You are on page 1of 24

Superinfo

Prve BH besplatne novine

Najitaniji u centralnoj BiH

7. 12. 2012. / broj 143

Interview

efkija Botonji Novih 135 radnih str. 7 mjesta

str. 12-13

Otvorena prva Laboratorija za ispitivanje namjetaja i drveta u BiH

Beskompromisna borba protiv zagaivaa mora poeti sad!!! str. 15


NO+Vello VAS PONOVO NAGRAUJE! Za obavljene tretmane na 3 zone dobijate 1 zonu gratis
KOLSKA 10 (METALURG CITY CENTER), ZENICA,
Tel. 032 200 200 zenica@nomasvello.ba

Fotografija nastala iza najtamnijih uglova oka str. 20

Jo ima nade za Evropu str. 21

str. 3

INFORMATOR
JZU ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOSTI ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA

Rasprostranjenost igara na sreu meu mladima


JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeniko- dobojskog kantona sproveo je istraivanje o rasprostranjenosti igara na sreu meu uenicima srednjih kola na podruju Opine Zenica i Kakanj. Istraivanjem je obuhvaeno ukupno 2370 ispitanika. to se tie same rasprostranjenosti igara na sreu dobili smo podatke da mladi dosta igraju iste, ali da je znatan i broj onih koji su se izjasnili da nikada ne igraju igre na sreu. Meu mladima je najzastupljenije igranje kladionice, to je ujedno i veliki trend u Bosni i Hercegovini, te sve vie poprima dimenziju ovisnikog ponaanja. Nakon kladionice, meu mladima su najzastupljeniji loto i bingo.
esto 7% povremeno 35% nikada 58%

Uticaj porodice, kole i drutva na rasprostranjenost igara na sreu


Istraivanjem smo dobili da najee igraju igre na sreu ako: mladi

bingo 9% kartanje 2%

sreke 1%

roditelji nemaju informaciju da oni igraju igre na sreu, u porodici gotovo svi lanovi igraju neke od igara na sreu. gotovo svi njihovi prijatelji igraju igre na sreu Dobijeni podaci, s druge strane, ukazuju da igre na sreu najmanje igraju mladi iji roditelji iste ne odobravaju. Najvei procenat uenika se izjasnio da se u koli nikada ne govori o opasnostima igara na sreu, a najmanje ih se izjasnilo da se o toj problematici esto govori.

drugo 1%

loto 18%

kladionica 69%

Religioznost, stav o pojavi ovisnosti i rasprostranjenost igara na sreu


to se tie religioznosti i svjesnosti o pojavi ovisnosti o igrama na sreu, dobili smo podatke da ovi faktori imaju uticaj na samu rasprostranjenost igara na sreu, pa tako: uenici koji su se izjasnili kao religiozni manje igraju iste uenici koji su svjesni da igre na sreu ne donose nita dobro i da se o njima moe postati ovisan, takoer, manje igraju igre na sreu. Razvijanje zdravih stilova ivota i poduavanje o tetnostima ovisnosti, bilo koje vrste, titi mlade od ukljuivnja u rizia ponaanja, a samim time i pomae mu prilikom odabira skupine vrnjaka sa kojima e se druiti.

Zakljuak Zakljuak
Cilj istraivanja bio je ispitati uticaj porodice, kole, drutva, religioznosti i svjesnosti o pojavi ovisnosti o igrama na sreu na rasprostranjenost igara na sreu. Istraivanjem smo dobili da svi ovi faktori imaju uticaja na rasprostranjenost igara na sreu. Bez obzira kakav stav prema njima imali igre na sreu sastavni su dio mnogih mladih ljudi, uz elju da se preko noi obogati dobitnom kombinacijom brojeva na lotu, bingu, ili pravom opkladom. Kocka je zarazna bolest drutva koja vremenom, a posebno u potroakom drutvu i u vrijeme veih ekonomskih kriza poprima obiljeja epidemije, brzo se irei od pojedinca na lanove porodice, prijatelje, kolege sa posla, u koli, na ulici i sve je raznolikija. Rezultati istraivanja ukazuju da bi porodica, kola i drutvo trebali posvetiti vie panje ovoj problematici.

Zenica, Aska Boria 28, Tel: 032 244 544, 032 201 320, 032 201 321, fax: 032 201 322, www.zedo-ovisnost.ba, e-mail: zdkovisnosti@bih.net.ba

SuperInfo, 7. 12. 2012.

INTERVIEW

EFKIJABOTONJI

Stvaranje zakonskog okvira za motivirajui privredni ambijent


Obzirom da je kraj godine, napravite za nae itatelje, kratak presjek aktivnosti kojima se ove godine bavila Privredna komora i ta je to na emu e biti fokus djelovanja u narednoj godini? Najvanije aktivnosti u 2012. odnose se na prilagoavanje i izmjenu postojee zakonske regulative koja direktno utie na sektor privrede. Tu je znaajan Nacrt novog zakona o radu, izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH sa ciljem da se uee Kantona u raspodjeli javnih prihoda utvruje i na osnovu ekonomskih kriterija te aktivnosti na izmjeni Zakona o javnim nabavkama na nain da se odabir najpovoljnijeg ponuaa uini realnijim. Od aktiovnosti u godini koja je na izmaku treba jo spomenuti provoenje poreske reforme zbog nedopustivog prekomjernog optereenja privrede te spreavanje nelegalnog rada, zatita domae proizvodnje i uvoenja olakica pri formiranju novih privrednih drutava. U 2013. godini djelovanje Komore bie naroito usmjereno na predlaganje mjera i aktivnosti predstavnicima izvrne i zakonodavne vlasti svih nivoa sa ciljem zaustavljanja pada industrijske proizvodnje, poveanja broja zaposlenih, poveanja priliva stranih investicija i poveanje izvoza. Predstojei ulazak Republike Hrvatske u Evropsku Uniju zahtijeva od nadlenih organa BiH hitno donoenje preostale domae legislative usklaene sa standardima EU kako domai izvoznici ne bi trpili negativne posljedice na emu e Komora posebno biti angairana u narednoj godini. Takoer, Komora e nastaviti sagledavati i predlagati konkretne mjere za otklanjanje necarinskih barijera sa kojima se susreu izvoznici organizacijom okruglih stolova, radionica, anketiranjem i sl.

Privredna komora, pored toga to kao asocijacija privrednih subjekata omoguava laku uspostavu poslovnih kontakata i razmjenu iskustava, predstavlja i svojevrstan servis pomoi i podrke svojim lanovima. Koji su to konkretno vidovi pomoi koje Privredna komora nudi? Komora zastupa interese svojih lanova pred nadlenim organima izvrne i zakonodavne vlasti na partnerskoj osnovi posebno u pripremi i donoenju zakona i drugih propisa kojima se ureuje ekonomski poloaj privrednih subjekata, pripremi i donoenju strategija razvoja po pojedinim sektorima, zatiti domae proizvodnje, razvoju trita, uvoenju sistema kvaliteta i certifikacije; poboljanju izvoza roba i usluga, promociji poslovnih potencijala Kantona, pripremi i donoenju propisa iz oblasti rada, penzionog i zdravstvenog osiguranja, plaa... a sve sa ciljem da se oblast privreivanja olaka i rastereti. Jedna od ansi oporavka i razvoja nae privrede jesu sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Koliko na tom fonu Privredna komora moe uraditi da kroz partnerski odnos sa privrednim subjektima obezbijedi priliv sredstava iz ovih fondova u ZDK? Korienje pretpristupnih fondova EU, svakako, predstavlja potrebu i interes ZEDO kantona. U cilju njihovog korienja Komora je ostvarila uspjenu saradnju sa Biznis Servis Centrom Vlade ZDK, Agencijom za ekonomski razvoj ZEDA Zenica i Regionalnim privrednim komorama iz Republike Srpske jer je pristup ovim fondo-

vima laki ukoliko se zajedniki nastupa. Obzirom da se radi o ozbiljnim projektima, na je cilj da u 2013. godini napravimo znaajan iskorak na poveanju njihovog korienja. Koliki je uope interes privrednika za saradnju i zajedniki nastup? S kakvim zahtjevima, planovima i idejama se obraaju Privrednoj komori? Interes privrednika za uslugama ove Komore je svakodnevan i raznovrstan, a njegova konkretizacija zavisi od problematike privrednog sektora u kojem se nalaze. Generalno posmatrano, osnovni zahtjev svih privrednika se odnosi na injenicu da u BiH ne postoji sveukupni zakonski motivirajui privredni ambijent. Znaajan broj zahtjeva privrednika odnosi se i na potrebu konanog izmjetanja socijalne politike iz privrednog sektora koja treba i mora da se vri u institucijama drave, a ne da se privrednicima konstantno uvode nove obaveze.

iznis servis centar Vlade ZDK i program SeeNet finansiran od strane EU organizovali su jednodnevnu konferenciju na temu Fondovi EU prilike i izazovi u Zenici. Cilj seminara je bio informisati uesnike o mogunostima i preduvjetima za uspjenu provedbu projekata finansiranih iz EU fondova uz predstavljanje primjera dobre prakse od strane predstvavnika Direkcije za Europske integracije BiH, programa SeeNet, Regionalne razvojne agencije za umadiju i Pomoravlje iz Srbije i BSC ZDK. Seminar je organizovan za predstavnike kantonalne administracije, lanove radne grupe Vlade koja radi na izradi akcionih planova, predstavnike Privredne komore ZDK te Federalnog zavoda za programiranje razvoj. BSC kao primjer dobre prakse U uvodu prisutni su upoznati sa osnovnim aktivnostima neophodnim za apliciranje projekata, programom SeeNet kao i uopenim polaznim informacijama kada je o EU fondovima rije. Trenutno BSC implementira 6 projekata koje

SuperInfo, 7. 12. 2012.

KONFERENCIJA U ORGANIZACIJI BIZNIS SERVIS CENTRA ZDK I PROGRAMA SEENET

Fondovi EU prilike i izazovi


finansira EU. Za svaki od ovih projekata mi bismo mogli zaposliti ljude, ali nam se to ne dozvoljava. To je dugorono vrlo negativno jer je sve manji broj projektnih aplikacija koje stiemo pripremiti. Ranijih godina smo uspjevali prijaviti i do 17 projektnih prijedloga to je rezultiralo ogromnim uspjesima Danas je situacija potpuno drugaija, umjesto da se razvijaju kapaciteti kantonalne javne uprave za privlaenje fondova, na ionako minimalan budet se dalje smanjuje do nivoa manjeg od trenutnog izvrenja, rijei su mr.sci. enane olakovi, sekretara BSC ZDK. U nastavku konferencije istaknuto je koji su to minimalni kapaciteti koje organi uprave moraju posjedovati za apliciranje projekata, a to su poznavanje raspoloivih programa, praenje javnih poziva, sposobnost brzog reagovanja i odgovaranja na upite i ponude, brza priprema projektne dokumentacije, engleski jezik i poznavanje EU pravila finansiranja, izvjetavanja i implementiranja te poznavanje PRAG-a i Zakona o javnim nabavkama. Neophodno poboljanje apsorpcionih kapaciteta za EU fondove Osnovni problemi za veu apsorpciju EU fondova trenutno
Vladimir Franji

Zenica kakvu volimo

11.12. 2012. (utorak) u 19:00h

Muzej grada Zenice - Sinagoga

Izloba fotografija Promocija kalendara

su nedostatak ljudskih kapaciteta, nedovoljna saradnja kantona i opina sa pojedinim partnerima poput dravnih tijela, nauno istraivakih institucija, razvojnih agencija i sl., nedovoljna finansijska sredstva za sufinansiranje ve odobrenih projekata i pripremu novih te administrativne prepreke, istakao je u svom izlaganju Rasim Tulumovi, predstavnik programa SeeNet. Kroz provedenu diskusiju uesnika seminara, kao osnovni zadatak za predstojei period istaknuta je potreba poboljanja apsorpcionih kapaciteta za EU fondove na podruju ZDK, sa posebnim akcentom na nivo opina. S tim u vezi ponuena je i podrka programa SeeNet svim zainteresiranim tijelima i institucijama za prevazilaenje pomenutih prepreka, odnosno izgradnju kapaciteta i to kroz: dodatnu edukaciju o EU fondovima nositelja vlasti na kantonalnoj i lokalnoj razini, ciljane obuke radi izgradnje ljudskih kapaciteta, konsultantska podrka u rjeavanju administrativnih prepreka te podrka razvoju saradnje izmeu aktera unutar SeeNet mree. Osim SeeNet programa, konkretnu pomo ponudio je i Biznis servis centar kroz prenos svojih dosadanjih znanja i iskustava u realizaciji projekata finansiranih iz EU fondova.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Uvijek na raspolaganju Vladi ZDK, a kao partnera uvaava nas Evropska unija
Koliko je Biznis servis centar Vlade ZDK znaajan za uspjean rad kantonalne administracije, sigurno najbolje znaju sami operativci kantonalnih ministarstava. Ova im je struna sluba Vlade u svakom momentu na raspolaganju za sve vidove pomoi, podrke, konsultacija, pripreme dokumentacije, prenosa znanja i koritenja referenci za projekte Evropske unije. Podatak da BSC ZDK ima svega pet zaposlenih zvui gotovo nevjerovatno, uzme li se u obzir injenica da trenutno implementira est projekata koje finansira EU i dva bilateralna projekta. Posebno sam ponosna na itav niz projekata koje smo uspjeno zavrili a koje je finansirala EU i vlade pojedinih njenih lanica. I u ovom trenutku BSC implementira brojne projekte koje finansira EU. Za implementaciju svakog od njih bismo mogli zaposliti ljude sa znanjem engleskog jezika, ali nam se to ne dozvoljava. Naalost, to je dugorono vrlo negativno jer je sve manji broj projektnih aplikacija koje stiemo pripremiti za nove javne pozive. Ranijih godina smo uspijevali prijaviti po 13 do 17 projektnih prijedloga to je rezultiralo ogromnim uspjesima. Na nekim javnim pozivima bili smo jedini iz BiH kojima je projekat odobren, a na nekim smo imali po ak tri odobrena projekta. Danas je situacija potpuno drugaija, umjesto da se razvijaju kapaciteti kantonalne javne uprave za privlaenje fondova, na ionako minimalan budet se dalje smanjuje do nivoa manjeg od trenutnog izvrenja. Da ne govorim o tome da su nam sredstva za sufinansiranje odobrenih projekata potpuno ukinuta. S druge strane Vlada daje sredstva nekim agencijama i udruenjima, a gui sopstvene inicijative, kapokriva. BSC ZDK je u sklopu ovog programa do sada dobio odobrenje za realizaciju dva projekta - G.S.R model koji je u zavrnoj fazi implementacije, a ija je vrijednost 1.985.000 eura, te projekat RECULTIVATUR iz sredstava ERDF-a sa vrijednou od 3.020.000 eura. Tu je i Mediteranski program MED kroz koji se nastoji osigurati poboljanje konkurentnosti podruja Mediterana. Ukljueno je 13 drava spremnih da se zajedniki suoe sa nadolazeim izazovima. Jedan od odobrenih projekata je i MEID (Mediterrean eco industrial development), a jedini partner u projektu iz Bosne i Hercegovine je BSC ZDK. Vrijednost projekta je 1.338.013,00 eura. IPA Jadranski program prekogranine saradnje obuhvata osam drava, Albaniju, BiH, Crnu Goru, Grku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju i Srbiju. Programski prioriteti su ekonomska, socijalna i institucionalna saradnja, prirodni i kulturni resursi. Od ukupno prijavljena 325 projekta iz ovih osam zemalja, u konanici su odobrena 32. Od toga tri za BSC ZDK, ili priblino 10% od svih odobrenih projekata. Radi se o projektu ADRIAMUSE, sa prihodom ostvarenim ueem BSC ZDK u iznosu od 193.000 eura, zatim projektu STAR uz ostvareni prihod od 196.750 eura i projektu PITAGORA sa prihodom od 150.000 eura. Uestvovali smo sa drugim partnerima u implementaciji brojnih projekata iji se finansijski efekti za ZDK mogu mjeriti u milionima, pa i desetinama miliona eura. Sve je uinjeno zahvaljujui kapacitetima koje smo kao organ uprave gradili i gradimo svih ovih godina., istie naa sagovornica, enana olakovi.

zala je za Superinfo mr.sci. enana olakovi, sekretar BSC ZDK, te nam ukratko predstavila najznaajnije projekte i njihove finansijske okvire. The South East Europe Transnational Cooperation Programme za cilj ima razvoj transnacionalnih partnerskih odnosa u pitanjima od stratekog znaaja u 16 drava koje

6
KONSTITUIRAJUA SJEDNICA OV ZENICA
Neboja Nikoli, novi je, a i stari predsjedavajui Opinskog vijea Zenica. Na javnom glasanju izabralo ga je svih 20 vijenika koji su glasali, dok su demonstrativno pred glasanje salu napustili vijenici SDP-a i SBB-a koji su traili tajno glasanje. Za zamjenika predsjedavajueg izabran je Zdenko Kolak, a za lanove Radnog predsjednitva OV Amra Musli, Izet Pehli i Rasim Skomorac. U Komisiju za izbor i imenovanja izabran je po jedan predstavnik svih politikih opcija koje participiraju u radu vijea. Iskreno se nadam da e saradnja sa naelnikom Opine Zenica i realizacija zakljuaka koje do-

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Neboja Nikoli, novi-stari predsjedavajui


li i da emo uticati na vie organe vlasti na sprovoenju rokova zadatih okolinskim dozvolama, kazao je vijenicima Neboja Nikoli. Naelnik opine Zenica Husejin Smajlovi estitao je vijenicima na ostvarenom rezultatu, kao i izabranima na funkcije u Vijeu, te dodao: Mi smo svi rekli ta emo uraditi u naredne etiri godine i ja nemam nimalo ambicija da odustajem od onoga to sam napisao. Nadam se da i vi imate isto uvjerenje, i dajte da se organiziramo da na najbolji nain realiziramo ono to smo obeali graanima. Nemam nimalo dileme da emo ono to smo obeali i uraditi.

nosi Opinsko vijee biti bar na onom nivou koliki je bio njegov rezultat na proteklim izborima. Ovom prilikom, koristei iskustva iz protekle etiri godine, e-

lim da u ime graana prenesem jednu molbu svima vama, a to je da ovaj saziv OV bude upamen kao neko ko e dovesti do okonanja problema zvanog ist oko-

Naredne sedmice protest 500 taksista ZDK

Sedam godina uspjenog rada


JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeniko-dobojskog kantona (ZDK) sveano je obiljeio sedam godina uspjenog rada zahvaljujui kojem su postali prepoznatljiva ustanova za lijeenje ove poasti dananjice. Za to vrijeme u Zavodu je lijeeno oko 700 ovisnika. Sada se ovisnost o opojnih drogama openito mnogo vie lijei u za to namijenjenim institucijama i servisima ovog Zavoda, s obzirom na bolju dostupnost usluga, izjavio je direktor Zavoda Jasmin Softi. Trenutno lijee 202 heroinska ovisnika, od kojih je 172 na metadonskoj terapiji, a 30 na Suboxonu. Pored toga, obavljaju besplatno testiranje na psihoaktivne supstance na zahtjev roditelja, pedagoga, a prema nalogu Suda lijee i manji broj ovisnika o alkoholu. U ovoj instituciji zaposleno je 34 ljekara, socijalnih radnika i medicinskog osoblja. Rezultatima rada su u Zavodu zadovoljni, posebno zato to povratnika gotovo da i nema. Ministarstvo zdravstva uskoro planira u Zenici otvoriti regionalni centar za bolesti ovisnosti, u kojem e se lijeiti svi oblici ovisnosti, najavila je ovom prilikom ministrica zdravstva ZDK Senka Balorda, a trenutno najvei problem u radu Zavodu predstavlja neadekvatan prostor u kojem je Zavod smjeten.

Zbog sve izraenijeg nelegalnog prijevoza na podruju ZDK i nepreduzimanja zakonskih radnji od strane nadlenih u suzbijanju rada na crno, taksisti sa podruja Kantona najavili su za narednu sedmicu u Zenici protest upozorenja. Ukoliko ni on ne polui nekim ozbiljnijim koracima u rjeavanju problema, slijede radikalnije mjere kao to su blokade cesta, te privremeno odjavljivanje svoje djelatnosti. Kao porezni obveznici ovoj dravi taksisti plaaju vie od

100.000 KM i samim tim bi trebali biti kategorija ljudi kojoj bi vlast morala pomoi jer nam je potpuno ugroena egzistencija. Mi smo primorani na ovakav korak jer je trenutno stanje neizdrivo. Ako ni najavljena protestna okupljanja ne donesu pomak, oko 500 taksista sa podruja ZDK e privremeno odjaviti svoju djelatnost to naravno povlai i neplaanje obaveza i na rad na crno, kazao je Kasim uli, predsjednik Udruenja taksista ZDK.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

7
Novih 135 radnih mjesta
ZDK FLASH

GRUPA CIVIDALE ITALIA OTVARA FABRIKU U ZAVIDOVIIMA


Fabrika za proizvodnju metalnih proizvoda Cividale BH iji je investitor talijanska Grupa Cividale Italia trebala bi sredinom narednog mjeseca biti otvorena u Zavidoviima. U prvoj fazi e uposliti 135 radnika, a obezbijeen je plasman kompletne proizvodnje za narednih 15 godina. Zahvaljujui 30-godinjem Aldinu iliu, koji je proteklih osam godina radio u Italiji, u njegovom rodnom gradu otvorie se fabrika koja je, moe se slobodno rei, prva vea investicija u posljednjih 20-tak godina u ovom grad. Iz Zavidovia sam prije osam godina otiao u Udine, grad Cividale gdje sam zapoeo rad u jednoj grupaciji koja ima 16.000 uposlenih radnika. Tu sam stekao znanje. Doao sam

na ideju otvaranja jednog pogona u BiH i izradio kompletan elaborat izgradnje objekta i ekonomske isplativosti koji je usvojen. Kupljeno je zemljite u zavidovikoj industrijskoj zoni te izgraena hala povrine 1.682 kvadratna metra koja je kotala oko milion maraka. Oprema koja je dopremljena ko-

tala je 1,57 miliona eura, kae ili. Cividale BH Zavidovii e se baviti proizvodnjom turbina visokog pritiska, a radie i odlivke za brodove, kuite motora, ventile za plinovode, ventile za platforme za iscrpljenje nafte... Dakle rije je o fabrici za pravljenje specijaliziranih mainskih dijelova.

Povodom Meunarodnog dana volontera, Udruenje Naa djeca Zenica posjetio je Jasmin Duvnjak, poslanik u Predstavnikom domu Parlamenta FBIH s kojim su razgovarali o konano usvojenom Zakonu o volontiranju, a koji volonterski rad tretira kao radno iskustvo. U prostorijama sirane OPZ Zlatna Kap iz Jelaha, REZ je organizovao predavanje o proizvodnji polutvrdog i mekog sira, prvenstveno feta sireva i sireva sa zainima. Cilj obuke je da se kroz praktian rad domai proizvoai upoznaju sa novim receptima, savremenim tehnologijama u proizvodnji sira, i ponude tritu nove vrste sireva. Dvadeset Kakanjki dobilo je Uvjerenja o uspjeno zavrenom kursu krojenja i ivenja koji je prvi put organizovan u Kaknju. Projekt je finansiran od strane Zavoda za zapoljavanje ZDK i Biroa Kakanj, a realiziran je u saradnji sa JU za kulturu i obrazovanje Kakanj.

***

Prinudne naplate dovest e kantone u bankrot!


Prinudne naplate po presudama sudova vezane za nepotivanje kolektivnih ugovora koje stiu kantonima mogu ih dovesti u bankrot. Ovo je tvrdnja predstavnika svih deset kantona u Federaciji BiH koji su prisustvovali sastanku u Zenici organizovanom s ciljem iznalaenja rjeenja za zaustavljanje novih utuenja po osnovu kolektivnih ugovora i izmirenja novanih potraivanja po osnovu izvrnih sudskih odluka. Jedna od odluka, kako je saoptila Romana Brki, ministrica

SASTANAK PREDSTAVNIKA SVIH KANTONA U FBIH

***

za pravosue i upravu Zenikodobojskog kantona kao domain skupa, je da svi kantoni federalnom Ministarstvu pravosua, odnosno federalnoj Vladi, upute inicijativu za izmjenu granskih kolektivnih ugovora, da se isti usklade sa odredbama opeg

kolektivnog ugovora te da ukljue u razgovore i kantone i predstavnike sindikata. Kada je o dugovanjima rije, ona su razliita od kantona do kantona. Najtee je u ZDK i Unsko-sanskom kantonu gdje po presudama duguju i jedni i drugi preko 100 miliona maraka.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Potpisan Ugovor o finansiranju sa Terapijskom zajednicom Izvor


potpisalo ugovor. U razgovoru sa predstavnicima Izvora, terapijske zajednice koju finansira nevladina organizacija Kruh Svetog Ante, ministar uri istakao je da je putem ovog Ministarstva i Zavoda za bolesti ovisnosti ZDK, u zadnje etiri godine, finansiran boravak preko 30 ovisnika koji su u terapijskim zajednicama boravili od jedne do dvije godine, a trenutno je na tretmanu u zajednicama 17 ovisnika sa podruja naeg Kantona. Inae, Ministarstvo finansira sa 300 KM mjeseno boravak jednog ovisnika na lijeenju, pa se trenutno za 17 tienika mjeseno izdvaja 5.100 KM.

Crvene trakice i na ulicama Zenice

Ivica uri, ministar za rad, socijalnu politku i izbjeglice Zeniko-dobojskog kantona potpisao je Ugovor sa Kreimirom Ljubasom, tajnikom Terapijske zajednice Izvor u Plehanima, Opina Derventa, o sufinansiranju boravka i lijeenja narkomanskih ovisnika s podruja naeg Kantona. Ovo je etvrta po redu terapijska zajednica sa kojom je Ministarstvo

Asocijacija Margina zajedno sa Lokalnim volonterskim servisom, Crvenim kriom opine Zenica i Asocijacijom srednjokolaca u Bosni i Hercegovini radila je na informisanju graana i pokuaju razbijanja stigme i diskriminacije osoba sa HIV/AIDS-om,

injenica o HIV-u i spolno prenosivim bolestima, a na najprometnijim lokacijama postavljeni su info tandovi gdje su vrijedni aktivisti razgovarali sa graanima, dijelili edukativni materijal, prezervative i Red ribbone crvene trakice koje simboliziraju

U BiH, otkad je ova bolest prvi put registrirana 1986. godine pa do danas, evidentirano je tek 222 osobe sa HIV/AIDS-om. Danas u BiH ivi 108 HIV pozitivnih osoba, od ega 78 u Federaciji BiH. Od ovih 78, na terapiji je 48 osoba, a 30 su pod kontrolom, jer infekcija nije dostigla stadij u kome treba primijeniti lijeenje, to nas svrstava u zemlje sa najmanjom prevalencom na svijetu. a povodom Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a koji se od 1988. godine svakog 1. decembra obiljeava diljem svijeta. Asocijacija je u Zenici obavila anketiranje graana o poznavanju borbu protiv ove opake bolesti. Asocijacija Margina je obavila i akciju besplatnog, povjerljivog i anonimnog testiranja svih zainteresiranih osoba koje su eljele da saznaju svoj HIV status.

Nakon pitke vode, dobili i put


Nakon dolaska pitke vode u domove stanovnika prigradskog naselja Gornji Brist u Zenici rijeen je i drugi veliki problem sa kojim su se suoavali u protekle etiri decenije put za ovo naselje. Naime, zahvaljujui reakciji elnih ljudi zenike Opine rekonstruisan je put koji e uveliko rijeiti problem dolaska u ovo naselje u kojem stanuje 143-oje mjetana u 60-tak kua. Donedavni put uraen je prije skoro etiri decenije, nikada nije renoviran niti odravan pa nije bio prohodan ak ni za komunalne slube. Nakon 40 godina dobili smo vodu i sada novi put. Najveu zahvalnost dugujemo naelniku Husejinu Smajloviu, te njegovim saradnicima Muberi Pezo i Harisu Ibrahimagiu, zatim JP za prostorno planiranje i ureenje grada Zenica, te Besimu Begiu i firmama Almy i Komgrad-ZE, izjavio nam je predstavnik mjetana ovog dijela Zenice Ermin Fermi.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

9
kratina@bih.net.ba www.digifot.ba

Tel/fax: 032 404 778

NAJJEFTINIJE FOTOGRAFIJE U GRADU !!!


Poslovnica1: Biznis centar Aksa
Radno vrijeme od 8 do 19 h subotom od 8 do 16 h

Dani grada Tenja 2012 Posao za 1000 mladih

bez radnog iskustva

Obiljeena 20. godinjica formiranja 3. korpusa ARBiH

U petak je u Tenju sveano otvorena manifestacija Dani grada Tenja 2012 koja e u narednih dvije sedmice ponuditi Tenjacima niz kulturno-zabavnih sadraja kakvih, u pravilu, manjka u manjim sredinama kao to je Teanj. Tako je ve tokom vikenda otvorena izloba slika Sabahudina Kovaa, odran nauni skup Knjievno djelo Reada Kadia te Vee sjeanja na Omera Pobria. Ove sedmice planirane su promocije tri knjievna djela: Konjanici Mustafe Belagia, Organizacija: struktura, vrijednosti, znanje Fuada iia i Bosanska savremena zbilja Osmana Brke. U narednom periodu Tenjaci e moi uivati i u nekoliko koncerata, poetskih veeri, dramskom stvaralatvu...a za 25. decembar zakazano je vee promocije mladosti i sporta Izbor najuspjenijih u 2012.

Federalni zavod za zapoljavanje objavio je Javni poziv za uee u Programu jaanja konkurentnosti na tritu rada prvo radno iskustvo. Rije je o jo jednom programu Zavoda kojim se mladim ljudima nastoji pomoi da steknu neophodno radno iskustvo koje se trai u skoro svim konkursima i oglasima o zaposlenju. Potencijalni korisnici poticaja po ovom programu su poslovni subjekti registrovani u FBiH koji redovno izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa, a ciljnu grupu ine nezaposlene osobe bez radnog iskustva dobi do 30 godina. Za razliku od dosadanjih slinih programa koji su se uglavnom odnosili na mlade visokoobrazovane kadrove, ovog puta programom je predvieno i sufinansiranje zapoljavanja 500 osoba sa srednjom strunom spremom 3. i 4. stepena u trajanju od est mjeseci. Programom su predviena sredstva i za 500 osoba sa visokom i viom strunom spremom koji e se zaposliti na period od godinu dana. Poslodavcima kojima se odobri program, bit e uplaeno 460 KM mjeseno po primljenom pripravniku. Visina sredstava, odnosno broj moguih pripravnika za pojedine kantonalne slube odredit e se na osnovu broja nezaposlenih u tom kantonu, a sve detaljnije informacije o nainu i uslovima apliciranja zainteresirani mogu dobiti u nadlenoj kantonalnoj slubi za zapoljavanje.

Savez ratnih vojnih invalida Zeniko-dobojskog kantona i druge borake organizacije uz pokroviteljstvo Ministarstva za boraka pitanja i Vlade ZDK-a nizom aktivnosti obiljeili su 20. godinjicu formiranja Treeg korpusa Armije RBiH. Centralna manifestacija odrana je u Bosanskom narodnom pozoritu gdje je upriliena sveana akademija o historijskom znaaju jedinica 3. korpusa u odbrani BiH. Istodobno promovirana je i knjiga Na razmeu milenija, autora brigadira Hasiba Muinbegovia, postavljena izloba ratnih fotografija i zastava te odrano postrojavanje poasnog voda iz sastava jedinica 2. pjeadijskog puka Armije RBiH. Istim povodom, u svim dematima zenikog i travnikog muftijstva prouen je tevhid za due onih koji su ivot dali branei domovinu, a dan kasnije posjeena su spomen obiljeja i ehidsko mezarje na Pranicama.

10

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Transparentni Kakanj

Tr a n s p a r e n c y International Bosna i Hercegovina predstavio je nalaze istraivanja o transparentnosti jedinica lokalne samouprave u BiH. Istraivanje je provedeno u okviru projekta MAGG Monitoring i zagovaranje za dobro upravljanje u BiH opinama koji se, pod pokroviteljstvom Ambasade Kraljevine Holandije u BiH, implementira u periodu januar 2012. - august 2013. godine. Opina Kakanj je ostvarila 59 indeksa, 17 manje od prvoplasirane i 52 vie od posljednje opine na tabeli, to se moe smatrati solidnom pozicijom i dobrom osnovom za nastavak

ZDK prvi u Federaciji izradio Daljinar


U Zavidoviima je, u organizaciji Ministarstva za prostorno ureenje, promet i komunikacije i zatitu okoline Zeniko-dobojskog kantona, odran dvodnevni sastanak vazan za usklaivanje redova vonje za linijski prijevoz putnika na kantonalnim autobusnim linijama na podruju ZDK za period 2012/2015. godina, a u kojem je uestvovalo 13 prevoznika s podruja Kantona. Ministar Raif Seferovi je u svojstvu domaina ukazao na znaaj izrade temeljnog dokumenta Daljinara koji je omoguio da se ponu usklaivati redovi vonje na podruju Kantona. On je naglasio da su na realizaciji projekta Izrada daljinara sa minimalnim vremenima vonje

jaanja transparentnosti rada i Opine i javnih preduzea i ustanova. Na listi jedinica lokalne samouprave Opina Kakanj je, po indeksu transparentnosti, ispred 77 bosanskohercegovakih opina, a meu opinama koje su ostvarile manji broj indeksa od Opine Kakanj su i neke opine koje su sjedita kantona, privredni centri, opine sa velikim budetima...

epe u blagdanskom ozraju

Najveseliji mjesec u godini je poeo, a s njime je zapoelo ukraavanje i pripremanje grada za nadolazee Boine blagdane. Ve tradicionalno ureenje gradskog sredita epa, ove godine zapoeli su vrijedni djelatnici Opine epe. Planom ureenja, predvieno je postavljanje ukrasnih svjetiljki na svim elektro stubovima u sredi-

tu grada. Ove godine oekuje se i realizacija Prvog Boino-novogodinjeg sajma u epu, a u organizaciji JU Dom kulture epe. Prema rijeima Mire Bulaji, v.d. ravnatelja ove Ustanove, ve je iskazan veliki interes izlagaa za sudjelovanje na Prvom Boino-novogodinjem sajmu, koji e slubeno biti otvoren 19. prosinca u 12 sati.

Predstavnici tri susjedne opine Teanj, Doboj Jug i Usora u pratnji saradnika Ante Bonia posjetili su Federalnu jedinicu (PMU FBIH) za implementaciju projekta Vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda u FBiH. Domain sastanka bila je Sanja Terzi, voditeljica PMU FBiH sa saradnicima, a bila je to prilika za usaglaavanje principa dalje saradnje na projektu koji putem kreditnih sredstava finansira Europska Investiciona Banka (EIB) i naina saradnje navedenih opina na aktivnostima izgradnje

Sastanak sa PMU FBIH

na cestama Zeniko-dobojskog kantona koji je trajao gotovo sedam mjeseci uestvovali svi nivoi vlasti u Federaciji BiH nadleni za oblast prometa. Ovim je Zeniko-dobojski kanton postao prvi u Federaciji BiH koji je uradio ovaj dokument, a njegov znaaj ogleda se u injenici da se ovim pozitivno utie na poveanje sigurnosti cestovnog prometa i zadovoljenje potreba stanovnitva za uslugama prijevoza, a upotreba daljinara je zakonska obaveza za sve prijevoznike prilikom projekcije redova vonje.

zajednikog postrojenja za preiavanje otpadnih voda. Dogovoreno je da voditeljica PMU FBiH sa svojim timom posjeti navedene tri opine u narednih 10 dana kako bi razrijeili sva otvorena pitanja koja su prisustna u vezi priprema za potpisivanje ugovra sa EIB-om i dalju realizacije navedenog projekta.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

11
BIZNIS SERVIS CENTAR KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je krajem 2010. godine dva znaajna zakljuka: Zakljuak o Strategiji razvoja BiH i Strategiji socijalnog ukljuivanja BiH i usvajanju akcionih planova ministarstava i institucija FBiH te Zakljuak o usvajanju Startegije razvoja FBiH za period 2010-2020. godina. Ovim zakljucima federalna Vlada je obavezala kantonalne vlade da imenuju Implementacione jedinice koje e vriti monitoring, evaluaciju i izvjetavanje o uraenim aktivnostima iz ovih zakljuaka na kantonalnom nivou. Takoer, kantonalne vlade zaduene su da urade svoje Akcione planove kojima se podravaju Strategije razvoja i socijalnog ukljuivanja Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Rije je o ukupno etiri strateka dokumenta viih nivoa vlasti. Jedino ZDK izvrio obavezu U Zeniko-dobojskom kantonu Zakljukom Vlade od 15.10.2010. godine utvreno je da je Biznis servis centar zaduen da koordinira izmeu ministarstava i uprava proces izrade Akcionih planova za strateko planiranje, te preuzme ulogu implementacione jedinice koja e vriti monitoring, evaluaciju i izvjetavanje o uraenim aktivnostima na harmonizaciji procesa stratekog planiranja, odnosno usklaivanja svih stratekih aktivnosti sa viim nivoima vlasti na kantonalnom nivou. Iako su zakljuci federalne Vlade bili obavezujui za sve kantone, zahvaljujui radu BSC-a jedino

Izrada Akcionih planova za strateko planiranje


je Zeniko-dobojski kanton izvrio svoju obavezu, te je zbog toga uzet kao primjer najbolje prakse koji e kao model sluiti i ostalim kantonima prilikom izrade njihovih akcionih planova. S tim u vezi, u Zenici je prole sedmice organizovana radionica na temu Pregled stanja na podruju izrade akcionih planova, uvezivanje akcionih planova sa budetskim planiranjem te izrada izvjetaja o implementaciji Strategije razvoja i Strategije socijalnog ukljuivanja u kantonu, a u organizaciji Federlnog zavoda za programiranje razvoja. Uesnici ove radionice bili su Predstavnici Federalnog zavoda za programiranje razvoja te predstavnici jedinica za implementaciju Strategije razvoja i Strategije socijalnog ukljuivanja u kantonima. Pretvaranje Akcionih planova u kljune razvojne programe U svom uvodnom izlaganju mr. sci. enana olakovi, sekretar BSC-a je predstavila do sada uraeno na ovom planu u ZDK. Zavene su aktivnosti na izradi Akcionih planova za 2011. i 2012. godinu te aktivnosti na izradi estomjesenog i godinjeg izvjetavanja o implementaciji akcionih planova za 2011. godinu. Trenutno se radi na izradi Izvjetaja o implementaciji Akcionog plana za 2012. i izradi Akcionog plana za 2013. godinu. Ovo je posebno vano u kontekstu programiranja pomoi EU i pripreme projektnih prijedloga jer se mora osigurati uvezivanje projektnih ciljeva sa stratekim dokumentima, naglasila je olakovi. U nastavku radionice, meunarodni strunjak za proces stratekog planiranja Zdenka Marija Kova predstavila je naine i mogunosti pretvaranja Akcionih planova u kljune razvojne programe te njihovog uvezivanja sa budetskim planiranjem i programom javnih investicija. Takoer, bilo je rijei o znaaju monitoringa i evaluacije u procesu stratekog planiranja, dok je o konkretnim primjerima kreiranja Izvjetaja o razvoju FBiH, njegovom formatu, sadraju i konceptu neto vie kazala Marijana Gali, struni savjetnik za izvjetavanje. Na kraju radionice lanovi radne grupe iz ZDK su razmatrili nacrt Izvjetaja o implementaciji Akcionih planova za strateko planiranje, te vrenje monitoringa, evaluacije i izvjetavanje o uraenim aktivnosti na harmonizaciji procesa stratekog planiranja za 2012. i nacrta Akcionog plana za 2013. godinu.

12 KONFERENCIJOM DRVOPRERAIVAKA INDUSTRIJA I PROIZVODNJA NAM


SuperInfo, 7. 12. 2012.

Otvorena prva Laboratorija za isp


menta za pretpristupnu pomo (IPA). Time su, Agencija ZEDA kao nosilac te Agencija REZ kao partner, uspjeno okonali projekt koji irom otvara vrata domaim proizvodima od drveta ka tritu EU. Ovo je jako dobar primjer kako fondovi EU mogu pomoi ekonomskom razvoju BiH te poboljaiti i promovirati izvozne mogunosti ove drave. elim zahvaliti svim partnerima i naglasiti kako je ovo jako dobar primjer kako intervencije koje se poduzimaju na lokalnom nivou imaju viestruki efekat kako u toj lokalnoj zajednici tako i irom drave, istakao je nakon simbolinog presijecanja vrpce, Martin Schider. Laboratorija je opremljena najsavremenijim testnim mainama poput 3D mjernog ureaja za testiranje sjedita stolica, testne platforme za ispitivanje stabilnosti namjetaja, ureaja za testiranje namjetaja za sjedenje, stolova i tapaciranog namjetaja prema svim vaeim meunarodnim standardima. Nabavljena oprema omoguava izvoenje ispitivanja i akreditiranje prema 35 standarda/normi, ali je nakon detaljne analize, odlueno je da u prvoj fazi proces akreditacije za standard EN ISO/ IEC 17025 bude prema devet specifinih normi statikih, dinamikih i funkcionalnih ispitivanja proizvoda. Tehniko osposobljavanje Laboratorije pratilo je adekvatno

Iako je Zenica poznata kao centar crne metalurgije, nedavnim otvaranjem Laboratorije za ispitivanje namjetaja i drveta (LIND), napravljen je veliki iskorak ka liderskoj poziciji i u sektoru drvoprerade. Naime, nakon dvogodinjih priprema, Bosna i Hercegovina je dobila prvu laboratoriju ove vrste to e uveliko poboljati konkurentnost domaih proizvoda od drveta na tritima Evropske unije. Otvaranje LIND bila je prilika i za okupljanje vodeih strunjaka, drvopreraivaa te predstavnika vlasti na dvodnevnoj Konferenciji Drvopreraivaka industrija i proizvodnja namjetaja u BiH stanje i potrebe. Glavni cilj ove Konferencije bio je sagledavanje bitnih faktora u konkurentnosti proizvoda iz BiH u sektoru drvoprerade i proizvodnje namjetaja na domaem i tritu EU. Otvorena vrata prema tritu EU Predstavnik Delegacije Evropske unije u BiH Martin Schieder, naelnik Opine Zenica Husejin Smajlovi i direktor Agencije za ekonomski razvoj ZEDA Zenica Muhsin Ibrahimagi sveanim presijecanjem vrpce te pokretanjem maina nakon toga, simbolino su pustili u rad Laboratoriju koja se, inae, nalazi u okviru TehnoParka, a rije je o investiciji vrijednoj oko million KM, koja je realizovana u okviru projekta </MENTOR> finansiranog sredstvima iz Instru-

Na otvaranju Laboratorije ugledni gosti iz privrednog, obrazovnog i javn struno osposobljavanje kadrova kao i prilagoavanje samog prostora potrebama Laboratorije. Do kraja marta Laboratorija treba biti akreditovana i time emo dobiti mogunost da proizvoima dajemo ateste koji su priznati u EU. Sutina ovog projekta je uspostava jednog razvojnog centra koji e pomoi preraivaima drveta da uz certifikat i podrku u procesu proizvodnje strunu i tehniku svoje proizvode lake plasiraju na domae i evropsko trite. Samim tim otvaramo i nova radna mjesta te mogunost razvoja ovog sektora, pojasnio je Muhsin Ibrahimagi, direktor Agencije ZEDA. Poveanje konkurentnosti domaih proizvoda Konferencija Drvopreraivaka industrija i proizvodnja namjetaja u BiH - stanje i po-

Ibrahimagi, Schider i Smajlovi simbolin trebe okupila je vie desetina uesnika, prije svega privrednika iz sektora drvoprerade, zatim predstavnika obrazovnih institucija, privredne komore, razvojne institucije (inkubatori i tehnoloki parkovi) kao i pojedince koji neto znae u ovoj oblasti. Pored toga to je drvopreraivaka industrija BiH jedan od najperspektivnijih sektora privrede sa najviim ueem u ukupnom izvozu bh. industrije

Detalj sa okruglog stola Znaaj i uloga ispitnih i razvojnih institucija u podizanju konkurentnosti domaih proizvoaa namjetaja

pitivanje namjetaja i drveta u BiH


Zenica tehnoloki i inovacijski lider Za Agenciju za lokalni ekonomski razvoj ZEDA ovaj projekat predstavlja nastavak realizacije uspjenih projekata, kao to su poslovna zona, biznis inkubator, Centar savremenih tehnologija... Svi navedeni projekti , kao i mnotvo drugih aktivnosti poduzetih na obezbjeenju strune i tehnike pomoi privrednicima, su u funkciji uspostave instrumenata ekonomskog razvoja u opini Zenica i znaajan su kvalitativni iskorak podrke sektoru malih i srednjih preduzee. Ovo je prirodan nastavak onog to mi u Zenici u posljednje vrijeme radimo. Pored Poslovne zone, Inkubatora, Centra savremenih tehnologija...cijenili smo da je vrijeme da pokrenemo i pitanje TecnoParka. Naravno, pored problema sa nedostatkom sredstava, nismo imali ni dovoljno znanja, pa smo koristili sve ono to nam je moglo pomoi od EU fondova do naeg Univerziteta kako bismo na jednom mjestu okupili znanje i sredstva te pokuali otvoriti ovaj proces. Ovo je vrlo znaajan iskorak i neto sasvim novo u BiH, neto bez ega ozbiljni proizvoai nee moi raunati na osvajanje kako domaeg tako i stranog trita. TechnoPark Zenica bi u budunosti trebao izrasti u tehnolokog i inovacijskog lidera na ovom podruju Bosne i Hercegovine, pa i ire, istakao je ovom prilikom Husejin Smajlovi, naelnik Opine Zenica.
Almir Kluni: Firma koju predstavljam od osnivanja je bila izvozno orijentisana i u radu smo se susretali sa raznim potekoama, tako da e ovo biti jedno od rjeenja da, bar u tom segmentu, smanjimo prepreke koje smo imali. Do sada, jednostavno, nismo bili konkurentni na tritu i ako ova laboratorija dovede do promjene u tom smjeru, da dobijemo prednost u odnosu na konkurenciju, bit e dobro. Adis Mujanovi, direktor Tvornice montanih kua iz Zavidovia: Znaaj ove laboratorije je viestruk. Ono u emu e sigurno doprinijeti je poveanje konkurentnosti. Ono to je interesantno i to je jedan od razvojnih ciljeva laboratorije, je ispitivanje stolarije, lameliranih konstrukcija...i to je ono emu teimo ve due vrijeme. Dugo radmo na tome i raduje me to smo stigli do cilja i uz nau skromnu pomo, danas otvorili ovu laboratoriju. Fuad Telalovi, FIS Vitez: Jedan smo od najveih proizvoaa namjetaja u BiH. Sav namjetaj koji izvozimo na evropsko trite zahtijeva odreene ateste i do sada smo namjetaj ispitivali u susjednim zemljama to iziskuje znatne trokove i vrijeme. Otvaranje ovakve laboratorije u naoj blizini uveliko e olakati na rad kao i plasman proizvoda u zemlje EU. Lordan Ilii, Economic Vitez: Otvaranje ove laboratorije moemo dvojako promatrati. Izvoznici namjetaja e, svakako, profitirati, a s druge strane i zakonska regulativa u BiH e se morati mijenjati u smislu obaveze testiranja i uvoznih proizvoda. Danas smo svjedoci nelojalne konkurencije prije svega iz Kine sa materijalima koji su tetni za zdavlje i konstrukcijama koje nisu dobro rijeene i s te strane mislim da bismo mogli stvari podii na vii nivo i jako profitirati od ove laboratorije u budunosti.

13 AMJETAJA U BIH - STANJE I POTREBE OKONAN PROJEKT </MENTOR>


SuperInfo, 7. 12. 2012.

RIJE DRVOPRERAIVAA

nog ivota Zenice i ZE-DO kantona prinijeti ostvarenju generalnog cilja projekta </MENTOR>, a to je unapreenje ambijenta u bh. drvopreraivakom sektoru. Okupljenim zainteresiranim stranama ovako je pruena idealna prilika da u otvorenoj raspravi o problemima u sektoru, pokuaju dati smjernice daljnjeg pravca kretanja i poveanja konkurentnosti domaeg proizvoda na inostranim tritima. Drugog dana Konferencije organizirani su susreti predstavnika svih poslovnih inkubatora u BiH te gostiju iz susjedne Hrvatske, kao jednog od znaajnijih partnera u razvoju malog i srednjeg poduzetnitva na lokalnom nivou, to je, i s te strane, omoguilo nova poslovna povezivanja, razmjenu iskustava i dobrih praksi, a u budunosti i poveanje izvoza, uposlenosti, kvaliteta i potencijala bh. firmi.

nim presijecanjem vrpce pustili u rad LIND dugi niz godina i dalje je prisutno mnogo problema koji oteavaju rad drvopreraivaa pa time i direktno utiu na razvoj cjelokupnog sektora, odnosno bh. privrede. Zenika Konferencija, upravo stoga je, pored predstavljanja mogunosti koritenja novih tehnologija, razvoja i istraivanja, imala za cilj i isticanje znaaja akreditacije i certificiranja domaih laboratorija i proizvoda, ime e direktno do-

Zanimljivim izlaganjima na Konferenciji predstavljena slika aktuelnog momenta u sektoru drvoprerade

14
PROBLEMI ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZDK
est preduzea s podruja Zeniko dobojskog kantona meu kojima su tri rudnika mrkog uglja iz sastava koncerna Elektroprivreda BiH Zenica, Kakanj i Breza, zatim eljezara Zenica, Krivaja Zavidovii, eljeznice FBiH i umsko privredno drutvo ZDK najvei su dunici Zavodu zdravstvenog osiguranja ZDK, a duguju ak 69 miliona maraka. Radi se o dugu za period od 1.januara 2007. do 1.oktobra ove godine. Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK prema najnovijim podacima u deficitu je veem od 19 miliona KM, to se sigurno ne bi desilo da su ovi veliki dunici izmirivali svoje obaveze. S tim u vezi juer je u sjeditu Kantona odran sastanak na kome se razgovaralo o ovim problemima sa predstavnicima tri rudnika. Cilj ovog sastanka je bio da razgovaramo o nekim problemima koji tite kompletan sistem. Tu mislim i na Zavod zdravstvenog osiguranja, Vladu ZDK, Sindikat zdravstva, Sindikat rudara... Akumulirani deficit Zavoda je vei od 19 miliona maraka. U vremenu koje je pred nama trebamo poduzeti mjere za ozbilj-

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Tri rudnika duna 34 miliona maraka


Meu najveim dunicima Zabodu zdravstvenog osiguranja ZDK su tri rudnika. RMU Zenica duan je 20,3 miliona KM, RMU Kakanj 14,4, a RMU Breza 12,4 miliona KM. na koliko treba uplatiti je do sada realizovao za ovu godinu 49.000 KM. Malo je bolja situacija u Kaknju i Brezi koji su do sada platili nekih 30 posto svojih obaveza za ovu godinu, kazao je Senaid Begi, direktor ZZO ZDK. Ovjeravanje knjiica rudarima nije dovedeno u pitanje, ali je na ovaj nain poslana poruka da se i to moe desiti ukoliko se ne pristupi ozbiljnom rjeavanju problema. Upuen je i apel upravama rudnika i Elektroprivrede BiH da izmire ove obaveze. Stanje u zdravstvu je sve tee, sve je manje osnovnih uslova za rad. Na je zadatak bio da upozorimo na to. Naa plata nije poveavana zadnjih sedam godina. Dolazi se u situaciju da nema rukavica, nema hirurkog materijala, da je sve tee nabaviti lijekove. Traimo rjeenje kroz ispunjavanje obaveza, rekao je dr. Haris Husremovi, predsjednik Sindikata ljekara ZDK.

Senaid Begi, direktor ZZO ZDK niji pristup plaanju obaveza ma ko to bio. Od rudnika bi trebalo da se oekuje 11-12 miliona KM obaveza, a dovedeni smo u situaciju da je dosadanje ispunjenje obaveza u iznosu od 15-20 posto. Rudnik Zenica tako od 3,5 milio-

Akutni bronhitis
Akutni bronhitis je kratkotrajna upala sluznice dunika i bronha, koja je obino povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dinog sistema. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Lijeenje antibioticima nije potrebno, iako se esto provodi. Od akutnog bronhitisa ee obolijevaju djeca, posebno ona do pet godina. Kao i druge infekcije disajnog sistema, akutni je bronhitis ei u hladnijem dijelu godine, a najvie je oboljelih u januaru i februaru. Tome pogoduje kapljino irenje infekcije, epidemijsko pojavljivanje gripe, skupljanje i due zadravanje ljudi u zatvorenim prostorijama, oneienje zraka u industrijskim sreditima, magla te osobito duhanski dim. Suh zrak, posebno kada se udie na usta, oteuje sluznicu bronha i pospjeuje razvoj upale. Koji su znaci? Poetni simptomi bronhitisa najee su istovjetni s prehladom, a to su: hunjavica, blaa grlobolja, konjunktivitis, promuklost. Glavni simptom je kaalj sa sivkastim ili ukastim ispljuvkom (sluzi). Ostali simptomi su kratak dah, hripanje i poviena temperatura. esto se u gornjem dijelu grudnog koa javljaju bolovi koji se pogoravaju od kalja. Kako se lijei akutni bronhitis? Lijeenje akutnog bronhitisa je, u pravilu, samo simptomatsko, usmjereno na ublaavanje kalja. Ne treba suzbijati kaalj ako iskaljavate. Sav sekret iz dinih putova treba odstraniti. U tome mogu pomoi lijekovi, tzv. ekspektoranti, ali samo u sluaju ako bolesnik uzima puno tekuine. Ozdravljenje pospjeuje optimalna mikroklima s vlanim zrakom u sobi, zabrana puenja, tednja glasa. Hidracija - uzimanje vee koliine tekuine (3-4 litra) - najvanija je mjera za ublaavanje kalja. Ovlaivanjem respiratornih sluznica, to se moe postii i uestalom inhalacijom vodene pare, sprjeava se isuivanje i skruivanje respiratornog sekreta u bronhima i potie iskaljavanje. Antibiotici se ne preporuuju u lijeenju prethodno zdravih osoba.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

15
Udruenja Eko forum. Iako dosadanja iskustva pokazuju da Zeniani nemaju volje da dignu glas protiv onih koji ih lagano, ali sigurno, ubijaju, ponovo su aktivisti Eko foruma odluili poduzeti konkretne akcije izai na ulicu i suprostaviti se kapitalistima koji su ispred naeg zdravlja stavili svoj profit. Kontinuirano se naruava osnovno ljudsko pravo na zdravlje i zdrav okoli. Stoga, javno upozoravamo sve nivoe vlasti, velike zagaivae, ali i graane, da su ivotni uslovi u Zenici postali nepodnoljivi i da vie ne smijemo ekati sa poduzimanjem mjera na smanjenju zagaenja i na kanjavanju odgovornih, po-

Beskompromisna borba protiv zagaivaa mora poeti sad!!!


S dolaskom zime, Zeniani se nau u sitaciji da ive u sumpornom oblaku obogaenom esticama praine, tekih metala i ko zna ega jo to dokazano ozbiljno naruava zdravlje. Od uroenih deformiteta, genetskih mutacija, malignih oboljenja pa do ,uslovno reeno, manje bitnih bolesti disajnih organa. Krivci su ponajprije veliki zagaivai na elu sa ArcelorMittalom, zatim indolentne vlasti na svim nivoima, ali najvei krivci smo MI mali obini ljudi koji sve to bez pogovora prihvatamo. Jedini koji konstantno podsjeaju na zloin koji se ini nad graanima Zenice su malobrojni ekoloki aktivisti, prije svega iz

ZENICA PONOVO U OBLAKU SUMPORA, PRAINE, TEKIH METALA

ruuju iz Eko foruma. Od zagaivaa zahtjevaju da hitno ponu potivati zakone BiH, od opinske vlasti da pone izvravati javno izreena obeanja kao i odredbe lana 12 Statuta opine Zenica,

ArcelorMittal investira u ekologiju!? Ugovo- Fabrika Arcelor- Godinja proizvodnja Emisije aglomerat+koks+gvoe SO2 rom o dokapitalizaciji eljezare predvieno je inve- Mittal 2.072.000 t 10.053 t stiranje 135 miliona dolara do kraja 2010. godine. Zenica, BiH 5.220.000 t 1.320 t Do sada je investirano samo 22 miliona eura, uglav- Ostrava, eka Galati, Rumunija 3.900.000 t 2.400 t nom u poveanje proizvodnih kapaciteta. ArcelorMittal zagauje manje od nekada- Gent, Belgija 10.285.000 t 4.890 t nje eljezare!? Zenika eljezara je 1990. godine emitovala 7,6 kg SO2 po toni proizvoda, a 2011. godine 5,0 kg (ali sa viestruko manjom proizvodnjom). eljezara mora zagaivati da bi proizvodila!? U EU, Mittalove fabrike zagauju daleko manje (tabela op.a.). Postoje tehnologije koje mogu znaajno smanjiti zagaenje, ali se one u Zenici ne koriste. Motorna vozila i grijanje zagauju isto koliko i eljezara!? Motorna vozila u Zenici godinje u zrak izbace 14 tona SO2, dok AMZ godinje izbaci 2.500 tona SO2, samo spaljivanjem energetskog uglja. Kvalitet zraka u Zenici je bolji nego prije rata!? Samo s treinom predratnog obima proizvodnje, dostigli smo predratne koncentracije zagaenja. Posebno zabrinjava to to se zagaenje svake godine poveava. U 2011. god. prosjek emisije SO2 iznosio je 139 mg/m3, a u prvih 9 mjeseci 2012. 162 mg/m3. ArcelorMittal zbog recesije ne investira u ekologiju!? Profit po toni elika je povean sa 100 (2010. godine) na 118 amerikih dolara u 2011. godini. Kome priate o recesiji?

DOSADANJI IZGOVORI, LAI I ZABLUDE O KOMPANIJI ARCELORMITTAL ZENICA

a od graana da se energino i beskompromisno ponu suprotstavljati zagaivaima i onim organima vlasti koji, umjesto graanima, slue zagaivaima. Pozivamo graane da ne sjede skrtenih ruku kao do sad, jer nas nee niko drugi organizovati u borbi za nae zdravlje ako to sami ne uinimo, jasni su u svojim namjerama u Eko forumu. Kako saznajemo, od protesta se nije odustalo kako se moglo uti u gradskim priama, a ovog puta na odgovornost e se pozvati direktno rukovodioci Mittalovih pogona u Zenici, ali i ostali odgovorni za sitauciju. Nadati se samo da e Zeniani napokon shvatiti svu ozbiljnost problema i u maksiumalnom broju podrati akciju jer samo masa od desetina hiljada nezadovoljnih ljudi moe pokrenuti stvari sa mrtve take. Najnoviji primjeri iz Francuske i Slovenije, najbolji su dokaz te tvrdnje.

16
NEISKORITENI HIDROENERGETSKI POTENCIJAL RIJEKE BOSNE

SuperInfo, 7. 12. 2012.

HE Vranduk - green kV sati, prema principima odrivog razvoja


Dugogodinja praksa upravljanja vodama kod nas se svodila na pragmatini (jednosektorski) pristup prilikom izrade planova upravljanja. Danas je u svijetu opteprihvaeni integralni pristup izradi planova upravljanja vodama (IWRM). U osnovi on podrazumijeva odustajanje od pragmatinog pristupa i uvoenje prakse primjene koordiniranog razvoja vodnih, zemljinih i drugih, od vode zavisnih, resursa na drutveno-ekonomski i ekoloki prihvatljiv nain koji ini osnovu odrivog razvoja. Ovakav pristup propisan je i vaeim Kako smo ve pomenuli, HE Vranduk prva je u nizu hidroenergetskih objekata planiranih programom razvoja energetskog potencijala rijeke Bosne. Iako gradnja tek treba poeti, ve su poele aktivnosti i na drugom slinom projektu, a rije je o HE Janjii, 15-tak kilometara uzvodno od Zenice. Predstavnici Njemake banke za obnovu i razvoj (KfW) su tokom nedavnog sastanka sa predstavnicima JP EPBiH i resornog federalnog ministarstva istakli kvalitetnu pripremu projekta izgradnje HE Janjii i iskazali interes za finansiranje projekta u iznosu od 30 miliona eura, po povoljnim uslovima kreditiranja. Ukupna vrijednost HE Janjii je 37 miliona eura, a preostali dio iznosa, obezbijedie JP EPBiH iz vlastitih izvora. Snaga ove HE bit e 13,3 MW, a planirana godinja proizvodnja oko 68 GWh elektrine energije. Na pomenutom sastanku potpisan je Zapisnik o procjenjivakoj misiji, ime je stvorena formalna pretpostavka za nastavak aktivnosti na obezbjeenju kredita.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

17

Zakonom o vodama FBiH. Kod primjene IWRM pristupa, u osnovi je najvanije potovati etiri principa: posmatrati vodu kao ogranien i osjetljiv/ranjiv resurs, uzeti u obzir drutvenu i ekonomsku vrijednost vode, primijeniti participatorski pristup te voditi rauna o tzv. tri Es (ekonomska efikasnost, drutvena pravinost, okolina i ekoloka odrivost). Dananja situacija izmjenjenih pogleda na pristup upravljanja vodama (IWRM) i poveanih interesa za razne vrste koritenja voda (hidroenergetika kao ista i obnovljiva energija; navodnjavanje zbog proizvodnje zdrave hrane; plovidba kao jeftiniji i istiji saobraaj i dr.) su ansa da se sagledavanjem propusta u prolosti i okretanjem prema budunosti upravljanju vodnim resursima pristupi na drugaiji nain. Iskoritenost hidropotencijala Bosne samo 2,9 odsto Za razliku od drugih slivova u BiH, posmatran u ovakvom kontekstu, sliv rijeke Bosne je ostao po strani, posebno kada je u pitanju realizacija usaglaenih planskih mjera, iz kojih je izostajao i najzainteresovaniji korisnik Elektroprivreda jer je imao atraktivnijih rjeenja u drugim slivovima. Drugi korisnici, prvenstveno oni iz oblasti vodosnabdijevanja, nisu imali dovoljno sredstava za dugoronija rjeavanja. Iskoritenost hidropotencijala rijeke Bosne je veoma niska i iznosi oko 2,9 odsto. Naime, u slivu rijeke Bosne izgraena je samo jedna hidroelektrana Bogatii. Tokom 1994. godine uraena je Prospekcija hidroenergetskog rjeenja sliva rijeke Bosne (Zavod za vodoprivredu Sarajevo). Ovom dokumentacijom na podruju FBiH predvieno je 30 hidroelektrana sa ukupnom snagom oko 500 MW i energijom oko 1.615 GWh. HE Vranduk prvi u nizu velikih investicijskih projekata Neiskoriteni potencijal sliva rijeke Bosne prepoznalo je i JP Elektroprivreda BiH te je meu svoje kapitalne projekte u prvom investicijskom ciklusu, vrijednom skoro est milijardi eura, uvrstila i izgradnju devet hidroelektrana. Prvi u nizu tih velikih kapitalnih objekata je izgradnja HE Vranduk na rijeci Bosni, 10 km nizvodno od Zenice. Pripremne radnje na njegoAGENCIJA ZA VODNO PODRUJE RIJEKE SAVE SARAJEVO SAVA RIVER WATERSHED AGENCY SARAJEVO

voj realizaciji u punom su jeku, a u augustu ove godine sa Ministarstvom industrije, rudarstva i energetike FBiH potpisan je Ugovor o koncesiji za HE Vranduk. Ugovor je zakljuen na period od 30 godina, uz mogunost produenja. HE Vranduk je planirana kao protono postrojenje derivacionog tipa sa vie objekata koji e funkcionalno predstavljati jednu cjelinu. Ukupna snaga iznosie 19,63 MW dok je predviena godinja proizvodnja elektrine energije 96,38 GWh, a procijenjena vrijednost investicije 126 miliona KM. Izgradnja HE Vranduk koja je u odlukama Vlade Federacije BiH definisana kao prioritet, planirana je u naredne etiri godine. Lokalna zajednica e kroz projekat Programa prijateljskog okruenja za poboljanje infrasturkure dobiti oko 1,5 milion KM. Jednokratna novana naknada za dodjelu koncesije iznosi 2.268.954 KM, dok godinja koncesiona naknada iznosi 2,43 odsto od ukupnog godinjeg prihoda i ne moe biti manja od 1,5 odsto od projektovanog godinjeg prihoda. Ukupne tekue naknade tokom jedne godine u periodu vaenja Ugovora o koncesiji, iznose 1.510.864,46 KM. Izgradnja HE Vranduk ima viestruko korisne efekte, meu kojima su proizvodnja

elektrine energije iz obnovljivih izvora, to je znaajno sa stanovita zatite okolia i meunarodnih obaveza koje je preuzela naa zemlja. Gradnja ovakvog elektroenergetskog objekta velika je ansa za lokalnu zajednicu u smislu poticaja zapoljavanja i razvoja male privrede, te doprinosi poveanju sigurnosti snabdijevanja elektrinom energijom regije u kojoj se nalaze veliki potroai. Minimiziran negativni uticaj Iako je gradnja ove hidroelektrane izazvala dosta polemike, prije svega u smislu uticaja na okoli te ugroavanju Kraljevskog grada Vranduka, u skladu sa zakonima i stvarnim utjecajima koji su identifikovani, napravljena je valoririzacija ta to znai u kontekstu negativnih utjecaja i ta se dobija sa razvojem hidroelektrane i projekt je dobio zeleno svjetlo. HE Vranduk je energetski kapacitet iz okvira mehanizma istog razvoja po Kjoto protokolu. Dobit emo green kV sate, a po principima odrivog razvoja. Ne moemo rei da ne radimo tetu. Mijenjamo ekosistem Bosne, ali moramo ii na rjeenja koja nalazimo zajedniki, a koji optimalno minimiziraju negativan utjecaj, pojasnila je Kadira Moevi, rukovoditeljica Slube za zatitu okolia Elektroprivrede BiH.

Sarajevo, ul. Hamdije emerlia 39a Telefon: + 387 33 726 400 Fax: + 387 33 726 423 Zenica, Londa 128 b Telefon: + 387 32 441 280 Fax: + 387 32 441 282 E-mail: info@voda.ba, jvp@bih.net.ba

18

SuperInfo, 7. 12. 2012.

DISKONT MAXI
Goradanska 28a Radno vrijeme: 7,30 - 17,00 h. Nedjelja: 7,30 - 14,00 h.

2,95
Persil 1,5l

Silan As 1l

Vino sauvignon 1l

2,95

7,95

Wash and go ampon, 1+1

5,55

Vino ilavka i blatina 0,75l

3,85

Vino Lanthieri Zelen 0,75l

11,30

1,40

Vita mix 500gr

Mljeveni keks Bambi 285gr

1,25

Sok Bravo 1,5l sorto

1,95

0,95

Sok Fis 1l

Sok Maksi kruka/ jagoda/borovnica 1l

0,95

okolada Zveevo 2+1 sorto

3,00

Saporo okolada 75gr

0,60

okolada za kuhanje 200gr okolada Love you /Duo

1,90

0,85

0,65

okolada oksa

Dorina mlijena 80gr

Med livadski 1kg

8,95

Med cvijetni 1kg

1,00

8,10

Mikado okolada 225gr

0,20

Sok Junior 0,2l

Bagremov med 1kg

10,90

5,55 6,30
Ba ajvar 1kg

Nutella 440gr Ajvar Rial 1kg

3,60

Keks Love you orange

2,75

0,85

Vrhnje za kuhanje Dukat 1l

2,65

2,30

Krastavac 2kg

Krem banane 170gr

1,00

Pranirani riblji tapii Zdenka sir specijal 140gr

1,95

3,90

Slualice

Pilea hrenovka Podravka 100gr

0,75

Akcija traje do isteka zaliha

3,85

SuperInfo, 7. 12. 2012.

19
FLASH
rada, kae Milenko Karovi, dirigent i osniva Hora. U mjuziklu e na sceni biti 100 ljudi meu kojima su troje stalnih solista Hora Kanita Ali, Alen Seferovi i Ajdin Huski, bend Pakt 5, te glumci lanovi Djeije, omladinske i lutkarske scene zenikog pozorita. Scenograf je Dragan Ganik, a koreograf Lana Rekanovi. Na koncertu na kojem e biti 120 ljudi na sceni e osim ovo troje solista uestvovati i mlada solistkinja Emina Karovi, te gosti Zdenka Kovaiek, Aki Rahimovski i Armin Muzaferija.

Mjuzikl i koncert za jubilej


S mjuziklom Night Fever 14. decembra i koncertom Muzika kroz vrijeme 92-12 dan kasnije u Bosanskom narodnom pozoritu, Omladinski hor Zenica e proslaviti 20 godina postojanja. Odluili smo da se, zbog znaaja jubileja, publici predstavimo sa dva razliita koncerta, ustvari prve noi sa mjuziklom Night Fever - tj. kompilacijom dva mjuzikla Groznica subotnje veeri i Briljantin, te drugi dan koncertom Muzika kroz vrijeme 92-12 koji je svojevrsna retrospektiva dvije decenije naeg

DVIJE DECENIJE OMLADINSKOG HORA ZENICA

Ansambl predstave Pismo iz 1920. je uspjeno zavrio etverodnevnu turneju po Sloveniji i Italiji. BNP Zenica je gostovalo u Ljubljani, Trstu, Ptuju i Kranju sa predstavom iz protekele teatarske sezone, a koja je raena u koprodukciji sa Internacionalnim teatarskim festivalom MESS. Delegacije Opine Zenica i Saveza izviaa opine Zenica boravile su u Konjicu gdje je potpisan Ugovor o kupovini 4.300 m2 zemljita na Borakom jezeru koje je ustupljeno na koritenje zenikim izviaima u cilju proirenja aktivnosti Izviakog centra. Rezultat je to realizacije aktivnosti u okviru prvog dijela projekta Jednostavno izviatvo / Simply Scouting. U prepunom klubu Kosmos u Visokom odrano je finalno vee projekta Udruenja Damar omladine. Pobjednik tzv. Muzike (R)evolucije je Faris Pinjo, drugo mjesto zauzeo je Eldar Hadiomerovi, a tree Selmedin Omerhodi.

Uenike podrune kole Hasan Kiki u Banlozima kod Zenice, njih 60-tak, nedavno su dobri ljudi iz Holandije obradovali sa prigodnim poklon paketima. Djeaci i djevojice iz jedne osnovne kole u Roterdamu su prikupili kolski pribor, igrake, slatkie i druge proizvode, te poslali malianima u ovoj podrunoj koli. Sve je poelo na inicijativu prijateljica Nurke Deljki, Zenianke koja sada radi kao uiteljica u Roterdamu i Ramize Brakan uiteljice koja radi u Banlozima. Paketie je dopremio bez naknade Huso Tursanovi iz agencije Proi. Ovo moe biti poruka i svim drugim ljudima kako prijateljstvo dvije osobe moe obradovati ne samo 60-ak uenika, nego i mnogo, mnogo vie.

Pokloni za kolarce

***

***

20
NAKON OSVAJANJA SVJETSKIH NASLOVNICA

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Fotografija nastala iza najtamnijih uglova oka

Fotografije mladog i izuzetno talentiranog Zenianina Dade Ruvia ve su obile svijet i osvanule na skoro svim velikim naslovncama, a njegov najnoviji uspjeh je to to je fotografija, koju je podijelio sa nama, uvrtena meu najbolje fotografije u 2012. godini prema sudu jedne od najveih svjetskih

novinskih agencija - Reuters. Fotografija je nastala u Potoarima, no uoi denaze 520 rtava srebrenikog masakra, a momenat koji je autor ovekovjeio, bolje nego milion rijei, doarava sav apsurd, destruktivnost, bijes i

tugu koji se godinama skupljaju na ovom mjestu, ali i nesagledivi talenat i umjetnost fotografisanja. Ne udi onda ni injenica da je samo ove godine 49 Ruvievih fotografija izabrano za fotku dana. A tek su mu 23 godine...

Masovne grobnice, laboratorije za identificiranje rtava, mrtvanice i tijela identifikovanih rtava su samo mali dio onoga to se moe vidjeti kroz objektiv moje kamere. Tamo se nalazi mnogo vie, zapisano u oblacima i u magli mojih misli, iza najtamnijih uglova moga oka uglova koji vide mnogo vie nego kamera moe vidjeti, zabiljeiti i prikazati. To je mnogo vie nego to se moe prikazati na fotografiji, vidjeti na ekranu ili proitati na papiru. Postoji vidljivi veo tuge i alosti, oajanja i bola. Ove rijei su male u poreenju sa onim ta osjeaju i znaju oni koji su preivjeli. Ovo se ne moe porediti sa onim to su oni vidjeli svojim oima. Nemogue je uporediti ovo sa njihovim sjeanjima i njihovim privatnim bezdanom, rekao je autor opisujui fotografiju.

I ja to mogu

U BNP-u ZENICA USPJENO REALIZIRAN PROJEKAT

Visoki maestro

U sklopu obiljeavanja Svjetskog dana osoba sa invaliditetom Djeija, omladinska i lutkarska scena BNP-a je u saradnji sa kolom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju osoba sa potekoama u psiho-fizikom razvoju Zenica realizirala projekat I ja to mogu. Rije je o prvoj Smotri dramskog stvaralatva osoba sa posebnim potrebama i osoba sa potekoama u razvoju u kojoj su uestvovale ustanove iz nekoliko bosanskohercegovakih gradova. Cilj ove Smotre je takoer i animiranje ostalih udruenja da se prikljue radu i obiljeavanju Svjet-

skog dana osoba sa invaliditetom, te podizanje svijesti o problemima sa kojima se ova skupina susree, kao i traenje podrke od lokalne i kantonalne zajednice za realizaciju ovakvih i slinih projekata. Dogovorene su i aktivnosti za iduu godinu, a Smotra e biti u znaku obiljeavanja 200 godina od izlaska prve zbirke bajki brae Grimm.

Mladog pijanistu iz Visokog Bartolomeja Stankovia, koji e naredne godine predstavljati BiH na Muzikom bijenalu u Zagrebu, ugostio je kantonalni premijer Fikret Plevljak. Tom prilikom, dogovoren je ciklus koncerata u Visokom i Zenici, uz savremenu obradu sevdalinki sa primjesama jazz-a. Na pomenutom muzikom festivalu izvest e djelo Metamorfoza koje je napisao Visoanin Avdo Smailovi.

SuperInfo, 7. 12. 2012.

Jo ima nade za Evropu

Kakanjci sve bolji


Koarkai Kaknja ostvarili su drugu pobjedu u posljednja tri prvenstvena susreta, te sa omjerom pobjeda i poraza 3/4 zauzimaju sedmo mjesto na prvenstvenoj tabeli. U odlinom susretu odigranom u Kaknju ubjedljivo je savladana ekipa Servitiuma, rezultatom 89:74, a najbolju partiju u timu trenera Nedada Mulia ostvarili su Sead Hadifejzovi sa 29 te Dinko Peljto sa 20 koeva. Dedi je u pobjedu ugradio 14, a iskusni Begovac 8 poena. Do kraja kalendarske 2012. godine kakanjski koarkai imaju nekoliko vezanih tekih iskuenja. Oekuju ih, gostovanja u apljini koja je lider na tabeli te u Mostaru kod Zrinjskog u prvenstvu i Kupu BiH. Godinu u kojoj se klub vratio u elitni rang takmienja i na najboljem je putu da postane stabilan prvoliga, Kakanj e okonati domaim prvenstvenim okrajima sa Radnikom i banjalukim Borcem.

21
SPORT FLASH

Nogometai elika na zimskom su odmoru. ef struke Vlado Jagodi rezimira proteklu jesen: Nisam zadovoljan eliminacijom iz Kupa BiH. Kada je u pitanju prvenstvo nedostaju nam dva boda da bih mogao kazati da smo ispunili plan. Remiji na Bilinom polju sa Borcem i Olimpicom, te poraz od eljezniara udaljili su nas od cilja, a to je plasman evro takmienja. Ali, neemo se predati. U proljee imamo bolji raspored, utakmicu vie pred svojim navijaima i mislim da je est bodova koliko nam trenutno bjei etvrtoplasirana ekipa nadoknadivo, kae Vlado Jagodi iji je tim ostao neporaen u posljednjih est kola. Izvjesno je da e se na transfer listi koja e biti ozvaniena do 10. decembra nai pet-est imena sa kojima Jagodi nije zadovoljan.

U organizaciji GKVS elik- eljezara Zenica 15. i 16.decembra na zatvorenom bazenu u Zenici odrae se meunarodni plivaki miting za najmlae kategorije plivaa ORKA uz uee oko 500 takmiara iz svih gradova BiH i inozemstva. Klub je odluio da sredstva od kotizacije usmjeri u renoviranje objekta. Nedavno je u Sarajevu, u organizaciji Karate saveza FBiH i karate saveza RS-a odran KUP Bosne i Hercegovine po WKF pravilima, a takmiari iz zenikog HA SE karate DO kluba osvojili su 4 bronzane medalje. Medaljama su se okitili Nermin Bonjak, Albin Ibrakovi i Damir iak (u borbama i u katama). Nastavak dobre saradnje kole fudbala Centrosport iz Visokog sa beogradskim fudbalskim klubovima, koja traje ve nekoliko godina, rezultirao je odigravanjem pet utakmica sa vrnjacima iz beogradskih ekipa. Polaznici F Centrosport pobijedili su u tri mea, jednom su poraeni te je zabiljeen i jedan remi. Upriliena je i posjeta stadionu Marakana te gledanje utakmice Crvena zvezda - Vojvodina.

***

Na Meunarodnom tekwando turniru Mostar open, branioci prologodinje titule i nosioci zlatne medalje iz TKD Ajdin-Dragon iz Doboj Juga potvrdili su primat. U kategoriji MA-1 TKD majstorcrni pojas 2-dan Emir ei odbranio je zlato, dok je Ajdin ei u kategoriji KA-4 osvojio srebro. Trener i ujedno

Emir ei odbranio zlato

TEKWANDO BORCI IZ DOBOJ JUGA

borac u ovom klubu Emir ei okuplja iskljuivo djecu osnovnokolskog uzrasta od petog do devetog razreda sa kojima radi potpuno besplatno. Kae da je kroz taekwondo, koji je vrsta obrazovno-odgojnogm sistema naglasak na izgraivanju i razvoju moralnog karaktera i fizike spremnosti kod djece.

Uprava OKK elik, nakon serije poraza u A-1 ligi FBiH odluila je zahvaliti na saradnji Aldinu Dediu, prologodinjem kapitenu i aniju Curanoviu. Na vlastiti zahtjev dunosti je razrijeen i dosadanji trener Haris Jahi koji e u narednom periodu voditi kadetsku selekciju, a na njegovo mjesto do polusezone e uskoiti sportski direktor Nedad Hodi.Treninzima prvog tima prikljuili su se junior Ahmed Malko i kadet Muhamed Muji.

Otkaz za Dedia i Curanovia

OKK ELIK

***

22

SuperInfo, 7. 12. 2012.

2 6

KK ELIK KONSOLIDUJE REDOVE

Ne damo se sputati!

7 9 11 13

8 10 12 14 15 16 24 26 29 30 34 37 41 44 48 42 45 46 35 38 39 27 31 32 28 17 18 19 20 21

KK elik, aktuelni prvak nae zemlje i osvaja Kupa, te finalista Regionalne lige, zbog raznoraznih smicalica u reiji Mladog Krajinika i nerazumijevanja od strane pojedinih lanova Borda Regionalne lige, nije putovao u Banju Luku gdje se u okviru 11. kola MRKL Adriatica trebao sastati sa banjalukim klubom. Iako je susret bez saglasnosti elika zakazan za petak, glavni razlog odustajanja od mea je nepriznavanje registracije tri igraice koje su u elik stigle iz nikikog Rolinga. Nae nove igraice su registrovane i bez problema su mogle nastupiti u petak, ali njihov nastup su osporili iz Borda lige. Radije emo izgubiti za zelenim stolom i ne dobiti i onaj jedan bod za poraz (ako bi se izgubilo na terenu), nego da nas na

ovakav nain pokuavaju sputati, kazao je predsjednik Kluba dr. Senad Huseinagi, inae predsjednik i MRKL Adriatica. Nove igraice elika su: ivana Jankovi, plejmejker, Aleksandra Vujovi koja igra na pozicijama dva i tri, te Biljana Pavievi koja igra na pozicijama etiri i pet. U eliku, kojeg je u proteklih tri mjeseca napustilo sedam igraica, namjeravaju u predstojeoj pauzi konsolidovati ekipu i nastaviti takmienje u kojem je cilj plasman meu etiri prve ekipe.

22 25

23

33 36 40 43 47

Vodoravno: 1. Evropska drava; 6. ud, narav, gr.; 7. Banja u Sloveniji; 9. Omer Livnjak; 10. Titula mongolskih vladara; 11. Ruda; 13. Ultra kratki valovi; 14. Atlantic City; 15. Prouavalac ptica; 22. Riblja jajaca; 24. Jadikovanje; 25. Upiite: R; 26. Efekat na fotografiji koji se dobije kod skeniranja; 28. Urban Jobs, skr.; 29. The Individual Knowledge Assessment of Number; 31. Zatvor, haps, tal.; 33. Glumica Ras; 34. Pretrpan, pun; 36. Gramatiki: spona, stapanje, lat.; 38. Mjesto na sjeveru kotske; 40. Mjesto u Crnoj Gori; 41. Sredstvo pomou kojeg se ui; 43. Poreenje; 45. Nadimak Olivera Mlakara; 47. Predujam; 48. Stanovnik Kine. Uspravno: 1. Ime i prezime linosti sa slike; 2. National Energy Board, skr.; 3. Mete, guva, jurnjava; 4. Zavren; 5. Poboljavanje optih zdravstvenih prilika; 8. Slivnik za kiu; 12. Dvorac; 16. Rijeka u BiH; 17. Otoi u Kornatima; 18. Skinuti deranjem (kou); 19. Kug-fu glumac Brus; 20. Aroma; 21. Svilena vrpca; 23. Zabranjeni lov; 27. Ujak, engl.; 30. Predujam za kupovinu kue; 32. Pramjera, osnovna mjera; 33. Tim, momad; 35. Kartaka igra; 37. kolovan; 39. Imalo, ita, ikoliko; 42. Glumac Noris; 44. Demokratska stranka; 46. Industrijska zona.
Rjeenja iz prolog broja: biceps, o, otok, junad, ag, paj, napeta, bor, ns, onomatopeja, ire, utorak, nj, odskok, su, asker, paket, ku, nasilan, prosen, pot, pri, trapava, eozoik, atak, tap, lisica.

IMPRESSUM: Magazin Superinfo izdaje SUPERINFO d.o.o. Zenica, trosmajerova 11. (zgrada Izgradnje, II sprat)., Tel. 032/463-232, www.superinfo.ba; superinfo@superinfo.ba; Reg.br. 043-0-Reg-06-002101, Matini broj 1-9625; PDV broj: 218552430000; Direktor Fea Jovanovi, Tel. 061/788-088, 063/992-100; finansije Zumreta Tufeki, Tel. 063/992-102; urednica izdanja Selma Sarajli, Tel. 063/693-808; tehniki urednik: Selver Omerovi, Tel. 063/522-922; marketing: Emina Smajlagi, Tel. 063/992-104; Tira izdanja: 20.000 primjeraka; tamparija Unioninvestplastika d.d. Semizovac bb, Reg. br. 1-17984

SuperInfo, 7. 12. 2012.

PAMETNO RJEENJE SIGURNOSTI

23

Kriminal postaje sve rasprostranjeniji i raznovrsniji, ugroava sve segmente drutva, linu i imovinsku sigurnost, ali A.E. SIGURNOST Agencija za zatitu ljudi i imovine Vam nudi pravo rjeenje. A.E.Sigurnost nudi vrhunske i potpuno profesionalne alarmne protuprovalne i videonadzorne sisteme za sve vrste objekata koristei vrhunsku tehnologiju uz minimalan troak kako ugradnje tako i kasnijeg odravanja sistema zatite. Nudimo i mogunost otplate na 24, 36 i 48 mjeseci. U toku je veliki popust na opremu i ugradnju sigurnosnih sistema. Iskoristite ovu jedinstvenu priliku i osigurajte svoj dom ili poslovni prostor. - Ugradnja alarmnog sistema - Prikljuak na Dojavno Operativni Centar Agencije sa 0-24h nadzorom i mobilnom intervencijom. VAA SIGURNOST, A.E.SIGURNOST.

A.E.Sigurnost d.o.o. Agencija za zatitu ljudi i imovine Branilaca Bosne 16A, 72 000 Zenica Tel: 032 200 410, Fax: 032 200 411 info@aesigurnost.com, www.aesigurnost.com

Za pretplatnike u Zenici dostupni su atraktivni mix paketi naih usluga kablovske televizije, interneta i fiksne telefonije

DUO MIX TV+TEL 70 kanala iz osnovne analogne ponude pozivi 0 KM/min ka svim fiksnim mreama u BiH

25,90 KM

DUO MIX TV+NET digitalna televizija sa 70 kanala 10/1 Mb/s internet-flat D3 GO (54 digitalna kanala na iphone, tablet, PC) WiFi router besplatno na koritenje

39,90 KM

TRIO MIX TV+NET+TEL digitalna televizija sa 70 kanala Pozivi 0 KM/min ka svim fiksnim mreama u BiH 10/1 Mb/s internet-flat D3 GO (54 digitalna kanala na iphone, tablet, PC) WiFi router besplatno na koritenje

49,90 KM

Mjesena naknada za odravanje KKS i praenje analogne kablovske TV u iznosu od 15 KM ukljuena je u navedene cijene DUO i TRIO paketa. Prikljuna taksa za sve DUO TV+TEL, DUO TV+NET i TRIO pakete iznosi 0 KM. Minimalni rok pretplate na DUO i TRIO paket je 12 mjeseci. Prilikom svakog poziva u opcijama FLAT BiH uspostava veze naplauje se 0,03 KM. Vie informacija na www.telemach.ba i na telefon 1430