You are on page 1of 45

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof.

Stulhofer)

ELSTER: UVOD U DRUTVENE ZNANOSTI

1. POGLAVLJE: MEHANIZMI 1. 2. koriste se za objanjavanje sloenih drutvenih pojava dogaaja i injenica (injenica je privremeni, trenutni snimak tijeka nekog dogaaja) osnovni dogaaji u drutvenim znanostima = pojedinana ljudska djelovanja objasniti neki dogaaj = navesti neki raniji dogaaj kao uzrok drugog dogaaja koji elimo objasniti + prikazati kauzalni mehanizam koji ih povezuje iskaze koji nastoje objasniti neki dogaaj moramo razlikovati od: istinitih iskaza o uzrocima = nije dovoljno navesti sam uzrok, nego se mora dodati ili barem uputiti na kauzalni mehanizam tvrdnji o korelaciji = ne moemo rei da ako iza jedne vrste dogaaja uglavnom slijede dogaaji druge vrste, da dogaaj prve vrste uzrokuje dogaaj druge vrste postoji mogunost da su oba dogaaja posljedica nekog treeg dogaaja tvrdnji o nunosti = ispriati prii znai rastumaiti zato se dogodilo onako kako se dogodilo. Ako i ustvrdimo da iz neega nuno slijedi nekakav ishod, ne znai da e se on ba tako i dogodit jer je mogue da ga neki drugi mehanizam pretekne. (npr. nije dovoljno rei da ovjek boluje od raka to nuno vodi smrti jer se ta smrt moe u meuvremenu dogoditi i zbog prometne nesree). Naglasak je na tono specifinim mehanizmima koji su povezani kao karike, a ne nekim opim pravilima. Potrebno je ustvrditi to se dogodilo, a ne to se moralo dogoditi. prianja pria = ispriati priu znai rastumaiti ono to se dogodilo tako da kaemo to je moglo biti po srijedi, a istinsko objanjenje tumai ono to se dogodilo, onako kako se dogodilo! Potrebno je ustvrditi to se dogodilo, a ne to se moglo dogoditi. Prie se u znanosti znaju koristiti da bi se opravdalo neko ponaanje ili navuko vodu na svoj mlin. Predvianja = nekad neto moemo predvidjeti, ali ne i objasniti i obrnuto! Katkad se kae da je suprotsnost jedne velike istine druga velika istina. Kada promatramo neku grupu u jednom trenutku moemo predvidjeti dvije ili vie vrlo vjerojatnih mogunosti, ali je vrlo teko rei koji e prevladati prije nego se sluaj doista dogodi. Primjerice, ako se zadrimo kod predvianja moemo rei da poskupljenje neke robe vodi do pada njezine potranje. Ali time nismo objasnili mehanizam jer ne znamo tono koji je unutarnji poticaj u pojedincima bio taj koji da je potakao da manje kupuje tu robu (razum, tradicija, sluajnost). Za objanjenje je nuno pronai toan mehanizam! Predvianje nudi kontrolu (ali ne moemo pouzdano predvidjeti kad e se koji mehanizam pokrenuti). Za predvianje takoer nije bitno praviti razliku izmeu korelacije, uzronosti i nunosti (raniji brojevi).

3.

4.

4.

2. POGLAVLJE: ELJE I MOGUNOSTI Metodoloki individualizam: osnovna jedinica drutvenog ivota je pojedinano ljudsko djelovanje. Prema tome, objasniti drutvene institucije i promjene znai pokazati kako one nastaju uslijed djelovanja pojedinaca, zasebnog ili uzajamnog. (izraz pojedinac koristi se u irem smislu ukljuuje i pravne osobe!).

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

djelovanje: objanjavamo ga mogunostima & eljama. Ono je rezultat dva postupka filtriranja: o Poinjemo od velikog skupa svih mogunosti. Prvi filtar su sva fizika, ekonomska, pravna i psiholoka ogranienja s kojima se pojedinac suoava = skup mogunosti o Drugi filtar je odreivanje koje e se djelovanje iz skupa mogunosti doista ostvariti. Najznaajniji filtri su racionalni izbor i drutvene norme. U ponaanju, mogunosti i preferencije su isprepletene. Ne moe se metodoloki rei to je presudno, nego to treba odrediti od sluaja do sluaja (prekidaju li radnika djeca studij zato to nemaju mogunost nastavka ili zato to imaju drugaije preferencije?). U drutvenim znanostima mogunosti imaju prednost nad eljama zato to su lake uoljive i lake promjenjive. Ponekad su ogranienja toliko vrsta da i ne ostavljaju mogunost drugog filtra. (tj. mogunosti potpuno ograniavaju djelovanje i ostavljaju samo 1 izbor). ODNOS MOGUNOSTI I ELJA: o Mogu biti neovisne jedne od drugih o Moe postojati trei uzrok koji utjee na oboje o Mogu meusobno utjecati jedni na druge to e se odraziti na ponaanje mogunosti = objektivne (izvan osobe); elje = subjektivne (unutar osobe) djelovanje objanjavaju elje pojedinca + uvjerenje o mogunostima koje pojedincu stoje na raspolaganju! (Naravno, treba imati na umu da pojedinac moe pogreno procijeniti, tj. precijeniti ili podcijeniti mogunosti koje mu stoje na raspolaganju to e se odraziti na rezultat djelovanja)

3. POGLAVLJE: RACIONALNI IZBOR Teorija racionalnog izbora = ljudi, suoeni s nekoliko moguih pravaca djelovanja, obino ine ono to smatraju da e imati najbolji ukupan ishod; pronalaze najbolja sredstva za postizanje zadanih ciljeva; optimalno prilagoavanje okolnostima racionalni izbor je instrumentalan rukovodi se ishodom djelovanja. Iako je racionalno djelovanje instrumentalno, neki oblici instrumentlanog djelovanja su do krajnosti iracionalni (Ako se namjerno trudimo biti spontani, nikako to neemo biti. Ako doista elimo neto zaboraviti to nikako namjerno ne moemo uiniti nego samo ako prestanemo misliti na to). Racionalni izbor bavi se iznaaenjem najboljih sredstava za postizanje zadanih ciljeva. To je nain optimalnog prilagoavanja okolnostima. Meutim, racionalni izbor nije nepogrjeiv mehanizam jer pojedinac moe izabrati samo ono za to vjeruje da su najbolja sredstva. Proces moe biti racionalan, a ipak nas zavarati u ishodu. Uglavnom su sva uvjerenja stvar vjerojatnosti. Teorija o odluivanju na rizik propisuje maksimiziranje oekivane korisnosti. Svaki mogui ishod nekog djelovanja odvaguje se prema procijenjenoj vrijednosti tog ishoda, te se tako dobiva oekivana korisnost tog djelovanja. Teorija nam propisuje izbor onog djelovanja koje je dobilo najviu oekivanu korisnost. + u nekim sluajevima treba uzeti u obzir i postojanje subjektivnih vrijednosti aktera, njegovo oslanjanje na predosjeaje itd. Djelovati racionalno znai prolaziti to je mogue bolje. Meutim kad dva ili vie racionalnih bia djeluju meusobno, mogu proi mnogo gore nego to bi inae proli. Ova je spoznaja moda najvanije praktino dostignue teorije igara, ili teorije meuzavisnih odluka. Ona ipak nije samo teorija nego nam moe uvelike pomoi u razumijevanju ljudskog meudjelovanja.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Osnovni mehanizam teorije igara: postoji 2 ili vie igraa. Svaki od njih moe donijeti 2 ili vie odluka. Svaki skup odluka povezan je sa skupom nagrada. Nagrada svakom igrau ovisi ne samo o njegovom izboru nego i o izboru drugih igraa. Igrai biraju neovisno jedan o drugome. Svaki igra donosi odluku na temelju oekivanja onoga to e drugi napraviti. U nekim situacijama oba igraa, u eli da poveaju osobnu korist, mogu proizvesti rezultat koji je za oboje najgori. Mogli bismo doi u opasnost da kaemo da je njihovo djelovanje bilo neracionalno. Ali to je krivo jer se pojam racionalnog izbora odnosi na pojedinca, ne na zajednicu ili vie pojedinaca! Za svakog pojedinca bi bilo iracionalno odrei se opcije koja, neovisno od onoga to drugi ine, daje bolje rezultate od ostalih ponuenih opcija.

4. POGLAVLJE = KAD RACIONALNOST ZATAJI Djelovanje se moe smatrati racionalnim ako je ono konaan rezultat triju optimalnih odluka: 1. to djelovanje je najbolje sredstvo za ostvarenje elja neke osobe kad se uzmu u obzir i njezina uvjerenja 2. s obzirom na informacije dostupne toj osobi, sama ta uvjerenja su najbolja mogua 3. osoba je prikupila optimalnu koliinu dostupnog materijala (u standardnim situacijama lako procjenjujemo trokove i koristi, ali u situacijama koje su iznimne, nepoznate i neodgodive, teko je odrediti koje je optimalno vrijeme za prikupljanje dokaza. Postoji rizik prebrzog djelovanja na osnovu nedovoljnog broja informacija, ali i rizik odugovlaenja dok ne bude prekasno) Teorija racionalnog izbora moe zatajiti uglavnom zbog 2 naina koja proizvode neodreenost: 1. Mogunost postojanja nekoliko jednako dobrih djelovanja, ujedno i optimalnih. esto se dogodi da je osoba ravnoduna prema dvjema razliitim opcijama, ali samo se pukim sluajem dogaa da su te opcije jednako mogue. Ne postoje situacije izbora u kojima se viestruki optimumi uporno pojavljuju na sistematski nain. 2. Mogunost nepostojanja niti jednog takvog djelovanja. Javlja se kod ljudi koji nisu u stanju rangirati ili usporediti sve opcije. U situacijama dvojbe esto sporedni razlozi prevagnu. Kada je racionalni izbor neodreen moe se ukljuiti neki drugi mehanizam (naelo zadovoljavajueg izbora = prihvaanje neega dovoljno dobroga). U tom sluaju teret objanjena s optimalne odluke prebacujemo na pojam aspiracijske razine koja odreuje to se moe prihvatiti kao dovoljno dobro. No o takvim razinama nemamo razvijenu teoriju. Ono to ljudi katkad ine je poricanje neodredivosti. U principu nisu skloni donositi odluke bacanjem novia ele sebe uvjeriti da racionalno postupaju, pa umjesto toga polau nade u umiljene subjektivne vrijednosti. Takvi postupci oslikavaju iracionalno vjerovanje u mo racionalnosti. Prvi zadatak teorije racionalnosti je odreivanje vlastitih granica. Drugi oblici iracionalnosti mogu se pojavljivati zbog slabosti volje. Iracionalno ponaanje moe imati korijen i u iracionalnim uvjerenjima (npr. neutemeljeni optimizam = sklonost vjerovanju da su injenice onakve kakve bismo eljeli da budu). Ta pojava je jako prisutna i Freud ju je objasnio naelom ugode, sklonou uma da trai neprestana zadovoljstva. Neutemeljeni optimizam moe djelovati izravno (preko neutemeljenih elja) i neizravno (preko pristranog prikupljanja dokaza; tada se obino opravdava da je vjerovanje potkrijepljeno raspoloivim injenicama).

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Kada promatramo ivotne situacije primjeujemo da je izvjesna koliina neutemeljenog optimizma korisna za motivaciju. Najracionalniji ljudi su najee i depresivni. Mudri, ali depresivni. Naa uvjerenja moemo krivo oblikovati i pomou loih zakljuivanja. Najea pogreka je pridavanje prevelikog znaaja osobnom iskustvu i trenutnim dogaajima, loe zakljuivanje iz statistike itd. Nai ivoti mogu krenuti po zlu i kada su nae elje iracionalne. Racionalne elje su one koje nas, u okviru danih mogunosti, ine toliko sretnima koliko je to mogue. racionalne elje: elje koje nas, u okviru danih mogunosti, ine toliko sretnima koliko je to mogue

V. POGLAVLJE: KRATKOVIDNOST I DALEKOVIDNOST (ovo poglavlje je toliko djetinjasto da se uope neu ni trudit da ga popravim) niti jedno poznato drutvo nije u prirodnom stanju (prirodno stanje = ljudi ive za sadanjost i brinu se samo o sebi) dalekovidnost = sposobnost motivacije dugoronim posljedicama djelovanja osobi je najpoeljnija ona opcija, ija je procijenjena sadanja vrijednost najvea ako je jedna opcija poeljnija od druge u nekom trenutku prije trenutka izbora, onda je poeljnija i u svakom drugom trenutku (nepodlijeganje slabosti volje) slabost volje (odluka za djelovanje, ali kad doe vrijeme djelovanja, predomiljanje) zamjena preferencija (nada je u uenju iz iskustva!) noenje sa slabou volje: 1. djelovanje na vlastiti skup mogunosti 2. nov nain biljeenja stvari u svijesti (uenje na pogrekama) autonomni pojedinac zahtjeva labavo grupiranje mogunost umjerenog uranjanja u uitke bez straha da e se raspasti obrana od njegove tamnije strane!

VI. POGLAVLJE: SEBINOST I ALTRUIZAM (ne da mi se) osobni interes je temeljniji i raireniji od altruizma (ali mora postojati oboje!) Kantovci (ne vode rauna ni o ishodima ni o okolnostima) utilitaristi (vode rauna i o ishodima i o okolnostima) ljudi kojima je motivacija norma potenja (vode rauna o okolnostima, ali ne i o ishodima) paternalizam = samo kad sloboda izbora moe biti izrazito (samo)razarajua najbolja kombinacija: sebinost + estitost (estitost nije isto to i altruizam; = drutvene norme + kodeks asti)

OSJEAJI (proitajte sami, dosadno je) temeljni osjeaji: - ugodna i poeljna emotivna iskustva osjeaji sa specifinom osobnom, vremenskom i modalnom 1. strukturom nastaju iz vlastitih, sadanjih i stvarnih iskustava neinjenini osjeaji: olakanje, aljenje, sjeta osjeaji prouzroeni iskustvima stvarnih ljudi: pakost, zavist, saaljenje, suosjeanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

neinjenina sastavnica = vjerovanje da sam to mogao biti ja (osjeaj naneene nepravde) nai emocionalni obrasci su kratkorono zadani, a dugorono pod naom kontrolom! parovi osjeaja: a) temeljni + temeljni osjeaji (proporcionalni) 1. b) temeljni + netemeljni osjeaji (proporcionalni) b) netemeljni + netemeljni osjeaji sredinja skupina osjeaja = ponos, sram, zavist (povezani s potrebom vjerovanja u vlastitu vrijednost; igraju veliku ulogu u funkcioniranju drutvenih normi)

X. POGLAVLJE: NENAMJERNE / NEINTENDIRANE POSLJEDICE rezultati djelovanja nisu uvijek onakvi kakve smo oekivali djelovanje moe i nenamjeravano (neintendirano) oblikovati ili promijeniti elje i mogunosti (ako alkoholiar popije pie on se moda nije namjeravao napiti, ali to djelovanje moe neintendirano utjecati na jo vee poveanje njegove elje za alkoholom (promjena elje), a moe neintendirano sruiti njegovo zdravlje (promjena mogunosti)) potreba ire vremenske perspektive (dalekovidnost) jer ako uvijek radim samo ono to mi se ini najbolje za taj trenutak, mogu u duem vremenu prolaziti gore uzajamno djelovanje vie osoba takoer moe imati neintendirane posljedice (usp. teorija paukove mree ili svinjogojskog ciklusa tu je prvo primijenjena: svinjogojci odlue proizvesti odreeni broj svinja po oekivanoj cijeni, ali se pokae da je na raitu potranja vea nego to su uekivali pa se cijene povise. Nakon toga proizvodnja svinja se zbog dobre cijene jo vie povea, ali onda odjednom nastaje inflacija zbog prezasienosti potrebno nai toku ekvilibrija. On se uspostavlja kad je oekivana cijena jednaka ostvarenoj cijeni i proizvoai prodaju sve svoje proizvode po onoj cijeni koja ih je prvobitno i potakla da krenu u proizvodnju. Meutim, oekivani ishod se nikad ne dogaa, ve cijene i prihodi ovijek krue oko ekvilibrija stvarajui paukovu mreu.) Sian primjer: efekt gubitnika ljudi se susretnu s prognozama prema kojima e jedan kandidat uvjerljivo pobijediti. Da bi pomogli gubitniku da se ne osramoti, oni prijeu na njegovu stranu. No, ako puno ljudi to napravi moe se dogoditi potpuno neintendirano da onaj prvotni gubitnik postane pobjednik. Suprotan je efekt pobjednika kada se i oni to su mislili glasati za gubitnika priklone pobjednikoj stani. Moe se dogoditi da neintendirane posljedice svima pogoraju poloaj (npr. kada se svi ustanu da bi bolje vidjeli utakmicu i onda na kraju opet nitko ne vidi, a svi se umore od stajanja. Ili kada svi odlue uzeti novac iz banke onda mogu svi skupa ostati bez uloga zbog bankrota. Ili kada su u Kini siromani ubijali ensku djecu kao rezultat ostao je veliki nerazmjer mukaraca/ena) Neintendirane posljedice mogu i svima poboljati poloaj, tenja za vlastitim uspjehom moe sluiti opem interesu (kada netko ide paziti na svoju djecu na igralitu neintendirano pomae i tuoj djeci koja su dobila zatitu starijeg) Sekundarni uinak (bilo pozitivan ili negativan) je obino malen u odnosu na primarni, ali kada puno ljudi djeluje na taj nain onda je osoba izloena utjecaju puno malenih uinaka koji tako mogu postati znaajni. Te posredne uinke zovemo eksternalije. Ako je sekundarni uinak pozitivan, onda imamo mehanizam nevidljive ruke. paukova mrea / svinjogojski ciklus = cijene i prihodi si naizmjenino vii i nii od oekivanih veliina (oekivani ishod se nikad ne dogaa) potkrepljivanje = mehanizam koji otvara mogunost da neintendirane posljedice onoga to radim danas objasne zato to isto radim i sutra (dijete plae da dobije sladoled. Kada dobije sladoled neintendirano dobiva i panju roditelja. Ubudue koristi pla da dobije panju

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

roditelja). Moda se i rituali mogu objasniti tako to neintendirano doprinose drutvenoj koheziji (kini ples ima za intenciju proizvesti kiu, ali neintendirano poveava koheziju u zajednici) XI. POGLAVLJE: EKVILIBRIJ ekvilibrij= stanje u kojem su ljudski planovi u meusobnom skladu (u veini sluajeva to takoer jami da nee doi do neintendiranih posljedica! Izrazit primjer toga je kada svi voze desnom stranom ceste, nitko nema potrebu voziti drugom stranom niti eli da itko drugi to ini. Drugi ekvilibriji obino ne postiu tu razinu ravnotee. Takva vrsta ekvilibrija zove se konvencijski ekvilibrij.) VRSTE EKVILIBRIJA: konvencijski ekvilibrij (ravnotee kojima je svojstveno da nitko ne bi elio da bilo tko drugi djeluje drugaije; prometni propisi, jezini propisi. Kada se jednom uspostave, takve su ravnotee izuzetno vrste.) viestruki ekvilibrij (kada moemo birati izmeu dva ili vie moguih ekvilibrija. Ponekad moe biti svejedno koji god izaberemo dok ga se svi pridravaju (npr. svejedno je vozimo li lijevom ili desnom stranom ulice sve dok svi slijede jedinstven izbor), a ponekad moe jednima moe biti poeljniji jedan, a drugima drugi ekvilibrij zatvorenikova dilema: posebna vrsta ekvilibrija obiljeeno djelovanjem koje zovemo dominantna strategija (ine ju djelovanja od kojih je svako djelovanje najbolji odgovor na bilo to to drugi mogu uiniti, a ne samo na njihovo ravnoteno ponaanje; osoba ne mora imati ispravna oekivanja o onome to e drugi uiniti, jer e ona postupiti jednako, ma to oekivala da e drugi uiniti. Ako su njena oekivanja pogrena, osoba e se iznenaditi, ali nee poaliti zbog onog to je uinila. U takvom sluaju, ak i u ekvilibriju mogu postojati neintendirane posljedice. Ekvilibriji mogu biti vrlo vrsti moe ih se poremetiti samo iracionalnim djelovanjem, a druga krajnost je skupina vrlo krhkih ekvilibrija, koji najvjerojatnije nee ni biti ostvareni (svaka osoba moe izabrati bilo koje djelovanje kao najbolji odgovor na ravnoteno ponaanje drugih svi odgovori su najbolji odgovori nije vano to on ini, sve dok se drugi pridravaju ekvilibrija) teorija racionalnog izbora neodreena je kad se radi o ekvilibriju katkad je racionalno djelovati nasumce ustanoviti mehanizam stvaranja sluajnosti koji svakom djelovanju iz skupa mogunosti pridrui tono odreenu vjerojatnost, a zatim igrama na sreu izabrati djelovanje koje emo stvarno poduzeti) ovdje ne maksimiziramo korisnost jednog odreenog djelovanja, nego prosjenu korisnost svih djelovanja iz skupa mogunosti Koji su uope razlozi za uspostavljanje ekvilibrija? Zato bi se ekvilibrij uope trebao uspostavljati? Teoretiari racionalnih oekivanja govore da se ekvilibrij postie tako to ljudi koriste dostupne informacije i prema njima predviaju toku uspostave ekvilibrija. Pri tome njihova oekivanja nisu fiksna nego su vie procjene vjerojatnosti u skladu s mnogim buduim dogaajima do kojih moe doi. Te procjene su racionalne ako su u obzir uzimaju sve raspoloive informacije, ali nisu nepogrjeive. Primjerice, za trite se nikad nita ne moe sa sigurnou utvrditi. Konvencijski ekvilibriji, kao to su cestovni znakovi, ne mogu se javiti uslijed racionalnih oekivanja, ako situacija ne nudi nagovjetaj da e i drugi tako uinit. Viestruki ekvilivbriji su velik problem za argument racionalnih oekivanja. Situacija moe beskonano dugo ostati izvan ekvilibrija. Ekvilibrij se moe dogoditi sluajno.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Moe ga nametnuti neka dominantna skupina itd. Meutim moe se iskljuiti mogunost postizanja ekvilibrija pomou racionalne anticipacije jer se ne moe nai rjeenje koje e zadovoljiti sve. Ipak, ako ne gledamo isto racionalno nego s psiholokog aspekta, moemo vidjeti da neki ekvilibrij prevladavaju nad drugima. Npr. ako dvoje ljudi kaemo da izaberu izmeu lijevo i desno uglavnom e se postii ekvilibrij na desno jer su ljudi veinom denjaci. Autor smatra da je velika pogreka biolokog pristupa drutvu tvrdnja da su drutva stabilna i da svako odstupanje od ekvilibrija pokree silnice koje ga ponovno uspostavljaju. Drutva nisu kao organizmi nisu tako savreno osmiljeni da u njima automatski dolazi do ponitenja svakog odstupanja od ravnotee kao to se u tijelu normalna tjelesna temperatura automatski uspostavlja mehanizmima znojenja i drhtavice.

XII. POGLAVLJE: DRUTVENE NORME Racionalno djelovanje bavi se ishodima, planira je li bolje napraviti X ili Y da bi se dobio bolji ishod. Drutvene norme obino nisu takve i propisuju 1 izbor, npr. nikada ne ini X. Da bi norme bile drutvene moraju im se priklanjati i ostali ljudi i djelomice ih odravati odobravanjem ili neodobravanjem. Uz njih se obino vee i pojava odreenih osjeaja koji se javljaju kada se norma prekri. neke norme nalikuju konvencijama norme oblaenja, pravila ponaanja za stolom... neke drutvene norme pak imaju oblik kodeksa asti (pravila odmazde krvne osvete); prijetnje uvrene kodeksom asti su vrlo mone (biti e provedene i kad njihovo provoenje nije u interesu onoga tko prijeti) postoje i norme koje odreuju to se moe kupiti novcem, a to ne (npr. seksualne usluge u veini drutva ne mogu). Fraza koja esto prati drutvene norme: to se ne radi Vaan skup normi nalae ljudima da surauju u situacijama tipa zatvorenikove dileme (npr. norme koje se tiu glasovanja) potenje i kantovstvo su takoer drutvene norme kantovstvo = govori ljudima da rade X, ako ta aktivnost koja bi za sve bila dobra pod uvjetom da se svi u nju ukljue; nije okrenuta ishodima i moe imati loe posljedice u stvarnosti potenje = govori ljudima da rade X, ako veina ostalih ljudi to radi + ako ja budem imao koristi od toga to oni rade + ako bih ja imao koristi kad to ne bih radio norma protiv vercanja (nije okrenuta ishodima, jer nalae ovjeku da surauje ak i kad bi svima bilo bolje da se verca); slue vioj svrsi, neizmjerno su korisne katkad se ljudi pozivaju na neku drutvenu normu kako bi racionalizirali vlastiti interes, ali to ne znai da su te norme samo obina izmiljotina za manipulaciju. Kad nitko ne bi vjerovao u norme ne bi se imalo ime manipulirati, ali i taj koji manipulira ogranien je potrebom da bude dosljedan. U poetku je reeno da ponaanje koje se rukovodi normama nije odreeno ishodom djelovanja. Ali na to se moe rei prigovor da ljudi esto imaju na umu odreeni ishod kad potuju norme ele izbjei neodobravanje ponaanje koje se rukovodi normama podrano je prijetnjom drutvenih sankcija koje ine potivanje normi racionalnim! Za uinkovitost normi nisu presudne vanjske sankcije kad su norme internalizirane one se potuju ak i kad bi njihovo krenje prolo neprimijeeno i kad ne bi dolo do sankcija sram ili samo oekivanje srama su dovoljne unutarnje sankcije. Ipak, i kada se norme internaliziraju ne znai da su vanjske sankcije suvine. Puno ljudi se odlikuje slabou volje, a vanjske sankcije su korisna protutea slabosti volje.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Zato ljudi kanjavaju druge ljude zbog krenja normi? Ljudi kanjavaju druge zbog krenja normi jer ako ne pokau svoje neodobravanje prekraja i sami e postati meta neodobravanja treih osoba (sve dok je cijena izraavanja neodobravanja manja od cijene izlaganja neodobravanju, u naem je racionalnom interesu izraziti ga) Zahvaljujui nekoj normi svi bolje prolazimo nego bez nje, ali ne moemo zakljuiti i da norme postoje zbog toga to svi zahvaljujui njoj bolje prolaze (po miljenju autora norme proizlaze iz psiholokih sklonosti o kojima malo znamo! Ne moe nita rei o nainu na koji su one doista nastale, tj. ne moe ukazati na pravi mehanizam).

XII. POGLAVLJE: KOLEKTIVNO DJELOVANJE Suraivati = raditi protiv vlastitog interesa, na nain koji je svima koristan, ako neki ili po mogunosti svi, rade to isto. Primjerice, bilo bi bolje za sve radnike da za vee plae trajkaju svi, nego li da ne doe do trajka, ali za svakog pojedinog radnika je bolje ostati i raditi (ili vercati se). Kolektivno djelovanje esto se moe promatrati kao proirenje zatvorenikove dileme s dvije osobe na grupe bilo koje veliine. Rezultati kolektivnog djelovanja mogu imati razliitu ukupnu korist. Nekada postupci suradnje mogu biti objektivno tetni. Primjerice, kolektivna pobuna moe vladi dati izgovor da jo jae stegovne mjere. Ili, ako se svi kolektivno odlue ii u rat, nee imati tko raditi. Problemi kolektivnog djelovanja javljaju se zato to je teko navesti ljude da surauju za svoju zajedniku dobit. Rijeiti problem znai postii uzajamno korisnu suradnju, a ako opa suradnja nije poeljna, takvim se rjeenjem mora odrediti tko e suraivati, a tko ne. Rjeenja: centralizirana ili decentralizirana (ovisno o tome zahtijevaju li izvanjski nametnutu silu i poticaje). Decentralizirana rjeenja su temeljnija jer je i osigurati potivanje centralne institucije opet problem kolektivnog djelovanja. Kad je opa suradnja nepoeljna ona je esto neophodno centralizirano rjeenje (decentraliziranim rjeenjem je teko odrediti tko mora suraivati, a tko ne) Ovi problemi odluivanja upuuju nas na dvostupanjski proces: decentralizirano kolektivno djelovanje u kojem svi surauju osniva centraliziranu ustanovu koja ima mo nametanja selektivne participacije. Do decentraliziranih rjeenja moe doi zbog najrazliitijih osobnih motivacija (vlastiti interes, altruizam, drutvene norme itd.) Postoje 2 pogreke koje se moraju izbjei kada se pokuava objasniti kooperativno ponaanje: Najgrublja pogreka: vjerovati u jednu povlatenu motivaciju koja objanjava sve primjere suradnje Suptilnija pogreka: svaki primjer suradnje ima svoju motivaciju kojom se moe u cijelosti protumaiti do suradnje dolazi kada i stoga to razliite motivacije potkrjepljuju jedna drugu! Problem kolektivnog djelovanja dijelom ve reena injenica da za pojedinca koji slijedi samo svoj osobni interes, suradnja nije racionalna! (ini se da osobni interes nije motivacija koja ima najvie izgleda da dovede do suradnje). To je doista tako u jednokratnom problemu kolektivnog djelovanja. Ipak, kada se isti ljudi uvijek iznova suoavaju s problemima kolektivnog djelovanja suradnja moe biti u njihovom vlastitom interesu iz tri razloga: nadaju se uzvraanju

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

nadaju se osveti nadaju se i uzvraanju i osveti U meudjelovanjima koja se ponavljaju svaka osoba mora odabrati mehanizam za odgovor koji e joj rei to da uini u bilo kojem danom meudjelovanju ovisno o tome to su ona i ostali uinili u svojim prethodnim meudjelovanjima (koji e joj rei kako postupiti na osnovu ranijeg iskustva). Posebno jednostavna funkcija za odgovor = milo za drago (nalae suradnju u prvom krugu, a zatim suradnju u narednom krugu uvjetuje suradnja svih ostalih u prethodnom krugu, tj. u prvom krugu surauj!, a u drugom krugu surauj ako je taj s tobom suraivao u prvom krugu!) ako svi prihvate ovo naelo, svi e suraivati u svakoj interakciji. Pod odreenim uvjetima prihvaanje naela milo za drago predstavlja ekvilibrij. Ako ga drugi prihvate, najbolje to netko moe uiniti je da ga i sam prihvati. Ako svi prihvate naelo Nikad ne surauj, takoer se postie ravnotea, ali ona je nieg reda. Kolektivno djelovanje moe biti potaknuto nekom drutvenom normom (npr. normom potenja), nekim oblikom nesebinih motivacija, ali i osobnim interesom. Uvjeti pod kojima e ljudi suraivati iz vlastitog interesa su dosta strogi: 1. pojedinci ne smiju biti previe kratkovidni (kako bi ih pokretalo neto to e im biti uzvraeno tek u budunosti, mora im biti stalo do budunosti ako im je stalo, osobni interes shvaen dugorono moe biti zamjena za moralnost ili drutvene norme) 2. dobit koju donosi opa suradnja mora biti znatna; dobit koju donosi jednostrana suradnja ne smije biti prevelika; 3. gubitak zbog jednostrane suradnje mora biti malen (tj. da onaj tko surauje nema to puno izgubit, makar ostali ne suraivali) 4. svaki pojedinac mora biti uvjeren da su drugi pojedinci racionalni i da u potpunosti poznaju situaciju (pojedinac nee prihvatiti strategiju milo za drago ako nije siguran da e i ostali to uiniti ovaj uvjet je teko zadovoljiv uvjet u velikim grupama u kojima se ljudi meusobno slabo poznaju!) Vei dio suradnje je nastao zahvaljujui nesebinim motivacijama (obino se radi o nekoliko motivacija koje jedna drugu potkrepljuju); ne znamo nita o tome kako su te motivacije rasporeene meu ljudima, niti o nainu njihove interakcije koja dovodi do decentralizirane suradnje.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

PUTNAM: KAKO DEMOKRACIJU UINITI DJELOTVORNOM

UVOD

Cilj knjige = doprinijeti razumijevanju djelovanja demokracije i demokratskih institucija. Ispitati podrijetlo djelotvorne vlade! Italija: ogromne razlike izmeu razvijenog Sjevera i nerazvijenog Juga od ujedinjenja Italije 1870.g. njezina upravna struktura bila je vrlo centralizirana (Rim) 1970.g. regionalna reforma glavna nadlenost za rjeavanje veine problema je iznenada prenesena s nacionalne uprave na 15 novostvorenih izbornih regionalnih vlada s visokom autonomijom u javnim poslovima. Uz njih postoji i 5 posebnih regija (na pograninim podrujima, s neto razliitim ovlastima). Praenje evolucije niza novih regionalnih institucija djelovanju institucija u razliitim regionalnim sredinama o primjer Puglije: graani preziru svoju regionalnu vladu i ne doivljavaju je kao svoju; dunosnici su indolentni, neaktivni, proiren je nepotizam itd. o primjer Bologne: graani imaju neke zamjerke svojoj regionalnoj vladi, ali su mnogo zadovoljniji od graanina Puglije; uredi vlade su visoko tehnologizirani, rade se raunalne baze regionalnih probleme, otvara se niz kulturnih ustanova, djeluju aktivistike udruge itd. sredinje pitanje koje autor pokuava odgovoriti: koji su uvjeti za stvaranje snanih, odgovornih, uinkovitih predstavnikih institucija? poetkom 90-ih je tih 20 vlada dobilo jednaku nadlenost na svim podrujima djelovanja i dovoljnu ovlast da mogu iskuati svoje sposobnosti u pitanjima poljoprivrede, stanovanja, koje su predstavljale razliite ekonomske, socijalne, kulturne i politike sredine pokazalo je dramatine razlike u

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

10

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

zdravstva, javnih radova, strune izobrazbe i ekonomskog razvoja (na papiru su one bile praktiki istovjetne i potencijalno mone) Ali socijalni, ekonomski, politiki i kulturni konteks u koje su te nove institucije presaene se dramatino razlikovao (raspon razvijenosti regija: od onih na razini zemalja Treeg svijeta do postindustrijskih regija). U njima su postojale i razliite politike tradicije. Italija = savrena za poredbeno prouavanje dinamike i ekologije institucionalnog razvoja, kao da botaniar iskuava isto sjeme na razliitim podlogama primijenjeno orue u istraivanju: teorije igara i racionalnog izbora (institucije su igre u ekstenzivnom obliku u kojima ponaanje aktera strukturira pravila igre) Inae odnedavno se u znanstvenom svijetu obnavlja interes za institucije novi institucionalizam temeljne toke: 1. institucije oblikuju politiku jer strukturiraju politiko ponaanje (jer oblikuju identitete, mo i strategije aktera) 2. institucije su oblikovane povijeu (one utjelovljuju povijesne putanje i prekretnice) 3. praktino djelovanje institucija oblikovano je od strane drutvenog konteksta u kojem one postoje namjera istraivanja: pridonijeti ovim tokama empirijskim dokazima. To se ini kroz nekoliko koraka: 1. Institucije se uzimaju kao nezavisna varijabla = potrebno pokazati kako institucionalne promjene utjeu na identitete, mo i strategije politikih aktera; 2. Institucije se uzimaju kao zavisna varijabla i promatra se kako povijest uvjeruje djelovanje institucija 3. Uzima se u obzir kontekst i promatra se koja obiljeja drutvenog konteksta najsnanije utjeu na djelovanje institucija Pojmovi: INSTITUCIJE = sredstva za postizanje svrha, a ne samo suglasnosti (vlade moraju djelovati, a ne samo postavljati zakonske okvire i odluivati) Koncepcija institucionalne djelotvornosti u ovoj studiji poiva na modelu upravljanja: zahtjevi drutva politika interakcija vlada izbor politika provedba Djelotvorna demokratska institucija mora biti i odgovorna i uinkovita (osjetljiva na zahtjeve svojih biraa i uinkovita u uporabi ogranienih sredstava za rjeavanje tih zahtjeva). esto mora biti i dalekovidna da anticipira zahtjeve koji jo nisu artikulirani. tri naina objaanjavanja djelotvornosti institucija:

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

11

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

1. naglaavanje institucionalnog ustrojstva (Mill) korijen u pravnom formalizmu; ta kola dominirala u prvoj polovici 20.st.; vitalna predstavnika vlada ovisi samo o primjerenom odnosu njezinih formalnih dijelova. Dakle, bitna je dobra struktura! U ovom studiji je institucionalno ustrojstvo konstantno jer je isto u svim regijama. 2. naglaavanje drutveno-ekonomskih imbenika; izgledi uinkovite demokracije ovise o drutvenoj razvijenosti i ekonomskom blagostanju. Za djelotvornu demokraciju potrebna je drutveno-ekonomska modernost. 3. naglaavanje sociokulturnih imbenika istie se veza izmeu obiaja drutava i njihovih politikih praksi (najbolji primjer: Demokracija u Americi, de Tocqueville) -

METODE ISTRAIVANJA: Karl Deutsch je rekao da je istina u povezivanju neovisnih struja dokaza. Stoga su i u ovoj studiji upotrijebljene razliite tehnike da bismo ispravnije razumjeli kako djeluju institucije i da bismo razumjeli kako razliito djeluju razliite institucije (case study, statistike analize, usporedbe vie ovisnih i neovisnih varijabli, faktorska analiza, niz ranije provedenih studija, eksperimenata i intervjua itd.)

OBJANJENJE INSTITUCIONALNE DJELOTVORNOSTI (Ispituje se veza izmeu ekonomske modernosti i institucionalne djelotvornosti. Veza izmeu djelotvornosti i karaktera graanskog ivota (civilno drutvo). Pokazuje se da razlike u civilnoj kulturi igraju kljunu ulogu u objanjenju uspjeha institucija, a idealne osobine su: aktivno, javno orijentirano graanstvo, egalitarni politiki odnosi, drutveno tkivo povjerenja i suradnje). -

Dakle, uspjene regije Sjevera se razlikuju od neuspjenih regija Juga, a za to je bitna: o drutveno-ekonomska modernost (rezultati industrijske revolucije) o civilna zajednica (obrasci graanskog ukljuivanja i drutvene solidarnosti)

Drutveno-ekonomska modernost: industrijska revolucija = seljenje goleme mase ljudi sa polja u tvornice, nevjerojatni porast ivotnog standarda, promjena klasne strukture, produbljivanje temeljnog kapitala, porast razine obrazovanosti i javnog zdravlja, umnoavanje ekonomskih i tehnolokih sposobnosti Niz istraivanja pokazuje da je djelotvorna demokracija je u korelaciji s drutvenoekonomskom modernizacijom. tovie, u mnotvu sluajeva BDP se pokazuje kao glavna eksplanatorna varijabla. Korelacija izmeu ekonomske modernosti i institucionalne djelotvornosti ovdje se pokazala 0,77. Bogatije i modernije regije Sjevera imaju poetnu prednost pred siromanijim regijama u materijalnim i ljudskim resursima + neizmjerne razlike u drutveno-ekonomskoj i tehnolokoj

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

12

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

infrastrukturi. Iako siromanije regije dobivaju puno vie financijskih poticaja, takva preraspodjela ne moe nadoknaditi razlike u drutveno-ekonomskoj i tehonolokoj infrastrukturi. Ali to nije cijela pria, jer se tako jo uvijek ne pojaanjavaju razlike u razvijenosti izmeu pojedinig regija na sjeveru i pojedinih regija na jugu. -

Civilna zajednica, bitna obiljeja: poslovima. U civilnoj zajednici graani slijede interes koji je definiran u kontekstu irih drutvenih potreba, koji nije kratkovidan i koji je osjetljiv na interese drugih

1. civilni angaman: status graana u civilnoj zajednici: djelatno sudjelovanje u javnim

2. politika jednakost = graanski status u civilnoj zajednici obuhvaa jednaka prava i obveze za sve. Zajednica je povezana odnosima uzajamnosti i suradnje, a ne vertikalnim odnosima vlasti i ovisnosti. Postoji podjela rada i potreba za politikim vodstvom, ali voe moraju biti i sebe doivljavati odgovornima za svoje sugraane 3. solidarnost, povjerenje i tolerancija = ak i kad se razlikuju u bitnim pitanjima graani civilne zajednice si pomau, uzajamno se potuju i vjeruju jedni drugima. Ali zajednica nije bez sukoba (graani imaju jasna stajalita o javnim pitanjima, ali su tolerantni prema svojim protivnicima). Povjerenje spreava oportunizam u kojem svaki pojedinac, djelujui u opreznoj izolaciji, ima poticaj da pobjegne od kolektivnog djelovanja. 4. udruenja: drutvene strukture suradnje = norme i vrijednosti civilne zajednice su utjelovljene i ojaane osebujnim drutvenim strukturama i praksama. Graanska udruenja pridonose uinkovitosti i stabilnosti demokratske vladavine (iznutra: usauju u svoje lanove navike suradnje, solidarnosti i brige za javna pitanja, izvana: artikulacija i agregacija interesa + gusta mrea sekundarnih udruenja). Participacija u civilinim organizacijama usauje vjetine suradnje kao i osjeaj zajednike odgovornosti za kolektivna nastojanja. Uz to, kada pojedinci pripadaju razliitim skupinama s raznolikim ciljevima i lanovima, njihovi e stavovi biti umjereniji to je rezultat skupne interakcije i pritisaka iz vie skupina. Vanost zajednikog djelovanja na ope dobro! etiri pokazatelja civilne drutvenosti: a) ivost udruivanja regije na sjeveru imaju puno vie udruga nego one na jugu ukazuje na veu sklonost kolektivnom djelovanju b) postotak itatelja lokalnih i drugih novina novine ljudima ukazuju na zajednike interese, ine ih bolje informiranima i spremnijima za sudjelovanje u civilnim raspravama, indiciraju interes za poslove zajednice. takoer velika razlika izmeu sjevera i juga

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

13

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

c) odaziv biraa na izbore (referendume). Izlazak na izbore je dugo vremena u Italiji bio obvezan, pa usporedba nije adekvatna. Ali kada se gleda pojavljivanje na referendumima koje oito upuuje na brigu za javna pitanja, onda se moe primijetiti da su razlike u odazivu meu regijama sukcesivne i stabilne. d) uestalost preferencijskog glasovanja specifinost talijanskog izbornog sustava je da se moe birat samo jedna stranka, ali ako ele, birai mogu izrazit i preferenciju za odreenog kandidata s liste. Prouavatelji tog modela zakljuili su da ono esto upuuje na odnose pokrovitelj-klijent, tj. na pokroviteljsku politiku, a ne na interes za ope dobro. Zato je preferencijsko glasovanje puno ee na jugu nego sjeveru. regije s velikim odazivom na referendume i malim koritenjem osobnog preferencijskog glasovanja su one iste regije s gustom mreom udruenja i visokim postotkom itatelja novina sva etiri pokazatelja se mogu spojiti u jedan indeks civilne zajednice (jedna od najcivilnijih: Emilia-Romagne; jedna od najmanje civilnih: Kalabrija) to je regija civilnija, to je njezina vlada uinkovitija! Prediktivna snaga civilne zajednice pokazala se vea nego snaga gospodarskog razvoja. Ne samo da ukazuje na razlike izmeu sjevera i juga nego i na suptilnije razlike u svakoj regiji. to je regija civilnija, to je njena vlada uinkovitija! Ovo se pokazuje i kao dominantan faktor, tj. da gospodarski naprednije regije imaju uspjenije vlade samo zato to su civilnije. Drutveni i politiki ivot u civilnoj zajednici: Razumijevanje drutvenih i politikih implikacija civilnosti se moe produbiti promatranjem stavova regionalnih politiara, voa zajednice i iroke javnosti. Voe regija s niskim indeksom civilne zajednice opisuju svoju regionalnu politiku kao klijentelistiku, a ne programatsku Graani u manje civilnim regijama su mnogo ee u osobnom kontaktu sa svojim predstavnicima (kontakti se odnose ponajprije na osobna pitanja, a ne na ire javne teme) U manje civilnim regijama se vijenike kontaktira uglavnom zbog molbi za zaposlenje i pokroviteljstvo, a u civilnijim regijama ee u vezi neke politike mjere ili zakona Politika manje civilnih regija: vertikalni odnosi vlasti i ovisnosti, elitizam, politiki voe dolaze iz ueg sloja drutvene hijerarhije Obrazovanost graana u cjelini na manje civilnom Jugu je manja od one na civilnom Sjeveru (ali na Jugu vea obrazovna razina meu regionalnim politikim elitama! regionalna elita u

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

14

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

manje civilnim regijama se regrutira iz najprivilegiranijeg dijela stanovnitva, a veliki broj politikih voa u civilnijim regijama ima skromno porijeklo) Politike voe u civilnim regijama vie se zalau za politiku jednakost i veu participaciju irokih slojeva nego voe u manje civilnim regijama U civilnosti je rije o jednakosti i angamanu (voe su predane jednakosti, opoj participaciji, angamanu graana, spremniji su na kompromise, a manje skloni hijerarhiji, autokratizmu i sl.) Pokazuje se i da civilni kontekst ima osebujen uinke na lanstvo u sindikatima, crkvi i politikoj stranci. sindikati: u Italiji je lanstvo u njima dobrovoljno, pa samim time jae ukazuje na civilini angaman. U civilnim regijama je vee. crkva i religioznost: u Italiji je organizirana religija alternativa civilnoj zajednici, a ne njezin dio (sva oitovanja religioznosti su u negativnoj korelaciji s civilnim angamanom) stranke: graani civilnih i manje civilnih regija su jednako angairani u stranakoj politici (razlika nije u stupnju politike participacije, nego u njenom karakteru: u manje civilnim regijama lanstvo u stranci i politiko djelovanje su povezani sa stjecanjem naklonosti monih i veza, a veze su dominantno vertikalne, s hijerarhijskim odnosima itd.) civilni stavovi: unato svojoj politikoj aktivnosti graani manje civilnih regija se osjeaju izrabljeno, otueno, nemono (uzrok: loa naobrazba + necivilna okolina); to je osobito jako kod slojeva pri dnu drutvene ljestvice kontekst zajednice jae utjee na neobrazovane ljude, a klasne razlike pojaavaju osjeaj nemoi Za odreenje graanskih vrlina veliku ulogu igraju potenje, povjerenje i potivanje zakona. Graani u civilnoj zajednici imaju potene odnose, u zamjenu oekuju poten odnos i imaju visoka oekivanja spram vlade; graani manje civilne zajednice su zabrinutiji, ivot im je riskantniji, a zakoni se donose zato da bi se krili. Kolektivni ivot u civilnim regijama olakava oekivanje da e svi vjerojatno potovati pravila, a u manje civilnim svi oekuju od svih da e ih kriti; u manje civilnim regijama vea je procjena korumpiranosti. zbog odsutnosti vrste samodiscipline u manje civilnim regijama se ljudi moraju oslanjati na policiju (nema horizontalne veze kolektivne uzajamnosti i solidarnosti) postoje samo hijerarhija i sila. Vlade u manje civilnim regijama vlade nikako ne uspijevaju uspostaviti demokraciju i red (otud mnoge neuspjene borbe s mafijom). U civilnijim drutvima vlade mogu biti blage zato to mogu raunati na voljnu suradnju svojih graana. Veina graana civilne zajednice su openito puno zadovoljni ivotom. Autor se protivi ideji da se civilnost vee samo uz manje, intimne zajednice u kojima se svi poznaju (nasuprot modernim, impersonalnim gradskim aglomeracijama). Pokazalo se da je ivot u tradicionalnim zajednicama na jugu uvelike obiljeen hijerarhijom i izrabljivanjem, a

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

15

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

ne zajednikim sudjelovanjem. Modernizacija uope ne mora signalizirati slabljenje civilne zajednice, u Italiji su najcivilnije regije esto najrazvijenije.

PODRIJETLO CIVILNE ZAJEDNICE (Ispituje se zato su neke regije civilnije od drugih. Kree se od povijesne analize od prije skoro 1000 godina kada su u razliitim dijelovima Italije uvedeni posve razliiti reimi mona monarhija na jugu i izvanredan skup komunalnih republika u sreditu i na sjeveru. Od tog ranog srednjovjekovlja do ujedinjenja Italije u 19. st. sustavno se prate razlike u obrascima graanskog ukljuivanja i drutvene solidarnosti. Te kakvoe imaju presudne posljedice za kakvou javnog i privatnog ivota u talijanskim regijama danas). Nakon raspada Rimskog carstva Italija je dugo vremena bila pod udarom raznih osvajaa. Oko 1100. godine u razliitim dijelovima poluotoka razliiti politiki poreci. Isprva se na oba dijela uvrstio carski oblik vladavine, na jugu bizantski, a na sjeveru njemaki. Oba su se ubrzo nala pred slomom i vlast je predana u ruke lokalne uprave. Meutim, to je na jugu trajalo vrlo kratko i pojavilo se mono normansko carstvo izgraeno na bizantskim i arapskim temeljima dok je na sjeveru prevagu odio lokalni partikularizam u kojem su se razvijale gradovi-drave. Normansko kraljevstvo na jugu bilo je ekonomski i upravno izuzetno napredno za kontekst tadanje Europe. Jako se poticala umjetnika i kulturna djelatnost te obrazovanje. Ekonomija je cvala u trgovakim centrima i gradovima-lukama. Sicilija je pod Friedrichom II bila najrazvijenija drava u Europi. Meutim, isti taj nadareni Friedrich II (meu suvremenicima nazvan stupor mundi = svjetsko udo), slijedio je i vrlo autoritativan oblik vladavine koji je u njegovo vrijeme vrlo dobro funkcionirao, ali e se kasnije pokazati koban. Njegove konstitucije reformirale su puna prava feudalnih plemia i proglasile svetogrem propitivati vladareve odluke. Njegova je vladavina poivala na strahopotovanju, zajedno s terorom i povremenim okrutnostima. Uprava je bila u rukama kralja, a civilni ivot obrtnika i trgovaca takoer je ureivan odozgo (iz sredita), a ne iznutra (lokalno). Nakon Friedrichove smrti slabila je kraljevska vlast, ali to nije znailo veu lokalnu upravu, nego veu samovolju baruna, tj. jaanje veleposjednike aristokracije s feudalnim obiljejima. U to vrijeme na sjeveru javlja se novi oblik samouprave komunalni republikanizam kao alternativa feudalizmu (uspostava horizontalne suradnje, razvoj komuna koje su nastajale iz dobrovoljnih udruenja susjeda koji su se obvezivali na pruanje uzajamne pomoi, zajedniku obranu i ekonomsku suradnju; uspjeh komunalnog repulikanizma ovisio je o spremnosti njegovih voa da podijele vlast s drugima kao jednakima, razraeni zakoni koji sprjeavaju samovolju izabranih voa; osnivanje gildi od strane obrtnika i trgovaca;

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

16

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

djelovanje udruga raznih vrsta (vicinanze udruenja susjeda, crkvene udruge, bratovtine, stranke), profesionaliziranje javne uprave, javno kolstvo, trgovaki zakon, savezi i ugovori kao stvari od sredinje vanosti za sve aspekte ivota (poveao se broj biljenika, odvjetnika, sudaca); minimalan crkveni autoritet zato to su crkvenu hijerarhiju istisnula laika udruenja, sveenici promatrani kao slubenici zajednice; veliki rast gradske svijesti = jako se proirilo miljenje da je ovjekova zemaljska i obiteljska srea vezana uz sreu komune; rast trgovine gradovi-komune u Italiji su izumitelji europskog kapitalizma; izumljen kredit (velika ekonomska revolucija u svjetskoj povijesti! Po prvi put pronaeno sredstvo kako efikasno povezati neovisne tedie i ulagae), gospodarstvo utemeljeno na trgovini i bankarstvu; norme i mree civilnog angamana, velika drutvena pokretljivost itd.) = plodni komunalni republikanizam. Frakcionatvo i borbe meu plemstvo jo su uvijek uzimale maha, ali u ogranienoj mjeri.

SJEVER oslabljene feudalne spone osobne ovisnosti ljudi: graani

JUG ojaane feudalne spone osobne ovisnosti ljudi: podanici

legitimnu vlast je zajednica samo delegirala legitimnu vlast je monopolizirao kralj javnim slubenicima (odgovorni onima iji (odgovoran samo Bogu) su im poslovi povjereni) duboki vjerski osjeaji, ali Crkva tek jedna crkva je moan i bogat vlasnik u od mnogih institucija feudalnom poretku horizontalne drutvene, politike, vjerske vertikalne drutvene, politike, vjerske veze i obveze suradnja, uzajamna pomo, veze i obveze graanska nametanje hijerarhije i reda latentnoj anarhiji provode meusobno Javnu sigurnost jami autokratski vladar

dunost, povjerenje Javnu sigurnost isprepleteni savezi meu jednakima

U poetku su se i jug i sjever razvijali jednako dobro, no u slijedeih nekoliko stoljea na vidjelo su jasno izile razlike u efikasnosti dvaju sustava te je razvoj sjevera iao puno bre. U 14. st. velika epidemija kuge umanjila je talijansko stanovnitvo za treinu i ozbiljno naruila gradski ivot. Idui prema 14. st. u pojedinim komunama poele su jaati pojedine obitelji i despotizam (signorija), ali su i oni nastavili odavati ast idealima republikanske vladavine. U to vrijeme javlja se i politika filozofija

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

17

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

(Machiavelli, Guicciardi) u kojoj je ideal uzorni graanin, koji sam upravlja svojim poslovima u gradu i posluno surauje u poslovima drave. U sredinjoj Italiji se razvila papinska drava, monarhija, ali s vrlo raznolikim oblicima uprave. Tako da poetkom 14. st. praktiki imamo 4 oblika vladavine u Italiji: komune koje su ostale komune, komune koje su potpale pod vlast signorije, papinsku dravu i feudalnu monarhiju na jugu. Ti oblici vladavine jako su se odrazili na razvoj civilnosti u 20. stoljeu. -

15./16.st.: invazije europskih sila (posljedica: katastrofalne bolesti, prekid trgovine, demografske i ekonomske posljedice) jako pogodilo Sjever (migracija sjevernjaka na Jug u 16.st.; Napulj postaje 2 najvei grad u Europi, nakon Pariza)

17.st.: potpuni slom republikanizma (nijedan grad sjeverne i srednje IT vie nije bio republikanski) refeudalizacija i autokracija u cijeloj Italiji, ali u sjevernoj IT autokrati su i dalje prihvaali civilne odgovornosti (plemstvo potpomagalo gradnju cesta, bolnica, umjetnost), na selu je takoer preivjela institucija aiutarelle meusobnog pomaganja; ostaje ivjeti ideal vita civile; Jug jaka podjela meu klasama i parazitiranje

18.st.: - mo aristokracije slabi na Sjeveru, ali je na Jugu jo nedirnuta. Jaz izmeu podanika i vlasti na jugu pojaan je time to su sve vlade bile tuinske 19.st.: valovi nacionalnog ujedinjenja po Europi; ponovno sve oitije regionalne razlike kulturne i drutvene strukture; zbog irenja nevolucionarnih ideja i doktrine laissez faire ukinuta su drutava uzajamne pomoi i zadrune organizacije to je teko pogodilo sela i gradie u cijeloj Europi. Ipak, industrijska revolucija s novim izazovima iziskivala je ponovno stvaranje novih, esto ilavijih oblika udruenje utemeljenih na praktinoj uzajamnosti u pomaganju (sluile latentnim politikim funkcijama + podizanju svijesti); razdoblje od 1860. do 1890. moe se nazvati zlatnim razdobljem zadrugarstva koje e se kasnije okupiti oko dvije najvee politike struje: socijalistike i narodnjake (katoliki nadahnuta), ali obje su bile utemeljene na starim tradicijama solidarnosti i horizontalne suradnje;

U irokoj bazi talijanske politike, glavna alternativa socijalistima i narodnjacima bio je labirint mrea pokrovitelja i klijenata koji je gotovo pola stoljea bio temelj sustava zvanog transformismo, u kojem se pokroviteljstvo drave (preko lokalnih linosti) trampilo za izbornu podrku. Te iste mree ostat e i nakon 2 sv. rata glavne strukture moi u manje civilnim dijelovima Italije.

Udruenja uzajamne pomoi bila su jako iroko rasprostranjena u sjevernoj i srednjoj IT, i to meu svim drutvenim slojevima! Na jugu je pak vladala izolacija, nije bilo ni udruenja ni uzajamne pomoi. Drutvo su odraavale samo prirodne graanske i vjerske spone, ekonomske spone nisu postojale ni meu obiteljima ni izmeu obitelji i vlade. Nakon ujedinjenja IT, to se odrazilo na nepovjerenje prema dravi, politiku varanja drave i borbe samo za vlastite interese. Glavna znaajka poljoprivrede bile su latifundije veliki podruja u vlasnitvu zemljoposjednika na kojima su radili siromani seljaci. Javno povjerenje bilo je

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

18

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

svedeno na minimum (poznate su brojne poslovice na principu Proklet onaj koji drugom vjeruje; Tro radi poteno svrava jadno itd.). Kombinacija siromatva i uzajamnog nepovjerenja koila je horizontalnu solidarnost i jaalo ono to je Banfield nazvao amoralnim familijarizmom. Zbog malog sudjelovanja u ivotu kolektiva svatko se zanimao samo za svoj vlastiti napredak i napredak svoje obitelji. Jug nikada nije bio apolitian ili asocijalan!!! tovie, drutvene i politike veze dugo su vremena bile bitne za preivljavanje. Bitna razlika izmeu sjevera i juga je u horizontalnim vezama uzajamne solidarnosti i vertikalnih veza ovisnosti i izrabljivanja. Klijentelizam je proizvod dezorganiziranog drutva. Seljaci na jugu su se zapravo bojali iskljuenja iz sustava pokroviteljstva i klijenata jer je samo on osiguravao njihov fiziki opstanak. Unato povremenim nasilnim pobunama, kolektivna solidarnost se nije uspjela stvoriti. Puno naglaenija je bila pasivna reakcija rezigniranog podnoenja. Upravo je to podnoenje pozadina bespravnog prisvajanja moi od strane pojedinaca (mafiosa) nasuprot ostatku drutva. Organizirani kriminal se u razliitim dijelovima Mezzogiorna (june Italije) razliito naziva: Mafia (na Siciliji), Camorra (Kampanja) i Ndrangeta (Kalabrija), no struktura tog fenomena je posvuda slina. to se tie njihova nastanka, veina se slae da se temelji na tradicionalnim obrascima odnosa pokrovitelja i klijenata i da se razvio kao odgovor na slabost upravne i sudske strukture drave te da je sa svoje strane oslabio snagu autoriteta tih struktura. Drugi vaan preduvjet nastanka Mafije bila je struktura nepovjerenja. Mafija je bila neka vrsta privatiziranog Levijatana nudila je zatitu od razojnika, od seoskih lupea, od stanovnika suparnikih mjesta, a iznad svega od same sebe. Mafija prisiljava ekonomske aktere da sklapaju ugovore tako to osigurava minimum povjerenja da e se tih ugovora drati. Ona u stvari prodaje povjerenje. Mafiosi se esto ponaaju kao posrednici izmeu zaraenih strana i njima je u interesu ubrizgavati nepovjerenje u sustav kako klijenti ne bi sami izmeu sebe stvorili povjerenje. Sama mafija je sstrogo vertikalno organizirana s vrlo malo horizontalne solidarnosti. Ukratko, drutvenu solidarnost i politiku mobilizaciju u Italiji od sredine 19. do poetka 20. stoljea moemo mjeriti po lanstvima u drutvima uzajamne pomoi, lanstvu u zadrugama, snazi masovnih stranaka, odazivu na izbore, dugovjenosti lokalnih udruenja. Kada se ti rezultati poveu s dananjim vremenom vidimo: ondje gdje su Talijani prije jednog stoljea aktivno sudjelovali u novim oblicima drutvene solidarnosti i graanske mobilizacije, danas se razvijaju nacivilniji oblici drutvenog ivota. A upravo je u tim regijama drutveni ivot cvao i prije 1000 godina. 20. st.: takoer veliki raskorak izmeu Sjevera i Juga U suvremenoj IT civilna zajednica je tijesno vezana s drutvenog i gospodarskom razvijenou. Dananje regije koje su civilne takoer su zdrave, bogate, industrijske. Ali to ne

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

19

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

znai da je civilna zajednica samo epifenomen gospodarskog blagostanja. Ali ako gledamo povijesni razvitak vidjet emo da civilne regije nisu poele kao bogatije i nisu uvijek bile bogatije, ali su ostale trajno civilnije, jo od 11. stoljea. Dakle, pojava komunalnog republikanizma nije bila posljedica nekog neuobiajenog bogatstva, nego posljedica, ali i uzrok normi i mrea graanskog angamana (civilno pomae da se objasni ekonomsko, a ne obrnuto civilne tradicije su uvijek moan element koji odreuje postojee razine drutveno-ekonomske razvijenosti! tovie, element civilnosti nam bolje slui kao prediktor ekonomske razvijenosti nego ranije stanje ekonomije, tj. izgledi neke regije da se u posljednje vrijeme ekonomski razvije manje su ovisili o poetnim drutvenoekonomskim uvjetima, a puno vie o civilnim uvjetima. Uz to, civilni uvjeti se pokazuju kao dosta trajni.) Ali treba se pazit jednostranih objanjenja jer su u pravilu pogrena. Krivo bi bilo rei da su civilne tradicije bile ono to je potaknulo brz i trajan gospodarski razvoj Sjevera tijekom prolog stoljea. Taj razvoj je nastao zbog promjena u irem nacionalnim, meunarodnom i tehnolokom okruenju. Ali civilne tradicije pomau objasniti zato je Sjever bio sposoban toliko uinkovitije odgovoriti na izazove i mogunosti razvoja. Napokon, osim Sjevera i Juga, Arnaldo Bagnalsco je ukazao i na treu Italiju, to su tzv. industrijski okruzi (krajevi temeljeni na difuznom gospodarstvu malom, ali tehnoloki naprednom i visoko produktivnom; decentralizirani, ali integrirani) obiljeja industrijski okruga: o naizgled proturjean spoj konkurencije i suradnje (rezultat: tehnoloki napredna i vrlo fleksibilna gospodarska struktura); tvrtke se meusobno natjeu u uinkovitosti, a uvelike surauju u nabavku sirovina, administrativnim uslugama, istraivanju itd. Takoer, ako neke tvrtka ima viak posla, esto ga ustupa drugoj tvrtki koja je u manjku. o vrlo velika drutvena pokretljivost (poticaj za fleksibilnost i inovativnost) o suradnike horizontalne mree (olakavaju tokove informacija) za industrijske okruge su kljuni uzajamno povjerenje, drutvena suradnja i razvijen osjeaj graanske dunosti, drutvene norme koje prijee oportunizam. To je sve vezano s civilnom zajednicom, pa ne udi da su i ti okruzi smjeteni u sjevernoj i srednjoj IT. Zakljuili smo o povezanosti civilnosti i razvoja, ali iz cijelog izlaganja se namee pitanje: koji je to mehanizam (na mikro razini) pomou kojega bi norme i mree civilne zajednice mogle doprinijeti gospodarskom razvoju? To pitanje uz sve navedeno, treba promotriti u kontekstu drutvenog ekvilibrija (slijedee poglavlje).

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

20

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

SOCIJALNI KAPITAL I INSTITUCIONALNI USPJEH (Ispituje se zato norme i mree civilnog angamana tako snano djeluju na izglede za uinkovitu, odgovornu vladu i zato su civilne tradicije tijekom dugih razdoblja tako stabilne. Koristi se teorijski koncept kolektivnog djelovanja i socijalnog kapitala. Povezivanjem povijesnog stajalita s perspektivom racionalnog izbora pokuava se dati ire razumijevanje djelovanja institucija i javnog ivota. U zakljucima se raspravlja o moi institucionalne promjene da preoblikuje drutveni ivot i o monim ogranienjima to ih povijest i drutveni kontekst nameu institucionalnom uspjehu). nedostatak kolektivnog ivota/suradnje u manje civilnim regijama Italije ako se graani jedni drugima nisu sposobni vjerodostojno obvezati moraju se odrei mnogih prilika za uzajamnu dobit (alosno, ali racionalno). Glavni problem je nepostojanje vjerodostojnih sankcija za nepotovanje ugovora. Hobbes je taj problem nepovjerenja rijeio treim licem Levijatanom na kojeg obje strane prenose ovlatenje ureenja odnosa. No, naalost, takvo rjeenje bi moglo biti efikasno samo kada bi taj Levijatan bio posve neutralna strana, a to je u stvarnosti nemogue. Da bi djelovanje tree strane bilo efikasno, ona sama mora uivati povjerenje. Vladari na Jugu su ponekad poveavali blagostanje, ali su nerijetko vodili dravu u gospodarsku propast. Sve u svemu, provedba tree strane nije stabilan ekvilibrij. Ipak. U svijetu se nesuradnja ne pojavljuje tako esto kako bismo oekivali. Teoretiari igara iznose etiri preduvjeta za suradnju: a) suradnja bi trebala biti laka kad igrai sudjeluju u beskonano ponovljenim igrama, tako da se onaj koji iznevjeri drugoga uvijek iznova suoava s kaznom b) broj igraa bi trebao biti ogranien c) trebalo bi postojati obilje podataka o prolom ponaanju svakog igraa igrai ne bi trebali uzimati budunost s previe ograda ali to implicira da bi suradnja trebala biti rijetka, to u modernom svijetu nije sluaj! Moda bismo mogli rei da se istie uloga formalnih institucija (korisne za smanjivanje transakcijskih trokova + omoguavanje djelotvornijeg nadilaenja problema oportunizma i zabuavanja) uspjeh u prevladavanju dvojbi kolektivnog djelovanja i oportunizma koji te dvojbe raaju ovisi o irem drutvenom kontekstu u kojem se igra odreena igra doborovoljna suradnja je laka u zajednici koja je naslijedila znatan socijalni kapital u obliku normi uzajamnosti i mrea graanskog angamana

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

21

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

socijalni kapital = obiljeja drutvene organizacije (poput povjerenje, norme i mree) koje mogu poboljati uinkovitost drutva olakavanjem usklaenog djelovanja/suradnje. Kao i svaki drugi kapital, on je produktivan. Primjerice, zajednica koja posjeduje povjerenje moe ostvariti neke ciljeve koje ona bez povjerenje ne bi mogla. Socijalni kapital olakava spontanu suradnju.

Dobar primjer kako socijalni kapital olakava spontanu suradnju: rotirajue kreditne udruge (skupina koja dogovorno redovito pridonosi fondu koji se, djelomice ili u cjelini, daje svakom sudioniku na smjenu); kombiniraju drutvenost sa stvaranjem malog kapitala.

sudionici rotirajue kreditne udruge su svjesni rizika iznevjeravanja reputacija potenja i pouzdanosti su vani (lanovi se pomno biraju i na temelju informacija o prethodnom sudjelovanju u nekoj drugoj r.k.u. stjecanje ugleda je jedna vana usputna korist od sudjelovanja)

stroge norme i guste mree uzajamnog angamana minimaliziraju neizvjesnost u pogledu ugleda i rizik neispunjavanja obveza rotirajue kreditne udruge pokazuju kako se dileme kolektivnog djelovanja mogu svladati izvanjskim izvorima socijalnog kapitala, koritenjem ve postojeih drutvenih veza meu pojedincima kako bi im se pomoglo rijeiti probleme (sudionici daju svoje drutvene veze kao zalog jer u r.k.u. ulaze po povjerenju, a ako ga iznevjere, tj. potroe taj socijalni kapital onda e ga teko ponovno ste! To nam pokazuje kako se u nedostatku fizikih sradtava socijalni kapital moe takoer koristiti kao ulog) rezultat: poveanje solidarnosti, poveanje kreditnih sposobnosti koje postoje u tim zajednicama i poboljanje uinkovitosti rada tamonjih trita

oblici socijalnog kapitala: moralni resursi (takva je veina oblika socijalnog kapitala. Moralni resursi su resursi ija se ponuda upotrebom poveava, a ne smanjuje. Smanjuje se ako se ne upotrebljava) npr. povjerenje drutvene norme i mree (takoer se poveavaju upotrebom i smanjuju neupotrebom)

socijalni kapital = uglavnom javno dobro ( konvencionalni kapital = privatno dobro) zato ga privatni akteri i podcjenjuju i ne ulau dovoljno u njega zato se mora esto proizvoditi kao nusproizvod drugih drutvenih aktivnosti. Stalna akumulacija socijalnog kapitala kljuan je dio prie koja stoji iza dobrih krugova civilne Italije.

bitna sastavnica socijalnog kapitala = povjerenje (povjerenje omoguava suradnju, a sama suradnja raa povjerenje)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

22

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Otkud se raa povjerenje u veim zajednicama? U sloenim modernim zajednicama drutveno povjerenje i suradnja mogu izrasti iz dva povezana izvora: normi uzajamnosti i mree graanskog angamana (zato to smanjuju poticaje na izbjegavanje obveza, umanjuju neizvjesnost, uzori su za buduu suradnju)

drutvene norme = prenose pravo na nadzor nekog djelovanja s aktera na druge; one se usauju i odravaju odgojem, ugledanjem na druge i sankcijama. Norme koje jaaju drutveno povjerenje razvijaju se jer smanjuju transakcijske trokove i olakavaju suradnju najvanija = uzajamnost

dvije vrste uzajamnosti: o uravnoteena/specifina (odnosi se na istodobnu razmjenu jednakovrijednih stvari) o difuzna/uopena (odnosi se na kontinuiran odnos razmjene koji je u bilo kojem danom trenutku bez uzvrata ili uneravnoteen, ali ukljuuje oekivanja da e se dana korist u budunosti vratiti)

norma uopene recipronosti je vrlo produktivna sastavnica socijalnog kapitala i povezana s gustim mreama drutvene razmjene! Ona se zasniva na kratkoronom altruizmu i dugoronoj koristi: pomaem ti sada, ne oekujui izravan uzvrat, ali s oekivanjem da e ti u budunosti pomoi meni. Svako drutvo obiljeavaju mree meusobne komunikacije i razmjene. Neke su od njih prvenstveno horizontalne, a neke vertikalne. U stvarnom svijetu gotovo sve mree mijeaju te dvije osi (npr. ak i kuglake momadi imaju kapetane, a ak se i zatvorski uvari ponekad sprijatelje sa zatvorenicima). Nominalno sline skupine mogu imati posve razliite oblike mrea (postoje vjerske zajednice koje su snano horizontalne, a druge koje su jako vertikalne) Mree graanskog angamana predstavljaju intenzivnu horizontalnu interakciju . One su bitan oblik socijalnog kapitala! to su mree gue, vjerojatnije je da e njezini graani biti spremni na suradnju radi uzajamne koristi. To je zato to one: 1. poveavaju potencijalne trokove onome koji kri neku pojedinanu transakciju (oportunizam je jako rizian) 2. jaaju vrste norme uzajamnosti 3. olakavaju komunikaciju i poboljavaju protok informacija o pouzdanosti pojedinca (omoguuju prenoenje i dotjerivanje reputacije) 4. utjelovljuju proli uspjeh suradnje koji moe biti uzrok sljedee suradnje graani civilnih zajednica Sjevera u svojoj povijesti nalaze primjere uspjenih

horizontalnih odnosa, tj. posjeduju dobar repertoar oblika suradnje koji im je kroz povijest omoguavao da uvijek iznova organiziraju kolektivno djelovanje (npr. drutva uzajamne pomoi izgraena su na temelju starih gilda).

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

23

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Za razliku od horizontalne, vertikalna mrea nije u stanju odrati drutveno povjerenje i suradnju (tokovi informacija su esto nepouzdani djelomice zato to podreeni daju informacije kao osiguranje od izrabljivanja + malo je vjerojatno da e se pristati na sankcije koje podupiru norme uzajamnosti protiv oportunizma, ako se nametnu podreenom ne ide u korist kazniti nadreenoga, kad nema veze solidarnosti sa sebi ravnima!). u vertikalnim odnosima pokrovitelja i klijenta koje obiljeava ovisnost, a ne uzajamnost, oportunizam je vjerojatniji kako na strani pokrovitelja (izrabljivanje), tako i na strani klijenta (zabuavanje)

injenica da su vertikalne mree od manje pomoi od horizontalnih u rjeavanju dilema kolektivnog djelovanja pomae objasniti zato se kapitalizam pokazao uinkovitijim od feudalizma u 18. St. i demokracija od autokracije u 20.st.! -

Osobitu

ulogu

rjeavanju

dilema

kolektivnog

djelovanja

mogu

imati

rodbinske/krvne veze. Zato nas ne udi da su obiteljske tvrtke i vrsto povezane etnike manjine (idovi u Europi) bile vane u prvim fazama trgovake revolucije. No, na razini zajednice, one nisu toliko efikasne. Granovetter je pokazao da su za odravanje kohezije u zajednici i za kolektivno djelovanje puno vanije slabe veze (poput poznanstava) nego jake veze (poput srodstva). Naime, snane veze obino povezuju pojedince u istim skupinama dok je vjerojatnije da e slabe veze povezivati lanove razliitih skupina. SOCIJALNI KAPITAL, utjelovljen u horizontalnim mreama graanskog angamana, poveava djelotvornost zajednice i gospodarstva! Snano drutvo snano gospodarstvo! UKRATKO: u svim drutvima dileme kolektivnog djelovanja koe nastojanja da se surauje radi uzajamne koristi, bilo u politici, bilo u gospodarstvu. Provedba ukljuenjem tree strane ne predstavlja primjereno rjeenje tog problema. Dobrovoljna suradnja (poput rotirajuih kreditnih udruga) ovisi o socijalnom kapitalu. Norme uopene uzajamnosti i mree graanskog angamana potiu drutveno povjerenje i suradnju zato to smanjuju poticaje na izbjegavanje obveza, umanjuju neizvjesnost i uzori su za buduu suradnju. Samo je povjerenje svojstvo drutvenog sustava koliko i osobno obiljeje. Pojedinci mogu imati povjerenje (ne tek biti lakovjerni) zbog drutvenih normi i mrea u koje su ugraena njihova djelovanja. Socijalni kapital sam sebe jaa i uveava postoje barem dva ira ekvilibrija prema kojima se razvijaju sva drutva koja se suoavaju s problemima kolektivnog djelovanja (pozitivniji i negativniji) Strategija nikad ne suraivati je stabilan ekvilibrij zbog toga to obje strane izbjegavaju mogunost izrabljivanja, ali je korist manja od ekvilibrija suradnje koji sa sobom nosi rizik koji mora biti prevladan povjerenjem. U ekvilibriju nikad ne surauj kolektivno djelovanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

24

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

se mora poticati prisilom, izrabljivanjem, okrutnou. Sila i obitelj (jedina zajednica u kojoj se njeguej povjerenje) primitivan su nadomjestak za civilnu zajednicu. Taj ekvilibrij ve je 1000 godina obiljeje June Italije. Kada se posjeduje odreena koliina socijalnog kapitala, moe se postii i sretniji ekvilibrij suradnje. U drutvu koje obiljeavaju guste mree graanskog angamana i gdje veina ljudi potuje civilne norme lake je spaziti i kazniti trulu jabuku varanje opasnije i manje privlano! oba ekvilibrija su stabilna i mogu odravati drutvo, ali na potpuno razliitim razinama uinkovitosti i institucionalne djelotvornosti, a povijest odreuje koji od tih dvaju stabilnih ekvilibrija karakterizira odreeno drutvo! (Nakon proglaenja neovisnosti SAD i latinske zemlje imale su ista ureenja, obilne resurse i sline meunarodne prilike; ali Sjevernoamerikanci su korist od svoje decentralizirane, parlamentarne engleske batine). Institucionalni obrasci (tj. pravila igre u drutvu) su neobino kruti. Oni se sami obnavljaju, ak i kad su drutveno nedjelotvorni pojedinanom akteru je lake prilagoditi se postojeim pravilima igre nego ih pokuavati mijenjati, a prenose se kroz odreeni mentalni uzorci, organizacijsko uenje i kulturne navike koje onda postaju usaene i teko i sporo se mijenjaju. Civilni ekvilibrij se pokazao takoer vrlo stabilnim i uspjenim. Hebbseovski ekvilibrij juga je jako stabilan, ali neplodan. Prema tome, kada su 1970. provedene regionalne reforme, nove institucije su usaene u vrlo razliite drutvene kontekste ti konteksti su onda utjecali na nain rada novih institucija. Gotovo se beziznimno moe rei: to je kontekst civilniji, vlada je bolja! Sudbina Mezziogiorna poruka je za Trei svijet i sve krajeve koji se kreu prema samoupravi. Za politiku stabilnost, za uinkovitost vlade, pa i za gospodarski napredak, socijalni kapital moe biti vaniji od fizikog ili ljudskog kapitala. Politiki reformatori moraju imati na umu da civilna zajednica ima duboke povijesne korijene i da se reforma drave ne moe provesti samo reformom institucija. Promjena formalnih institucija moe promijeniti politiku praksu, ali se one moraju dogoditi na puno irem nivou. Institucionalna promjena nije brza i mjeri se desetljeima, a povijest se vjerojatno kree jo sporije kada postavlja norme uzajamnosti i mree graanskog angamana.

Svi oni koji ele graditi demokraciju trebaju se zalagati za civilnu zajednicu, ali i gledati dalje od neposrednih rezultata. Izgradnja socijalnog kapitala nije laka, ali je klju da se demokracija uini djelotvornom.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

25

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

KOMUNALNA NEBESA: IDENTITET I SMISAO U UMREENOM DRUTVU identitet = izvor smisla i iskustva naroda Pod identitetom, ako se odnosi na drutvene aktere, podrazumijevamo proces stvaranja smisla na temelju kulturnog atributa ili srodnog niza kulturnih atributa kojima je dana prednost u odnosu na druge izvore smisla za odreenog pojedinanog ili kolektivnog aktera moe postojati niz identiteta zbrka i izvor stresa! (identitet se mora razlikovati od uloga i raspodjele uloga uloge su definirane normama koje su strukturirale institucije i organizacije relativna teina u utjecanju na ponaanje ljudi ovisi o pregovorima pojedinca i institucije; ne ukljuuju proces samoizgraivanja i individuacije kao identitet; uloge organiziraju funkcije, a identitet smisao izvor smisla za aktere, pounutarnjenje i samodefinicija) smisao drutvenog aktera = simbolika identifikacija svrhe akterova djelovanja u umreenom drutvu, za veinu je aktera smisao organiziran oko primarnog identiteta svi identiteti su izgraeni; pojedinci/drutvene skupine/drutva obrauju materijale kojima se identitet izgrauje (povijest, zemljopis, biologija, kolektivno pamenje, aparati moi, institucije) i prerasporeuju njihov smisao prema drutvenim odreenjima i kulturnim nacrtima koji su ukorijenjeni u njihovu drutvenu strukturu te u okvir njihova vremena i prostora HIPOTEZA: to tko i zato odreuje kolektivni identitet uvelike odreuje simboliki sadraj tog identiteta tri oblika i izvora izgradnje identiteta (kontekst odreen odnosima moi; svaki tip procesa izgraivanja identiteta dovodi do razliitog ishoda u stvaranju drutva): 1. legitimirajui identitet (uvode ga dominantne drutvene institucije kako bi proirile i racionalizirale svoju dominaciju u odnosu prema drutvenim akterima //teorije o autoritetu, nacionalizmu) stvara civilno drutvo (tj garnituru organizacija i institucija; racionalizacija izvora strukturne dominacije, legitimiranje normalizirajueg identiteta) identitet otpora (stvaraju ga subjekti obezvrijeeni ili stigmatizirani logikom dominacije, pruajui otpor naelima dominantnih drutvenih institucija //mogu pokrenuti projektni identitet; mogu postati dominantni identitet) stvara komune/zajednice, oblike kolektivnog otpora obino definirane npr povijeu, esencijalno odreene (npr nacionalizam) iskljuivanje onih koji iskljuuju od strane iskljuenih, obrambeni identitet na polju dominantnog projektni identitet (akteri stvaraju novi identitet na temelju bilo kakvih dostupnih kulturnih materijala a koji redefinira njihov poloaj u drutvu; time trae preobrazbu sveukupne drutvene strukture //npr kad feminizam izae iz identiteta otpora i izazove strukturu patrijarhata) stvara subjekte, elju da se bude individua, potvrivanje pojedinca u odnosu prema zajednici i u odnosu prema tritu //subjekti nisu pojedinci, oni su kolektivni drutveni akter po kojem pojedinci dopiru do holistikog smisla; u ovom sluaju izgradnja identiteta je nacrt razliitog ivota

2.

3.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

26

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

dinamika identiteta (niti jedan nije bezuvjetno nazadan/napredan izvan svog povijesnog konteksta; ne moe initi bit; svaki moe prei u neki drugi!) kako, tko i s kojim ishodima izgrauje razliite tipove identiteta stvar drutvenog konteksta, povijesno smjeteno KONTEKST: uspon umreenog drutva

Giddens (karakterizacija identiteta u doba kasne modernosti): refleksivno organizirano planiranje ivota (mogunost izbora) postaje sredinja znaajka izgraivanja samo-identiteta, dijalektika meuigra lokalnog i globalnog uspon umreenog drutva dovodi u pitanje takve procese izgradnje identiteta i pokree nove oblike drutvene promjene umreeno drutvo se temelji na sustavnom razdvajanju lokalnog i globalnog + odvajanju moi i iskustva u razliite vremensko-prostorne okvire = refleksivno planiranje ivota postaje nemogue, osim za elitu u bezvremenskom prostoru vie ne postoji kontinuitet izmeu logike stvaranja moi u globalnoj mrei i logike udruivanja i zastupanja u specifinim kulturama potraga za smislom u ovakvim uvjetima = obnavljanje obrambenih identiteta oko zajednikih naela suprotstavljanje izmeu nedefiniranih tokova i odijeljenih identiteta mogunost stvaranja projektnih identiteta postoji, no ne kao tijekom modernog doba

subjekti se vie ne grade na osnovi civilnih drutava koja su u procesu raspadanja, nego na produljenju zajednikog otpora; u moderno doba projektni identitet se konstruirao iz civilnog drutva, u umreenom projektni identitet izrasta iz zajednikog otpora (preobrazba zajednikog otpora u preobraavajue subjekte) empirija: vjerski fundamentalizam, nacionalizam, etniki identitet, teritorijalni identitet BOJA NEBESA: RELIGIJSKI FUNDAMENTALIZAM I KULTURNI IDENTITET ISLAMSKI FUNDAMENTALIZAM - fundamentalisti: reaktivni, reakcionarni, ali i selektivni u usvajanju prolosti koja e potvrditi njihov identitet - fundamentalizam: izgradnja kolektivnog identiteta prema identifikaciji individualnog ponaanja i drutvenih institucija s normama koje potjeu od Bojeg zakona, a protumaio ih je konani autoritet koji posreduje izmeu Boga i ljudskog roda Od '70ih, autentina kulturno/vjerska revolucija u muslimanskim zemljama (Iran, Egipat, Alir, Sudan, Banglade, Saudijska Arabija, Indonezija, Maroko gotovo milijarda ljudi) Islam = arap. Stanje pokornosti; musliman = onaj koji se pokorio Alahu Prema definiciji fundamentalizma, sav islam je fundamentalistiki (organizacija drutva oko neosporavanih religijskih naela)? no, vieglasje tumaenja erijat od ii prema izvoru, uputa za put prema Bogu, s prilagodbama u svakom povijesnom i drutvenom kontekstu; davanje prednosti religijskim naelima pred politikom vlasti je samo formalno; fundamentalizam je suprotan toj otvorenosti

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

27

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Povijest islama rekonstruirana je kako bi se pokazalo vjenu podreenost drave religiji, musliman nije temeljno vezan za domovinu (watan) ve za zajednicu vjernika u kojoj su svi jednaki u podreenosti Alahu (ummu) Obnova ovjeanstva, islamizacija u sekulariziranim muslimanskim drutvima, zatim u cijelom svijetu Ukoliko je potrebno, dihad protiv nevjernika //slavljenje nunih rtava, muenitvo kao bit religiozne istoe Islamski identitet je u tom okviru izgraen na osnovi dvostrukog razgraivanja, od strane drutvenih aktera i drutvenih institucija - akteri moraju sami sebe razgraditi kao subjekte, bilo kao pojedinci, bilo kao pripadnici neke etnike skupine ili nacije (dodatna razgradnja za ene) Kljuno je da is.fund. nije tradicionalistiki pokret, radi se o modernoj obnovi kulturnog identiteta kroz egzegezu, rad na tradicionalnom materijalu i ukorijenjivanje u svete tekstove i povijest suvremeni identitet; ini se kako je uspon is.fund. povezan s lomom tradicionalnih drutava, globalizacijom i neuspjehom nacije-drave stvorene nacionalnim pokretima u raspodjeli dobrobiti i razvoju Islamski identitet izgraen je u opreci s kapitalizmom, socijalizmom i nacionalizmom, ak i arapskim, kao ideologijama postkolonijalnog poretka (npr Iran, ah i ambiciozan neuspjean pokuaj modernizacije sedamdesetih; zatim slabljenje strukture tradicionalnog drutva; zatim Homeini protiv monarhije, modernizacije i drave-nacije) Korijeni fundamentalizma: uspjena moder. '50ih i '60ih, neuspjena '70ih i '80ih (gospodarstva se nisu mogla prilagoditi uvjetima globalne konkurencije i tehnolokoj revoluciji) osujeena oekivanja obrazovane generacije iz prolog vala modernizacije, pridruuju im se osiromaene mase koje su se u gradove preselile sa sela; kriza legitimnosti drave-nacije zbog korupcije itd //uskraene mase i nezadovoljni intelektualci u alternativi ekskluzivistikom globalnom poretku Razvoj fund. povezan je s varijacijama u kapacitetu drave nacije da ukljui u svoj projekt i gradske mase, i muslimanski kler putem slubenog priznanja njihove moi (npr Saudijska Arabija je islamistika monarhija); irenje je uvijek vezano uz dinamiku drutvenog iskljuivanja ili krizu nacije drave dovodi do pojave novog islamskog identiteta (npr mlade u Europi, prenoenje radikalnog islama u drutveno iskljuena podruja razvijenih kapitalistikih drutava)

AMERIKI KRANSKI FUNDAMENTALIZAM Trajna znaajka amerike povijesti; drutvo koje se nalazi na granici drutvene promjene i pojedinane pokretljivosti prinueno je periodiki dovoditi u sumnju dobrobiti modernog doba i sekularizacije, udei za sigurnou tradicionalnih vrijednosti i institucija ukorijenjenih u Bojoj vjenoj istini inilo se da dolazi do zalaza fundamentalizam s padom komunizma kao glavnoga izvora legitimnosti, no on i dalje ima znaajan odziv Npr.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

28

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

suglasnost s verbalnim, neogranienim nadahnuem Biblije i njezinom nepogreivou osobno spasenje kroz prihvaanje Krista kao osobnog Spasitelja prihvaanje Kristova povratka prihvaanje protestantskih ortodoksnih doktrina kao to su Marijin djevianski porod

u sreditu konzervativnog kr. razmiljanja nalazi se pojam 'obraenja', iz stanja grijeha u stanje spasenja, ponovno roenje, izgradnja ne samo osjeaja identiteta ve i drutvenog poretka i politike svrhe (obnova obitelji koja se raspada utvrda kranskog ivota: patrijarhat, svetost braka, pokornost djece, odgoj u strahu od Boga, dosta je 'kranolikih tetkica', kanaliziranje agresivne muke spolnosti u brak kljuno je za drutvo kao 'kontrola' i izvor 'protestantske radne etike', ene predodreene da budu majke i emocionalna nadopuna, vlast mukaraca //doslovno tumaenje Biblije) stabilna patrijarhalna obitelj kao vrsto uporite, uz uvjet da se vlada ne uplie u gospodarstvo i uzima male poreze (proturjeje injenice da su moralni teokrati i ekonomski liberali ih ne zabinjava) Kranski put ne moe se ostvariti pojedinano, jer drutvenim institucijama, vladom, sredstvima javnog priopavanja i sustavom javnog kolstva upravljaju humanisti razliita podrijetla udruei u razne fundamentalistike verzije s komunistima, bankarima, hereticima i idovima Najpodmukliji i najopasniji su feministkinje i gejevi, je potkopavaju obitelj, glavni izvor drutvene stabilnosti, kranskog ivota i osobnog ispunjenja; borba protiv pobaaja simbolizira sve te bitke Pribliava se 'kraj vremena', moraju se ostvariti nuni kompromisi s institucionalnim politikama kako bi se drutvo 'oistilo'; armagedon koji potjee s Bliskog istoka (Izrael i Novi Izrael e nadjaati svoje neprijatelje), ideja 'svjetske vlade' koja nadomjeta saveznu (Antikrist) Ovaj fund. nije racionalizacija klasnih interesa ili teritorijalne pripadnosti Reaktivan pokret s projekcijama u utopijsku budunost kako bi se prevladalo nepodnoljivu sadanjost (prijetnja globalizacije i kriza patrijarhata); potraga za transcedentnom stvarnou prema kojoj bi se sve ostalo moglo jasnije definirati; pokuaj ponovnog uspostavljanja nadzora nad ivotom kao odgovor na procese globalizacije Najvaniji izvor fund. je ipak reakcija na osporavanje patrijarhata oita reakcija mukaraca koji brane svoje povlastice pripisujui ih boanskom legitimitetu, a nakon to su potkopani materijalni i ideoloki temelji patrijarhata, uz zajedniki strah od nepoznatog (povratak na staro, na mit obitelji, pragmatizam i osobni odnos s Bogom) NACIJE I NACIONALIZMI U DOBA GLOBALIZACIJE Doba globalizacije je doba oivljavanja nacionalizma rairena obnova identiteta na osnovu nacionalnosti, uvrena u odnosu na strano Starije ideje: nacionalizam kao racionalizacija interesa odreene elite, izmiljanje identiteta koji kao svetinju uva nacija drava, 'zamiljena zajednica', 'ideoloki artefakt' izgraen proizvoljno manipulacijom zbog interesa elite - nova eksplozija nacionalizma povezana je sa slabljenjem nacija drava i ne uklapa se dobro u ovaj teorijski model koji uklapa nacije i nacionalizam u nastanak i uvrenje moderne drave/nacije - nacionalizam i nacije ive neovisno od dravnosti iako umetnuti u kulturne izgradnje i politike projekte

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

29

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

etiri glavne analitike toke kad se raspravlja o suvremenom nacionalizmu: 1. moe i ne mora biti orijentiran prema izgradnji suverene nacije-drave; nacije su povijesno neovisne o dravi 2. nacije i nacije-drave nisu povijesno ograniene na modernu dravu-naciju kakva je ustanovljena u Europi; sadanje iskustvo odbacuje ideju da je nacionalizam iskljuivo povezan s tim razdobljem stvaranja i vrhuncem u 19.st (to je ponovljeno u procesu dekolonizacije) 3. nacionalizam nije nuno fenomen elite, a danas ee jest reakcija protiv globalnih elita 4. kako je suvremeni nacionalizam vie reaktivan nego proaktivan, vie te biti kulturan nego politiki, onda je vie orijentiran na obranu ve institucionalizirane kulture nego na izgradnju ili obranu drave //kulturni nacionalizam Svesti nacije i nacionalizam na proces izgradnje drave-nacije onemoguuje objanjavanje simultanog porasta postmodernog nacionalizma i slabljenje moderne drave. Rubert de Ventos: pojavljivanje nacionalnog identiteta kroz povijesna meudjelovanja etiri niza faktora: Primarni: teritorij, jezik, etnicitet, vjera Generativni: razvoj komunikacija, gradova, vojske, monarhija Inducirani: kodiranje jezika u gramatikama, rast birokracije, nacionalni obrazovni sustav Reaktivni: obrana potlaenih identiteta

Eksplozija nacionalizma nije povezana s formiranjem klasinih modernih drava; ili se radi o kvazidavama (Kanada, panjolska), ili multilateralizmu (EU, ZND) Npr. dva pola dijalektike: razgradnja SSSR-a, centraliziran, multinacionalne drave i kasnije formiranje kvazinacije; te formiranje Katalonije, kvazidrave kroz dvostruki projekt federalizma u panjolskoj i konfederalizma u EU SSSR i ZND otvorenost nacionalnom samoodreivanju, afirmativna akcija do 30ih, obnovljena 60ih (prvotno je boljevistiko stajalite poricalo vanost nacionalnosti; klasno utemeljen internacionalizam) //s jedne strane etniki/nacionalni identitet, s druge sovjetski kao osnova novog drutva (paradoks: ruska nacija je najdiskriminiranija u SSSR-u, ostali nacionalni identiteti su neiskreno oivljeni zbog vienacionalnog federalizma) ruski nacionalistiki pokret bio je ustvari najmonija mobilizirajua snaga protiv sovjetske drave, a napad a SSSR se povezao s demokratskim zahtjevima i interesima politikih elita u republikama ZND sovjetski identitet se raspao u glavama stanovnika SSSR-a taj primjer opovrgava teoriju prema kojoj drava moe sama izgraditi nacionalni identitet (u 74 godine jedna od najmonijih drava u povijesti nije uspjela stvoriti novi identitet, odnosno sovjetsku naciju)

KATALONIJA - suprotan primjer: nacija postoji te se tijekom povijesti obnavlja bez drave-nacije i bez nastojanja da se uspostavi nacija bez drave; sve politike stranke u Kataloniji su nacionalne

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

30

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

- panjolska je po Ustavu 'nacija nacionalnosti', a pod pritiskom Katalonije i Baskije postala je vrlo decentralizirana savezna drava - zaseban jezik kao temelj identiteta, integracije i nekatalonskog stanovnitva, uz specifian odnos prema dravi-naciji - stoljetni proeuropski stav katalonskih elita, za razliku od kastiljskog izolacionizma

NACIJE INFORMACIJSKOG DOBA Nacije su kulturne zajednice izgraene u umovima ljudi i kolektivnom pamenju, zajednikom povijeu i politikim projektima - kljuno je povijesno razlikovanje nacije i drave Hipoteza: jezik je temeljna znaajka samoprepoznavanja i ustanovljavanja nevidljive nacionalne granice koja je manje proizvoljna od teritorijalnosti i manje iskljuiva od etike pripadnosti

RASA KLASA I IDENTITET U UMREENOM DRUTVU etnika pripadnost temeljni izvor smisla i prepoznavanja kroz ljudsku povijest; temeljna struktura drutvenog razlikovanja, prepoznavanja i diskriminacije oitovanja rase i etnike pripadnosti su bitno izmijenjena sadanjim drutvenim trendovima etnika pripadnost odreena je kao izvor smisla i identiteta koji se ne treba rastaliti s drugim etnikim skupinama, nego sa irim naelima kulturne samodefinicije (vjera, nacija ili spol)

Sluaj amerikih crnaca vrlo duboka klasna podjela na srednju klasu i vrlo siromane u gorem poloaju nego '60ih, rezultat uspjeha pokreta za graanska prava i afirmativnih akcija / prostorne segregacije, krive politike i rasta informacijskog gospodarstva koje smanjuje dostupnost sigurnih fizikih poslova Preobrazba identiteta crnaca kao robovima im je poricana ljudskost u najslobodnijem drutvu na svijetu (usklaivanje sa 'svi su ljudi roeni jednaki') Istraivanja pokazuju kako je rasizam i dalje izraen, a ni imuni crnci se ne osjeaju prihvaeno, dok siromai gube bilo kakav oblik vjere u sustav Klasna podjela stvorila je neprijateljstvo unutar crnake zajednice; geta imaju potpuno razliit identitet; neuspjeh integracije i 'kriza crnakog vodstva'; gubitak kolektivnog identiteta u vrijeme dok se jo nosi kolektivnu stigmu etnika pripadnost ne osigurava osnovu za komunalna nebesa u umreenom drutvu, jer se temelji na primarnim vezama koje su izgubile svoje znaenje kad su odvojene od svoga povijesnog konteksta etniki materijali integrirani su u kulturne komune koje su monije i ire definirane od etnike pripadnosti

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

31

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

etnika pripadnost postaje osnova za obrambene rovove koji se zatim teritorijalno odreuju u lokalne zajednice ili ak bande koje brane svoj teritorij

TERITORIJALNI IDENTITETI posljedica urbanizacije = gubitak zajednice (lokalno utemeljeni identiteti se ukrtavaju s drugim izvorima smisla i drutvenog prepoznavanja u vrlo razgranatom modelu koji doputa alternativna tumaenja) ljudi se opiru procesu individualizacije skloni zbijati se u organizacije unutar zajednica, ime stvaraju osjeaj pripadnosti i esto zajedniki, kulturni identitet da se to dogodi nuan je proces drutvene mobilizacije (ukljuivanje u gradske pokrete, kroz koje se otkrivaju i brane zajedniki interesi, ivi zajednikim ivotom stvaranje mogunosti izgradnje novog smisla!)

urbani pokreti procesi svrhovite drutvene mobilizacije, organizirani na odreenom teritoriju i orijentirani prema odreenim ciljevima glavne tri skupine ciljeva: 1. gradski zahtjevi vezani za uvjete ivota i kolektivnu potronju, 2. potvrivanje lokalnog kulturnog identiteta, 3. osvajanje lokalne politike autonomije i graanskog sudjelovanja bez obzira na ishod pokreta, samo njegovo postojanje proizvodi smisao! postali su presudni izvori otpora jednostranoj logici kapitalizma, etatizma i informacionalizma (paradoks: sve lokalnija politika u svijetu ustrojenom prema sve globalnijim procesima) stvaranje obrambenog identiteta! oni su posljednja reakcija na dominaciju i iskoritavanje koje preplavljuje na svijet

glavni putevi gradskih pokreta 80-ih i 90-ih:

1. u mnogim sluajevima su oni bili, izravno ili neizravno, integrirani u ustroj i postupanje lokalne vlasti kroz razgranat sustav graanskog sudjelovanja i razvoja zajednice jaanje lokalne vlasti + omoguavanje postojanja lokalne drave 2. lokalne zajednice su njegovale sr rairenog i utjecajnog pokreta za zatitu okolia obrambeni, reaktivni pokreti, koji se usredotouju samo na ouvanje svog neposrednog okruenja 3. najvei broj siromanih zajednica irom svijeta se ukljuio u kolektivno preivljavanje zajednice su izgradile svoje socijalne drave na temelju mrea solidarnosti i uzajamnosti esto javljanje komunalnog identiteta (vjerske komune) 4. ako gradski pokret ne uspije, on nee nestati nego e se pretvoriti u drugi oblik, npr. bande lokalne zajednice izgraene kolektivnim djelovanjem i ouvane kolektivnim pamenjem ine specifine izvore identiteta ti identiteti su veinom obrambene reakcije na nametanje globalnog nereda i brzih promjena koje se ne moe nadzirati

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

32

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

ZAKLJUAK: za drutvene subjekte koji se odupiru ili su iskljueni iz individualizacije identiteta koja je povezana sa ivotom u globalnim mreama moi i bogatstva, kulturne zajednice koje se temelje na vjeri, nacionalnosti ii teritoriju, osiguravaju glavnu alternativu za izgradnju smisla tri osnovne znaajke tih kulturnih komuna: a) b) c) pojavljuju se kao reakcije na vladajue drutvene trendove one su u poetku obrambeni identiteti koji slue kao utoite i solidarnost one su kulturno ustanovljene, organizirane oko specifinog niza vrijednosti ije je znaenje oznaeno posebnim iframa samoidentifikacije: zajednice vjernika, ikone nacionalizma itd

etnika pripadnost iako temeljna znaajka naih drutava, ne mora sama po sebi pokrenuti zajednice, vjerojatnije da e to uiniti vjera, nacija i lokalna sredina stvaranje kulturnih komuna nije proizvoljno one su materijalno izgraene oko reakcija i nacrta, koji su povijesno-zemljopisno odreeni vjerski fundamentalizam, kulturni nacionalizam i teritorijalne komune = obrambene reakcije na tri temeljne prijetnje:

- globalizaciju koja ponitava autonomiju - umreivanje i fleksibilnost, koje briu granice lanstva i ukljuivanja + individualiziraju drutvene odnose proizvodnje + unose strukturnu nestabilnost rada, prostora i vremena - krizu patrijarhalne obitelji Kad svijet postane prevelik da bi se kontrolirao, subjekti ga ele smanjiti te obrambene reakcije = izvori smisla i identiteta (izgrauju nove kulturne kodove iz povijesnog materijala); protunapad na kulturu stvarne virtualnosti pomou Boga, nacije, obitelji i zajednice! ovaj oblik izgradnje identiteta kree se oko naela identiteta otpora (kulturne komune koje organiziraju otpor se pojavljuju kao izvori identiteta) negacija civilnog drutva i politikih institucija zatvaranje granica komune

Legitimirajui identitet je uao u krizu zbog raspada starog graanskog drutva i iezavanja drave-nacije mala unutranja diferencijacija unutar komuna; ponitavanje individualnosti (njihova snaga proistjee upravo iz njihove komunalne naravi) glavni mogui izvor drutvene promjene u umreenom drutvu = izranjanje novih subjekata iz ovakvih komuna, koji e izgraditi novi smisao oko projektnog identiteta!

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

33

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

No moe se dogoditi i da kulturni otpor ostane u granicama komuna

TRAENJE SMISLA: POSTANAK OVOG SVIJETA -nastaje od kraja 60ih iz tri neovisna procesa 1. Informacijska revolucija dovela do informacionalizma 2. Ekonomska kriza kapitalizma i etatizma i njihovo restrukturiranje, novi oblik smanjivanje radnikih prava, fleksibilniji kapitalizam po sredstvima, ali tvri po ciljevima; iskljuenje stanovitih segmenata drutva , podruja, gradova, ak i zemalja - 'etvrti svijet' 3. Procvat kulturnih drutvenih pokreta (ljudska prava, feminizam)

Nastala je nova dominantna drutvena struktura, umreeno drutvo; i nova ekonomija, informatizirana globalna ekonomija; te nova kultura, kultura stvarne virtualnosti Pokreti ezdesetih, odbijajui ustaljene vrijednosti (vjerski tradicionalzam, patrijarhat, nacionalizam) pripremili su tlo za temeljni rascjep u drutvu: aktivna, kulturno samoodreena elita koja stvara vlasti vrijednosti na temelju iskustva / nesigurne drutvene grupe koje ive u rastuoj neizvjesnosti

NOVO DRUTVO Viedimenzionalna transformacija: Odnosi proizvodnje: drugaiji tip kapitalizma, informacijski kapitalizam Vodei procesi su produktivnost i konkurentnost (inovacije i fleksibilnost) Radna snaga: Generika dobiva zadatak, ne moe usvojiti informacije i znanje Samoprogramirajua neprestano usavravanje vjetina Kapitalisti: Nositelji prava vlasnitva Menaderska klasa Globalna financijska trita kolektivi kapitalist, majka svih akumulacija svojstveno za informacijski kapitalizam Odnosi drutvenih klasa: po dohotku: tendencija prema poveanoj drutvenoj nejednakosti i polarizaciji drutveno iskljuenje razdvajanje trine logike globalnih mrea tokova kapitala od ljudskog, ivotnog iskustva radnika Odnosi moi: Kriza nacije-drave Kriza politike demokracije Iskustveni odnosi: Kriza patrijarhata

Kultura stvarne virtualnosti

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

34

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Sama stvarnost uronjena u okvir virtualne slike u tobonji svijet u kojem simboli nisu samo metafore ve ukljuuju stvarno iskustvo; prostori tokova i bezvremenog vremena, bez povezanosti s prolou ili budunou, u bezvremenom krajoliku raunalnih mrea i elektronikih medija

NOVI PUTEVI DRUTVENE PROMJENE Rekonstrukcija znaenja na temelju potpuno drugaijeg sustava vrijednosti i uvjerenja otpor (vjerski fanatizam, nacionalizam, lokalni ovinizam itd) - one prije ponovo rascjepljuju nego grade drutvo

Kultura stvarne virtualnosti: integracija elektronike komunikacije, kraj masovne publike i uspon interaktivnih mrea U Grkoj, oko 700 g. pr.K. dogodilo se vano otkrie: abeceda. Ta konceptualna tehnologija, kako tvrdi znanstveni klasik Havelock, ini osnovu za razvoj zapadne filozofije i znanosti kakvu danas poznajemo. Abeceda je odvajanjem izgovorenog od govornika omoguila premoivanje jaza izmeu govornoga i pisanog jezika, omoguujui pojmovni diskurs. Tu povijesnu prekretnicu omoguio je gotovo 3000-godinji razvoj govorne tradicije i neabecedne komunikacije, dok grko drutvo nije doseglo ono to Havelock naziva novim stanjem uma - "alfabetski um" koji je nadahnuo kvalitativnu preobrazbu ljudske komunikacije. Tek mnogo stoljea poslije nakon irenja tiskarskog stroja i proizvodnje papira, pismenost je iroko rasprostranjena. Abeceda je Zapadu omoguila mentalnu infrastrukturu za kumulativnu komunikaciju zasnovanu na znanju... (...) Tehnoloka preobrazba slinih povijesnih razmjera dogodila se 2700 godina poslije, ukljuivanjem razliitih oblika komunikacije u interaktivnu mreu. Ili, drugim rijeima, stvaranjem superteksta i metajezika koji put u povijesti u isti sustav ujedinjuju sve pisane, govorne i audiovizualne oblike ljudske komunikacije. U novoj interakciji dviju strana mozga, strojeva i drutvenog konteksta, ponovno je ujedinjuju dimenzije ljudskog duha. Usprkos znanstveno fantastinoj ideologiji i komercijalnom pretjerivanju koji okruuju pojavu tzv. informatike autoceste, ne podcjenjujmo njezino znaenje. Mogue povezivanje teksta, slika i zvukova u isti sustav, interakcija iz vie razliitih toaka, odabrano (stvarno ili odgoeno) vrijeme u globalnoj mrei, uvjeti otvorenoga i jeftinog pristupa, zaista temeljito mijenjaju prirodu komunikacije. A komunikacija odluno oblikuje kulturu jer, kao to Postman pie, "mi ne vidimo stvarnost...kakva "ona" jest, ve u ovisnosti o naim jezicima. I nai jezici su nai mediji. Nai mediji su nae metafore. Nae

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

35

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

metafore stvaraju sadraj nae kulture". Budui da je kultura posredovana komunikacijom i zbiva se kroz nju, same kulture tj. nai povijesno proizvedeni sustavi vjerovanja i pravila, temeljito se mijenjaju i sve e se vie mijenjati, pod utjecajem novoga tehnolokog sustava koji se sve vie iri. Pojava novoga sustava elektronike komunikacije, odreenoga njegovim globalnim dosegom, integracijom svih sredstava komunikacije i njegovom moguom interaktivnou, ve mijenja i zauvijek e promijeniti nau kulturu...Tvrdim da se kroz snaan utjecaj novoga komunikacijskog sustava, posredovanog preko drutvenih interesa, dravnih politika i poslovnih strategija, pojavljuje nova kultura: kultura stvarne virtualnosti. Na slijedeim stranicama izloit u i analizirati njen sadraj, dinamiku i znaenje.

Od Gutenbergove do McLuhanove galaktike: uspon kulture masovnih medija Dopustite mi uporabu McLuhanovova pojmovnika: irenje televizije tijekom tri desetljea nakon Drugoga svjetskog rata (u razliito doba i s razliitom snagom, ovisno o zemlji) stvorilo je novu komunikacijsku galaktiku. Drugi mediji nisu nestali. Preoblikovani su i preureeni u sustav ije je srce vakuumska cijev, dok je njegovo privlano lice televizijski ekran. Radio je, izgubivi sredinje mjesto, pobijedio u prodornosti i fleksibilnosti, prilagoujui svoj pristup i teme ritmu svakodnevna ivota. Filmovi su preoblikovani za televizijsku publiku, s iznimkom filmske umjetnosti koju podupire drava, te programa s posebnim efektima za velike ekrane. Novine i magazini, specijalizirani su za produbljivanje teme ili ciljaju na tono odreenu publiku, te prevladavajui televizijski medij paljivo opskrbljuju stratekim informacijama. to se tie knjiga, one su ostale knjige, iako iza mnogih od njih stoji podsvjesna elja da postanu TV scenariji; top liste najprodavanijih knjiga brzo su se napunile naslovima koji se odnose na TV likove ili na teme koje je TV popularizirala. Pitanje zato je televizija postala vladajui medij jo uvijek je predmet estoke rasprave znanstvenika i kritiara medija. Izgleda da je hipoteza W. Russella Neumana, koju u izrei drugim rijeima, kao da se radi o posljedici osnovnog instinkta lijene publike, s obzirom na dostupne dokaze, uvjerljiva. Njegovim rijeima: ''Kljuno otkrie u podruju istraivanja obrazovnih i marketinkih uinaka, s kojim trebamo biti naistu elimo li razumjeti prirodu teko primjetnog uenja glede politike i kulture, jest injenica da ljude privlai linija manjeg otpora." On svoje objanjavanje zasniva na irim psiholokim teorijama Herberta Simona i Anthonyja Downsa, naglaavajui psiholoku cijenu dobivanja i obrade informacija. Ja bi bio skloniji korijene takve logike traiti u kunim uvjetima nakon dugakoga, napornog radnog dana i nedostatku alternativa za

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

36

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

osobno/kulturno ukljuivanje, nego u ljudskoj prirodi. Usprkos tome, u drutvenim uvjetima kakvi postoje, sindrom najmanjega mogueg napora koji se, izgleda, povezuje s televizijski posredovanom komunikacijom, moe objasniti brzinu i prodornost njezine dominacije kao sredstva komunikacije od same njezine pojave na povijesnoj sceni. Na primjer, prema prouavanjima medija, samo mali broj ljudi unaprijed odabire program koji e gledati. Odluka da e se gledati televizija uglavnom je na prvome mjestu. Naknadno se pregledavaju programi dok se ne odabere najprivlaniji ili, najee onaj najmanje dosadan. Sustav kojim prevladava TV moemo lako oznaiti kao masovne medije. Publici koju ine milijune gledatelja centralizirani poiljatelji istodobno alju sline poruke. Prema tome, sadraj i oblik poruke skrojen je prema najniemu zajednikom nazivniku, tj. krojen je tako da odgovara publici koju se promatralo kao homogenu ili podlonu homogenizaciji. Pojam masovne kulture to izrasta iz masovnog drutva izravan je izraz medijskog sustava koji proizlazi iz dravne i korporacijske kontrole nove tehnologije elektronike komunikacije (od krojaa programa). to je to kod televizije bilo potpuno novo? Novost nije bila njezina centralizirajua mo niti njezina mogunost da slui kao instrument propagande. Uostalom, Hitler je pokazao kako radio moe biti sjajan instrument odailjanja jednosmjernih poruka. Televizija, ponajprije, oznaava kraj Gutenbergove galaktike, kraj sustava komunikacije kojim prevladava tipografski um i fonetski abecedni poredak. Marshall McLuhan svim je kritiarima pogodio zajedniku icu kada je, sasvim jednostavno, proglasio da "je medij poruka". TV slika za razliku od fotografije nije nimalo statina i neprestano mijenaj svoje obrise. Zbog nedefiniranosti prisutne na TV-u, tvrdi McLuhan, gledatelji moraju popuniti jazove u slici i na taj nain postaju vie emocionalno ukljueni u gledanje (onoga to je paradoksalno oznaio kao "hladan medij"). Takva ukljuenost ne proturjei hipotezi linije manjeg otpora, jer se TV svia asocijativnom/lirskom umu i ne ukljuuje psiholoki napor prisjeanja informacija i analiziranja na koje se odnosi teorija Herberta Simona. Zato vodei medijski znanstvenik Neil Postman smatra da televizija oznaava povijesni prekid s tipografskim umom. Dok tiskanju pogoduje sustavna izloenost, televizija bolje odgovara za neredoviti razgovor. Za televiziju vrijedi da "je zabava prevladavajua ideologija u svim raspravama o njoj. Bez obzira na to to se ili iz kojega gledita opisuje, prevladava pretpostavka da je ona tu zbog nae zabave i uitka".

Kritiari se slau: nekoliko godina nakon pojave, televizija je postala kulturni epicentar naih drutava; televizijski oblik komunikacije temeljno je novi medij, koji obiljeava zavodljivost, osjetilna simulacija stvarnosti i laka komunikativnost na crti najmanjega psiholokog napora.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

37

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Posljednja tri desetljea irom svijeta vladala je komunikacijska eksplozija, koju je predvodila televizija. Izgleda da je vladajui obrazac ponaanja u urbanim drutvima irom svijeta ovakav: konzumacija medija je, nakon rada, slijedea kategorija aktivnosti i sigurno prevladavajua aktivnost kod kue. Za pravo razumijevanje uloge medija u naoj kulturi to je zapaanje nepotpuno: gledanje/sluanje medija nikako nije iskljuujua aktivnost. Ona se uglavnom mijea sa obavljanjem kunim poslova, zajednikim obrocima i drutvenom interakcijom. Oni su gotovo neprestano prisutni u pozadini i tkanje su naih ivota. ivimo s medijima i po njima. McLuhan je izraz tehnoloki mediji rabio kao nasunu potrebu ili prirodni resurs. Zapravo su mediji, osobito televizija i radio, postali audiovizualni okoli s kojim beskonano i automatski opimo. Televizija je vrlo esto najvanija pojava u kui. Dragocjena pojava u drutvu u kojemu su sve brojniji ljudi koji ive sami... Moe se pretpostaviti da takva prodorna, snana prisutnost podsvjesno izazivajuih zvunih i slikovnih poruka ima dramatian utjecaj na drutveno ponaanje. Ipak najdostupnija istraivanja upuuju na suprotan zakljuak. Nakon obrade literature W. Russell Neuman zakljuuje: Nalazi prikupljeni tijekom pet desetljea sustavnog istraivanja drutvenih znanosti otkrivaju da mlada ili stara publika masovnih medija nije bespomona a da masovni medij nisu svemoni. Teorija koja se razvija o skromnim i uvjetnim utjecajima medija pomae nam da razmotrimo povijesni ciklus moralne panike u odnosu na nove medije. Nadalje, izgleda i da paljba reklamnih poruka koju primamo preko medija ima ogranien uinak. Ali kako onda televizija i drugi mediji utjeu na ponaanje ljudi?

Kljuno je da su masovni mediji jednostrani komunikacijski sustav, to stvarni proces komunikacije nije. On ovisi o interakciji razumijevanja poruke izmeu poiljatelja i primatelja. Umberto Eco dao je pronicljivo vienje interpretacije medijskih uinaka u radu iz 1977. pod naslovom "Utjee li publika loe na televiziju?". Eco je napisao:

Ovisno o drutveno-kulturnim uvjetima postoje razliiti kodovi ili pravila kompetencije i interpretacije. Poruka ima oznaiteljski oblik koji se moe ispuniti razliitim znaenjima...Narasla je sumnja da poiljatelj organizira televizijsku sliku na osnovi svojih vlastitih kodova, to se poklapa s

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

38

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

onima dominantne ideologije, dok ih primatelji ispunjaju "iskrivljenim" znaenjem prema njihovim osobitim kulturnim kodovima. Iz te analize proizlazi: Jedna stvar koju znamo jest da masovna kultura, u onom smislu kakvom ju zamiljaju apokaliptini kritiari masovnih komunikacija, ne postoji - jer se ovaj model natjee s drugima (koje ine povijesni tragovi, klasna kultura, vidovi visoke kulture koja se prenosi obrazovanjem itd.) Ironija intelektualne povijesti jest da upravo mislitelji koji se zalau za drutvenu promjenu esto ljude smatraju pasivnim promatraima ideoloke manipulacije, zapravo ne doputajui (osim iznimno) pojmove drutvenih pokreta i drutvene promjene. Ali, ako ljudi imaju neku razinu autonomije u organizaciji i odluivanju o svojemu ponaanju, poruka koju alju preko medija mora djelovati na njihove primatelje i tako se pojam masovnih medija odnosi na tehnoloki sustav, a ne oblik kulture masovnu kulturu. Empirijska istraivanja pokazuju da mediji nisu nezavisne varijable u poticanju ponaanja. Njihove izravne ili podsvjesne poruke razrauju se. Obrauju ih pojedinci stavljeni u posebne drutvene kontekste koji na taj nain oblikuju namjeravani uinak poruke. Stvarna mo televizije jest da je ona pozornica za sve procese koji se trebaju komunicirati u cijelom drutvu, od politike do biznisa, ukljuujui sport i umjetnost. Televizija uokviruje jezik drutvene komunikacije. Ono to nije na TV-u jednostavno nije predmet rasprave, ali to ne znai da e TV ujedno i nametnuti rezultat te rasprave. U drutvu organiziranu oko masovnih medija, postojanje poruka koje su izvan medija ogranieno je na mree izmeu pojedinaca, i dakle na nestajanje iz kolektivnog uma. Meutim, cijena koja se plaa za poruku na televiziji nije samo novac ili mo. Ona je prihvaanje da se bude umjean u mnogoznani tekst ija je sintaksa krajnje klimava. U televizijskom jeziku mijeaju se informacija i zabava, obrazovanje i propaganda, oputanje i hipnoza. Budui da se kontekst gledanja moe kontrolirati i blizak je primatelju, sve se poruke primaju u razoruavajuem obliku doma ili kvazidomae situacije. Ta normalizacija poruka, gdje slike sukoba iz stvarnoga rata mogu biti primljene kao dio akcijskih filmova, ima temeljni utjecaj: izravnavanje svih sadraja u okvir slika svake osobe. Stoga, jer ine simboliko tkanje naega ivota, mediji tee raditi na svijesti i ponaanju kao to stvarno ponaanje radi na snovima, dajui sirovi materijal kojim se koristi na mozak. To je sustav feedbacka izmeu iskrivljenih ogledala: mediji su izraz nae kulture, a naa kultura primarno djeluje preko materijala to ga daju mediji. U tome osnovnom smislu, sustav masovnih medija ispunio je veinu znaajki to ih je poetkom 60-ih predloio McLuhan: to je McLuhanova galaktika.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

39

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

injenica da publika nije pasivni objekt nego interaktivni subjekt, otvorila je put diferencijaciji i daljnjoj transformaciji medija od masovne komunikacije do segmentacije, ograniavanja i individualizacije, od trenutka kada su tehnologija, korporacije i institucije dopustile takve poteze.

Novi mediji i diverzifikacija masovne publike Tijekom osamdesetih nove tehnologije izmijenile su svijet medija. Novine se piu, ureuju i tiskaju s udaljenosti, glazba za walkman koju osobno odaberemo ini zvuni okoli koji, osobito tinejderima omoguuje stvaranje zidova prema vanjskom svijetu...Radio je postao izrazito specijaliziran.... Mogunost presnimavanja TV programa i njegovo naknadno gledanje u eljeno vrijeme promijenilo je navike televizijske publike i osnailo selektivno gledanje, djelujui protiv obrasca linije najmanjeg otpora o kojemu sam govorio. Uz pomo VCR-svaka daljnja diverzifikacija televizijske ponude imala je pojaani uinak zbog publike koja je snimanjem mogla uiniti drugi korak - provodei njezinu daljnju segmentaciju... Meutim, poveanje broja televizijskih kanala bio je odluni korak koji je vodio njihovoj poveanoj diverzifikaciji. Razvoj tehnologije kabelske televiziji, koji je 90-ih godina potpomognut razvojem optikih vlakana, dramatino je promijenio spektar emitiranja i natjerao vlasti da promijene zakone o komunikacijama uope, pogotovo o televiziji. Uskoro su novostvorene mree izazvale one ve utemeljene pa su europske vlade izgubile kontrolu nad veim dijelom televizije...Kao to je 1985. godine u jednoj od najboljih i najranijih procjena novih medijskih trendova, napisala Francoise Sabbah: Ukratko, novi mediji odreuju segmentiranu, diferenciranu publiku koja, iako je brojano velika, po istodobnosti i uniformnosti poruke koju prima vie nije masovna. Novi mediji vie nisu masovni u tradicionalnom smislu odailjanja ogranienoga broja poruka homogenoj masovnoj publici. Zbog viestrukosti poruka i izvora, sama publika je postala izbirljivija. Ciljana publika odabire svoje poruke i tako produbljuje svoju segmentaciju, pojaavajui osobni odnos izmeu poiljatelja i primatelja". Dakle zbog razliitosti medija i mogunosti ciljanja publike, moemo rei da je u novome medijskom sustavu poruka medij. To znai da e znaajke poruka oblikovati znaajke medija. Sadanjost i budunost televizije zaista je takva: decentralizacija, diverzifikacija i prilagoivanje za potrebe pojedinanih korisnika (televizija koja se prilagoava interesima korisnika!). Unutar irih parametara

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

40

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

McLuhanova jezika, poruka medija (jo djelujui kao takva) oblikuje razliite medije za razliite poruke. Pa ipak, diverzifikacija poruka i medijskih izraza ne podrazumijeva da glavne tvrtke i drave gude kontrolu nad televizijom. Tijekom posljednjeg desetljea primijeen je upravo suprotan trend. Sve vie raste broj televizija pod utjecajem monih nacionalnih i meunarodnih financijskih grupa. Sve je vee nadmetanje izmeu kanala i javnih i privatnih televizija. isti rezultat takva poslovnog nadmetanje jest da je publika segmentirana i diverzificirana, dok je televizija komercijalizirana vie nego ikada i na svjetskoj razini sve vie oligopolistika. Ako razmatramo cjelinu semantike formule koja je u pozadini veine popularnih programa, stvarni sadraj veeg dijela programa razliitih stanica bitno se ne razlikuje. Usprkos tome, injenica da nitko u isto doba ne gleda istu stvar i da svaka kultura i drutvena grupa ima osobit stav prema medijskom sustavu, ini temeljnu razliku u odnosu prema starom sustavu standardiziranih masovnih medija. Dodajmo i to da raireni obiaj "surfinga" (istodobnog gledanja vie programa) dovodi do toga da publika stvara vlastiti virtualni mozaik. Mediji su doista postali globalno povezani, jer programi i poruke teku svjetskom mreom i mi ne ivimo u globalnom selu, nego u prilagoenim kolibama koje se proizvode globalno, a distribuiraju lokalno. Meutim, diverzifikacija medija zbog uvjeta njihove korporacijske i institucionalne kontrole nije preobrazila jednosmjernu logiku njihove poruke niti je stvarno dopustila feedback publike - osim na najprimitivniji nain, kroz trinu reakciju. Publika je dobivala sve razliitiji sirovi materijal iz kojeg je pojedinac stvarao svoju sliku svijeta, pa je McLuhanova galaktika bila svijet jednosmjerne komunikacije, a ne interakcije. Ona je bila i jo uvijek jest nastavak masovne proizvodnje industrijska logika u podruju znakova i, usprkos McLuhanovu geniju, nije uspjela izraziti kulturu informatikoga doba. To zato to obrada informacija ide znatno dalje od jednosmjerne komunikacije. Televizija je trebala raunalo da se oslobodi ekrana. No, njihovo spajanjem s velikim moguim posljedicama na cjelokupno drutvo, dogodilo se nakon to su raunala prola velik zaobilazni put. Da bi mogla razgovarati s televizijom, najprije su morala nauiti razgovarati meusobno. Tek nakon toga mogla je progovoriti i publika.

Raunalno posredovana komunikacija, institucionalna kontrola, drutvene mree i virtualne zajednice

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

41

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Povijest zabiljeiti da su prva dva velika eksperimenta, to ih je Ithiel se Sola Pool nazvao "tehnologijama slobode", potaknule drave: francuski MINITEL - kao sredstvo koje e uvesti Francusku u informatiko drutvo; ameriki ARPANET, prethodnik Interneta, kao vojnu strategiju koja je trebala omoguiti da komunikacijske mree nadive nuklearni napad. Mree su bile vrlo razliite, obje ukorijenjene u kulturu i institucije svojih drutava. Leo Scheer istaknuo je njihovu suprotstavljenu logiku zajednikim prikazom obiljeja svakog sustava: Oba sustava najavila su informatike superautoceste i njihove razlike su veoma poune. Prvo Internet povezuje raunala, dok Minitel preko Transpacka povezuje posluiteljske centre na koje se moe pristupiti preko terminala s niskim kapacitetom memorije. Internet je amerika inicijativa svjetskog znaenja koju su, uz podrku vojske, potaknule raunalne tvrtke. Novano ju podrava amerika vlada da bi stvorila svjetski klub korisnika raunala i banke podataka. Minitel je francuski sustav koji do sada (1994.), zbog ogranienih propisa, nikada nije mogao prekoraiti nacionalne granice. Proizvela ga je drska mata visokih dravnih tehnokrata koji su nastojali izlijeiti slabosti francuske elektronike industrije. O Internetu: sluajna topologija lokalnih mrea raunalnih fanatika. O Minitelu: uredan raspored telefonskog imenika. Interneta: arhaini tarifni sustav usluga koji se ne moe kontrolirati. Minitel: kiosk sustav koji omoguuje homogene tarife i transparentnu podjelu prihoda. S jedne strane iskorijenjenost i utvara o opoj povezanosti s onu stranu granica i kultura; s druge strane elektronika inaica korijena u zajednici.

Pria o Minitelu: l'tat et l'amour Minitel se zasniva na Telenetu, sustavu videoteksta to ga je 1978. oblikovao francuski Telecom i 1984. uveo na trite. 15 godina se nije mijenjao, proirio se u francuskih kuanstava i 90ih je nudio oko 23.000 usluga od telefonskog imenika i vremenske prognoze do rezervacije karata. Sustav se jako proirio uvoenjem linija za razgovor. Minitel je devedesetih naglasio svoju ulogu davatelja usluga, i tada su postala vidljiva njegova ogranienja kao sredstva komunikacije. Sustav se oslanjao na prastaru videotehnologiju prijenosa ije je popravljanje skonalo njegovu osnovnu privlanost kao besplatne elektronike naprave. Nadalje, nije bio zasnovan na osobnim raunalima nego na glupim terminalim koji su znatno ograniavali nezavisnu sposobnost obrade informacija. Institucionalno je njegova arhitektura, organizirana oko hijerarhije posluiteljskih mrea, i s malo sposobnosti za vodoravnu komunikaciju, bila previe kruta za tako kulturno sofisticirano drutvo poput francuskog, osobito kad su izvan Minitela bili dostupni novi oblici komunikacije. Oito rjeenje koje je prihvatio

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

42

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

francuski sustav bilo je ponuditi i naplatiti povezivanje s Internetom. Na taj nain Minitel se iznutra podijelio na birokratski informacijski servis, umreeni sustav poslovnih servisa i na pomoni izlaz u golemi komunikacijski sustav sazvjea Interneta. Sazvijee Interneta Internet je kima svjetske raunalno posredovane komunikacije. U svom nastanku on je jedinstvena sinteza vojne strategije, velike suradnje znanosti i kontrakulturnih inovacija. Internetska tehnologija osmiljena je kao komuniakcijski sustav koji bi bio otporan na nuklearne napade. Temeljen na komunikacijskoj tehnologiji prebacivanja paketa, sustav je omoguivao da mrea bude neovisna o upravnim i kontrolnim centrima, tako da jedinice poruke mogu pronai svoje vlastite putove po mrei i na bilo kojoj toki unutar mree ponovno se sastaviti zadravajui svoju koherentnost. Poslije je digitalna tehnologija omoguavala pakiranje svih vrsta poruka ukljuujui zvuk i slike, te je oblikovana tehnologija koja je mogla prenostiti sve vrst esimbola bez uporabe kontrolnih centara. Stvorila se tehnologija za globalnu komunikaciju, a arhitektura te mrene tehnologije teko se moe cenzurirati ili kontrolirati. Internet su razvile znanstvene, institucionalne i osobne mree, velike fondacije, sveuilita itd. No to je samo jedna strana prie; jer usporedno s naporima Pentagona i Velike znanosti u ustanovljavanju univerzalne, javno dostupne raunalne mree unutar mjerila "prihvatljive upotrebe", u Sjedinjenim se dravama pojavila brzorastua raunalna kontrakultura koja se mentalno esto povezivala s odjecima pokreta iz 60-ih i njihovim liberterskim/utopijskim inaicama. Vaan dio sustava, modem, bio je jedan od tehnolokih proboja koji su stvorili pioniri te kontrakulture, izvorno se nazivajui "hakerima" - prije nego to je taj pojam poprimio zloudne konotacije. Modem su 1978. izmislila dva chicaka studenta: Ward Christensen i Randy Suess, kada su pokuavali pronai telefonski sustav prijenosa mikroraunalnih programa jer su eljeli izbjei dugaka putovanja po chicakoj zimi. Tijekom 1979. rasprostranili su XModem protokol koji je raunalima omoguavao izravno prenoenje dokumenata - bez uporabe host sustava. Tehnologiju su davali besplatno, jer su do najvee mogue mjere eljeli proiriti komunikacijske mogunosti. Raunalne mree iskljuene iz ARPANETA same su pronale oblik meusobne komunikacije. Tri studenta sveuilita Duke i Sj. Karoline koja nisu bila ukljuena u ARPANET, stvorila su modificiranu inaicu Unix protokola koji je omoguavao povezivanje raunala preko obine telefonske linije. Koristili su se njime da pokrenu raunalni on-line forum za raspravu, Usenet koji je ubrzo postao jedan od prvih velikih elektronikih sustava za razgovore. Izumitelji Usenet novosti takoer su dijelili svoj software na lecima koje su dijelili po konferencijama korisnika Unixa.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

43

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Ironino, taj kontrakulturni pristup tehnologiji imao je slian uinak na vojno inspiriranu strategiju vodoravnog umreavanja: omoguio je dostupnost tehnolokih sredstava svakome tko je imao tehniko znanje i raunalnu opremu - osobno raunalo, koje e uskoro poeti spektakularno napredovati u poveanju snage uz istodobno smanjenje cijene. Izum osobnog raunala i komunikabilnost mrea potaknuo je razvoj Bulletin Board Systema (BBS), najprije u SAD, a onda irom svijeta: elektroniki prosvjedi u vezi s dogaajima na Tian An Menu u Kini 1989., preko raunalnih mrea kojima su upravljali kineski studenti izvan zemlje, bili su najpoznatija manifestacija mogunosti novih komunikacijskih naprava. Bulletin Board sustavi nisu trebali sofisticirane raunalne mree, samo osobna raunala, modeme i telefonske linije. Dakle, postali su elektronike oglasne ploe svih vrsta zanimanja i afiniteta, stvarajui ono to Howard Rheingold naziva "virtualnim zajednicama". Njih danas postoji na tisue. Kako se u svjetskim razmjerima dogaa globalizacija medija, tako slabi veina herojskih tonova i njihova kontrakulturna ideologija, no tehnoloka obiljeja i drutvena pravila koja su se razvila iz njihove izvorne slobodne uporabe uokviruju njihovu korisnost. Miroljubiva koegzistencija razliitih interesa i kultura u mrei vidljiva je u obliku World Wide Weba, fleksibilne mree unutar interneta u kojoj sustavi, udruenja, pojedinci imaju svoj komadi prostora. Razvoj WWW-a omoguio je procvat spontane, neformalne komunikacije.

Koje se kulturne osobine pojavljuju iza procesa elektronike interakcije?

U drugoj polovici 90ih spajanjem promjenjivih, globaliziranih masovnih medija i raunalno posredovane komunikacije (RPK) poeo se oblikovati sustav nove elektronike komunikacije. Taj novi sustav obiljeava interakcija razliitih medija i njegov interaktivni potencijal koji iri elektroniku komunikaciju na sva podruja ivota. Gotovo sve drave svijeta su prepoznale veliku vanost izgradnje informacijske infrastrukture, a tvrtke i itava svijeta njezin potencijal. Iako se jo uvijek naglaava znanstvena, obrazovna, kulturna korisnost, sve vie se eli nove komunikacijske tehnologije upregnuti za zabavljake interese. Zbog novosti multimedije teko je pretpostaviti njihove implikacije na budunost drutava, osim to valja priznati da se temeljne promjene ve dogaaju. Elektroniki ureaji potpomogli su rastu individualizacije i usmjerenosti na dom. Takoer doprinosi apsorbiranju tradicionalnih kultura i vre svojevrsnu kolonizaciju u kojoj korisnik sve vie postaje dio hiperteksta.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

44

Sociologija - izborni predmet Uvod u sociologiju kulture (kod prof. Stulhofer)

Kulture se sastoje od komunikacijskih procesa. U svim drutvima ovjeanstvo je postojalo kroz simboliki okoli. Ono to je specifino za novi komunikacijski sustav, organiziran oko elektronike integracije svih naina komuniciranja oblika, od tipografskog do multisenzornog, nije njegovo poticanje virtualne stvarnosti nego stvaranje virtualne stvarnosti. Novi komunikacijski sustav nije takav da reprezentira stvarnost nego je sam sustav stvarnost. To je sustav u kojem je cjelokupna stvarnost posve uronjena u virtualni postav u podraaji koji sami postaju iskustvo. Takav sustav iziskuje prisutnost u njemu da bi poruka bila efikasna zato e tradicionalne institucije gubiti mo ukoliko svoju poruke ne rekodiraju u njega. Napokon, sustav radikalno transformira prostor i vrijeme, temeljne odrednice ljudskog ivota. Mjesta su izvuena iz svojih kulturalnih, povijesnih, geografskih zbivanja i bivaju reintegrirana u kolae slika, stvarajui prostor tokova koji zamjenjuje prostor mjesta. U novom komunikacijskom sustavu izbrisano je vrijeme jer se prolost, sadanjost i budunost mogu programirati tako da istom porukom stupaju u meusobnu interakciju. Prostor tokova i bezvremensko vrijeme materijalne su osnove nove kulture.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

45