You are on page 1of 11

VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U VUKOVARU STUDIJ FIZIOTERAPIJE

SPECIFINOSTI FIZIOTERAPIJSKOG PREGLEDA I TRETMANA KOD OSOBA S AKUTNIM KARDIJALNIM STANJIMA

STUDENTI: Domagoj Manduri Matej Jeli Zlatko Lovakovi

Vukovar,11.03.2011.

2.SAETAK
Srce je sredinji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromaena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeena u plunu cirkulaciju. U pluima gdje se pluni mjehurii svakim udisajem ispune zrakom, kisik izmjenom plinova ue u crvena krvna tjeleca. Takva krv bogata kisikom ulazi u lijevu stranu srca (arterijska krv). U lijevoj klijetki gdje je pritisak u dijastoli (pauzi izmeu sistola - kontrakcija miinih stijenki) 70-80 mmHg, krv bude 60-70 puta u minuti istisnuta u aortu gdje je pritisak 120 mmHg. Iz aorte arterijska krv bude prenesena svim organima i organskim sustavima kako bi sve stanice mogle koristiti kisik neophodan za njihov rad i ivot.

3.UVOD
Najei uzrok smrti u opoj populaciji, a samim time i meu sranim bolestima, je ishemijska bolest srca. Ovisno o simptomima i prognozi, ishemijska bolest srca dijeli se na anginu pektoris, nestabilnu anginu te infarkt miokarda. Meu rizine imbenike, za koje je utvrena povezanost s veom uestalosti razvoja sranih oboljenja, ubrajaju se: muki spol, dob iznad 45 godina, prisutnost sranih bolesti u obitelji, puenje, eerna bolest, povieni krvni tlak, poremeaji masnoa u krvi, pretilost te smanjena fizika aktivnost. Meu njima, spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju se u nepromjenjive imbenike rizika, a na druge moemo preventivno djelovati.

4.RAZRADA RADA
4.1.Akutne kardijalne bolesti 4.1.1.Ishemijska bolest srca To je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srane krvne ile, najee zbog ateroskleroze, to dovodi do smanjene opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te oteenja sranog miia, a samim time i funkcije srca. 4.1.2.Infarkt miokarda Infarktom miokarda nazivamo propadanje stanica sranog miia uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne ile srca. Drugim rijeima, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je kliniki sindrom uzrokovan suenjem ili zaepljenjem koronarnih krvnih ila koje opskrbljuju srani mii krvlju, to dovodi do neravnotee izmeu opskrbe i potrebe sranog miia za krvlju. 4.1.3.Angina pectoris Bolest koronarnih arterija najei je uzrok angine pectoris. Naslage na unutranjim stjenkama koronarnih arterija sprjeavaju dotok dovoljnih koliina krvi u srani mii. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju poveani dotok krvi u srce (vjebanje, tei obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Rjei uzroci angine pectoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina), bolesti sranih zalistaka, zatajenje srca i poremeeni srani ritam. 4.1.4.Insuficijencija srca Srana insuficijencija je stanje koje oznaava nesposobnost lijevog ili desnog srca, ili i jednog i drugog istovremeno, da adekvatno isprazne primljenu koliinu krvi u arterijske krvne ile (aortu ili plunu arteriju), tako da dolazi do zastoja krvi u dovodnom sistemu toga srca i do pojave odreenih simptoma i znakova (oteanog disanja, cijanoze, zastoja u pluima kod insuficijencije lijevog srca, a pojave proirenih vena na vratu, uveanja jetre, otoka na nogama, oligurije i ascitesa kod insuficijencije desnog srca). 4.1.5.Poremeaji sranog ritma Aritmija znai nenormalni srani ritam, a obino ukljuuje nepravilnosti u frekvenciji i redoslijedu to se moe jasno vidjeti na EKG-u. Naziv aritmija nije pravilan jer doslovno prevedeno znai "bez ritma" - umjesto rijei "aritmija" prikladniji je naziv "disritmija", meutim on se ne koristi nego se koristi naziv aritmija. Sve aritmije, a pogotovo one kronine mogu biti opasne. Nepravilnim radom srca ono ne obavlja svoju funkciju zadovoljavajue, to teti organizmu, a osim toga, srce se optereuje, ugroava samo sebe i moe doi do razvoja ozbiljnijeg oteenja sranog miia. Kronina aritmija moe otetiti i oslabiti srani mii.

Vrste: Atrijska fibrilacija,Ventrikularna fibrilacija,Atrioventrikularni blok,Ekstrasistole,Paroksizmalna tahikardija,Wolf-Parkinson-Whiteov sindrom (WPW)

4.2.Simptomi Simptomi i znaci su vani, jer upozoravaju na mogunost da postoji zatajivanje srca. Kliniku sumnju na zatajivanje srca treba potvrditi objektivnijim pretragama, osobito onima za procjenu srane funkcije Znaajni simptomi i znaci zatajivanja srca su: zaduha, oticanje zglobova i umor, ali ih moe biti teko tumaiti, posebno u starijih bolesnika, pretilih osoba i u ena. Treba ih paljivo tumaiti i procijeniti razliite oblike njihove pojave (npr. kod napora i nou).Umor je takoer bitan simptom kod zatajivanja srca. Izvori umora su sloeni i ukljuuju nizak srani volumen, perifernu hipoperfuziju, lou kondiciju skeletnih miia, a tu su i tekoe u kvantificiranju ovoga simptoma. 4.3.Dijagnostika akutnih kardijalnih stanja Svaki pregled zapoinje anamnezom, iz koje lijenik dobiva podatke o simptomima bolesti, rizinim imbenicima te prisutnosti slinih oboljenja u obitelji. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji ukljuuje sluanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu ukljuivati vaenje krvi, mjerenje elektrine aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i plua, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne pretrage obavlja obiteljski lijenik, a ukoliko postoji potreba, uputiti e vas internistu, kardiologu. 4.3.1.Elektrokardiografija(EKG) Elektrokardiogram (EKG) je crte kojeg proizvodi elektrokardiograf, ureaj koji biljei elektrinu aktivnost srca u vremenu. Analiza razliitih valova i vektora depolarizacije i repolarizacije dovodi do znaajnih podataka u dijagnostici bolesti. Neke od primjena EKGa:

Slika 4.1.Normalni EKG

EKG je zlatni standard u dijagnozi sranih aritmija nalaz EKGa utjee na terapiju i procjenu rizika kod bolesnika sa sumnjom na akutni infarkt miokarda pomae u dijagnostici poremeaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija) EKG se koristi u "screeningu" za ishemijsku bolest srca u ergometriji EKG moe biti povremeno koristan u ne sranim bolestima kao to su pluna embolija i hipotermija

4.3.2.Rentgen srca i plua Rentgengrafija plua je jedna od najstarijih rentgenskih metoda. Pregled se obavlja jednostavno i brzo. Pacijent je gol do pojasa i nasloni se na plou sa filmom. Na komandu rentgen tehniara pacijent duboko udahne i zadri dah nakon ega se uini snimanje.

Procedura ukupno traje 5 minuta. U otkrivanju ovih oboljenja rentgengrafija i danas predstavlja neprikosnovenu metodu. Rentgengrafijom srca se dijagnosticira veliina sranih upljina, aneurizme torakalne aorte, pleuralni izljevi. 4.3.3.Laboratorijske pretrage Meu laboratorijskim pokazateljima bitnim za dijagnozu sranog infarkta smatra se enzim kreatin-kinaza (CK), odnosno njezina frakcija CK-MB. Vano je napomenuti da povienje CK-MB-a u sklopu infarkta miokarda moemo oekivati otprilike 6 sati nakon poetka tegoba. Drugi bitan laboratorijski pokazatelj propadanja sranih stanica znatno je osjetljiviji, rije je o sranom troponinu I, ili cTnI, ije povienje biva obino unutar 8 sati. 4.4.Tretman kod akutnih koronarnih stanja U lijeenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za sniavanje krvnog tlaka, lijekovi za lijeenje poremeaja masnoa, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd. Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja ukljuuje ugraivanje stenta u srane krvne ile (osigurava ponovnu prohodnost krvne ile) i kardiokirurke zahvate kao to su ugradnja bypassa, pacemakera te u konanici ak i transplantacija srca. 4.5.Rehabilitacija u akutnoj fazi Rehabilitacija bolesnika podijeljena je u tri faze:

program u bolnici (rana rehabilitacija) program izvan bolnice (kod kue, rehabilitacijski centri, medicinske ustanove) kontinuirani program rehabilitacije (moe i ne treba biti vezan s medicinskim ustanovama)

Znaaj rehabilitacije je povratak samopouzdanja, porast srane snage i obnaanja funkcije, produetak ivota i poboljanje kvalitete ivota. Vano je da se vjebanje obavlja dva sata nakon obroka, a ne neposredno nakon jela, u sluaju bolesti ili poviene tjelesne temperatura vjebanje se odgaa, bolesnik mora biti u ugodnoj odjei i obui, s vjebanjem se poinje polako i postepeno, potrebno je izbjegavati vjebanje ako u prisutne oscilacije u temperaturi, u sluaju boli, dispneje, umoru, klonulosti i gubitku daha potrebno je obavijestiti lijenika. Rana rehabilitacija poinje u bolnici. Fizioterapijski postupak ovisi o procjeni trenutanog stanja bolesnika. Kontraindikacija za fizioterapijske postupke je vitalno ugroen bolesnik, relativna kontraindikacija je prisutnost jake boli. U tom sluaju Fizioterapijski postupak se odgaa do eliminiranja boli analgezijom. Bolesnik sjedi i ustaje se iz kreveta uz kontrolu Slike 4.2.Hodanje uz pomo hodalice

krvnog tlaka i sranog ritma (monitor). Prvo ustajanje i etnja obavlja se uz nadzor medicinske sestre i odobrenje lijenika. Od bolesnika zahtijevamo maksimalnu aktivnu suradnju. (Duzdanovi, 2005)

Odmah nakon perakutne faze bolesti, ili kardiolokog zahvata rehabilitacija se nastavlja na klinikom kardiolokom ili kardiokirurkom odjelu Vjebe disanja i razgibavanja u krevetu, potom posjedanje u krevetu, ustajanje i programirane kontrolirane etnje bolesnika hodnikom Edukacija bolesnika i porodice o bolestima i faktoriam rizika, u emu uestvuju : medicinska sestra, fizioterapeut i ljenik.Kod otpusta se nastoji procjeniti optereenje 5-minutnom ergometrijom, sa 50-75 mW optereenja. Zabranjuje se puenje, uz ostalu terapiju sekundarne prevencije Program izvan bolnice zapoinje po dolasku kui. Poeljno je da bolesnik postepeno poveava fizike aktivnosti. est do osam tjedana, bolesnik se upuuje u specijalizirane centre za rehabilitaciju, tzv. toplice. Tu se bolesnici osposobljavaju za normalne svakodnevne poslove s izuzetkom tekih tjelesnih optereenja. Sadraj druge faze rehabilitacije Optimizacija medikamentozne terapije, postizanje klinike stabilnosti, prognostike procjene i procjene rizika, potrebe za daljom dijagnostikom i lijeenjem Fiziki trening Edukacija i savjetovanje (faktori rizika, promjene ivotnih navika) Intervencije u nainu prilagoavanja na bolest i savjetovanje oko povratka na posao, Adekvatno dugotrajno praenje Kontinuirani program rehabilitacije (postrekonvalescentna faza) je rehabilitacija u narednim mjesecima i godinama. u ovoj fazi bolesnik je osposobljen za svoj svakodnevni posao u kui i na poslu s izuzetkom od tekih tjelesnih optereenja. Bolesnik treba redovito provoditi fiziki trening. Bitno je da bolesnik redovito provodi lijenike kontrole i da se kod lijenika informira o svemu to ga zanima ili to za njega predstavlja nepoznanicu. Rehabilitacijom bolesnika javljaju se i uobiajene potrebe meu kojima je i vonja automobila. Vano je educirati bolesnika da izbjegava guve i duge vonje (kao voza) zbog optereenja i stresa, treba izbjegavati vonju u tamnim automobilima jer zadravaju toplinu, kao i vonju po vruem vremenu. Svaka nagla promjena vremenskih prilika, bilo na toplo ili hladno, moe u bolesnika u postinfarktnom periodu izazvati nervozu, nelagodu, probadanje u prsima, nesanicu i opi umor. Niske okolinske temperature izazivaju vazokonstrikciju krvnih ila to dovodi do porasta tlaka i optereenja srca, dok visoke tjelesne temperature dovode do vazodilatacije krvnih ila s posljedinom hipotenzijom. Znojenje takoer optereuje srce.

4.6.Primjer rehabilitacije Plan rehabilitacije kod sranih bolesnika nakon ugradnje stenta I. korak Sjedenje u krevetu

nakon skidanja elastinog zavoja s ingvinalne jame bolesnik sjedi u krevetu pod kutem od 85 mjeri se krvni tlak svakih 10 minuta prati se srana akcija na monitoru prvo sjedenje traje 30 minuta nakon prvog sjedenja bolesnik sjedi na rubu kreveta sputenih nogu niz krevet 20 minuta krvni tlak se kontrolira svakih 10 minuta prati se srani rad na monitoru slijedi nakon drugog sjedenja bolesnik ustaje i sjeda na fotelju kraj kreveta bolesnik sjedi 30 minuta krvni tlak se izmjeri prije ustajanja, neposredno nakon ustajanja i nakon 10 minuta prati se srani rad na monitoru slijedi nakon treeg sjedenja izmjeri se krvni tlak i puls bolesnika bolesnik sjedi 1 -2 minute na krevetu sputenih nogu uz pomo sestre bolesnik odlazi do umivaonika (u istoj prostoriji) nakon povratka u krevet bolesniku se izmjeri krvni tlak i puls dva sata nakon ustajanja mjeri se krvni tlak i puls bolesniku bolesnik sa sestrom eta po sobi (koronarnoj jedinici) etnja traje 10 - 15 minuta po povratku se bolesniku izmjeri krvni tlak i puls

II. korak Sjedenje na krevetu

III. korak Sjedenje u fotelji

IV. korak Ustajanje

V. korak Hodanje

4.7.Budunost rehabilitacije
o Kardioloki bolesnici : stariji, bolesniji, vie ena, vie komorbiditeta

o Integracija prevencije i rehabilitacije o Pitanja prilagoavanja poveanim potrebama i ogranienim resursima o Poveanje dostupnosti rehabilitacije o Promjena svjesti ljekara i drutva vanosti prevencije i rehabilitacije o Promjena propisa za upuivanje na rehabilitaciju
o

Evaluacija uinaka rehabilitacije na specijalne populacije

o Dalja istraivanja naina intenziteta i naina treninga u odnosu na tip bolesnika i kliniki status o Dalja istraivanja uinaka rehabilitacije kod bolesnika sa zatajenjem srca i loom funkcijom lijeve komore

Slika 4.3.kardiovaskularna prevencija i rehabilitacija postat e glavna zadaa ESC tokom sljedeih 20 godina - predsjednik ESC na kongresu 2000. u Amsterdamu

5.ZAKLJUAK

Bolesti srca i krvnih ila najei su uzrok smrti u Hrvatskoj, a meu njima, na prvom je mjestu ishemijska bolest srca. Prema statistikim podacima svaki drugi graanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih ila. Uz ishemijsku bolest srca, meu 10 vodeih uzroka smrti u Hrvatskoj su jo cerebrovaskularne bolesti te zatajenje srca. Neki od najvanijih rizinih imbenika za razvoj bolesti srca su puenje, poviene masnoe u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizika aktivnost. Pravodobnim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem sistematskih pregleda,samopregleda i drugih dijagnostikih postupaka mogue je uspjeno intervenirati,odnosno poduzeti odgovarajue terapijske mjere u svrhu spreavanja pogoravanja bolesti,razvoja komplikacija i nesposobnosti.

6.LITERATURA
http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/kardiovaskularne-bolesti/831-srcanainsuficijencija http://hr.wikipedia.org/wiki/Aritmija http://www.plivazdravlje.hr/tekst/clanak/16280/Bolesti-srca.html http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrokardiogram

You might also like