni spor, gre{ke u bodovanju navedene u tu`bi upu}ene su Vrhovnom sudu FBiH, Kantonalnom sudu Sarajevo i samoj Vladi. Iako je Centrotrans - transport robe dobio posao, gradnja nije po~ela ni pro{le ni ove godine, a {ta }e od projekta biti, kako nam ka`e Mirsad Sipovi}, koji u sporu zastupa firmu u vlasni{tvu Muli}a, najvjerovatnije }e odlu~iti Vrhovni sud FBiH.

Milion gubitka godi{nje
Kanton Sarajevo gubi novac, jer je parking kod Pozori{ta godi{nje imao prihod od milion KM, a njime je upravljalo komunalno preduze}e Rad. Od toga je 60 posto i{lo KJKP-u Rad, a 40 posto u bud`et KS-a kao namjenska sredstva za otvaranje novih parking-mjesta. - Vlada Kantona Sarajevo nije rije{ila imovinskopravne odnose na ovom zemlji{tu. U Op}ini Centar ka`u da je zemlji{te njihovo, a po{to se i federalno Ministarstvo prostornog ure|enja proglasilo nenadle`nim u ovom slu~aju, odluku u sukobu nadle`nosti }e najvjerovatnije morati donijeti Vrhovni sud FBiH, istakao je Sipovi}. Advokat Sipovi} je napomenuo kako bi Op}ina Centar mogla ustupiti zemlji{te jedino u slu~aju odre|ivanja neke naknade. Sudska parnica izme|u firme Centrotrans - transport robe i Kantona Sarajevo i dalje traje na Op}inskom sudu, a novo ro~i{te zakazano je za 5. decembar ove godine. U ovom sporu iz firme u vlasni{tvu Muli}a tra`e da se ispo{tuje ugovor o koncesijama sklopljen sa predstavnicima KS-a. J. M.

Novo ro~i{te 5. decembra

Centar za zdravo starenje

Forum NVO Zgrade

Osnovno obrazovanje
Posjeta gostiju iz Kragujevca
Predstavnici Dnevnog centra za starije osobe iz Kragujevca posjetili su Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo s ciljem razmjene pozitivnih iskustava. Gosti iz Kragujevca iskoristili su ovu edukativno-radnu posjetu da se {to vi{e upoznaju sa svim aktivnostima koje nudi sarajevski centar, od administrativnih poslova do rada brojnih sekcija. Upoznati su i sa programom obilje`avanja zna~ajnih datuma, kako iz oblasti zdravstva, tako i dr`avnih, te vjerskih praznika. Iskoristili su priliku da porazgovaraju i sa predsjednicom Vije}a ~lanova Centra za zdravo starenje Sabahom Trlo, koja im je dala osnovne upute o proceduri uspostave i rada Vije}a. Gosti iz Kragujevca su predlo`ili da Centar u Sarajevu postane regionalni, edukativni, za sve budu}e centre namijenjene osobama tre}e `ivotne dobi, te kako sa zadovoljstvom o~ekuju uzvratnu posjetu. U organizaciji Nevladine organizacije Zgrade u subotu je u Bosanskom kulturnom centru odr`an forum o temi: “Za{to se u bh. {kolstvu djeca tretiraju kao potro{a~i” Osnovni zaklju. ~ak koji se mogao izvu}i nakon dijaloga Zorana Petrovskog, direktora NVO Zgrade, prisutnih roditelja, djece kao i predstavnika Sindikata osnovnog obrazovanja Kantona Sarajevo jeste da osnovno obrazovanje uop{te nije besplatno, te da je potrebno razviti svijest kod ljudi, da se uti~e na vlast kako bi se situacija promijenila. Sanela Hela~, predstavnica sindikata osnovnog obrazovanja, istakla je da se pokre}e inicijativa da djeca u {kolama imaju potpuno besplatno obrazovanje. “Kantonalni sindikat osnovnog obrazovanja sara|uje sa NVO Zgrade i radimo na njihovom projektu koji ima za cilj da dovede do skup{tinske procedure koja bi izna{la sredstva za kompletno besplatno obrazovanje. Da se pored nastavnog kadra pla}aju i ud`benici za svu djecu, sredstva koja u~enici koriste, ormari}i u {kolama, prevoz od ku}e do {kole i sli~no. Ovo je mogu}e realizovati stvaranjem {ire inicijative u kojoj }e se pored nas uklju~iti roditelji i nastavnici koji bi radili da se to postigne. Potrebno je da se ro-

(ni)je besplatno

Sanela Hela~: Upoznati roditelje o inicijativi

Gradski park

Jezero dobilo rasvjetu
U gradskom parku Jezero, koji se na povr{ini od oko sedam hektara prote`e na padinama ispod Porodili{ta, na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} pustio je u rad postavljenu javnu rasvjetu. Osvijetljeno je oko 1.600 metara staze, gdje je postavljeno 47 rasvjetnih stubova sa sijalicama. Postavljanje javne rasvjete u tom parku finansirala je Op}ina Centar sa 73.239 KM. - Postavljanjem rasvjete nismo okon~ali projekt, jer nam u narednom periodu slijedi postavljanje videonadzora, a rasvjetni stubovi koji se nalaze u parku }e olak{ati posao, po{to }emo na njima postaviti videonadzor, kazao je Be}irevi}. Izvo|a~ radova je bila firma Testing elektro, a nadzor je vr{io Zavod za izgradnju KS-a.

ditelji podrobnije upoznaju o ovoj inicijativi, zato ovi forumi i postoje. Sredstva za ovu inicijativu mogu se izna}i preraspodjelom u bud`etu” istakla je Sane, la Hela~. Prema njenim rije~ima, da li je osnovno obrazovanje besplatno, vidi se po tome da svakog septembra, kada po~inje {kolska godina, roditelji moraju izdvajati velika nov~ana sredstva i dizati kredite kako bi djeci kupili knjige. Pored toga, roditelji su primorani da svakog mjeseca izdvajaju dodatna sred-

stva kako bi podigli kvalitet obrazovanja svog djeteta kupovinom potrebnih sredstava za osnovno obrazovanje. Prema Konvenciji o pravima djeteta koju je potpisala BiH, svako dijete ima pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Zabrinjavaju}e je da veliki broj djece prilikom anketiranja nije znao za postojanje Konvencije (24,3 posto). ^ak 79,6 posto ispitane djece kazalo je da je dr`ava najodgovornija za pobolj{anje uslova {kolovanja.
D. P.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Tomislav Zovko u OKC-u “Abra{evi}” u Mostaru

Silikonsko pod krinkom estetskoga
Radovima nagla{ava borbu organske prirodne forme protiv geometrijske umjetne kojom je zarobljen dana{nji ~ovjek. Zovko uskovitlava osje}aje i poziva na promi{ljanje o globalnom stanju ni{tavila u koji srlja tehnolo{ki, geometrijski svijet
Tomislav Zovko, magistar likovnih umjetnosti, u posljednje se vrijeme nekako potiho, ali sna`no nametnuo, za sada u`oj likovnoj javnosti i kritici vrlo anga`iranim odnosom spram jedne od najprisutnijih po{asti suvremenoga ~ovjeka - silikonizaciji, nastojanju ~ovje~anstva da ru`nim metodama uljep{ava ono za {to nitko nije rekao da je ru`no, ali svejedno ga treba uljep{ati! kina izlo`ba, prva je bila ljetos, na istu temu i u jednoj atmosferi op}e alternative i kreativne pobune, kako volim zvati West Herzegovina Fest u [irokom Brijegu, u sklopu koje se i predstavio ovaj tihi de~ko, a odjeci te izlo`be dobacili su evo do Mostara, a kako je rije~ o temi "Globalna silikonizacija", valja o~ekivati da }e ga se zvati i u druga, jo{ neposustala upori{ta obrane slobodne misli i isto tako izra`avanog kreativnoga gnjeva u nas i u regiji. Suglasan je s tim i autor predgovora za katalog ove izlo`be, povjesni~ar umjetnosti Tomislav ]avar koji Zovkino stvaranje dovodi u kontekst dana{njeg vremena - vremena u kojem realni `ivot sve vi{e dobiva konture virtualnog svijeta, umjetno i nestvarno postali su dio svakodnevice. Umjetna hrana i dijelovi tijela nametnuti su kao posve normalni i prihvatljivi dru{tveni trendovi. "Prirodne" stvari zadr`avaju svoj oblik, ali ne i okus, meko}u, tvrdo}u, svje`inu, strukturu, postale su potpuno sinteti~ke i nestvarne. Ovisnost o tehni~kim ure|ajima suvremenog dru{tva udaljila je humanoide od primarnih stvari u `ivotu. Tomislav `eli biti slikarski buntovnik bore}i se protiv globalne patvorenosti i la`ne realnosti nastale kroz retu{iranja i uljep{avanja, te svojim izrazom radikalno odlazi u apstrakciju. Koriste}i silikon, aludira na umjetne stvari u dana{njem dru{tvu koje su u potpunosti odro|ene od organske prirode. Dodatno premazivanje silikonom stvara jo{ sna`niji dojam otu|enosti namjerno silikoniziraju}i svoj vlastiti rukopis. Radovima nagla{ava borbu organske prirodne forme protiv geometrijske umjetne kojom je zarobljen dana{nji ~ovjek. Zovko uskovitlava osje}aje i poziva na promi{ljanje o globalnom stanju ni{tavila u koji srlja tehnolo{ki, geometrijski svijet. Boje koje dominiraju su siva, crna i bijela, a naglasci crvene, koje se lajtmotivski provla~e, naznake su `ivota u globalnom sivilu, svijetu bez okusa i mirisa.
Slikarski buntovnik Tomislav Zovko

Umjetno i nestvarno
A takve mlade umjetnike logika u Mostar uglavnom upu}uje na OKC “Abra{evi}” va, ljda jedino mjesto u ovom gradu koje ustupa energiju, prostor i vrijeme glazbenicima, likovnjacima, glumcima, filmad`ijama ili knji`evnicima, koji na svijet gledaju bez uljep{avanja i dijagnosticiraju svaku njegovu poru o{trim i ni~im potkupljivim autorskim "opaskama". Zato je va`no {to Tomislav izla`e ba{ ovdje. OKC “Abra{evi}” unato~ brojnim , neda}ama koje mu sputavaju rad, jo{ odolijeva pritisku objektivnoga stanja i jo{ je mjesto koje je odsko~nom daskom mladim umjetnicima koji svoju pri~u o po{astima aktualnog svijeta `ele {iriti i dalje. Ovo je zapravo tek druga samostalna Zov-

Napuhano i uljep{ano
Sve ovo podsje}a na razne izbore za miss, televizijske programe koji nas atentiraju glupim zapletima i rasnim ljepoticama grudi poru~enih na klinikama, op}im vizualnim prijevarama kamo god se osvrnemo, i vi{e nismo sigurni je li i{ta {to vidimo stvarno tako, ili je ne~im, eto, napuhano i uljep{ano. Najve}i je

problem u tome {to se svijest o silikonizaciji i sli~nim nevoljama na{e stvarnosti, i slu`beno kroz lobisti~ke utjecaje i nestvarno neeti~ne interesne stru~ne, konkretno medicinske istupe, kojima mediji daju gotovo presudno zna~enje, u prosje~nog ~ovjeka stvaraju privid normalnosti! A sve to pod krinkom, zamislite - estetskoga! Sam Zovko pak ka`e da su motivi na slikama apstraktni ili krajnje reducirani, ra|eni u kombiniranoj tehnici, te da, bez obzira na apstraktni izraz, one kroz likovni govor prikazuju dana{nju realnost na globalnoj razini. Pritom prvenstveno misli na problem ljudske egzistencije, kako materijalne tako i duhovne, te na borbu izme|u svega izvje{ta~enog i umjetnog {to se ~ovjeku danas nudi, naspram onog izvornog, prirodnog, zapravo svojstvenog ljudima koje biva sve vi{e sputano, ograni~eno i zaboravljeno.
Dragan MARIJANOVI]

Balkan Florence Express
Bo{nja~ka nacionalna fondacija Konkurs za izradu prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne Bo{nja~ka nacionalna fondacija raspisuje konkurs za izradu prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne i upu}uje javni poziv za u~e{}e na konkursu pod sljede}im uvjetima:

UVJETI KONKURSA
1. 2. 3. 4. 5. 6. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne mora po{tivati osnovne elemente nacionalnog identiteta Bo{njaka: nacija - Bo{njak, vjera - islam, jezik - bosanski. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne treba sadr`avati ~injenicu da je mati~na dr`ava svih Bo{njaka Bosna i Hercegovina, a Sarajevo njihov glavni grad. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne mora priznavati da je mati~ni `ivotni prostor Bo{njaka Bosna i Hercegovina, Sand`ak, Kosovo i Makedonija. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne mora uva`avati i ~injenicu da Bo{njaci izvan svog mati~nog `ivotnog prostora `ive i u Evropi, Aziji, Americi i Australiji. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne mora biti napisan isklju~ivo na bosanskome jeziku. Prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne u instrumentalnom dijelu mora uzeti u obzir tradicionalnu bo{nja~ku muzikalnost. OP]I UVJETI KONKURSA Konkurs je anoniman. Na konkurs se dostavljaju: a) tri tekstualna primjerka, b) notni zapis sa {ifrovanom harmonizacijom u tri primjerka, c) demo-snimak instrumentalnog dijela u tri primjerka. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Koverta sa neophodnim sadr`ajem za u~e{}e na konkurs za izradu prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne mora biti {ifrovana. U posebnoj (manjoj) koverti, koja treba biti zatvorena i umetnuta u veliku kovertu, mora se staviti rje{enje {ifre i osnovni biografski podaci (CV) autora prijedloga. Jedan u~esnik na konkursu mo`e u~estvovati sa najvi{e tri prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne. Svaki prijedlog mora biti poslat u posebnoj po{iljci i sa posebnom {ifrom i rje{enjem {ifre. Svaki u~esnik u konkursu prihva}a posebne i op}e uvjete ovog konkursa. Raspisiva~ konkursa ima pravo da, ukoliko utvrdi da niko nije zadovoljio uvjete konkursa, nikome ne dodijeli nagradu niti otkupi bilo ~iji prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne. Komisija ima pravo od autora, ~iji prijedlog bude kvalificiran, tra`iti eventualnu doradu ili izmjenu pojedinih tekstualnih ili muzi~kih dijelova prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne. Autor prijedloga Bo{nja~ke nacionalne himne, ~iji uradak bude nagra|en, saglasan je sa prijenosom autorskih i drugih prava na raspisiva~a konkursa. Prijedlozi se dostavljaju isklju~ivo po{tom na adresu raspisiva~a konkursa. Komisija nema obavezu vra}anja pristiglih prijedloga ukoliko isti ne budu nagra|eni. Autor ~iji prijedlog bude odabran od komisije i usvojen od Bo{nja~ke nacionalne fondacije bit }e nagra|en za tekstualni dio sa ne manje od 1.500 eura, a za instrumentalni dio tako|er sa ne manje od 1.500 eura. Autor ~iji prijedlog Bo{nja~ke nacionalne himne bude nagra|en nakon dobijanja nov~ane nadoknade nema vi{e nikakvih prava nad svojih autorskim djelom. Komisija zadr`ava pravo na mogu}nost odabira drugog i tre}eg prijedloga koji mogu biti nagra|eni. Rok trajanja konkursa je petnaest (15) dana od dana raspisivanja, po~ev{i od 23. 11. 2012. a zavr{ava zaklju~no sa 7. 12. 2012. godine. Komisija ima obavezu da u roku od deset dana nakon isteka konkursa objavi rezultate istog. Sve prijedloge dostaviti na sljede}u adresu: Bo{nja~ka nacionalna fondacija, Pehlivanu{a 44, 71 000 Sarajevo.

1. 2.

Iz filma "Snijeg" Aide Begi}

Prezentacija bh. filma
Program ~ini 20 igranih i dokumentarnih filmova koji predstavljaju balkansko dru{tvo danas
Od 26. do 30. novembra Udru`enje filmskih radnika BiH predstavit }e bosanskohercegova~ku kinematografiju u Firenci u sklopu projekta Balkan Florence Express, a u saradnji sa italijanskom organizacijom Oxfam. Festival }e predstaviti najzna~ajnije filmove koji su snimljeni na Balkanu u proteklih nekoliko godina. Program ~ini 20 igranih i dokumentarnih filmova iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije i BiH, a predstavljaju balkansko dru{tvo danas. Pored Udru`enja, suorganizatori projekta su crnogorska Kinoteka, PriFilmFestival sa Kosova, Cinedays iz Makedonije, Restart i Hrvatski nacionalni arhiv, Tirana Film Festival iz Albanije, FreeZoneFestival i Dokukino iz Srbije, a Festival }e ugostiti predstavnike ovih institucija, te odabrane autore filmove, javili su iz Udru`enja filmskih radnika BiH. U ime BiH u program su u{li dokumentarni filmovi "Godine koje su pojeli lavovi" Bore Konti}a, "Selo bez `ena" Sr|ana [arenca, "Belvedere" Ahmeda Imamovi}a i "Snijeg" Aide Begi}, te "Sevdah" Marine Andre, koji je nastao u koprodukciji izme|u BiH i Hrvatske. Osim ovih filmova, Udru`enje filmskih radnika BiH predstavit }e katalog bh. filma 2011/2012, te katalog "Snimaju}e lokacije BiH". ^lan Umjetni~kog odbora ovog projekta je Elma Tataragi}, generalni sekretar Udru`enja, te producentica i scenaristica filma "Snijeg", koja }e predstaviti rad Udru`enja i filmove.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

KULTURA

27

U sklopu 49. [imi}evih susreta u FG u [irokom

"Ljetno poslijepodne"

"Ljetna no}"

@ene koje je povezala bol
Ve} desetlje}ima se izme|u sredi{ta istoka slavonske ravnice i zapada kamena Hercegovine razmjenjuje - kultura
Dragan Marijanovi}

Gubitak bli`njih
Opus slikarice predstavio je kustos galerije "Slavko Kopa~" Ivica Belamari}, naglasiv{i o samoj izlo`bi da nije slu~ajnost {to se ovom prilikom u Franjeva~koj galeriji susre}u pjesme Tatjane Kurolt i slike Katarine @ani}-Michieli. Njih, naime, povezuje bol, osje}aj pro`et zbog gubitka najmilijih osoba. Nasuprot pjesnikinji koja je do`ivjela iznenadni gubitak, slikarica u svom umjetni~kom opusu osje}a bol zbog polaganog gubitka bli`njih. Izme|u ostalog, Belamari} je spomenuo da je fundus galerije "Slavko Kopa~" oboga}en s jo{ 22 slike i 72 crte`a koje su donirali k}er i sin slikarice @ani}-Michieli. Na kraju je spomenuo da ciklus slika obiluje sfumaturama i tamnom gamom...
Tatjana Kurolt, autorica zbirke pjesama "Koja je boja tuga"

U sklopu 49. [imi}evih susreta, {irokobrije{koj likovnoj i knji`evnoj publici ve} se tradicionalno predstavljaju Slavonci, ponajprije Galerija "Slavko Kopa~" iz Vinkovaca, jedna od najzna~ajnijih u Hrvatskoj; plod je to stoljetne upu}enosti zapadne Hercegovine na isto~nu Slavoniju, a danas se ta upu}enost umnogome razlikuje po svojemu smislu, jer ako se nekada izme|u ovih ljudi razmjenjivala nevolja, osobito kada su zapadni Hercegovci u godinama gladi odlazili tra`iti kruh u Slavoniji, ve} desetlje}ima se izme|u sredi{ta istoka ravnice i zapada kamena razmjenjuje - kultura. A i A. B. [imi} i{ao je ovim istim utabanim stazama, nakon {to je napustio gimnaziju u [irokom Brijegu, nastavio ju je u Vinkovcima, pa i taj podatak daje ovim sastajanjima u vrijeme pjesnikovih Susreta, dodatni smisao. Tako je u prostorima Franjeva~ke galerije predstavljena Slavoniji i op}oj hrvatskoj likovnosti vrlo zna~ajna autorica, Katarina @ani}-Micheli, opusom sa~uvanim, poklonjenim, ali i dodatno otkupljivanim, a danas gotovo kompletiranim u fundusu vinkova~ke galerije.

satova od kojih nitko ne tra`i da otkucavaju vrijeme. I konji, i mrtva priroda i vatre ravnice, sve je intonirano sukladno egzistencijalnoj sjeti autorice, koju je `ivot dosta mu~io. I tako joj zapravo "pomogao", jer ovakvo slikarstvo, ili mi se tako barem ~ini, ne nastaje pod nebeskim vedrinama niti kolektivnim radostima; to je su|eno nekim drugim ljudima i nekim drugim slikarima, Katarini - nije. O njezinom opusu posudit }u re~enicu kriti~ara Darka Schneidera: "(...) Krajo-

Okvir ljubavi
Prof. Jozo Mari} o poeziji Tatjane Kurolt: - Ovo je istinski okvir jedne ljubavi, jednog `ivota, u kojem je 16 godina sve bila radost i pjesma (u skladnom braku...) i koja je u manje od minute postala tragedija koju je trebalo pre`ivjeti i sa ~ijim ranama i o`iljcima, koji nikad ne}e prestati krvariti, treba nastaviti `ivjeti. Ova zbirka nije tek krik i bol jedne majke, to su krici i patnje koje svakodnevno ~ujemo, susre}emo, s njima poku{avamo suosje}ati. Prigrnimo svoja koljena, prihvatimo svoj kri`, budimo poput autorice krotki slu`benici.

Trule` ravnice
Rije~ je o autorici tematski iznimno posve}enoj zavi~aju i portretima likova iz njega ali i naju`e obitelji. [irok je to spektar povezan neveselim risanjem njihovih raspolo`enja i nano{enjem tamnih tonova. Sve nekako asocira na trule` ravnice i nijemo podno{enje njezinoga surovoga ambijenta. Neka vrst egzistencijalnog ekspresionizma pro`eta tugom. Ali, opet, ba{ zato primamljiva; te slike ne dadu se tek u prolazu gledati, tra`e one koncentraciju i misaoni susret s pogledom iza okvira staromodnih nao~ala neke starice, djevoj~ice ili starca, ambijent je to starinskih kredenaca i dunja na njima, zidnih

lik je ispunjen pticama. Crnim i ri|im. @ivad koja ne leti. Na jug. Gluho i blijedo polje. Vrata se zatvaraju s treskom. I zasun se navla~i `urno (...)". Ro|ena je u obitelji iznimno sklonoj umjetnosti, davne 1922. jedan brat, Franjo, bio je pjesnik i filozof, a drugi pravnik i politi~ar, Dragutin. Upisala je studij slikarstva u Zagrebu u godini kada su se ljudi upisivali u vojske, bila je 1941. Prekida studij i neko vrijeme provodi u logoru. Odmah nakon rata, vra}a se ostvarenju nakane da zavr{i slikarski studij, i uspijeva, 1949, u klasi profesora Jeronima Mi{ea, a kod njega }e jo{ dvije dodatne godine poha|ati specijalku, no prije toga }e se udati za poznatoga kipara Valerija Michielija-Tomi}a. @ivot }e provesti kao likovni pedagog u Zagrebu, ranih sedamdesetih }e oti}i u mirovinu i nastaviti slikati... Njihova djeca, blizanci Leila i Ivan, darivat }e vinkova~koj galeriji i muzeju veliki dio njihovih bogatih opusa. Valerije }e umrijeti 1981, a Katarina pro{le godine u Zagrebu.

Cilj }e do}i
Uprili~eno je i predstavljanje zbirke pjesama "Koja je boja tuga" Tatjane Kurolt, ro|ene 1971. u Vinkovcima. Cijelu mladost njena je, kako ka`e, ljubav i izri~aj bila poezija. Pripada generaciji kojoj je rat oduzeo mladost i sve snove. Posvetila se puno

te`ini `ivotnim problemima i kao medicinska sestra nastojala je dati sve od sebe i pomo}i koliko mo`e u tim ratnim godinama. Skladan obiteljski `ivot u Andrija{evcima remeti stra{na tragedija, kada }e izgubiti sin~i}a i mu`a, trenuci su to koji kr{e ljudska bi}a, skr{ili su i Tatjanu, no ona nije odustajala od znakova koje joj je poslala sudbina. Ako je odre|eno da patim, onda }u dostojanstveno patiti, ali }u svoja iskustva iz patnje prenijeti drugima! Tako nekako zapo~elo je i njezino, posve neo~ekivano i neplanirano pisanje poezije. Danas `ivi u Vinkovcima, ali i dalje radi, kako ka`e "u mojim Andrija{evcima". Za zbirku pjesama priznaje: "Ova zbirka je ro|ena iz o~aja. To je poezija ljubavi, boli, bijesa... ona je vapaj! Moje pjesme su odraz moje du{e i poku{aj da moji voljeni zauvijek `ive u njima, da traju i kada mene vi{e ne bude. Za one koji dolaze, za sve koji se prepoznaju u nekoj pjesmi, za one neutje{ne i one sretne da osjete ono {to imaju. Ako prihvatimo ~injenicu da nam je start i cilj svima isti, dakle ro|enje i smrt, onda ostaje samo putovanje izme|u te dvije stanice kao ne{to {to nas me|usobno razlikuje. Tu mo`emo biti avanturisti, karijeristi, mo`emo biti pasivni jer cilj }e sigurno do}i, mo`emo biti aktivni, puni optimizma, iskoristiti svaki dan. Jedino {to ne mo`emo - pobje}i od sudbine!"

28

SCENA

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

50 godina rada Kornelija Kova~a

Moj `ivot je muzika
U nesvakida{njem performansu koji donosi muziku, ~itanje i dru`enje poznati autor }e ugostiti i nekoliko solista razli~itih generacija
Kompozitor, pijanista i aran`er Kornelije Kova~ obilje`it }e pet decenija u muzici organiziranjem specijalne ve~eri kojom }e svoj `ivotni put predstaviti sarajevskoj publici na sceni Kamernog teatra 55. Performans }e voditi sam Kova~, bit }e tu muzike, ~itanja i dru`enja, a ulaz je besplatan. - Predstavi}u kompozicije koje sam pisao ranije, ali koje su izabrane specijalno za sarajevsku pu bli ku, jer su rje|e izvo|ene i manje ih poznaje publika u Bosni. Bi}e tu i moja izvo|enja za klavirom - ne sviram djela poznatih klasi~ara, ve} uvijek sviram sve ono {to osje}am u trenutku, ne{to {to se stvara u trenutku, kazao je Kova~. oma` koncertima Indexima, jer se dugo poznavao sa ~lanovima grupe s kojima se ~esto i dru`io u Slozi.

Izlet do Lepe Brene
Kova~ smatra da je 50 godina u muzici istinski dug period, koji je u njegovom `ivotu obilje`en s nekoliko velikih stvari. - Tokom pet decenija u muzici dvije-tri stvari u mom `ivotu su najja~e - tu je naravno rad sa Zdravkom ^oli}em, te sviranje u Indexima i Korni grupi, ali je tu i rad s Biserom Veletanli} i Oliverom Katarinom, a ~ak sam ne{to i za Brenu radio svojevremeno - iako nisam taj fah da bih se time bavio, osim kao neki mali izlet, obja{njava svestrani autor. Kornelije Kova~ je ~lan Indexa postao 1966, dok 1968. u Beogradu osniva Korni grupu koja je 1974. predstavljala Jugoslaviju s pjesmom "Moja generacija" na izboru pjesme Evrovizije. Nakon sedam godina rada tokom kojih je Korni grupa dostigla kultni status u Jugoslaviji, skupina se raspada i Kornelije Kova~ po~inje pisati za druge izvo|a~e, a posebno za Zdravka ^oli}a. Godinama radi i u Velikoj Britaniji i [paniji.
N. S.

^lan Indexa
Osim muzike, bi}e predstavljene i tri njegove knjige, iz kojih }e odabrani glumci ~itati odlomke. - S obzirom na to da svaki stvaralac u `ivotu ranije ili kasnije otvara neke nove izvore nadahnu}a, tako sam i ja otvorio kori{tenje pisane rije~i. Tako sam do sada izdao tri knjige koje imaju veze s onim ~ime se bavim. Moj `ivot je muzika, inspirativno govori Kova~.

Uz slavljenika, u okviru specifi~nog doga|aja nastupi}e i nekoliko solista razli~itih generacija - Aida Mu{anovi}, Maya Sar, Jasna Gospi}, Kemal Mon-

teno, Dalal Midhat, Mirza Sulejmanovi}, Brano Liki}, Gagi Danilovi} i Sabahudin Kurt. Kornelije Kova~ bio je i jedan od u~esnika koncerta posve}e-

nog kultnim Indexima, koji je odr`an u petak u Sarajevu. Isti~e da je od po~etka jedan od ~lanova te legendarne grupe, te se i dalje vrlo rado pojavljuje na

Muzi~ka soba Dje~ijeg doma Bjelave

Premijerno izdanje projekta za djecu

Vesela nedjelja
Mali{ani }e se, uz niz kreativnih radionica i koncertne nastupe, posebno obradovati gigantskim verzijama dru{tvenih igara
Zeni~ka kompanija Tropik u nedjelju, 25. novembra, u Domu mladih, sa po~etkom u 11 sati organizuje premijerno izdanje projekta za djecu i porodicu Vesela nedjelja. "Rije~ je o do sada najve}em multimedijalnom doga|aju u na{em gradu koji }e djeci i njihovim roditeljima pru`iti vi{esatnu zabavu uz niz kreativnih radionica, koncertne nastupe te nezaboravan show program", ka`e Ognjen D`ini}, projektmenad`er Tropika. U prvom izdanju Vesele nedjelje najmla|i }e u`ivati u koncertnoj promociji albuma za djecu "LaLaLaa", koji }e izvesti solisti i hor Osnovne muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo. Radi se o autorskom projektu D`enana Selmanagi}a koji sadr`i jedanaest pjesama i devet kratkih pri~a koje je ispri~ao Zijah Sokolovi}. "Kada sam po~eo komponovati muziku za album LaLaLaa, osnovna ideja mi je bila da promovi{emo talenat djece za muziku kroz koncertni vid promocije albuma. Beskrajno me raduje {to }e na{ projekat biti dio programa Vesele nedjelje i {to }emo biti u prilici mali{anima pribli`iti na{e pjesme", kazao je Selmanagi}. "Za djecu Sarajeva pripremili smo niz radionica kojima `elimo zabaviti i obrazovati. Mali{ane }e posebno obradovati gigantske verzije dru{tvenih igara ^ovje~e, ne ljuti se i Twister. Sve navedeno zaokru`it }emo dru`enjem sa omiljenim likovima iz crtanih filmova" najavljuje Maja Radovanovi}, koordinatorica Tropik event tima.

Prvi autorski singl
Projekt "Muzi~ka soba" udru`enja Art Lab iz Sarajeva, sa vizijom neformalne edukacije u muzici i muzikoterapije za ranjive kategorije dru{tva, zapo~et je u oktobru 2011. sa svojom prvom adresom u Dje~ijem domu Bjelave. Nakon godinu predanog rada na projektu, odr`ane su brojne radionice sa iskusnim muzi~arima, a djeca su savladala svoje prve muzi~ke zadatke na raznim instrumentima. Brojne kreativne aktivnosti kulminirale su pro{log vikenda kada je snimljen prvi autorski singl {ti}enika Dje~ijeg doma Bjelave. Upravo taj singl bio je centralni doga|aj promocije koja je odr`ana u prostorijama Doma Bjelave. - Imaju}i u vidu neadekvatan odnos dru{tva i vlasti prema najranjivijim kategorijama, vjerujemo da je ovaj projekt korak naprijed ka zdravijem dru{tvu, naglasili su organizatori.

Ulaznice po jedinstvenoj cijeni od 5 KM mogu se kupiti na platou Skenderije, blagajni BKC-a i u Ferhadiji, a uz njih svi posjetioci dobijaju besplatnu pjesmaricu za album "LaLaLaa" i u~estvuju u nagradnoj igri. N. S.

30 Nedjelja
ZIVOT PLUS

25/26. novembar/studeni 2012.

U POSJETI [kola za srednje st

Obrazov poput dru
Goran VRANJE[

Za{to nema prijateljicu?
Kada pred sobom imate uspani~enu i nervoznu adolescenticu, pravilo broj jedan glasi: smirite je! Objasnite joj da nije lako prona}i najbolju prijateljicu. Kao i velika ljubav, ni pravo prijateljstvo se ne pronalazi tako lako. Slu~ajnost ponekad mo`e da odigra presudnu ulogu
Prije svega, umirite je. Kada pred sobom imate uspani~enu i nervoznu adolescenticu, pravilo broj jedan glasi: smirite je! Objasnite joj da nije lako prona}i najbolju prijateljicu. Kao i velika ljubav, ni pravo prijateljstvo se ne pronalazi tako lako. Slu~ajnost ponekad mo`e da odigra presudnu ulogu. Na sre}u, u tom uzrastu se stalno upoznaju nove face: na raspustu, u kom{iluku… Pomozite joj da shvati da je velika sre}a to {to ima drugarice sa kojima se tako dobro sla`e. ja…" Ako prihvati dijalog, razgovarajte sa njom, navedite joj primjere, dajte joj konkretne savjete. Ali ~ak i ako odbije da razgovara i ako se naljuti, ne o~ajavajte. Mo`ete da budete sigurni da je primila va{u poruku.

[kola za srednje stru~no obrazovanje i radno osposobljavanje, smje{tena u Ulici Azize [a}irbegovi} 80 u naselju Hrasno u Sarajevu, u o~ima svih njenih |aka u`iva visok ugled. [kolu trenutno poha|a 97 u~enika i u~enica o ~ijem odgoju i obrazovanju brine 20 nastavnika i stru~nih osoba. O dobrom glasu tog {kolskog centra, koji obrazuje i radno osposobljava u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama uzrasta od 15 do 20 godina, kao i one kojima su programi drugih {kola prete{ki, ipak, najvi{e ra~una vodi [kolski odbor sa pedagogom Jasnom Durgut, profesoricom Ingom Bi{~evi}, te agilni menad`ment sa sekretarom Adelom Kopi}em i direktorom Edinom Pitom na ~elu. "U~enici se mogu osposobiti za desetak zanimanja, me|u kojima su moler, kuhar, tapetar, cvje}ar, knjigovezac, kroja~, autolakirer, autolimar, operater za unos podataka i pomo}ni dekorater", ka`e direktor Edin Pita i nagla{ava da prakti~nu nastavu u~enici poha|aju u ~eti-

u na{oj {koli, a spreman je ponuditi svoje usluge i drugim {kolama, uglavnom srednjim. Dio {kolske politike jeste i zapo{ljavanje pripravnika-stru~nih lica, kao {to su defektolog, socijalni radnik, psiholog. Svi oni mogu doprinijeti pobolj{anju kvaliteta odgojno-obrazovnog rada u {koli, a sami ste}i zna~ajna iskustva", isti~e profesorica Inga Bi{~evi}.

INDIVIDUALNI PRISTUP

DESETAK ZANIMANJA

Prema rije~ima sekretara {kole Kopi}a, od {kolske 2005/6. godine u ovom centru se mogu obrazovati i djeca sa tjelesnim pote{ko}ama (cerebralna paraliza) u novom zanimanju - operator za unos podataka, a od 2011/12. i u~enici, kako je rekao, sa kombinovanim smetnjama i to za posao pomo}nog dekoratera, koji je najjednostavnije zanimanje za prvi stepen stru~ne spreme. Govore}i o nastavnom planu i programu, Jasna Durgut je istakla da se nastava zbog malog broja u~enika organizuje samo u prvoj smjeni. "Broj u~enika u razredima je od {est do 12, {to omogu}ava blizak odnos sa nastavnicima i individualiziran pristup. Nastavni plan obuhva}a op}eobrazovne

OSTAVITE JOJ DOVOLJNO SLOBODE

NAU^ITE JE DA TRA@I

Ako nema strpljenja da ~eka da sudbina rije{i njen problem, neka krene u potragu za najboljom prijateljicom! Skrenite joj, me|utim, pa`nju da ponekad uporno tra`imo ne{to {to nam je pred o~ima. Mo`da pridaje preveliki zna~aj prvom utisku, mo`da prebrzo donosi zaklju~ke i ne trudi se da upozna ljude. Ako sa nekim malo du`e porazgovara, ako se oslobodi predrasuda, mo`da }e otkriti da je djevoj~ica koju ona smatra dosadnom {treberkom veoma duhovita osoba i da je luda za d`ez-baletom, isto kao ona! Ako u {koli ne mo`e da prona|e djevoj~icu "dostojnu" njenog prijateljstva, to zna~i da treba da pro{iri potragu. Ako se bavi nekim sportom, glumom ili muzikom, vjerovatno }e lako na}i srodnu du{u me|u djevoj~icama koje imaju ista interesovanja kao i ona.

POMOZITE JOJ DA OTKRIJE SVOJU PRAVU PRIRODU

Diskretno je posmatrajte dok je sa drugaricama. Mo`da je previ{e autoritarna ili cini~na, ne dozvoljava drugima da do|u do rije~i ili uglavnom {uti. Te sitne mane joj sigurno ne}e pomo}i da prona|e prijateljicu. Uka`ite joj na njih, ali nemojte da to zvu~i kao kritika. Recite joj, recimo: "^ini mi se da voli{ da komanduje{ svojim drugaricama, mogla bi da bude{ malo popustljivija, elasti~ni-

Za pravo prijateljstvo potrebni su vrijeme i prostor. Povjerljiv razgovor te{ko mo`e da se vodi u {kolskom dvori{tu. Tajne se razmjenjuju iza zatvorenih vrata sobe koja je njihovo zabranjeno carstvo. Ali za takvo {to su potrebni roditelji koji dozvoljavaju svojoj k}erki da pozove svoju najbolju prijateljicu kod sebe i da ona ide kod nje. Potrebno je, tako|er, da ima do vo ljno slo bo dnog vre me na izme|u {kolskih obaveza, muzi~ke {kole, tenisa, baleta… Na`alost, samo je jedno sigurno: prijatelje ne}e na}i ispod kreveta. Jedino {to mo`e da u~ini jeste da nastavi da se dru`i i da upoznaje nove ljude gdje god mo`e. Osobe koje }e joj postati dobri prijatelji mo`e sresti bilo gdje, u va{oj zgradi, u {koli, u kafi}u, na nekoj zabavi... Pitanje je vremena kada }e ih sresti, ali sre{}e nekog sigurno. Ako `eli da skrati vrijeme ~ekanja, mo`e poku{ati da upi{e ne{to {to je zanima, neki sport ili kurs jezika ili ve} neku aktivnost. Mo`e i da putem interneta potra`i ljude sa sli~nim interesovanjima kao {to su njena, mada internet zahtijeva obazrivost, jer nije u mogu}nosti da vidi s kim razgovara. U svakom slu~aju, u grupama gdje postoji ve}i broj ljudi s interesovanjima sli~nim njenim, bolje su joj {anse da na|e prijatelje, mada ni to nije garancija, mo`e se lako desiti da upozna nekog s kim joj je zajedni~ka jedino ljubav prema basketu. Dakle, sve {to je potrebno su strpljenje i upornost, prije ili kasnije, sasvim sigurno }e upoznati osobe koje }e joj postati jako dobri prijatelji.

PET SEKCIJA Kroz likovnu, muzi~ku, a pogotovo sportsku sekciju u~enici mogu da zadovolje potrebe za kretanjem, igrom i dru`enjem. Na{i |aci putuju na sportska takmi~enja u okviru Specijalne olimpijade i rijetko se kad vra}aju bez medalja, rije~i su Jasne Durgut, koja je napomenula da u {koli djeluje ukupno pet sekcija, me|u kojima su sportske (fudbal, ko{arka, stoni tenis...), literarno-dramska, likovna, informati~ka i sekcija engleskog jezika
ri {kolske radionice te pet privatnih i dru{tvenih preduze}a. "Njihovo {kolovanje traje dvije, tri ili ~etiri godine, a to ovisi o sposobnosti u~enika. Na{ osnovni cilj je osposobljavanje u~enika za neko od zanimanja koja bi im omogu}ila uklju~ivanje u dru{tvene tokove." Direktor Pita je istakao da su svi u~enici dobro prihva}eni i da {kola svojim nazivom, dokumentima niti bilo ~im drugim ne stigmatizira u~enike. "^inimo sve da obrazovanje i radno osposobljavanje u {koli bude samo jedna od mogu}nosti, alternativa za stru~no obrazovanje u~enika koji ne mogu posti}i uspjeh u nekoj drugoj {koli." Profesorica Bi{~evi} apostrofirala je da je nastava stru~no zastupljena i da profesori koji je izvode imaju potrebnu stru~nu spremu i iskustvo. Dodala je da u {koli rade profesori stru~nih i op}eobrazovnih predmeta, kao i defektolozi, pedagog i socijalni radnik. "Ovih godina dolazi do zna~ajne smjene generacija. Ve}inu nastavnog kadra sada ~ine mladi ljudi. Stru~ni tim {kole pru`a potporu svim u~enicima i roditeljima predmete, ~ija je svrha da u~enici razviju elementarnu pismenost i steknu osnovna op}eobrazovna znanja, potom tu je i stru~no-teorijska nastava, kao i prakti~na nastava. Ako se u~enik osposobi za rad u nekoj oblasti, tada je postignut na{ glavni odgojno-obrazovni cilj. U~enici koji `ele postati dobri kuhari, kroja~i, moleri ili operateri, mogu obavljati prakti~nu nastavu u na{im {kolskim radionicama", tvrdi Jasna Durgut. Rukovodstvo {kole veliku pa`nju poklanja vannastavnim aktivnostima u~enika, svjesno njihovog velikog zna~aja, koje uklju~uju posjete muzejima, odlaske na izlete, ekskurzije, takmi~enja i putovanja. "Kroz likovnu, muzi~ku, a pogotovo sportsku sekciju u~enici mogu da zadovolje potrebe za kretanjem, igrom i dru`enjem. Na{i |aci putuju na sportska takmi~enja u okviru Specijalne olimpijade i rijetko se kad vra}aju bez medalja", rije~i su Durgutove, koja je napomenula da u {koli djeluje ukupno pet sekcija, me|u kojima su sportske (fudbal, ko{arka, stoni tenis...), literarno-dramska, likovna, informati~ka i sekcija engleskog jezika.

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

31

tru~no obrazovanje i radno osposobljavanje u Sarajevu
Uposlenici {kole se maksimalno trude da sve svoje u~enike izvedu na pravi put [kolovanje traje dvije, tri ili ~etiri godine, a to ovisi o sposobnosti u~enika

vni centar ge majke

U~enici u obilasku Trogira

"U kreiranju slobodnog vremena veliku ulogu imaju i nevladine organizacije, koje okupljaju, izme|u ostalih, i na{e u~enike, a to su Oaza, Sumero i Svjetlo", dodaje Bi{~evi}eva. Direktor Pita nagla{ava da u odgojno-obrazovnom sistemu koji je dinami~an i u kojem se de{avaju inkluzivni procesi, ova {kola tra`i svoje adekvatno mjesto. "Mi nismo samo promatra~i ovih procesa nego i aktivno u~estvujemo u njima. Pobolj{avamo postoje}e i pravimo nove nastavne programe. U svemu tome zna~ajno mjesto ima i stru~ni tim, koji osim podr{ke u~enicima i roditeljima, zna~ajno doprinosi razvoju {kole." Jedna od karakteristika ove {kole je pozitivna atmosfera koju {ire svi njeni uposlenici, uklju~uju}i pomo}no osoblje kako bi se u~enici i njihovi roditelji osje}ali dobrodo{li i prihva}eni. [kola pru`a socijalnu i drugu pomo} za 17 u~enika, od ukupno 97, koji nemaju jednog ili oba roditelja. Ve}ina njihovih porodica je slabog socijalnog stanja i niskog stepena obrazovanja, pa uposlenici {kole ponekad najugro`enijim u~enicima obezbje|uju hranu i odje}u te uti~u na njihove kulturno-higijenske navike. Prvi ljudi {kole nagla{avaju da su ohrabreni ~injenicom usvajanja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapo{ljavanju lica sa invaliditetom u 2011. godini, kojim se otvara prostor da ovi mladi ljudi ubudu}e lak{e dolaze do posla.

POZITIVNA ATMOSFERA

Rijetko kad se sa takmi~enja vra}aju bez medalja

32

Nedjelja

25/26. novembar/studeni 2012.

Manekenka Amra Silajd`i}, am

Zajedno s
Razgovarala: Majda TATAREVI]

S kim god sam do sada radila izuzetno je uspje{ da k}erka Sofia odrasta okru`ena ljubavlju, da joj, to mo`e biti dovoljno. Da uvijek zna da sam tu za
uz uporne trenere i majku, koja me u svemu uvijek neizmjerno podr`avala, nastavila trenirati u obli`njim podrumima, pa u {kolskoj sali. Bila sam i u {kolskom odboj ka {kom i ko {ar ka {kom timu. A onda sam po~ela trenirati i taekwondo, koji mi se vi{e svidio od karatea, osje}ala sam se slobodnije, i uspjesi na raznim internacionalnim takmi~enjima su mi dali jo{ ve}e samopouzdanje i volju. Ipak, najljep{e uspomene me ve`u za atletski stadion Ko{evo i moj AK Bosna. Stadion je bio moj drugi dom, treneri i raja iz kluba moja druga porodica. Sva{ta smo pro{li skupa, dijelili kifle, smoki, kolu kad bi neko imao… Nismo imali nikakve uslove za rad, ali nismo odustajali. Sa jako malo, postizali smo zapa`ene rezultate na dr`avnim takmi~enjima. Sje}am se, jedne godine kada je palo dosta snijega i bilo je vanredno stanje u gradu, mi smo ipak do{li na stadion, ra{~istili jednu stazu da bismo mogli tr~ati ukrug, i sasvim normalno trenirali. Nikada ne}u zaboraviti svoje prve sprinterice i moju sre}u {to ih imam! Manekenstvom sam se sasvim slu~ajno po~ela baviti. Mama me je kri{om prijavila na izbor za Metropolitan Top Model, i to da bih nau~ila hodati kako treba. A oti{lo je puno dalje od toga. Jedno je vodilo ka drugome, ve} na kraju godine sam bila na svjetskom takmi~enju u Pekingu, i Press winner nagrada je zna~ila automatski ugovor sa agencijom u Parizu. Ve} dva mjeseca nakon toga bila sam u Gradu svjetlosti. Pojavili ste se u spotu Enriquea Iglesiasa, ali i Michaela Canitrota i Rona Carrola. U cijelom Los Angelesu nisu mogli na}i pravu djevojku, a onda su ugledali Vas. [ta je bilo presudno? - Kao i za svaki drugi posao, dobila sam audiciju, nakon ~ega je slijedio callback. To je uobi~ajena procedura. Los Angeles je ogroman grad, konkurencija je velika i previ{e je lijepih lica i zgodnih tijela. Ono {to }e nekoga uvijek odvojiti od drugoga je njegova posebnost, unikatnost, jednostavnost, karizma… Prirodnost je na prvom mjestu, itekako }e da presudi. Kako je raditi sa Iglesiasom? - S kim god sam do sada radila, a izuzetno je uspje{an i poznat u svom poslu, ugodno sam se iznenadila. Uglavnom su to jednostavni ljudi, bez posebnih prohtjeva, pristupa~ni i spremni iza}i u susret. Isti je slu~aj bio sa Enriqueom. Kada radite s profesionalcem, onda je sve lako i ugodno.

Bosanskohercegova~ka manekenka Amra Silajd`i}, pred ~ijim ~arima je pokleknuo i svjetski poznati pjeva~ Enrique Iglesias, preselila je u Los Angeles kako bi gradila gluma~ku karijeru. Na{a najpoznatija manekenka, ali i ambasadorica dobre volje ka`e da je nevje ro va tan osje }aj ka da znate da ste upravo vi jedan od glavnih krivaca za iskren osmijeh na dje~ijem licu, za nadu u tim istim o~ima, zahvalnost u srcu. Iako je jako mlada postala majka, za Amru je to najve}a nagrada.

SVIJET MODE
Manekensku karijeru ste zapo~eli kao tinejd`erka, kada ste pobijedili na izboru Metropolitan Top Model prije ~ak 12 godina. Kako su izgledali Va{i po~eci u svijetu mode? - Veliki grad, nepoznati ljudi i odvojenost od najmilijih prouzrokovali su u meni osje}aj nelagode pri samom dolasku u Pariz, sa tek napunjenih 16 godina, ali se to jako brzo promijenilo. Shvatila sam `ivot ozbiljno, znala sam za{to sam oti{la od ku}e i imala jasan cilj. Na svaki kasting sam stizala, a znalo ih je biti i desetak na dan, nikada nisam kasnila na snimanja, a nerijetko bi na adresu agencije stizale pohvale za moj rad. Radnu naviku sam stekla jo{ kroz sport i sigurno da mi je to puno pomoglo u manekenskoj karijeri. Najbitnije od svega je da sam se od samog po~etka nau~ila nositi sa neuspjesima, kojih u ovome poslu ima mnogo, jer biti psihi~ki jak je jedna od najve}ih vrlina. Bavili ste se i sportom, ~ak ste se oku{ali u borila~kim vje{tinama. Kako to da je manekenstvo pobijedilo? - Sport je bio i ostao moja svakodnevnica, velika strast. Sa {est godina sam po~ela trenirati sportsku gimnastiku, pa karate... Onda je po~etak rata omeo redovne treninge, ali sam

GLUMA^KI SNOVI
U L. A. ste do{li kako biste ostvarili gluma~ke sno ve, ~ak ste uzeli i ~asove glume. Da li to zna~i da napu{tate manekenstvo i posve}ujete se samo glumi? - Uop{te nemam ni potrebu ni neki razlog da napu{tam manekenstvo. Jo{ puno vi{e zara|ujem kao manekenka nego kao glumica, i u istoj mjeri u`ivam u ovome poslu kao i prije. Gluma za mene predstavlja samo prirodan nastavak karijere, a reklame su dobra podloga za to.

MOJA ODLUKA Gluma je oduvijek bila ne{to u ~emu sam se htjela oku{ati, o ~emu sam kao dijete ma{tala. Moja odluka o preseljenju u L. A. je isklju~ivo imala veze s tim. [to me interesovalo, upitala bih, ne bih se stidjela, isto tako, nikada me nije bilo strah po}i za svojim snovima. To bi za mene bio jedini neuspjeh u `ivotu

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

33

mbasadorica dobre volje

smo ja~e
an i poznat u svom poslu •Jako mi je bitno iako tu trenutno od porodice ima samo mene, i nju, da je ona tu za mene, pri~a Amra
Amra i Edin D`eko trude se pomo}i studentima

Namjeravam ponovo po~eti sa ~asovima glume, jer toga nikada nije dosta, samo trebam na}i vi{e vremena. Na{i gledaoci mogli su Vas vidjeti u seriji “CSI New York”, ali imali ste i zapa`enu ulogu u humoristi~koj seriji “Entourage” Otkud prelazak u . gluma~ke vode? - Gluma je oduvijek bila ne{to u ~emu sam se htjela oku{ati, o ~emu sam kao dijete ma{tala. Moja odluka o preseljenju u L. A. je isklju~ivo imala veze s tim. [to me interesovalo, upitala bih, ne bih se stidjela, isto tako, nikada me nije bilo strah po}i za svojim snovima. To bi za mene bio jedini neuspjeh u `ivotu. Rano ste postali majka, kako je to uticalo na Vas? - Maj~instvo je ne{to najljep{e {to mi se moglo desiti, bila sam spremna na

menih sati, prijateljice mi iza|u u susret kada je u pitanju briga oko Sofije, a ona je sada ve} velika, pa ~esto ostane sama u ku}i. Po~ela je da se bavi borila~kim vje{tinama i jako joj se dopada, {to nam je dodatna obaveza jer nije u sklopu {kole, ali sve se se mo`e kad se ho}e. Koje su to vrijednosti koje `elite prenijeti na svoju k}erku Sofiju? - Jako mi je bitno da Sofia odrasta okru`ena ljubavlju, da joj, iako tu trenutno od porodice ima samo mene, i to mo`e biti dovoljno. Da uvijek zna da sam tu za nju, da je ona tu za mene. Da smo zajedno ja~e. Da po{tuje i cijeni `ivot, sebe i druge ljude. Da ne uzima ni{ta zdravo za gotovo. Izuzetno je zrela za svoje godine, razumije puno toga i kad ni{ta ne ka`em. To je moj mali an|eo, najbolja drugarica za cijeli `ivot!

du u tim istim o~ima, zahvalnost u srcu. Moja uloga am ba sa do ri ce u Bo sa na fondaciji jeste da na{ rad ispromovi{em na najbolji mogu}i na~in, da iskoristim publicitet i poznanstva da bi ljudi {to vi{e i {to bolje saznali o Bosani, sve u cilju uklju~enja i {to ve}eg finansijskog doprinosa, {to bi omogu}ilo ve}i broj stipendija.

SUSRET S NAJMILIJIM
Otkako ste se Vi pridru`ili Bosana Foundationu, za ovu organizaciju je ~ula cijela BiH. Kako je do{lo do ove suradnje? - Bila sam na Bosaninom drugom velikom godi{njem eventu, upoznala predsjednicu Senitu Slipac i rad fondacije, te se odmah zainteresovala. Oduvijek sam smatrala da je najbolja pomo} ona kroz edukaciju i `eljela sam stati uz Ajlanu i Senitu, pru`iti im podr{ku. Nije dugo trebalo da po~nemo sa prvim zajedni~kim projektima, a i privatno smo postale najbolje prijateljice. Po slikama koje dijelite sa svojim fanovima na Facebooku, mo`emo slobodno re}i da ste vatreni navija~ na{e reprezentacije… - Vje~iti sam vatreni navija~ moje BiH, bilo da je u pitanju sport ili ne{to drugo, a nostalgija je samo to jo{ vi{e izrazila. Trudim se pogledati svaku utakmicu, a ~esto se sastane malo dru{tvo u L. A. i uz TV bodri, podr`ava i na sav glas navija za na{e zmajeve. Va{a veza sa na{im dijamantom Edinom D`ekom vi{e nije tajna. Da li je to ono ne{to {to je falilo da budete potpuno sretni? - Ljubav ~ovjeka ~ini potpunim. Ljubav u svakom obliku. Nema ni{ta ljep{e kada volite i kada znate da ste voljeni. [ta od Vas mo`emo o~ekivati u budu}nosti, ima li ve} nekih planova? - Za sada nema nikakvih planova, niti volim da ih pravim na du`e staze. U procesu sam dobijanja zelene karte, zauzeta sam poslovnim obavezama, ali se isto tako radujem praznicima i skorom susretu sa svojim najmilijima.

MALI AN\EO K}erka Sofia je izuzetno zrela za svoje godine, razumije puno toga i kad ni{ta ne ka`em. To je moj mali an|eo, najbolja drugarica za cijeli `ivot
sve. Odvelo me je na drugi nivo zrelosti, otvorilo mi neke druge vidike i pokazalo {ta zna~i neizmjerno voljeti. Dobila sam ludu snagu i sve `ivotne prepreke sam lak{e podnosila. Tako je i danas, devet godina poslije… Kako uskla|ujete poslovne obaveze i maj~instvo? - Odli~no sam organizovana. Svako jutro se budim u sedam sati, spremam doru ~ak i di je te za {ko lu, odvodim je, a onda imam vremena za sve ostalo, moj trening, kastinge, snimanja… U slu~aju prekovrePostali ste i ambasado ri ca do bre vo lje. Koliko Vam to zna~i i koje su Va{e obaveze kao ambasadorice? - Neizmjerno je velika stvar biti dio ekipe koja na bilo koji na~in poku{ava pomo}i ugro`enoj populaciji ljudi. To jednostavno daje ve}i smisao `ivotu. Pogotovo kada se radi o mojoj ze mlji i mo jim lju di ma, mladim ljudima koji imaju snagu i `elju da uspiju u `ivotu, a nikakve uslove. Nevjerovatan je osje}aj kada znate da ste upravo vi jedan od krivaca za iskren osmijeh na dje~ijem licu, za na-

Amra i Edin D`eko u dru{tvu sa Felixom Sturmom poslije utakmice Real Madrid Manchester City

34 Nedjelja
Pri~a Nedjelje
Pokazala mi je naslonja~ i rekla: - Izvoli, sjedi. Sjedoh. Primakla je uz desni dohvatak naslonja~a stolicu i stavila je na nju {ibicu i pepeljaru. Zatim je ispred naslonja~a, na neka ~etiri metra daljine, postavila drugu stolicu i na nju sjela. Trenutak me je gledala bez rije~i. U tom je gledanju bilo ne~eg od onoga kao kada se stoji u luci, ali jo{ je malo predaleko i bez malog dalekozora ne mo`e{ razaznati lica putnika koji stoje na palubi. Tako ne{to. - Zapali - re~e. Poslu{no se ma{ih za d`ep na bluzi, iz kutije izvadih cigaretu i zapalih. Djevojka je sjedila uspravno, le|ima se naslanjala na naslon stolice; stopala i koljena su joj bila ~vrsto priljubljena; na koljenima - na mjestu gdje zavr{ava haljina - dlanovi s isprepletenim prstima. - Imam ti ne{to re}i. Nastoj me saslu{ati. Za{uti, pogleda na prozor i ponovno na mene. Ja sam pu{io i na sve sam to gledao kroz dim zapaljene cigarete, koji je lelujao poput opsjene. - Ti si mu{karac; a ja sam, kao {to vidi{, `ena. I osmijehne se. Meko, ali ne ma~kasto. @enski, ali ne koketno. Mo`da i koketno, ali nekako ne lukavo. I samo malo. Vrlo diskretno. Meni se - koji sam nastojao sve opaziti, svaku pa i najmanju pojedinost koja bi mi mogla biti od pomo}i u protunapadu na sveop}u i svakodnevnu, i gdje se makne{ nasrtljivu vulgarnost svijeta - taj osmijeh jako svidio i poku{ao sam djevojci uzvratiti sli~nim osmijehom. - @ena sam - nastavi djevojka normalna sam `ena. Ako je to istina, onda je dobro pomislih. Onda je jako dobro. Jer na taj nas je na~in ve} bar dvoje normalnih u tom nenormalnom, bolesnom svijetu. - Sve je istina {to }u re}i - re~e, kao da je ne znam kakvim je ~ulom osjetila {to sam upravo u tom trenu pomislio. - [to }e{ o svemu tome pomisliti, tvoja je stvar, ali mora{ mi vjerovati. To mi je vrlo va`no. Mora{ mi vjerovati. Klimnu glavom. - Normalna sam `ena - nastavi djevojka - ali ve} neko vrijeme, ve} dulje vremena ne postoji u mom `ivotu nikakav mu{karac. Mogla bih ga imati, oprosti {to to tako ka`em, ali nisam htjela. I nisam htjela ne samo zato, i to ti tako|er `elim re}i, {to se gnu{am te igre, tog umiljavanja, tog podila`enja, tog prikradanja... Tih slinavih rije~i, tog slinavog pogleda, te klinave sline - dometnuh u sebi. - Kada gledam - nastavi - kako to drugi ~ine, bilo mu{karci, bilo `ene, kada sam u tome slu~ajan svjedok ili ponekad objekt, onda ne znam... htjela bih se skriti pod stol ili umah nestati, ispariti, samo da to ne gledam. A ponekad, ponekad ne mogu a da ne odem u kupaonicu, jer mi postaje mu~no. Do|e mi na povra}anje. Nevjerojatno, pomislih. Valjda prvi put slu{am nekoga kako o tome govori onako kao {to bih ja o tome govorio. Nevjerojatno. - Ti se ne prikrada{... Najprije sam pomislila da si mo`da u nekog zaljubljen, ali zatim sam pomislila da to nije to, ni govora, da kad bi tako bilo, kada bi bio zaljubljen, onda bi to pisalo na tvome licu, bilo bi zapaljeno u tvojim o~ima, uzrezano u tvojim kretnjama, u ~itavom tvom pona{anju, i ja bih to morala opaziti, i ne bih se usudila da ti govorim to {to ti govorim, i da ti ka`em to {to }u ti re}i. [to }e mi mo`da uspjeti da ti ka`em. Kako lijepo govori ta djevojka, pomislih. - Kad bi ti bio zaljubljen - ka`e - onda bi se to vidjelo. Upravo sam nekada o tome miEdvard STAHURA

25/26. novembar/studeni 2012.

Zavoljet ću je snagom volje
Duboko potegoh posljednji dim cigarete i u taj oblak dima, koji sam ispustio kroz {iroko otvorena usta, polagano i potvrdno uronih glavu, zabacuju}i je najprije unatrag, a zatim je spustiv{i nadolje i malko naprijed. I zatim je odmah podigoh. Djevojka se tako nekako nje`no osmijehnula i sada je ona sa svoje strane polagano sagnula glavu i tako je sagnutu dosta dugo dr`ala (Kosa joj je bila ri|a s takvim nekakvim odsjajem koji se mo`e samo sanjati). Pomislih da joj je moj nijemi, ali potvrdni odgovor na njezino usputno pitanje bio potreban, pa mo`da ~ak i neophodan da bi mogla nastaviti, ali nisam shva}ao za{to upravo meni sve to pripovijeda. Ali jo{ pomislih da joj nisam odgovorio, da je izostao taj moj nijemi odgovor, druk~iji bi bio nastavak njezine pri~e. Njezina bi usta izustila llustrovao: druge rije~i. Ne one koje Bo`o STEFANOVI] }e - ne znam kakve - sada evo pote}i. - Da, mogla bih - nastavi. slio, nekad davno, prije mnogo stolje}a, kaPonovno na~as prekine i ponovno za~as da sam jedini put u `ivotu bio zaljubljen, kako to mo`e biti da drugi spol to ne primje- nastavi: - Ali ne `elim, jer, zna{, jo{ se vi{e nego te }uje. - Mogu li nastaviti? - upita djevojka. Podigoh igre gnu{am mno{tva. Mno`ine. Gnu{am se. spu{tenu glavu i pogledah je malko za~u|en Fizi~ki i ne samo fizi~ki. Ja nisam mnoge `ene. Ja sam jedna `ena i `elim biti jedna. I ne s upitnim izrazom: “[to li se dogodilo?” . - Ne. Ni{ta se nije dogodilo - re~e. - Samo `elim mno{tvo mu{karaca. @elim jednog. @esam vidjela da si se jako zamislio i nisam ti ljela bih. Nerijetko razgovaram s kolegicama, onako op}enito, ali malo i o tome, i one gohtjela smetati. Ta je djevojka sve neobi~nija, pomislih. vore: “Valja imati zdrav odnos prema tim . Otkud joj lijenost? Mora da joj nije lako. U stvarima” Zdrav odnos, po njihovu mi{ljenju, zna~i spavati sa svakim mu{karcem kotom `ivotu, na tom svijetu. - Dakle, opet mi oprosti {to }u to tako ka- ji ti se svi|a, koji je zgodan ili drag, zabavan zati, mogla bih imati mu{karce. @ena, ako ili koji `eni ne~im imponira, brzom vo`njom je sudbina nije ba{ previ{e zapostavila, i ako na motoru, gizdavim tro{enjem novca ili svije pritom kako-tako lijepa, mo`e bez ve}e ranjem na gitari, ili ne~im takvim. Ako je to zdrav odnos, onda je moj bolestan. Ali ja ne muke imati svakog mu{karca... mislim da je moj bolestan. Ne mogu, a ~ak Gotovo svakog, ispravih je u sebi. - Gotovo svakog - glasno se ispravi djevoj- i kad bih mogla, ne `elim spavati s mnogim ka. - Mene, hvala bogu, sudbina nije zapo- mu{karcima, s drugim, tre}im, petim. @eljestavila... pa imam i neku svoju ljepotu... ko- la bih s jednim. ^ak ni plesati ne `elim s mnogima, ne `elim se dodirivati s mnogim muja... ne znam da li ti se svi|a... {kim tijelima. Ne znam {to }e{ o tome pomisliti, ali re}i }u ti, ja ne vidim velike razlike izme|u toga da li ple{e{ s nekim mu{karcem ili ide{ s njim u krevet. Sigurno, na to se mo`e druk~ije gledati, ne tako drasti~no, kao {to bi rekla moja kolegica, ali ja to tako vidim i Edvard Stahura (1937-1979) je to ti govorim jer ti `elim kazati. Da bi znao kapoljski pisac, ro|en u Francuskoj, kva sam. Makar ja o tebi onako ozbiljno nidiplomirao na Var{avskom uni{ta ne znam. Vidim te drugi put u `ivotu i sve verzitetu. U knji`evnosti se javio {to o tebi mislim sama sam izmislila. Ba{ me zanima kada smo se sreli prvi put, 1957. Prevodio je poeziju sa {panpomislih. I gdje je to bilo. Nisam se mogao skog. Objavio je dva romana “Sva sjetiti. jasno}a” 1969, “Zima {umskih lju- Prvi put sam te vidjela letimi~no. Ti sidi” 1971, pripovijetke “Jedan dan” gurno ~ak i ne zna{ gdje i kada. ^udna je to 1962, “Uuukaju}i se na vjetru” pri~a, vrlo lijepo ~udna, koju }u ti mo`da je1966, te poeme “Po vrtu neka hadnom ispri~ati. raju skakavci” 1968, “I pristupam Nikako nisam znao {to sa sobom da potebi” 1968. godine. Stahura je iz~nem poslije tih njezinih rije~i i samo sam vr{io samoubistvo. se poku{ao nekako osmijehnuti. Zna{, tom bih jednom mu{karcu `eljela dati, onako obi~no, onako posve obi~no kao dar za imendan ili ro|endan - ~itav svoj `ivot. Bez ostatka. Htjela bih biti s njim i putovati s njim, i ~ekati na njega onda kada me ne bi mogao sa sobom povesti. Htjela bih za njega odr`avati ku}u da bude ~ista i pripremati zimnicu, kompote, slatko, kiseliti gljive i krastavce, pripravljati kiselicu, paradajz, kiseli kupus i ostale divote. Htjela bih mu isplesti ili iska~kati dugi, dugi topli {al i topli pulover, i tople rukavice, i toplu kapu, i jako tople ~arape, i uop}e. Jer to je tako, za sebe, svakako, mo`e{ ne{to onako napraviti, ali za drugog ~ovjeka mo`e{ napraviti ne{to fantasti~no lijepo, sve. Sve. I, tko zna... mo`da se sutra ugasi sunce, mo`da ozbiljno; ili nam ga zakrije, zauvijek, neka stra{na ~udovi{na gljiva... Mo`da ozbiljno... Kako ta djevojka fantasti~no govori, pomislih. Kojim se ~udom uspjela ona o~uvati i kojim je ~udom uspjela o~uvati takav stav u tom svijetu, me|u tim ljudima, koji - jer sami ne smiju tako sna`no i jednostavno voljeti - sve ~ine da takvu ljubav ponize, utuku, okaljaju, pogaze, uni{te, ubiju (jer ono {to je druk~ije, ono je {to je isto). I s tom su uni{tavala~kom ubija~kom svrhom stvorili specijalan moral, specijalnu filozofiju, specijalnu umjetnost, specijalne specijalisteumjetnike, ~itav specijalni svijet. I, zaista, zaista, sutra se Sunce stvarno mo`e ugasiti ili nam ga mo`e zakriti neka stra{na ~udovi{na gljiva. Zauvijek, sutra, prekosutra, zauvijek, to se stvarno mo`e dogoditi. - I zna{ - nastavi ona - mo`da je to tebi razumljivo samo po sebi, ali `elim ti i to re}i, re}i izravno, ja sam za vjernost, za apsolutnu vjernost... Slobodna je ptica najvjernije stvorenje na ovom svijetu, rekoh sebi u sebi. Ali nije mi ba{ bilo jasno ~emu mi se to u sebi reklo, a nije mi bilo jasno ni {ta ta re~enica - u svoj svojoj {irini, u svoj svojoj krilatosti - zna~i. -.. .i tom bih jednom mu{karcu naravno bila apsolutna vjerna. Na taj na~in, valjda bih samo na taj na~in bila vjerna i samoj sebi. Bila bih takva kakva `elim biti i kakva sam stvorena. Ja to znam. Ja to osje}am. Taj bi mi mu{karac pomogao u tome, pomogao bi mi da budem takva, a ne druga~ija, a i ja bih nastojala da i njemu u svemu pomognem. Jer, mislim, sigurno mu ni u ~emu ne bih smetala. I zapravo se ne smije nikoga ni u {ta uvjeravati, jer to upravo tada izgleda sumnjivo. Prekide, duboko udahne i ponovno pogleda na prozor kao da mi na taj na~in pru`a mogu}nost da poslije svakog vala njezine ispovijesti do|em sebi, a sama kao da se odande, s prozora ili iza prozora, krijepi nekom neophodnom snagom. Gledala je na prozor, a ja sam gledao nju, njezin profil, i mislio sam: srcem ne bih mogao, jer srce mi je nekad bilo cijelo i razbilo mi se strahovito u parampar~ad, i nije mi uspjelo slijepiti krhotine tog vr~a ni suzama - tim bijelim ljepilom, ni krvlju - tim crvenim ljepilom, i tako nemam srca, nemam, srcem dakle ne bih mogao, ali takvo bih bi}e mogao zavoljeti SNAGOM VOLJE. SNAGOM VOLJE zavoljeti bih bi}e tako mogao. Prvom djevi~anskom i velikom, i slobodnom ljubavlju slobodne svoje volje. Otkud mi do|e ta djevojka, tu, preda me, gotovo nadohvat ruke, ona {to je takva kao da ju je stvorila neka neizreciva u nebo vapiju}a ~e`nja, ne vi{e ~e`nja srca, nego ne~eg drugog, ne znam ~ega... ^e`nja duha. Moja ~e`nja.

Bilje{ka o piscu

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

35

36

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

37

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

(Ne) lip{i Vu~e do zelene trave!
Dobro, jest Jeremi} munjevitim potezom vratio Gotovinu i Marka~a u Sheveningen, ali nije tu stao. Ohrabren ovom velikom pobjedom, tra`it }e, koliko sutra, zna~ajne promjene u UN-u. Neprimjerenim mu se ve} du`e ~ini prvo slovo u. I to veliko. Dakle U! Tako se 10. travnja naprosto nametnuo kao datum kada bi se i o ovoj temi moralo progovoriti. Te zauzeti jasan stav! Jeremi} je ve} pozvao brojne goste. Iz Srbije. Neka, citirat }u na{ narod, svoga i u gori Vuka
Nitko se danas ne sje}a Dalijusa ^ekalijusa. Mo`da jedino jo{ @eljko Kom{i}, kojega se, dodu{e, vi{e ni Zlatko Lagumd`ija ne sje}a. Ukratko, prije nekoliko mjeseci se u UNu biralo izme|u ^ekalijusa iz prijateljske Litvanije i Vuka Jeremi}a iz povremeno prijateljske Srbije. Kom{i} - iz napa}ene Bosne - je u to vrijeme tvrdio kako Vuk la`e k’o pas. O ratu i ina~e. Lagumd`ija je Kom{i}u kazao kako je Vuk iz mije{anog braka, kako mu on zna nanu i da je, ve} samim tim, bolji izbor od Dalijusa. ^iju nanu Lagumd`ija ne zna; Poslije }e se ispostavit kako to nije do Lagumd`ije. Jer ^ekalijus i nema nanu, pa je, sve u svemu, Lagumd`ija i nije mogao poznavati. Taj je argument, zapravo, presudio, a kada je Kom{i} vidio za koga mu je strana~ki {ef, umalo nije napustio SDP. Zapravo, po{ao je pa se vratio. I onda kada je pri~a o Vuku zavr{ila, opet oti{ao. Skroz. I, eno, sada pravi svoj SDP koji }e se, ekskluzivno doznajem, zvati Na{a Kom{i}eva stranka. Ali, nije to va`no, va`no je da je Kom{i} bio u pravu. Jer, Vuk kojega je izbaralo umjesto Dalijusa sada po East Riveru pri~a bajke. Evo, jedne: 10. travnja }e se na Generalnoj skup{tini Ujedinjenih naroda raspravljati o Gotovini i Marka~u, obznanio je predsjednik Skup{tine UN-a. A tko ne bi vjerovao predsjedniku, koji je tu odluku donio jo{ dok je Meron ~itao osloba|aju}u presudu. [to je slu`benom Beogradu bilo dovoljno da izda `urno priop}enje, u kojem se kratko, ali pametnom dovoljno, ka`e: “Ni Karad`i}, ni Dra{kovi}, samo je jedan Vuk”! Usto, u New York na ruke predsjednika otposlana je brzom po{tom i

isprika ovome Srbinu u tu|ini i to zbog svih onih Srba koji su, kad su shvatili kako }e Jeremi} za 12 mjeseci u UN-u potro{iti 7,3 milijuna dolara, zavapili: Vu~e, Vu~e, za{to ima{ tolika usta?!

Historijski roman o stvaranju moderne matematike pokriva pet hiljada godina ljudske civilizacije. Radnja romana “Nula” po~inje de{avanjima u ratnom Iraku 2003. godine. Matemati~ka nula ispo~etka je u drugom planu - glavna junakinja je Aemer, to jest njena inkarnacija u pet razli~itih vremena: u dana{njem vremenu ona je arheolog u Iraku, a u pro{losti sve{tenica boginje ljubavi, prostitutka, ~ita~ica snova, kradljivica i robinja. Njenih pet `ivota, prepunih napetih `ivotnih scena, kre}u se kroz prostor Mesopotamije, Uruka, Ura, Babilona, Bagdada i Iraka. Iako je roman podijeljen u zasebne cjeline, sve one pripovjedaju zajedni~ku pri~u o `eni koja nije u stanju da ispuni Odsutnost. Kada se Praznina pro{iri sa lika junakinje na univerzalnu ravan, dobijamo knjigu koja oslikava pet hiljada godina ~ovjekovog simboli~nog predstavljanja Praznine. Ako vam i{ta od navedenog ima smisla.

NULA

^ISTO MULTIETNI^KI Lagumd`ija je Kom{i}u kazao kako je Vuk iz mije{anog braka, kako mu on zna nanu i da je, ve} samim tim, bolji izbor od Dalijusa. ^iju nanu Lagumd`ija ne zna; Poslije }e se ispostavit kako to nije do Lagumd`ije. Jer ^ekalijus i nema nanu, pa je, sve u svemu, Lagumd`ija i nije mogao poznavati
Ma, ko da su to neke pare! Svaki dolar ulo`en u Jeremi}a, vrijedi dva. Dodu{e, pokazalo se da osim velikih usta, Vuk ima - ili }e mu narasti - velik nos. Gotovinom i Marka~om }e se UN baviti malo morgen. O radu Tribinala }e se, dodu{e, raspravljati, ali kao i svake godine, na ve} tradicionalnoj godi{njoj raspravi. Tako da }e Jeremi} 10. travnja, dan endehazije, obilje`iti u svome uredu u krugu najbli`ih prijatelja. Ali, tako je to kad je ~ovjek u tu|ini. Skoro sam. Ili, {to bi na{ narod kazao: Ne lip{i Vu~e do zelenog travnja! Ali, nije predsjednik ~ovjek kojega mo`e jedna pobjeda opiti. Ne! Ve} koliko sutra }e tra`iti zna~ajne promjene u UN-u. Neprimjerenim mu se ve} du`e ~ini prvo slovo u. I to veliko. Dakle U! Tako se 10. travanja naprosto nametnuo kao datum kada bi se i o ovoj temi moralo progovoriti. I Jeremi} je ve} pozvao brojne goste. Iz Srbije. Neka, opet }u citirati na{ narod, svoga i u gori Vuka.

FILM

ARGO

Odli~na gluma~ka ekipa na velika platna donosi istinitu pri~u o agentu CIA, koji predvodi operaciju spa{avanja {estero ameri~kih gra|ana iz Irana. Ovaj biografski triler donosi napetu borbu za `ivot i fascinantnu pri~u koja je desetlje}ima bila nepoznata javnosti. 1979. godine revolucija u Iranu dose`e vrhunac napadom na ameri~ku ambasadu. Pedeset i dvoje Amerikanca postaju taoci opasnih i nemilosrdnih vo|a pobune. Me|utim, {estero njih su u potpunom haosu i panici uspjeli izmaknuti i na}i uto~i{te kod kanadskog ambasadora, ali smrtonosni se obru~ oko njih vrlo brzo po~inje stezati. Sada stru~njak CIA za izvla~enje Tony Mendez mora smisliti kako spasiti ameri~ke gra|ane te dolazi do rizi~nog i nevjerovatnog plana koji je toliko nevjerovatan da bi mogao i upaliti. U filmu glavne uloge tuma~e Ben Affleck, Bryan Cranston i John Goodman. Jedina lo{a stvar je ta {to je Affleck i re`irao film.

VRIJEDI SVAKOG DOLARA

TEATAR

BALKANSKI [PIJUN U SARAJEVU

JEDAN JE VUK Beograd je izdao `urno priop}enje, u kojem se kratko, ali pametnom dovoljno, ka`e: “Ni Karad`i}, ni Dra{kovi}, samo je jedan Vuk”! Usto, u New York na ruke predsjednika otposlana je brzom po{tom i isprika ovome Srbinu u tu|ini i to zbog svih onih Srba koji su, kad su shvatili kako }e Jeremi} za 12 mjeseci u UN-u potro{iti 7,3 milijuna dolara, zavapili: Vu~e, Vu~e, za{to ima{ tolika usta?!

Reditelj Sulejman Kupusovi}, nakon {to je na pozornicu Kamernog teatra 55 postavio predstavu “U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce” za samo sedam dana , ima}e jo{ jednu premijeru. U ~etvrtak, 29. novembra, na sceni Narodnog pozori{ta bi}e premijerno izvedena komedija Du{ana Kova~evi}a “Balkanski {pijun u Sarajevu” Reditelj je predstavu ovako ob. jasnio nedavno za Oslobo|enje: - Ovo je prvi put da se igra neka komedija Du{ana Kova~evi}a na sceni Narodnog pozori{ta, a ja sam uz dozvolu autora potpuno prilagodio scensku radnju na{oj aktuelnoj situaciji u Bosni u posljednjih pet-{est godina. Na neki na~in ovaj projekt }e biti nastavak moje aktualizacije ve} kultnih dramskih tekstova kao {to sam to u~inio ve} u predstavi “Hamlet u selu Mrdu{a Donja ili Hamlet zna {to narod ne zna” Dakle, bi}e smijeha, . satire, jasnih politi~kih asocijacija i obra~una sa nekim na{im atavizmima i primitivizmom, kazao je Kupusovi}.

MUZIKA

VRATIO SAM SE, @IVOTE

HVALA NA PA@NJI!

I bez toga, me|utim, puno je uradio za Srbiju. U Haagu, a pogotovu u UN-u, koji je osnovao Tribunal, dirnuti su Jeremi}evim doista objektivnim vi|enjem rada tamo{njeg tu`iteljstva i, dakako, sudaca. Naprosto ne mogu do~ekati su|enje Ramushu Hardinaju, pa da uzvrate Vuku na pa`nji. No, kao svaki diplomat od formata i Jeremi} je vizionar, pa je, kao svatko tko zna {to }e biti, uvijek spreman. ^im oslobode Hardinaja, Vuk }e ga vratiti iza re{etaka. K’o Gotovinu i Marka~a.

Veliki solisti~ki koncert Kemala Montena “Vratio sam se, `ivote” , bi}e odr`an u srijedu, 28. novembra, u sarajevskoj Zetri. Ovaj koncert Kemala Montena s razlogom ima slogan “uz malu pomo} mojih prijatelja” jer }e na pozornicu Zetre, zajedno sa Montenom, iza}i njegove kolege, najpopularnija estradna imena iz cijele regije. Sve izvo|a~e }e pratiti Simfonijski orkestar Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom Stipice Kalogiere. Kemal Monteno je vjerovatno najpoznatiji bosanskohercegova~ki kantautor i {ansonjer, te jedan od najboljih kantautora na podru~ju biv{e Jugoslavije. Svoju karijeru po~inje u drugoj polovini ‘60-ih, nastupom na festivalu “Va{ {lager sezone” (1967). Osvojio je veliki broj nagrada kako za izvo|enje, tako i kao autor muzike i tekstova.

38 Nedjelja

25/26. novembar/studeni 2012.

MOJ

DOM

Koji je va{ dekor
Odre|ivanje vlastitog dekorativnog stila je sli~no biranju odje}e. Isto kao {to u prodavnici gledate odje}u koja vam se dopada, analizirate styling osoba sa kojima ste u kontaktu i tra`ite inspiraciju u magazinima. Sli~no je i sa dekoracijom, prenosi interijer.ba. Prvi korak Ako je to uop}e mogu}e, poku{ajte izbje}i pritisak koji vam mogu kreirati drugi, ali i vi sami. Odvojite vrijeme za tra`enje ideja i inspiracije u magazinima, katalozima i na internetu. @ivite u prostoru neko vrijeme bez poduzimanja ikakvih intervencija. Posmatrajte svjetlost u razli~itim dijelovima dana, otkrijte kako i u kojoj mjeri koristite prostor. Ukratko, otkrijte {ta je prostoru potrebno. Razvijte osje}aj za dizajn Ne oklijevajte koristiti ideje primijenjene u ku}ama ili stanovima prijatelja, ugostiteljskim objektima, izlo`benim salonima. Sve }e se one na kraju objediniti u sasvim novi dekorativni stil, koji }ete ponosno zvati - svojim. Va{ osje}aj za dizajn }ete dodatno unaprijediti gleda ju }i fil mo ve, serije i ostale TV sadr`aje, koji su obi~no plod rada dizajnera enterijera sve do najsitnijih detalja. Ne okli je vaj te da prijatelje i pozna ni ke, ~i jim stanovima i ku}ama se divite, upi ta te za savjet. Ve}ina ljudi na ovakva pitanja rado i iscrpno odgovara, jer u njima vidi priznanje za svoje ideje i rad. No, ne dopustite sebi da se povedete samo idejama drugih; budite iskreni prema sebi i potra`ite elemente koji se prvenstveno vama dopadaju. [ta vam je privla~no? Kako bismo vam dodatno olak{ali da usmjerite svoje napore, skicirali smo nekoliko osnovnih stilova, svaki sa svojim razli~itostima i specifi~nostima. Tradicionalni stil On je generalno vrlo formalan, sofisticiran i neprolazan. Karakteri{u ga antikviteti ili visokokvalitetna drvenarija od punog drveta, presvu~eni namje{taj i blage, nenagla{ene boje. Naglasak je na udobnosti, stilu i klasi~noj, profinjenoj eleganciji. Tkanine su skupocjene i bogate, drvenarija je visokokvalitetna, a od dekorativnih ele me na ta pri su tne su umjetni~ke slike, motivi pejza`a, skulpture i uokvirene porodi~ne fotografije. Tradicionalne prostorije su pa`ljivo ukomponovane i, uop{teno gledaju}i, izgledaju prili~no formalno. Moderni stil Sa korijenima u Bauhaus umjetni~kom pokretu u 1920-im, klasi~na moderna (tako|er poznata i kao primijenjena) umjetnost tretira enterijere skoro kao djeli}e trodimenzionalne umjetnosti, kombinuju}i materijale, oblike, boje i

Ne oklijevajte koristiti ideje primijenjene u ku}ama ili stanovima prijatelja, ugostiteljskim objektima, izlo`benim salonima. Sve }e se one na kraju objediniti u sasvim novi dekorativni stil, koji }ete ponosno zvati - svojim

MOJ Jesen idealna za sadnju u VRT
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Skoro da ne pamtim ovako duge i tople jeseni. Idealni su uslovi za jesenju sadnju vo}aka, ukrasnog drve}a i grmlja te sadnica ru`a. Kod nas je uobi~ajeno da se ~ak oko 80 posto ovih biljaka sadi u prolje}e umjesto da bude ba{ obrnuto, da se masovno sade ujesen. Poku{avam nagovoriti ljude da {to vi{e sade ujesen, ne bez razloga. Jesenja sadnja ima niz prednosti i `elim ih ponoviti: Sadnice se br`e i sigurnije primaju, jer je zemlja jo{ topla, a u toploj zemlji se korijen lak{e i br`e prima. Manje imamo drugih radova u vrtu.

ZA[TITA STABALA

Ve}i je izbor vrsta i sorti, jer su i rasadnici tek po~eli sa prodajom sadnica. Sve su sadnice svje`ije, a one u pro-

lje}e ~esto stoje danima neuslovno ~uvane. Za o~ekivati je da }e nadolaze}e jesenje padavine zalijevati novoposa|ene biljke, {to je veoma bitno za prijem, a i jeftinije je. ^esto su i sadnice jeftinije. Jedina lo{a strana jesenje sadnje je ta da treba sadnice vo}aka omotavanjem stabala {tititi od divlja~i, na ro ~i to div ljih ze ~e va uko li ko ne ma mo gus tu ogradu oko vrta. Izbor vo}aka treba prilagoditi potrebama porodice. Posadimo li maline, ribizle, ogrozd, kupine, aronije, ameri~ke borovnice, imat }emo ovoga vo}a za usputnu potro{nju i preradu od jula pa do jeseni. Pravilnim izborom ranih, srednje ranih i kasnih sorti jabuka i kru{aka mo`emo se sladiti ovim vo}em od kraja juna do aprila naredne godine ukoliko imamo koliko-toliko uslovne prostore za njihovo ~uva-

nje. Ne treba izostaviti ni tre{nje, vi{nje, {ljive i dunje kojima punimo na{e jelovnike od juna pa do mrazeva, pa i mnogo du`e ukoliko njihove plodove prera|ujemo u d`emove, slatka, sokove, rakije i sl. Neprestano slu{amo savjete da treba da jedemo {to vi{e vo}a pa nije suvi{no zapamtiti i primijeniti izreku “Pola hrane sa grane” . Ukrasno drve}e i grmlje da nas ni je va `no sa mo zbog ukrasa ve}, prije svega, zbog popravljanja kvalitete zraka u na{em, pogotovo urbanom okru`enju. Sadnja te vrste rastinja je investicija u na{e zdravlje, investicija u budu}nost. Za mene je svaki dan u kojem posadim drvo - praznik, odnosno tako ga do`ivljavam i to s razlogom, jer najljep{e trenutke u mome vrtu provedem upravo ispod drve}a. Pretpostavljam da }e isto tako netko praznovati

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja SAVJETISTRUCNJAKA

39

rativni stil?

Rekreacija za zdrav duh i tijelo
{are. Povr{ine su ravne, boje su obi~no jake i upe~atljive, oblici su geometrijski sa geometrijski pravilnim detaljima i rubovima. Odlike ovoga modela ure|enja su minimalizam i ugla~ane povr{ine. Materijali variraju od visokokvalitetnih prirodnih (svila, pamuk, kamen, mermer...) sve do kvalitetnih sinteti~kih materijala. Seoski stil Seoski stil danas predstavlja spoj sli~nih podstilova poput rustikalnog, pastoralnog, prirodnog, cvje tnog, ro man ti ~nog, nauti~kog, te ambijenata pla`e, kolibe, planinske brvnare itd. Svi zna~ajniji elementi i materijali su prirodnog porijekla, uz rijetke izuzetke sinteti~kih detalja. Bojama i dizajnom se si mu li ra ju elementi u prirodi (npr. cvjetni motivi). Namje{taj je jednostavan, obi~no ru~no ra|en. Tako|er, karakteristi~an je izostanak svih mo der nih ure|aja (oni su u ve}ini slu~ajeva samo dobro vizuelno prikriveni) Neformalni stil Neformalni stil ~esto nazivamo i mije{anim. Odlikuje ga kvalitetno odabrana i harmoni~na mje{avina namje{taja, boja, {ara i dekorativnih detalja koji su razli~it odabir od osobe do osobe. Neformalni stil iziskuje stru~nost i odlu~nost kako bi se na pravi na~in sjedinila antika sa mo der nom, odno sno kombinovali geometrijski pravilni oblici moderne sa toplinom sela, i sve se to umotalo bojama i {arama. Najuspje{nije realizirane prostorije u ovom stilu ~esto nose elemente dva ili ~ak tri razli~ita stila, koji su naj~e{}e vizuelno povezani zajedni~kim bojama ili oblicima.

Onaj ko nema vremena za vje`banje danas, vjerovatno }e kasnije u `ivotu morati izdvojiti vrijeme za bolesti
Tijelo je fantasti~an mehanizam i ne{to najvrednije {to imamo. Ono je kompleksan sklop mi{i}a, organa, krvnih sudova i mno{tva ostalih faktora koji zajedno ~ine da mo`emo da se kre}emo i obavljamo razne aktivnosti. Stoga nije te{ko zaklju~iti koliko je bitno brinuti se o njemu. Brinuti se o tijelu, zna~i odr`avati njegove funkcije zdravim. Da bismo to postigli, moramo misliti na ishranu i fizi~ke aktivnosti. Hrana daje tijelu neophodne supstance da bi moglo funkcionisati, a fizi~ke aktivnosti odr`avaju njegove funkcije zdravim i ispravnim, savjetuju stru~njaci. Kada je o fizi~kim aktivnostima rije~, za jedan cjelokupni efekat potrebno je kombinovati kondicioni trening sa radom sa utezima. Kondicioni trening ja~a, uz ostalo, srce, krvne sudove i plu}a, dok rad sa utezima ja~a mi{i}e, kosti, hrskavice i sli~no. Na ovaj na~in posti`emo potpuni efekat za ~itavo tijelo. Kakvi su rezultati treninga? Vi{e snage Da bismo izdr`ali svakodnevnicu, potrebna nam je odre|ena koli~ina snage. Jedno trenirano tijelo izdr`ava napore kojima se izla`e u `ivotu puno bolje nego netrenirano. Redovnim treniranjem mo`emo preduprijediti lak{a oboljenje u budu}nosti. To je, u su{tini, jedno od najboljih `ivotnih ulaganja. Bolja kondicija Kondicioni trening ja~a srce i plu}a i to je jedan od najboljih na~ina da preduprijedimo bolesti srca i krvnih sudova, {to je jedan od uobi~ajenijih uzro~nika smrti u industrijalizovanim zemljama. Kada se kondicija pobolj{a, razvija se volumen rada srca i srce kuca sporije. Drugim rije~ima, srce biva ja~e i svakim otkucajem pumpa vi{e krvi do mi{i}a koji rade. Sporiji rad srca ~ini da se srce mo`e vi{e odmarati i bolje ispuniti krvlju izme|u otkucaja. Bolji izgled Radom sa utezima mo`emo izgraditi mi{i}e. Mi{i}i daju tijelu lijep oblik i bolje dr`anje. Vi{e mi{i}a pobolj{ava sagorijevanje masti u tijelu, {to doprinosi smanjenju vidljivih potko`nih naslaga masti. Zdravije tijelo Rad sa utezima ne ja~a samo mi{i}e ve} sve {to se nalazi okolo mi{i}a, kao tetive, hrskavice i ostalo. Skelet biva ja~i i predupre|uje se slabljenje kostiju kao i povrede u la kto vi ma, ra me ni ma i

krasnog drve}a
ispod nekog novoposa|enog drveta gdjegod ono raslo. Zato sadite, sadite... drvenaste biljke su va{i najdu`e pam}eni spomenici jer time ~inite dobro djelo, po kome }e vas dugo pamtiti i spominjati. Stara poslovica ka`e da je vrijedilo `ivjeti `ivot ukoliko imate porod, napi{ete knjigu i posadite drvo. Znam da djecu ne mora ili ne mo`e imati svatko, pa ni napisati knjigu nije lako, ali posaditi drvo mo`e svatko i tako podariti ovoj planeti malo kisika. Znamo li da jedno odraslo drvo mo`e dati dovoljno kisika za ~etiri osobe! Zato i `elim da posadimo {to vi{e drve}a, a da bi na{ dar prirodi bio {to uspje{niji, ~inimo to ujesen. Obrnimo procenat i posadimo 80 posto ovih biljaka ujesen, a 20 posto u prolje}e, jer }e tako biti zadovoljnije i biljke i mi.

DRVO DARUJE KISIK

le|ima. Pobolj{ava se, tako|er, pokretljivost. Regularna te`ina Jesti raznovrsno je bitno da bismo se osje}ali bolje, dobili energiju i izdr`ali trening. Energiju dobijamo iz ugljenih hidrata, masti i proteina. Tijelu tako|er trebaju vitamini, minerali i voda da bi funkcionisalo ispravno. Najbolji na~in da se odr`i ispravna te`ina je uno{enje ispravne koli~ine hrane u kombinaciji sa vje`banjem. To pobolj{ava metabolizam u tijelu, tako da ono tro{i vi{e kalorija ~ak i dok se odmaramo. Manje stresa Kada se rekreiramo, u tijelu se osloba|aju endorfini, koji smanjuju stres, bol i uznemirenost. Tako|er, postoje studije koje pokazuju da kretanje i rekreacija mogu oja~ati samopouzdanje. Dobro je znati Rad sa utezima ima dupli efekat na tijelo: sagorijevanje kalorija i razvoj mi{i}a. Ve}i mi{i}i sagorijevaju vi{e masti i dok se odmaramo i dok radimo. Ako zamijenimo jedan dio tjelesne masti mi{i}ima, mo`emo pobolj{ati metabolizam. Ako istovremeno jedemo manje kalorija nego {to je tijelu potrebno, mo`emo smr{ati.

40 Nedjelja

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

41

Velimir Milo{evi}
Atif KUJUND@I]

ONI SU NAS OBILJEZILI
Pjesnik Velimir Milo{evi} dolazi iz vremena i prostora koji su u tradicionalnom smislu shvatanja Pjesnika i Poezije svojim `ivotom i djelom ozna~ila najzna~ajnija pjesni~ka imena ex-YU podneblja. Pod stalnom tenzijom uznijetosti do himni~nog i zvjezdanih visina poezije i pjesni~ke rije~i, mladi je pjesnik Velimir Milo{evi} istrajavao i me|u njima postao: Velja. Bilo je to u ozra~ju i prisustvu Skendera Kulenovi}a, Mehmedalije Maka Dizdara, Brate Pavlovi}a, Alije Kebe, ali i Branka ]opi}a, Gustava Krkleca, Brane Petrovi}a, Slobodana Markovi}a, Huseina Tahmi{~i}a, Jevrema Brkovi}a, Du{ka Trifunovi}a, Vite Markovi}a, Stevana Rai~kovi}a... Bila su to, bez sumnje, pjesni~ka vremena, jednako po sebi i po pjesnicima uznesena. Po imenu, djelu i vidjelu. Bohem{tina je imala notu epskoga stradanja za poeziju. @ivot nije vrijedio ni za i~ i moglo ga se ba~it na loma~u vinskih para, e da bi dao jedino jo{ {to vrijedi u visokom normativu pjesni~koga poimanja smisla `ivljenja i opstajanja: pjesmu. I, ako pjesmu ne donese? Pa, neka ga nema! Neka se odnese! Jer, bez pjesme, nije ga ni bilo, ma kako to izgledalo svijetu. A Pjesnik? Pa, on `ivi sudbinu ukletu: Pisati pesme - biti / Mastilo koje plamti // A onda vino piti / A onda umirati // Si}i na zemlju tiho / Niz ve~nost niz slepilo // Da ne primeti niko / [ta je na nebu bilo /.. . Pisati pesme - biti / Mastilo koje bukti // A onda vino piti / I kasno posle smrti. (Mastilo koje plamti ). Taj na~in pjesni~koga `ivljenja, duboko pro`et nevjerojatnom energijom i bohemskom dosljedno{}u Tina Ujevi}a, Antuna Gustava Mato{a, Gustava Krkleca, blistavom pjesni~kom vatrom i oniri~kom `rtvom Branka Miljkovi}a, atmosferom “Tri {e{ira” u beogradskoj Skadarliji, a u Sarajevu, pjesni~kom dobrotom Abdulaha Sidrana i Ivana Kordi}a, u istoj mjeri kao i ~istim pjesni~kim pasjalukom mla|ih pojava kakve su: Ahmed Muhamed Imamovi}, Rajko Petrov Nogo, Du{ko Trifunovi} i drugi, nikad nije osobito razumijevan a niti do kraja shva}en, mada je izlu~io djela nevjerojatne pjesni~ke snage i neprolazno vrijednih literarno-estetskih dometa. U totalitarnim vremenima nakon Drugoga svjetskoga rata, taj model pjesni~kog `ivljenja uzeo je maha i opstajao kao ~isti prkos svakoj neslobodi i nemilosr|u. Dodu{e, nekima je to bila samo zgodna poza. Pjesnici zna~ajnijeg dara imali su pratnju i epigone, {to je {irilo krug i dojam o stvarnosti azila i prilike za slobodoumlje. U njemu su se tra`ili i propadali mnogi. To se doga|alo na razne na~ine. Jer, jo{ samo je pjesni~ka mogu}nost, pjesni~ki `ivot i zanat bio takav, pa je institucionalizirano bolj{evi~ko-komunisti~ko jednoumlje i shvatanje pristajalo odmahnuti rukom i prekora~iti preko ne~ega {to ~ine pjesni~ke pijandure i budal~ine. Istovremeno, du`ni smo uo~iti, u nemilosrdnom totalitarnom habitusu stasala je i strepnja i izo{travala svijest koju ni alkohol ne mo`e otupiti, omamiti, pomutiti i smiriti, pa iz nje razum re`e li re`e i mudre misli re`e li re`e.

In vino veritas

PJESNI^KA SNAGA

Velimir Milo{evi}, Bisera Alikadi} i Sabahudin Had`iali}

Ako makar letimi~no prelistamo i pro~itamo samo dio knjiga koje je napisao i objavio pjesnik Velimir Milo{evi}, ne}emo se mo}i oteti dojmu kako je sve {to je Velja napisao - duboka i visoka, zanosna i zanesena himna poeziji, a tako i `ivotu, ljepoti `ivljenja, ljubavi i ljudskosti - jer samo u poeziji se izjedna~avaju. Velimir Milo{evi} je polovinu svoga opusa okrenuo dje~ijem svijetu. Objavio je dvadesetak knjiga za djecu! Svojom ljepotom i neizmjernom pozitivnom pjesni~kom energijom one plijene i sna`e najbolji dio budu}nosti svijeta i ~ovje~anstva!

Poezija se ~itala i prislu{kivala. Pjesnici su privo|eni. Premla}ivani i tu~eni. Me|u pjesnike su ubacivani svoji ljudi i dou{nici, cinkaro{i. Ponekad, organizirano, medijski i fizi~ki neposredno - satirani do ni{tavila. Tako se dogodilo da obra~un sa pojedinim pjesnicima postane dnevnopoliti~ki program i idejnopoliti~ki anga`man najpravovjernijih komunista, efemernih pjesnika i bezna~ajnih ljudskih jedinki i puno prije Vunenih vremena i Gojka \oga. Ustvari, \ogo je do{ao, kada je to jo{ bio verbalni delikt, ali oko kojeg se vi{e pri~a i gudi, nego {to se sudi. U odre|enim situacijama i Velja je bio `rtva. Ali, inad`ijska i prkosna - ma kako ga se tretiralo. @ivot je nesvodiva pojava i ja~i je od svega {to su ljudi protiv njega smislili. @ivot je mo}niji od smrti, jer nasuprot njoj beskona~an je u sebi, a smrti su, makar stvarne - pojedina~ne. @ivot ima na raspolaganju sve modalitete i smrt mu je samo jedan, iako: neizbje`an. Svi drugi su njegovi i za njega, uklju~uju}i i bolesti koje se mogu preboljeti, e da bi se iskora~ilo u zdravlje i mudrost, u novu spoznaju i zrelost i produ`ilo `ivjeti. To je u osnovi pjesni~ke svijesti o sebi i svome cilju, o poeziji i njezinom smislu. To je visoko zahtjevno, jer krajnje ishodi{te je zahtjevna referenca u ~ijoj blizini uvijek zvoni zvjezdana pjesma. I, u kojoj tako besmisleno i groteskno odjekuju rije~i i izgledaju geste nesvjesnih i nadobudnih, mo}nih - koji, pjesnika, ne mogu impresionirati. To je vjera izvan svake sumnje. Vjera u svoj dar kao u svoju ovozemaljsku misiju ili barem: najo~igledniju mogu}nost i priliku. To je ljudska kotva svijesti u matici mo}nog i jo{: razgovijetnog `ivota. To je predavanje pjesni~kome glasu i zanatu, bez ostataka. Jer, ve} je shva}eno kako nikakvo polovi~no rje{enje ne donosi rezultat i nije prihvatljivo. Svojoj krhkoj nadi da se mo`e biti i potrajati, da poezija kao smisaoni i es-

tetski ~in jeste Vje~nost kojoj uporno te`imo:.. ./Kako Branku i Maku i Disu/I Rembou sred zlatne groznice/Velimire gacaj po ambisu/Dok izbavi{ pesme iz tamnice/... (Ve~e vinske poezije) - Velimir Milo{evi} Velja podastire stihove sopstvenoga uvjerenja da }e i}i do kraja i po svaku cijenu. Ako makar letimi~no prelistamo i pro~itamo samo dio knjiga koje je napisao i objavio Velimir Milo{evi}, ne}emo se mo}i oteti dojmu, kako je sve {to je Velja napisao - duboka i visoka, zanosna i zanesena himna poeziji, a tako i `ivotu, ljepoti `ivljenja, ljubavi i ljudskosti - jer, samo u poeziji se izjedna~avaju.

mogao re}i neko drugi, zlurad i, tobo`e: s razumijevanjem. Pjesni~ki samosvjestan, Velja se obratio sebi i svojoj porodici, a potom i svijetu, faktografski: Svetli{ dome - nema{tino /Ku}o moja potresena//Odavde te vidim fino/Kao onaj {to te nema/.. . /Ja tiho u ve~nost u|oh /Da nikoga ne probudim/ (Ja tiho u ve~nost u|oh). Milo{evi}evo pjesni~ko djelo konzistentno je i dio je odbrane sveta, `ivota, ~ovjeka i njegovoga sopstva, koju je pisao i Velimirov pjesni~ki i vinski drug, prijatelj i dvojnik, pjesnik/pesnik i sabrat: Branislav Petrovi}. Da nije njihove poezije, nikad se ne bi znalo kako duboko, iskreno i sna`no mo`e

NAJTE@A SAMO]A Pjesnik je stra{na samo}a u koju }e svi do}i kad to ne budu `eljeli i htjeli. To je samo}a: sa samim sobom. Licem u lice. Najte`a samo}a. Bez milosr|a, dok nasr}e hr|a neumoljivog smisla
Kroz silna i neprozirna vremena svakojake smutnje, Velja je prolazio pjesni~ki bistro i bez zazora jer nikad si nije dopustio da govori i pi{e ne{to {to za njegovo najdublje pjesni~ko uvjerenje nije i ne mo`e biti pjesni~ka istina. Pisao je: Tita su rodile zvezde. Mirne du{e, razuma i srca, jer: kako da ne?!! Pa, sve su nas rodile zvijezde! Ko mo`e re}i da to nije ta~no?! To je prilika koju tra`imo i koju osvjetljava pjesnikov duh i njegovo nadahnu}e. Ako se nekima vi{e i ne dopada mo}ni i utjecajni komunisti~ki vo|a i dr`avnik, mo`da shvati: kako i sam ima svoju zvijezdu i da mu eto, kao ni mnogima: ne sija naro~ito, a i dr`avni~ke se ~ak, gase i trnu. Ali, moj Bo`e, {ta se tu mo`e? Jer, ni Pjesnikova ne sija, ako nije Poezija. Poraznim nam se ~ini za ^ovje~anstvo, kad Pjesnik mora napisati da oskudijeva u najelementarnijem smislu i kad osjeti kako ga ta oskudica vrije|a i poni`ava. A Velimir Milo{evi} Velja, iako znamenit pjesnik, nije `ivio ba{ jednostavno i lahko. On je to napisao i u pjesmi i rekao sam, o~ito u nekoj vrsti gr~a, pa i straha, da bi to stremiti ljudska dobrota za drugog ~ovjeka, za sve ljude. Za humanisti~ki smisao velike ljudskosti koja sve u vezi sa ^ovjekom razumije. No}i dolge i burlake s Volge. I djecu, djecu, ~udo je to Bo`ije Dobrote u Veljinom pjesni~kom srcu. ^udo dobrote i strahota straha, da djeci mo`e biti lo{e, a nedu`na su i postat }e ljudi, a, ne daj bo`e, pro}i isti put koji je pro{ao sam i spoznavati @ivot s te{ko}ama i bolno. Za razliku od Brane Petrovi}a koji je tek dotakao mogu}nost pjesni~kog obra}anja djeci, pa i Mi}e Danojli}a koji je djeci dao mnogo vi{e, Velimir Milo{evi} je polovinu svoga opusa okrenuo dje~ijem svijetu. Objavio je dvadesetak knjiga za djecu! I to kakvih knjiga i pjesama! Svojom ljepotom i neizmjernom pozitivnom pjesni~kom energijom, one plijene i sna`e najbolji dio budu}nosti svijeta i ~ovje~anstva! Da je Velimir Milo{evi} u svome vijeku napisao samo pjesmu Deca su vojska najja~a, ama, imao se junak ra-

ODBRANA SVIJETA I @IVOTA

{ta i roditi! Ama, vraga, da je napisao samo taj stih! A potom i Deca grle domovinu, pa Na ~asu ljubi~astom, U svijetu pravde dje~ije i druge. I, dok pjesnik Velimir Milo{evi} Velja tako rastro{no daruje svoj um i dar, svoje vrijeme i svoje srce ~ovje~anstvu, nikoga nema da misli na pjesnika dalje od puke i ironi~ne konstatacije: Pjesnik?! Hm. Ali, Velimir Milo{evi} svoju odluku donio je ranije. Samo Pjesnik zna, da je biti Pjesnik isto {to i biti bilo {to drugo i da je ne biti Pjesnik posve lahko: dovoljno je pomisliti da je to ne{to posebno i sve postane samo puka omaglica. Ama, pjesnik je ~ovjek koji je shvatio, kako je svaka ljudska i humanisti~ka dosljednost - pjesni~ka kategorija i opcija. Pjesnik se i zbog toga, sam od sebe, `ivota i svega svoga mora pjesmom lije~iti. Kada izgori za sve, za djecu i odrasle, za `ivot i pjesmu, sam sebe Velja lo`i i spaljuje na opakoj vatri alkohola u ve~erima stvarne, u no}ima vinske poezije. Poezije za sebe i po sebi do samoukidanja bivstvovanja. Nikoga ni tada nema ko bi shvatio o ~emu je rije~ i kako se to radi. Jer, pjesnik je samo}a. Jer, nije problem: ne piti. Problem je: piti i biti. Gorjeti i sniti. Mrijeti i pjevati u istom ~asu. A piti i pjevati, to jeste: neizbje`noj se otimati smrti i znati pobje|ivati sebe i stra{nu vatru alkohola, kao paklenu vatru kojoj se uma}i ne mo`e, koja sve sa`i`e i mrtve u pepelu ni`e i tako ispisuje opaki si`e... Ne, nije u pitanju tek puko opona{anje anakreontike: Sedimo eto kao sad /Bledimo i sveg se se}amo/U ruci ~a{a drhtava/Li~i na ru`u `alosnu//Ve} me opija zaborav/Plav kao plava zavesa/Sad mogu mirno umreti/Kao da nisam `iveo/.. . ( Za mojim stolom prijatelj). Alkohol je |avolski mo}an i napada sna`ne. Velja to zna i rado ka`e: Slabi s alkoholom nemaju problema. Ili ga se pla{e, pa ga ne doti~u, ili mu podlije`u i nerijetko propadaju, a da se i nisu ni na ~as otrijeznili, niti ljud-

ski opili. Sna`ni se s alkoholom kao |avolskom silom i isku{enjem bore i sebe, i alkoholnu silu more, i sniju more i moru - poezije. Velimir Milo{evi} Velja je od tih. On pije zbog slutnje da u tom isku{enju alkoholnih vrenja i isparenja, sagorijevaju}i sebe do ta~ke s koje se vi{e nije jednostavno vratiti u `ivot, mo`e spoznati nedohvatno u ~ovjeku, svome `ivotu, bi}u i bitku. On sebe lo`i na tu vatru i osje}aju}i kako gori, pa`ljivo prati kako se pretvara u vodu, prah i paru, u pepeo, osje}a kako ga nestaje e da bi ga bilo vi{e. Predaje se vatri, a ona gori sve ti{e. I, sve je bli`e Tajni koju jo{ niko nije odgonetnuo i ~ije je odgonetanje tako bezizgledno. Pjesnik pristaje na svaku opciju - jer svaka je mogu}a `ivom ~ovjeku: List loze naslonjen na strehu /Pa nebesima naklonjen dom//Jo{ mi ostade za ute hu/Kap vi na na sto lu ne bes kom//Leto se eto preto~ilo/U `uti limun lista u gr~//U vino koje mi se pilo/Pa mi na usni sahne vr~//List loze ljubi strehu i listru/I di`e uvis i dom i dah//Jo{ da ispijem tu kap ~istu/Pre nego kane u moj prah. (List loze). Ali Tajna i nadalje ostaje Tajnom mogu}no{}u, mada je alkoholne vatre ~ine tako bliskom. Pjesnik je ~ovjek krvav ispod ko`e, ali bez krvi u o~ima i sam je u no}ima, ma kako ~itatelju izgledalo ovo skladanje. Pjesnik je sna`an ~ovjek i zato ga napadaju i alkohol i samo}a u koju se po nu`di kao u svoju su{tinu pretvara, ili: od ljudi sklanja. Zato ga napadaju mnogi koji misle da jesu, ili da bi morali biti ja~i, nemaju}i ni u podsvijesti predstavu o tome, kako je Pjesnik savladao No{tavilo i Lucifera i pre{ao na stranu Stvoritelja Svega i Dobrote. Pjesnik je stra{na samo}a u koju }e svi do}i kad to ne budu `eljeli i htjeli. To je samo}a: sa samim sobom. Licem u lice. Najte`a samo}a. Bez milosr|a, dok nasr}e hr|a neumoljivog smisla. Samo}a kakvu pomama alkoholnih para i maligana u krvi pjesnikovoj instalira kao njegovu nesti{ljivu

ma{tu i svijest o svome usudu. Njegovu neumoljivu misao o sebi `rtvovanom poeziji - @ivotu. Ostavljenom na milost i nemilost zaboravu i bez samozaborava. Ispod plo~e od kostiju lobanje usijava se i leluja mo`dana masa. Svijet se talasa i samo je Pjesnikov razum opredme}en kao vertikalna i usijana plete}a igla, oko koje rotiraju misli, o~i i rije~i, ogrubjeli glas i cijeli svemir. Sve je ozbiljno i ozbiljeno. Rije~i se tako ~uju i {ta to biva s njima? Gdje odu izgovorene? Ne mo`e biti da ih vi{e nema, a tako su sna`ne, jasne i stvarne... Gdje to odlazi{ Veljo, pjesni~e zvjezdane vokacije?! A pjesnik, nije tek sentimentalan i ho}e izi}i nakraj sa stra{nom patnjom ~ovje~anstva. I, svojom patnjom. I mukom. I mukom. Pjesnik sobom ~ovje~anstvu daje znak. Rije~ je upravo o tome, da senzualno ne nadvla|uje racionalno, pa je sentimentalni refleks tek komunikacijski i inicijacijski znak lirske pozicije stiha i pjesme, ~ovjeka u ogoljenoj nu`di. Kako ovim svijetom pro}i i uma}i toj samo}i?! Kako je to u~inio Skender? Kako Branko? Kako Mak? I gdje smo bili dok su se doga|ali na stra{nom mjestu? Dok su pomjerali granicu na{em `ivotu, {irili prostor ptici? ^ovjek je ro|en i sve ide svojim putom. I on sam. Pjesnik se ne vara:.. . Kasno je da se i{ta misli /Sunce ne sluti sutra{nji dan//Gledaj kako se nebo bistri/A kako mu je mutan san. (Kasno je da se ikud ide). To je isklju~iva, Pjesnikova opsesija koja traje. Kada nani`e rije~i i stihove, kada u najnovijem poretku stiha saobrazi slike, Pjesnik uvi|a da je na po~etku. Da mu nema pomo}i niotkuda i da mu je bli`a uli~na luda, nego li ta stra{na i isklju~iva, etablirana pamet i mo} koja nema pojma. Ni o ~emu. Ni o sebi. Ni o Pjesniku. Ni o Pjesmi. A koja mu se, eto, ho}e nametnuti kao Usud.

PJESNIKOVA OPSESIJA

42

Nedjelja
op}eg i ni{tavog i tako: najve}eg. Da. Ma kako to shvatili. Ma kako pitanje postavili. Je li slabost: piti il’ ne piti? Je l’ juna{tvo: biti il’ ne biti? Je l’ pametno na lud kamen stati? [ta }e poslije od svega ostati? Je l’ to tajna? Mo`e li se znati?! Pouzdano: ma {ta ~ovjek ~inio, ma koliko nastojao, ma koliko dr`ao do sebe i do posla kojim se bavi, ono sa ~im ne mo`e iza}i na kraj jesu zadatost `ivota i smrti koju `ivot u sebi nosi i sadr`ava, koju sobom imenuje. Pjesnik o tome ima budnu i neuni{tivu svijest. A Bagrem-ba{ta Velimira Velje Milo{evi}a omogu}uje dragocjenu spoznaju: nikako nije rije~ tek o banalnom pijenju i opijanju! Ovdje, mogu}e je shvatiti i potom re}i, rije~ je o jednom na~inu `ivota, o specifi~noj kulturi pijenja i u`ivanja alkoholnih pi}a, vina prije svih. Iz toga odnosa emaniraju ~asovi u kojima se duh Pjesnika otima ovome svijetu i gleda taj svijet iz visina na koje se ispeo ili uzletio sistematski podupiran Pjesnikovom vje~nom `eljom da i sam uzleti, mada svjestan kako nije za te stvari, {to bi rekao drugi pjesnik. No, u Pjesnikovom bi}u, ta `elja je konstantna iako je sve na ovom svijetu protiv nje, jer ona, `elja, dolazi s druge strane `ivota, iz Vje~nosti na koju bi se i Pjesnik htio makar nasloniti, ako ne i u njene se temelje uzidati ili joj biti i sami vrh! @ivot po sebi, slabo podr`ava takvu `elju, ali grije nadom pa je ~ovjek nazire i te`i joj. Pjesnik sagorijeva svoje tijelo u vatri alkohola, pije i `ivi za trenutak usijanja duha i imaginacije koji potom sijaju svojom snagom. Pjesnik uvi|a da njegova vizija nije tek iluzija i da stvarno postoji to {to on uporno snije. Osim svega, pjesnik snije za sve ljude. [to vi{e pije, pjesnik sve treznije razmi{lja o pjesmi. O smislu i besmislu svoje `rtve. Misao postaje stvarna, ogoljena i ubojita. Pjesnik misli i vidi kako je svoju misao stavio na ku{nju i kako je ona - kao pjesma - ku{nju izdr`ala. Kukavi~ki je samo pla{iti se svega u svome `ivotu. Hrabro je radovati se i umjeti do`ivjeti radost. @ivjeti uprkos predrasudama po svome. Uprkos izbuljenim i zluradim palana~kim o~ima koje sve vide. Za svoj gro{. Biti dobar, ma koliko zla oko tebe pleli. Biti dobar i kad ti `ivot tako hr|avo i beznadno izgleda. Kad te palana~ki kukavelji, zihera{i i zlodusi nipoda{tavaju i izbjegavaju tvoju o{tru rije~. I kad ni{ta dobro niotkuda ne sti`e. Kad su hr|ave i mu~ne vijesti. Kada je smrti toliko da `ivot izgleda samo kao ~ekanje na nju. Kada je uvredljiva bijeda nasrnula na porodicu, na bitak, gla|u i `e|u, hladno}om i mrakom, vlagom i smradom, prljav{tinom i zlobom. Biti dobar, uvijek dobar i na strani Dobrote, pa neka Zlo katrena, seksteta i soneta, s izvrsnim osje}ajem i mjerom za metriku ili versifikaciju u najboljem smislu tog zahtjeva i rije~i. Prozodijski i poeti~ki koherentne do visokog i draguljnog sjaja. Posebnim, pjesni~kim nemilosr|em uma, vje{tine i u`arene spoznaje odlikuju se pjesme ispisane distihom ili gnomskim stihom. One su razorne po banalno ljudsko, po sentimentalno i popustljivo, one blje{te smislom spoznaje kao raskolom spram popustljivosti prema sebi i drugima, one su ogrezle u inje smrti i tragiku istine koja kao ukleta nasr}e na ~ovjeka i pjesni~ko nesnala`enje, na tra`enje zaborava i samozaborav koji donosi uvijek la`na, nesuvisla i neosnovana nada. One pokazuju da Pjesnikova sposobnost suo~avanja s Istinom kao bezna|em, samo jo{ jedanput i opet - pora|a Nadu, uprkos svemu: Ko neki zalutali bolnik iz bolnog rata /Za moj sto sede pesnik kome se vino

25/26. novembar/studeni 2012.
{e, formalno i eufonijski naslanja se na najbolju tradiciju srpskog pjesni{tva uop}e, ali i posebice srpskog pjesni{tva za djecu: Du{an Radovi}, Dragan Luki}, Mom~ilo Nastasijevi}, Milovan Danojli}, Stevan Rai~kovi}, Miroslav Anti}, Milovan Vitezovi}, Miroslav Nastasijevi}, [ole Jankovi}... @ive}i najve}i dio svoga `ivota pod drugim nebom, Velimir Milo{evi} ovu tradiciju oplemenjuje izuzetnom snagom svoga bi}a i bosanskohercegova~kog kulturnog naslije|a, humanisti~kog duha i odnosa prema mogu}nostima poezije. U eufoniji Veljine poezije, posebice ove vinske, odjekuje i slavenski mit o pjesniku kao zanos s kojim su pjevali i `ivjeli najbolji ruski i srpski pjesnici. Velja Milo{evi} je pjesni~ka svjetlost koja dolazi s te strane. O tome u istoj mjeri svjedo~e tradicionalna forma u kojoj Milo{evi} pjeva, kao i Veljina filozofija pjesni~kog

I Velimirova je to stalna Patnja. Patnja kojoj Velja, ne `eli uma}i. Patnja kojoj se vra}a i obra}a kao svome bi}u i koja mu oplemenjuje Pjesmu kao Vjeru. Koja ga ~ini stvarnim. To {to je alkohol put i sredstvo, patnju ~ini stvarnom do destrukcije bi}a u te{koj bolesti koju alkoholizam predstavlja. Do dna sna. Do bezna|a. Do bola. Do obesmi{ljavanja i neizvjesnog pronala`enja smisla. Do u`asne `elje da se bude zdrav. Do napora da se bude obi~an, kako to ve} ljudi jesu. Do samoodricanja i samoprijezira. Povod naprijed re~enom i mnogo ~emu drugom nezapisanom i onom {to nikad niko ne}e zapisati, jeste pojavljivanje separata/dodatka Bagrem-ba{ta u ~asopisu Bosanska vila, a s podnaslovom: “Ve~e vinske poezije” Ovih pedeset pje. sama zajedno; jer, neke od njih ve} smo vidjeli i ~itali u drugim knjigama Velimira Milo{evi}a, ozna~avaju ono {to o pjesniku Velimiru Velji Milo{evi}u svemu uz prkos i svemu onome {to o njemu znamo, nismo znali. Naime, Bagrem-ba{ta se pojavljuje kao pjesni~ki opredme}en sukus svekolikog ljudskog i pjesni~kog iskustva Velimira Milo{evi}a. I naravno, njegovoga nemalog, naprotiv: impozantnog pjesni~kog djela. Tih pedeset pjesama su i i i ta~ka na i u Veljinom `ivotu i njegovoj poeziji. Velja je pisao razli~ite pjesme i od njih pravio i organizirao razli~ite knjige, ali pjesme koje su sada okupljene pod naslovom Bagrem-ba{ta, onaj su dio Milo{evi}evog pjesni~kog posla kojim se on bavio uvijek i stalno tokom svoga dosada{njeg `ivota i pjesni~koga puta i sa kojim ponekad vi{e i nije znao {ta da ~ini, ako mu ~a{a nije u ruci. To je onaj dio njegovog pjesni~kog stvaranja s kojim je Velja u cijelosti izjedna~en do razine

pije/Bo`e da li to imah ili ne imah brata/Ko stih da zaboravih nesre}ne poezije// ^uje{ li kako gruva ~uje{ li kako tre{ti/Vidi{ li kako se mra~i zna{ li {ta nam se sprema / I prosu ~a{u vina i izli se u pesmi / Koja osta na stolu sad kad pesnika nema //Kao poginuli stih kada mu vreme nije/Kao krik u tom stihu koji i sada slu{am/Ostah za praznim stolom pokojne poezije //Koju bih da zaboravim al ne zaboravlja du{a/Gde je sad onaj pesnik je li `iv `edna ~a{o/A ratovi jo{ tre{te i tra-

`ivljenja i pjevanja koje su podjednako slavenske. Svoj pjesni~ki zanat Milo{evi} je doveo do savr{enstva, do samoga vrha koji donosi poraze i ~asti. Rije~ je o artisti~kom savr{enstvu: ma gdje da makne perom i rije~ju zablistaju stih i pjesma kao prostor pjesni~kog opstajanja.

KULTURNO NASLIJE\E

PJESNIKOVA NAKANA A ova poezija Velje Milo{evi}a svjedo~i o takvom `ivljenju kao najdubljoj Pjesnikovoj nakani i intimi, u kojoj je, ostaju}i sam, morao i sebi i drugima re}i, o sebi ali i o drugima misliti, sam sa sobom ali i sa svima drugima biti. I vino liti, liti, liti i vino piti, piti, piti...
prepukne i precrkne od svoga jada u svome smrada neka skapa. Biti dobar zato {to si protiv Zla i {to si `ivotna kaplja koja ima i sjaj i zvuk. Itd. A ova poezija Velje Milo{evi}a svjedo~i o takvom `ivljenju kao najdubljoj Pjesnikovoj nakani i intimi, u kojoj je, ostaju}i sam, morao i sebi drugima re}i, o sebi ali i o drugima misliti, sam sa sobom ali i sa svima drugima biti. I vino liti, liti, liti i vino piti, piti, piti... I me|u hr|avima i sa svakojakim olo{em, a ipak samo: dobar biti. Dobrota nije, a Zlo jeste od ovoga svijeta i zato tako uporno smeta... Ove pjesme ispjevane su u najstro`ijoj tradicionalnoj formi: distiha, terceta, je doba stra{no. (Gde je sad onaj pesnik). Tako ^ovjek i Pjesnik ra|a sam sebe. Nepotrebnog. Kakav jeste. Kakvo mu je mjesto zadato u slici Svega. Po njegovom osje}anju smisla, a izvan svakog smisla i sistema, izvan svake osim njegove pameti. Tradicionalna forma samo je oblik koji doslovce mrvi i razara Pjesnikova misao, njegovo osje}anje sebe i svijeta probija svaku rije~, stih i oblik i dominira i rije~ju i stihom i oblikom name}u}i Pjesnika kao graditelja svijeta. Kao ^ovjeka. Forma je ku{nja koja samo potvr|uje pjesnikovu jedinstvenu snagu demiurga. Velimir Milo{evi} Velja, tematski i motivski, jezikom kojim misli pjesmuje i pi-

No, Veljino pjesni~ko iskustvo ga u~i da se tog lagodnog artisti~kog osje}anja i obra}anja valja i mora pripaziti. Vlastiti artizam Velja ru{i smislom i smislenim postupcima i po cijenu da su ostvareni kao pjesni~ki ispadi. Upravo tako, Velja je postigao i uspio da ove pjesme iako vinska poezija, iako himni~ne, nisu hedonisti~ki orijentirane i samozadovoljstvom obesmi{ljene. One su ozbiljene zalogom koju ~ini dosljednost Pjesnikovog `ivljenja naslonjenog na istinoljublje, ~ovjekoljublje i stvarnu patnju. A to je ono {to {titi i Veljinu strast prema pijenju vina, kao i poeziju i njezin smisao od pi}a i alkoholne vatre i {to mu omogu}ava da poslije svega - pre`ivi. Pod ovim nebom Velja opstaje i ostaje ne samo kao pjesnik ve} i kao posljednji istinski bohem koji svoj usud `ivi bez prenemaganja, dosljedno i beskompromisno, kao ~ovjek koji je jasno razaznao raspon izme|u po~etka i kraja. Bagrem-ba{ta blistavo i zauvijek - svjedo~i o tome.
(Velimir Milo{evi}: ”Bagrem-ba{ta” (ve~e vinske poezije), ”Bosanska vila”, nova serija, broj: 19-20. Sarajevo, april - septembar 2000)

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

43

Studentima Univerziteta SSST

Priznanja za izuzetan

akademski uspjeh
Sedamdeset studenata sa prosjekom ocjena iznad 8,5 dobilo je priznanja i nagrade za ostvarene vrhunske rezultate u nastavi i nau~noistra`iva~kom radu
Zarifa TURKOVI]

Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju u prostorijama nove zgrade na Ilid`i uprili~ila je nedavno sve~anu ceremoniju dodjele priznanja i nagrada najboljim studentima tri posljednje generacije ovog univeziteta. Za izuzetan uspjeh ostvaren u nastavi i nau~noistra`iva~kom radu priznanja je dobilo vi{e od sedamdeset studenata, koji su imali prosjek ocjena iznad 8,5. Tako|er su sa po 1.000 KM nagra|eni najuspje{niji studenti sa fakulteta kompjuterskih nauka, informacionih sistema, ekonomi je i politi~kih na uka i me|unarodnih odnosa. Priznanja je uru~io rektor ovog univerziteta profesor Ejup Gani}. Studenti ovih fakulteta sigurno zaslu`uju dodijeljena priznanja, jer ispunjavaju stroge i viso-

ke akademske kriterije Univerziteta SSST, koji sara|uje sa presti`nim engleskim Buckingham univerzitetom, ~iju diplomu tako|er dobijaju. - U segmentu obrazovanja i nauke doprinos pojedinca pomjera granice ljudskog uspjeha prema vrhuncu. Zato mi nagra|ujemo one koji su prvi, jer oni daju najve}i doprinos na{em univerzitetu i na{oj dr`avi. Zato gajimo kult isticanja jer ~esto ba{ pojedinci otvaraju nove avenije nauke, stvarala{tva i istorije. Po{to se na SSST studira na engleskom i na njema~kom jeziku i istovremeno se zavr{avaju dva fakulteta, ovdje se spremaju i izrastaju generacije koje }e se takmi~iti ne samo na bh. ve} i na evropskoj sceni, kazao je profesor Gani}. Cijene}i zalaganje i izvrsne re-

NAGRADE PRVIMA

zultate ovih studenata, menad`erica akademskih aktivnosti SSSTa Emina Gani} isti~e da je njihov uspjeh pokazatelj budu}nosti i potencijala ove institucije. - Imati vi{e od sedamdeset studenata sa prosjekom preko 8,5, najbolje govori o na{em uspjehu i potencijalima. Cijenimo njihova dostignu}a i zato ih `elimo nagraditi i ista}i. Na ovim studentima le`e ambicije ove mlade institucije. Oni su najbolji pokazatelj na{eg uspjeha i najbolja smjernica za daljnji razvoj. Zahvaljuju}i njima, svake su godine visoki akademski standardi SSST-a sve vi{i, a na{ upisni proces sve selektivniji, poru~ila je Emina Gani}. Lejla Me{i} je top-student Univerziteta sa prosjekom ocjena 10 i ~etvrta je godina Fakulteta ekonomije. U svoj uspjeh ulo`ila je mnogo truda, ali, kako ka`e,

nije joj bilo te{ko, jer je imala veliku podr{ku profesora i asistenata.

TOP-STUDENT

- Cijeli nastavni program je izvanredan i pravo je zadovoljstvo biti student ovog fakulteta, jer mo`emo i prakti~no implementirati svoja znanja. Pored projekata fakulteta na kojima radimo, uklju~eni smo u inostrane projekte, pa sam ve} bila u Be~u i Americi. Studiranje na SSST-u, podr{ka profesora i dobar prosjek su veliki plus za moje dalje {kolovanje koje planiram nastaviti van BiH, naglasila je Me{i}. Pored Lejle, najuspje{niji studenti SSST-a su Amir Omera{e-

vi}, Edin Ramovi}, Dina Had`i}, Naida Kukuruzovi}, Jadran Sessa, Sarrah Nurovi}, Kyleigh Hill, Hatid`a Be{i} i Bakir Husovi}. Iako je u BiH trenutno sumorna situacija, profesor Gani} smatra da ne smijemo gubiti vrijeme kada je u pitanju obrazovanje i jo{ vi{e moramo ulagati u mlade ljude, {kolovati ih i pripremati za evropsku utakmicu. Svakodnevna previranja, turbulencije, nezaposlenost.... proizvod su sada{nje politike, a mi se trebamo okrenuti budu}nosti. Na{ jedini odgovor na sve ovo treba biti obrazovanje, kako bi BiH kona~no iza{la iz prosje~nosti, ostavila talog iza sebe i krenula naprijed, poru~uje profesor Gani}.

OKOEKOLOGIJE
Hajdar ARIFAGI] harifagic@hotmail.com

Helsin{ki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Fondacijom “Heinrich Boll” u BiH pokrenuo je projekt afirmacije ekolo{kih prava gra|ana u lokalnoj zajednici i promociju eko-vije}nika. @elja je da se u svakom op{tinskom vije}u, bez obzira na politi~ke opcije iz kojih dolaze, formira klub eko-vije}nika koji bi vi{e nego ostali bio posve}en pra}enju i afirmaciji politike `ivotne sredine, implementaciji lokalnih ekolo{kih planova te smanjenju tzv. crnih ekolo{kih ta~aka u sredinama. Po~etkom ove sedmice bio sam aktivni u~esnik promocije ovog projekta u Bugojnu u okviru koje je izvr{en i uvid u aktuelno stanje `ivotne sredine. Po prikupljanju podataka i obilasku nekoliko lokacija, na pitanje kakvo je to stanje, odgovorio sam: Bugojno, na`alost, postaje nova crna ekolo{ka ta~ka u BiH. Argumente za to na{ao sam tokom susreta sa predstavnicima nekoliko nevladinih organizacija, razgovora sa Adnanom Zolotom, direktorom firme Binas (bavi se proizvodnjom municije), direktoricom Doma zdravlja Melikom Mahmutbegovi} i obilaska lokacije kod biv{e ciglane.

Poziv na trg
Bugojanci ne mogu mirno spavati, ba{ kao ni svi oni {to znaju da }e izgradnja elektrana na Gornjim horizontima prouzrokovati novu kataklizmu
od prljave tehnologije na kojoj se bazira proizvodnja. Direktorica Doma zdravlja iznijela je podatke o drasti~nom smanjenju nataliteta (1996. godine ro|eno je vi{e od 900 djece, lani svega 230), potom cifru od 330 ovisnika o inzulinu (po ~emu su prvi u Srednjobosanskom kantonu) i konstataciju da {e}era{a ima i me|u djecom!? Zabrinuta je brojem pacijenata koji boluju od raka (porast novootkrivenih slu~ajeva raka dojke), ~injenicom da TBC ne miruje. Tome je dodala da je tlo velika nepoznanica, ba{ kao i hrana jer se na tr`i{te plasira bez velike kontrole. Ustvrdila je da su u Bugojnu ugro`ena prava stanovnika na zdravstvenu za{titu i ne sje}a se kad je kod nekog radnika vidjela ovjerenu zdravstvenu knji`icu!? Bugojanci tako|er imaju problema sa psima lutalicama koji ih napadaju, {to potvr|uju i podaci Doma zdravlja o zbrinjavanju ujedenih osoba. ^opor pasa vidjeli smo na lokaciji biv{e ciglane. Razru{ena, puna raznih otpadaka, napunjenih vre}a na kojima pi{e azbest i sa tragovima sumnjive te~nosti, predstavlja pravu ekolo{ku bombu. Na~elnik Op}ine Hasan Ajkuni} obe}ao je da }e se pozabaviti stanjem na ovoj lokaciji. Dok ne smisli {ta }e uraditi, predla`em da se ovo podru~je ogradi `utom trakom i tako stanovnicima, a posebno djeci da do znanja da je pristup na ovo mjesto opasan. Monitoring-tim Helsin{kog komiteta konstatovao je da su inspekcijski organi

ovdje potpuno zakazali, {to je potvr|eno i na okruglom stolu posve}enom analizi u~inaka na okoli{ do sada donesenih planova i programa. Tim nastavlja putovanje po BiH i do kraja godine najavljuje posjete Zvorniku, Maglaju i Doboju. Na za{titu `ivotne sredine fokusirani su Me|unarodni forum Bosna, te stola~ki Forum mladih i Udru`enje Obnova gra|anskog povjerenja. Nakon Stoca i Mostara tre}u javnu raspravu posve}enu projektu Gornji horizonti i prijetnjama opstanku Stoca i donje Neretve, odr`ali su u Sarajevu. Zaprepastio me mali broj prisutnih (svega dvadesetak). Intelektualna je bruka da se na skupu nisu pojavili predstavnici akademske zajednice, nau~nih i stru~nih institucija, fakulteta prirodnih nauka, pa ni brojnih ekolo{kih organizacija, vlasti. Nakon veoma upozoravaju}ih uvodnih izlaganja o mogu}oj apokalipsi u ovom dijelu BiH, u~esnici javne rasprave usvojili su javni zahtjev za spre~avanje provedbe izgradnje novih elektrana. Prema preambuli Okvirne direktive Evropske unije o vodama, voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslije|e koje treba ~uvati, za{tititi i shodno tome postupati. Miodrag Daki}, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za `ivotnu sredinu Banja Luka, smatra da se bitka za o~uvanje Bune, Bunice, Bregave, Zalomnice... i vode nekoliko kra{kih jezera vi{e ne mo`e dobiti na javnim i stru~nim tribinama. Ovakve skupove treba prenijeti na trgove i politi~ki ih usmjeravati prema vlastima i ostalim akterima tog projekta. Saglasan sam sa njegovim prijedlogom.

PRIJEDLOG IZ BANJE LUKE

DJECA [E]ERA[I

U Binasu (nekada{nja tvornica “Slavko Rodi}”) uskladi{tene su zna~ajne koli~ine municije u ~ijoj izradi je kori{tena `iva. Rok za njenu upotrebu je istekao, a dr`ava kao vlasnik tvornice nema novca za njeno uni{tavanje. Stalna je prijetnja od njenog samozapaljenja ili curenja i zaga|ivanja pirotehni~kim materijama, te

Foto: [. SULTANOVI]

44

Nedjelja

25/26. novembar/studeni 2012.

ORDINACIJA

Prvi dijabetolo{ki kongres u Federaciji BiH

Otvorena vrata za pro dostignu}a u tretmanu d
Od velikog je zna~aja povezivanje sa ekspertima iz zemalja okru`enja i {ire, jer ovakvim vidom saradnje omogu}ava se razmjena znanja i iskustava, ~ime se posti`e bolja zdravstvena za{tita pacijenata oboljelih od {e}erne bolesti, tvrdi predsjednica Kongresa prof. dr. Belma A{~i} - Buturovi}
Jasmin LIGATA

Prvi dijabetolo{ki kongres u Federaciji Bosne i Hercegovine, me|unarodnog karaktera, odr`an je u Mostaru od 16. do 18. novembra 2012, a u organizaciji Dijabetolo{kog udru`enja/udruge FBiH i Koordinacionog radnog tima za dijabetes federalnog Ministarstva zdravstva. Na Kongresu je bilo prisutno vi{e od 400 sudionika, a sve pod pokroviteljstvom federalnog Ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravstva Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Poseban akcent nau~noj verifikaciji Kongresa dalo je pokrovi telj stvo Aka de mi je na uka i umjetnosti BiH uz prisustvo ~lanova akademije prof. dr. Husrefa Tahirovi}a i prof. dr. Senke Dinarevi}. Kako to i prili~i jednom ovakvom skupu, Kongresu je prisustvovao i veliki broj doma}ih eksperata, kao i stru~njaka iz zemalja okru`enja, koji su aktivno u~estvovali u nau~nom dijelu Kongresa. Tu, prije svega, mislimo na prof. dr. Izeta Aganovi}a, acc. prof. dr. Dragana Mi~i}a, acc. prof. dr. Husrefa Tahirovi}a, prof. dr. Slavena Koki}a, prof. dr. Dragana Zdravkovi}a, prof. dr. Silviju Saji}, prof. dr. Elmu Ku~u-

mjena znanja i iskustava, ~ime se posti`e bolja zdravstvena za{tita pacijenata oboljelih od {e}erne bolesti. Ovo je put koji na{oj zemlji, kao i budu}im generacijama, otvara mogu}nosti povezivanja sa me|unarodnim organizacijama, kao i ravnopravno u~e{}e na{ih znanstvenika u me|unarodnim projektima.”

ZAHVALNOST ORGANIZATORIMA

ME\UNARODNI PROJEKTI

Kongresu je prisustvovao veliki broj uglednih li~nosti iz regiona

kali} - Selimovi}, prof. dr. Veselina [krabi}a, prof. dr. Muhameda Had`imejli}a, prof. dr. Mirka Gruji}a, prof. dr. D`emala Poljakovi}a, prof. dr. Josipa Delemi{a. Predsjednica Kongresa prof. dr. sci. Belma A{~i} - Buturovi} kazala nam je kako je odu{evljena odzivom, te da je samo prvi u nizu kongresa koji su planirani u budu}nosti.

“Sada, sa ove ta~ke gledi{ta, slobodno mogu kazati da je Prvi dijabetolo{ki kongres bio jako sadr`ajan, edukativan, kao i to da je bio odli~na prilika da se upoznamo sa najnovijim dostignu}ima iz ove oblasti. Uostalom, nakon 17 godina, ovo je prvi put da se organizira dijabetolo{ki kongres i u na{oj zemlji.” Prof. dr. sci. Belma A{~i} - Butu-

rovi} dodaje i to kako organiziranjem nau~nih skupova Dijabetolo{ko udru`enje/udruga FBiH `eli omogu}iti mladim ekspertima da izraze entuzijazam za unapre|enjem znanja, a ujedno da predstave i nau~na dostignu}a. “Od velikog je zna~aja povezivanje sa ekspertima iz zemalja okru`enja i {ire, jer ovakvim vidom suradnje omogu}ava se raz-

Odr`avanje pomenutog kongresa ne bi bilo mogu}e, isti~e na{a sagovornica, bez federalnog Ministarstva zdravstva, sa ministrom prof. dr. Rusmirom Mesihovi}em na ~elu, kao ni bez kantonalnih ministarstva zdravstva Hercegova~ko-neretvanskog kantona i Kantona Sarajevo. Posebna zahvalnost oti{la je i na adresu direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Damira Aganovi}a, kao i Akademiji nauka BiH, koja je svojim pokroviteljstvom dala zna~ajan akcent nau~noj verifikaciji ovog kongresa. “Ovakve i sli~ne skupove potrebno je {to ~e{}e organizirati, jer je to na~in promocije na{ih dostignu}a u tretmanu dijabetesa, jednog od vode}ih zdravstvenih problema u svijetu” na kraju je re, kla prof. dr. Belma A{~i} - Buturovi}.

NOVOSTI IZ MEDICINE

Trifokalna le}a za bolji vid na srednjoj udaljenosti
Hrvatski lije~nici me|u prvima su u Evropi predstavili novu trifokalnu le}u koja }e omogu}iti bolji vid na udaljenosti od 60 do 100 cm, kao i napredniju operaciju mrene
Dosada{nje multifokalne le}e imale su samo dva fokusa, ali na{a nova trifokalna le}a ima tri fokusa, ~ime pobolj{ava vid na srednjoj udaljenosti, objavili su hrvatski oftalmolozi na nedavnom kongresu u Dubrovniku, predvo|eni dr. Ivom Dekaris iz klinike Svjetlost. Ta je klinika me|u prvima u Evropi predstavila ovo medicinsko dostignu}e koje }e osobito koristiti ljudima koji rade na ra~unaru, voze po no}i, ali i onima koji operiraju mrenu ili se `ele rije{iti nao~ala. Sve dosada{nje generacije multifokalnih le}a bile su bifokalne, a pacijenti su imali odli~an vid na blizinu i daljinu. Razvojem tehnologija sve vi{e ljudi koristi kompjuter, pa i za ~itanje novina, uslijed ~ega su se potrebe pacijenata promijenile. "U budu}nosti }e sve vi{e biti zastupljen intermedijarni vid, odnosno vid izme|u 60 centimetara i jednog metra koji ljudima sve vi{e treba zbog ra~unara", rekla je Iva Dekaris, potpredsjednica Hrvatskog dru{tva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju. Na kongresu je predstavljen i novi na~in operiranja mrene koji koristi kombinaciju lasera i ultrazvuka. Ta sofisticirana metoda skuplja je od dosada{njih, ali daje jo{ bolje rezultate za pacijente, objasnio je dr. Ante Bari{i}.

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

45

mociju ijabetesa

Prof. dr. Belma A{~i} - Buturovi}: Prilika za mlade eksperte

Na Prvom dijabetolo{kom kongresu u FBiH izabran je i prvi predsjednik, te radno Predsjedni{tvo. Tako je za predsjednika imenovana prof. dr. Belma A{~i} - Buturovi}, dok su u Predsjedni{tvo Kongresa u{li: prim. mr. sci. Diana [akambet - Bjelopoljak (predsjednik), te ~lanovi dr. Ivan Cikojevi} i dr. Tomislav Peji}. Nau~ni komitet Kongresa ~ine predsjednik acc. prof. dr. Husref Tahirovi}, te ~lanovi: prof. dr. sci. Belma A{~i} - Buturovi}, prof. dr. sci. Elma Ku~ukali} - Selimovi}, prof. dr. sci. Monika Tomi}, dr. Ivan Vasilj, doc. dr. sci. Larisa Gavran, doc. dr. sci. Ismana [urkovi}, doc. dr. sci. Alma Toromanovi}, doc. dr. sci. Samira Herenda, doc. dr. sci. Indira Kulenovi}, dr. Amra Zalihi}, dr. Edita ^erni - Obrdalj, dr. Vajdana Tomi}, dr. @eljko Ron~evi}, dr. [umanovi} - Glamuzina, mr. dr. sci. Lejla Burnazovi} - Risti}, mr. dr. sci. Amina Valjevac (svi iz BiH), zatim hrvatske kolege prof. dr. sci. Slaven Koki}, prof. dr. sci. Veselin [krabi}, prof. dr. sci. Velimir Bo`ikov, prof. dr. sci. I. Pavli} - Renar, prof. dr. sci. Josip \elmi{, prof. dr. sci. Marica Jandri}, doc. dr. sci. Dario Raheli}, te doktori iz Srbije Dragan Mici}, Silvija Saji} i Dragan Zdravkovi}. Makedoniju u nau~nom komitetu Kongresa predstavlja: doc. dr. sci. Goran Petrovski, Crnu Goru: dr. sci. Sreten Kavari}, dok Sloveniju predstavljaju doc. dr. sci. Jelka Zaletel i dr. Milivoj Pileti~.

Belma A{~i} - Buturovi} predsjednica

Falio se `uti limun... s pravom!
Osim visokog procenta neophodnog C vitamina, limun sadr`i i kalcij, {e}er, mineralne soli, `eljezo...
Ramo KOLAR

LIMUN (Citrus limonum L.) su spominjali jo{ stari gr~ki mislioci (Dioskorid, Teofrats), potom ~uveni arapski ljekarnici Avicena, Ibn al-Nefis, a njegovu visoku vrijednost preporu~uju i danas, kako zvani~na farmakopeja, tako i narodna medicina. Limun sadr`i do osam posto limunske kiseline, potom maleinsku kiselinu, kalcij, kalij, citrat, glukozu, fruktozu i saharozu. Bogat je mineralnim solima te `eljezom, silicijem, fosforom, manganom, bakrom i arsenom. Sadr`i i gume, sluzi, albumina, vitamina, posebno iz B kompleksa, A, C i PP. Limun poma`e uni{tavanju {e}era u krvi, {tetnih kiselina i bakterija, lije~i od prehlade i plu}nih bolesti, ~isti krv (od mokra}ne kiseline) ~isti `lijezde, razbija kamence, zaustavlja krvarenje, lije~i razli~ite upale, umiruje `ivce i podmla|uje organizam, suzbija skorbut i malariju, reumati~ne tegobe, bolesti jetre, bubrega, `ivaca... Limun je izvanredno ljekovito vo}e i najbolje ga je koristiti kao limunadu (omjer s vo dom 1:5). Jedan limun sadr`i, kao {to se ve} vidjelo, me|u ostalim i vitamin C, i to u dozi od 40 mg, {to je dobar dio dnevna preporu~ena doza ovoga `ivotno va`nog vitamina. Spojevi iz limuna poja~avaju imunitet organizma, ja~aju krvne `ile, poma`u ko`i da ozdravi, a pokazali su i antikancerozna svojstva. Eliksir za bolno grlo je limun u toploj vodi, kojemu se doda prirodni med i to pije. Dobro dejstvo imat }e i na gripu, kao i ka{alj. Sna`an antioksidans je vitamin C, kojega ima mnogo u limunu, pa smanjuje razinu opasnih slobodnih radikala, nestabilnih molekula koje o{te}uju na{e stanice, te {titi od sr~anih slabosti. Ne treba ponavljati kako ovaj vitamin podi`e op}i imunitet na{ega tijela. Spre~avanje nastanka kamenca u bubregu zahvaljuje se limunskoj kiselini koja smanjuje

PODMLA\UJE ORGANIZAM

U narodnoj medicini desetine je efikasnih recepata s limunom za razli~ite tegobe. Donosimo nekoliko, tek za uvod. PROTIV VISOKOG PRITISKA Uzeti jedan ve}i limun (neprskani) i isto toliki luk (glavicu) i zajedno ih samljeti. Dodati {e}er u omjeru samljevene mase i opet dobro izmije{ati. Ostaviti u tamnoj posudi, pa ujutro, na gladan stomak, uzimati od ovoga jednu ka{i~icu. Mo`e i ovo: svako jutro na{tesrce konzumirati sok limuna pomije{an s 10 gr svje`eg kvasca, ZA JA^ANJE ORGANIZMA (i srce) Iscijediti sok iz vi{e limunova i izmu}kati ga u tamnoj boci kojemu je dodana ka{i~ica nerafinirane morske soli. Kad se masa zapjeni, lijek je gotov, pa se uzima svaki sahat po jedna supena ka{ika... izlu~ivanje kalcija (dvije litre limunade, svje`e, zasla|ene ~istim medom na dan bit }e vrlo u~inkovite). Prema nekim istra`ivanjima, sastojak limonen, kojega ima u kori limuna i poko`ici, potencijalni je lijek protiv kancera (pogotovu dojke), naro~ito ako se koristi u preventivne svrhe. Isto dejstvo ima i na pro{irene vene. “Limunova kora djeluje okrepljuju}e, poti~e rad svih organa, poja~ava znojenje (protiv otrovnih tvari u organizmu) i izvanredno pospje{uje rad `eluca” (M. Messegue). Protiv probavnih smetnji dobre rezultate daje sok limuna s dodatkom meda ili sode bikarbone (a mo`e i kisela voda). Efekti limunovog soka, limunade, pokazat }e se i u slu~ajevima migrene, krvarenja iz nosa, trovanja lu`inom, ali i na lijepom tenu ko`e. Svi znamo kako se ~ajevima rado ili skoro obavezno dodaje malo limunovog soka. I to jeste dobro. No, oni koji to sipaju u vreo ~aj, ostaju bez vitamina C, koji brzo ispari na taj na~in. Limun se (kao i med) dodaje toplom, ne vru}em ~aju (soku ili sli~nom)...

Recepti s limunom

PROTIV KANCERA

46 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

25/26. novembar/studeni 2012.

Neodoljiv

Krastavci za zimnicu
Ocat koji }ete upotrijebiti za spremanje povr}a treba da bude u omjeru 2:1, odnosno na 2 I vode 1 l octa, a soli prema ukusu. Ako upotrebljavate octenu esenciju, onda uzmite na 1 l vode 1/2 dl octene esencije i 10 g soli
Krastavci u octu: Mlade i zdrave krastavce koji imaju peteljku operite, zatim dobro ocijedite. Onda ih poparite vrelom vodom, ocijedite, slo`ite na ~ist stolnjak i dobro osu{ite. Krastavce slo`ite dobro oprane i suhe u staklenke. Izme|u krastavaca stavljajte o~i{}en i na pruti}e izrezan hren, vrhove kopra, zrna sla~ice i lovorov list. Posebno kuhajte vodu sa soli i {e}erom. Na 2 l vode dolazi 1 velika ka{ika soli, 1 kocka {e}era i nekoliko zrna bibera. Kada voda dobro prokuha, dodajte ocat, pustite da se ohladi i zalijte krastavce. Bocu zave`ite pergamentom i stavite na zra~no i hladno mjesto. vaca, luka i paprike: Na staklenku od 5 l uzmite 5 kg povr}a, od svake vrste jednaku koli~inu. Zeleni paradajz, paprike i krastavce dobro operite. Paprikama odre`ite peteljke, izvadite sjeme i ljute `ile. Paradajzu uklonite peteljke. Luk o~istite. Sve povr}e odvojeno nare`ite na kolutove osim paprike koju izre`ete na rezance. Povr}e odvojeno nasolite i ostavite nekoliko sati da odstoji. Nakon toga povr}e rukom iscijedite, opet svako za sebe i slo`ite na redove u staklenku, ali nemojte pritiskati, nego lagano sipajte. Pazite da staklenka ne bude do kraja napunjena. Zatim oprezno ulijte vreo ocat koji priredite tako da u 2 l vode dodate 3 velike ka{ike soli, nekoliko lovorovih listova, 2 velike ka{ike bibera u zrnu, 2 velike ka{ike sla~ice u zrnu i 2 velike ka{ike octene esencije. Staklenke odmah zave`ite pergamentnom ili celofanom, pokrijte stolnjakom, a kada se ohlade, spremite na hladno i zra~no mjesto.

Milk-kocke
Sastojci za biskvit: 6 jaja, 6 `lica {e}era, 6 `lica bra{na, 1 pra{ak za pecivo, 4 `lice kakaa, 6 `lica vru}e vode. Bijela krema: 1 l mlijeka, 100 g gustina, 4 `lice {e}era, 100 g bijele ~okolade, 200 g maslaca, 150 g {e}era u prahu. ^okoladna krema: 200 g nougat ~okolade, 5 `lica mlijeka, 4 `lice {e}era, 150 g maslaca. Priprema: Izmiksajte jaja dodaju}i {e}er. Kada dobijete finu pjenastu smjesu, dodajte vru}u vodu te prosijano i pomije{ano bra{no, kakao i pra{ak za pecivo.

Pecite na 180 stepeni. Koru ohladite i presijecite napola. Za bijelu kremu odvojite 1-2 ~a{e mlijeka i u tome razmutite gustin da dobijete smjesu bez grudvica. Ostatak mlijeka zakuhajte sa {e}erom i u tome otopite ~okoladu. Dodajte gustin u to i mije{ajte dok ne dobijete gustu smjesu, 4,5 minuta. Prebacite u plastiku i pustite da se ohladi. Dodajte izra|eni maslac sobne temperature i {e}er u prahu. Za tamnu ~okoladnu kremu otopite sve u zdjelici na vatri i ohladite. Biskvit prere`ite napola. Prvu koru prema`ite polovicom bijele kreme i preko toga tanki sloj tamne kreme. i umijesiti glatko tijesto. Ostaviti pola sata da odstoji i tanko ga razvaljati. Izrezati ga u trake (otprilike 10x5 cm) i prerezati ih u sredini. Provu}i jedan kraj tijesta kroz otvor. Mogu se i ispreplesti tri uske trake tijesta u pletenicu, ili izrezati tijesto u druge oblike prema `elji. U vrelom ulju se pe~e dok ne postanu zlatno`ute boje. Posipati {e}erom u prahu i poslu`iti vru}e uz ~aj.

Kocke s bijelom ~okoladom
Sastojci: 100 g kiselog vrhnja, 500 g bra{na, 1 jaje, 2 `umanjka, ulje za pr`enje, {e}er u prahu za posipanje, malo soli, 1 dl vode, 3 `lice {e}era, 1 `lica ruma. Priprema: Izmije{ati `umanjke, jaje, {e}er, vrhnje, vodu i rum. Dodati bra{no

KRASTAVCI
Kiseljenje krastavaca na starinski na~in: Izaberite {to manje, ~vrste i neo{te}ene krastavce. Odre`ite im peteljke i svaki krastavac operite pomo}u mekane ~etke. Stavite ih u hladnu vodu u kojoj ima stipse da stoje oko 2 sata. Zatim krastavce ocijedite i poredajte ih na ~ist stolnjak da se dobro osu{e. Osu{ene slo`ite u dobro oprane i suhe staklenke. Izme|u krastavaca stavite pokoju ljutu papri~icu, bibera u zrnu, lovorovo li{}e, zrna sla~ice i ~ehna o~i{}enog bijelog luka. Krastavce prelijte razbla`enim octom kojem dodate tri velike ka{ike soli, dobro prokuhajte, a za tim ohla di te. Pa zi te da ocat dobro prekrije krastavce. Staklenke zave`ite pergamentom i ostavite na hladnom mjestu. Krastavci za salatu: Ve}e krastavce ogulite i izre`ite na kolutove kao za salatu. Dobro ih posolite. O~istite istu koli~inu luka, izre`ite na kolutove i dobro posolite. Posoljene krastavce i luk ostavite da odstoje nekoliko sati. Zatim ih dobro ocijedite, izmije{ajte i punite njima staklenke. Prilikom stavljanja krastavaca i luka u staklenke, izme|u njih stavite dosta zrna sla~ice. U punu staklenku nalijte slabiji prokuhani i ohla|eni ocat. Staklenke zave`ite pergamentom i stavite na suho i hladno mjesto. Salata od zelenog paradajza, krasta-

PAPRIKE

Salata od rezanih babura: Zdrave, mesnate babure o~istite od sjemenja i `ila, te izre`ite na deblje rezance. Posolite ih i ostavite da odstoje dva do tri sata. Zatim ih rukom malo ocijedite. Rezane paprike stavite u jednu ve}u ili nekoliko manjih staklenki i prelijte octom od octene esencije. Staklenke zave`ite pergamentom i stavite na suho i hladno mjesto. Kisele paprike: Za ovaj na~in kiseljenja upotrijebite duga~ke i {iljaste paprike. Dobro ih operite, osu{ite, odre`ite im peteljke napola i na dva do tri mjesta izbodite iglom. Sla`ite ih okomito u ve}e staklenke {irokog grla. Izme|u paprika stavite malo bibera u zrnu i naribanog hrena. U pune staklenke ulijte malo osoljeni, a prema ukusu vodom razbla`en ocat, prokuhan i ohla|en. Staklenke zave`ite pergamentom ili celofanom i stavite na suho i hladno mjesto. Kiseljenje feferona: Kako spremate kisele rogate paprike, tako mo`ete spremiti i feferone. Feferone sla`ite u male staklenke {irokog grla.
(nastavi}e se)

Sastojci: 600 g bra{na, 100 g kakaa, 120 g ~okolade, 300 g {e}era, 3 dl mlijeka, 2 dl ulja, 4 dl vode, 3 vre}ice vanilin{e}era, 1 pra{ak za pecivo. Preljev: 50 g ~okolade, 2 `lice meda, 1 dl slatkog vrhnja. Priprema: Izmije{ati {e}er, kakao, bra{no, pra{ak za pecivo i vanilin-{e}er. Lagano dodavati mlijeko, ulje i vodu. Otopiti ~okoladu na pari i umije{ati u ostale sastojke. Sve skupa dobro izmije{ati i izliti u posudu za pe~enje koju smo namazali maslacem i posuli bra{nom. Pe}i oko 60 minuta. Kad se kola~ ohladi, nare`e se na kocke i poslu`i uz umak i tu~eno vrhnje. Umak se radi tako da se izmije{aju vrhnje, med i nalomljena ~okolada, zagrijava se na laganoj vatri dok se sve ne otopi i pro`me, prelije se po kola~u.

^okoladne kocke

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja U RESTORANU

47

va poslastica
Orah-kocke

Sastojci za biskvit: 25 dag mljevenih oraha, 4 jaja, 20 dag {e}era u prahu, 15 dag maslaca, 4 dag bra{na, 1 `lica ruma, 5 `lica mlijeka. Sastojci za nadjev: 10 dag {e}era u prahu, 15 dag mljevenih oraha, 5 `lica mlijeka, 1 `lica ruma, 15 dag maslaca (staviti na sobnu temperaturu da bude mekan). Priprema biskvita: Za biskvit pjenasto umutiti `umanjke sa {e}erom, dodati mljevene orahe, pa naizmjeni~no dodavati bra{no i snijeg od bjelanjaka. Na plitki lim za pe~enje staviti masni papir, uliti smjesu i pe}i na 180 stepeni 20 minuta. Kad je biskvit pe~en, izvaditi iz pleha i odstraniti papir pa biskvit prerezati na 3

jednaka dijela i pustiti da se ohladi. Priprema nadjeva: [e}er u prahu pomije{ati s mljevenim orasima i preliti vru}im mlijekom, dodati `licu ruma i na kraju umije{ati maslac. Slagati red biskvita, red kreme. Zavr{iti s kremom koja se mo`e ukrasiti s malo mljevenih oraha ili naribanom ~okoladom za kuhanje. Isti recept mo`e se napraviti i kao torta. Tada }e se smjesa za biskvit pe}i u okrugom kalupu za tortu koji se dobro namasti maslacem i pobra{ni. Nakon 20 minuta zabosti ~a~kalicu u sredinu kola~a pa ako se na ~a~kalicu ne uhvati tijesto, zna~i da je pe~en, a ako se na ~a~kalicu uhvatilo tijesto, pe}i jo{ 5-10 minuta. na na~in da gus ti sloj ostane na dnu. Zakuhati i umije{ati bra{no i gustin koje ste razmutili u malo vode. Mije{aju}i zagri ja va ti dok se smjesa ne zgusne. Ostaviti da se ohladi. Ve}im dijelom kreme nadjenuti biskvit, a ostatak premazati po vrhu kola~a. Ostavite na hladnom mjestu nekoliko sati pa narezati na kocke. limuna i prstohvat soli. Sve skupa dobro izmije{ati i staviti u podmazan maslacem i pobra{njeni lim za pe~enje. Pe}i 20-ak minuta na 175 stepeni. Izvaditi iz pe}nice i preliti sokom od ananasa. Priprema kreme: @umanjke izmije{ati sa {e}erom i `licom bra{na. Umije{ati lagano sok od ananasa. Mije{aju}i kuhati na pari dok se smjesa ne zgusne. Ohladiti i premazati biskvit. Vrhnje istu}i u ~vrsti snijeg i nanijeti ga preko kreme od ananasa. Na vrhu poslo`iti ananas izrezan na komadi}e, ostaviti u fri`ider 2 sata i poslu`iti.

Male tajne Nanine kuhinje
Nacionalni restoran u srcu Ba{~ar{ije ~uva tradiciju bosanske kuhinje, kojoj ne mogu odoljeti mnogi gosti iz cijelog svijeta • Serviranje hrane u gusanim sahanima
Merima BABI]

Sastojci: Biskvit: 150 g bra{na, 100 g {e}era, 1 pra{ak za pecivo, 4 jaja. Krema: 40 g kafe, 25 g bra{na, 5 dag {e}era, 25 g gustina, 4 dl vode. Priprema: Pjenasto umutiti `umanjke i {e}er. Dodati bra{no pomije{ano s pra{kom za pecivo i ~vrst snijeg od bjelanjaka. Smjesu preliti u nama{}enu i pobra{njenu posudu za pe~enje. Pe}i oko 35 minuta na 180 stepeni. Biskvit ohladiti i prerezati popola. Vodu za{e}eriti i zakuhati, skloniti s vatre i umije{ati kafu. Vratite kratko na vatru pa ostaviti da se kafa slegne. Preliti u drugu posudu

Kocke od kafe

Nacionalni restoran Nanina kuhinja, smje{ten u srcu Ba{~ar{ije sa na{om tradicionalnom kuhinjom i doma}im, bosanskim specijalitetima vra}a nas u stara vremena kada se hrani i njenom spravljanju pridavao veliki zna~aj. Otvorena prije dvije godine Nanina kuhinja je postala ne{to posebno. Svakom gostu koji ovdje do|e, nakon obilaska brojnih sarajevskih znamenitosti, svakog putnika namjernika, na{eg, ali i onih iz dalekog svijeta, put dovede na ovo mjesto.

TRADICIJA BA[^AR[IJE

Ananas-kocke
Sastojci: Biskvit: 100 g {e}era, 3 jaja, 100 g bra{na, 1 vanilin-{e}er, 1 dl soka od ananasa iz konzerve, malo soli, ribana korica limuna. Krema: 90 g {e}era, 300 g ananasa iz konzerve, 2 dl soka od ananasa iz konzerve, 3 dl vrhnja za {lag, 4 `umanjka, 1 `lica bra{na. Priprema: Odvojiti `umanjke od bjelanjaka. Pjenasto umutiti {e}er i `umanjke. Dodati vanilin-{e}er, bra{no, snijeg od bjelanjaka, koricu

Kuharica Mubera Demirovi} kazuje kako Nanina kuhinja `eli sa~uvati tradiciju Ba{~ar{ije, tih starih bosanskih jela specifi~nih za ovaj dio Sarajeva, za Stari Grad. Govore}i o istorijatu nastanka ovog objekta, koji nosi znamenitosti turskog perioda nastojao se zadr`ati prostor onakvim kakav je nekada bio. “Mada je malo ne{to od toga dora|eno, ipak se nastojalo sa~uvati ono staro, ono tradicionalno. Bogat interijer krase starinske bakrene demirlije, mo`da jedinstvene na Ba{~ar{iji, po ~emu je, tako|er, specifi~an ovaj nacionalni restoran. Mnoge su ovdje stvari doneseni iz na{ih ku}a, {to su na{e nane i dede sa~uvale, pomislili smo za{to da skupljaju pra{inu, hajde da ih iznesemo ovdje da gosti vide ono {to je specifi~no za nas, da upoznaju na{u tradiciju jer me|u njima mnogo je i stranih gostiju” kazuje Demirovi}, dok radnik Da, vor Mo~evi}, jedan od ukupno ~etiri ovdje zaposlena, pokazuje prelijepe starinske ibrike, |ugume... stare zidne satove, koje krase prelijep ambijent Nanine kuhinja. Dodaje kako je i poznati re`iser Branko Lustig, dobitnik dva Oskara, tokom posjete ovom restoranu, tako|er, bio odu{evljen hranom, ali i ambijentom, te je tako ostavio veliki utisak na sve njih. Kada je rije~ o gastronomskim specijalitetima, specifi~nosti ovog sarajevskog restorana kuharica Demirovi} nagla{ava kako se sva jela gostima serviraju ne u tanjirima nego u gusanim sahanima, u ko-

jima se grije hrana, tako da ona dolaze vru}a pred mu{teriju, a njih je, kako ka`e, tokom ljetnog perioda daleko vi{e nego u ovim jesenjim danima, mada je Sarajevo iz godine u godinu sve vi{e zanimljivo i na{im i stranim gostima. “A ono {to u ponudi ima Nanina kuhinja su, prije svih, klepe, po kojima su i postali prepoznatljivi te mnoga druga jela koje su nekada spravljale na{e nane, po njihovim receptima, koje su nam one dale i po tome smo specifi~ni. Zatim tu je i had`ijski }evap kao specijalitet ku}e, sa tele}im mesom, gljivama, mrkvom, lukom, tu je onda sitni }evap, zatim sarajevski sahan koji sadr`ava punjeno povr}e, kako ih mi zovemo dolme, sogandolma, punjena paprika, japrak sarma, samra u kiselom kupusu, tikvice punjene, onda imamo gra{ak, buraniju sa tele}im mesom, imamo musaku od tikvica, pitu zeljanicu polaganu, doma}u pitu, puru, ~orbice, begova, tele}a ~orba, tarhana...” , obja{njava kuharica Demirovi}

VELIKA LJUBAV

“Za svako jelo koje `elimo da bude dobro skuhano, treba malo vi{e vremena” , kazuje Mubera, te dodaje kako se kuhanjem profesionalno po~ela baviti nepune ~etiri godine, a svoj uspjeh u tome vidi {to za to treba, kako ka`e, velika ljubav, da se voli to {to se radi bez obzira na to imate li {kolu za to ili ne, zna~i to je ono {to ponesete iz ku}e i treba voljeti to {to radi{ i onda ni{ta ne}e te{ko biti napraviti, tako da u`iva sve pripremati i nema jela koje bi izdvojila. Od slatkih jela gostima se ovdje nudi opet jedna specifi~nost, {to izdvaja Naninu kuhinju od ostalih, a to je baklava sa suhim {ljivama i orasima. Demirovi}, opet, podsje}a da se radi o starinskom receptu. Tu su i ru`ice, tufahije, hurma{ice... sve starinska jela. Tako|er, gostima su u ponudi i razne vrste ~ajeva, poznat je nanin ~aj, napravljen od najmanje devet vrsta ~aja, zatim crni ~aj koji se servira u turskim ~a{icama, neizostavna bosanska kafa, te mnogi doma}i sokovi od zove, smreke, ru`e, nara...

Foto: A. KAJMOVI]

48

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

49

50 Nedjelja

25/26. novembar/studeni 2012.

25/26. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

51

52

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO JU SREDNJO[KOLSKI CENTAR HAD@I]I Na osnovu ~lana 112. st. 4. Zakona o srednjem obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 23/10), Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, broj: 11-38-22633-31-1/12 od 27. 9. 2012. godine, Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, broj: 11-38-22633-312 /12 od 13. 11. 2012. godine, te odluke [kolskog odbora broj: 1853/2012 od 6. 8. 2012. godine raspisuje se:

K O N K U R S
za prijem zaposlenika u radni odnos 1. Profesor islamske vjeronauke, 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma, na odre|eno vrijeme a najkasnije do 15. 8. 2013. godine. 2. Profesor matematike, 1 izvr{ilac, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva a najkasnije do 15. 8. 2013. godine. 3. Profesor hemije, 1 izvr{ilac, 6 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme a najkasnije do 15. 8. 2013. godine. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo i Nastavnim planom i programom za srednje i stru~ne {kole. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti slijede}e dokumente: 1. Kra}u biografiju, 2. Diplomu o zavr{enoj {koli - fakultetu, 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, ukoliko je kandidat polo`io stru~ni ispit. Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidat du`an je dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Napomena kandidatima: Prednost kod izbora kandidata imaju ona lica koja su na dan 11. 12. 2009. godine bila u radnopravnom statusu na odre|eno vrijeme u ovoj {koli, odnosno osnovnim i srednjim {kolama na podru~ju Kantona Sarajevo, u skladu sa ~lanom 11. stav (8) Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, a {to su kandidati du`ni dokumentovati dostavljanjem: - Ovjerene kopije ugovora o radu iz koje je vidljivo da je kandidat imao radnopravni status na odre|eno vrijeme na dan 11. 12. 2009. godine. - Ovjerene kopije uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu iz koje je vidljivo da je kandidat imao polo`en stru~ni ispit za obavljanje poslova na koje konkuri{e prije 11. 12. 2009. godine. Javni konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se li~no ili putem po{te na adresu: JU Srednjo{kolski centar Had`i}i, ul. An|elka La`eti}a br. 17., 71 240 Had`i}i, sa naznakom: «za javni konkurs». Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.
71240 Had`i}i, An|elka La`eti}a br.17. tel: 033 42 12 37, fax: 033 42 03 37, e-mail: mssha@bih.net.ba, www: mssha.edu.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

KORAK NAPRIJED
Nintendo upozorava na Wii U update
Vlasnici Nintendo Wii U igra}e konzole suo~ili su se sa dugim ~ekanjem kada je rije~ o upotrebi konzole budu}i da je potrebno da instaliraju veliki update firmwarea. Softver koji dodaje veliki broj karakteristika, me|u kojima je i pristup Miiverse dru{tvenoj mre`i, odlikuje veli~ina od 1GB i obavezno mora biti preuzet putem interneta. Odre|eni broj korisnika se po`alio na ~injenicu da konzole nakon prekinutog procesa a`uriranja postaju neupotrebljive, odnosno da nijedna komanda ne reaguje. Nintendo upozorava korisnike da zapo~eti proces a`uriranja ne prekidaju.

53

Pretplata na PS Vita OS 2.0 update
Sony PlayStation Vita update 2.0 postao je globalno dostupan i sa sobom donosi podr{ku za Sonyev PlayStation Plus servis. Me|u ostalim unapre|enjima, u okviru OS 2.0 su nova e-mail aplikacija, unaprije|ena brzina web pretra`ivanja kao i opcija kori{tenja ekrana osjetljivog na dodir i touchpada u okviru PS One Classic naslova. Korisnici koji su ranije kupili PlayStation Plus servis za njihove PS3 igra}e konzole, automatski }e dobiti pristup Plus servisu. Svi ostali na raspolaganju imaju tromjese~nu ili godi{nju pretplatu na ovaj servis.

Najvi{e preuzetih aplikacija za iPad
Najnovije istra`ivanje koje je provedeno od Strategy Analytics pokazalo je da Apple iPad i dalje vodi kada je rije~ o broju preuzetih aplikacija za tablete, te da }e biti lider u ovom polju sve do 2017. godine. iPad }e nastaviti sa ovakvim trendom i udjelom od 56 posto, a novi iPad mini }e u velikoj mjeri pomo}i da se utaba nova staza preuzimanja aplikacija za tablete preko App Store. Strategy Analytics navodi da }e preuzimanje aplikacija generisati vi{e od 45 miliona eura na globalnom nivou izme|u 2008. i 2017. godine.

Lak{e povezivanje za Google+ i YouTube
YouTube je u toku jula po~eo da apeluje na korisnike da umjesto svojih nadimaka koriste pravo ime i prezime, a na~in na koji su to uspjeli uraditi jeste da su od korisnika zatra`ili da pove`u svoje Google Plus profile sa svojim YouTube kanalima, pa su samim tim morali da koriste pravo ime i prezime. Me|utim, videoservis sada korisnicima omogu}ava da zadr`e nadimke omogu}avaju}i im povezivanje sa njihovom Google+ stranom. Osim toga, korisnicima je data mogu}nost i da izmijene svoje Google+ ime da se poklapa sa identitetom na servisu YouTube.

MICROSOFT PROJECT GLASS

Kraj ere smartphonea je blizu
^uli ste ve} da Google radi na kompjutorskom nao~alama. Zovu ih Google Glass, a programeri ih ve} mogu i kupiti. Izgleda da sada i Microsoft radi na ne~em sli~nom. Kompanija je ve} prijavila neke patente za svoj Projekt Glass. Radi se o nao~alama za pro{irenu stvarnost sa zaslonom na kojem se mogu prikazati razli~ite informacije. Prikazivat }e vam se dok, primjerice, gledate nogometnu utakmicu, pa }ete vidjeti neke podatke o odre|enom igra~u dok pratite situaciju na terenu. U odnosu na Googleov prototip nao~ala, koje se na tr`i{tu o~ekuju u narednih nekoliko mjeseci, Microsoft je u prijavi za patent usvojio ne{to druga~iji pristup. Naime, Google Glass ne}e koristiti pro{irenu stvarnost - podatke i ilustracije koje }e prekrivati stvarni svijet oko vas. Kao {to smo mogli vidjeti, Google Glass je zapravo samo maleni ekran koji mo`ete gledati s lijeve strane nao~ala prema gore. Microsoftove nao~ale namjeravaju u punom smislu iskoristiti tehnologiju pro{irene stvarnosti. One su vi{e namijenjene za upotrebu tokom doga|aja u`ivo, primjerice na sportskim natjecanjima ili koncertima, te nastoje pobolj{ati va{e iskustvo na na~in da vam na nao~ale projiciraju tekst i grafiku ili vam omogu}e slu{anje audija. Naravno, ovo je samo jedan patent i ko zna {to jo{ priprema Microsoftov istra`iva~ki i razvojni odjel. Posebno u svjetlu ~injenice da smo ovo ljeto ve} vidjeli mnoge fantasti~ne stvari koje mogu Googleove nao~ale. Izgleda da se Microsoft zaista sna`no okre}e prema hardverskom biznisu i gotovo je sasvim sigurno da ako projekt Google Glass poka`e makar i skroman uspjeh na tr`i{tu, i iz Microsofta }emo uskoro vidjeti ne{to sli~no. U svakom slu~aju, oba koncepta su vrlo zanimljiva. Neki ve} smatraju da }e upravo Googleove nao~ale ili ono na ~emu Microsoft trenutno radi, ozna~iti kraj ere smartphonea kao dominantnog na~ina na koji ljudi pristupaju internetu i me|usobno se povezuju.

Vishera na 8,67 GHz

Stolni portal 2 Sentry Turret
Ljubitelji gadgeta bez pretjerane upotrebne vrijednosti ili oni koji tra`e poklon za nadolaze}e praznike svakako bi mogli svratiti na stranice ThinkGeek. Me|u brojnim zanimljivim proizvodima u ponudi, isti~e se Portal 2 Sentry Turret USB Desk Defender. Naziv otkriva sve - rije~ je o umanjenoj replici kupole iz igara Portal i Portal 2, koja za napajanje koristi USB su~elje ra~unala. Kupola ima senzor pokreta i zami{ljena je za odbranu radnog mjesta u uredima od znati`eljnika koji imaju naviku kopati po tu|im stvarima. Prilikom detekcije pokreta, kupola otvara bo~ne strojnice, koje su u ovom slu~aju, naravno, samo vizuelni dodatak bez mogu}nosti ispaljivanja ikakvih projektila. Osim toga, u kupolu su programirani i svi originalni zvukovi iz navedenih igara poput klasi~nih “I see you” prilikom detekcije pokreta, “I don’t hate you” u slu~aju prevrtanja te “Are you still there” ukoliko je kupola ignorisana najmanje 30 sekundi. Iz ThinkGeeka navode kako je rije~ o slu`benom Portal 2 rekvizitu, a za ovaj gadget koji bi trebao biti u kolekciji svakog pravog geeka potrebno je izdvojiti 40 dolara.

AMD-ov procesor FX-8350 Vishera novi je rekorder po postignutoj visini radnog takta. Stabilan rad na ovom procesoru ostvaren je pri radnom taktu od ~ak 8,67 GHz. Dostignu}e je ostvareno uz kori{tenje dvije jezgre od ukupno osam, koliko ih procesor nudi. Overclocker je bio AndreYang, a procesor FX-8350 je koristio na

Asusovoj mati~noj plo~i Crosshair V Formula Z s 2 GB G. Skillove DDR3 memorije, te uz Nvidijinu grafiku GeForce GTX 680. Za postizanje ovog takta kori{ten je napon od 2,064 V, dok je hla|enje izvedeno teku}im du{ikom. Procesor standardno ima maksimalni radni takt od 4,2 GHz, ima 1 MB L2 cachea po jezgri, te TDP deklariran na 125 W.

Djeca za praznike `ele

iOS ure|aje i Wii U
Najnovije istra`ivanje koje je provedeno od strane firme Nielsen pokazalo je da djeca izme|u {est i 12 godina `ele iOS ure|aje i Nintendo Wii U u narednih {est meseci. Apple-ovi iPad ure|aji ubjedljivo vode na ovoj listi sa 48 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Wii U koji `eli 39 posto djece koja su bila obuhva}ena ovim istra`ivanjem. Slijede iPad mini i iPod Touch za koji se opredijelilo 36 posto djece, dok 33 posto `eli bilo koju verziju iPhone

ure|aja. Najmanje interesovanja djeca su pokazala za Microsoft Surface tablet, Samsung Galaxy i PlayStation Vita.

54

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
DR. FADIL ADEMOVI]: USTA[KI POKRET I USTA[KA VLAST U NDH (4)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
25. novembar

55

Dioba na liniji za i protiv fa{izma
Pri~a o vremenu usta{tva i njegove kratkovjeke dr`ave u kojoj se moralo usta{ki misliti, usta{ki govoriti i usta{ki raditi; jednom rije~ju, ~itav `ivot u NDH morao je biti usta{ki
Aprilski rat 1941. Sarajevo je do ~e ka lo sa dos ta ra zvi je nim an ti fa {is ti ~kim fron tom ko ji je obuhvatao {iroki krug patriota i demokratski nastrojenih lju di. Pos to ja la je, na dru goj strani, izrazita osnova opredijeljenosti za fa{isti~ku ideologi ju i nje no pri hva ta nje u uvjetima okupacije zemlje od Njema~ke i Italije, prvenstveno kroz usta{ki pokret i uspostavu Nezavisne dr`ave Hrvatske. Vi ktor No vak (Ma gnum Kri men, 106-107, Vrhbo sna,1941, 4-5) pi {e ka ko je “u Sa ra je vu fa {is ti ~ki, odno sno usta{ki bastion, u prvom redu, predstavljala i nosila Katoli~ka crkva na ~e lu sa bis ku pom [a ri }em, a iz os ta lih su re do va na ci onal nos ti i kon fe si ja pri pa dni ci us ta {kog po kre ta bi li uspu tni o~aj ni ci, de kla ri rani elementi, nezaja`ljivi kari je ris ti, ili za tu ca ni vjer ski fa na ti ci” . ve konkretne manifestacije u dru{tvenoj praksi nisu mimoi{li ni listove i ~asopise. Bosna i Hercegovina i Sarajevo su u tim predratnim godinama bili zna~ajno, slo`eno i po mnogim elementima izukr{tano podru~je sukobljavanja ra zli ~i tih po li ti ~kih stre mljenja i propagandnih aktivnosti. Isto onako, uostalom, kao {to je bi lo na tlu ci je le dr`ave. U {tampi i cjelokupnoj propagandi izra`avane su dvije osnovne tendencije - one profa{isti~ke provenijencije i, nasuprot njima, demokratskih snaga antifa{isti~kih opredjeljenja. To je i vrijeme |a~kih i radni~kih {trajkova, organiziranja i porasta utjecaja antifa{isti~kog fronta, sve `ivlje prisutnih komunikacija ljevi~arskih listova i ~asopisa, letaka, bro {u ra i knji ga, su ko ba izme|u njih i onih organizacija i po kre ta {to su nas ta ja li kao ogranci profa{isti~kih kretanja u zemlji i izvan nje. Najprije ilegalno, a vremenom sve otvorenije, na javnoj sceni se umno`avaju i akcije profa{isti~kih snaga. Ispoljavale su se u djelovanju frankovaca i dijela katoli~kog klera, ogranaka Ljoti}evog “Zbora” pose, bno putem lista “Svoj svome” , beogradskoga dnevnika “Vreme” kao i nekih struja u drugim , vjerskim organizacijama. Odbljesci njihovoga propagandnog djelovanja, osim u kleronacionalisti~kim listovima, nisu izostajali ni u dnevnoj i periodi~noj {tampi.

1560. 1783. 1835. 1959. 1970. 1974. 1992. 2001. 2002. 2003. 1504.

Propagandne aktivnosti
Na taj na~in {tampa i njena sadr`ajna fizionomija poprimaju najbitniju karakteristiku u po slje dnjim go di na ma Kraljevine Jugoslavije. To osnovno obilje`je predstavlja diobu na liniji “za” i “protiv” fa{izma. Nastala, pored ostaloga, i kao rezultat dru{tvenih previranja u Europi i politi~kih gibanja unutar zemlje, prenijela se, hvataju}i sve dublje korijene, i na prostore Jugoslavije. Procesi fa{izacije i njiho-

Umro Andrea Doria, srednjovjekovni heroj \enove, koji se do pred kraj `ivota, u 87. godini uspje{no borio protiv Turaka i berberskih pirata u Mediteranu. Uz pomo} Karla V oslobodio je 1528. \enovu od Francuza i uspostavio nezavisnu republiku. Posljednji britanski vojnici napustili Njujork, nakon zavr{etka Ameri~kog rata za nezavisnost. Ro|en ameri~ki industrijalac {kotskog porijekla Endrju Karnegi, koji je veliko bogatstvo ulo`io u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD-u i drugim zemljama. Umro francuski filmski i pozori{ni glumac @erar Filip, jedan od najpopularnijih glumaca poslije Drugog svjetskog rata. Japanski pisac Jukio Mi{ima po~inio javno samoubistvo (harakiri), u znak protesta protiv vesternizacije Japana. Umro burmanski diplomata U Tant, generalni sekretar UN-a od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramati~ni doga|aji s kojima se suo~avao tokom mandata. Parlament ^e{ke glasao za podjelu ^ehoslova~ke na posebne dr`ave ^e{ku i Slova~ku od 1. januara 1993. Ameri~ka kompanija Edvansd sel tehnolod`i saop{tila je da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi nau~nika, dostignu}e }e biti kori{}eno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bi}a. UNMIK preuzeo kontrolu nad op{tinskom administracijom u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, koju su do tada kontrolisali Srbi. Time je nakon tri godine i pet mjeseci me|unarodna zajednica uspostavila vlast na ~itavoj teritoriji Kosova. U Tenesiju (SAD) u 71. godini umro jedan od vode}ih kantri-muzi~ara Tedi Vilburn.

Franjo Ra~ki

1828.

Ro|en hrvatski sve}enik, histori~ar i politi~ar Franjo Ra~ki, jedan od ideologa Ilirskog pokreta i pobornik ju`noslavenskog jedinstva.

D`on Lenon

1969.

........................................................................

^lan Bitlsa D`on Lenon vratio titulu Reda Britanske Imperije koju mu je 1965. dodijelila kraljica Elizabeta II, u znak protesta zbog podr{ke Velike Britanije agresiji SAD-a u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.

26. novembar
Umrla Isabela I Katoli~ka, kraljica Kastilje od 1474. Njenom udajom za Fernanda II Aragonskog ujedinjene su Kastilja i Aragon (1479) i stvoreni temelji jedinstvene {panske dr`ave i budu}eg kolonijalnog carstva. Tokom njihove vladavine uspostavljen je sud inkvizicije (1480), protjerani su Ulcinj Jevreji, a zauzimanjem Granade 1492. definitivno je slomljena vlast Mavara. Iste godine opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. su od Francuske preoteli Napuljsku kraljevinu. Velike sile prisilile Tursku da U bici na rijeci Berezina ruske jedinice Crnoj Gori preda do nogu potukle promrzlu vojsku NaUlcinj, koji su poleona Bonapartea. Ishod bitke bio je stravi~an za Francuze. Napoleon je nakon bitke Berezinu pre{ao s Crnogorci zauzene{to vi{e od 30.000 ljudi. li u januaru 1878. Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora otkrio engleski arheolog Hauard Karter. Karter i lord Karnavon bili su prvi ljudi koji su u{li u grobnicu nakon 3.000 godina, kada je u nju polo`en faraon. U Biha}u u Drugom svjetskom ratu osnovano Antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Jugoslavije, a 54 delegata su izabrala Izvr{ni odbor AVNOJ-a sa dr. Ivanom Ribarom na ~elu. Tina Tarner Francuska lansirala prvi vje{ta~ki satelit. U gradi}u NaUmro njema~ki pisac Arnold Zvajg, tbush u Tennesautor romana “Slu~aj narednika Gri{e”, seeju rodila se koji mnogi kriti~ari smatraju najboljom njema~kom Anna Mae Bulknjigom o Prvom svjetskom ratu. lock, danas poMe|unarodni olimpijski komitet glasao znatija kao Tina je da se, poslije 21 godine odsustva, Tarner. Dobitnica Kini obnovi ~lanstvo u toj organizaciji. osam Gremmya, Savjet bezbjednosti UN-a odobrio mipjeva~ica, skladarovni plan za Kambod`u. teljica i plesa~ica, U zajedni~koj deklaraciji tokom posjete jedna od najve}ih kineskog predsjednika \anga Cemina, rokerskih li~nosti Japan je izrazio duboko kajanje zbog akcija koje je svih vremena. preduzeo u Kini u Drugom svjetskom ratu.

Krivo izvje{tavanje
U ovako raznoli~nim i proturje~nim aktivnostima sve se {ire ispoljava i javno solidariziranje sa borbom {panskih republikanaca. KPJ uz to jo{ {alje u [paniju dobrovoljce i materijalnu pomo}. Ministar unutarnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je posebnom naredbom zabranio svaku djelatnost i korist [panske republike. I pored toga, ne samo partijska nego i druga ljevi~arska {tampa, a katkad i pojedina gra|anska glasila sa simpatijama su pisala o borbi {panskih patriota protiv fa{izma. U tim danima je Skender Kulenovi} pisao: “Pisanje fa{isti~ke {tampe osta}e historijski primjer jednog sistematskog izmi{ljanja, iskrivljavanja i prebrojavanja doga|aja. Fa{isti~ka {tampa krivo izvje{tava o toku borbe, ona {panjolske doga|aje prikazuje kao borbu izme|u nacionalizma i bolj{evizma, dok se {panjolski narod brani od navale generala koji ga kose uz pomo} marokanskih pla}enika, talijanskih i njema~kih vojnika i topova” (Putokaz, 3-4, 1937). (U utorak: Sukobi razli~itih stremljenja)

1880.

Poglavnik Ante Paveli}

1812. 1922. 1942. 1965. 1968. 1979. 1990. 1998.

Usta{tvo je bilo dio fa{isti~koga svijeta. Taj svijet je pogazio sva temeljna na~ela liberalne demokratije: od ljudske li~nosti, preko njenih osnovnih prava, do prava na `ivot. Nije priznavao ni jednakost i jednakopravnost ljudi i naroda. Usta{tvo je sa cjelokupnom svojom politikom i propagandom razaralo afirmaciju slobode ~ovjeka kao dru{tvenoga temelja svega postoje}eg. Krvave tragove njegovih u~inaka, a naro~ito primjene njegovih na~ela kao ustavne osnove usta{koga pokreta u dru{tvenoj praksi, povijest je izjedna~ila sa najokrutnijim zlo~inima u ljudskome rodu. U ocjenama i pristupu tom fenomenu uo~ljive su nekriti~ke pohvale za sve {to se doga|alo u Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj. Sve se opravdava i sve brani. Nosioci takvoga pristupa skloni su ku|enju svih koji su insistirali na odgovornosti nosilaca po~injenih zlodjela koja su imanentna nacifa{izmu i usta{tvu. Usta{tvo i njegova promid`ba, pod okriljem okupacionih sila, vuku korijene iz nacifa{isti~ke propagande u temelju pro`ete rasisti~kom teorijom sve do veli~anja nat~ovjeka arijevske krvi. Nosili su oznaku obra~una sa “otpadni{tvom”, {to je zna~ilo sa pravoslavljem i jevrejstvom. Karakteristike su joj u konstrukcijama; surovom raspirivanju mr`nje; bahatom ispoljavanju sile i vlasti; u promoviranju genocidnih zlo~ina i terora; u uzdizanju Vo|e voljom “Provi|enja”; u negiranju tekovina ljudske civilizacije i kulture; u teoretiziranju o “judeokomunizmu” i bjesomu~nom razjarivanju antisemitizma i antisrpstva; u nacionalnoj ideologiji glorifikacije postulata jedan narod, jedan pokret, jedna dr`ava i jedan vo|a potirano je pravo na postojanje drugih; veli~an je kult usta{ke dr`ave i njenog re`ima, kultura i povijest, rasa i krv jednoga, nepriznavanja prava na to drugima; sna`no i do krajnosti je politizirano sve {to se ti~e usta{koga pokreta, kulta dr`avnosti i dr`ave oli~ene u NDH, rasi, jeziku, ~istoj naciji...

1939.

56

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 12/03 i 34/03), ~lana 15. stav (4) Zakona o fondu za okoli{ Hercegova~ko-neretvanskog kantona (“Slu`bene novine HNK”, broj: 6/12) i ~lana 19. stav (4) Statuta Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona, Privremeni Upravni odbor Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona objavljuje

J AV N I K O N K U R S
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA FONDA ZA ZA[TITU OKOLI[A HERCEGOVA^KO-NERETVANSKOG KANTONA - Opis pozicije direktora: - organizira, rukovodi radom Fonda i osigurava vr{enje svih poslova iz nadle`nosti Fonda, - predla`e program rada Fonda, - predla`e financijski plan Fonda, - izvr{ava odluke Upravnog odbora, - predla`e op}e akte koje donosi Upravni odbor, - donosi op}e akte utvr|ene Statutom, - potpisuje rje{enja u vezi s ostvarivanjem javnih ovlasti Fonda ako Statutom ili op}im aktima nisu te ovlasti prenijete na druge zaposlenike Fonda, - brine o namjenskom tro{enju sredstava Fonda, - brine o provedbi op}ih akata i donosi uputstava u vezi s njihovom primjenom, - odlu~uje o svim pitanjima iz radnog odnosa djelatnika Fonda, - podnosi izvje{taje Upravnom odboru o ostvarivanju programa i financijskog plana Fonda, - odre|uje osobe ovla{tene za potpisivanje financijskih i drugih dokumenata Fonda, - obavlja i druge poslove utvr|ene Zakonom, statutom i drugim op}im aktima Fonda. Direktor se imenuje na period od 4 (~etiri) godine. - Za direktora Fonda za za{titu okoli{a HNK mo`e biti izabran kandidat koji ispunjava op}e uslove: A. Op}i uslovi: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da je stariji od 18 godina; - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 3 godine prije objavljivanja ovog konkursa; - da nije obuhva}en odredbama iz ~lanka IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da nije izabrani zvani~nik, nositelj izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH” broj: 16/02, 14/03, 12/04 i 63/08) i Zakona o sukobu interesa u tijelima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 70/08); - da nije osu|ivan za krivi~no djelo; - Pored op}ih uslova kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: A. Posebni uslovi: - da ima visoku stru~nu spremu (VII stepen) - dru{tvenog, tehni~kog ili prirodoslovnog smjera i najmanje 10 godina radnog iskustva ste~enog nakon sticanja stepena obrazovanja i najmanje 5 godina rukovodnog iskustva; - da poznaje jedan od stranih jezika; - da ima zna~ajno iskustvo u poznavanju okoli{nog menad`menta; - da nije na du`nosti u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH; - da nema privatni finansijski interes u Fondu za za{titu okoli{a HNK. - U postupku kona~nog izbora, uzet }e se u obzir i sljede}e: - sposobnost da savjesno, odlu~no i odgovorno obavlja navedenu poziciju; - sposobnost nepristranog dono{enja odluka; - komunikacione i organizacione sposobnosti; - sposobnost upravljanja ljudskim resursima i naklonjenost timskom radu; - rezultati ostvareni u dosada{njem radu; - Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti slijede}e: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci); - potvrda ili izjava da kandidat nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od tri godine prije objavljivanja ovog konkursa ili izjavu da nije radio u dr`avnoj slu`bi; - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca); - univerzitetsku diplomu; - dokaz o radnom iskustvu; - uvjerenje o poznavanju jednog stranog jezika; - potpisane izjave kandidata koje se odnose na alineju 3, 4 i 5 pod A.) i na alineju 3 i 4 pod B.) (sve izjave moraju biti ovjerene od strane nadle`nog tijela). Kandidati su du`ni uz prijavu koja sadr`i kra}i `ivotopis, adresu i kontakt-telefon prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene preslike dokumenata koji su dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova tra`enih konkursom. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave na konkurs sa tra`enom dokumentacijom dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno s naznakom: “PRIJAVA NA KONKURS ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA” - NE OTVARATI, na sljede}u adresu: FOND ZA ZA[TITU OKOLI[A HNK KOMISIJA ZA ODABIR Ul. Stjepana Radi}a broj 3 88000 MOSTAR Svi kandidati koji u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za odabir koju imenuje Privremeni Upravni odbor Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Kandidate koje nakon intervjua preporu~i Komisija za odabir, smatrat }e se da su najuspje{nije pro{li otvorenu konkurenciju. Imenovanje direktora Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona izvr{it }e privremeni Upravni odbor Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona uz saglasnost Vlade Hercegova~ko-neretvanskog kantona.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OGLASI

57

58

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
BH Telecom Premijer liga BiH 15. kolo
uta pob ner por d:p-g bod

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Radnik - Sarajevo 2:1 (0:0)

1. Sarajevo 2. @eljezni~ar 3. Olimpic 4. [iroki Brijeg 5. Slavija 6. Borac 7. Zrinjski 8. Rudar P. 9. Leotar 10. ^elik 11. Radnik 12. Vele` 13. Zvijezda 14. Travnik 15. GO[K 16. Gradina

15 14 15 14 14 15 14 15 14 15 15 14 15 15 15 15

10 10 7 7 7 7 7 6 6 5 3 4 4 3 2 0

3 2 5 4 4 3 2 3 3 5 6 2 2 5 6 3

2 2 3 3 3 5 5 6 5 5 6 8 9 7 7 12

27:9 20:8 17:10 24:10 13:9 18:12 11:13 18:16 16:16 16:14 11:17 19:21 16:21 10:24 10:22 11:35

33 32 26 25 25 24 23 21 21 20 15 14 14 14 12 3

Blama`a bordo tima
Strijelci za pobjedu doma}ina bili su Basara i Niki}, dok je poraz o~ajnih gostiju ubla`io Had`i}
Gradski stadion u Bijeljini. Gledalaca 1.000. Sudija: Husein Terzi} (Travnik) - 6. Strijelci: 1:0 - Basara (50), 2:0 - Niki} (78), 2:1 - Had`i} (87). @uti kartoni: Risti}, Niki} (Radnik), Dupovac (Sarajevo). RADNIK: Lu~i} 7, Takovac 6,5, Ostoji} 6, Mirkovi} 6,5 (od 86. Pavi} -), Koji} 6, Jevti} 6, Basara 7,5, Kapetan 7, Risti} 7 (od 67. Komlenovi} -), ]ulum 6,5, Niki} 7 (od 90. Rikanovi} -). Trener: Sr|an Baji}. SARAJEVO: Bandovi} 5,5, Torlak 5, Husejinovi} 6, Had`i} 6, Tatomirovi} 5, Guji} 5, Belo{evi} 5 (od 56. Ademovi} 5), Tadejevi} 5, Dupovac 5,5, Zlatkovi} 5 (od 56. Nuhanovi} 5), Sulji} 5,5 (od 66. Krpi} -) Trener: Dragan Jovi}. Radnik je savladao Sarajevo sa 2:1 na zavr{etku jesenjeg dijela prvenstva. Bijeljinci su tre}om ovosezonskom pobjedom osvojili va`ne bodove u borbi za opstanak, dok je premijerliga{ sa }a, Had`i} {utirao neprecizno. Slab poku{aj Husejinovi}a sa 20-ak metara u 45. minuti oti{ao je visoko preko gola. Radnik je poveo u 51. minuti. Risti} je pro{ao po lijevoj strani i ubacio loptu u peterac, gdje je Basara pored inertne odbrane tima sa Ko{eva pogodio mre`u gostiju. Tim sa Ko{eva imao je priliku u 71. minuti. Husejinovi} je uposlio Dupovca, ~iji je {ut sa sedam metara malo iskosa sa lijeve strane odbranio golman Lu~i}. Baji}evi puleni pove}ali su prednost u 77. minuti. Kapetan je proigrao Niki}a, koji je pretr~ao Guji}a i sa desetak metara pogodio za 2:0. U 87. minuti poslije kornera Tatomirovi} je glavom prebacio loptu za Had`i}a, koji je iz blizine ubla`io poraz Sarajeva. Doma}i igra~i protestovali su smatraju}i da je napada~ bordo sastava igrao rukom kod postizanja gola. Z. RA[IDOVI]

REZULTATI BANJA LUKA: Borac - GO[K 1:0 (Kruni} 72) GRADA^AC: Zvijezda - Travnik 3:1 (E. Varupa 6ag, Savi} 71, D`afi} 90 - N. Varupa 21) BIJELJINA: Radnik - Sarajevo 2:1 (Basara 51, Niki} 78 - Had`i} 87) PRIJEDOR: Rudar - Gradina 4:0 (Hand`i} 16, 58, Savi} 79, Srndovi} 88) ZENICA: ^elik - Olimpic 1:1 (Bara} 54 - Vidovi} 89) NEDJELJA, 13 SATI IST. SARAJEVO: Slavija - Leotar (Sudije: Paji}, Grabus, Be~irovi}) MOSTAR: Zrinjski - Vele` (TV) (Pilav, Ibri{imbegovi}, Keranovi}) NEDJELJA, 19 SATI SARAJEVO: @eljezni~ar - [iroki Brijeg (Valji}, Goji}, Mari})

Ekipa iz Bijeljine o~itala lekciju ko{evskom premijerliga{u

Ko{eva prikazao o~ajnu igru i priredio svojim navija~ima blama`u nakon ispadanja iz Kupa BiH i prvenstvenog poraza od Travnika. Prvo poluvrijeme proteklo je u nezanimljivoj igri obje ekipe.

Doma}i su uputili prvi udarac u okvir gola u 18. minuti kada je Kapetan pucao sa 30 metara, a golman Bandovi} lako uhvatio loptu. Bordo sastav izveo je prvu izra|enu akciju u 28. minuti kada je nakon proigravanja Sulji-

Rudar Prijedor Gradina 4:0 (1:0)

^elik - Olimpic 1:1 (0:0)

Vidovi} donio gostima bod
^elik od druge minute igrao sa igra~em manje, jer je pocrvenio Harun Huseinspahi}
Zenica. Stadion Bilino polje. Gledalaca: 500. Sudija: Vladimir Bjelica (Lukavica) 5, pomo}nici: Dalibor Dra{kovi} (Lukavica) i Toni Bandi} (Grude). Strijelci: 1:0 - Bara} (54), 1:1 - Vidovi} (89). @uti kartoni: Hori}, Me{anovi}, Bara}, Kajkut Bajkraktevi} (^elik). Crveni karton: Harun Huseinspahi} (^elik). ^ELIK: Nurkovi} 6,5, Huseinspahi} -, ^ovi} 6, Jusi} 6, Markovi} 6, Nestorovi} 6, Bajraktarevi} 6,5, Hori} 6, Bara} 7,5, Kajkut 7 (od 81. Travan~i} -), Me{anovi} 6 (od 87. Bo`i~i} -). Trener: Vlado Jagodi}. OLIMPIC: Fejzi} 6, Muharemovi} 6, [kalji} 6,5, Zolj 6 (od 56. Smaji} 6), Iveti} 6 (od 83. Hajradinovi} -), \elmi} 6,5, Duljevi} 6, \uri} 6, Vidovi} 7, Kapi} 6, Kari} 6 (od 67. Pliska 6). Trener: Husref Musemi}. Na stadionu Bilino polje ^elik i Olimpic, u posljednjem kolu jesenjeg dijela sezone, odigrali su nerije{eno 1:1. Strijelci su bili Bara} u 54. za ^elik, te Vidovi} za goste u posljednjoj minuti susreta.
Podjela bodova na Bilinom polju
Foto. M. TUNOVI]

Trijumf za sredinu tabele
Gradski stadion u Prijedoru. Gledalaca: 300. Sudija: Tomislav ^ui} (Tomislav-Grad) - 7. Strijelci: 1:0 - Hand`i} (16), 2:0 - Hand`i} (58), 3:0 - Savi} (79), 4:0 - Srndovi} (88). @uti kartoni: Jankovi}, Hand`i}, Vukovi}, Lemond`ava (Rudar Prijedor), E. Selimovi}, Tursunovi}, Turbi}, Hod`i}, Popara (Gradina). Crveni karton: Osman Hod`i} (Gradina) u 90. minuti. RUDAR PRIJEDOR: Bodiroga -, Kruz 7, Gigovi} 7, Savi} 7,5, Rami} 6,5 (od 61. Srndovi} 6,5), Hand`i} 8 (od 81. Rov~anin -), Jankovi} 7,5, Pulji} 7, Miki} 7, Kokanovi} 7, Vukovi} 7 (od 89. Lemond`ava -). Trener: Velimir Stojni}. GRADINA: D. Zuki} 5, Jahi} 5, A. Zuki} 5, Turbi} 5, Tusunovi} 5 (od 89. Ma{i} -), Selimovi} 5, Ferizovi} 5 (od 65. I. Selimovi} -), Hod`i} 5, Ordagi} 5, Andri} 5, Popara 5. Trener: Fuad Grbe{i}. Rudar Prijedor opravdao je ulogu favorita u me~u protiv fenjera{a Gradine, ubjedljivo pobijediv{i sa 4:0. Golove za {estu prvenstvenu pobjedu doma}e ekipe koja se tako u~vrstila u sredini tabele postigli su Haris Hand`i} (2), Savi} i Srndovi}. S. G.

Ve} u drugoj minuti me~a crveni karton. Desni bo~ni ^elika, Harun Huseinspahi}, kod jedne akcije gostiju bio je u poziciji zadnjeg igra~a odbrane kada je, u poku{aju da ga zaustavi, sru{io brzonogog Kari}a, a vrlo lo{ glavni sudija Dragan Bjelica mu je pokazao put u svla~ionicu. Osim poluprilika Bajraktarevi}a kod ^elika, te Duljevi}a i \uri}a kod Olimpi-

ca, ve}ih uzbu|enja na terenu u prvom poluvremenu nije bilo. U nastavku dva gola. Igrao se 54. minut kada je Bara} sa 25 metara pogodio gornji desni ugao Fejzi}a za vodstvo od 1:0. ^etiri minute kasnije gosti preko Kari}a poga|aju pre~ku. I onda u samom fini{u me~a Vidovi} se odli~no snalazi u jednoj gu`vi i sa sedam metara glavom poga|a za kona~nih 1:1. M. DAJI]

Borac - GO[K 1:0 (0:0)
Banja Luka. Gradski stadion. Gledalaca: 2.500. Sudija: Muamer Burekovi} (Zenica) 6. Strijelac: 1:0 - Kruni} (72). @uti kartoni: Kantar, Trivunovi}, Stoki} (Borac), Kara~i} (GO[K). BORAC: Avduki} 7, Trivunovi} 6,5, A. Radulovi} 6,5, @i`ovi} 6, 5 (od 90. Dujakovi} -), Ba{i} 6,5, Stoki} 6,5, Raspudi} 6,5, Kuni} 6 (od 46. Kantar 6,5), O. Radulovi} 6 (od 65. Subi} -), @ari} 6, Kruni} 7. Trener: Slobodan Star~evi}. GO[K: Soldo 7, @deri} 6, Bo{njak 6, Hrka~ 6 (od 87. Buhovac -), Bo`i} 6, Peri} 6,5, Kukavica 6, Jusufba{i} 6,5, Jelavi} 6, Kara~i} 6, Munjoz 6 (od 58. Kvesi} 6). Trener: Ivan Katalini}.

Banjalu~ani te{ko do tri boda
Na asistenciju Stoki}a, Branislav Kruni} je golom u 72. minuti susreta donio minimalnu, ali va`nu pobjedu Borcu od 1:0 protiv GO[K-a. Iz prvog dijela me~a treba izdvojiti volej udarac Stoki}a u 28. minuti nakon kojeg lopta odlazi malo preko gola, te poku{aj Radulovi}a iz slobodnjaka u fini{u poluvremena. U nastavku su se gosti trgnuli. U 67. minuti Peri} je bio u {ansi, ali je intervenisala odbrana doma}ih, a samo tri minute kasnije ponovo je u prilici Peri} ~iji udarac sjajno brani Avduki} na samoj gol-liniji. Nakon gola Kruni}a, doma}i su do kraja utakmice sa~uvali prednost. D. R.

Kruni} donio Borcu va`na tri boda

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SPORT

59

Aktuelni prvak BiH `eli pobjedu protiv [irokog

Svi igraju, @eljo osvaja naslove!
Navija~i @elje u nedjelju slave 25. ro|endan, a igra~i im `ele pokloniti pobjedu, kojom bi ujedno osvojili i naslov jesenjeg prvaka [iroki ima najbolje individualce, ka`e Osim
Nakon poraza Sarajeva protiv Radnika u Bijeljini (2:1), igra~i @eljezni~ara imaju priliku da trijumfom protiv [irokog Brijega na Grbavici osvoje jesenji naslov. Uz to, plavi `ele pokloniti pobjedu i svojim navija~ima za 25. ro|endan i tako polusezonu zavr{iti sa 35 osvojenih bodova, koliko su imali i na kraju pro{le jeseni, kada su suvereno osvojili naslov prvaka na{e zemlje. Amar Osim u ovu godinu je krenuo trijumfom od 1:0 protiv [irokog na Grbavici, a ne bi imao ni{ta protiv i kada bi je zavr{io identi~nim rezultatom protiv istog protivnika. protiv Zrinjskog u Mostaru (poraz od 1:0), a najbolja igra prikazana je protiv Sarajeva, gdje su, ironije radi, plavi tako|er do`ivjeli poraz od 1:0. Me|utim, nakon {to je ko{evski tim kiksao u Bijeljini, plavi uprkos tom posrtanju, imaju priliku osvojiti jesenji naslov.

Slavlje bez pirotehnike
"U 2012. ima mo tri po ra za (Zrinjski, Leotar, Sarajevo, op.a) i to je sasvim dovoljno. Neka tako i ostane", zaklju~io je Osim, koji nije `elio govoriti o tome

Dati sve od sebe
"Da, bio bih zadovoljan", ka`e manad`er plavih, koji `eli pobjedom izbaciti [iroki iz borbe za prvaka. "Ukoliko ih pobijedimo, bje`a}emo im 10 bodova. Ovo im je posljednja prilika da se priklju~e borbi za titulu, a uz to, digli bi se psiholo{ki i na prolje}e bi bili jako opasan protivnik. Na{om pobjedom, eliminisali bismo ih iz borbe za prvaka, jer 10 bodova bi bilo mnogo. Me|utim, utakmica }e biti jako te{ka", vjeruje Osim i dodaje kako bi {anse njegove ekipe za pobjedu bile ve}e kada bi ponovili igru iz drugog poluvremena protiv Olimpica.

DOVOLJNO PORAZA "U 2012. imamo tri poraza (Zrinjski, Leotar, Sarajevo, op.a) i to je sasvim dovoljno. Neka tako i ostane", zaklju~io je Osim
Igra~i @elje su uo~i treninga posmatrali me~ Radnika i Sarajeva
Foto: D`. KRIJE[TORAC

"Problem [irokog je {to imaju zasi}ene igra~e, koji ve} dugo igraju i mo`da nisu bili spremni da ponove ono {to su uspjeli svih prethodnih godina. Me|utim, i dalje je to ekipa sa najboljim individualcima u ligi. Ako `ele negdje pokazati da vrijede, to je sigurno Grbavica. Uz to, postoji i sportsko rivalstvo odranije i o~ekujem zaista neizvjesnu i te{ku

utakmicu. Oni su odli~na ekipa, a prolaz dalje u Kupu sigurno im je dodatni poticaj", smatra @eljin strateg, koji ne}e mnogo mijenjati po~etni sastav u odnosu na me~ protiv Olimpica u Kupu. I dalje su van stroja Zajko Zeba i Semir Kerla, a svi ostali spremno do~ekuju derbi posljednjeg kola u jesenjem dijelu, koje }e, ka`e Osim, biti itekako uspje{no uko-

liko uspiju savladati [iroki. "Cijelu polusezonu smo igrali kao prvo po lu vri je me pro tiv Olimpica. Sada, vjerujem i nadam se da mo`emo puno bolje, jer protivnik je takav da protiv njega moramo dati sve od sebe ukoliko `elimo tri boda." Osim je priznao kako je u jesenjem dijelu sezone najgora @eljina utakmica definitivno bila ona

koliko navija~a o~ekuje na tribinama, s obzirom na to da }e proslaviti 25. ro|endan. Sa druge strane, navija~i su najavili spektakl kakav se rijetko vi|a na tribinama bh. stadiona, s tim {to se u klubu nadaju da }e on pro}i u navijanju dlanovima i grlima, odnosno bez upotrebe pirotehni~kih sredstava, koja su kasu plavog tima olak{ala za 150.000 KM. J. LIGATA

Slavija u Lukavici do~ekuje Leotar

Zvijezda - Travnik 3:1 (1:1)

^aplji} `eli pobjedu za kraj Doma}in slavljem
Osim veznjaka Harisa Fazlagi}a, koji odra|uje `ute kartone, trener Slavije mo`e ra~unati na sve igra~e za susret s Leotarom
Slavija iz Lukavice }e posljednje kolo jesenjeg dijela BH Telecom Premijer lige igrati kod ku}e, gdje }e na stadionu SRC Slavija ugostiti ekipu Leotara. Slavija 15. kolo do~ekuje na petom mjestu sa 25 bodova, koliko imaju i tre}i [iroki Brijeg i ~etvrti Olimpic. S druge strane, Leotar je pora`en kod ku}e od @eljezni~ara, a ovo gostovanje do~ekuju na osmom mjestu sa ~etiri boda manje od Slavije. I jedni i drugi zimsku pauzu `ele do~ekati sa {to ve}om bodovnom zalihom, a pobjeda u ovom me~u bi se pogotovo mogla isplatiti Slaviji koja je sada u realnoj situaciji da se bori za jedno od mjesta koja vode na euroscenu. "Malo smo umorni, igrali smo i ligu i Kup, i sve se to spojilo. Me|utim, svjesni smo va`nosti ovog me~a i razmi{ljamo samo o tri boda jer bi nas ona ostavila u vrhu tabele. Napravili smo sjajan posao ove sezone, iznenadili smo

zaklju~io jesen

Vlado ^aplji} zadovoljan dosada{njim u~inkom

Foto: D`. KRIJE[TORAC

sve redom, a sve smo to postigli na{im dobrim igrama i zalaganjem na terenu. Leotar }e sigurno do}i da se nadigrava jer su takva ekipa i to nam odgovara. Tvrdi su i imaju neku svoju izgra|enu igru, sigurno nam ne}e biti lako", ka`e {ef stru~nog {taba Lukavi~ana Vlado ^aplji}.

Trener Slavije za ovaj me~ ne}e mo}i ra~unati na, ove sezone, odli~nog veznjaka Harisa Fazlagi}a, koji odra|uje tri `uta kartona. "Osim njega, svi ostali igra~i su mi na raspolaganju, pa mogu re}i da sam u dobrom polo`aju kada je u pitanju igra~ki kadar", rekao nam je ^aplji}. M. K.

Stadion Banja Ilid`a u Grada~cu. Gledalaca: 600. Sudija: Vedran Zovko (Mostar) - 7. Pomo}nici: Haris Bakovi} (Sarajevo) i Amer Maci} (Mostar). Strijelci: 1:0 - E. Varupa (6ag), 1:1 - N. Varupa (21), 2:1 - Savi} (71), 3:1 D`afi} (90). @uti kartoni: Savi}, Jahi}, Jakovljevi} (Zvijezda), Zatagi}, Mi{i}, Kova~evi}, Simeunovi}, La{tro (Travnik). ZVIJEZDA: Mirkovi} 6,5, Jakovljevi} 7, Husi} 6,5 (od 26. Milanovi} 65), Jusi} 7, Jahi} 7, Vehabovi} 6,5 (od 70. D`afi} 7), Savi} 6,5, Bogdanovi} 7, Ma{i} 7, Deli} 6 (od 46. Ristani} 6), Pand`a 7. Trener: Zoran Kunti}. TRAVNIK: Fejzi} 6,5, Mi{i} 6, Kova~evi} 6, E. Varupa 6, Terzi} 6, La{tro 6, Zatagi} 5,5 (od 82. ^uri} -), N. Varupa 7, [ehovi} 7, Popovi} 6 (od 89. Torlak -), Simeunovi} 5,5. Trener: Ned`ad Selimovi}. Fudbaleri Zvijezde su ostvarili veoma va`nu pobjedu kod ku}e protiv Travnika u posljednjem kolu jesenjeg dijela sezone.

Sr|an Savi} posti`e gol protiv Foto: Tom JAKTRO Travnika

Doma}ini su poveli ve} u {estoj minuti autogolom Elvedina Varupe, koji je nespretno reagovao ispred Fejzi}a. U 21. minuti Travni~ani sti`u do izjedna~enja preko Nermina Varupe, koji nakon jedne akcije gostiju glavom neometano loptu {alje u mre`u Mirkovi}a. Na naredni gol se ~ekalo do 76. minute. Centar{ut Jahi}a zahvatio je Savi} i pogodio za vodstvo Zvijezde od 2:1, a kona~nih 3:1 postavio je u 90. minuti rezervista D`afi} na asisR. S. tenciju Pand`e.

60

SPORT

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE
13. kolo d:p-g bod

PREMIERSHIP United preokretom bolji od QPR-a

ENGLESKA

Begovi} siguran, Stoke pobijedio
olman fudbalske reprezentacije BiH Asmir Begovi} ponovo je bio odli~an na golu Stokea, koji je nadigrao Fulham sa 1:0 u utakmici 13. kola Premiershipa na Britannia stadionu. On je branio svih 90 minuta, a tre}u pobjedu Stokeu donio je Charlie Adam golom u 26. minuti. Manchester United je bio bolji od Queens Park Rangersa rezultatom 3:1. Svi golovi dati su u drugom poluvremenu. Iako je posljednjeplasirani tim {ampionata Engleske poveo po~etkom nastavka, favorizovani crveni vragovi slomili su otpor gostiju postigav{i tri pogotka u razmaku od osam minuta. U 26. minuti Ashley Young je pucao sa 14 metara pored lijeve stative. Sedam minuta kasnije Wayne Rooney je {utirao sa 12 metara, a golman QPR-a Julio Cesar odbranio. Brazilski ~uvar mre`e gostiju ponovo je bio na visini zadatka u 36. minuti, zaustaviv{i jo{ jedan udarac Rooneya, ovaj put iz ve}e udaljenosti. Gosti su do{li do vodstva u 52. minuti. Kieron Dyer je centrirao sa lijeve strane, golman tima sa Old Trafforda Anders Lindegaard odbio loptu na noge Jamieu Mackieu, koji je poslao loptu u mre`u iz neposredne blizine. Tim Alexa Fergusona poravnao je rezultat u 64. minuti kada je nakon asistencije Danija Welbecka, Jonny Evans glavom sa dva metra pogodio za 1:1. United je na~inio pot-

Premiership uta pob ner por

1. Manch. United 13 10 0 3 2. Manch. City 3. WBA 4. Chelsea 5. Ever ton 6. Arsenal 7. West Ham 8. Tottenham 9. Fulham 10. Swansea 11. Stoke 12. Liverpool 13. Norwich 14. Newcastle 15. Wigan 16. Sunderland 17. Reading 18. Aston Villa 20.QPR Sunderland - WBA Lukaku 81pen, For tune 90+4) Ever ton - Norwich (Naismith 12 - Bassong 90) 12 8 4 0 13 8 2 3 12 7 3 2 13 5 6 2 12 5 4 3 12 5 4 3 12 5 2 5 13 4 4 5 12 4 4 4 13 3 7 3 12 3 6 3 13 3 6 4 12 3 5 4 13 4 2 7 12 2 6 4 12 1 6 5 12 2 3 7 13 0 4 9 Rezultati

32:18 30 25:10 28 23:15 26 24:13 24 23:17 21 23:13 19 15:12 19 20:21 17 25:23 16 18:16 16 11:11 17:16 10:19 13:17 12:16 16:22 10:22 18:30 10:26 16 15 15 14 12 9 9 8 4 2:4

G

Najugodnije iznena|enje West Bromvich Albion savladao kao gost Sunderland sa 4:2 Everton i Norwich remizirali

15:23 14

19. Southampton 12 2 2 8

(Gardner 73, Sessegnon 87 - Gera 30, Long 44, 1:1

Manchester United - Queens Park Rangers 3:1 (Evans 64, Fletcher 68, Hernandez 72 - Mackie 52) Stoke - Fulham (Adam 26) 1:0 3:2

Sa~uvao mre`u netaknutom u pobjedi nad Fulhamom: Asmir Begovi}

puni preokret u 68. minuti. Rooney je centrirao iz kornera sa lijeve strane, a Darren Fletcher glavom sa pet metara postigao gol. Doma}i su dotukli uzdrmanog protivnika iz akcije u 72. minuti - Welbeck je proigrao Javiera Hernandeza, koji je savladao nemo}nog Cesara preciznim {utem. Najugodnije iznena|enje West

Bromvich Albion savladao je kao gost Sunderland sa 4:2 u prvom subotnjem me~u. Strijelci za osmi trijumf ekipe koju sa klupe predvodi Steve Clarke bili su Zoltan Gera u 30, Shane Long u 44, Romelu Lukaku u 81. iz penala i Marc-Antoine Fortune u 90, a za pora`ene Craig Gardner u 73. i Stephane Sessegnon u 87. Everton i Nor-

wich odigrali su nerije{eno 1:1. Doma}in je poveo preko Stevena Naismitha u 12, a gost izjedna~io golom Kamerunca Sebastiena Bassonga u 90. minuti. Wigan je pobijedio Reading 3:2. Za doma}ina trostruki strijelac bio je Jordi Gomez u 58. 68, i 90. minuti, a za goste Morrison u 35. i Ali Al Habsi autogol u 79. Z. R.

Wigan - Reading (Jordi Gomez 58, 68, 90+2 - Morrison 35, Ali Al Habsi 79ag) Aston Villa - Arsenal Nedjelja Swansea - Liverpool Southampton - Newcastle Chelsea - Manchester City Tottenham - West Ham

(sino}) (14.30 sati) (16) (17) (17)

Vijest dana

BUNDESLIGA Bavarci sve rije{ili za poluvrijeme

NJEMA^KA
Bundesliga 13. kolo

Bodovi iz Mainza idu u Dortmund
Pobjedu za drugo mjesto na tabeli milionerima donijeli Reus i Lewandowski Schalkeu samo bod protiv Eintrachta

1. Bayern 2. Borussia D. 3. Schalke 4. Eintracht 5. Bajer 6. Werder 7. Hannover 8. Mainz 9. Hamburger 10. Freiburg 11. Borussia M. 12. Stuttgart 13. Wolfsburg 14. For tuna 15. Nurnberg 16. Hof fenheim 17. Fur th 18. Augsburg

13 11 1 1 13 7 4 2 13 7 3 3 13 7 3 3 12 6 3 3 13 5 3 5 13 5 2 6 13 5 2 6 13 5 2 6 12 4 4 4 12 4 4 4 12 4 4 4 13 4 3 6 13 3 5 5 13 3 4 6 12 3 3 6 13 1 5 7 12 1 3 8 Rezultati

38:5

34

28:14 25 23:15 24 26:19 24 21:17 21 21:19 18 25:25 17 16:16 17 12:16 17 16:14 16 18:23 16 14:20 16 13:20 15 13:18 10:18 10:23 8:22 14 13 8 6 2:0

Pep Guardiola selektor Brazila?!

Kako pi{u brazilski mediji, biv{i trener Barcelone Pep Guardiola mogao bi postati novi selektor Brazila. Ovu vijest su ekspresno prenijeli i najutjecajniji mediji u Evropi. Vijest naravno nije slu`bena, ali Brazilci su prili~no uvjereni da }e ovaj trofejni stru~njak sjesti na klupu Selecaoa. Izvor blizak Kataloncu za brazilski dnevni list Lance izjavio je kako je Guardiola rekao da je Brazil jedina ekipa na svijetu koju bi odmah preuzeo. Ukoliko se to desi, Pep bi mogao Brazil voditi ve} na SP-u u Brazilu za dvije godine. Podsjetimo, Mano Menezes je u petak dobio otkaz nakon {to su ~elnici Brazilskog fudbalskog saveza (CBF) procijenili da nije u stanju o`ivjeti reprezentaciju.

Trinaesto kolo Bundeslige bilo je sretno za trenutno dva najja~a kluba u Njema~koj, Bayern i Borussiju iz Dortmunda. Bavarci su na Alianz areni, u svom stilu, ve} u prvom poluvremenu rije{ili pitanje pobjednika. Martinez je u tre}oj minuti na~eo odbranu Hannovera, a do kraja prvog dijela jo{ dva gola su odsjela u mre`i njema~kog predstavnika u Evropskoj ligi. Prvo je pogodio Kroos u 24, a potom i Ribery u 37. minuti. U drugom dijelu nastavio se potop gostiju. Na 4:0 povisio je mladi Dante u 63. minuti, a ~etiri minute kasnije za "petardu" se pobrinuo rezervista Gomez, povratnik nakon duge pauze na kojoj je bio zbog povrede. Borussija iz Dortmunda gostovala je u Mainzu, gdje je tra`ila tre}u uzastopnu pobjedu koja bi ih vratila u sami vrh tabele. I uspjeli su u tome. Iako su doma}ini poveli golom Caligiuria u 4. minuti, drugo mjesto crno-`utima donijeli su nezaustavljivi Reus (11) i Lewandowski (43). Kiks na doma}em terenu sebi je dopustio Schalke. ^ini se je da odli~an rezultat u Ligi prvaka (izborili drugi krug) ostavio traga na ekipi, pa su sa Eintrachtom odigrali samo 1:1, a mre`u su tresli Huntelaar za Schalke (13), te Aigner za Eintrhacht (13). Bodove su podijelili i Wolfsburg i Werder. Bilo je 1:1 nakon 90 minuta. Gosti su poveli u 34. minu-

18:26 12

For tuna - Hamburger

(Kruse 45+1, Reisinger 63) Bayern - Hannover 5:0 (Mar tinez 3, Kroos 24, Ribery 37, Dante 63, Gomez 67) Fur th - Nurnberg Mainz - Borussia D. (Caligiuri 4 - Reus 11, Lewandowski 43) Schalke - Eintracht 0:0 1:2 1:1 1:1

Gomez svoj povratak obilje`io golom

Reuters

ti preko Arnautovi}a, a doma}in je spasio bod u 64. minuti kada je mre`u Mielitza zatresao Dost. Jedini me~ bez golova odigrali su Furth i Nurnberg. Ipak, da utakmica ne bi pro{la neopa`eno, pobrinuli su se Sararer u 61. minuti kod doma}eg, te Feulner u 35. minuti kod gostuju}eg sastava kaM. K. da su obojica zaradili crvene kartone.

(Huntelaar 11 - Aigner 13) Wolfsburg - Werder (Dost 64 - Arnautovi} 35) Nedjelja Freiburg - Stuttgart Augsburg - Borussia M. Hof fenheim - Bajer L. (15:30 sati) (17:30) (17:30)

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SPORT

61

ZENI^KI PREMIJERLIGA[ BOLJI OD DERVENTE

^elik preuzeo vodstvo
Bila je to najlo{ija partija ^elika ove sezone, ali su Zeni~ani na kraju uz dosta sre}e do{li do pobjede
Rukometa{i ^elika nakon preksino}nje pobjede u Zenici nad eki pom Der ven te re zul ta tom 34:33 (18:19) preuzeli su vodstvo u Premijer ligi BiH od Gora`da koje je do`ivjelo poraz u Grada~cu. Bila je to najlo{ija partija ^elika ove sezone, ali su Zeni~ani na kraju uz dosta sre}e do{li do pobjede. Gosti su se prikazali u lijepom svjetlu i pokazali da njihovo pretposljednje mjesto na tabeli svakako nije ono {to svo jim kva li te tom za slu `u ju. Zbog povreda, za ^elik nije nastupio najbolji odbrambeni igra~ Goran [arenac, koji je zadobio povredu na pro{loj utakmici u Prijedoru i ljevoruki Edvin Begovi}, dok se nakon pauze od tri me~a vratio krilni igra~ Milan Duvnjak, koji je odigrao jedno poluvrijeme. ^eliku je zaista malo {ta i{lo od ruke u ovom me~u. Gosti su u 34. minuti imali prednost od tri gola razlike - 19:22. Sa ~etiri uzastopna gola Mirze Derven~i}a doma}i su do{li do preokreta u 45. minuti, kada je na semaforu stajalo 27:25, ali su su serijom proma{aja doveli u nezgodnu pozi-

^elik - Derventa 34:33
Gradska arena u Zenici. Gledalaca: 250. Sudije: Edin Kulovi} i Vedad [kalji} (oba Ilid`a). Sedmerci: ^elik 5 (3), Derventa 8 (6). Isklju~enja: ^elik - 10, Derventa - 6 minuta. ^ELIK: Beganovi}, Ivan~ev 2, M. Derven~i} 6 (2), Marti} 5, Dominikovi}, ]osi} 2, Brki} 5, Al. Begagi} 6, Kadi} 8 (1), Vidimli} (2 odbrane), R. Derven~i}, Ad. Begagi}, Kobilica, Duvnjak, Star~evi} (8 odbrana). Trener: Ljubomir Filipovi}. DERVENTA: Blagov~anin (11 odbrana, 2 sedmerca), Mari} 7, Puljizovi} 10 (4), Sibin~i} 5 (1), Todori} 5, Zemunovi}, [krga 4, Banovi}, Mi{anovi}, Kuzman, Mar~eta, Zeki} 2, Bibi}, Bjeli} (5 odbrana), ^azarevi}. Trener: Zoran Doki}. Promijenili su malo ekipu. Ovo je bila jedna od na{ih najlo{ijih partija. Pritisak nas je uhvatio i zbog ~injenice da se ovom pobjedom vra}amo na prvo mjesto. U{li smo dosta nervozno, a i sudijski par nije dorastao ovakvom me~u. Napravila je dosta gre{aka. Nismo to sebi smjeli dozvoliti. Na prvom mjestu mi sa jednom lo{om igrom, indolentnom i sudije na drugom mjestu najve}i smo krivci za ovako lo{e izdanje” kazao je Ljubomir Miki Fili, povi}, trener ^elika. Sljede}e sedmice ^elik ide Gora`du, gdje }e poku{ati iznenaditi ovu ekipu. “Imamo trenutno bolju ekipu od Gora`da. Dodu{e, malo nas gu{e povrede, i ako budemo svi spremni za tu utakmicu, idemo na pobjedu u Gora`de, za{to da ne?” istakao je kapiten crveno, crnih Aldin Begagi}. Ostali rezultati: Bosna BHT Bosna Prevent 26:25, Grada~ac - Gora`de 33:26: Gra~anica Zrinjski, Konjuh - Krivaja, Leotar - Prijedor i Kakanj - ^apljina (u subotu).
Mi. D.

Oslabljeni Zeni~ani osvojili puni bodovni plijen

ciju. Posljednjih 40 sekundi Derventa je imala priliku za poravnanje. Nisu uspjeli uputiti udarac i na kraju su imali deveterac, kada je ve} bilo isteklo regularno vrijeme. Prvi {ut sa devet metara Sa{e Puljizovi}a zaustavio je blok, a Davor Kadi} je zbog pomjeranja u bloku zaradio isklju-

~enje. Drugi {ut Puljizovi}a nije izveden po pravilima te je gol koji je postigao poni{ten jer su sudije i prije njegovog izvo|enja zbog pomjeranja svirale kraj. “Derventa je izgubila dvije te{ke utakmice ku}i i do{ao im je status premijerliga{a u pitanje. Znali smo da }e odigrati dobro.

IAAF u Barceloni proglasio najbolje u 2012.

Preminuo biv{i svjetski prvak u boksu

Bolt i Felix atleti~ari godine
Me|unarodna atletska federacija (IAAF) proglasila je najbolje atleti~are u 2012. godini na zavr{noj sve~anosti proslave 100. godi{njice djelovanja. Sve~anost se odr`avala u Barceloni, a u kona~nom izboru nije bilo iznena|enja. Jamaj~anin Usein Bolt i Amerikanka Allyson Felix najbolji su u ovom tradicionalnom izboru. Bolt je ove godine osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu, na 100, 200 i na 4x100 metara i tako ponovio uspjeh sa Igara u Pekingu ~etiri godine ranije. Ovo je ~etvrti put u posljednjih pet godina da Bolt osvaja nagradu za najboljeg atleti~ara. Feliks je tako|e bila osvaja~ica tri zlatne medalje na OI u Londonu, na 200 i na 4x100 i 4x400 metara. Ovo je prvi put u karijeri ameri~ke sprinterke da je progla{ena za najbolju na svijePrinc Albert II, tu. Slavila je isUsain Bolt, pred Va le rie Allyson Felih i Adams i Jessipredsjednik IAAF-a ce Ennis te taLamine Diack ko na tro nu u Barceloni naslijedila SalReuters ly Pearson.

Hector Camacho, `rtva nepoznatog napada~a

Porodica donijela najte`u odluku

K@K ^elik Zenica napustila Amerikanka
Amerikanka Stanicia Graham, koja igra na poziciji centra ili krilnog centra, napustila je zeni~ki ^elik i karijeru }e nastaviti u Jordanu. Ova 26-godi{nja igra~ica je u `enskoj regionalnoj ko{arka{koj ligi - Adriatica u sedam utakmica ove sezone provela u igri 116 minuta i postigla 70 poena. Uz to, imala je 33 skoka i devet asistencija. Nakon Josipe Bure, koja je oti{la iz ^elika neposredno pred po~etak sezone u Gospi} CO, Mo-

Graham oti{la u Jordan

nike Veselovski, koja je oti{la u Italiju, Anese Ham{i}, koja se nezadovoljna minuta`om, vratila u sarajevski @eljezni~ar, te Zvjezdane Gagi}, koja se vratila u Slobodu iz Bosanskog Novog, ovo je peta igra~ica koja je napustila ^elik. Do kraja polusezone ostale su jo{ dvije utakmice, te se o~ekuje da }e nakon toga reagovati iz uprave kluba i anga`ovati jednu ili dvije kvalitetne zamjene. Mi. D.

Portorikanac Hector Camacho, biv{i bokserski prvak svijeta, preminuo je u subotu u bolnici Rio Piedras od posljedica ranjavanja. Iz bolnice su jo{ u ~etvrtak objavili da je biv{i bokser klini~ki mrtav, odnosno da testovi ne pokazuju nikakvu mo`danu aktivnost. Na `ivotu su ga odr`avali samo aparati koji su isklju~eni u subotu nakon {to su se od Camacha oprostili majka i njegova trojica sinova. Iako se najstariji sin protivio isklju~ivanju aparata, ostatak obitelji je procijenio da je takva odluka najbolja budu}i da boksa~ nije imao nikakvih izgleda za oporavak. U bolnici je Camacho zavr{io nakon ranjavanja vatrenim oru`jem u Bayamonu. Nesretni bokser je bio na mjestu suvoza~a u automobilu svog prijatelja u trenutku kada je nepoznati po~initelj otvorio vatru na njih. Camacho je pogo|en, a metak je pro{ao i kroz vrat i slomio mu dva pr{ljena.

62

OGLASI

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH» br: 34/03) i Zakona o Fondu za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije («Slu`bene novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona» broj: 6/12) i ~lanova 10, 11, 12, 13, 14 i 15. Statuta Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije, ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije objavljuje

MALI OGLASI
NEKRETNINE ZAMJENA
SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM stan 67m2 ul. Josipa Slavenskog Ilid`a za Bijeljinu. Tel. 063/790480.k MIJENJAM jednosoban stan 54m2 u Br~kom za odgovaraju}i u Sarajevu. Tel:033/610-771. k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293.k IZDAJEM sobu blizu medicinskog i gra|evinskog fakulteta. Tel. 033/205396.k IZDAJEM sobu, blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396.k KATEDRALA blizina, izdajem osobi lijepo namje{ten stan 70m2, et. grijanje. Mob. 061/488-033.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda, 36m2, ul. [enoina br. 6. Mob. 062/326-886.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta Suda 36m2, [enoina 6. tel. 062/326886.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa c.grijanjem, Ul. Porodice Ribar, Hrasno. Tel. 544-863, 061/809-336.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizin hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293.k KONFORNO namje{tena garsonjera u novom objektu za jednu ili dvije osobe, u centru grada - Mejta{ + dvori{te, parking i vrt. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM ku}u na sprat, 4 sobe, kuhinja, mkri ~vor, nus prostorije, dvori{te, vrt, parking, povoljno. Mob. 061/869396.k IZDAJEM ku}u sa dvoeta`nim stanom, gara`om i dvori{tem.Tel. 061/812-046.k IZDAJEM gara`u u Centru grada [trosmajerova ulica. Tel. 061/908-587.k IZDAJEM dvosobankon. stan kod Islamskog fakulteta sa parkingom i pogledom na ~ar{iju. Tel. 061/321-027.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, ul. Trebevi~ka. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan po `elji za dvije studentice. Tel. 535-475.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM dvosoban stan Kula G. u Tuzli. Tel. 061/721-850.k IZDAJEM namje{ten veoma udoban stan [opng Grbavica 86m2 povoljno. Tel. 061/325-077.k IZDAJEM smje{taj za studenticu ili uposlenu `ensku, osobu 200KM sa pla}enom re`ijom. Tel:061/130-348.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem Trebevi~ka br. 64. Tel. 033/443620.k NAMJE[TEN stan od 402m2 u ulici Hamdije Kre{evljakovi}a iznajmljujem. Tel. 061/835-865.k IZDAJEM stan 40m2 kod Katedrale u Sarajevu. Tel. 061/721-850.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k IZDAJEM namje{tenu sobu, grijanje, upotreba kuhinje, kupatila, na du`e vrijeme, ozbiljnom zaposlenom, N. Grad. Tel. 463-977.k IZDAJEM gara`u kod Drvenije mosta. Mob. 061/157-677 i 033/218-490.k

63

IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju, za granap, 40m2, 250 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, na Marin dvoru. Mob. 066/775-459.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, `enama, mo`e i bra~ni par, 150 KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM dva poslovna prostora Papagajci povr{ine 40m2 i 20m2. Tel. 033/535165 i 061/141-676.k IZDAJEM namje{ten veoma udoban stan [opng Grbavica 86m2 povoljno. Tel. 061/325-077.k IZDAJEM smje{taj za studenticu ili uposlenu `ensku, osobu 200KM sa pla}enom re`ijom. Tel:061/130-348.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem Trebevi~ka br. 64. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM stan, na Grbavici, [oping, 54m2, M. Muteveli}a, 4 sprat, namje{ten, 450 KM. Mob. 061/540-015.k IZDAJEM garsonjeru u Kova~i}ima. Mob. 061/864-086.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252-663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

J AV N I O G L A S
za imenovanje na poziciju ~lana Upravnog odbora Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije I. Predmet javnog oglasa Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za ~lana Upravnog odbora Fonda za za{titu okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona/`upanije: - ^lanovi Upravnog odbora 5 (pet) ~lanova II. Opis pozicije ~lana Upravnog odbora: - Fondom upravlja Upravni odbor; - donosi Statut i druge op}e akte Fonda; - donosi finansijski plan, utvr|uje program rada, usvaja godi{nji obra~un i izvje{taj o radu; - stara se o blagovremenom prilivu sredstava u Fond kao i transparentnom odlivu istih; - odr`ava fiskalni balans i ne dopu{ta stvaranje finansijskih obaveza Fonda prema korisnicima koje ne mo`e pokriti iz prihoda; - imenuje i razrje{ava direktora; - imenuje komisije i radna tijela Upravnog odbora; - zaklju~uje po potrebi ugovor s korisnicima sredstava Fonda; - vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i drugim op}im aktima Fonda. III. Mandat ~lana Upravnog odbora ^lanovi Upravnog odbora imenuju se na period od ~etiri godine. IV. Uslovi za pozicije Kandidat mora ispunjavati sljede}e kriterije: - univerzitetsko zvanje i zavr{en VII stepen stru~ne spreme. Op}i kriteriji za imenovanja Kandidat za poziciju u Nadzornom odboru koja je predmet ovog javnog oglasa treba ispunjavati sljede}e op}e kriterije: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, ali ne stariji od 60 godina, - da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine FBiH», broj: 34/03), - da nije izabrani du`nosnik, nositelj izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa («Slu`beni glasnik BiH», broj: 16/02), - da nema privatni interes u privrednom dru{tvu u kojem se kandidira u smislu ~lana 2. ta~ke 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prekr{aj, nespojivo s pozicijom za koju se kandidira, - da mu pravosna`nom presudom nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti privrednog dru{tva. V. Potrebni dokumenti Prijava kandidata treba da sadr`i kra}u biografiju sa preciznim kratkim pregledom profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija): - diplomu o zavr{enom fakultetu, - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopiju CIPS li~ne karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri (3) mjeseca), - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo protiv imovine, privrede, ustavnog ure|enja, zloupotrebe slu`benog polo`aja ili druge odgovorne du`nosti, - uvjerenja da mu nije izre~ena za{titna mjera u smislu Zakona o privrednim prestupima, - ovjerenu izjavu da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere (ovo se odnosi samo na kandidate koji su u posljednje tri godine bili zaposleni u dr`avnoj slu`bi na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini, bilo na nivou dr`ave ili entiteta), - ovjerenu izjavu da se na kandidata ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - ovjerenu izjavu da kandidat nema direktnih ili indirektnih interesa u bilo kakvoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba li~nih interesa sa njegovim slu`benim du`nostima. - ovjerenu izjavu da kandidat nije na funkciji u politi~koj stranci. VI. Ostale napomene Svi kandidati koji budu stavljeni na listu za u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor koju imenuje kantonalni ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovo imenovanja. Obrasci }e se dobiti neposredno prije odr`avanja intervjua. Sve informacije u toku postupka kandidiranja su transparentne osim, ako informacije o podnositeljima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka BiH («Slu`beni glasnik BiH», br: 32/01). Javni oglas }e se objaviti u “Slu`benim novinama FBiH” i dnevnim novinama “Oslobo|enje”. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja. Prijave s tra`enim dokumentima s naznakom “PRIJAVA NA JAVNI OGLAS - UPRAVNI ODBOR FONDA ZA ZA[TITU OKOLI[A HERCEGOVA^KO-NERETVANSKOG KANTONA/@UPANIJE” treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a HNK/@ Bra}e Feji}a bb, 88 000 Mostar Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
BiH Mostar, Bra}e Feji}a bb Centrala: +387 36 551 841, 551 823, 550 680 Tel.: +387 36 551 823 Fax.: +387 36 552 806

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k STANOVI Mojmilo 55, Hrasno 53 i 65. Mejta{ 49 i 54, Dobrinja 55, 68 i 89 Isto~no Sarajevo 60, 29 www.nerasbih.com. Tel. 061/374-787.k STANOVI Vraca-Grbavica 73, Alipa{ino P. 64. Dolac Malta 79, Aneks 40, Skenderija 57, Centar 84, 110, 135, Ko{evo 83, www.nerasbih.com. Tel. 066/488818.k KU]E - GLADNO POLJE uz glavni put P+I sa cca 170m2 stamb.povr{ine, parcele 1.000 m2, pom}ni objekti, sve 1/1, 125.000 KM (mgu} dogovor). Tel. 061/375-787 www.nerasbih.com.k AGENCIJA potra`uje stanove i ku}e, za prodaju, profesionalna usluga. Mob. 061/136-705.k POTREBNI prazni i namje{teni stanovi za iznajmljivanje. Tel. 061/350-448.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PRODAJA
NAJPOVOLJNIJE tr`i{ne cijene u novogradnji, za useljive stanove, na Stupu od 56-72m2, cijena 1m2/1.399 KM sa PDV, gratis parking, ugrun~eni. Tel. 061/548-023.sms PRODAJEM stan 100M2, kod Op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor. Mob: 061/215-033.sms PRODAJEM dvosoban stan, ^. Vila I, 67,5m2 + dva balkona, dva mokra ~vora. Tel. 033/649-457.
1218

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101.
000

EKSTRA POVOLJNO - ku}a i 1,5 dunum zemlje u Bla`uju, papiri uredni. Cijena 65.000 KM. Mob. 061 913-140.k HRASNO jednosoban stan 38m2, 2 sprat 1000eura/m2. Tel:061/555-949.
1155

IZDAJEM stan u Tuzli, Stupine B13, dvosoban, 51m2, lo|a, blindirana vrata. Tel. 061/548-917.sms IZDAJEM komplet namje{ten stan, grijanje, kablovska, internet, Alipa{ino polje A1. Mob: 061/156-340.sms IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u zgradi, na Grbavici. Mob. 061/233-078.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan, 200m od zgrade predsjedni{tva, centralno grijanje i lift, 500KM + re`ije. Mob. 060/317-6748.k DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1 spra, bez stvari 300KM. plinsk grijanje. Tel: 066/995-944.k IZDAJEM namje{ten stan u privatnoj ku}i, centar. Tel. 204-984.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k IZDAJEM gara`u u strogom centru grada ul. [trosmajerova 2. Mob. 061/908587.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k

STAN u centru Ul. Ko{evo, 3 sprat, 2200KM/m2, Pru{~akova kod zgrade vlade 87m2, 215.000KM. Tel. 065/819136.k ZEMLJI[TE, Gladno Polje, 6 duluma, dobra lokacija, 28KM/m2, 168.000KM. Tel. 063/732-410.k PRODAJEM 80m2 Ciglane, balkon, ostava, adaptiran, namje{ten, 218.000KM. Tel. 062/619-361.k KU]A u Starom Gradu, ^adord`ina 200m2, 400m2 oku}nice, sre|ena, 350.000KM. Tel. 063/732-410.k KU]A, Brije{}e brdo, sagra|ena 2008. god, p+s, useljiva, 240m2, 670m2 oku}nice, 100.000KM Hitno. Tel. 062/959-129.k KU]A, Lepenica, 3 duluma zemlje, ku}a pod plo}om, 60.000KM. Tel. 063/732-410.k LUJA PASTERA, 68m2, II sprat, 98.000KM, Centar-M.M. Ba{eskije kod Vje~ne vatre, 109m2, I sprat, 1200eura/m2. Tel. 061/320-439.k PRODAJEM manju ku}u na Vratniku, grijanje, parking, bez ba{te, mo`e i zamjena. Mob. 061/521-194, 033/238-776.
1100

STAN u centru Vogo{}e, 113m2, cijena 1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k STAN u Sarajevu, ~etverosoban (94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k

64

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM troiposoban stan 85m2 renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797, 033/617-742.k PRODAJEM ku}u u Starom gradu, Mihrivode od 150m2, gara`a 25m2 ba{ta 400m2. Tel. 061/262-336.k ^ENGI] Vila Grada~a~ka 54m2 dvosoban 5 sprat c.g. dvostran 75.000KM. Tel. 066/340-748.k DOBRINJA 2 Salke Lagumd`ije 39m2 jednosoban 2 sprat. Tel. 061/526-243.k GRBAVICA Grbavi~ka kod O[ 37m2 jedosoban 1. sprat, balkon, orijentisan. Tel. 061/247-777.k HRASNO d`amijska 54m2 Dvosoban 10. srat 2 balkon 2. lifta, 1700KM. Tel. 062/295-919.k CENTAR Odoba{ina 44m2 jednoiposoban 1 kat renoviran, plinsko eta`no+struja 82.000KM. Tel. 061/150519.k CENTAR H. Kre{evljakovi}a 96m2 1. sprat troiposoban balkon. Tel. 061/899209.k PRODAJEM stan 140m2 Ravne Ciglane 1 sprat povoljno. Tel. 063/419-296.k AGENCIJI potrebni stanovi i ku}e za prodaju, klijenti poznati. Tel. 061/136705.k PRODAJEM dvosoban stan 55m2 85.000K. ul. A. Benca N. Sarajevo. Tel. 647-840.k POLJE A. 56m2+balkon 2. sprat stanje odli~no 1370 KM/m2. Tel. 061/269-835.k PRODAJEM stan A. Polje 50m2/Trg solidarnosti stanje odli~no 72.000kM. Tel: 061/269-835.k DOLAC MALTA 55m2 neboder u Marka Maruli}a 1530 km/m2. Tel. 061/269835.k FERHADIJA 90m2/III vrhunski stan luksuzno ura|en kod Vatre. Tel. 061/559235.k HRASNO jednosoban stan ul. por Ribar 61.000KM. tel. 061/559-235.k [VRAKINO jednosoban 33m2 kvalitetno komplet sve ura|eno. Tel.061/559235.k PRODAJE se ku}a useljiva Hladivode sa 500m2 oku}ice. Tel. 061/534-319.k [VRAKINO jednosoban 33m2 kvalitetno komplet sve ura|eno. Tel. 061/559235.k DOBRINJA pored Merkatora 60m2 ima balkon I sprat plinsko grijanje 1270 km/m2. Tel. 061/559-235.k GARSONJERA 15m2/ I spr. na Ko{evskom stanje odli~no. Tel. 061/269-835.k DALMATINSKA strogi centar, stan 121m2 visoko prizemlje mogu}a i stanbeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221533.k PRODAJEM, ili mijenjam za dva trosoban stan 100m2 u Ferhadiji. Tel. 061/320594.k VRLO POVOLJNO prodajem ku}u u Busova~i dvije eta`e odmah useljiva. Tel.061/479-616.k ALIPA[INO polje Nerkeza Smailagi}a 67m2 dvoiposoban 8. sprat. Tel. 033/711665.k STARI GRAD Logavina 81m2 trosoban prizemlje plinsko eta`no. Tel. 033/711666.k PRODAJEM trosoban stan, 70m2, Hrasno, ul. Aleja Lipa, I sprat, centralno grijanje. tel. 445-371 poslije 15 sati.k KU]A u Centru Breze plac 600m2, 3 stana po 90m2 cijena 125,00KM. Tel: 062/577-638.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. ^ENGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k JEDNOSOBAN, 34m2 - centar, I sprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sarajevo, bez posrednika, fiksno 72.000KM. Mob. 062/225-508.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284-875.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k DOBRINJA 3 dvosoban stan 57m2 sprat cijena 78.000KM. Tel. 061/550-862.k PRODAJEM zemlji{te 1,470m2, sun~ano Paljevo Rje~ica, Novi grad- Tel. 033/218-753.k NAMJE[TEN stan od 402m2 u ulici Hamdije Kre{evljakovi}a iznajmljujem. Tel. 061/835-865.k KU]A u Had`i}ima sa oku}nicom useljiva, cijena po dogovoru. Tel. 420-319 i 521-187.k PRODAJEM pos. prostor 87m2, Vele{i}i, stambena zgrada, pogodan za sve namjene. Mob. 061/540-015.k PRODAJEM garsonjeru 32m2, 5 sprat, useljiva, novogradnja, Stup-Tibra 2, cijena povoljna. Mob. 061/540-015.k PRODAJEM stan 89m2, 1 sprat, ul. M. Spahe 8, mo`e biti i pos. pros. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM stanove u Vogo{}i, novogradnja, 47m2 i 61m2, 1.550 KM/m2. Mob. 061/540-015.k PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032.k STAN 59m2, A. Bu~e, dvosoban+2 balkona, 1m2/1.500 KM, eta`no grijanje. Mob. 061/552-163.k PRODAJEM povoljno gara`u 12,5m2, vl. 1/1, grunt, centar grada, ul. Kranj~evi}eva (ispod Konzuma). Mob. 061/869396.K PRODAJEM dvosoban stan 60m2 u Banja luci. Tel. 051/370-141.k

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
GRBAVICA, troiposoban stan 85m2 renoviran sa gara`om. Mob. 061/964-797 i 33/617-742.k PLAC 2200 m2 ku}a 300m2 poslovni prostor 150m2 uz cestu put za Kiseljak. Tel:062/577-638.k PRODAJEM vikendicu Kobilja~a kod Zigija 100m2 ba{te 50 m od ceste, voda struja, put. Tel:062/577-638.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Silolje. Mob. 062/868-328.k STOLAC, Dubrave, Prenj, prodajem zemlji{te, njiva i dva pa{njaka, uz put. Mob. 063/316-826, 036/805-160.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 77m2 Dobrinja C5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora, plin. Tel. 061/530-925.k PRODAJEM garsonjeru 24m2, Muvekita 7 (Ferhadija), 82.000 KM. Mob. 061/902-710.k PRODAJEM na Marijin Dvoru, V. Peri}a 2, 106m2 trosoban sa terpezarijom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669696.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k KO[EVSKO brdo P+I+I, parcela 300m2-400.000 Km, Vranik 125.000 KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM vikendicu u Gladnom polju, 40m2 sa 1.450m2 oku~nice. Kroz imanje prot}e mali potok. Mob. 061/276496.k PRODAJEM stan u Centru. Mob. 061/439-302.k PRODAJEM stan 52m2 na Alipa{inom polju mo`e i zamjena za Banja Luku. Tel. 542-668.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+potkrovlje+ba{ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555858.k PLINSKU pe} 7,5 kw, za dinjak, ma|arska proizvodnja, kao nova, povoljno. Mob. 061/488-559.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106540.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob: 061/515-235.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092978.k PRODAJEM kratku bundu, pravo krzno. Tel. 834-171.k

OSLOBO\ENJE

VOZILA
BMW 320 dizel, sivi karavan, 2000g. tek uve`en, bez gre{ke, cijena 10.600 KM. Tel. 061/709-429.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Renault Megan 1,6 2000g. ful. oprema reg. april. 2012. g. servisna knjiga. Tel:062/690-900.k PRODAJEM Opel Corsu, tek registrovana, 1998. godina. Mob. 061/217-101.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k OPEL Corsa 1,2 benzin, registrovana. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM za Golfa 2,3,4 alnaser-alteenator i za ostala vozila. Tel. 531-996, 062/693-470.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k PRODAJEM Mercedes-Oldtimer 240D, trajna registracija. Tel. 062/642-989.k PRODAJEM nove talijanske lance za malo auto, Alpes 20-12 mm. Mob. 061/304-467.k OPEL Corsa 1,2 benzin, registrovana. Mob. 061/375-168.k SUZUKI Swift 70 ks, tehni~ki ispravan. Mob. 061/324-462.k POLO 1.4 benzinac, 2005. god, prvi vlasnik, pre{ao 58.000km. Tel. 061/555270.k PRODAJEM krovni nosa} za Fiata Punto sa troja vrata, orginalni, 150KM. Tel. 061/530-510.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k PRODAJEM za Golfa 2,3, 4, alneser, alternator mo`e iza ostala vozila. Tel. 033/531-996 i 062/693-470.k POLO 1,4 benzinac puna oprema pre{ao 59.000KM. prvi vlasnik. Tel. 061/555-270.k PRODAJEM NISSAN Sony 1,6 benzin registrovan do 26.9.2012. u odli~nom stanju gara`iran fiksno 2.000KM. Tel. 061/275-666.k

PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 0617916737.k PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvije ringle za kuhanje, na plin. Tel. 061/156-920.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan cijena 150 KM i plinsku pe} 100 KM. Tel:061/553-633.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM Ta pe} Magnhrom 4kw termostat postolje. Tel: 061/223-393.k PRODAJA fiskalna kasa Best Ba idealna za sve maloprodajne objekte. radi kao kasa i kasa pisa~. Tel. 209-911.k PRODAJEM za brijanje patrone Mach 3 i fusion Gilite povoljno. Tel. 061/323906.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje. Tel: 0617323-906.k PRODAJEM tegle staklene od 1 lit. sterilisane, 4 kom/1 KM. Tel. 203-328.k PRODAJEM dva nova mu{ka odijela, {tof vuneni, teget br. 56, crni br. 58. Mob. 061/304-467.k PRODAJEM nov akumulator Silver Horsse 12V 100ah, povoljno. Mob. 062/054-858.k PRODAJEM plinsku bocu od 12 kg. Tel. 061/304-467.k PRODAJEM malu {vedsku grijalicu na plin. Tel. 0617304-467.k PRODAJEM bojler Gorenje 50l kori{ten 3 mjeseca, povoljno. Tel. 061/909-320.k PRODAJEM profesionalnu obu}arsku ma{inu. Tel. 061/160-439.k PRODAJEM mobitel Nokija 2 kartice cijena 150Km. Tel. 065/776-942 Sarajevo.k PRODAJEM {iva}e ma{ine bagat, Slavica i Singer, u koferu, dovozim na adresu. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA staklene tegle od 1 l. sa metalnim poklopcem. Tel. 033/203-328.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.kp PRODAJEM 24 kom. restoranske unutarnje stolice, uvoz iz [vedske nove neraspakovane. Tel. 061/553-653 od 8 do 16 sati.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJA
PRODAJEM na Ba{~ar{iji poslovni prostor 35m2, prizemlje i stan 50m2 iznad. Tel: 061/745-525.k VI[E stanova A. gradnje u Centru d 75m2-175m2.Tel. 061/299-911.k STAN Breka 105m2 dvoeta`ni M. Su{i}a 79m2 Mujezinovi}a. Tel. 063/157832.k STAN Ciglane 79m2. Tel. 062/758-330.k STAN 60 m2 ^. Vila V kat lift povoljno. Tel. 061/299-911.k KU]A Kova~i 150m2+gara`a na 300m2.Tel: 061/299-911.k STAN Bolni~ka Centar 77m2 stan ^obanija 96m2. Tel. 062/732-330.k PRODAJEM stan 71m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k PRODAJEM ku}u G. Hotonj 85m2+750m2 oku}nice grijanje, centralno plinsko i svi drugi priklju~ci i 1/1.Tel:033/200-509.k PARCELA na putu Sarajevo-Kiseljak 10.249, 1/1, gra|evinsko zemlji{te. Mob. 061/573-640.k VIKEND-ku}a, Jablani~ko jezero 330m2, 1/1, sve opremljeno. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM ku}u u Br~kom, Gluhokovac, kao i luksuznu novu ku}u kod Merkatora. Tel. 061/721-850.k PRODAJEM trosoban stan kod d`amije Novo naselje Solina-Tuzla. Tel,061/721850.k CENTAR Sarajeva, stan 70m2 III sprat. Tel. 065/417-832.k PRODAJE se na Dobrinji jednoiposoban stan sa stvarima 1720Km. Tel. 062/325-987.k PRODAJEM zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265-029.k STAN 40m2, ul. Olovska, ku}a sa 1.100m2 oku}nice, Novo Sarajevo. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM devastiranu vikendicu u Kijevu sa gra|evinskom dozvolom. Tel. 062/642-989.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{iji, I sprat, pogodan za kancelarije. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armije. tel. 445-370. poslije 15 sati.k CENTAR Titova 4,5 funkcionalan stan od 146m2 sa centr. grijanjem. Tel. 062/893-105.k PRODAJEM jednosoban stan 40m2 Grbavica I. Tel. 061/098-582.k ^ENGI] Vila D`emala Bijedi}a 53m2 dvosoban III. Tel. 033/956-098.k7 PRODAJEM ku}u Gornji Kova~i}i, 2 stana i podrum sa oku}nicom sve 1/1. Tel. 061/499-647.k PRODAJEM 1500m2 zemlj{ta u Nebo~aju uz asfaltni put udaljen 200 metara od glavne ceste. tel. 061/499-647.k

OSTALO

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
KUPOVINA
AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate {orvane, cijene do 80 KM, fine gold, dolazak na adresu, isplata odmah! Mob: 061/430-784.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata, dolazim na adresu. Mob. 061/965-126.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM pos. prostor do 30.000 eura, na relaciji Ba{~ar{ija-Ilid`a. Tel. 621-119, 062/006-319.k KUPUJEM stare satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456505. i 061/214-405.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakin i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata odmah, cijela BiH. Tel. 061/517-897.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata odmah u FBiH RS najpovoljnije 100%. Tel. 063/351-572.k KUPUJEM manji stan u Sarajevu. Tel. 062/762-572.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459893.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

65

POSLJEDNJI SELAM

na{em ocu na{e kolegice Emze

EMINU VRA@ALICI

EMINU VRA@ALICI

Nema tih rije~i koje bi mogle opisati prazninu koja je iza tebe ostala. Ipak, beskrajno smo ponosni {to smo te imali, jer plemeniti kratko `ive, a vje~no traju. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Tvoja supruga Zarfa, k}erke Dina, Emza, zetovi Adnan i Muamer te unu~ad Hana, Tajra i Edah
1333 BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382219.k NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181542.k SVE vrste gra|evinskog otpada mo`ete deponovati. Mob. 062/422-137.k ^ISTIM stanove ili poslovne prostore, 3KM po satu. Mob. 062/525-268.k ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije eko plastika, sanitarija, servis bojlera, itd. Tel. 061/132-149.k MOLERSKO farbarske usluge kvalitetno i povoljno. Tel: 061/323-906.k MOLER moluje stanove 1-sobni oko 100Km 2-sobni oko 150KM 3-sobni oko 200KM. Tel. 062/073-760 i 033/630332.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem. Tel. 061/268.-442.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste prevodi. Tel. 065/572966.k INSTRUIRAM |ake i studente i matematike i fizike na Ilid`i ~as 9KM. Tel. 033/621-976.k ENGLESKI za |ake i odrasle profesorica u mirovini dolazim na adresu. Tel. 061/139-768.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada i drugo. Tel. 062/423-123.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, poslovne prostore. Tel. 440-747.k i 065/327-328.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, ovoljno. ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227-990.k MIJENJAM filtera za nape i druge ku}ne potrebe dolazak besplatan. Tel. 061/867-4848.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k EXPERT za hidro-termo zolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098579.k ISCJELJENJE duhovnim putem, pomo}u u~enja Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstveni poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovna, usluge) i samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231.k VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljuje odvode. Tel. 033/535-659, 062/139-034.k AUTO-KOMBI prevoz stvari namje{taja, mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Tel. 033/541-878, 062/421-050.k TAPER - dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728, 061/926-560.k RADIM centralno grijanje, plinske instalacije, mijenjam konvektore kvalitetnim gusanim radijatorima, materijal obezbije|en. Tel. 061/922-476.k MOLERSKE usluge nudimo moleraj, gletovanje, tapete, radijatore, stolarije itd. Tel. 061/219-768, 033/456-979.k STAKLOREZA^KA radnja Edo, uramljujemo slike i ogledala, vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 221-902, 061/130034.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel. 061/513948.k TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne obi~ne. Tel. 061/141-676 i 204805.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k UREDNO i pedantno, ~istim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k DAJEM i dolazim na adrese instrukcije iz matematike. Tel:062/916-472.k INSTRUKCIJE iz matematike za va{u djecu dolazim na adresu.Tel. 062/391-715.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k

Oslobo|enje d.o.o.
000

Sa dubokim bolom i tugom javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga mama i baka

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.
955

ANGELA [EDL
umrla 23. novembra 2012. u 90. godini. Sahrana }e se obaviti 27. novembra 2012. godine u 13 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Zdravko, sestri~na Antonija D`eba, unuk Ivan Karlovi} sa suprugom Amrom, unuci Ivan i Danijel, snahe Lidija i Rada, te porodice ^asar, Bukvi}, Pitner, Stanojevi}, Elezovi} i prijateljica Sena Kapo. Ku}a `alosti: ul. Grbavi~ka br. 70.
000

ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.
001

MASA@A je od su{tinskog zna~aja za na{e fizi~ko, emocionalno i duhovno zdravlje. Priu{tite sebi masa`u. Mob: 062/074096.sms KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%!. Mob. 061/935-697.sms KNJIGOVODSTVENE usluge mo`ete pla}ati manje, a imati stru~nu, kompletnu uslugu i uvid u svoje poslovanje Email po{tom. Izrada i ovjera Z.R. za kampanjce. Cjenovnik na Web:avdiconline.com Tel: 033/613-829, 061/139-554.sms ^ISTIM i odr`avam va{e ba{te, vrtove i dvori{ta. Mob. 061/708-740.sms MIKADO Trakaste, rimske, panele, plise zavjese i dekore, vanjske PVC i alu.roletne, gara`na rolo i harmonika vrata. Tel: 033/789-999 Mostar 063/592-556.k “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350688.k TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524-461, 033/200003.k MOLERSKE usluge nudimo: moleraj, gletovanje, stolarija, radijatore, tapete i ostale stavke. Mob. 061/219-768 i 033/456979.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k

IN MEMORIAM

ZAPOSLENJE
POTREBAN konobar Tratoria TOSCA na Ciglanama sve informacije na Tel.033/972-340.sms RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k POTREBNA djevojka za rad u kaffeslasti~arni uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855. i 062/445-037.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717-061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k

26. 11. 2008 - 26. 11. 2012.

prim. dr. BERISLAV LJUBIBRATI]

Jako nam nedostaje{. Tvoji: @eljko, Nada i Ingrid, te Zdravka, Ivica i Anto s obiteljima
71120

RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605-437.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstveni poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samstalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`u nove i stare sdanitarije, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-969.k

RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 219-761, 061/234-026.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k

66

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem javljamo prijateljima, susjedima i poznanicima da je na{ dragi brat

fra BO@O PAVLIMIR BORI] pok. JOZE
blago preminuo u Gospodinu 23. novembra - studenog 2012, u 79. godini, nakon kratke i te{ke bolesti. Pogrebni obredi po~inju svetom misom u 12 sati, u crkvi Sv. Ante na Bistriku, u utorak, 27. studenog 2012. godine, a sahrana u 13.30 sati na groblju Sv. Josip. PO^IVAJ U MIRU BO@IJEM. O`alo{}eni: sestra Ankica i bra}a Anto, don. Vladimir, Ivan Tomo, Nikola i Mario, te nevjeste Rada, Sofija, Svjetlana i Jadranka sa djecom i unu~adima i sestri}i Sre}ko, Vlatko i Berislav Komljenovi} sa familijom, ostala rodbina Bori}, Pe}ar i Mio{i}.
1325

Bla`eni koji umiru u Gospodinu! (Otk 14,13) S vjerom u uskrsnu}e obavje{tavamo bra}u franjevce, rodbinu, prijatelje i poznanike da je 23. studenog 2012. u Sarajevu, u 79. godini, 60. godini redovni{tva i 54. godini sve}eni{tva s nadom u Gospodina preminuo

fra BO@IDAR BORI]
Misa zadu{nica slavit }e se u crkvi Svetog Ante na Bistriku u utorak, 27. studenog 2012. godine, u 12 sati.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

BEHIJA (MUSTAFE) TALOVI], ro|. TEMIM

Ukop }e biti istog dana na sarajevskom groblju Sveti Josip u 13.30 sati. Franjevci Bosne Srebrene i rodbina
001

preselila na ahiret u subotu, 24. novembra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Prevoz }e biti obezbije|en sa polaskom u 13.30 sati ispred ku}e `alosti u ulici Spasoja Blagov~anina br. 8, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: djeca Mehmed, Mustafa i \ulzida, snahe Sabaheta i Nermina, zet Mirsad, unu~ad, te porodice Talovi}, Temim, Akagi}, Ja{arevi}, Cvrk, Tankovi}, Kari}, Bav~i}, Crn~alo, Be{lija, Buza, Hod`i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u ulici Spasoja Blagov~anina br. 8/pr, Vogo{}a.
000

E[REF HUSEINBEGOVI]

Dvadeset {estog novembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e drage majkice

Iznenada nas je napustio

Dragi na{ Pa{o! Danas je {esti ponedjeljak kako se sastajemo bez tebe. Dovoljno vremena da shvatimo koliko nam nedostaje tvoja pozitivna energija, tvoje {ale, vedri duh i iznad svega tvoja pjesma... Smajo, Fetah, Vejsil, ^ako i Asim
1278

MILIVOJE NIKOLI]

u 86. godini.

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju

[EMSE LALI]
Unu~ad i praunu~ad
1324

Ispra}aj }e se obaviti 26. novembra 2012. godine u 9 sati ispred kapele Miljevi}i - Isto~no Sarajevo. O`alo{}ena porodica
71101

POSLJEDNJI POZDRAV
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

uz lijepo sje}anje

MIRI KADI]U
Ostavio si nam mnogo. Tvoju plemenitost, humanost i po{tenje ~uva}emo zajedno s tvojom porodicom. S ljubavlju i po{tovanjem, uposlenici USAID-a i ameri~ke ambasade
AX

SR^ANA (LUKE) LA[TRO
preminula 20. novembra 2012. u 77. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra 2012. godine na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Maja i Snje`ana, unuk Danijel, zet Ranko, sestra Finka, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

MLADENU DRAGOJE
Od Marija Dragoje sa porodicom
1327

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

67

DU[KA DEJANOVI]A
26. 11. 1992 - 26. 11. 2012.

S ljubavlju,

sin Sa{a, supruga Vesna, Pu{ina Uzeir, Marija i Narcisa
1321

Dvadeset {estog novembra navr{ava se sedam godina otkako nije sa nama

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju i arhitekti "Palme"

prim. dr. KEMAL NIK[I]

S ljubavlju i po{tovanjem, brat Muhidin sa porodicom
1320

Dvadeset {estog novembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e drage majkice

EMIRU MIRI KADI]U
[EMSE LALI], ro|. KRUPALIJA

Molimo dragog Allaha d`.{. da joj podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, u 11 sati u ku}i merhume, Vi{njik br. 5. O`alo{}eni: sinovi Avdo, Nijaz i Nedim
1324

[aban Ljumi} sa porodicom i osoblje cafe slasti~arne "Palma"
1771

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

SJE]ANJE na na{eg druga

^etrdeset je dana otkako je oti{ao na{ voljeni

DU[AN VUK[A
BRACU KAROVI]A
25. 11. 2010 - 25. 11. 2012.

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

U na{im srcima }e{ biti dovijeka, ponosni smo na Tebe i Tvoj `ivot i sretni {to smo ga dijelili zajedno.
Amir, Rusmir, Nijaz, Ivan, Slavi{a, Slavko i Paja

Tvoji: Rada, Zoran, Dragan i Milan sa porodicama
1768

Tel: 387/30/879-438

1323

68

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SALIH (MEHE) HUSI]
preselio na ahiret u petak, 23. novembra 2012, u 67. godini.

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Za ovaj trenutak - pripremite se...(hadis) Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SABAHUDIN (D@EMALA) OSMANOVI]
preselio na ahiret u petak, 23. novembra 2012, u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, u 13.15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga Marica, sin Haris, k}erka Zlata, unuk Harun, sestre Zumra, Azra i Jasna sa porodicama, punica Amalija, tetke Amira, Tahira, Zlata i D`emila sa porodicama, strina Asima sa porodicom, snaha Selma, zet Guiseppe, prijatelj Sulejman sa porodicom Odoba{i}, te porodice Osmanovi}, Ku~evi}, Kozica, Mari}, Vare{anovi}, Lojo, Red`velja, Arnautovi}, D`idi}, Nikoli}, Leti}, Moffa, Sadikovi}, Hodovi}, Mulahalilovi}, Omer~evi}, [abi}, Buljugi}, Gavranovi}, Tesar, Badanjak, Nik{i} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 13.15 sati u d`amiji Pehlivanu{a.
000

EMIN (OSMANA) VRA@ALICA
preselio na ahiret u petak, 23. novembra 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Prevoz }e biti obezbije|en sa polaskom u 13.15 sati ispred Mjesne zajednice Pofali}i do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Zarfa, k}erke Elvedina i Emza, unu~ad Hana, Tajra i Edah, zetovi Muamer i Adnan, sestre Ramiza i Ha{a, bra}a Muradif i Adem, snaha Magbula i zet Rifet, svastika Bahra i bad`o Aziz sa porodicom, {ura Bejto sa porodicom, brati}i i brati~ne, amid`i~ne Ilduza i Hiba, te porodice Vra`alica, Mo}evi}, Bu~an, Fazli}, Vrp~i}, Sadagi}, Bakija, Tucak, Bali~evac, ^e{ljar, Ali}, Brekalovi}, D`aferagi}, Ibragi}, [uvalija, Mrvo, Pjano i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u ulici Humska br. 406.

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Emina, sinovi Almir i Aldin, snahe Sabira i Izabela, unu~ad Zlatan, Arman, Riana i Ajlin, bra}a Adil i Seid, sestra Vahida, snahe Fata i Behka, {ure Musi} Enver, Ekrem i Nijaz sa porodicama, svastika Kapo Hidajeta sa porodicom, prijatelj Reuf i prija Azemina, brati}i, brati~ne i sestri~na sa porodicama, prijatelji Avdi} Emir i Ne{o Siljanovski sa porodicama, te porodice Husi}, Musi}, Bjelica, Smailhod`i}, Agi}, Kapo, Ibri~i}, [ehovi}, Meki}, Katana, Mizdrak, Sa~i}, Leka, Tar~in, [abanovi}, Veli}, Godinjak, Mehmedagi}, Ramovi}, ]osi}, Hasanovi}, Ja`i}, \ozo, Mahmutovi}, Miso, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u ulici Cicin han br. 19.
000

SJE]ANJE

000

na voljene roditelje Navr{ilo se ~etrdeset tu`nih dana otkako nije vi{e sa nama na{ dragi i plemeniti Pro{lo je najtu`nijih 40 dana otkako je ovaj svijet napustio na{ dragi otac, suprug, punac, veliki prijatelj, zaljubljenik u Bosnu i Hercegovinu

@ELJKO PETROVI], zvani LORD

DU[AN VUK[A
Ponosni smo {to smo Te imali, a vje~no tu`ni {to smo Te izgubili, jer dobri ljudi kratko `ive, a vje~no se pamte. Tvoji: Du{ka i Boro
1767

ANA KARA^I]
2010 - 2012.

ILIJA KARA^I]
1985 - 2012.

Najve}i dio `ivota proveo u Sarajevu, preminuo u Rijeci 14. 10. 2012. godine, gdje je i sahranjen. Krasile su ga najljep{e ljudske osobine, posebno dru`eljubivost i spremnost da pomogne drugom.
1770

S ljubavlju i po{tovanjem, va{a djeca: Tvrtko, Petar i Dinka sa obiteljima

Zauvijek o`alo{}eni: supruga Elvira, k}erka Tina, zet Goran, brojni po{tovaoci i prijatelji
1317

Bolno sje}anje na dragocjenu

Dvadeset petog novembra 2012. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

Pro{le su tri tu`ne godine otkako nas je zauvijek napustio na{ dragi

ALEKSANDRU SA[U BALVANOVI]

ALIJE (MEHMEDALIJE) SMAJLAGI]A
iz Maglaja

VELJKO VELJA (JOVICE) VESELINOVI]

26. 11. 2009 - 26. 11. 2012.

Voljeno dijete, uz tolike dobrine pamtim da si me samo Ti zvala imenom kojim se ovdje potpisujem. Neka Ti je lijep i blagoslovljen `ivot u Zemlji onostranskoj. Brani, Luki i Romanu moja duboka su}ut. Va{a “Bego Begic”
AX

Vrijeme prolazi, ali ne i na{a sje}anja na Tebe. Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: sin Nefud, k}erke Na|a i Nermina, snaha Halida, sestre Alija i Rabija, unu~ad Ned`ad, Sanela, Dinka i Aida, zet Robbie, praunuka Anja, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji
040

@ivot nestaje u trenu, a sje}anja i uspomene ostaju vje~no. O`alo{}eni: supruga Mirjana, sin Bojan, k}erka Mirna sa porodicom
1317

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi otac, djed i punac

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
EMIR (ABDULAHA) KADI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 22. novembra 2012, u 68. godini.

69

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvadeset {estog novembra navr{ava se 20 godina od tragi~ne smrti na{e

IVAN (ANTONA) ^IKOVI]

D`enaza }e se klanjati u ponedjeljak, 26. novembra 2012. godine, poslije podnenamaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 13.15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.45 sati, do mezarja i nazad. preminuo 23. novembra 2012. godine. O`alo{}eni: supruga Zubeida, sin Kenan, k}erka Azra, zet Ognjen, tetka Zlata sa porodicom, daid`a [emso sa porodicom, te porodice Kadi}, Grebo, Sara~evi}, Salihbegovi}, Nuhbegovi}, Festi}, Had`inurbegovi}, Had`ibrahimovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u Carevoj d`amiji. Ku}a `alosti: ul. Bolni~ka br. 34/IX. O`alo{}eni: k}erke Gordana i Branka, unuci Sandi i Arno, praunuka Ria, snaha [ener, zetovi [arl i Rizo, kao i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
1762 002

NIVES NINA MERD@ANI]
1985 - 1992.

Sahrana }e se obaviti u utorak, 27. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare.

Duboko u srcu jo{ te ~uvamo. Tvoji: Tata, Mika, Majda, @uti, Sanjin
1188

IN MEMORIAM

Dvadeset {estog novembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od preseljenja na{e majke i nane

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi

MLADEN (MLA\ENA) LU^I]
preminuo 23. novembra 2012. u 82. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 26. novembra 2012. godine u 14 ~asova na gradskom groblju Donji Miljevi}i. Povorka polazi ispred kapele. Ku}a `alosti: Alipa{ina br. 79. O`alo{}eni: sinovi Predrag i Zoran, snahe Dragana i Dragana, unu~ad Tea, Ivana i Marko, sestra Nada, zet Vejsil, te porodice Lu~i}, Luci}, Simovi}, Karaman, Ko~evar, Kokotovi}, Novak, Lekovi}, Lovri}, Petrovi} i ostala rodbina, kumovi, kom{ije i prijatelji.
1307

25. 5. 2012 - 25. 11. 2012.

FILOMENA RAKI]

SIDE (MUSTAFE) MEMI]
S ljubavlju i po{tovanjem ~uva}emo sve protekle godine koje smo dijelili s tobom. Tvoji najmiliji: sin Samir, k}erke Almedina i Samira, unuci Dino, Filip, Sanin, Dean, Benjamin, Fran i Vito, unuke Jasmina i Lela
1311

S ljubavlju i po{tovanjem, Mevlida, Ajla, Selma i Sabina
1304

Danas se navr{ava osam godina otkako nije sa nama na{a draga majka

SJE]ANJE

U nedjelju, 25. novembra 2012. godine, navr{ava se {est mjeseci od kada nisi sa nama

HALIMA ^AU[EVI]

DANKA GALEB
Sa sjetom i puno ljubavi ~uvamo uspomene.
1290

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

Tvoji: Tomo, Jasna i Rada
1314

SJE]ANJE

na na{u dragu
POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

25. 11. 1982 - 25. 11. 2012.

MATE KARIN

25. 11. 1997 - 25. 11. 2012.

BO@IDAR BILI]

EMINU MINJU SU[I]
1973 - 2012.

EMIRU KADI]U

Sa ljubavlju i po{tovanjem, porodica
1233

^uvamo uspomenu na njenu mladost, vedrinu i dobrotu. Obitelj
1298

Porodica
1292

Nasiha i Husnija
1319

70

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Dvadeset {estog novembra 2012. navr{avaju se tri godine od smrti oca i dvanaest godina od smrti majke

SJE]ANJE

AZIZA HASANBEGOVI]A
1922 - 2009.

AZRE HASANBEGOVI]
1925 - 2000.

D@EVDET MUJEZINOVI]
2. 10. 2005 - 2. 10. 2012.

SAMIJA MUJEZINOVI]
25. 11. 2009 - 25. 11. 2012.

Sa velikom tugom i ponosom, Rusmir, Jasna, Fe|a, Nina
1297

^uvamo vas u najljep{im uspomenama. Va{i: Amir, Branka, Vedrana i Marina
1756

SJE]ANJE na na{eg dragog

IN MEMORIAM

Dvadeset {estog novembra 2012. godine navr{ava se 6 mjeseci od smrti na{e drage supruge, sestre, tetke, strine, ujne, kumice i prijatelja

SAFET (MEHE) VELEDAR
26. 11. 1997 - 26. 11. 2012.

NADE (IVANA) SLIJEP^EVI]
MILEVA TRBARI] VJEKOSLAV TRBARI]
1982 - 2012.

26. 5. 2012 - 26. 11. 2012.

Tvoja porodica
1291

1995 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem,
SJE]ANJE

Svaki dan je te`i i usamljeniji. Nema zaborava, voli te tvoj Sljepara. Po~ivaj u miru.
1250

porodica
na na{e drage roditelje

MITROVI]
POSLJEDNJI POZDRAV

Dvadeset {estog novembra 2012. godine na groblju Sv. Marko posjeti}emo tvoj grob, upaliti svije}e i polo`iti cvije}e u 16 sati.
1294

Dvadeset {estog novembra 2012. godine navr{ava se 6 mjeseci od smrti moje drage snahe

kumu MIRI
KATICA
27. 5. 1996 - 25. 11. 2012.

VLAJKO
25. 11. 2002 - 25. 11. 2012.

S ljubavlju,

Slobodan Kosanovi} s djecom
sin @ika i k}erka Ljiljana sa porodicama
1301 1310

SJE]ANJE

Dvadeset {estog novembra 2012. navr{ava se sedam godina od smrti na{e dobre i plemenite

NADE (IVANA) SLIJEP^EVI]
26. 5. 2012 - 26. 11. 2012.

Po~ivaj u miru Bo`ijem.

JOZO KRTALI]
26. 11. 2000 - 26. 11. 2012.

VERE NEGOVETI]

Jelena Gle|a iz Novog Sada
1294

OSLOBO\ENJE
Pamtimo Te s tugom i po{tovanjem. Porodica
1047

S velikom zahvalno{}u i ljubavi ~uvamo uspomenu na Tebe. Tvoja obitelj
1242

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

71

Dvadeset petog novembra 2012. navr{ava se deset tu`nih godina od kada nije sa nama na{ dragi brat

prim. dr. TEOFIK TEO TASLAMAN
spec. urgentne medicine

Vrijeme prolazi, a ostaju tuga, ljubav i sje}anja na tebe. Tvoji [efik i Tea
1300

POSLJEDNJI POZDRAV

Danas se navr{ava {est mjeseci od kada je na ahiret preselila na{a draga i bri`na mama

dragom prijatelju

EMIRU KADI]U

NAD@IDA KRPO, ud. OSMANA
3. 8. 1926 - 25. 5. 2012.

S po{tovanjem, Zlata GREBO sa djecom
1312

Draga mama, veliko ti hvala za sve {to si u~inila za nas. Vje~no }e{ imati posebno mjesto u na{im mislima i srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: Senad i Seka
140

IN MEMORIAM
na na{e drage

SJE]ANJE

MIROSLAV JAN^I]
25. 11. 2011 - 25. 11. 2012.

\UR\IJANKA CICA BOBAR
27. 8. 2012 - 25. 11. 2012.

VOJIN BOBAR
25. 11. 1987 - 25. 11. 2012.

S ljubavlju, porodica
1259

S ljubavlju, ponosom i tugom, Snje`ana, @eljko i Nenad sa porodicama
1299

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{e dobre i voljene

na na{e drage roditelje

Dvadeset sedmog novembra 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

VELJKE (JOVICE) VESELINOVI]A
OLGU (MARKA) ZEC, ro|. PRPI]
26. 11. 2005 - 26. 11. 2012.

VERU (MARKA) PRPI]
15. 10. 2000 - 15. 10. 2012.

[EFIKA PUZI]
25. XI 1998.

i

MUSTAFA PUZI]
14. IV 1992.

Dragi na{, voljeni brate, nikada ne umiru oni koje ima ko da `ali, to su: tvoja djeca, supruga, sestre, bra}a, brati}i, sestri~ine, sestri}i, ro|aci, rodice, snahe, punica, bad`o sa suprugom i djecom, tvoji saborci i kom{ije iz Travni~ke ulice.
1051

S neprolaznom ljubavlju i dubokim po{tovanjem. Brati~na Ranka, te sestri~na Vesna sa suprugom Fahrudinom Balvanovi}em
1752

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi sa obiteljima
1277

72

PREDAH

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Zaklju~ujete da vam nedostaju {ira podr{ka i pouzdane informacije o osnovnim doga|ajima na poslovnoj sceni. Nemojte dozvoliti da se to negativno odra`ava na nivo poslovne saradnje ili na rezultate koje o~ekujete od zajedni~ke akcije. Potrebni su vam iskreno razumijevanje i emotivna podr{ka. Va`no je da se pravilno za{titite od nekih negativnih uticaja. Kolebate se izme|u dvije poslovno-finansijske ponude. Me|utim, pokazat }e se da nijedna od njih nije odgovaraju}e rje{enje koje zadovoljava va{a o~ekivanja. Potrebno je da promijenite neka osnovna pravila u dogovoru sa saradnicima zarad ve}eg uspjeha. Nema razloga da pretjerano isti~ete zahtjeve u dru{tvu voljene osobe, budite strpljiviji. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Djelujete nezainteresovano za odre|ene teme koje zahtijevaju dodatni poslovni rizik. Ipak, hladan ton i stil odbijanja nailaze na lo{ odjek u poslovnim krugovima. Na`alost, nesvjesno poti~ete poslovni rivalitet. Osje}ate emotivnu tenziju u ne~ijem prisustvu. Stalo vam je da odgonetnete partnerovu iznenadnu }udljivost u pona{anju. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u i da izbjegavate lo{e uticaje. Postoje razli~iti nesporazumi u poslovnim pregovorima, {to vam daje za pravo da insistirate na ciljevima i dokazivanju istine. Ukoliko vam je stalo da ostvarite poslovni uspjeh, potrebno je da preuzmete odgovornost za postupke. U susretu sa voljenom osobom djelujete napeto, jer mnoge stvari iznenada izmi~u va{oj volji ili strogoj kontroli. Nemojte sebe optere}ivati nekim nepotrebnim sumnjama. O~ekujete pozitivan odgovor ili odre|eno priznanje za svoj rad. Ali, do vas dopiru neodre|eni komentari i ne~ije negodovanje. Nemojte dozvoliti da vas neko isprovocira na impulsivno pona{anje i pogre{nu odluku. Voljena osoba o~ekuje da dosljedno ispunite obe}anja. Te{ko vam je da uskladite sve zajedni~ke potrebe i interesovanja, ali ne odustajete. Prijat }e vam kreativna izolacija. Ukoliko vas iritira ne~ije neprofesionalno pona{anje, potrudite se da kontroli{ite negativne impulse i izbjegavajte potencijalno rivalstvo. Potenciranje poslovnog su~eljavanja stvara i niz dodatnih problema. Iskrenost pred voljenom osobom uti~e na bolje razumijevanje. Potrebna vam je emotivna bliskost kako biste prevazi{li zajedni~ke sumnje. Obratite pa`nju na zdraviji na~in `ivota. Nema razloga da o~ekujete nove ustupke od osobe koja ne podr`ava va{e poslovne stavove i ciljeve koje zagovarate. Gubite dragocjeno vrijeme, nepotrebno insistirate na istini o kojoj drugi ne `ele javno da se izja{njavaju u va{u korist. Potrebna vam je emotivna diskrecija, budite pa`ljiviji i izbjegavajte avanturisti~ke ideje. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu, kao recept za dobro raspolo`enje. Neko vam jasno daje do znanja da se nalazite u dobroj poziciji i da podr`ava va{e stavove. Potrebno je da procijenite najbolji trenutak za akciju i da nadmudrite potencijalne rivale. Va`no je da va{e ideje ili emotivna interesovanja nailaze na pozitivan odgovor. Partneru je stalo da vas ohrabri i odobrovolji. Ukoliko ste slobodni, planirajte novi ljubavni susret. Djelujete aktivno i nalazite se u sjajnoj formi. Ukoliko se ve}ina saradnika protivi va{im idejama i volji, nema potrebe da uporno insistirate na prvobitnim namjerama. Neko vam otvoreno daje do znanja da ne}e imati previ{e razumijevanja za va{e zahtjeve ili za nove propuste. Djelujete uznemireno, lak{e vam je da nekog optu`ite za emotivno stanje. Potrebno je da se bolje prilagodite bliskoj osobi. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak ili {etnja. Ne mo`ete da promijenite osnovne uslove ili raspolo`enje koje vlada u poslovnim krugovima, planovi koje imate zavise od ne~ijeg uticaja i volje. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada sujeta ili `elja za pobjedni~kim trijumfom. Morate imati dovoljno strpljenja za porodicu. Obratite pa`nju na neke probleme sa kojima se suo~ava voljena osoba. Izbjegavajte psiho-fizi~ko optere}enje ili takmi~arsku atmosferu. Iznenadna poslovna neprijatnost ili sukob sa jednom osobom natjerat }e vas da stvari posmatrate druga~ijim o~ima. Izbjegavajte osjetljive teme koje predstavljaju potencijalni rizik za va{ poslovni ili dru{tveni ugled. Va`no je da pravilno procijenite ne~iju ulogu i emotivne namjere. Partner ne `eli da vas dodatno optere}uje zahtjevima. Djelujete uznemireno i napeto, opustite se. Dogovor sa jednom osobom ukazuje na mogu}e nesporazume i potencijalni neuspjeh. Nedostaje vam dobar uvid u razli~ite tokove poslovnih doga|aja. Dostojanstveno prihvatite poraz kao otre`njenje i novu lekciju o poslovnim odnosima. Djelujete suvi{e rezervisano i nepovjerljivo, ali partner nema namjeru da vas pretjerano razuvjerava u va{im emotivnim sumnjama.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: malina, iperit, loma~a, ironik, }t, ime, vers, r, urati, ki~, spota}i, a, asparagus, {armirati, k, in, osin, ler, nail, pijade, otkaz, janin, vob, akar, tu, imalin, erot, }ilimar, tri.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

U Bosni i Hercegovini u nedjelju ujutro u kotlinama i dolinama maglovito, tokom dana umjereno obla~no. Na jugu sun~ano. Vjetar slab, jugozapadni. Minimalna temperatura od 3 do 8, maksimalna dnevna od 10 do 15, na jugu do 17 °C. U ponedjeljak prete`no sun~ano uz umjerenu obla~nost. Na jugu tokom cijelog dana sun~ano. U utorak naobla~enje koje }e prvo zahvatiti ju`ne i zapadne predjele, do kraja dana pro{iri}e se i na ostale, na jugu sa ki{om. U srijedu i ~etvrtak obla~no sa ki{om, na jugu sa pljuskovima i grmljavinom. U Sarajevu u nedjelju prije podne magla, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 6, maksimalna dnevna 14 °C.

U nedjelju }e obla~no sa ki{om i pljuskovima biti na zapadu i sjeverozapadu Evrope i na Pirinejskom poluostrvu. Snijeg }e padati na Skandinavskom poluostrvu i na sjeveroistoku Evrope. U ostalim predjelima suho. Vjetar olujnih ja~ina puha}e u oblasti Norve{kog i Sjevernog mora. Najhladnije }e biti na sjeveru i istoku Evrope sa temperaturom oko 0, najtoplije na Mediteranu sa temperaturom od 15 do 20 °C. Na Balkanu u nedjelju umjereno obla~no, samo na sjeverozapadu ponegdje sa slabom ki{om i to uglavnom u oblasti sjevernog Jadrana. Maksimalna temperatura od 8 do 14, na jugu Jadrana i jugu Balkana do 20 °C.

74

KULTURNI VODI^
uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati. info@bosnjackiinstitut.ba.

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

po~etak u 20.45 sati.

HOTEL TRANSILVANIJA 3D
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 13.45 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2
fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson... po~etak u 15.45, 18 i 20.15 sati.

OTETA
triler, re`ija: Simon West, uloge: Nicolas Cage, Malin Åkerman... po~etak u 18 sati.

SKYFALL

MARKO MAKAKO
animirana komedija, re`ija: Jan Rahbek, glasovi: Mille Lehfeldt, Toke Lars Bjarke, Jess Ingerslev... po~etak u 12 sati.

KRITERION
THE BLACK POWER MIXTAPE

KINA
CINEMA CITY
HOTEL TRANSILVANIJA

dokumentarni, re`ija: Goran Hugo Olsson, uloge: Stokely Carmichael, Eldridge Cleaver, Kathleen Cleaver... po~etak u 20.20 sati.

GALERIJE
MAK
Izlo`be fotografija “Na{i roditelji su iz Bosne”, u organizaciji Ambasade Republike Slovenije u Sarajevu. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 3. decembra, a mo`e se pogledati svaki dan osim nedelje od 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

DELFIN: PRI^A O SANJARU
animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 11.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 15, 17.30 i 20.30 sati.

GUMENI TARZAN 3D
animirana avantura, re`ija: Michael Hegner, glasovi: Thure Lindhardt, Nicolaj Kopernikus, Signe Egholm Olsen... po~etak u 11.15 sati.

HOTEL TRANSILVANIJA 3D
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 12 i 14 sati.

animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James... po~etak u 14 i 16 sati.

ARS AEVI ART DEPO
Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

ARTILJERO
komedija, re`ija: Sr|an An|eli}, uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~... po~etak u 16 sati.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 16.45 sati.

ZENICA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

SMRT ^OVEKA NA BALKANU

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D

UMJETNI^KA
Izlo`ba “Dreams & ruins” ~etvorice autora iz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A. Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud. Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MERIDA HRABRA 2D
animirana avantura, re`ija: Mark Andrews i Brenda Chapman, glasovi: Kelly Macdonald, Emma Thompson, Billy Connolly... po~etak u 11 i 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

TUZLA

komedija, drama re`ija: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 17, 18.45, 20.30 i 22.15 sati.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem... po~etak u 13.15, 16.45, 19.15 i 22 sata.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Fabrice Luchini... po~etak u 10 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2
fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20.15 i 22.30 sati.

avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 12.35, 14.25 i 19.10 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

ARGO
drama, triler re`ija: Ben Affleck, uloge: Ben Affleck, Bryan Cranston, John Goodman... po~etak u 20 i 22.30 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington... po~etak u 20.10 sati.

DELFIN: PRI^A O SANJARU

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 18 sati.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 13, 16, 19 i 22 sata.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

DIVLJACI

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

BANJA LUKA
animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

MUZEJI
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “[ta se dogodilo sa Zbirkom Draginje i Voje Terzi}” je produ`ena. Djela Save [umanovi}a, Petra Dobrovi}a, Milana Konjovi}a, Jovana Bijeli}a, Mila Milunovi}a, Gabrijela Jurki}a, Ivanke Bukovac, Romana Petrovi}a, Pere Popovi}a, Vojislava Had`idamjanovi}a, Stojana Aralice, Koste Hakmana... mogu da se pogledaju do 30. novembra.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati. triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 21.40 sati.

DJECA

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili

KINA
MULTIPLEKS PALAS
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola \uri~ko... avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Fabrice Luchini... po~etak u 12.15 i 14.30 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2
fantazija, avantura re`ija: Bill Condon,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
nedjelja, 25. 11. ponedjeljak, 26. 11.

TV PROGRAM

75

Zapravo ljubav
21.35 MRE@A
Love Actually, 2003.

Nema zemlje za starce
01.45 PINK
No Country For Old Men, 2007.

KOMEDIJA

Re`ija: Richard Curtis Uloge: Bill Nighy, Gregor Fisher, Rory Macgregor, Colin Firth, Sienna Guillory

Novi britanski premijer, ne`enja David zaljubljuje se u asistenticu Natalie. Premijerova starija sestra Karen svjesna je da njezin mu` Harry ima vezu s kolegicom s posla, mladom Mijom. Karenin prijatelj Daniel ostao je udovac a njegov sin Sam `eli znati sve o ljubavi jer mu se svi|a djevoj~ica iz {kole. Pisac Jamie pak napu{ta djevojku kad je uhvati da ga vara te otputuje u Francusku kako bi pisao, ali se zaljubi...

TRILER

Re`ija: Ethan Coen, Joel Coen Uloge: Tommy Lee Jones, Javier Bardem

Pripovjeda~, lokalni {erif Ed Tom Bell govori o tome kako regija postaje sve nasilnija. Uskoro susre}emo i Antona Chigurha, hladnokrvnog ubojicu naoru`anog pi{toljem za ubijanje stoke. Chigurh ubije zamjenika {erifa, bje`i iz pritvora i ukrade auto. U me|uvremenu, Llewelyn Moss, love}i antilope pokraj Rio Grandea, nailazi na gomilu le{eva i jednog na samrti. U blizini pronalazi i dva milijuna dolara...

Sjaj Pariza
19.35 BHT

Je li jasno, prijatelju
23.00 OBN

FIL

M

Larin izbor
20.00 OBN

Dug je put
22.40 MRE@A

FIL

M

Catherine zati~e PhilipJe li jasno, prijatelju, 2000. pea i Aude u zagrljaju, DRAMA nakon ~ega definitivno Re`ija: Dejan A}imovi} tra`i razvod. Valerie suUloge: Milan Ple{tina, Milivoj Beader, Ivan Brki} mnja da postoji neko novi u Catherininom `i- Radnja filma zasniva se na istinitim doga|ajivotu. Alfred spre~ava ma iz osamdesetih godina, a smje{tena je u Ethana da prekine sa jedan od velikih zatvora biv{e Jugoslavije. NeHermione i to saop{ta- predvi|enim slijedom doga|aja glavni junak va Alexiji. Prijeti joj ra- Martin po~ini zlo~in te je osu|en na dugogozvodom braka ukoliko di{nji zatvor. Tako mirni ~ovjek Martin dospije u jedan poseban svise i dalje bude protivi- jet me|u zidovima zatvora i upadne u kaos zbivanja o kojima prila tom vjen~anju. Lore- je nije mogao ni sanjati. Oko njega je cijela galerija najokorjelijih ubone dobiva stipendiju. jica i kriminalaca, mentalnih bolesnika, politi~kih zatvorenika, siHermione `eli sa~initi lovatelja, malih i velikih lopova. Kada u zatvoru do|e do pobune, predbra~ni ugovor, ali Martin je na velikoj ku{nji. Ethan ne...

Nakon {to je svjedo~io jo{ jednom trenutku The Long Walk Home, 1990. bliskosti Lare i Dori- DRAMA ana, ljubomorni Jakov Re`ija: Richard Pearce sukobljava se s Dori- Uloge: Sissy Spacek, Whoopi Goldberg, Dwight Schultz, Ving anom. Laru odjednom Rhames, Dylan Baker, Erika Alexander, Lexi Randall zahvate sna`ni bolovi. U Potla~en polo`aj crnaca zbog nejednakosti reopasnosti je da izgubi zultirao je op}im bojkotom javnog prijevoza, di je te. Dok Ja kov u zbog ~injenice da crncima nije bilo dozvoljestrahu ~eka vijesti o no da sjede blizu bijelaca. Dramatizuju}i doLari i njihovom djetetu, ga|aj iz 1955. godine u Montgomeryu u AlaKarmen i Nik{a slave bami, kada su crnci bojkotirali javni prijevoz zaruke u Kr~mi. jer im nije dozvoljeno da sjede blizu bijelaca. Film prati dvije prijateljice, jednu svijetle, a drugu tamne puti, koje se poku{avaju snaAsi }i u tom vremenu…
21.05 FTV

Orkestar
14.35 FTV DOK. FILM

Imitacija `ivota
07.30 HRT1 DRAMA
Imitation Of Life, 1959.

FIL

M

Film se bavi bogatom i Re`ija: Douglas Sirk dinami~nom karijerom Uloge: Lana Turner, John Gavin, Juanita Moore, Sandra Dee, sarajevske grupe Plavi Susan Kohner, Robert Alda, Dan O´Herlihy, Karin Dicker orkestar. To je pri~a o jednoj ge- Me|u mno{tvom kupa~a uzbu|eno tra`e}i svoneraciji koja je na ve- ju {estogodi{nju k}er Susie, Lora Meredith upooma specifi~an na~in zna tamnoputu sprema~icu Annie Johnson i njeobilje`ila na{ prostor i zinu k}i Sarah Jane, djevoj~icu neobi~no svijevrijeme; pozitivna pri~a tle puti. Lora je ambiciozna glumica koja, ne `ele}i pristati na komproo snazi i neuni{tivosti mise, ve} dugo nema posla i pre`ivljava snimaju}i reklame, no koja na Annieinu zamolbu pristane u zamjenu za stan i hranu zaposliti Annie. Istalenta koji }e, no{en tog dana Lora upozna i Stevea Archera, koji fotoaparatom ovjekovje~i stra{}u i potencijalom, igru djevoj~ica, i kojeg lijepa plavu{a smjesta privu~e. Lora primi poziv prona}i put i u najkomod producenta Allena Loomisa koji joj daje do znanja da }e, `eli li ospliciranijim okolnosti- tvariti gluma~ku karijeru, morati zaboraviti moral i bilo kakve obzire... ma. Frontmen grupe Sa{a Lo{i} i Plavi OrFIL M kestar se susre}u sa brojnim poznatim i pro- 14.30 NOVA slavljenim li~nostima Notebook, 2004. koje su obilje`ile vrije- DRAMA me i prostor u kojem se Re`ija: Nick Cassavetes grupa razvijala, padala Uloge: Ryan Gosling, Rachel McAdams, James Garner, Gena Rowlands, James Marsden i ponovo uzdizala. U filmu u~estvuje vi{e ^etrdesetih godina pro{log stolje}a imu}na obiod stotinu li~nosti zna- telj Hamilton te njihova 17-godi{nja ki} Alie do~ajnih za na{e vrijeme i laze na odmor u ljetnikovac u malenom mjestu. kontekst filma, me|u Noahu Calhounu Alie odmah zapne za oko. Njekojima brojni muzi~ari, zin osmijeh osvoji ga ve} pri prvom susretu te ju politi~ari, umjetnici, no- poziva na spoj. Po~etak je to prave ljetne romanvinari, kao svjedoci je- se i svega {to ide s tim. Noah je siroma{an de~ko iz radni~ke klase, zadnog vre me na, ali i poslen u drvnoj industriji, {to se ne}e svidjeti Alienim roditeljima koji se mnogi nepoznati ljudi `estoko protive ovoj vezi. Kao i svaka ljetna ljubav i ova brzo zavr{ava te koji najbolje ocrtavaju se Alie najesen vra}a ku}i u New York. Prije nego {to }e oti}i u rat, Noemotivnu mapu filma. ah pi{e Alie, no sva pisma zavr{avaju u rukama Alieine majke…

Asi i Demir se u~estaFIL M lo i oko svega sva|aju, zbog ~ega se po~inju 23.30 NOVA ra zvi ja ti ro dbin ski Mad Max 2, 1981. odnosi me|u njihovim AKCIJA porodicama. Kerimov Re`ija: George Miller i Definein brak je u jo{ Uloge: Mel Gibson, Bruce Spence, Vernon Wells, Emil Minty, Mike ve}oj opasnosti. Obla- Preston ci razdora koji su se naNekoliko godina nakon {to je osvetio smrt dvili nad dvjema porosupruge, djeteta i partnera koje su ubili pridicama uti~u i na Keripadnici bande, biv{i policajac Max luta cesma i na Defne. Kerim je tama postapokalipti~ne Australije. U svom siguran da taj brak nelutanju Max tra`i gorivo, hranu i ostale po}e vi{e dugo trajati. Ali trebne stvari. Max nailazi na skupinu pre`ivjelih koje terorizira bante{ko mu je to priznati da brutalnih motociklista. Zajednica odlu~i unajmiti Maxa da im Defne. Defne poku{ava pomogne... na}i na~ine na koji bi mogla spasiti svoj brak. FIL Ali, koji je siguran da je M izgubio Asi, zainteresi- 20.00 HRT2 rao se za Melek.

Pobjesnjeli Max 2

Odbjegla nevjesta

Runaway Bride, 1999.

Bilje`nica

Vjetar u le|a
20.00 TV1/MRE@A

KOMEDIJA
Re`ija: Garry Marshall Uloge: Julia Roberts, Richard Gere, Joan Cusack, Hector Elizondo, Rita Wilson, Paul Dooley

11. Pribli`ava se Honeyin ro|endan i njeni sinovi `ele da joj prirede iznena|enje. Hub misli da bi najbolji poklon bio posjeta, Violeti, no te{ko da }e baka May dozvoliti posjetu. Uz Maxovu po mo}, Hub odlazi do Matilde u nadi da }e ih uspjeti nagovoriti. Iako Matilda na kraju slo`i, May i Hugh Hub, ne `ele da se malena Violet vrati ku}i.

Glas o Maggie Carpenter, nevjesti koja je uspjela pobje}i s tri vjen~anja, dospio je i do omiljenoga kafi}a poznatoga njujor{koga kolumnista i umjerenoga `enomrsca Ikea Grahama. Nakon {to novinar intrigantnu temu zajedljivo obradi u svojoj kolumni, povrije|ena djevojka prosvjeduje kod glavne urednice. Suo~en s mogu}no{}u tu`be, popularni dnevnik otkazuje daljnju suradnju svojoj doju~era{njoj zvijezdi. Ike odlazi u djevoj~in gradi} i poku{ava otkriti nove pojedinosti i spasiti unosno radno mjesto. Ubrzo se sprijateljuje s Maggienom obitelji i prijateljima, odnosno s cijelim mjestom koje potresa uzbu|enje zbog priprema za jo{ jedno vjen~anje. Ho}e li nevjesta ponovno pobje}i? Jasno da ho}e, ali u sljede}emu poku{aju na red dolazi revni pripadnik sedme sile. Lovac se uhvatio u stupicu...

76
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Dan dr`avnosti, specijalni program 08.15 Titova`a partizanka Hajba: Tatjana Ljuji} Mijatovi}, dokumentarni program 09.25 Partizanski film, dokumentarni film 11.30 Dnevnik 1 12.00 Valter brani Sarajevo, doma}i igrani film 14.25 Vijesti

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

NEDJELJA
07.30 Sjaj Pariza, igrana serija, 48/80 (r) 08.00 Vijesti 08.15 Oru`ane snage BiH 08.45 Veliki ekran, filmski magazin (r) Program za djecu i mlade 09.15 Gombijev zeleni otok, animirana serija, 2/52 09.30 Matematika, obrazovna serija, 2/13 09.45 Lino Fest: Kulin ban 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 Vijesti 12.15 TV Liberty 12.55 Nogomet, BH Telecom Premijer liga BiH: Zrinjski - Vele`, prijenos 15.00 Vijesti 15.10 Izazovi poljoprivrede 15.40 Putevi zdravlja, magazin 16.10 Olimpijski magazin 16.40 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 17.10 Liga {ampiona u nogometu, magazin 17.40 BH Radio 1 - Sa izvora 2012, 1/2 18.20 Zapisi iz oslobodila~kog rata: U Mrkonji} gradu, dokumentarni program 19.00 Dnevnik 19.35 Sjaj Pariza, igrana serija, 49/80 20.00 Tajna kopca, igrana serija, 7/8 21.00 Crta, politi~ki magazin 22.00 Vijesti 22.15 BHT sport 22.45 Crna ovca, magazin 23.15 Susreti pozori{ta/kazali{ta BiH - Br~ko 2012, hronika 23.45 Anarhija, ameri~ko-njema~ki igrani film 01.15 Pregled programa za ponedjeljak

RTRS
06.00 Strasti, TV novela (r) 08.00 Vijesti 08.10 Pregled nedjelje za osobe sa o{te}enim sluhom Mala TV 08.30 Bio jednom jedan `ivot, crtana serija 09.20 Viva pinjata, crtana serija 09.45 Mi{i}i iz kupinjaka, crtana serija 10.10 Ljetne ljubavi, omladinska serija (r) 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop, emisija za poljoprivrednike 13.00 Ognji{ta: Braha i Brezovica, dok. pro. 13.30 Vez, emisija etno muzike 14.00 Pravoslavlje Manastir hercegova~ka Gra~anica, religijski program 14.30 Stupovi duhovnosti 15.10 Gastronomad, bi~ak 15.30 Od zlata jabuka, putopis 16.00 Budva na pjenu od mora, serija (r) 17.00 Vijesti 17.10 7 u 1, otvoreni pro. 18.35 Na{ biznis 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovor. No 1 20.55 Filmovi Gorana Paskaljevi}a: Kako je Hari postao drvo 22.40 Dnevnik 3 23.10 Lovac, serija 00.00 Kako je Hari postao drvo, film (r) 01.40 Od zlata jabuka, putopis (r) 02.10 Dnevnik 2 (r) 02.35 Odgovor. No 1 (r) 03.10 Ognji{ta: Braha i Brezovica, dok. program (r) 03.30 Pravoslavlje Manastir hercegova~ka Gra~anica, religijski program (r) 03.50 Stupovi duhovnosti (r) 04.15 Vez, emisija etno muzike (r) 04.40 Snop, emisija za poljoprivrednike (r)
T SH ALK OW

TV1
06.10 Put za Avonlea, serija, ep. 58 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Put za Avonlea, serija, ep. 59 (r) 08.00 Promo 08.05 Vjetar u le|a, serija, ep. 6/65 (r) 09.00 Promo 09.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 7/65 (r) 10.00 Promo 10.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 8/65 (r) 11.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 9/65 (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Kapital, biznis magazin

HAYAT
06.00 Bandini, serija, 197. ep., (r) 06.41 Tiha oluja, serija, 3. ep. 07.30 Moj dom 08.00 Svi na selo 08.25 Moji d`epni ljubimci, crtani film 49. - 51. ep. 09.00 Helo Kitty, crtani film, 5, 8. ep. 09.20 Garfield, crtani film, 49. I 50. ep. 10.00 Pokemoni, crtani film, 12. ep. 10.27 Gormiti, crtani film, 5. ep. 11.00 ZMBT 5, nominacije 13.04 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Strongman Champions League, sportski program 14.00 Bandini, serija, 195. ep. 14.30 Bandini, serija, 196. ep. 15.20 Bandini, serija, 197. ep. 16.00 Glam Blam, zabavni program 17.00 Formula 1, VN Brazila, sportski program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.30 Sport 19.50 Jingl ZMBT 19.55 Bandini, serija, 198. ep. 21.00 Krv nije voda, serijski program, 49. ep. 22.00 ^ita~ misli, igrani film 23.55 Sport centar 00.00 ZMBT televoting 00.05 Glam Blam, zabavni program 00.45 Muzi~ki program 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 Krv nije voda, serija 59. ep. 04.25 Strongman Champions League, sportski program 05.15 Muzi~ki program Pregled programa za ponedjeljak

PINK
07.30 Madagaskar, ameri~ki animirani film 09.30 Gold Express, muzi~ka emisija 12.00 Dobar kom{ija, zabavnokola`na emisija 13.30 Multimilioner, kviz (r) 14.30 \avolja ve~era, reality emisija (r)

OBN
05.40 Hairy Scary, crtani film 05.55 Gladijatori, crtani film 06.20 Gusarska akademija, crtani film 06.30 Cosmic Quantum Rey, crtani film 06.55 Zakumi, crtani film 07.20 Kornja~e Hero, crtani film 07.40 Nebeske plasa~ice, crtani film 08.10 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 08.30 In Magazin, showbiz magazin 09.20 Odba~ena, indijska serija (r) 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show 14.00 Reflex, talk show (r) 15.00 Najbr`i igra~, kviz

Lud, zbunjen, normalan
20.10
14.35 Orkestar, dokumentarni film 16.25 Sutjeska, doma}i igrani film 18.55 Mia i ja, animirana serija 19.20 Leon, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20.50 Bitka na Neretvi, doma}i igrani film 23.55 Dnevnik 3 00.10 Dan dr`avnosti 01.10 Dnevnik 2 (r) 01.40 Pregled programa za ponedjeljak

Kako vrijeme prolazi
19.55
13.00 Promo 13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. (r) 15.00 Promo 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12 (r) 16.00 Red Weekly, showbiz magazin 17.00 Vijesti u 17 17.15 Reporta`a 24 sata sa... 17.30 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, ep. 13, 14 19.00 Dnevnik 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 61. ep. 21.35 Zapravo ljubav, igrani film 23.45 Otok smrti, igrana serija, ep. 1/13 00.30 Dnevnik (r) 01.30 Smrtonosni stroj, igrani film 03.00 No}ni program

Kursad`ije
19.05
15.50 Zvezde Granda, muzi~kotakmi~arski show (r) 18.30 Info top, centralne vijesti 19.00 Vremenska prognoza 19.05 Kursad`ije, humoristi~ki serijal 20.00 Moja velika svadba, reality emisija, 2. dio 21.00 Sve za ljubav, reality emisija 22.30 Pink Target, talk show (r) 23.30 VIP Room, muzi~kozabavni show 00.30 Pod opsadom, ameri~ki film

Lonci i poklopci
12.00
15.50 Sulejman Veli~anstveni, serija (r) 16.50 Red Carpet, zabavna emisija (r) 17.30 Dejana: Moje dijete u paklu droge, talk show 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Larin izbor 2, hrvatska serija 21.00 Pravda za sve, ameri~ka serija 22.00 Preljubnici, reality drama 23.00 Jel jasno prijatelju, film 00.45 Pravda za sve, serija 01.30 Preljubnici, reality drama 02.20 OBN Info (r) 02.40 OBN Sport (r) 02.45 In Magazin, show biz magazin (r) 03.00 Liga prvaka: Manchester City-Real Madrid, snimka utakmice 05.10 ^uvari planete, dok. program

Dejana
17.30 OBN
Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi {irom svijeta koristi droge. Problem narkomanije i u BiH poprima ozbiljne razmjere. Znati`elja, nezadovoljstvo, `elja za prihvatanjem u dru{tvu, nesigurnost... samo su neki od brojnih razloga zbog kojih mladi ljudi po~nu "eksperimentisati" s drogama. Veoma bitnu ulogu u odvikavanju ovisnika, ali i u preventivnom djelovanju ima porodica. Koliko su bosanskohercegova~ki roditelji informisani o narkomaniji? Kako roditelji da prepoznaju da li njihovo dijete koristi opijate? Na ova pitanja odgovorit }e roditelji koji imaju jedno ovakvo iskustvo.

TV SA
07.00 Strasti, serija serija (r) 08.00 Dan dr`avnosti BiH, specijalni program, u`ivo 11.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 12.00 Jednom davno 12.30 Sirene 13.00 Vijesti TVSA 13.05 Darovi prirode 13.35 TVSA ribolov 14.05 Konjuh planinom, film 16.00 Vijesti TVSA 16.5 Ljetne ljubavi 16.30 Ljetne ljubavi 17.00 Dr. Mehmed Spaho 17.50 Jednom davno (r) 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Dan dr`avnosti BiH 21.00 Dan dr`avnosti BiH, specijalna emisija 23.00 Sarajevski biseri 23.35 Autoshop magazin (r)

TV TK
08.00 Medvjedi}i dobra srca 08.20 Fragolanija 08.45 Meteor 09.00 Put kroz Liliput 09.35 Djeca nas u~e 10.00 Na selu na sijelu, dok. zabavni program 10.45 Vrata tajni, serija 11.30 Moj dom, magazin 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.05 Opstanak, strani dok. program 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija 15.00 TK Autoshop 15.30 Top shop 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljni kola` 17.45 TK Auto Show 18.00 Svjetla pozornice 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 19.55 Kako vrijeme prolazi 21.35 Zapravo ljubav 23.30 Top ten stars

MRE@A
13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 61. ep. 21.35 Zapravo ljubav / Love Actually, igrani film 23.45 Otok smrti, igrana serija, ep. 1/13

TV MOSTAR

13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 60. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 12/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 61. ep. 21.35 Zapravo ljubav / Love Actually, igrani film 23.45 Otok smrti, igrana serija, ep. 1/13

TV ZENICA
09.05 Animirani film 10.30 Odlika{i (r) 11.00 Bonaventura 12.00 Drezdenovi dosijei, serija 13.05 serija, mre`a 15.00 serija (Mre`a) 16.00 Selu u pohode (r) 17.00 O tome se govori (r) 18.00 Autoshop 19.00 Dje~iji program - Pri~e za laku no} 19.55 serija, mre`a 21.35 Igrani film, mre`a Obavje{tenja 00.00 Odjava programa

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Putovanja 10.30 BH RITAM 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 14.30 Ma~ak Mika 15.00 Pad leta 29, serija 15.30 Autoshop Magazin 16.00 OK Kakanj - OK Mladost 17.30 Dan dr`avosti BiH 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 INFO IC 21.00 Izostavljeni dijelovi, Aurum filmsko ve~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 OK Kakanj-OK Mladost

TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Ritam regije Srebrenica (r) 09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Svjetlo istine 10.15 Religija u slu`bi `ivota 11.00 Sabur 11.30 Hazreti Merjem 14.30 Muzi~ki pro. 16.00 TV Zehra 17.00 Ritam regije Srebrenica (r) 17.15 Poljoprivreda i ekologija 17.40 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 dok. pro. 20.30 Te{anjska hronika 21.00 Cazinska hronika 22.00 Sportski pro. 23.30 Poljoprivreda i ekologija 00.00 Sportski pro. 01.30 Svjetlo istine 02.15 Religija u slu`bi `ivota 03.00 Sabur

TV USK
08.00 Divlja planeta, dok. pro. 08.30 Najbolje godine (r) 09.25 Na{a snaga, emisija 10.00 Vijesti 10.05 Hronika kraji{kih gradova (r) 10.40 Auto shop magazin (r) 11.15 Eko kviz (r) 12.00 Vijesti 12.10 Kraji{ka zemlja 12.40 Pet godina Balkana 13.05 Kako vrijeme prolazi 15.00 Vijesti 15.05 Irene Huss, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.30 Nedjeljom zajedno 18.15 @ivjeti zdravo, emisija o zdravlju 18.40 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 19.55 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Igrani film 23.30 Irene Huss, serija (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, igrana serija 329, 330. ep. (r) 14.45 Pitajte, tra`imo odgovore 15.20 Putopisi, dokumentarni program (r) 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.03 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.05 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za ponedjeljak

TV BN
08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Pri~e zavi~ajne 09.30 Ni{ta li~no (r) 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Ni{ta li~no 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljno popodne 19.30 Dnevnik 2 20.05 Balkanske prevare 20.45 Film 22.45 Koliba, igrani film 00.30 Zvjezdano nebo

TV ATV
07.00 Svijet poljoprivrede 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten, Ultimate Alien 11.20 Ben Ten, Ultimate Alien 12.00 Titanik, serija 13.00 Bandini, serija 14.00 Bandini, serija 15.00 Bandini, serija 16.00 Dolina sunca, serija 17.00 Formula 1, trka za VN Brazila 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Krv nije voda, serija 22.00 ^ita~ misli 16+, film 00.30 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
HRT1
06.15 06.32 06.35 06.47 07.30 09.30 09.50 09.58 09.59 10.00 10.57 12.00 12.30 13.25 14.00 15.07 15.45 16.39 17.00 17.09 17.10 17.15 17.44 19.10 19.30 19.58 20.04 20.07 20.09 20.15 21.10 21.48 22.20 23.10 23.30 23.38 23.41 23.48 00.51 01.43 03.29 04.12 04.32 04.40 04.43 04.45 05.01 Tema dana (r) Generalna {pica TV kalendar Odmori se, zaslu`io si 4 - humoristi~na serija (r) Zlatna kinoteka: Imitacija `ivota, ameri~ki film (r) TV kalendar (r) Vijesti Vrijeme danas HAK - Promet info ni DA ni NE: Dijeljenje glazbe (r) Istrage gospo|ice Fisher, serija Dnevnik Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Pogled iz visine: Europa, dokumentarna serija TV kalendar (r) Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info Vrtlarica Volim Hrvatsku, show program Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve~eras + najava Loto 6/45 Sve u 7!, kviz Stipe u gostima 5, humoristi~na serija Nedjeljom ujutro, subotom nave~er humoristi~na serija Damin gambit, talk show Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme sutra Nedjeljom u dva (r) Istrage gospo|ice Fisher, serija (r) Hombre, film (r) Prizma, multinacionalni magazin (r) Dnevnik 3 (r) Vijesti iz kulture (r) Sport (r) Vrijeme sutra (r) Skica za portret (r) Sve u 7!, kviz (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 AlJazeera Business (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 Slovo `ivota - Liban: Sve ostaje u porodici (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 AlJazeera Business (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 AlJazeera Business (r) 12.00 AJE program 14.00 [irom svijeta, izraelski dervi{, dok. pr. 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Pri~e sa istoka Kambod`a: Borba za pravdu (r) 16.00 Vijesti 17.00 AlJazeera Business (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Pri~e sa istoka Kambod`a: Borba za pravdu,10. ep. 19.30 Razglednice iz Centralne Azije Kirgistan, 2. dio 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Svijet 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Svijet (r) 23.30 Druga strana Srbije, dok. pr. (r)

77
EM DOK IS . IJA

HRT2
06.07 Veterani mira, emisija za branitelje (r) 06.53 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.23 Moomini, crtana serija 07.50 Animanijaci, crtana serija (r) 08.11 Godi{nja doba na 7. Zagrebkom-u (r) 09.30 Tekunice s uzleti{ta, dokumentarni film (r) 10.15 Biblija 10.25 Kri`evci: Zavr{etak velikog jubileja Grkokatoli~ke crkve u Hrvatskoj, prijenos 12.32 Babybonus 13.07 Ples sa zvijezdama (r) 14.51 Magazin Lige prvaka 15.20 Chartres: Plivanje, EP u kratkim bazenima, prijenos 18.00 Olimp - sportska emisija 18.55 Lake Louise: Svjetski skija{ki kup super G, prijenos 20.10 Ciklus filmskog spektakla: Most u Remagenu, ameri~ki film (r) 22.10 Ciklus festivalskih pobjednika: Gabrielle, francuski film 23.40 HR Demo Club Bogaloo 2011, snimka koncerta 00.51 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.01 No}ni glazbeni program: Gara`a Livio Morosin (r) 04.31 No}ni glazbeni program: Rekonstrukcija: Kawasaki 3P (r) 04.58 No}ni glazbeni program: Glazbeni specijal: Mark Knopfler `ivot u pjesmama, 1. dio (r)

NOVA
07.20 TV Izlog 07.35 Pokemoni, crtana serija 08.00 Beyblade metal, crtana serija 08.25 Lego Ninjago, crtana serija 08.50 Winx Club, crtana serija (r) 09.20 Lalaloopsy, crtana serija 09.25 Bratz, crtana serija 09.50 Power Rangers Samurai, serija (r) 10.15 Power Rangers Samurai, serija 10.40 Larin izbor, serija (r) 12.45 Moj prijatelj Willy 3 igrani film 14.30 Bilje`nica, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Vragolasti Dennis, igrani film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 22.00 Masterchef, reality show 23.30 Red Carpet, showbiz magazin 00.30 Crno svitanje, igrani film (r) 02.15 @ene s Dedinja, serija (r) 03.10 Strijelac, igrani film (r) 04.45 Red Carpet, showbiz magazin (r)

RTS
10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.30 14.10 14.50 15.05 15.15 16.00 16.03 17.00 17.30 18.27 19.00 19.30 20.00 20.05 21.00 21.50 22.50 23.15 Vijesti @ikina {arenica Vijesti Koncert Kemala Montena, 2. dio muzi~ki program Plavi krug, dok. program Moj ljubimac, zabavni program Dnevnik Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad Vijesti Sat Vijesti Jagodi}i, serija (r) Zadnja ku}a, Srbija [ljivik, muzi~ki program Sasvim prirodno, reporta`a Slagalica, kviz Dnevnik Vrijeme Jagodi}i, serija Beogradski sindikat Novi tabloid D`ez face: Stefano di Batista Trag u prostoru (r)

RTCG
08.00 Vijesti 08.05 Kad pro{etam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 NVO sektor 11.30 Sportska subota (r) 12.00 Vijesti 12.05 7 TV dana (r) 12.35 Muzika 13.00 Program za djecu 13.30 Sat tv 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.05 Sat TV dijaspora vijesti i blic binis 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 Budva na pjenu od mora 5, serija 17.00 Putevi `ivota 17.30 Mostovi 18.00 Dokumentarna emisija 18.30 Sat TV 19.00 Sat TV dijaspora vijesti 19.30 Dnevnik 2, marketing 20.05 Okvir 21.05 Profil 21.35 Sat TV dijaspora i blic biznis 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska knji`evnost 23.00 Muzika 23.30 Putevi `ivota 00.00 Agrosaznanje

Duhovni mostovi
11.10 BHT

Pred po~etak bo`i}nog posta posjetili smo Mo{tanicu, pravoslavni srpski manastir, koji se nalazi nedaleko od Kozarske Dubice. Prvoga dana 1434. hid`retske godine u Gazi Husrev-begovoj d`amiji u Sarajevu sve~ano je dodijeljena Men{ura novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH, mr. Huseinu ef. Kavazovi}u. Prorok Joel, koji je djelovao izme|u 539. i 331. godine pr. n. e, propovijedao je o nastupanju Dana Gospodnjeg i potrebi da se narod pokaje za grijehe. Donosimo pri~u o djelovanju Katoli~kog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, ~iji se po~etak vezuje uz 1890. godinu, kada dr. Josip [tadler, nadbiskup vrhbosanski osniva Bogosloviju.

Formula 1
17.00 HAYAT

SP

OR T

EUROSPORT
08.30 Ski skokovi 09.30 Nordijsko kombinovano skijanje, u`ivo 10.15 Cross-country skijanje, u`ivo 11.30 Nordijsko kombinovano skijanje, u`ivo 12.30 Cross-country skijanje, u`ivo 13.15 Ski skokovi, u`ivo 15.30 Biatlon, SK Östersund, [vedska, u`ivo 17.00 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska 18.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, u`ivo 18.45 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada, u`ivo 20.15 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka, u`ivo 21.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, u`ivo 21.45 Umjetni~ko klizanje, Japan 23.45 Konji~ki sport 00.00 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 01.00 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska

EUROSPORT 2
07.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 07.30 Fudbal, Bundesliga, Bayern Munich Hannover 96 08.45 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada 09.15 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 10.00 Ameri~ki fudbal, NCAA, Ohio State Michigan State 12.00 Umjetni~ko klizanje, Japan 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Freiburg - VFB Stuttgart 17.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Hoffenheim - Bayer Leverkusen 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Umjetni~ko klizanje, Japan 22.30 Rukomet, EHF L[ 00.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 00.30 Fudbal, Bundesliga, Hoffenheim - Bayer Leverkusen 02.00 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada

SPORT KLUB
06.00 [panska liga: Valadolid Granada 09.30 Pregled Euroelague 10.30 Ruska liga: Spartak Dinamo, direktno 12.30 Holandska liga: Roda Ajax, direktno 14.30 Premier League: Swansea Liverpool, direktno 16.30 NBA Live 17.00 F1 Brazil Trka, direktno 19.00 [panska liga: Atletico Madrid - Sevilla, direktno 21.00 NBA: Brooklyn Portland, direktno 23.30 [panska liga: Levante Barcelona 01.15 Premier League: Tottenham West Ham 03.00 EBEL: Telemach Olimpija Innsbruck 04.45 Premier League Golovi 05.15 Pregled Euroleague

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal, Francuska: PSG - Troyes 11.00 Fudbal, Italija: Palermo Catania 13.00 Fudbal, Jelen Superliga: Sloboda - Crvena

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka ABA Liga: [iroki - Split 08.00 Ko{arka Aba Liga: Cibona - Crvena Zvezda 10.00 Sport Quest: Magazin Ep18 10.30 Box: ESPN Fights 12.00 Endesa Liga: Highlights 12.15 Ko{arka, Endesaliga: Caja Laboral Unicaja 14.15 NFL: Extra 14.30 Ameri~ki Fudbal NFL: Game Day 15.00 Kotv Magazin 15.30 Motosport Mundial: Magazin 16.00 Ko{arka Gr~ka Liga: Aris - Paok 18.00 ESPN Documentary: Unmatched 19.00 Ko{arka Endesaliga: Valencia - Barcelona 21.00 Ko{arka Aba Liga: Krka - Olimpija 23.00 Box: Kotv Classics Ep 64 00.00 Ko{arka Aba Liga: Partizan - Cedevita 02.00 Rukomet EHF Liga {ampiona: Montpellier Partizan

Ko{arka
17.00
Zvezda, prenos 15.00 Fudbal, Italija: Pescara - Roma, prenos 17.00 Ko{arka, ABA: Partizan Cedevita, prenos 19.00 Rukomet EHF l{: Montpellier Partizan, prenos 21.00 Emisija Jelen, pregled kola 22.25 Ameri~ki fudbal, NFL: San Francisco - New Orleans, prenos 02.20 Ameri~ki fudbal, NFL: Green Bay NY Giants, prenos

DISCOVERY

09.55 Vrhunsko graditeljstvo 10.50 Ameri~ke drvosje~a 11.40 Prljavi poslovi 12.35 Kraljevi aukcija 13.30 Tragom aukcija 14.25 Trgovci 15.20 Let iznad Aljaske 16.15 Diskaveri mi je spasio `ivot 17.10 Pre`ivljavanje: Siberija II 18.05 Pre`ivljavanje udvoje 19.00 Kako se pravi - 2 epizode 20.00 Put oko svijeta sa 80 prevoznih sredstava 21.00 @eljeli ste da znate: Novi brojevi na Kinsijevoj skali 22.00 Izumi i otkri}a koji su promijenili svijet 23.00 Strastveni ribolovci 00.00 ^udo da sam `iv

N. GEOGRAPHIC

09.50 [apta~ psimar 10.45 Misteriozni dosjei 11.10 Misteriozni 11.40 Nisam to znao 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 Sekunde do katastrofe 14.25 Divlja Rusija 15.20 Megafabrike 16.15 Megafabrike 17.10 Megafabrike 18.05 Avionske nesre}e 19.00 Tema zabave 19.55 Najte`e popravke na svijetu: Ru{enje Vegasa 21.00 2012: Kona~no proro~anstvo 21.55 Pripreme za sudnji dan: Nadam se da sam po{a{avio 22.50 Avionske nesre}e: Nesre}a na gr~kom trajektu 23.45 2012: Kona~no proro~anstvo

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Pri~a o poljoprivredi 11.00 Istina o Juriju Gagarinu 12.00 Hitlerovi falsifikatori 13.00 Bliski susreti u Sibiru 14.30 Svjedok 15.00 Stvaranje novog ~ovijeka 16.00 Germanska plemena 17.00 Brdo hrama 18.00 Gerouov zakon 20.00 Uspon i pad Versaja: Luj XVI 21.00 Sve Kenedijeve `ene 22.00 Napoleon 23.00 Varvari Terija D`onsa 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Pri~a o poljoprivredi 02.00 Mao kineska pri~a 03.00 Hitlerovi falsifikatori 04.00 Azijske monarhije 05.00 Gerouov zakon

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

09.05 Dik i Dom u svetu `ivotinja 09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 D`ef Korvin 10.25 Upoznajte divljinu 10.55 Priroda Francuske 11.50 Kraljice savane 12.45 Kraljice Savane: Umjetnost zavo|enja 13.40 Najezda `ivotinja 14.35 Spasila~ka ekipa veterinara, 2 epizode 16.25 Paklene ma~ke 17.20 Veterinar za cijeli svijet 18.15 Slu`ba za spa{avanje aligatora 19.10 Kit ubica 20.05 Priroda Francuske 21.00 [amvari: @ivot u divljini, 2 epizode 21.55 Kit ubica 22.50 Pre`ivio sam! 23.45 Policija za `ivotinje

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra `ena 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Ljubav zauvijek, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Dijagnoza ubistvo 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Dobra `ena 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Van kontrole, igrani film 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Havaji 5-0 23.20 Vampirska nacija, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dobra `ena 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Dijagnoza ubistvo 05.10 Meklaudove k}erke

TV1000

06.30 Ne bez moje k}erke, igrani film 08.30 Ostani uz mene, igrani film 10.00 Osu|enici, igrani film 12.00 Velika jeza, igrani film 14.00 Druga {ansa, igrani film 16.00 Sre}ni brojevi, igrani film 18.00 ^ovjek kojeg nije bilo, igrani film 20.00 Izdani, igrani film 22.00 Ljudska priroda, igrani film 00.00 Same u stanu, igrani film 01.15 Vru}e i seksi, igrani film 02.30 Same djevojke, igrani film

FOX LIFE

06.45 Vill i Grejs, serija 08.35 [apat duhova, serija 10.25 Ket i Kim, serija 11.25 Knji`arka, serija 11.55 Sudije za stil, reality show 13.00 Ali Mekbil, serija 14.00 Melisa i D`oi, serija 15.00 Ket i Kim, serija 16.00 Sudije za stil, reality show 17.00 Ali Mekbil, serija 18.00 Privatna praksa, serija 20.00 Tijelo je dokaz, serija 21.00 D`ordan, serija 22.00 Modna Policija, reality show 23.05 Paranormalna iskustva poznatih li~nosti, reality show 00.05 Ket i Kim, serija 01.05 Knji`arka, serija 01.40 Vill i Grejs, serija

FOX CRIME

06.50 Red i zakon 07.45 Red i zakon 08.35 Red i zakon 09.35 Pisac i detektiv 12 10.30 Pisac i detektiv 12 11.25 Pisac i detektiv 12 12.30 Brojevi 13.30 Brojevi 14.30 Prevaranti 15.35 Prevaranti 16.35 Pri~e iz podzemlja 17.40 Bolni propusti 18.45 Inspektor Montalbano 20.55 Imitator 22.05 Imitator 23.10 Zlo~in 00.10 Jedinica 01.05 Prevaranti 02.05 Prevaranti 02.55 Pisac i detektiv 03.40 Jedinica 04.30 Jedinica 05.15 Zlo~in

HBO

06.00 Legenda o pijanistu, film 08.00 Victor, film 09.35 Medvjed Yogi, film 10.55 Jack, film 12.45 Srcolomac, film 14.25 [trajk na Bo`i}, film 15.50 Rango, film 17.35 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 48, serija 18.05 Voda za slonove, film 20.05 Sumrak saga: Praskozorje - 1. dio, film 22.00 Okus krvi V, ep. 11, serija 22.50 Veza bez obveza, film 00.35 Paranormalno 3, film 02.00 Freddy protiv Jasona, film 03.35 Obred, film 05.30 Filmovi i zvijezde IV, ep. 47, serija

CINESTAR

08.00 Snje`na zamka, igrani film 10.15 Pukotina, igrani film 12.15 Ratnik divljine, igrani film 14.15 Bijeg, igrani film 16.30 Vra}anje duga, igrani film 18.15 Avalon, igrani film 20.15 Odmetnice, igrani film 22.00 Vihor rata, igrani film 00.30 Znam tko me ubio, igrani film 02.30 Za{titnik, igrani film

78

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Poko, crtani film 08.20 Super {pijunke, crtani film 08.40 Crvene kapice, crtani film 09.10 Frankina stopala, crtani film 09.20 Pokoyo, crtani film 09.30 Ku}ni svemirci, crtani film 09.55 Bile}anka, spot 10.00 Vijesti 10.05 Bile}anka, spot 10.10 Bez AVNOJ-a, ni ZAVNOBIH-a, dokumentarni program 10.40 Konjuh planinom, spot 10.45 Muzej revolucije 10.50 Zemljo moja, spot

nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti 08.15 Sjaj Pariza, serija, (r) Program za djecu i mlade 08.45 [kola filma, obrazovna serija, 20/26 (r) 09.10 Gombijev zeleni otok, animirana serija, (r) 09.25 Matematika, serija, (r) 09.40 Istinite pri~e, animirana serija, 7/10 10.00 Vijesti 10.10 Obalska stra`a, serija 11.00 Tajna kopca, serija (r) 12.00 Vijesti 12.15 Oru`ane snage BiH (r) 12.45 Putevi zdravlja, magazin 13.15 Crta, politi~ki magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu i mlade 14.25 Jura iz d`ungle, animirana serija, 1/13 14.50 Nema problema 15.15 BH Radio 1 - Sa izvora 2012, 2/2 16.00 Spomen muzeji: Mrkonji} grad, dok. program 16.30 Hronika regija: Sjeveroisto~na Bosna 16.55 Vijesti 17.00 BH gastro kutak, kulinarski show 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 18.00 Robinja Isaura, serija 18.45 Business News 18.50 Telefoni}i, animirana serija, 26/32 19.00 Dnevnik 19.35 Sjaj Pariza, serija 20.00 Sjeverno od sunca, drama 21.00 BH Telecom Premijer liga BiH 21.30 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 22.00 Tre}a strana, info. program 23.00 Dnevnik 23.25 Business News 23.30 Crna ovca, magazin (r) 00.00 Sjeverno od sunca, drama 01.00 Hronika regija: Sjeveroisto~na Bosna (r) 01.25 BHT popodne, dnevni magazin (r) 01.50 Pregled programa za utorak

PONEDJELJAK BHT

RTRS
06.00 06.30 09.00 09.10 10.00 10.25 10.30 10.55 11.05 11.30 12.00 12.15 13.00 Info kanal Jutarnji program Vijesti Su|enja u Hagu, pregled Mala TV Bio jednom jedan `ivot, crtana serija Za{to?, program za djecu Viva pinjata, crtana serija Enciklopedija velikih li~nosti, obrazovni program Ah, ta planeta!, zabavni program (r) Ljetne ljubavi, omladinska serija Dnevnik 1 Odgovor. No 1 (r) Strasti, TV novela (r)

TV1
06.10 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 163/187 (r) 07.00 Najava programa 07.10 Red magazin, showbiz magazin 08.00 Promo 08.05 Gimnazijalci, serija, ep. 16/24 09.00 Promo 09.05 Put za Avonlea, serija, ep. 60 (r) 10.00 Promo 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 44 (r) 11.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 10/65 (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Kapital, biznis magazin 13.00 Promo 13.05 Gimnazijalci, serija

HAYAT
06.00 06.50 08.00 08.15 08.40 09.00 09.15 09.27 09.51 10.13 10.38 10.52 11.20 11.45 11.59 Bandini, serija, 198. ep. Tiha oluja, serija, 4. ep. TV izlog Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show Beyblade, crtani film Hello Kitty, crtani film, 14. ep. Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film, 36. ep. Bakugan, crtani film, 104. ep. Monsuno, crtani film Virus attack, crtani film, 16. ep. Winx, crtani film TV izlog Vijesti Biometeorolo{ka prognoza

PINK
06.00 Nasljednici, telenovela (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 09.45 Prvi VIP kuhar, kulinarski show (r) 11.00 Info top, vijesti 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Simar, indijska serija (r) 12.30 Brze pare, kviz 13.45 Prvi VIP kuhar, kulinarski show 14.50 Nasljednici, telenovela 15.50 Info top, vijesti 16.05 Mala nevjesta, indijska serija (r)

OBN
06.25 Hairy Scary, crtani film 06.40 Gladijatori, crtani film 07.00 Gusarska akademija, crtani film 07.15 Cosmic Quantum Rey, crtani film 07.35 Zakumi, crtani film 08.00 Ferhat, crtani film 08.30 Nebeske plasa~ice, crtani film 08.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija (r) 09.20 Gorki `ivot, turska serija 10.20 Stol za 4, kulinarski show 11.00 Oluja u raju, meksi~ka sapunica 11.50 Crime time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz

Ku}ni svemirci
09.30
10.55 Partizanski film, dokumentarni film 12.00 Dnevnik 1 12.10 Asi, igrana serija, (r) 13.00 Partizanska eskadrila, doma}i igrani film 15.20 Vijesti 15.25 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija 16.00 MasterChef, reality show (r) 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.15 Lud, zbunjen, normalan, serija 12+ 19.30 Dnevnik 2 20.10 Po{teno, dijalo{ka emisija 21.05 Asi, igrana serija 22.00 MasterChef, reality show 23.25 Dnevnik 3 23.55 Po{teno, dijalo{ka emisija (r) 00.50 Hayd u park, program za mlade (r) 01.20 Dnevnik 3 (r) 01.50 Pregled programa za utorak

Presing
20.10
14.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 14.10 Larin izbor, serija 15.00 U fokusu 15.50 Tribunal 16.30 Srpska danas 17.10 Strasti, TV novela 18.05 Kraljica, dokumentarno- serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Presing, talk show 21.30 Ne~ista krv, serija 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sport 23.05 Dukafest 2012., hronika 23.15 U prolazu 23.40 Klasika, emisija ozbiljne muzike (r) 00.10 Koncert 01.10 Kraljica, dok.- serija (r) 02.00 Ne~ista krv, serija (r) 02.40 Dnevnik 2 (r) 03.05 U fokusu (r) 03.50 Presing, talk show (r)

Junska no}
21.00
14.00 Promo 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 164/187 15.00 Promo 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 61 16.00 Red Weekly, showbiz magazin 17.00 Vijesti u 17 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 45 18.14 Najava Dnevnika 19:00 18.15 Red magazin, showbiz magazin 19.00 Dnevnik 20.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 11/65 21.00 Junska no}, igrana serija, ep. 47/103 22.00 Ve~ernje vijesti 22.25 Promo / Music box 22.40 Dug je put, igrani film 00.30 Dnevnik (r) 01.30 Posmatra~i, igrani film 03.00 No}ni program

Krv nije voda
21.00
12.00 Bandini, serija, 191. ep. 12.55 Kad li{}e pada, serija, 64. ep. 14.50 Muzicki program 15.10 TV izlog 15.45 Glam Blam, zabavni program 16.30 Sport centar 16.35 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 52.ep. 17.00 Krv nije voda, serija8. ep. 18.15 Po spisku, talk show 19.00 Vijesti u 7 19.50 Televoting ZMBT 19.55 Bandini, serija, 199. ep. 20.55 Televoting ZMBT 21.00 Krv nije voda, serija 50. ep. 22.00 Tiha oluja, serija, 5. ep. 23.00 Nestanak Garcie Lorke, film 00.58 Sport centar 01.00 Televoting ZMBT 01.05 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program

AmiG Show
23.15
17.00 Simar, indijska serija 17.45 Savr{eno skladan svijet, emisija 18.00 Info top, centralne vijesti 18 20 Vremenska prognoza 18.21 City Exclusive, show biz emisija 18.35 Ponos Ratkajevih, serija 19.30 Mala nevjesta, indijska, serija 20.30 Krvavi sport, ameri~ki film 22.15 Paparazzo lov, reality emisija 23.15 AmiG Show, talk show 00.15 Pablo Escobar: Gospodar zla, serija 01.15 City Exclusive, show biz emisija (r) 01.45 Nema zemlje za starce, ameri~ki film

Princ iz Bel Aira
08.50
12.55 Top Shop 13.15 Izgubljeni, serija (r) 14.05 Odba~ena, indijska serija 15.15 Larin izbor 2, hrvatska serija (r) 16.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 17.00 OBN Info 17.10 Stol za 4, kulinarski show 17.55 Ru`a vjetrova, hrvatska sapunica 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Larin izbor 2, hrvatska serija 21.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 22.00 Odba~ena, indijska serija 23.00 Reflex, talk show 00.00 Vox populi 00.05 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 01.00 Odba~ena, serija (r)

Sulejman Veli~anstveni
21.00 OBN
Doznav{i od Zumbul-age da bi joj sultan mogao uzeti `ivot ukoliko ne poslu{a njegove naredbe, princeza Izabela zapo~ne {trajkati gla|u. Ibrahim-pa{a se upoznaje s novim zatvorenikom, princem Frederikom, sultan ostane zaprepa{ten ~injenicom da ga majka odbija vidjeti, a Hatid`e proklinje kipove u dvori{tu zbog svih neda}a koje su pogodile njezinu obitelj.

SE

RI

JA

TV SA
07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Pingu (r) 10.5 Graditelj Bob (r) 10.15 An|elina balerina (r) 10.25 Barimba (r) 10.40 Pusti muziku (glasajte) 11.00 Dan dr`avnosti BiH, specijalna emisija (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Dan dr`avnosti BiH (r) 14.15 Remake, film 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Strasti, serija (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.5 Graditelj Bob 19.15 An|elina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sport magazin, sportski program, u`ivo 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Raspar~ana svijest, 22.00 Strasti, serija 23.00 Voice of America 23.15 Leonard Bern{tajn, 00.15 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
10.05 Sva moja djeca, serija (r) 11.00 Vjetar u le|a, serija (r) 11.55 TV kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.05 Top shop 12.20 Connect, dok. program 13.00 Top ten stars 14.00 U no}nom vrtu 14.20 Fragolanija 14.45 Top shop 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Za svaku bolest trava raste 16.30 Sport 7 17.15 Sva moja djeca, serija 18.15 360 stepeni 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 20.00 Vjetar u le|a, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 The Chase, serija 21.50 Dnevnik 3 22.05 Tribunal 22.40 Dug je put, film

MRE@A
09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 60 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 44 (r) 11.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 10/65 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 61 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 45 20.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 11/65 22.40 Dug je put, igrani film

TV MOSTAR

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 60 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 44 (r) 11.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 10/65 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 61 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 45 20.00 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 11/65 22.40 Dug je put, igrani film

TV ZENICA
08.00 Jutarnji program 09.00, Jutarnje vijesti Radio Zenice 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 serija 11.00 serija 12.00 Iz dana u dan 12.05 serija 13.00 Vijesti 13.05 Biografije, dokumnetarni program (r) 14.00 Iz dana u dan,servisne informacije 14.05 Autoshop (r) 14.30 Sfera (r) 15.00 Vijesti 15.05 serija 16.00 Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan 17.15 Serija 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 19.30 Muzi~ki spotovi 20.00 serija 21.02 Ze sport 21.30 TV Liberty 22.40 Igrani film 00.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ
08.30 Dje~ije jutro 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Djevojke, serija 10.30 Svako mo`e kuhati 11.00 Ludo srce, turska serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke, serija 13.00 Info IC 13.30 [ta uzrokuje bolest 14.00 Reporteri, serija 15.00 Dje~ije popodne 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Ludo srce, turska serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Biografije 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Radoznali Sre}ko 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Nau~ni forum 21.00 IC sport 21.30 Budimo humani 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku IC

TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Cazinska hronika 09.00 Nije te{ko biti ja (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Informiran, educiran, aktivan... informativni program (r) 11.00 Info blok 12.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal 12.45 Cazinska hronika 13.15 Nije te{ko biti ja (r) 14.00 Tvoja sam sudbina, serija 15.00 Hazreti Merjem, serija 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 TV Fiva - Hronika op}ine Novi Grad 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Liberty TV 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 Otvoreni program (r) 01.30 Vogo{}anska hronika (r) 02.00 Tvoja sam sudbina, serija (r)

TV USK
08.05 Studenti, serija 09.05 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 14.30 Vijesti 14.35 Duhovni svijet (r) 15.05 Put za Anvoli, serija 16.00 Ponovno otkrivanje svijeta, dok program (r) 16.55 Muzi~ki tv poster 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Avanture [irli Holms, serija 18.50 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Vjetar u le|a, serija 21.05 Time out, program za mlade 22.00 Sport 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON
16.02 Vijesti 16.15 Heroji ulice, dok. program (r) 16.45 SMS centrala, muzi~ki program 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Zdravlje, emisija o zdravlju 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za utorak

TV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Kao kod svoje ku}e (r) 14.00 Novosti 14.05 Neko te posmatra, serija 15.00 TV Larin izbor, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Larin izbor, serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 BN koktel 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Kineska odiseja, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV
07.30 Dolina sunca, serija 08.15 TV izlog 08.55 Vijesti 09.00 Hello Kitty 09.15 Garfild 09.30 Lijeni grad 09.50 Bakugan 10.10 Monsuno 10.30 Virus Attack 11.00 Winx 11.55 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.30 Zauvijek susjedi, serija 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.30 Sport centar 16.35 Take{i zamak 17.00 Krv nije voda, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Krv nije voda, serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Apostrof 23.00 Nestanak Garsije Lorke 16+, film 00.30 Sport centar 00.35 Zauvijek susjedi, serija 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.
HRT1
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.20 09.25 10.00 10.09 10.13 11.10 11.32 12.00 12.15 12.22 12.40 13.30 14.10 14.20 14.29 14.30 14.55 15.35 16.05 16.40 16.58 17.00 17.10 18.00 18.20 19.10 19.30 19.59 20.06 20.10 20.35 21.10 22.25 22.45 22.53 22.56 23.05 00.00 00.30 00.55 02.20 03.05 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Vrijeme danas Mitskim putovima 4, dokumentarna serija Klju~ u ruke 1, dokumentarna serija Klju~ u ruke 1, dokumentarna serija Dnevnik Sport TV kalendar (r) Prkosna ljubav, serija Dr. Oz 2, talk show Skica za portret Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra manjinski Mozaik: Od slova do snova (r) Tre}a dob, emisija za umirovljenike Glas domovine Luda ku}a 2, serija TV kalendar (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo Kontakt: Gra|anske minute 8. kat, talk-show Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme TV Bingo Potro{a~ki kod Nulta to~ka, politi~ki talk show Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme sutra Na rubu znanosti Seks i grad 6, humoristi~na serija Regionalni dnevnik (r) Christy: Povratak u Cutter Gap, film (r) Dr. House 8, serija (r) Dr. Oz 2, talk show (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
07.30 Razglednice iz Centralne Azije Kirgistan, 2. dio (r) 08.00 AlJazeera Svijet (r) 08.30 [irom svijeta, Izraelski dervi{, 11. ep. (r) 09.30 Pri~e sa Istoka Kambod`a: Borba za pravdu, 10. ep. (r) 10.00 Druga strana Srbije, 41. ep. (r) 10.30 AlJazeera Svijet (r) 11.00 AJE program 14.00 Moj `ivot, 28. ep. (r) 14.30 AlJazeera Svijet (r) 15.00 [irom svijeta, izraelski dervi{, 11. ep. (r) 16.00 Vijesti 17.00 Druga strana Srbije, 41. ep. (r) 17.30 AlJazeera Svijet (r) 18.00 Vijesti 19.05 Sportski Magazin 19.30 Moj `ivot, 29. ep. 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Sportski Magazin (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talk show (r)

79
SE RI JA

HRT2
05.23 Pogled iz visine, dok. serija (r) 06.15 Prkosna ljubav, serija 07.00 Mala TV 07.30 Hotel Zombi, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, serija za djecu 08.45 Fantasti~ni prijatelji 1, serija za mlade 09.10 [kolski sat [kolski sat 10.00 Strani igrani film 11.55 Idemo na put s Goranom Mili}em: A sad u Europu 12.40 Plodovi zemlje (r) 13.30 Christy: Povratak u Cutter Gap, kanadski film (r) 14.55 Fotografija u Hrvatskoj 15.10 [kolski sat (r) [kolski sat (r) 16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 U uredu 6, serija 17.05 Rijeka: More (r) 17.35 Feniksov let, film (r) 19.25 Crtani film 19.30 Kuharski duet, dokumentarna serija 19.55 Ve~eras 20.00 Odbjegla nevjesta, film (r) 22.00 Dr. House 8, serija 22.50 Za{titnica svjedoka 3, serija 23.35 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija 00.20 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija 01.05 Retrovizor: Kojak 2, serija 01.55 Retrovizor: Dharma i Greg 2, humoristi~na serija 02.15 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.55 No}ni glazbeni program

NOVA
06.40 Astro Boy, crtana serija 07.05 Monsuno, crtana serija 07.30 Moja majka, serija 08.30 TV izlog 08.45 Izgubljena ~ast, serija (r) 09.45 TV izlog 10.00 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 10.55 Zauvijek susjedi, serija (r) 12.05 IN magazin (r) 12.45 Larin izbor, serija (r) 13.45 Masterchef, reality show 15.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kako vrijeme prolazi, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22.00 Masterchef, reality show 23.10 Ve~ernje vijesti 23.30 Pobje{njeli Max 2, film 01.25 Moj prijatelj Willy 3, igrani film (r) 03.00 Demoni, serija 03.50 Ezo TV, tarot show 04.50 Dnevnik Nove TV (r)

RTS
09.05 Majstori: Tra`i se mama, serija (r) 09.45 Gastronomad (r) 10.00 Vijesti 10.05 Lov i ribolov, reporta`a 10.35 Eko karavan 11.05 Vijesti 11.10 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Kad zazvoni, de~iji program 12.50 Srpska razglednica iz Amerike (r) 13.20 Iz proznih djela pisaca biv{e Jugoslavije: Divlje meso, igrani program 14.50 Rukometna fantazija 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Vojna akademija, serija (r) 16.55 Moj li~ni pe~at: Slobodan [ijan 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.45 Dosje X i oks, {kolski program 19.00 Srbija na vezi 19.30 Dnevnik 20.05 Vojna akademija, serija (r) 21.00 Za sva vremena: Cune Gojkovi} 21.30 Trend setter 22.15 Balkanski ratovi: Mir u Bukure{tu (r) 22.55 Vijesti 23.00 Oko, info 23.30 TV minijature (r)

RTCG
09.00 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.35 13.00 13.05 13.35 14.00 14.05 14.35 15.10 15.20 15.30 16.00 17.00 18.00 18.05 18.30 18.55 19.30 20.05 21.05 21.35 22.00 22.30 23.00 23.30 00.00 Vijesti Univerzum Dnevnik u 10,00 Program za djecu Vijesti Nau~no-obrazovni program Vijesti Crnogorska knji`evnost Muzika Vijesti Putevi `ivota Mostovi Vijesti Dokumentarna emisija Muzika Lajmet Dnevnik na gestovnom jeziku Dnevnik 1 Okvir (r) Crna Gora - u`ivo Vijesti Meridijanima putopisi Muzika Znam da zna{, kviz Dnevnik 2 Otvoreno Sat tv blicbiznis i dijaspora Muzika Dnevnik 3 U centar Dokumentarna emisija Cg.sport Vijesti

Robinja Isaura
18.00 BHT

Leoncijeve la`i vi{e ne prolaze. Malvina ga je vidjela u zagrljaju sa Rosom. Slo`ile su joj se sve kockice i kona~no je shvatila sa kakvim ~ovjekom `ivi. Razo~arana je, jer nije primje}ivala {ta se doga|a...

Obalska stra`a
10.10 BHT

SE

RI

JA

Poznati financijski savjetnik Verner Kajcig i njegova sekretarica Luiza Fraj spremaju se na put u Petersburg luksuznom jahtom. Luiza je udata i voli svog mu`a Jana, ali voli i Vernera. Iznenada, jahti se pribli`i ~amac, sa kojeg maskirani mu{karac ubije Vernera. Naravno, sumnja pada odmah na Luizinog mu`a.

EUROSPORT
10.00 Biatlon, SK Östersund, [vedska 11.00 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 12.00 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska 13.00 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 13.45 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 14.30 Biatlon, SK Östersund, [vedska 15.30 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 16.30 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska 17.30 Eurogoals 18.15 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 19.00 Biatlon, SK Östersund, [vedska 19.45 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 20.45 Watts 21.00 Ke~eri 22.30 Eurogoals 23.15 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 23.45 Biatlon, SK Östersund, [vedska 00.30 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka

EUROSPORT 2
07.00 Fudbal, Bundesliga, Hoffenheim - Bayer Leverkusen 08.30 Fudbal, Bundesliga, Freiburg - VFB Stuttgart 10.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA 11.00 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada 12.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka 13.00 Snuker, Shanghai, Kina, finale 15.00 Biatlon, SK Östersund, [vedska 16.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 17.30 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 18.30 Fudbal, Ekstraklasa, Poljska, u`ivo 20.15 Umjetni~ko klizanje, Japan 21.45 Rukomet, EHF L[ 23.00 Fudbal, Bundesliga, pregled 00.00 Snuker, Shanghai, Kina, finale 01.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka

SPORT KLUB
06.15 Na dana{nji dan 06.30 M7 - Multisport 07.15 European RallyCross Holland 09.30 Odbojka Serie A1: Modena - Cuneo 11.15 [panska liga: Levante - Barcelona 13.15 NBA Live 13.20 NBA: Brooklyn Portland 15.15 Na dana{nji dan 15.30 NBA Weekly 16.00 Pregled Euroleague 17.00 Ruska liga: Zenit CSKA, direktno 19.00 Vijesti 19.15 Premier League News 19.30 Na dana{nji dan 19.40 NBA Live 19.45 Pregled Premier League 20.40 Euroleague Magazin 21.15 Portugalska liga: Moreirense Sporting, direktno 23.15 Pregled [panske lige 00.15 [panska liga: Zaragoza - Celta 02.00 Vijesti 02.15 Premier League News 02.30 Na dana{nji dan

ARENASPORT 1
09.00 Ko{arka, ABA: Cibona - Crvena Zvezda 11.00 Fudbal, Francuska: Marseille - Lille 13.00 Fudbal, Italija: Milan - juventus 15.00 Arsenal Tv

ARENASPORT 2
12.00 Ameri~ki fudbal, NFL: Green Bay - Ny Giants 14.30 Kotv Magazin 15.00 Automotosport: Nascar Homestead 16.00 Motosport Mundial: Magazin 16.30 Rukomet EHF Liga {ampiona: Montpellier - Partizan

Rukomet
16.30
18.00 Ko{arka, ABA liga: Budu}nost Radni~ki 20.00 Odbojka, CEV Liga {ampiona (M): Tours - Crvena Zvezda 22.00 Box: Kotv Classics 64. ep. 23.00 Box: Big Fights 00.00 Ko{arka Endesaliga: Caja Laboral Unicaja 02.00 Kotv Magazin

DISCOVERY

07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Prljavi poslovi: Prerada mesa 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Auta po mjeri 13.30 Trgovci automobilima- 2 epizode 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi?- 2 epizode 20.00 ^ovjek, `ena, divljina: Opasnosti [kotskog gorja 21.00 Ber Grils: Jedan obi~an dan engleskog avanturiste 22.00 Izazov na to~kovima 23.00 ^udovi{ta iz rijeke 00.00 drvosje~a iz mo~vare

N. GEOGRAPHIC

11.10 Misteriozni dosjei 11.40 Nisam to znao: 10. ep. 12.05 Nisam to znao: 5. ep. 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 Divlja Rusija: Arktik 14.25 Najte`e popravke na svijetu 15.20 Misteriozni dosjei: Zoro 15.45 Misteriozni dosjei: Papa Jovana 16.15 Drevne megastrukture: Alhambra 17.10 Avionske nesre}e: Id`ipt Erov let 990 18.05 Velike migracije: Trka za opstanak 19.00 Gradske prevare: Rim 19.55 Najte`e popravke na svijetu: Ekstremni lift 21.00 Gradske prevare: Delhi 21.55 ]orkirani u inostranstvu 22.50 Avionske nesre}e: ^udesno spasavanje 23.45 Gradske prevare: Delhi

Ko{arka
20.00
17.00 Fudbal, Francuska: Highlights 18.00 Jelen Superliga: Partizan - Smederevo 20.00 Ko{arka, ABA: Partizan - Cedevita 22.00 Fudbal, Grcka: PAOK - Olympiacos 00.00 World Poker Tour

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Napoleon 09.00 Genije dizajna 10.00 Istina o Juriju Gagarinu 11.00 Hitlerovi falsifikatori 12.00 Farma iz Edvardijanskog doba 13.00 Zvijezde srebrnog ekrana 14.00 Nefertiti i izgubljena dinastija 15.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 16.00 ]elija 17.00 Carstvo mora 18.00 Farma iz Edvardijanskog doba 19.00 Istina o Juriju Gagarinu 20.00 Misterije olupina na dnu okeana 21.00 Uspon i pad Versaja: Luj XVI 22.00 Napoleon 23.00 Carstvo mora 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

10.55 @ivot delfina 11.20 @ivot delfina 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.15 Veterinari sta`isti 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Divljine Arktika 14.35 Spasite majmune 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Zaljubljenici u ma~ke 16.25 Nesvakida{nje `ivotinje 17.20 Sve o psima: Specijal: Najbolji porodi~ni psi 18.15 @ivot majmuna 18.40 Veterinari sta`isti 19.10 U srcu divljine sa Nikom Bejkerom 19.35 Spasite majmune 20.05 Divljine Arktika 21.00 Pavijani sa Bilom Bejlijem, 2 epizode 21.55 Paklene ma~ke 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 ^ovjek kao plijen: Medvjedi ubice

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra `ena 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Van kontrole, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Vidovnjak 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Dobra `ena 16.20 Bra}a i sestre 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Kraljevski bolesnici 22.20 Panduri novajlije 23.20 Havaji 5-0 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dobra `ena 03.20 Bra}a i sestre 05.10 Meklaudove k}erke

TV1000

06.00 Osu|enici, igrani film 08.00 Druga {ansa, igrani film 10.00 Na{a ku}a iz snova, igrani film 12.00 ^ovjek kojeg nije bilo, igrani film 14.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 16.00 Izdani, igrani film 18.00 Mapetovci u svemiru, igrani film 20.00 Bra}a Bluz 2000, igrani film 22.00 Djeca, igrani film 00.00 Seksi slatkice, igrani film 01.15 Same u stanu, igrani film 02.30 Nevaljale `enske, igrani film

FOX LIFE

09.15 Ljekar po porud`bini, serija 10.15 Uvod u anatomiju, serija 11.10 Ali Mekbil, serija 12.05 Privatna praksa, serija 13.05 Projekat modna pista 14.05 Sudije za stil, reality show 14.35 Sudije za stil, reality show 15.15 Ali Mekbil, serija 16.15 Da, draga, serija 16.45 Da, draga, serija 17.15 Melisa i D`oi, serija 17.50 Ljekar po porud`bini, serija 18.50 Privatna praksa, serija 19.50 Uvod u anatomiju, serija 20.50 Nova djevojka, serija 21.55 Kugar Taun, serija 22.25 Kugar Taun, serija 23.05 [apat duhova, serija 00.10 Melisa i D`oi, serija 00.40 Da, draga, serija 01.10 Da, draga, serija

FOX CRIME

06.05 Novi stari slu~ajevi 07.05 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 08.05 Monk 09.00 Frikovi 09.55 Pisac i detektiv 10.50 Medijum 11.45 Novi stari slu~ajevi 12.45 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 13.50 Jedinica 14.50 Jedinica 16.00 Pisac i detektiv 17.00 Monk 18.00 Frikovi 18.55 Red i zakon 19.55 Medijum 20.55 Bolni propusti 22.00 Zlo~in 23.05 Bolni propusti 00.10 Red i zakon 01.10 Jedinica 01.55 Frikovi 02.40 Monk 03.25 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 04.15 Jedinica 05.05 Pisac i detektiv

HBO

06.00 Srcolomac, film 07.45 [trajk na Bo`i}, film 09.10 Rango, film 10.55 Voda za slonove, film 12.55 Filmovi i zvijezde IV, ep. 47, serija 13.25 Sumrak saga: Praskozorje - 1. dio, film 15.20 Solaris (2002), film 17.00 Pingvini gospodina Poppera, film 18.30 Sunset Limited, film 20.05 Carstvo poroka III, ep. 11, serija 21.05 Divni dje~ak, film 22.45 Repo Men, film 00.45 Ku}a la`i, ep. 3, serija 01.15 Colombiana, film 03.05 Shanghai, film 04.50 Svijet po Ionu B., film

CINESTAR

08.00 Evolucija 2, igrani film 10.00 Ubojica s kata, igrani film 12.00 Ku}a strave, igrani film 14.00 Memory, igrani film 16.00 Pokolj nevinih, igrani film 18.00 Neslavni, igrani film 20.15 Za{titnik, igrani film 22.15 Grad u vatri, igrani film 00.15 Obra~un kroz vrijeme, igrani film 02.00 Tunel smrti, igrani film

BH Telecom Premijer fudbalska liga BiH

Poraz Sarajeva u Bijeljini
NBA

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja/ponedjeljak, 25. i 26. novembar/studeni 2012.

58 - 59. strana

New York opet pora`en
Ovog puta bolji od Njujor~ana bili su Houston Rocketsi, koji su Knicksima nanijeli peti uzastopni poraz • Teletovi} nije igrao
Ko{arka{i Memphisa vratili su se na vrh NBA lige pobijediv{i u svom FedEx Forumu Los Angeles Lakerse sa 106:98. Grizzliesi su prvu ~etvrtinu rije{ili u svoju korist s 34:18 i povratka za Lakerse vi{e nije bilo. Memphis je sada na omjeru 9-2 i predvodi Zapadnu konferenciju, ali i cijelu ligu. Lakersi su zabilje`ili sedmi poraz ove sezone i drugi zaredom pod vodstvom novog trenera Mikea D'Antonija, a u gostima su na omjeru 0:4. Houston je pred svojim navija~ima pomeo New York sa 131:103, nanijev{i mu tre}i ovosezonski poraz. James Harden je postigao 33 ko{a i devet puta asistirao, a Chandler Parsons mu se priklju~io s 31 poenom, {to mu je rekord karijere. Kod Knicksa je Carmelo Anthony ubacio 37 ko{eva, najvi{e ove sezone, pogodiv{i sedam trica. Paul Pierce je 22 od svojih 27 ko{eva postigao u drugom poluvremenu, odvev{i Boston do pobjede 108:100 protiv Oklahoma Citya. Celticsi su time izbjegli tre}i poraz u nizu, a Thunderu je to tek drugi posrtaj u posljednjih deset utakmica. Indiana je u tre}oj ~etvrtini dvoboja protiv San Antonija imala plus 17 (70:53), ali nije izdr`ala. Predvo|eni Tonyem Parkerom Spursi su ot-

Boston bolji od Oklahome

Detroit savladao Toronto poenom razlike

Reuters

plovili do pobjede 104:97, zatvoriv{i me~ serijom 17:2, a francuski je razigrava~ zaklju~io utakmicu s 33 poena i deset asistencija. Poslije {est pobjeda zaredom, Los Angeles Clippersi su sada izgubili dvije utakmice u nizu. U petak su pora`eni u New Yorku od Brooklyna s 86:76. Gosti su na poluvrijeme oti{li s plus sedam, ali u nastavku je sve bilo u znaku Netsa. Doma}i su posljednju ~etvrtinu dobili s 23:13. Kod Brooklyna je s 26 ko{eva prvo ime bio Brook Lopez, a bh. reprezentativac Mirza Teletovi} nije dobio priliku nakon {to ga je trener Brooklyn Netsa Avery Johnson stavio na listu neaktivnih igra~a u utakmici protiv LA Clippersa. NBA liga: Boston - Oklahoma 108:100, Brooklyn - LA Clippers 86:76, Charlotte - Atlanta 91:101, Orlando - Cleveland 108:104, Memphis - LA Lakers 106:98, Houston - New York 131:103, Detroit - Toronto 91:90, Indiana - San Antonio 97:104, Portland - Minnesota 103:95, Phoenix - New Orleans 111:108, Utah - Sacramento 104:102, Denver - Golden State 102:91.

Hamilton starta s prve pozicije
Lewis Hamilton, voza~ McLarena krenut }u s prve pozicije u posljednju trku sezone Formule 1, Veliku nagradu Brazila. Hamilton je krug na sta zi Interlagos odvezao za 1:12:458. Drugi }e krenuti njegov mom~adski kolega Jenson But ton, a tre}i Red Bullov Mark Webber. O naslovu prvaka odlu~it }e Sebastian Vet tel i Fernando Alonso. Vet tel ima 13 bodova prednosti i star tat }e s ~etvrte pozicije. Alonso, koji se nada ki{noj utrci, krenut }e osmi.

71. KOLO

2

12 19 25 36 40
9 4 0 2 5 6 2 2 2 3 6 5

JOKER 1 JOKER 2

POSLJEDNJE VIJESTI
OTPU[TANJEM FUNKCIONERA KANTONA MILIJARDE U[TEDE - U{teda za FBiH od dvije milijarde i 700 hiljada KM otpu{tanjem 10 premijera, 95 ministara, 295 poslanika i 58 delegata, sa kojima kroz svoje kantone trenutno funkcioni{e, dovela bi do procvata ekonomske situacije FBiH i njenih gra|ana, tvrdi predsjednik NSRB-a Mladen Ivankovi} Lijanovi}. NESRE]E U MASA^USETSU I KINI - Eksplozija, najvjerovatnije izazvana curenjem plina, potpuno je uni{tila striptiz-bar u centru Springfilda u Masa~usetsu. Povrije|eno je 18 ljudi. Plin je uzrok eksplozije koja se dogodila u restoranu na sjeveru Kine. Najmanje 14 ljudi je poginulo, a 47 je povrije|eno. KATASTROFA U BRITANIJI - U poplavama koje su olujne ki{e i sna`ni vjetrovi izazvali na jugozapadu Britanije, dvije osobe su smrtno stradale, a tre}a se vodi kao nestala. Tokom vikenda na snazi je i dalje 71 upozorenje na pojavu poplava {irom Engleske i Velsa.

Related Interests