VELEUĈILIŠTE LAVOSLAV RUŢIĈKA U VUKOVARU STUDIJ FIZIOTERAPIJE

POTREBA ZA FIZIOTERAPIJOM U POSTPOROĐAJNOM PERIODU
SEMINARSKI RAD

Mandurić Domagoj Smaić Zita Turkalj Ana

Vukovar, 2012.

SADRŢAJ

1.UVOD……………………………………………………………………………......1 2.VRIJEME NAKON PORODA U BOLNICI.....…………..….…………….….…….2 3.VRIJEME NAKON PORODA KOD KUĆE………………………………….…….3 4.POSTPOROĐAJNE KOMPLIKACIJE……………………………………………..4 4.1.Infekcija uterusa(maternice)………...………………...…………….…..….4 4.2.Infekcija bubrega...........................................................................................5 4.3.PostporoĊajno krvarenje...................………...……………………..………5 4.4.Inverzija(izvrnuće) maternice…………………………………………..….6 5.POSTNATALNA FIZIOTERAPIJA……………………………………………...…7 5.1.Fizioterapija nakon vaginalnog poroda………………………………...…..7 5.2.Postoperativna fizioterapija…………………………………………..…….8 5.3.Vježbe u postporoĊajnom periodu…….……………………………….…..9 5.3.1.Vježbe za mobilnost zdjelice…………………………………….…9 5.3.2.Vježbe za jaĉanje trbušne muskulature……..…………………......10 5.3.3.Vježbe za jaĉanje mišića stražnjice…..............................................10 5.3.4.Vježbe za jaĉanje mišića natkoljenice..............................................10 5.3.5.Stretching ili istezanje…………………….……………………….11 5.3.6.Vježbe s utezima..............................................................................11 6.ZAKLJUĈAK……………………………………………………………………...12 7.LITERATURA………………………………………………………………….….13

SAŢETAK

Postnatalni period je vrlo posebno vrijeme u kojem žene prolaze kroz tranziciju u majĉinstvo. Nakon poroĊaja žene se susreću s mnogim promjenama u njihovim životima što ukljuĉuje fiziĉke, društvene i psihološke promjene. Nakon poroda potreban je nadzor nad djetetom i majkom. Važno je prikupljanje podataka o promjenama njezinog tijela koje su prisutne i koje se oĉekuju te obratiti pažnju na bilo kakva odstupanja od oĉekivanog oporavka nakon roĊenja. Fizioterapija ima veliku ulogu u postnatalnom periodu jer je važno da se tijelo žene vrati u stanje u kojem je bilo prije trudnoće. Potreba za fizioterapijom je neophodna kako bi uspostavili normalu posturu, nadoknadili deficite lokomotornog sustava, prevenirali slabljenje pojedinih mišića, prevenirali cirkulatorne smetnje i ostale komplikacije.

1. UVOD

Puerperij ili babinje je period od šest tjedana nakon poroda u kojem se organizam žene vraća u pregravidno stanje. Izmjene u veliĉini maternice poĉinju odmah nakon poroĊaja, regeneracija endometrija završava tri tjedna od poroda, a regeneracija mjesta placente završava tek petog tjedna. Krvav sekret postaje serozniji i prestaje negdje oko ĉetvrtog tjedna, a vanjsko materiĉno ušće oko trećeg tjedna postaje popreĉni prorez. Oko trećeg tjedna nakon vaginalnog poroĊaja, izrazito proširena rodnica se vraća u prepartalno stanje, a mišići dna zdjelice postupno vraćaju tonus. Normalna se funkcija bubrega uspostavlja trećeg mjeseca od poroda. Žena nakon poroda izgubi ĉetiri do pet kilograma zbog eliminacije nakupljene tekućine i elektrolita. Tijekom trećeg do ĉetvrtog tjedna nakon poroda normaliziraju se vrijednosti udarnog i minutnog volumena, te pulsa. Tijekom puerperija postoji opasnost od tromboze, a funkcija pluća se normalizira do šest mjeseci od poroda.

1

2.VRIJEME NAKON PORODA U BOLNICI
Bolniĉko osoblje ulaže napore da umanje opasnost od krvarenja, boli i infekcije kod majke. Nakon poroda posteljice, daje joj se oksitocin za poticanje stezanja maternice a medicinska sestra joj povremeno masira trbuh, kako bi se pomoglo pri stezanju maternice. Ovim se postupcima uterus steže i ostaje stisnut da bi se sprijeĉilo obilno krvarenje. Ako je tokom poroda korištena opća anestezija, majku se nadzire još 2-3 sata nakon poroda, obiĉno u dobro opremljenoj sobi za oporavak uz dostupan kisik, krv odgovarajuće krvne grupe i infuziju. Nakon prva 24 sata, oporavak je brz. Majka može poĉeti normalno jesti ĉim to zaželi, ponekad ubrzo po porodu. Trebala bi ustati i kretati se što je prije moguće. Može zapoĉeti vježbe za uĉvršćenje trbušnih mišića ĉesto nakon jednog dana, djelotvorno je podizanje uz savijena koljena. Prije nego što majka napusti bolnicu, uĉini se kompletna krvna slika da bi bilo sigurno da nije slabokrvna. Blaga potištenost (postnatalna depresija) je ĉesta, obiĉno se javlja unutar 3 dana po porodu i traje manje od 2 tjedna. Ĉesto je podrška obitelji najbolje lijeĉenje. Depresija koja je kombinirana sa manjkom zanimanja za dijete, samoubilaĉkim ili nasilnim mislima, priviĊenjima ili ĉudnim ponašanjem smatra se nenormalnom i obiĉno treba lijeĉenje. Vjerojatnije je da će se jaka depresija razviti u žena koje su imale psihiĉku bolest i prije trudnoće.

2

3.VRIJEME NAKON PORODA KOD KUĆE
Majka i dijete obiĉno napuštaju bolnicu unutar 24 sata nakon poroda, ako su oboje zdravi. Zapravo, mnogi doktori otpuštaju majku već 6 sati nakon poroda, ako nema komplikacija i ako se nije upotrebljavala anestezija. Premda su veće poteškoće rijetke, doktor, bolniĉko osoblje ili zdravstvena služba obiĉno organiziraju kućne posjete ili program praćenja razvoja (patronažna služba). Majka se može tuširati ili kupati ali se mora suzdržati od ispiranja vagine barem 2 tjedna nakon poroda. Pranje podruĉja oko vagine vodom dva ili tri puta dnevno pomaže pri umanjivanju osjetljivosti. Bol od epiziotomije (reza koji se uĉini tokom poroda) može se ublažiti sjedećim kupkama nekoliko puta dnevno, tako dugo dok je potrebno. Ako majka pita za dodatna sredstva protiv boli, obiĉno joj se daju kodein ili acetilsalicilna kiselina (aspirin) ako ne doji, ili paracetamol bez kodeina ako doji. Nakon poroda ĉesto je povećano stvaranje mokraće, osobito kada se prestane sa davanjem oksitocina. Budući da se osjet mokraćnog mjehura nakon poroda može smanjiti, majka treba redovito mokriti, barem svaka 4 sata. Takvim postupcima izbjegava se prepunjenje mjehura te sprjeĉava nastanak infekcije mokraćnog sistema. Ako se javi zatvor stolice, koji može izazvati hemoroide, može uzimati laksative. Hemoroidi se mogu lijeĉiti toplim sjedećim kupkama. Dojke postaju nabrekle od mlijeka tokom ranih stadija stvaranja mlijeka (laktacije) i mogu postati tvrde i bolne. Ako majka neće dojiti, mogu joj se dati lijekovi da sprijeĉe stvaranje mlijeka. MeĊutim, mlijeko se ponovno stvara kada prestane uzimati lijek. Ĉvrsta potpora dojkama pomaže (ĉvrsti grudnjak), jer opuštene dojke potiĉu stvaranje mlijeka. Prvi tjedan je potrebna pomoć obitelji, žena treba odmarati, izbjegavati penjanje uz stepenice te umjereno vježbati, ovisno o tome kako se osjeća. Drugi tjedan može smanjiti odmor na 1-2h dnevno, može provoditi lakše kućanske poslove, uz raniji odlazak na poĉinak kako bi si osigurala dovoljno sna. Treći tjedan može povećati svoje aktivnosti, odlaziti u šetnje, kupovinu i smanjiti odmor na 1h dnevno. Ĉetvrti tjedan može provoditi sve aktivnosti uz umjereno ograniĉenje. Peti tjedan žena treba otići na postpartalni pregled koji se sastoji od kontrole TT/kg, pregleda dojki, ginekološkog pregleda i pregleda zdjelice, te kako bi joj se dozvolio povratak svim aktivnostima nakon šestog tjedna, a ukoliko je rijeĉ o carskom rezu, nakon 2 do 3 mjeseca.

3

4.POSTPOROĐAJNE KOMPLIKACIJE
Kada bi se pravilno provodila antenatalna i natalna priprema trudnica te fizikalna terapija, rodiljama bi bilo daleko lakše, a mnoge komplikacije bile bi izbjegnute.

4.1.Infekcija uterusa (maternice) PostporoĊajne infekcije obiĉno zapoĉinju u maternici (uterusu). Infekcija amnionske šupljine (ovojnica koja sadrži fetus i plodovu vodu koja ga okružuje) i groznica tokom poroda može dovesti do infekcije sluznice maternice (endometritis), mišića maternice (miometritis) ili podruĉja oko maternice (parametritis). Pod odreĊenim uvjetima, bakterije koje žive unutar zdrave vagine mogu uzroĉiti infekciju nakon poroda. Uvjeti koji povećavaju ženinu podložnost infekciji su: slabokrvnost, preeklampsija (visoki krvni pritisak, bjelanĉevine u mokraći i nakupljanje tekućine tokom trudnoće), uĉestale vaginalne pretrage tokom trudnoće, razmak dulji od 6 sati izmeĊu pucanja plodovih ovoja i poroda, produljeni porod, carski rez, ostatak dijelova posteljice unutar maternice nakon poroda i obilno krvarenje nakon poroda (postporoĊajno krvarenje). Uĉestali su osjećaj hladnoće, općenito osjećanje slabosti i gubitak apetita. Žena ĉesto izgleda blijeda i ima ubrzani rad srca te nenormalno visok broj bijelih krvnih stanica. Uterus joj je oteĉen, bolan i mekan. Iscjedak iz maternice, koji se može razlikovati u koliĉini, obiĉno je neugodna mirisa. Kada su zahvaćena tkiva oko maternice, bol i temperatura su izraženi, oteĉeno tkivo zadržava veliku, bolnu maternicu ĉvrsto na mjestu. Komplikacije obuhvaćaju upalu peritoneuma (peritonitis) i stvaranje ugrušaka u venama zdjelice (zdjeliĉni tromboflebitis) uz opasnost odlaska krvnog ugruška u pluća (plućna embolija). Otrovne tvari (toksini) koje stvaraju bakterije, uzroĉnici infekcije, mogu u krvi doseći visok nivo (endotoksemija) i dovesti do toksiĉnog šoka, po život opasnog stanja pri kojem krvni pritisak naglo pada a rad srca se ubrzava. Toksiĉni šok može dovesti do jakog oštećenja bubrega pa ĉak i smrti. Za dijagnozu infekcije, doktor pregledava ženina pluća i maternicu i šalje uzorke mokraće i iscjetka iz vagine u laboratorij da bi se uzgojile bakterije. Doktor pokušava sprijeĉiti ili lijeĉiti stanja koja mogu dovesti do infekcije. Porod na vaginu rijetko dovodi do infekcije. Ako se infekcija razvije, majci se obiĉno daje intravenski antibiotik sve dok temperatura ne nestane tokom 48 sati.

4

4.2.Infekcija bubrega Nakon poroda se može razviti infekcija bubrega (pijelonefritis) uzrokovana bakterijama koje su se proširile iz mokraćnog mjehura. Do infekcije nekad dolazi zbog uvoĊenja katetera koji omogućava pražnjenje mokraće tokom i nakon poroda. Infekcija može zapoĉeti tokom trudnoće sa bakterijama u mokraći, ali bez simptoma. Kada se simptomi pojave, mogu ukljuĉivati visoku temperaturu, bol u leĊima ili slabini, opću slabost i ponekad bolno mokrenje. Ženi se daje intravenski antibiotik sve dok temperatura ne nestane tokom 48 sati. Uzorci mokraće pregledavaju se na bakterije i ako su bakterije neosjetljive na davani antibiotik, on se mijenja. Žena se nastavlja lijeĉiti antibioticima oralno (na usta) tokom 2 tjedna nakon što napusti bolnicu. Dobrom radu bubrega pomaže i uzimanje velikih koliĉina tekućine. Drugi se uzorak mokraće pregledava 6 do 8 tjedana nakon poroda kako bi se uvjerili da bakterija više nema. 4.3.PostporoĊajno krvarenje PostporoĊajno krvarenje je gubitak više od 0,5 litre krvi tokom ili nakon trećeg poroĊajnog doba, kada se poraĊa posteljica. Ovaj je poremećaj treći po uĉestalosti uzrok smrtnosti majki u porodu, nakon infekcije i komplikacija anestezije. Uzroci postporoĊajnog krvarenja mogu biti laceracije pri spontanom porodu, zaostajanje tkiva nakon poroda, niske razine fibrinogena i td. Obilan gubitak krvi zbiva se obiĉno ubrzo po porodu ali se može dogoditi ĉak i mjesec dana nakon njega. Prije nego što ženi zapoĉne porod, doktor poduzima mjere da sprijeĉi postporoĊajno krvarenje. Jedna od takvih mjera je sakupljanje što je moguće više važnih podataka o ženi koji doktora mogu pripremiti na moguće poteškoće sa krvarenjem. npr. saznanje da žena ima povećanu koliĉinu plodove vode, višeplodnu trudnoću poput blizanaĉke ili neuobiĉajenu krvnu grupu kao i da je već imala postporoĊajno krvarenje. Nakon poroda posteljice, ženu se nadzire barem jedan sat, kako bi se utvrdilo da se uterus stisnuo i da se procijeni vaginalno krvarenje. Ako doĊe do obilnog krvarenja, ženin se trbuh masira kako bi se pomoglo maternici pri stiskanju a trajno joj se intravenski daje oksitocin. Ako krvarenje i dalje traje, može joj biti potrebna transfuzija krvi. Može se ukazati potreba za pregledom maternice u potrazi za razdorima ili zadržanim dijelovima posteljice ili drugih tkiva a takva se tkiva mogu kirurški odstraniti; oba postupka rade se u općoj anesteziji.

5

TakoĊer se pregledavaju grlić (vrat) maternice i vagina. U mišić maternice može se dati injekcija prostaglandina kako bi mu se pomoglo pri stezanju. Ako se uterus ne može potaknuti na stezanje tako da se krvarenje smanji, može biti potrebno podvezati arterije koje opskrbljuju maternicu krvlju. Zbog obilne krvne opskrbe zdjelice ovaj postupak ne ostavlja trajne posljedice kada se jednom krvarenje zaustavi. Rijetko je potrebno maternicu odstraniti (histerektomija). 4.4.Inverzija (izvrnuće) maternice Inverzija, izvrnuće maternice je stanje kod kojega se tijelo maternice izokrene iznutra prema van, vireći kroz grlić (vrat) maternice ili vaginu. Ovo se rijetko dogaĊa. Uterus se obiĉno izokrene kada neiskusan medicinar prejako pritišće vrh maternice ili prejako povlaĉi za pupĉanu vrpcu posteljice koja se nije odvojila. Izokrenuta maternica je hitno medicinsko stanje i može dovesti do šoka, infekcije i smrti. Kirurški je zahvat rijetko potreban, lijeĉnik posebnom metodom vraća maternicu na svoje mjesto. Nakon ovog postupka žena se u potpunosti oporavlja.

6

5. POSTNATALNA FIZOTERAPIJA
Vraćanje u dobru tjelesnu formu treba biti cilj svakoj majci poslije poroda, kako zbog zdravstvenih tako i zbog estetskih razloga. Mišići i ostale meke strukture u abdomenu i zdjeliĉnom dnu se mijenjaju i slabe. Vježbom će ublažiti posljedice trudnoće kao što su urinarna inkontinencija, dijastaza rectus abdominisa, spuštanje maternice, bubrega i mokraćnog mjehura, bolovi u vratu i leĊima, postnatalna depresija. Poboljšati će se raspoloženje, cirkulacija, postura, snaga, kondicija i spolni život. TakoĊer je važno da li je rijeĉ o vaginalnom porodu ili carskom rezu jer se trajanje oporavka i terapija razlikuju.

5.1. Fizioterapija nakon vaginalnog poroda Prvi postpartalni dan obuhvaća vrijeme od 24 sata nakon poroda. Ukoliko nema nikakvih komplikacija, rodilja ima potpunu slobodu pokreta u postelji te je moguće ustajanje i odlazak do toaleta uz pomoć. Drugi dan može provoditi vježbe gornjih ekstremiteta u svim smjerovima kako bi se poboljšala cirkulacija i održao opseg pokreta. Treći dan može raditi fleksiju u koljenima kako bi aktivirala mišiće donjih ekstremiteta. Ĉetvrti dan treba savijati noge u kukovima i koljenima kako bi aktivirala trbušne mišiće i mišiće donjih ekstremiteta. Od petog do osmog dana može raditi lagane trbušnjake, te kombinirati pokrete nogu, glave i trupa. Ako je raĊena epiziotomija, rodilja treba ležati na suprotnom boku od epiziotomije kako lohije nebi istjecale preko rane i time će sprijeĉiti infekciju, treba ustajati na suprotni bok od epiziotomije, te izbjegavati pokrete abdukcije i fleksije jednom nogom kako nebi došlo do rupture šavova. Ako rodilja ima komplikacije poput urinarne inkontinencije treba provoditi vježbe jaĉanja mišića zdjeliĉnog dna kako bi sprijeĉila nevoljno otjecanje urina. Vježbe:  Ležeći položaj na leĊima. Ruke su opuštene pored tijela. Prebaciti jednu nogu preko druge. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha stisnuti mišiće zdjelice, povući uretralni, vaginalni i analni otvor prema unutra, te snažnije stisnuti nogu preko noge. Vježbu ponoviti 3 puta naizmjeniĉno sa obje noge.  Položaj tijela je isti. Udahnuti na nos i noge okrenuti prema van. Lagano izdahnuti na usta, stisnuti mišiće zdjelice, te okrenuti stopala prema unutra. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.
7

Ležeći položaj na leĊima. Lagano raširiti noge. Udahnuti na nos. Izdahnuti na usta, stisnuti mišiće zdjelice, te desnu nogu saviti u koljenu i privući je prema sebi. Vježbu ponoviti 5 puta s jednom i isto toliko sa drugom nogom.

Položaj tijela isti. Noge raširiti i saviti u koljenima. Udahnuti na nos. Izdahnuti na usta, istovremeno podići desnu nogu od poda, a lijevo stopalo ĉvrsto pritisnuti o pod. Vježbu ponoviti 5 puta s jednom, i s drugom nogom.

Ležeći položaj na trbuhu. Noge lagano raširiti. Ruke pod ĉelom. Pod trbuh staviti savijen ruĉnik. Udahnuti na nos. Izdahnuti na usta, stidnu kost pomaknuti u smjeru pupka, stisnuti mišiće zdjelice. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Sjedeći položaj, leĊa uspravna, ruke opuštene pored tijela. Težinu tijela usmjeriti prema naprijed, sve dok se ne osjeti otvor rodnice. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha stisnuti mišiće zdjelice. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Sjedeći položaj, leĊa blago savijena, ruke pored tijela. Usmjeriti tjelesnu težinu prema nazad,dok se ne osjeti otvor anusa. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha povući anus unutra – kao da se pokušava zadržati stolica. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

 

Stav stojeći. Prebaciti nogu preko noge. Stisnuti mišiće zdjelice, te noge jednu prema drugoj. Zadržati taj položaj što je duže moguće. Disati normalno. Stav stojeći. Pokušati sagnuti se prema dolje, sa lagano savijenim koljenima. Pustiti neka ruke opušteno vise. Uvući trbuh, te ga opustiti. Disati normalno. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Stisnuti mišiće zdjelice, stisnuti uretralni, vaginalni I analni otvor, i taj položaj zadržati što je duže moguće. Disati normalno. Opustiti se, a zatim ponoviti opet.

5.2. Postoperativna fizioterapija Rana postoperativna fizioterapija obuhvaća vrijeme nakon carskog reza dok je rodilja još u bolnici. U tom periodu žena treba slijediti ljeĉniĉke upute kako bi mogla što prije zapoĉeti s vježbanjem. Treba raditi segmentalno disanje u postelji kako bi poboljšala funkciju svih dijelova pluća i održala normalan indeks disanja. TakoĊer treba provoditi cirkulatorne vježbe, kruženjem stopala, širenjem i skupljanjem prstiju, te što ranije ustati iz kreveta, kako bi sprijeĉila trombozu i pneumoniu.

8

Kasna postoperativna rehabilitacija ukljuĉuje dijafragmalno disanje sa usnom preprekom, cirkulatorne vježbe, te statiĉke vježbe za gluteuse i quadricepse kako bi rodilja ojaĉala mišiće, poboljšala funkciju pluća i cirkulaciju. Oko dvanaestog dana žena treba poĉeti s aktivnim vježbama, vježbama jaĉanja trbušnih mišića te je potrebno provesti test na dijastazu. Broj ponavljanja vježbi ovisi o subjektivnom osjećaju za vrijeme izvoĊenja vježbi. Prioritet je pravilno i kontrolirano izvoĊenje vježbi, a ne veliki broj ponavljanja. Osam do dvanaest ponavljanja je sasvim dovoljno ukoliko se žena osjeća dobro. Potrebno je rano ustajanje iz kreveta, ali ne i povratak normalnim aktivnostima, treba izbjegavati podizanje, naprezanje i napinjanje kako nebi došlo do posoperativnih komplikacija. Žena treba provoditi osobnu higijenu odmah nakon poroda, tuširati se uz pomoć, ali izbjegavati kupanje u kadi, u toploj vodi.

5.3. Vjeţbe u postporoĊajnom periodu Žene koje vježbaju nakon trudnoće lakše kontroliraju tjelesnu težinu, zadržavaju bolje raspoloženje, otklanjaju neugodne emocije, osiguravaju zdrav san te se tako pripremaju za psihofiziĉki zahtjevne prve dane majĉinstva. Provode se vježbe za mobilnost zdjelice, trbušnu muskulaturu, muskulaturu stražnjice i natkoljenica. 5.3.1. Vjeţbe za mobilnost zdjelice
 Poĉetni položaji ležeći na leĊima, ruke su na zdjelici, noge savijene u kuku i koljenu, stopala na podlozi. Ako je neudobno za glavu, staviti mali jastuĉić ispod vrata, ili položaj sjedeći na terapeutskoj lopti, ruke su na zdjelici, stopala na podu. Ruke postaviti na zdjelicu te izvoditi pokrete sa zdjelicom prema naprijed i nazad 10-ak puta.  Ruke postaviti na zdjelicu te izvoditi odizanje jedne strane zdjelice prema gore i dolje, pa naizmjeniĉno odizanje druge strane, 10-ak puta.

Poĉetni položaj: Ležeći na leĊima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i koljenu, stopala

na podlozi. Odizati zdjelicu od podloge prema gore, zarotirajti zdjelicu u jednu pa u drugu stranu, izravnati je i spustiti u poĉetnu poziciju. Ponoviti 10-ak puta.

9

5.3.2. Vjeţbe za jaĉanje trbušne muskulature  Poĉetni položaj: Ležeći na leĊima, savijene noge u kuku i koljenu, stopala na podlozi. Postaviti jednu ruku ispod leĊa kako bi osjetili pokret zdjelice i kralješnice, a drugu na trbuh kako bi osjetili kontrakciju abdominalnih mišića. Lagano stezati trbuh i istovremeno izdignuti stražnjicu prema gore, pritišćući donji dio leĊa o pod. Opustiti pa se potom vratiti u poĉetni položaj. Ponoviti 10-ak puta.   Isti položaj, postaviti ruke iza glave, zatim podizati lagano glavu i ramena te stiskati trbušne mišiće. Vratiti se u poĉetni položaj i ponoviti vježbu 10-ak puta. Isti položaj, ruke prekrižiti iza vrata, spojiti jedan lakat i suprotno koljeno. Vratiti se u poĉetni položaj. Vježba se izvodi naizmjeniĉno. Kad se muskulatura ojaĉa, vježba se može pojaĉati guranjem lakta u suprotno koljeno, s ponavljanjem 10-ak puta.  Isti položaj, ruke prekrižiti iza vrata, spojiti oba lakta i oba koljena. Vratiti se u poĉetni položaj. Kad muskulatura ojaĉa, vježba se može pojaĉati guranjem oba lakta u koljena, s ponavljanjem 10-ak puta.  Iz poĉetne pozicije odignuti trup u sjedeći stav i izdignuti ruke prema gore i potom se opet spustiti u ležeći položaj, ponoviti 10-ak puta.

5.3.3. Vjeţba za jaĉanje mišića straţnjice  Poĉetni položaj: Ležeći na leĊima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i koljenu, stopala na podlozi. Odizati zdjelicu od podloge prema gore, zadržati 3 sekunde i vratiti u poĉetnu poziciju. Vježbu ponoviti 10-ak puta.

5.3.4. Vjeţbe za jaĉanje mišića natkoljenice  Poĉetni položaj: polusjedeći, trup oslonjen na laktove, noge ispružene. Zategnuti oba stopala prema sebi kao i butne mišiće, odignuti jednu nogu prema gore oko 30 stupnjeva, zadržati i vratiti je u poĉetni položaj. Isto ponoviti i sa drugom nogom, 10-ak puta.  Poĉetni položaj: Ležeći na leĊima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i koljenu, stopala na podlozi. Saviti koljena i kukove, postaviti dlanove na vanjski dio koljena, gurati koljena prema van, a dlanove prema unutra, zadržati i opustiti. Vježbu ponoviti 10-ak puta.

10

Isti poĉetni položaj. Saviti koljena i kukove, postaviti dlanove na vanjski dio koljena, gurati koljena prema van, a dlanove prema unutra, zadržati i opustiti. Vježbu ponoviti 10-ak puta.

5.3.5. Stretching ili istezanje Vrlo je važno odmaranje i opuštanje kako bi efekti vježbanja bili bolji. Dobra pozicija za odmor je na trbuhu, eventualno sa jastucima ispod kukova. To je osobito korisno za leĊa i zdjeliĉno dno. Stretching ili istezanje je još jedan koristan naĉin za lakše savladavanje dnevnih aktivnosti. Na taj naĉin žena će smanjiti mišićnu napetost, poboljšati cirkulaciju, ublažiti bolove u leĊima. Vježbe istezanja treba uskladiti s disanjem, što će ju dodatno opustiti. Izbjegavati nagle pokrete ili trzaje, i istezati se samo do granice boli, nikako ne forsirati. Treba pokušati zadržati istegnuti položaj desetak sekundi u mirnom položaju, pritom dišući i koncentrirajući se na istegnuti mišić. 5.3.6. Vjeţbe s utezima Vježbe s utezima još su jedan dobar naĉin vraćanja u prijašnju formu, pritom se misli na lagane vježbe utezima po kilogram u svakoj ruci, nikako ne pretjerati s težinama. Formu je važno dostizati polako, ali sigurno. Buĉicama može izvoditi vježbe za gornji dio tijela: ruke, leĊa, ramena i prsa, dok donji dio tijela i trbušne mišiće za poĉetak snažiti korištenjem težine i savladavanjem otpora vlastitog tijela. Sve te vježbe može izvoditi i kod kuće, a ponovni povratak u teretanu ili u dvoranu odgoditi dok se ne osjeća spremno i u dogovoru s lijeĉnikom. To se naroĉito odnosi na one žene koje se prije trudnoće nisu bavile niti jednom sportsko-rekreativnom aktivnošću.

11

6. ZAKLJUĈAK
Mnogim ženama je važan izgled, pa kako bi opet mogle ući u odjeću koju su nosile i prije trudnoće, bitno je kvalitetno i pravilno vježbanje. Treba se pravilno i kvalitetno hraniti, zadovoljavajući pritom unos svih važnih prehrambenih sastojaka. Odmah poslije poroĊaja ne treba prakticirati dijete za mršavljenje, osobito ako doji dijete. Mora se dovoljno odmarati i ponašati prema vlastitim osjećajima. Žena treba biti strpljiva i uporna, rezultati sigurno neće izostati, na višestruku korist i zadovoljstvo nje same, a tako i cijele obitelji, naroĉito na ono malo, slatko stvorenje koje će zasigurno osjetiti rezultate zadovoljne mame.

12

7. LITERATURA
    Interna skripta: Specijalne teme u fizioterapiji I, Veleuĉilište Lavoslav Ružiĉka u Vukovaru, 2012.g. http://www.trudnoca.net/tekst.php?id=45&Nakon_poroda http://www.fitness.com.hr/mrsavljenje/savjeti/Mrsavljenje-nakon-poroda.aspx
http://www.vasdoktor.com/category-table/315-postpartalni-postporoajni-period

13

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful