You are on page 1of 19

Tena Perišin: “Televizijske vijesti”, 123.-201. str.

TELEVIZIJSKE VIJESTI
skripta 123. – 201. str.

TELEVIZIJSKE VIJESTI I TEORIJE SELEKCIJE

News values à vrijednosti vijesti, informativne vrijednosti, informativni faktori -misli se na manje ili više intuitivne pretpostavke novinara o tome što određenu publiku zanima -teorije o kriterijima selekcije vijesti nastoje objasniti kako se stvaraju televizijske vijesti i na koji se način prezentiraju slike koje ne možemo iskustveno doživjeti -prema teorijama tehnoloških, ekonomskih, političkih determinista na odabir utječu snage izvan redakcije -Bourdieau o efektu zbilje à u svom eseju «O televiziji» upozorava na političke opasnosti vezane uz korištenje televizijske slike koja može proizvoditi «efekt zbilje» i učiniti da se «vidi» i vjeruje u ono što se «vidi» -Bennet i «politika iluzije» à O televizijskim vijestima govori kao o politici iluzije -svaki izvještaj u televizijskim vijestima može biti ispunjen političkim, etičkim i drugim implikacijama koje pobuđuju jake osjećaje i uvijek sadržava društvenu konstrukciju zbilje koja može izazvati društvene učinke mobilizacije i demobilizacije -kulturni fast food (Bourdieu) à pojam koji aludira na površnost televizijskih vijesti -utječe na manje zanimanje građana za javni život

-Walter Lippman u knjizi Javno mnijenje à selekcija vijesti je profesionalna procjena značajki koje neku vijest čine vrijednom objavljivanja

-Wilbur Schramm à tipove vijesti razlikuje prema odgođenim i trenutačnim nagradama za recipijente -vijesti s trenutačnim nagradama à vijesti o korupciji i kriminalu, nezgodama i katastrofama, sportu i zabavi te društvenim događajima -vijesti s odgođenom nagradom à informacije od javnog interesa vezane uz politiku, javne poslove, gospodarstvo

-Bernard Rosch à selekciju vijesti uspoređuje s teorijom opažanja -dnevno aktualni mediji usredotočuju se na događaje kratka daha i na vremenski nezastarjele dnevne događaje o kojima se može izvijestiti s minimalnom odgodom

Ilda Muratović, www.novinarstvo.info

1

info 2 . str. -lokalno orijentirani. kreiraju i konstruiraju -Kunczik i Zipfel à gatekeeperi odlučuju koje će se teme priopćiti. teorija selekcije u kontekstu organizacije redakcije vijesti à favoriziraju je sociolozi i teoretičari društvenih znanosti -pitaju se na koji način struktura cijele redakcije ili novinske ili televizijske kuće utječe na odabir vijesti 3. godine -aludirao je na postupak pri izboru vijesti koje prethodno prolaze kroz različite komunikacijske kanale -u složenim redakcijskim sustavima gatekeeping se provodi višekratno od samih izvora -ponudu odabiru urednici deska i planeri à one se filtriraju. novinarski orijentirana teorija à za odabir vijesti najvažnija je prosudba novinara 2.-201. www. etnocentrični odabir vijesti à usredotočenost na događaje kratka daha -Galtung i Ruge à 1965. a novinari amo drže zrcalo u kojem se ti događaji odražavaju 4. izvan same organizacije redakcije vijesti -temelj te teorije dao je Marshall McLuhan u kontekstu svog tehnološkog determinizmna à smatra da na poruku utječe tehnologija medija -jake društvene grupe stvaraju javna zbivanja o kojima novinari zatim izvještavaju -ekonomski deterministi à na selekciju vijesti utječe nacionalno gospodarstvo -ideološki deterministi à selekciju vijesti vežu uz nositelja vlasti -ovdje spada i teorija prema kojoj na odabir vijesti utječu izvori vijesti -gatekeeping à odabir ili odbacivanje nečeg što se dogodilo u stvarnosti -proces koji se odvija prije samog uredničkog odabira vijesti -gatekeeping ili reguliranje toka informacija odnosi se na čimbenike koji utječu na to koji će događaj postati javni događaj à što će se od svega novog i zanimljivog što se u svijetu događa postati vijest -gatekeeper ili vratar à osoba koja donosi odluku o tome što će proći kroz koja vrata. a koje odbaciti -to su pojedinci koji u masovnom mediju zauzimaju položaje na kojima odlučuju o prihvaćanju odnosno odbijanju potencijalne komunikacijske jedinice -gatekeeper u društvenom sustavu odlučuje koja će roba ući u sustav Ilda Muratović.novinarstvo. teorija zrcala à na selekciju vijesti utječu sami događaji. jer ne postoje samo jedna vrata -Kurt Lewin je prvi upotrijebio izraz gatekeeper ili vratar 1947.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. godine izradili su tipologiju 12 čimbenika selekcije vijesti -Herbert Gans à teorije selekcije vijesti dijeli na 4 vrste 1. teorija prema kojoj na selekciju vijesti utječu snage koje su izvan uredništva. 123.

123. sugerira dojam koji će publika steći o nekom događaju -news leak à curenje informacija à način na koji vladini dužnosnici ili neke druge strukture moći s jasno definiranim ciljem plasiraju informacije u javnost -to je pseudodogađaj par excellence à u pozadini imaju neku podlu namjeru -propaganda prema Boortinu à informacija koja je namjerno pristrana -njen efekt ovisi o emocijama koje može pobuditi -propaganda nadomješta činjenice nametanjem mišljenja i izravno pokreće ljude time što donosi i sudove umjesto njih -stvaranje pseudodogađaja karakteristično je za demokratska društva -propaganda je karakteristična za totalitarna društva Ilda Muratović. a neke će izostaviti -uređivačke odluke u televizijskim kućama ovise o: 1. nisu spontani. sada se prelijevaju u druge žanrove npr. pseudodogađaj je dvosmislen à pitamo se koji je motiv za taj događaj -4. reality ili dokudramu -frame à medijski okvir koji predstavlja interpretativni okvir à kognitivni ustroj u svijesti novinara koji olakšava izbor i obradu informacija -framing à proces selekcije vijesti koji se sagledava kroz postavljanje okvira – interpretativnog okvira u svijesti novinara koji olakšava izbor i obradu informacija -pseudodogađaji à događaji koji su režirani. njihovoj naobrazbi. stvoreni su samo radi toga da se o njima izvijesti à zbivanje je aranžirano isključivo za medije. klasnom položaju u društvu i odgoju -gatekeeperi u političkom sustavu à pojedinci ili organizacije koje kontroliraju pristup pozicijama moći i reguliraju protok informacija i politički utjecaj -Lance Bennett à new gatekeeping à vijesti i politički događaji koji su bili rezervirani za informativne emisije. stvoreni samo da bi se o njima izvijestilo -odlike pseudodogađaja prema Boorstinu -1. www. a uspjeh zbivanja mjeri se time koliko su mediji o njemu govorili -3. orijentaciji ukupnog programa 3. -oni mogu kontrolirati ono što će javnost znati à neke će priče pustiti kroz sustav. već se događaju jer je netko tako planirao ili inicirao -2. očekivanju gledatelja 4. u kasnovečernji talk show. str.novinarstvo.-201. ideološkim stajalištima urednika.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. vrijednosti same institucije i njezinih prioriteta 2.info 3 .

slušatelja ili gledatelja -odnos izvora i novinara ovisi o snazi izvora -novinari moraju znati ocijeniti koliko su im određeni podaci i izvori važni pri stvaranju vijesti i događaja -bez obzira na važnost podataka. -spinning (spin) à vrsta manipulacije medijima à nuđenje interpretacije. izjave o događaju sa svrhom promjene javnog mnijenja -selekcija vijesti prema Gansu à zatvoren. 123.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. str. www. izabrati oni koji su čitateljima ili gledateljima najprikladniji -Gansova teorija o prikladnosti priče à da bi se odlučilo što je prikladno.-201. kružni proces u kojem sudjeluju izvor vijesti. novinari primjenjuju mnoge kriterije za procjenu prihvatljivosti priče -Gans te kriterije dijeli na 3 kategorije: 1.novinarstvo. prema sadržaju à procjenjuje temu i elemente vijesti u priči -zavisi od elemenata sadržaja vijesti à od njezine važnosti i zanimljivosti 2. već samo one koji su zanimljivi čitateljima -proces selekcije određuju 2 odrednice ili karakteristike vijesti: dostupnost i prikladnost (značajnost) -dostupnost vijesti važna je za odnos izvora i novinara -prikladnost vijesti važna je za odnos novinara i čitatelja.info 4 . prema konkurenciji à odnosi se na želju da se ne propusti nešto što imaju suparnički kanali i da ih se preduhitri ekskluzivnom viješću Ilda Muratović. opširnost vijesti u odnosu na pretpostavljeno zanimanje publike za nju ili dostupnost neke informacije u strukturi priče 3. objavit će se tj. prema proizvodu à temelji se na odnosu između priče i format medija ili kanala izvještavanja npr. novinar i primatelj -izvor vijesti su mjesta i osobe kojima se novinari obraćaju kako bi bili vijest -novinari ne idu na svaki izvor.

lakše teme postoje zbog ravnoteže -važne priče obično su negativne ili loše. lakše -zanimljive su priče bezvremene i mogu se izostaviti ako se dogodi nešto što je nužno uvrstiti u emisiju -izbor zanimljive priče obično je grupna odluka à ako je priča dosadna. str. to je njena informativna vrijednost veća -npr. važnost za prošlost i budućnost -vijesti o prošlosti važne su za naše povijesno pamćenje -važnije su vijesti važne za budućnost npr. a javnost je zainteresirana ili ako je ta osoba dala neku dramatičnu izjavu li je posrijedi neki s njom povezan skandal 2. pa su potrebne i one dobre. novinari se oslanjaju na svoja očekivanja o tome što jest ili što bi trebalo biti normalno 3. mjesto u hijerarhiji vlasti à vlada i njezine aktivnosti uvijek su važne -što je vladin dužnosnik na višem položaju u hijerarhiji. društvu ili moralu -pri određivanju abnormalnosti. www. njegovoj aktivnosti pridaje se veća pozornost -izjave nižih vladinih dužnosnika ući će u tv vijesti ako je osoba rekla nešto zanimljivo o temi o kojoj se višerangirani dužnosnici nisu očitovali. atentat na predsjednika ili premijera bilo koje države biti će događaj koji utječe na sve građane 4. utjecaj na državu i nacionalni interesi à na ljestvici vijesti od nacionalnog interesa hijerarhijski najjača vijest je o ona o ubojstvu predsjednika (u društvu u kojem se svakodnevno ne događaju politički neredi i pobune) -važne su vijesti i kada su nacionalne vrijednosti ugrožene ili narušene -uloga je novinara da izvijesti kad institucije ne funkcioniraju normalno -važne su priče o narušavanju reda u prirodi.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. ali često nisu dovoljno zastupljene u informativnim emisijama zbog neslaganja urednika o važnosti pojedinih priča za budućnost B) zanimljivost priče à zanimljive. zaštita okoliša. priče o ljudima à opisuju obične ljude u neobičnim situacijama ili visoke dužnosnike koji se ponašaju neslužbeno. poput običnih ljudi -human interest story à topla ljudska priča o malim ljudima koja budi emocije gledatelja Ilda Muratović. utjecaj na velike grupe ljudi à što je više ljudi obuhvaćeno pričom.-201. 123.info 5 . neće biti stavljena na popis za objavu -tipovi zanimljivih priča prema Gansu: 1.novinarstvo. Prikladnost prema sadržaju A) važnost/relevantnost à odluka o odabiru vijesti s obzirom na njenu važnost ovisi o 4 kategorije: 1.

herojske priče à obični ljudi koji nadmudre negativce amateri i profesionalci koji uspiju u nekom pothvatu npr. ekspoze anegdote à urednici vole anegdote npr. preplivaju La Manche 6. žrtve teške bolesti. prikladnost (primjerenost) mediju à medijska komponenta vezuje priču za tehnologiju -omogućuje urednicima da iskoriste tehnološke mogućnosti koje im daju prednost pred konkurencijom -glavna prednost televizije à pravodobnost.-201. dobru priču -priče moraju zadovoljiti pojedinačne zahtjeve specifičnog medija. prirodnih nepogoda. mogućnost izravnog reagiranja -na televiziji je za odabir vijesti ili događaja vrlo važna slika -da bi se neka atraktivna snimka objavila. različitu strukturu emisija -formalna komponenta utječe na način kako se organiziraju i strukturiraju poruke. jer žele da se publika poistovjeti sa žrtvom ili junakom 4. kokoš snijela zelena jaja Prikladnost prema proizvodu . poslovnim ljudima koji uništavaju divljinu i prirodu 5. prilog o svemirskom inženjeru koji radi kao konobar -one mogu biti vrlo ozbiljne à navedena priča govori o problemu zapošljavanja u Hrvatskoj 3. tople ljudske priče à ljudi vole priče u kojima mali ljudi prolaze kroz neuobičajenu situaciju i stoga izazivaju simpatije.info 6 . obrnute uloge à obično reportaže o ljudima koji nisu u svojoj uobičajenoj ulozi npr. vijest mora biti važna i imati sadržajnu komponentu -senzacionalističko izvještavanje à korištenje snimki koje u sebi imaju akciju. str. tragedija -urednici odabiru takve priče. nesreća. format određuje sadržaj -televizija u SAD-u prva je počela forsirati formatiranje informativnih emisija -razlog à obveza emitiranja reklamnih blokova unutar vijesti -temeljna osobitost formata koja pripada svim medijima koji priopćavaju vijesti à vijest postaje prikladna za objavljivanje kada se može preobraziti u priču Ilda Muratović.novinarstvo. a nemaju nikakvu važnost 2. 123. kao i format unutar kojeg se objavljuju 1. o službenim osobama koje se ponašaju birokratski i narušavaju privatnost. priče iznenađenja à govore o doista neobičnim pojavama npr.priče ili vijesti koje su prihvatljive zapravo su proizvod -novinari žele donijeti dobar proizvod tj. formalna komponenta (struktura. 2. www.za urednike je format pomagalo koje im pomaže pri izboru priče iz obilja ponude -formatiranje informativne emisije à forma emisije je zadana. format) -u televizijskom mediju svaki žanr ima neke formalne komponente. a izostavljaju informacije koje ne odgovaraju tom formatu . žaljenje ili divljenje gledatelja npr.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”.

ritam 3. jasnoća i sažetost à priča mora biti od samog početka jasna -televizijski jezik mora biti jasan -potrebna je jasna logička struktura koja će voditi čitatelja od početka do kraja 5. raznolikošću tema Ilda Muratović. povod à neki događaj ili priopćenje mogu poslužiti kao uvod na koji se nadovezuju neke druge priče koje se mogu emitirati u svako doba -npr.novinarstvo.info 7 . pa je novinari mogu obraditi iz novog kuta -zato urednici traže reportere koji priču znaju sagledati na drugi način 5. Novost -urednici se svakodnevno pitaju je li vijest nova -Gans razlikuje nekoliko vrsta novosti: 1.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. zasićenost temama à urednici često imaju osjećaj da su se već bavili nekom pričom -tada se priča odbacuje uz objašnjenje da se to već radilo -npr. cjelovitost à televizija mjeri svoju cjelovitost i po tome koliko reporterima treba da dođu na mjesto događaja i naprave cjelovitu priču 4. početak školske godine može biti dobar povod za priloge o obrazovanju -mnoge povode umjetno stvore PR agencije koje znaju da urednicima uvijek dobro dođu 3. trendovske priče Kvaliteta priče -Gans dijeli kvalitetu priče na 5 kategorija: 1. str. svježina nasuprot ustajalosti à stara priča može postati svježa ako su u nju upleteni novi akteri ili se događa nešto novo. www. akcija 2. unutarnja novost à novinari procjenjuju novost prema tome je li priča njima nova i pretpostavljaju da će onda biti nova i gledateljima 2. 123. estetski i tehnički standardi Ravnoteža -uravnotežen televizijski program je onaj koji ima raznolik izbor priča à pretpostavlja se da se pozornost gledatelja najbolje zadržava: 1.-201. o ratu u Iraku se nakon nekog vremena objavljuju priče samo ako je poginulo na desetke ljudi. jer su gledatelji zasićeni pričama o bliskoistočnom sukobu 4. pretjerana svježina à priče o temama koje su u modi tzv. različitim oblicima pričanja priče 2.

3.-201. to moraju biti dominantniji ostali čimbenici -Galtung i Ruge navode 12 faktora važnih za selekciju vijesti: 1. jasnoća/nedvosmislenost 4.info 8 .novinarstvo. to je veća vjerojatnost da postane vijest 2. veza s elitnim nacijama 11.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. nastojanjem da se poštuje zemljopisna. kompozicija/struktura 9. hipoteza sabiranja à što više čimbenika vijesti vrijedi za neki događaj. www. negativnost 1. obrazovanje. 123. -postavili su 2 hipoteze o međusobnom odnosu čimbenika vijesti: 1. suzvučje/konsonacija 6. važnost 5. veza s elitnim osobama 10. uvijek mogu objaviti kraj događaja u kasnovečernjim vijestima Ilda Muratović. demografska i politička ravnoteža -ta se pravila primjenjuju pri uređivanju gotovo svih emisija televizijskih vijesti -politička ravnoteža à pravilo da obje strane budu zastupljene -demografska ravnoteža à uravnotežena obrada tema prema kriterijima kao što su dob. vjeroispovijest i etnička pripadnost -u Hrvatskoj je u informativnim emisijama teže uočiti demografsku ravnotežu -Galtung i Ruge à teorija o 12 faktora koji utječu na selekciju vijesti à model selektivnog gatekeepinga koji su predstavili 1965. veza s konkretnim osobama/personalizacija 12. str. frekventnost/vrijeme događaja 2. hipoteza komplementarnosti à ako događaj ne posjeduje ili tek u neznatnoj mjeri posjeduje 1 ili više čimbenika vijesti. frekventnost/vrijeme događaja à vrijeme koje je potrebno događaju da se razvije -što je više tako vrijeme prilagođeno periodičkom pojavljivanju medija. kontinuitet izvještavanja/tematizacija 8. ostali čimbenici moraju biti prisutni -selekcija i distorzija događaju se na svim stupnjevima tijeka vijesti – od prvog promatranja do njezine objave -što je vijest manje povezana s jednom vrijednosti vijesti. to je veća vjerojatnost da postane vijest -to je svojstvo vezano uz pitanje koliko vrijeme nekog događaja odgovara izlasku novina ili vremenu emitiranja vijesti -radio i televizija su tu u prednosti. prag veličine/utjecaj 3. državljanstvo. jer za razliku od novina. neočekivanost 7.

pored ostalih elemenata. to se prije kvalificira kao vrijedan izvješćivanja -što je događaj lakše shvatiti. nasilje na nogometnim utakmicama je očekivano i redakcije se unaprijed na to pripremaju 6. neobičan veća je vjerojatnost da će postati vijest -npr. važnost -što je događaj poznatiji publici. str. neočekivanost à što je neki događaj manje predvidljiv i manje očekivan. 123. ima veće izglede da bude uočen i prenesen -takav događaj je mnogo prihvatljiviji za emitiranje nego događaj koji u sebi sadrži dvosmislenost i može imati različite implikacije 4. ima još jedno obilježje svojstveno televizijskom novinarstvu à napetost (suspense) -korištenje mobilnih jedinica omogućuje javljanje s mjesta događaja i prije nego se zna ishod događaja 2. to se prije o njemu izvješćuje -intenzitet se može odnositi na različite aspekte događaja kao što su važnost i negativnost 3. kontinuitet izvještavanja/tematizacija à nakon što se počne izvještavati o nekom događaju. svakodnevni događaji u Kašmiru nisu važni uredniku. o njemu se izvještava i u idućim informativnim emisijama Ilda Muratović. ali ako kašmirski separatisti otmu europske turist. prag veličine/utjecaj à događaj mora prijeći određeni prag veličine da bi se kvalificirao za dovoljnu medijsku pozornost i da bi bio informativno zanimljiv -što je intenzitet događaja veći (apsolutni intenzitet) odnosno što mu intenzitet više raste. to će prije postati vijest -skener događaja à pridaje pozornost poznatome.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. a ono nepoznato lako će se preskočiti ili neće biti ni zamijećeno -kulturološka bliskost ili etnocentrični aspekt à događaji u kulturama bliskima našoj važniji su od onih u kulturama koje su nam manje bliske -npr. -u televizijskom novinarstvu. odnosno ako može imati neposredne posljedice na njihov život. kad se potuku zastupnici u Saboru 7. suzvučje/konsonacija à koliko je događaj predvidljiv i da li odgovara očekivanjima -većina novinara obično ima jasnu predodžbu što žele i prije nego što dođu na mjesto događaja -npr.novinarstvo.-201. jasnoća/nedvosmislenost à što je događaj jasniji i jednoznačniji. www.info 9 . tada intenzitet tog svojstva vijesti naglo raste 5. događaj koji traje.

ono što ga čini informativnim prema tim čimbenicima bit će još više istaknuto Ilda Muratović. www. usputno se spomene ili čak ni ne izvijesti 11. ali i da sama emisija ima svoju dramaturgiju. mnogo je izglednije da će biti registrirani kao vijesti -distorzija (izobličenje) à nakon što je neki događaj izabran. str. već i stajalište informativnih agencija prema određenim zemljama i narodima à npr. veza s elitnim nacijama à u vezi je s kulturološkom bliskošću -zemlje koje su nam blizu i narodi koji su nam kulturološki bliži. u Dnevniku HRT-a redovito se pojavljuju 2 priloga iz vanjske politike. za urednike je to vrijedno objavljivanja -većinu poznatih osoba o kojima se izvještava čine političari 10. posjeduju veću vrijednost 12. kompozicija/struktura à odnosi se na strukturu redakcije koja prikuplja vijesti -informativni program tradicionalno je podijeljen u redakcije što se odražava i u ponudi sadržaja za središnju informativnu emisiju -npr. kad se pojavila ptičja gripa u Slavoniji. 123.-201. prije će biti objavljena vijest iz Mostara nego iz Reykjavika -ponekad nije bitna kulturološka bliskost ili blizina neke zemlje. veza s elitnim osobama à ako u prometnoj nesreći strada neka poznata osoba.novinarstvo.info 10 . o tome se izvještava danima -ako je riječ o afričkoj zemlji.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. -time se pazi da sadržaj emisije bude mozaičan. ritam. 1 prilog iz kulture itd. -mediji i dalje prate posljedice događaja čak i ako intenzitet vrijednosti vijesti više nije toliko visok npr. veza s konkretnim osobama/personalizacija à povezana je s nedvosmislenošću i jasnoćom -događaji koji se mogu prikazati kao posljedica djelovanja konkretnih osoba. ne ostavlja gledatelje zabrinutima i pomaže im da prijeđu na nove sadržaje u programu 9. tempo -uobičajeno je da središnja informativna emisija završava nekom zanimljivošću -kicker story à priča za kraj à obično zanimljivost koja ima pozitivan predznak i kojom završava emisija vijesti -obično je optimistična. negativnost à loše vijesti su dobre vijesti -što je neki događaj negativniji. dobit će najviše prostora u emisiji -npr. broj mrtvih u nesreći nema jednaku težinu ako se dogodi u Americi ili nekoj afričkoj zemlji -ako je riječ o Americi. to je veća vjerojatnost da će postati vijest -selekcija à što više događaja zadovolji kriterije selekcije vijesti. prepoznatljivih ljudi. reporteri su se javljali uživo i kad nisu imali što reći 8.

emocije à ljudski interes i buđenje osjećaja 5. -prevladava prosvjetiteljski duh -publiku treba obrazovati -izbjegavaju se kontroverzne teme 2. a ne želja publike -više se ne teži pukoj reprodukciji događaja. novinari neke druge događaje i ljude zapostavljaju -zato primatelji dobivaju neujednačenu sliku stvarnosti.-201. utjecaj à činjenice i događaji koji imaju veći utjecaj na publiku 2. www. razdoblje à 1955. -novinari više ne žele biti učitelji. razdoblje à 1925 – 1955.info 11 . -replikacija à selekcija i distorzija odvijaju se na svim koracima od događaja do čitatelja -Westerstahl i Johansson razlikuju: 1. razdoblje à oko 1965. težina à važnost određene činjenice ili događaja leži u vrijednosti u odnosu na druge činjenice i događaje 3.dinamične kriterije selekcije vijesti à ideologija vijesti . – 1965. statične kriterije selekcije vijesti à informativne vrijednosti 2. kontroverzija i konflikt à argumenti. protunapadi i borbe povećavaju vrijednost vijesti 4. neobičnost Ilda Muratović. već kritičkoj analizi -Price i Tewskbury à vrijednost vijesti ima važnu ulogu u strukturiranju javnog mnijenja -birajući određene događaje ili ljude koje će uključiti u vijest. već dati publici ono što ona želi 3. 123. što utječe na način interpretiranja društvene zbilje -Lanson i Stephens à popis 11 elemenata koji utječu na procjenu što je vijest koju treba objaviti: 1. napadi. str.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”.utjecaj ideologija odražava se na selekciju i oblikovanje vijesti -3 razdoblja različitih ideologija vijesti: 1. debate.novinarstvo. -pojavljuje se aktivno i kritičko novinarstvo -glavni kriterij selekcije vijesti à važnost događaja.

info 12 . važnost/relevantnost/javni interes à javni interes stoji nasuprot privatnome. to bolje 8. godine -if it bleeds. pojedinačnom. www.-201. nego i onome što bi kao svjesni građani trebali znati Ilda Muratović. nego pozitivnu -neki autori negativnost povezuju s drugim vrijednostima koji se cijene u uredničkoj praksi à drama i konflikt -negativnost i konflikt pridonose drami -Tena Perišin provela je 2002. blizina à koncentracija na vijesti koje se tiču lokalne zajednice – što bliže kući. parcijalnom.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. korisnost à pomaganje gledateljima u odgovorima na korisna pitanja i na pitanja koja nas muče u svakodnevnom životu 11. prominencija à vijest uključuje poznate osobe 7.novinarstvo. str. izostavljanje važnih vijesti u korist zanimljivih i zabavnih -prvi je taj izraz upotrijebio novinar Peter Preston 2000. novost/pravodobnost à naglasak na onome što se upravo dogodilo ili se sada događa 9. edukacijska vrijednost à učiniti čitatelje ili gledatelje obrazovanijima. onda vodi -pravilo koje upućuje da urednici vole na početku emisije staviti neku vijest s negativnim predznakom. 6. grupnom -javni interes à definira se kao relevantnost ili važnost vijesti -relevantni su oni događaji koji imaju značenje za najširi krug osoba (za javnost općenito) i to za njihove vitalne interese te mogući utjecaj na društvo -prioritet u uređivanju središnje informativne emisije na HTV-u trebao bi biti informiranje građana ne samo o ono što žele znati. obično iz crne kronike -urednik će radije odabrati negativnu vijest. jer su na prvi pogled dosadne ili ih je teško objasniti -izbjegavaju se i novinarske priče koje su u sukobu s ekonomskim interesima tvrtke -dumbing down à poglupljivanje à pojednostavljivanje vijesti. a ne samo informiranijima -autocenzura à danas je posljedica zanemarivanja određenih vrijednosti vijesti -ključni faktor pri selekciji vijesti postaje jednostavnost -zbog utrke s vremenom i za profitom. 123. it leads à ako krvari. o čemu se trenutačno govori 10. godine istraživanje «Politika u programu HTV-a» à ustanovila je sljedeću skupinu informativnih faktora: 1. kurentnost à uzimanje u obzir onoga što je ljudima na pameti. ne ulažu se ni trud ni vrijeme da se kompleksne teme ili događaje pokuša objasniti i prezentirati u formi televizijskog priloga -zaobilaze se novinarski vrijedne priče.

2. procesi. olakšanje. kulturnu blizinu -događaji o kulturama različitima od naše. iznenađenje. vijest o pijanom vozaču koji je srušio električne stupove u Splitu nije vijest za nacionalni Dnevnik -međutim. www. napetost – vijest s neizvjesnim ishodom à televizija voli vijesti s neizvjesnim ishodom -taj je faktor povezan s ključnim karakteristikama televizijskog medija à pravodobnost. u prometnoj nesreći strada poznata osoba. pojave promatraju se kroz osobe. obitelji -priče u kojima se o događaju govori kroz sudbinu pojedinca često izazivaju i snažne osjećaje à solidarnost. posljedice koje događaj može ostaviti . ali i koji izvori za priču izabrati te koji će događaji biti izabrani 6. pojedince. neobičnost à odnosi se na događaj koji odstupa od uobičajenog à odnosi se na rijetkost. novost/pravodobnost à svojstvo koje istodobno određuje i žanrovsku karakteristiku televizijskih vijesti -što su događaji noviji. ali i broj sudionika -npr. str.info 13 . 123. utjecaj – veličina događaja. pa će već zbog dobre slike biti uvršteni televizijske vijesti -slika mora imati akciju à pokazivati da se nešto događa Ilda Muratović. značenje/blizina/osobna uključenost à odnosi se na etnocentrični aspekt. kulturološku bliskost. neće s činiti toliko važnima za ovdašnju publiku 4. ganutost. za urednike je to vrijedno objavljivanja -koliko je prominencija očita u vijestima pokazuje ovaj primjer à prirodna smrt Dine Dvornika zasjenila je najveću prometnu nesreću u poslijeratnoj Hrvatskoj u kojoj je poginulo 14 slovačkih turista -na objavljivanje vijesti o nekoj poznatoj osobi utječe i konkurencija 8. postaje vijest za Dnevnik. vizualnost – atraktivnost slike à neki su događaji sami po sebi vizualno atraktivni. ugroženost -emocije su sastavni dio reportaža à reportaže često govore o ljudskoj boli i patnji 7. to su za vijesti vrjedniji -televizijski medij omogućuje izravan prijenos događaja i javljanje novinara uživo doslovce odasvud i u svakom trenutku 10. trenutačnost. nepredvidljivost 9. mogućnost izravnog prenošenja događaja 5. broj sudionika à veličina događaja vezana je uz doseg događaja.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”.novinarstvo. personalizacija à događaji. ako je Split zbog toga bio 10 sati bez struje 3. prominencija à faktor koji se tiče objavljivanja vijesti koje govore o poznatim osobama -kad npr. sukob/kontroverznost à urednike privlače vijesti u kojima postoji određeni sukob -ponekad je sukob jedini razlog zbog kojeg neki događaj ulazi u vijesti -politika se često prezentira kao stalno stanje sukoba -novinari ocjenjuju političare po tome kako govore za televiziju -sukob uvjetuje koje će se priče.-201.

isticanje novinara kao donositelja priče à novinar s terena mora donijeti neku novu. 11. izvanrednog stanja -time breaking news postaje standardna forma svake televizijske informativne emisije -Judy McGregor uvodi informativnu vrijednost koju naziva celebrifikacija novinara à stavljanje novinara u središte priče čime on prestaje biti samo izvor i postaje glavna zvijezda priče -sindrom stand up-a u hrvatskim televizijskim informativnim emisijama à i kada nema novih informacija. pogotovo relevantnost i pravodobnost događanja -vjerodostojnost se može zadržati samo ako izvještaji s mjesta događaja sadržavaju i ostale informativne vrijednosti -javljanje uživo u informativnoj emisiji à specifično za televizijsko novinarstvo -danas je sve češće zbog napretka tehnologije. u kadru nam se pojavljuju novinari kako bi nam rekli da novih informacija nema -tematizacija à kontinuirano izvještavanje o događaju. veća je njegova informativna vrijednost -Flat Earth News à lažne vijesti. praćenje razvoja događaja -to se odnosi i na analize koje se ne nastavljaju na određeni događaj. neprovjerene informacije i glasine koje se prezentiraju kao istina -istoimena knjiga uglednog američkog novinara Nicka Daviesa -govori o lažnim vijestima koje postaju istina. važnu. iskrivljavanju i propagandi u globaliziranom novinarstvu.novinarstvo. o laži. zanimljivu vijest -isticanje novinara trebao bi slijediti i visok intenzitet ostalih informativnih faktora. www. opremanja televizijskih postaja satelitskim mobilnim kolima i pritiska konkurencije -televizijske vijesti nadmeću se javljanjima uživo i na taj način pokazuju svoju moć à nameće se imperativ izvanrednosti -kada nema izvanrednih vijesti. ali su objavljene i obrađene u toj informativnoj emisiji -novinarima se preporučuje s vremena na vrijeme vratiti na neku temu ili analizu koju su prije obradili -ukupna informativna vrijednost à što je više informativnih faktora obuhvaćeno u televizijskom prilogu. 123.-201. str.info 14 . treba ih stvoriti à to se stvara javljanjima uživo -dojam stalne izvanrednosti à pokazuje da se gledateljima stalno razmjeri dnevnih događaja. čime se zamućuje slika stvarnog.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. te o novinarstvu kao moralno korumpiranoj profesiji kojoj treba temeljita promjena Ilda Muratović.

123. no i dalje postoje redakcije ili grupe novinara sa svojim urednicima ili voditeljima grupa -klasična organizacija Informativnog programa HRT-a à temelji se na podjeli na redakcije -javna televizija u Belgiji ima 2 kanala à VRT na flamanskom jeziku i RTBF na francuskom -desk à središnje mjesto u novinarskoj redakciji -centar prikupljanja informacija. planiranje novinarskih zadataka i upućivanje ekipa na snimanje -u ovom sustavu postoji stroga podjela poslova na urednike emisija i urednike deska tj. planiranja zadataka upravljanja ekipama na terenu -čine ga urednici deska. -svaka redakcija pokriva vijesti iz svog područja -redakcije su i fizički odvojene po posebnim prostorijama à to potječe iz organizacije novinskih redakcija koje su bile podijeljene po rubrikama -kod nas u novinama prevladava rubrična organizacija -mješoviti model à postoji središnje mjesto prikupljanja informacija i planiranje zadataka te funkcioniranje cijele dnevno-informativne redakcije kao newsdeska.-201. vanjska politika. znanost itd. gospodarstvo. angloamerički (anglosaksonski) model à informativna redakcija organizirana je oko središnjeg deska u koji se slijevaju sve informacije i u kojem se dodjeljuju zadaci -desk je prvi gatekeeper à urednici deska prvi odabiru vijesti -u desku je moguća i kontrola svih obavijesti.novinarstvo. Ilda Muratović. organizatori itd. kultura. ORGANIZACIJA TELEVIZIJSKE INFORMATIVNE REDAKCIJE -krosmedijska proizvodnja à križanje medija u proizvodnji sadržaja -konvergencija medija à ono što se događa u redakciji u kojoj uredništvo radi na zajedničkom zadatku da proizvede mnoštvo platformi kako bi se dosegla masovna publika s interaktivnim sadržajem na 24/7 osnovi -sve ostalo nije konvergencijsko novinarstvo -24/7 à neprekinuti proces proizvodnje i distribuiranja vijesti 24 sata dnevno.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. koordinatori planiranja.info 15 . str. ali i audio i videomaterijala koji su prikupljeni. urednike outputa i urednike inputa -newsroom ili newsdesk à podrazumijeva prostornu okupljenost ih novinara i urednika koji rade na proizvodnji dnevno-informativnih emisija 2. germanski model à podjela na redakcije prema sektorima à unutarnja politika. www. 7 dana u tjednu -newsgathering à proces prikupljanja vijesti koji se obično koncentrira u središnjem desku informativne redakcije vijesti -2 modela organizacije informativnog programa à angloamerički i germanski model 1.

str. realizatori. grafčki dizajneri itd.-201. Facebook. voditelji. -Media desk na HTV-u à podrazumijeva mjesto na kojem su okupljeni svi oni koji rade na prikupljanju svih vrsta vijesti i audio i videomaterijala pohranjenih na središnjem serveru -u njemu su i operateri. upisuju podatke o pristiglom sadržaju kako bi novinarima olakšali posao -ovdje spadaju i koordinatori eurovizijske razmjene vijesti te koordinatori unosa koji brinu da sve snimke koje reporteri u Zagrebu i diljem Hrvatske donose ili šalju. Twitter. spajanje. Flickr itd. budu ispravno imenovane. kombiniranje različitih medija i njihovih resursa koji se tako funkcionalno sjedinjuju u jedan proizvodni proces -konvergencija u redakcijskoj praksi znači da: a) jedan novinar obrađuje istu informaciju za različite medije b) svi koriste isti sadržaj.novinarstvo.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. ali ga obrađuju na različite načine. novinari i koordinatori koji rade na unosu audio i videomaterijala na središnji server. realizatora -podrazumijeva multiskilling -konvergencija à prožimanje. -proizvođači vijesti à urednici programa i emisija. snimatelji. odgovorni su za snimanje svih događaja koji imaju informativnu vrijednost te koordiniraju s urednicima emisija tko što radi i za koga radi -u svakom trenutku znaju tko i što radi te kako postupiti u slučaju izvanrednih vijesti -veličina deska i njegova organizacija ovise o veličini televizijske kuće odnosno njenog informativnog programa -u anglosaksonskom modelu postoji podjela rada na prikupljače vijesti (input) i proizvođače vijesti (output) -prikupljači vijesti à urednici deska. www. montažeri.info 16 . -urednici deska upravljaju ekipama na terenu. organizatori. opisane i pohranjene -UGC à user generated content à sadržaj koji su prikupili i objavili korisnici -Paul Bradshaw à govori o pasivno-agresivnom načinu prikupljanja informacija -u pasivne ubraja RSS tehnologiju koja omogućuje jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija s web stranica i blogova. dopisnici. tehničke ekipe. novinari. montažera. 123. dnevni planeri itd. ovisno o mediju Ilda Muratović. -u agresivne ubraja njihov društveni ekvivalent -PDP à personal digital production à pojam koji se koristi za proizvodnju medijskih sadržaja u kojoj jedna osoba obavlja različite poslove u redakciji: posao snimatelja.

superdesk à nalazi se u Atlanti -čine ga predstavnici svake od CNN-ovih mreža à International. tehnologija. www.info 17 .Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. brzo koordiniranje i pokrivanje događaja 2. znanost. nacionalni desk à smješten je u Atlanti -to je glavni centar za prikupljanje informacija i vijesti u SAD-u i Kanadi -radi 24/7 -osnovna zadaća je pronaći zanimljive priče.novinarstvo. Nacionalni i Međunarodni desk -time je omogućena 24-satna podjela informacija i koordiniranje pokrivanja događanja -superdesk je glavni menadžment CNN-ova deska -osnovna zadaća à mudro. nacionalni desk 3. Espanol. zabava i politika Ilda Muratović. Radio. satelitski timovi 1. radijski i internetski proizvodni resursi spajaju. str.-201. televizije i interneta -integrirani desk à zajednički desk koji objedinjuje prikupljanje vijesti. pa se govori o integriranoj redakciji -integrirana redakcija à redakcija u kojoj zajednički rade i surađuju novinari različitih medija à radija. superdesk 2. CNN-ovi izvori informacija 5. The Bureau Desk à desk CNN-ovih ureda à kontrolira pokrivenost svih CNN-ovih prikupljača informacija u CNN-ovu centru u Atlanti -pokriva 4 područja à medicina. međunarodni desk 4. 123. točne informacije i dobru sliku za CNN-ove mreže -obavještava sve nacionalne mreže i deskove u slučaju izvanrednih vijesti -to je središnji desk CNN-a koji obuhvaća: 1. planiranje i prihvat svih audio i video sadržaja -assignment desk à središnji desk planiranja i prikupljanja vijesti koji prati sve događaje -multi-platform production à integrirani proces proizvodnje vijesti i istodobna proizvodnja programa na više platformi -Organizacija CNN-a à centrala se nalazi u Atlanti -odatle se koordinira prikupljanje vijesti diljem svijeta -informacije pristižu na 5 deskova: 1. -konvergencija na polju elektroničkih medija znači da se televizijski. Newsource.

tjedan i dugoročno -3. drugim CNN-ovim mrežama i servisima kako bi mogli planirati i pripremiti priče -planovi se sastavljaju za događanja za idući dan. Ilda Muratović. planiranje.-201. 123. str. vanjska politika. The Affiliate Desk à desk pridruženih postaja -koordinira vijesti koje se prikupljaju od pridruženih postaja u SAD-u i Kanadi -sa CNN Newsourceom koordinira razne usluge za pridružene postaje -svatko tko ovdje radi.info 18 . www. međunarodni desk à odgovoran je za prikupljanje svih informacija izvan SAD-a i Kanade -CNN Newsource à CNN-ova razmjena vijesti -jedan od najvećih svjetskih servisa vijesti koji ima svoje pretplatnike -obuhvaća stotine pridruženih lokalnih proizvođača vijesti i televizijskih postaja diljem svijeta -osigurava pokrivanje lokalnih vijesti i sastavni je dio CNN-ova sustava pokrivanja informacija -VRT à flamanski javni radiotelevizijski servis -imaju integriranu redakciju -intake desk à nadležan je za sve informacije koje ulaze u sustav i koje se iz tog koordinacijskog centra procesuiraju u daljnju obradu prema drugim medijima -tu se susreću input i output -input je dogovoran za prikupljanje informacija. 2. a output za sve emisije -njihov intake desk funkcionira kao novinska agencija koja je glavni izvor informacija za sva izlazna izdanja VRT-a -desk je prvi gatekeeper u redakciji koji informacije prosljeđuje televizijskim. zadužen je za određeno zemljopisno područje u SAD-u 3. gospodarstvo. radijskim i online urednicima -matrična organizacija à organizacija čije je ishodište radni proces. pronalaženje ideja.novinarstvo. The Futures Desk à desk planiranja -surađuje s onima koji prikupljaju domaće informacije.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”. a pretpostavlja križanje djelatnika različitih redakcija te križanje razmišljanja novinara koji rade na različitim platformama -matričnu strukturu čine vertikalci i horizontalci -vertikalci su urednici emisija ili grupa emisija à osmišljavaju izlazni proizvod i naručuju način obrade događaja -horizontalci rade za sve medije i obrađuju događaje prema svojim specijalizacijama à unutarnja politika. znanost itd. kultura.

123. internetsku produkciju. -3 osnovna oblika integrirane redakcije: 1. ni u proizvodnji ni u distribuciji vijesti -barijere između različitih medija čine se nesavladive -integriranje se ne vidi kao prikladno sredstvo za poboljšanje kvalitete -suradnja je slučajna i ovisi o pojedinom novinaru -multimedijske tvrtke à medijske tvrtke koje su organizirane tako da svoje sadržaje proizvode za različite medije i za različite platforme -primjer u Hrvatskoj à EPH -obuhvaća izdavaštvo dnevnih novina i magazina. www. okupljeni su u istoj redakciji -povezuju ih središnji desk i multimedijski koordinatori -iz jedne toče koordinira se suradnja između platformi i medija -novinari ostaju specijalisti za određeni medij -praksa da jedan novinar radi za različite medije je iznimka -integriranje se smatra alatom. izolirane platforme à suradnja se ne provodi sustavno ni u prikupljanju.novinarstvo.Tena Perišin: “Televizijske vijesti”.info 19 . str.-201. puna integracija à prostorno i infrastrukturalno rad u redakciji se temelji na multikanalnoj proizvodnji sadržaja u jednoj redakciji -rad kontrolira putem središnjeg deska i urednika koji nadziru proces rada -distribucija je na različitim platformama. produkciju i internu distribuciju novinskih i foto sadržaja te vlastitu tiskaru Ilda Muratović. krosmedijska integracija à novinari koji rade na različitim platformama i za različite medije. a novinari su osposobljeni za proizvodnju na svim platformama 2. a ne nužnim sredstvom 3.