ZAVOD ZA

KOLSTVO

Odsje za ontinuirani profesionalni razvoj

MENTORSTVO - priruèni za nastavni e -

 

   

 

Podgorica, 2009.

MENTORSTVO - priruèni za nastavni e -

mr Du an a Popoviæ mr Ljiljana Subotiæ mr Sne ana Grboviæ Ljubica Bulatoviæ

Nata a Gazivoda mr Biljana Maslovariæ

Recenzenti: Doc. dr Sa a Miliæ dr Tatjana Novoviæ

Uredni : dr Dragan Bogojeviæ

Le tor a: Ale sandra Ve oviæ-Ivanoviæ

Dizajn i tehniè a priprema: IVPE

tampa: IVPE

Tira : 1000

 

Izdavaè: Zavod za

 

 

 

Naða Luter e

olstvo

 

 

 

   

 

.....213. .. 2009.     Tira : 1000.. .... Pojmovni : str.... ...... 77-78 i uz te st..... : olstvo...... . [.... [et al...... 371...... . ... 79.. 25 cm 55-76....... Izvod iz recenzije / Sa a Miliæ: str..... .. 2009 (Cetinje : IVPE) .. . ISBN 978-86-85553-68-4 1.......Bibliografija: str. CIP .......... ..         . . .....Podgorica...........3 (497.. COBISS....... 54 Prilozi: str..) .. Podgorica : Zavod za 79 str.. ....16) (035) MENTORSTVO : priruèni za nastavni e / Du an a Popoviæ ....] . . .. ......1. ilustr.CG-ID 13931792 ....

....................................37 6...............................3 1.... .1. Komuni acija 5............... O ... Fle sibilnost uloga.......................... Voditelj.......4........ Faze u prvoj godini izvoðenja nastave. mentorstvu ...............1.14 2............... Uloge mentora..................................2..............3........ Opservacija èasa .... Stru turirani razgovori ...16 2........7 Mentors i proces usmjeren na uèenje.....S A D R A J Uvod... Blo ade u razumijevanju...........................2..........................7 1. 1..................1...... .......1...........1.................28 5...............3. ........................ ......................................................................................4........41                               ........... Ja slu anje.....................................................30 5..................... Saradni .......... 1......8 Vje tine i znanja mentora...........30 5....................2.....23 3.......................... Savjetni .................... 18 3............................ Od nastavni a poèetni a do nastavni a e sperta........ Ka o prepoznati potrebe poèetni a i odgovoriti na njih...............30 5...................................................17 2..1............ ...................11 Koristi od mentorstva.................11 2............ 1...........................23 4... Mentors i ci lus 3........................... .........2..14 2...............3............. Verbalna sredstva usmjerena na uèenje................... Tradicionalni i savremeni pristup mentorstvu.....

.................... 50 8........................... Struèni rad .........53 10......... ............................. Prilozi .......... Formiranje profesionalnog potfolija.............................42               ....................55 Prilog 1: Stadardi za nastavni a poèetni a Prilog 2: Instrument za samoprocjenu nastavni a poèetni a Prilog 3: Instrument za samoprocjenu mentors og odnosa Prilog 4: Dnevni za refle siju Prilog 5: Instrument za procjenu profesionalnog portfolija Prilog 6: Program rada mentora sa nastavni om pripravni om Prilog 7: Primjeri plana rada mentora sa nastavni om pripravni om                     6............ A tivnosti za unapreðenje uspje nosti mentors og procesa....54 11...........44 8.......... Pojmovni .............................................................................51 9.......1..... Ka o pratiti i vrednovati ols i èas?.........1................ Profesionalni portfolio....................7........................................................ ...........

a o biti mentor studentu. a o uop te biti mentor . Mentors i pristup temelji se na razumijevanju naèina na oji uèe odrasli2. Nastavni poèetni treba da vidi sebe. po azala se odmah na on uvoðenja reforms ih rje enja u na e ole i osmi ljavanja pripravniè og sta a i struènog ispita na drugaèiji naèin od dotada njeg. Nastavnici oji stièu nove vje tine i znanja prolaze roz èitav niz faza polazeæi od posmatranja ( a o mentor radi). posebno Odsje u za ontinuirani profesionalni razvoj. Mentorstvo postoji gotovo oduvije u obrazovanju. Krajnji cilj jeste profesionalni razvoj i napredovanje u arijeri1. intera tivan proces oji se odvija izmeðu pojedinaca razlièitog nivoa is ustva i struènosti. jer mentor mo ete biti svom olegi iz one oblasti u ojoj ste najbolji. ao i on vama . da posjeduju mentors e vje tine. veæ ao partnera i olegu svome mentoru. poznaju mentors i proces i na pravi naèin vode nastavni a poèetni a. ne samo valitet rada pojedinca. tj. Mentorstvo postaje sredstvo da se unaprijedi. Ka o biti mentor nastavni u poèetni u.UVOD Onaj o se usudi da poduèava. na raju. poèelo razmi ljati jo                                                                                                                                                         . Mentorstvo podrazumijeva partners i odnos izmeðu mentora i mentorisanog. u ojem struènja (mentor) daje podr u svom olegi a o bi postao efi asniji u radu i doprinio ostvarenju ciljeva ustanove u ojoj radi.vje tina je oja ne postoji u programima za inicijalno obrazovanje na ih nastavni a. od uèenja po modelu do voðene pra se i. u obrazovanju posebno. ne samo ao nastavni a. John Cotton Dana Mentorstvo je naèin na oji se sve vi e uèi u gotovo svim sferama ivota i rada. demonstriranja sopstvene pra se ( a o ja radim) tj. Zato se o ovom pitanju u Zavodu za olstvo. bilo u formalnom ili neformalnom obli u. Izdvojili smo sljedeæu: Mentorstvo je omple san. veæ i valitet rada organizacije u cjelini. do samostalne primjene nauèenog.u oli o je e spert za ne u oblast. Potreba da u obrazovnom sistemu Crne Gore imamo nastavni e obuèene da budu mentori. ni ada ne smije prestati da uèi. a o biti mentor olegi oji eli da uèi od vas. U literaturi se mo e naæi vi e definicija procesa mentorstva. Mentorstvo jeste obli profesionalnog razvoja. U svijetu se razvija ultur a mentorstva ao naèin osposobljavanja i unapreðenja valiteta rada u razlièitim oblastima.

Meðutim. te sada su se u potpunosti ste li (postoje pravilnici. Zavod za olstvo. Program rada mentora sa nastavni om 1 Carmin.: 9-13.   2 Vidi: Intera tivna obu a program za trenere.2. (1988): Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodolo gical.                   . 2008. uslovi da se na tome.prili om onstituisanja Zavoda. International Journal of Mentoring 2. ao dijelu sistema profesionalnog razvoja nastavni a intenzivno radi. Podgorica. C.

                                                                                                                                                                                . O Vu Karad iæ Podgorica 2. ova oblast regulisana je i Pravilni om o polaganju struènog ispita nastavni a (Sl. u oli o je potrebno. dire tor. uraditi priruèni za mentore oji æe nastavnicima mentorima biti smjernica za rad i pomoæ u radu. Podgorica. O Braæa Labudoviæ Ni iæ 4. dire tora i pomoæni a dire tora iz ola: 1.). bilo ao mentorisani. O Milorad Musa Burzan Podgorica 5. Zavod za olstvo 10. list RCG. ta oðe mogu i treba da budu mentori. br. br. is ustva mentora. pomoæni dire tora.. savjetnici i nadzornici.mr Du an a Popoviæ. po potrebi. 68/03). ao i nastavni a predmetne i razredne nastave. Ljubica Bulatoviæ. i drugi nastavnici. prepoznati znanja i vje tine oje treba da posjeduje mentor nastavni u poèetni u i studentu (NPS). bilo ao mentori. Zavod za olstvo 9. a o nastavni u poèetni u i studentu. profesor razredne nastave. mr Ljiljana Subotiæ. uraditi program obu e za mentore NPS-u. O tampar Ma arije Podgorica 3. sistemu profesionalnog razvoja potreban je mnogo veæi broj nastavni a mentora nastavni u poèetni u i studentu. Radna grupa oja se bavila ovim pitanjem formirana je od savjetni a i nadzorni a Zavoda za olstvo. olstvo. definisati mentorstvo iz ugla mentora nastavni u poèetni u i studentu.list RCG.             3 Program rada mentora sa nastavni om pripravni om. Zavod za olstvo 8. nego to æe ih biti proizvedeno u vi e zvanje za dogledno vrijeme. i realizovati ga. samostalni savjetni . O Dr Dragi a Ivanoviæ Podgorica 7. Naime. ta o i svojim olegama. ru ovodilac Odsje a za ontinuirani profesionalni razvoj.. U rad radne grupe u ljuèivali su se. mr Sne ana Grboviæ. list RCG. 4 Osim Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju. Na poèet u rada posebno je bilo va no u azati na razli u izmeðu vi eg zvanja nastavni mentor i mentora nastavni u poèetni u i studentu. Kljuèni zadaci radne grupe bili su: analizirati postojeæa do umenta. Nastavnici nosioci bilo ojeg vi eg zvanja. ao i u idanje moguænosti da se pojedinci profesionalno razvijaju roz proces mentorstva. Zavod za 2006. pripravni a i èlanova omisija u realizaciji pripravniè og sta a i novog naèina polaganja struènog ispita i sl. U s ladu sa Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju (Sl. NVO Pedago i centar Crne Gore. Svetlana Ni oliæ. oordinator a obrazovnih programa. Podgorica 6.). profesor maternjeg jezi a i nji evnosti. mr Biljana Maslovariæ. izvr iti njihovo us laðivanje (pravilinici. 67/03) i Pra vilni om o pripravniè om sta u nastavni a (Sl. samostalni savjetni . nadzorni . Jasmina Vu a eviæ. Èe ati da ne o dobije vi e zvanje a o bi obavljao mentors i posao. pedagoga.pripravni om3 oji se oristi tri godine. znaèilo bi zaustaviti procese obavljanja pripravniè og sta a i polaganja struènog ispita. program. Vesna Orlandiæ. profesor istorije. i. Slaðana Foliæ. Zavod za olstvo. Kovilj a Teodoroviæ.

31/05 i 49/07. biti izabran trebalo bi da znaèi biti priznat za svojevrsnog e sperta oji posjeduje valitete ojima mo e doprinijeti razvoju                       . èlan 103)4 mentora nastavni u poèetni u odreðuje dire tor ustanove na predlog struènog a tiva.64/02. Ia o u Za onu ne postoje uslovi za izbor nastavni a u to zvanje.

sa vje tinama i znanjima oje treba da posjeduje mentor nastavni u poèetni u i studentu. i oba su sistemu profesionalnog razvoja potrebna. ao i poslove i zadat e oje u oli treba da obavlja nosilac ovog vi eg zvanja. Ponosni su na to to su u oli prepoznati ao struène. Odsje u za KPR. Standardi za nastavniè a zvanja. Uporeðivanjem standarda za vi e zvanje mentor.             . a studentu sa tri boda (èlan 19). Navodimo ne e za ljuè e istra ivanja.Za dobijanje vi eg zvanja mentor postoje posebni uslovi i procedura opisana u Pravilni u o vrstama zvanja. U istom Pravilni u mentorstvo nastavni u pripravni u boduje se sa dva. Grupa je. Grupa je. Mentor treba da bude nastavni o i profesionalno. grupa je onstatovala da je vi e zvanje mentor op tije i sveobuhvatnije definisano. na sljedeæi naèin definisala mentorstvo nastavni u poèetni u i studentu: Mentorstvo nastavni u poèetni u i studentu jeste proces u ojem nastavnici daju podr u studentu ili nastavni u poèetni u. Grupa je analizirala standarde za vi e zvanje mentor5. veæ su povezana. ao i potrebe nastavni a mentora i nastavni a poèetni a. naèinu i postup u predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnicima. uslovima. Zavod za olstvo. radne. roz analizu poslova i zadat a mentora nastavni u poèetni u i studentu precizirala specifièna znanja i vje tine oje treba da posjeduje ovaj nastavni (vidi tabelu 2). ao i poslova i zadata a oje treba da obavlja. Analiza a tivnosti oje obavljaju ova dva mentora i definisanje znanja i vje tina oje treba da posjeduje nastavni mentor nastavni u poèetni u i studentu. uz pomoæ sopstvenih is ustava i raspolo ive literature. odnosno svrsishodan i uspje no o onèan pripravniè i sta . 2008. odgovorne i reativne liènosti. i lièn                                                                                                   5 Na a ola. te da mentor nastavni u poèetni u i studentu treba da posjeduje i ne a specifièna znanja i vje tine. realizovali smo istra ivanje oje nam je pru ilo podat e o moguæim naèinima podr e mentora i unapreðenju samog proces. u cilju pru anja podr e nastavnicima mentorima i unapreðenju procesa mentorstva. ne is ljuèuju jedno drugo. oji je primjer drugima. a o bi ih uveli u pra su i doprinijeli sticanju odreðenog is ustva za uspje an zavr eta studija. Podgorica. meðu ojima se nalaze i oni oji se dire tno odnose na vrstu podr e oja je mentorima potrebna: Nastavnici mentori do ivljavaju ulogu mentora ao posebno priznanje od strane uprave ole i ole tiva. omoguæili su grupi da onstatuje da ova dva zvanja. Nastavnici mentori svoj rad veæinom planiraju u s ladu sa Programom                                                                       vlastite profesije. ia o oznaèena istim imenom. Ispitivali smo a o se odvija mentors i proces u olama. od ojih se oèe uje da svoje znanje i is ustvo prenesu olegama oje osposobljavaju za samostalno obavljanje posla. U Zavodu za olstvo.

rada mentora sa nastavni om pripravni om. to potvrðuje pretpostav u da je taj do ument dobra osnova i pomoæ mentoru u procesu planiranja mentors og rada.           . Nastavnici mentori su nedovoljno pripremljeni i ne posjeduju odgovarajuæa znanja i vje tine za realizaciju ovog procesa.

76% obu aprirucni razmjena is ustavavrste pomoci Za izradu ovog Priruèni a posebno su nam bila va na is ustva na ih mentora i pripravni a steèena to om mentors og procesa. Sve navedeno objedinile smo na. najbolji moguæi naèin. u ovom poslu. Izradu ovog Priruèni a podr alo je mi ljenje na ih nastavn a mentora oji su na pitanje: oja vrsta pomoæi bi im. po azati a o to mo e biti jo efi sanije i jo bolje. mr Du an a Popoviæ. ao i veli o i dugogodi nje is ustvo razvijenih obrazovnih sistema Evrope i cijelog svijeta.9% 33. Pedago o-psiholo a slu ba pru a znaèajnu podr u i pomoæ nastavnicima mentorima. ru ovodilac Odsje a za KPR                                                                   . ili samo posjedovanje te literature nije dovoljno. meðutim. po na em mi ljenju.33% 4.Nastavnici mentori ne posjeduju odgovarajuæu literaturu oja bi im pomogla u uspje noj realizaciji procesa mentorstva. bila potrebna i efi asna. Nastavnici mentori u osnovnim olama nijesu imali odgovarajuæu obu u za realizaciju ovog posla. lièna is ustva ( ao èlanova omisije za polaganje struènog ispita). Pra sa æe. odgovorili na sljedeæi naèin: 61.

.

Nastavnici se podr avaju da unaprijede svoja znanja i vje tine a o bi pobolj ali postignuæa uèeni a. O a vim razli ama je rijeè vidi se u tabeli 1: Tabela 1 TRADICIONALNI PRISTUP SAVREMENI PRISTUP Uspjeh nastavni a procjenjuje se na osnovu pripremanja i realizacije nastave.1. jeste unapreðenje valiteta uèeniè ih znanja. u oli o eli da se usavr i ili unaprijedi u oblasti u ojoj je njegov olega veæ postigao zapa ene rezultate ili ima dodatno odgovarajuæe i formalno obrazovanje (specijalistiè e studije. Krajnji cilj mentorstva. oncept je o ojem se promi lja u svim profesijama. zahtijeva da osoba razmi lja o tome oli o je dobro ono to radi. posebna priznanja. Podstièe ta mièenje meðu nastavnicima (ta mièars i sistem). O mentorstvu 1. te na oji naèin to postiæi. sertifi ate i sl. Tradicionalni i savremeni pristup mentorstvu Proces unapreðenja valiteta ojim se osigurava efi asnost i postizanje postavljenih ciljeva. do torat. pa i u obrazovanju. Savremeni pristup mentorstvu razli uje se od tradicionalne pra se oja se. uglavnom. ao jednog od naèina da se unaprijedi valitet rada nastavni a u oli. Podstièe saradnju i razmjenu is ustava ( ooperativni sistem). ta je to to eli da unaprijedi.). ao i ocjena uèeni a u odjeljenju.1. Proces unapreðenja valiteta uop te. sastojala od ontrole i nadgledanja nastavni a. Poznato je da mentora mo e imati bilo oji nastavni iz pra se (ne samo poèetni ).                                                                                           .

Bodovi za struèno usavr avanje sa upljaju se radi bodova. Naglasa je na slabostima. Nastavnici imaju unutra nju motivaciju za unapreðenje valiteta vlastitog rada. uèeni a i vlastitih potreba u odnosu na standarde nastavniè e profesije i donose bodove za struèno napredovanje. Naglasa je na ja im stranama. a ne odra avaju potrebe pra se. Profesionalni razvoj i struèno usavr avanje planiraju se na osnovu procjene potreba ole. Profesionalni razvoj povezan je sa eljom za stalnim unapreðenjem vlastitog rada.Ne po tuju se individualne potrebe. Nastavnici saraðuju sa svojim mentorima i olegama. Nastavnici nedovoljno meðusobno saraðuju. Nastavnici su u ljuèeni u sistem ontrole valiteta. Naglasa je na pojedincu (nastavni u). Profesionalni razvoj povezan je sa ontrolom i provjerom rada nastavni a.                                       . Nastavnici su dio sistema obezbjeðivanja valiteta. Nastavni e motivi e strah od neuspjeha na poslu.

Jedna od va nih fun cija mentora jeste poveæati uspje nost mentorisanog u procesu rje avanja problema i dono enja odlu a na struèan naèin. Da bi se odgovorilo na potrebe nastavni a poèetni a. Ovaj naèin rada sa nastavni om poèetni om manifestuje se u èetiri razlièite oblasti: emocionalnoj. Podr a i podsticanje bez vizije mogu nas ostaviti da na tom putu lutamo bez cilja. ali u irem onte stu moraju biti povezani. 7 Sintagma stvaranje izazova upotrebljava se u znaèenju stvaranja problems ih situ acija èijim rje avanjem nastavni poèetni napreduje. Mentors i proces usmjeren na uèenje U mentors om procesu usmjerenom na uèenje mentor utièe na proces sticanja profesionalnog is ustva nastavni a poèetni a. Èesto se ta podr a sastoji od pomjeranja lupa i formiranja centara uèenja. od veli og znaèaja je da znamo odgovore na pitanja: Ko smo mi ao mentori? Ka o to radimo? ta radimo? Kljuèna omponenta u mentors om procesu usmjerenom na uèenje je jasno razumijevanje uloga i odgovornosti oba uèesni a u tom procesu. 1. ao i                                                                                                                                             . i na emocionalnom i intele tualnom nivou. Prvi ora jeste formiranje identiteta mentora ao ne og o izgraðuje apacitete od druge osobe. a nastavlja se njegovim odr avanjem. metodiè a i struèna literatura i sl. pripremanja posebne oglasne table ili zidnih postav i. Njihova uravnote enost pospje uje napreda i uèenje. stvaranje izazova7. Nastavna podr a obuhvata razlièite izvore oji se tièu ciljeva i sadr aja nastavnog procesa (nastavni programi. do dono enja njiga iz ols e bibliote e i sl. Ovaj jasno stru turiran ulaza nastavni a poèetni a u profesiju trasira njegov put uèenja i napredovanja od poèetni a do is usnog nastavni a. Ovi postupci mogu da fun cioni u nezavisno jedan od drugog u odreðenim situacijama.). graðenje vizije profesije (Ka o vidim nastavniè u profesiju?).6 Lautenet Daloz. Podr avanje. zagrljaj ao nagrada za izuzetan uspjeh ili ne i drugi naèin pru anja podr e na emocionalnom planu. Uloga mentora u tom odnosu je da odr i ravnote u izmeðu tri postup a ojima vodi nastavni a poèetni a roz proces uèenja6: podr avanje. Sama podr a stvara osjeæaj neosnovanog zadovoljstva samim sobom. Jasno je da ovaj naèin podr e pripada fiziè oj podr ci.2. 1998. Mentors i proces poèinje uspostavljanjem odnosa usmjerenog na uèenje. fiziè oj. nastavnoj i institucionalnoj. Izazov bez podr e mo e poveæati uznemirenost i strah od neuspjeha. Pone ad je poèetni u potrebno rame za pla anje.

nastavu i slièno).           . ideje za uspostavljanje organizacionih rutina.         pra tiène savjete zasnovane ( a o raspolagati vremenom. procjenjivanja znanja uèeni planiranje i pripremanje za na istra ivanjima i godinama bogatog is ustva razlièite nastavne stategije.Institucionalna podr a obuhvata informacije oje se tièu razlièitih procedura u oli (procedure vezane za procjenu uspje nosti rada nastavni a. strategije a.

Vje ti mentori uspostavljaju ravnote u izmeðu izazova i podr e. Meðutim. Izazovi treba da budu ciljno usmjereni i zasnovani na podacima oji podstièu na razmi ljanje. da informacije oje dobija od strane mentora primjenjuje i prilagoðava svojoj pra si. a tivno u ljuèivanje poèetni a u rje avanje problema i dono enje odlu a. a o podr a i izazov nijesu uravnote eni. to obuhvata i pru anje pomoæi u analizi informacija o njihovoj uspje nosti i odreðivanju uzroènoposljediènih odnosa. reaguje sa empatijom prihvata osjeæanja i dijeli sa poèetni om brige. dopuns e i dodatne nastave. zahtjevima programa i standardima nastavniè e profesije. onda je od veli e va nosti da preuzima odgovornost za sopstvenu pra su. nudi resurse obezbjeðuje vrijeme i materijale da bi ubla io probleme sa ojima se poèetnici èesto sretaju. lo alne inicijative. osmi ljavanje i realizacija a cionih istra ivanja. strepnje i is ustva. usmjeravanje pa nje na uèenje uèeni a. Da bi napredovao.organizaciju izleta i e s urzija. stvara sigurno o ru enje obraæa pa nju na verbalnu i neverbalnu omuni aciju. ao to je prethodno opisano. nabav u odgovarajuæe literature. pomaganje u identifi aciji i arti ulaciji riterijuma za vr enje izbora i definisanje posljedica tih izbora. U mentors om odnosu usmjerenom na uèenje mentor podr ava na taj naèin to: pa ljivo i sa punim po tovanjem slu a poèetni a oji sa njim eli da podijeli brige. Time se poèetni osposobljava da primjenjuje. planira vrijeme oje mo e biti posveæeno trenutnim i hitnim pitanjima. uspostavljanje veza izmeðu teorije i pra se u uèionici. is ustva i nove ideje. o izvoðenju nastave a o bi podr ao razvoj uspje ne obrazovne pra se. Izazovi. usavr ava i stvara alternativne strategije oje se zasnivaju na potrebama uèeni a. U odnosu oji je usmjeren na uèenje izazovi se stvaraju u o viru sljedeæih a tivnosti: analiziranje pra se roz stru turirane razgovore. Iz is ustva znamo da mentori veæinu svog vremena provode pru ajuæi podr u. uèestvovanje u postavljanju ciljeva i voðenje razgovora oji su ciljno usmjereni. uèe æe u a tivnostima profesionalnog razvoja. du nosti u oli prije i poslije èasova. obezbjeðuje informacije o pra si i opredjeljenjima ole a o bi ubla io i ola ao u ljuèivanje poèetni a u ols u zajednicu. uspostavlja dobre odnose i podstièe na razmi ljanje. razmatranje primjera a uèeniè ih radova i dis usija o pozitivnim i negativnim rezultatima nastavne pra se. poèetnicima us raæujemo moguænost da napreduju i uèe. odsustvovanja i slièno).                                                                                                                                                                 . a o liènim. A o je cilj pripravniè og sta a i mentors og procesa da nastavni poèetni postane samostalan i efi asan pra tièar. strepnje. Na ovaj naèin daje se smisao novim informacijama i is ustvima. ta o i struènim. poèetni treba da razvija svoje apacitete.

Ka o vidim nastavniè u profesiju? Poèetnici te o mogu da predviðaju na osnovu s romnog is ustva ojim raspola u. Nemaju dovoljno referentnih             .

). jo vi e se poveæavala izolovanost oju je osjeæao nastavni poèetni . uspostavljanje i odr avanje mentors og odnosa usmjerenog na uèenje je izazov. odreðivanjem prioriteta i identifi ovanjem resursa za postizanje ciljeva. informacije i nedostat e u odnosu na razlièite vje tine. Mentori treba da brinu o stvaranju ravnote e izmeðu ova tri postup a (podr e. ompetentan nastavni . pomaganjem u identifi aciji ishoda uèenja (za uèeni e) oji su iri po opsegu od jednog cilja. a o bi se poèetni razvijao ta o da mo e da ispuni zahtjevne standarde nastavniè e profesije i savlada izazove profesionalnog ivota. uèi a o da izvodi nastavu. Na ovaj naèin. a istovremeno. a tivnosti predviðene programom rada mentora sa nastavni om pripravni om budu sastavni dio realizacije drugih inicijativa u oli. Ne postoje sjeæanja oja bi izbila na povr inu a o bi predvidjeli ta æe se de avati to om ols e godine.                                                                                                                                                             . ali ostvarljivih oèe ivanja za poèetni a uzimajuæi u obzir standarde oji defini u ta uspje an nastavni treba da zna i mo e da uradi. U odnosu oji je usmjeren na uèenje. Na primjer. izazova i vizije).). ao i izvoðenja nastave. Kada uloga mentora u oli nije bila formalno dodjeljivana. Èa i ad su uloge definisane. Is usni nastavnici su. razvijanjem a cionih planova. uèi iz sopstvenog je umulativno i razvojno. meðutim. Ove omponente omoguæavaju mentoru i nastavni u poèetni u da razmjenjuju pitanja. Treba nastojati da. nastavnici poèetnici su o lijevali da potra e pomoæ. Da le. Mentori treba da. Podr avanjem nastavni a poèetni a na emotivnom. pla eæi se da æe ih smatrati ne ompetentnim. o lijevali da ponude pomoæ da ne bi izgledalo da se nameæu. mnoge a tivnosti iz programa rada mentora sa nastavni om poèetni om mogu se smjestiti u onte st odreðenih relevantnih incijativa oje veæ postoje. razmi ljanje o sopstvenoj profesiji i stvaranje odgovarajuæe sli e posti e se: postavljanjem viso ih.. obli ovanjem profesionalnog identiteta oji je primjer najboljeg to znamo. Izgraðivanje vizije profesije profesiju stvara Nastavni poèetni je onaj oji svi nastavnici. intele tualnom i fiziè om planu ubrzava se njegov razvoj od nastavni a poèetni a a narednim stepenicama u profesiji (nastavni s is ustvom.                                                   Stalno promi ljanje o tome a o vide nastavniè u cjelo ivotnog uèeni a oji eli da se usavr ava.taèa a na osnovu ojih bi predvidjeli dalji razvoj uèeni a u ne oj oblasti. nehotice. pa ljivo balansirajuæi izmeðu podr e i izazova. omoguæavanjem saradnje sa drugim mentorima i drugim poèetnicima. Emotivna sigurnost neophodna je da bi se obezbijedila ognitivna omple snost. dis usije i o rugli stolovi i sl. integracijom sadr aja povezivanjem predmetnih oblasti meðusobno i sa primjenom u stvarnom ivotu. razlièite a tivnosti u radu sa poèetni om mogu se u lopiti u a tivnosti profesionalnog razvoja na nivou ole/vrtiæa (PRN /V) (informacije o nastavnim metodama i njihovoj primjeni. a o mentori ne bi imali dodatna optereæenja. obezbijede sigurno o ru enje gdje neverbalna i verbalna omuni acija u azuje na punu pa nju i viso a oèe ivanja od nastavni a poèetni a.. in luzivno obrazovanje i individualizacija nastavnog procesa. brige. ada god je to moguæe. otvoreni èasovi.

.

.opservacija i tehni e opservacije èasa. po tovanju individualnosti..razvojne faze nastavni a poèetni a.davanje onstru tivne                                             . . . . to om mentors og procesa. saradni .poznavanje programa inicijalnih studija.uloga mentorstva u profesionalnom razvoju...opservacija i bilje enje.metodologija istra ivanja.3. . .uspostavljanje i odr avanje odnosa mentor .tims i rad. .verbalna i neverbalna omuni acija (a tivno slu anje. . . voditelj).uloge mentora (savjetni ..prepoznavanje potreba i izbor a tivnosti za sopstveni profesionalni razvoj.odnosi izmeðu mentora i mentorisanog. postavljanje pitanja.utvrðivanje stanja i procjena potreba. . . U tabeli 2 data su znanja i vje tine mentora oje se. Vje tine i znanja mentora Mentor treba da posjeduje odreðene vje tine i znanja a o bi mogao uspje no da realizuje mentors i proces. .a o uèe odrasli. Tabela 2 Znanja: Vje tine: .1. .mentorisani (odnos zasnovan na povjerenju.praæenje i procjenjivanje ( riterijumi i tehni e). .).). . meðusobno prepliæu i dopunjavaju.

                                  . nastavnici vi e meðusobno saraðuju i razmjenjuju ideje. Prema tim istra ivanjima: poveæava se efi asnost nastavni a u rje avanju problema i dono enju odlu a oje se tièu razlièitih i efi asnih naèina poduèavanja.samoprocjenjivanje i a ciono planiranje.povratne informacije. sedam od deset nastavni a oji bar jednom nedjeljno imaju podr u mentora smatra da su znaèajno unaprijedili vje tine poduèavanja. Koristi od mentorstva Brojna istra ivanja realizovana u svijetu po azuju da postoji vi estru a orist od mentors e podr e nastavnicima. 1. nastavnicima poèetnicima ola ava prelaz sa studija u pras u i poma e im da potencijalni neuspjeh pretvore u uspjeh. . djeca dobijaju valitetnije poduèavanje.4.

oje nastavnicima pru a prili u da razmi ljaju o sebi i svom radu. Razvoj. neophodnu da bi se profesionalni razvoj odista ostvario. hospitovanje od drugih olega. Veoma je va no da uprava pru i podr u mentoru u njegovom radu. . 3. Taj uvid mu poma e da defini e ili izmijeni vlastitu filozofiju poduèavanja. Pred ols a ustanova/ ola ima osoblje oje radi valitetnije. treba da shvati znaèaj uloge mentora i dodatnog vremena oji taj posao zahtijeva. bilo primajuæi ih u svoju grupu/odjeljenje. n 4. 5. v 11. sastanci sa pedago o-psiholo om slu bom i upravom ole. Saradnja mentora sa ru ovodstvom ustanove. veæ saradnici i olege. Nastavnicima raste samopouzdanje. biti priznat za svojevrsnog e sperta i imati ta ve valitete ojima se doprinosi razvoju vlastite profesije. Kada nastavnici dobro rade i posti u svoje ciljeve. p.Uprava ole/vrtiæa. Uspje na saradnja mentora sa upravom                                         Koristi od mentorstva imaju i pred organizacije: ols e ustanove i ole ao                                                                       . Na taj naèin mentor izlazi iz profesionalne izolacije ojoj su mnogi nastavnici izlo eni. Priznanje. Ta oðe. Od osobe oja je mentor zahtijeva se da savlada ne e nove vje tine i znanja a o bi uspje no obavljala ulogu oja joj je dodijeljena. Nova znanja i posebna uloga. Meðu svim zaposlenim zaista se stvara atmosfera cjelo ivotnog uèenja. oji je primjer drugima. Mentor ima prili u da se sretne i dru i s olegama bilo roz posjete drugima. Koristi ima i nastavni oji obavlja posao mentora. da po tuje i uva ava plan rada mentora sa nastavni om poèetni om i obezbijedi moguænosti za njegovu realizaciju (prostor za sastan e. Radeæi s nastavnicima poèetnicima mentor promi lja o vlastitoj pra si. posebno dire tor. preispituje svoj rad i uvjerenja oja ima o nastavi i obrazovanju uop te. Povezanost. i lièno i profesionalno. roditeljima i predstavnicima lo alne zajednice i sl. 4. Razli u izmeðu mentora i evaluatora treba jasno napraviti i predstaviti i nastavnicima i upravi (tabela 3). Biti izabran za mentora znaèi dobiti priznanje za zasluge. i da ste nu osjeæaj da su oni gospodari svog procesa uèenja. povjerljive osobe sa ojima treba odr avati otvorenu omuni aciju. Journal of staff development. (1990): The benefits of an induction program for experienced tea chers.8 Killon P.. Mentori nijesu procjenjivaèi i ocjenjivaèi. 1. 4. uoèi potrebno vrijeme i dodatno anga ovanje oje je neophodno za obavljanje mentors og posla. i sama organizacija je produ tivnija. 2. J. 32 36. Kljuèni element uspje nog mentors og odnosa sa nastavni om je povjerenje. 3. Mentor je svojevrsni voða u obrazovanju. Osoblje je zadovoljnije i motivisanije za napredovanje. jer je to naèin da se i on profesionalno razvija8: 1. 2.).

to jest.       . unapreðivanje postignuæa pojedinaca sa ciljem da postanu efi asniji i uspje niji nastavnici.ostvaruje se ada i jedni i drugi podr avaju cilj mentors og pristupa.

Tabela 3 Razli a izmeðu uloge mentora i uloge procjenjivaèa jasna je u sljedeæim va nim oblastima podr e:

MENTOR

.. PODRUÈJE

..

PROCJENJIVAÈ Gradi povjerenje i unapreðuje vje tine nastavni a. 1. Uloga Procjenjuje efi asnost rada nastavni a. Postavljaju ih nastavnici. 2. Kriterijumi procjene Postavlja ih uprava vrtiæa/ ole. Strategije poduèavanja u grupi/odjeljenju. Naèini na oje djeca uèe. Pona anje 3. Teme oje se po rivaju U upno profesionalno postignuæe. Donosi ih nastavni . 4. Vrednosni sudovi Donosi ih uprava vrtiæa/ ole. Odreðuje je nastavni .

 

 

 

   

 

 

 

 

 

 

 

 

5. Uloga posmatraèa Odreðuje je uprava vrtiæa/ ole. Formativna, to om cijele godine. 6. Procjena uspje nosti Sumativna, za razdoblje oje odredi ustanova.

 

 

 

9 U literaturi o mentorstvu oristi se termin onsultant i onslutovanje ao pos ebnan naèin savjetovanja. Sli a 1 SAVJETNIK SARADNIK VODITELJ 1. 2. 2. voditelj). do ga mentor samo vodi roz taj proces (sli a 1).). saradni i voditelj. ao i njegovo vlastito i sl. oristiæemo termin savjetni i savjetovanje.     Postoje dva osnovna polazi ta na osnovu ulogu æe imati u mentors om procesu: ojih mentor odluèuje oju             Mentors a podr a zavisi od toga u ojoj fazi razvoja se poèetni i ta mu. zaista. U ulozi savjetni a obaveze i poslovi mentora su najobimniji. uèe æe u analizi sopstvenog rada ( ta se dogodilo. naèin na oji nastavni u poèetni u predstavlja informacije. naèin na oji obja njava ras ora izmeðu planiranih ciljeva i stvarno postignutih rezultata. za to nalazi nastavni nastavni napreduje. U istom znaèenj u. u ovom Priruèni u. Uloge mentora Mentor mo e imati tri razlièite uloge: savjetni / onsultant9. treba. mentorisani preuzima veæinu obaveza i poslova. 54.                                                                           . zavisno od potreba nastavni a poèetni a u odreðenoj situaciji (savjetuje. odnosno u znaèenju oje smo dali u Pojmovni u str. Ka o vrijeme prolazi i mijenja se i olièina informacija i znanja oju on ima. Zauzimanjem razlièitih uloga u svome radu. a a o proces napreduje i uloge se smjenjuju (saradni . mentor pru a upravo onu vrstu podr e oja je nastavni u u tom trenut u najpotrebnija. saraðuje ili vodi).

o standardima i uspje noj pra si. Uloga savjetni a daje moguænost da se nastavni u poèetni u prenesu znaèajne informacije o procedurama u oli (za oni i pravilnici. propisi i pravila u oli.olièina informacija i analiza oju daje MENTOR -znanje NASTAVNIKA. i obja njava. na primjer . uèestvovanjeu analizi   Prva ategorija obuhvata procedure u oli. daje informacije ili nove ideje. o programima i njihovom sadr aju.A o sa nastavni om poèetni om razgovara iz pozicije savjetni a. mentor sam analizira situaciju.1. o uèenju i onima oji uèe.   Mentor oji savjetuje pru a informacije iz dvije va ne oblasti: a o fun cioni e i a o se organizuje vaspitno-obrazovni proces.                                               ola oli 2. u ljuèujuæi i za ons u i drugu regulativu. pedago a i druga do umentacija). za to je do odreðene pojave do lo. . Savjetni             . na primjer. mogu biti pitanja oja se odnose na disciplinu u . To.

Mentor. Predla emo da to budu najmanje tri ideje. ban a ideja o uspostavljanju odreðenih rutina rada u uèionici uvije æe biti dobrodo la na samom poèet u ols e godine. potom. evo za to je to va no. U protivnom. matièna njiga. ban a ideja se stvara proa tivno10. ali ne mora biti prihvaæen. Ban a ideja ta oðe obezbjeðuje mentorovo is ustvo ao podr u.       zatim naèin dobijanja odobrenja za izlet ili e s urziju. svjedoèanstva i nji ice.. Na osnovu oba instrumenta mo e se promi ljati o èasu.. BANKA IDEJA. tra ite od nastavni a poèetni a da obrati pa nju na naèine postavljanja pitanja. UGLEDNI ÈAS. mentor mo e reæi: Evo na ta ja obièno obratim pa nju u situaciji ao to je ova. u                                                                                                                                                                                     . Korisna strategija jeste pru anje ta. a evo i naèina na oji se to mo e uraditi . Na taj naèin nastavnici poèetnici imaju moguænost da prave izbore i donose odlu e zasnovane na relevantnim informacijama. ao i razloge za onaèni izbor odreðene a tivnosti. treba mu ponuditi meni ideja. metode i oblici rada. Ne e od strategija oje mentori mogu primjenjivati iz uloge savjetni a RAZMI LJANJE NAGLAS. nastavne strategije i tehni e. za to i a o informacija u vezi sa ne om idejom ili predlogom. veoma je va no da nastavni u poèetni u bude na raspolaganju onda ada uvidi da mu je potrebna.. naèin podjele u grupe itd. ada nastavni poèetni napravi izbor. nastavni poèetni æe dublje razumjeti sam proces rje avanja problema. Ugledni èas pru a jasan primjer dobre pra se prilagoðen potrebama nastavni a poèetni a. Na ovaj naèin on ima moguænost da izabere i pri tome se osloni na mentorovo is ustvo.. Korist od demonstracije je veæa u oli o mentor pa nju nastavni a poèetni a usmjeri na odreðene segmente rada prije izvoðenja samog èasa. Na primjer. Ka o bi se ova strategija uèinila usmjerenom na uèenje. nastavni poèetni uèi a o da primijeni princip. Kora dalje jeste da. Na primjer. Druga ategorija u ljuèuje informacije o nastavnom procesu (nastavni programi. Meðutim. Za formalniju strategiju posmatranja mo e se oristiti èe lista. ostala bi u domenu dobrog savjeta oji mo e. organizacija rada u uèionici.). Demonstracija je dobar naèin za preno enje uspje ne pra se.). do meni predstavlja spontano stvaranje predloga. Jedna o je va no i to to se razmi ljanjem naglas razbija mit o tome da is usni nastavnici uvije i za sve imaju spreman odgovor. ao i pojedinaènu ideju. moramo mu ponuditi moguænosti za to. Arti ulisanje riterijuma za dono enje odlu a èini nastavni a poèetni a sposobnim za rje avanje problema. Kada mentor pove e odreðenu strategiju sa op tim principima dobre pra se. razmatra ta jo treba uzeti u obzir. Ka o nastavni poèetni nema dovoljno is ustva na oje bi se mogao osloniti. A o je u mentors om procesu na a namjera da poveæamo apacitete nastavni a poèetni a a o bi mogao samostalno da odluèuje. Na primjer. upravljanje vremenom. MENI IDEJA. mentor tra i od njega da obrazlo i svoju odlu u.10 POJMOVNIK. Snima èasa mo e se oristiti na on to je èas zavr en. Kada mentor izlo i naèin razmi ljanja oji vodi do odreðenog rje enja. na osnovu predviðenih potreba nastavni a poèetni a. a o voditi pedago do umentaciju (planovi rada.

.

ao i predstavljanjem moguænosti profesionalnog razvoja. Upotrebom zamjenica poput nas. onaèno. onaj oji je najvi e u ljuèen u ne u a tivnost ili je odgovoran za nju. ada to om razgovora ispliva centralno pitanje. èa .2. Saradni                                                               . Posmatranje snim a dobrog èasa pru a moguænost neposredne analize uspje ne pra se. ili. a o bi se do lo do zajedniè og razumijevanja i produ tivnih ishoda. procjenu i. Do uloge saradni a dolazi se uglavnom spontano. tj. Snimci mogu biti upljeni ili napravljeni u samoj oli. uzajamno po tovanje i zajedniè i napreda .: ta o da imamo spisa od sedam stav i o ojima treba da promislimo. LITERATURA. obuhvata zajedniè o uèenje. a o bi unaprijedili valitet rada. zaustavlja snima a o bi usmjerio pa nju nastavni a poèetni a na te segmente ili tra io predviðanje i uoèavanje uzroèno-posljediènih odnosa prije nastavljanja proje cije. on i nastavni zajedno analiziraju situaciju. Video zapis omoguæava da usporavamo i ponavljamo veoma slo ene i zanimljive situacije u nastavnoj pra si. Odabir prioriteta. Veoma je va no oduprijeti se sopstvenoj impulsivnosti i odmah uraditi analize i saop titi svoja promi ljanja.SNIMLJENI ÈASOVI. poruèuje mu da vjerujemo u njegove liène i profesionalne apacitete. promi ljanje i odluèivanje prili om rje avanja problema. parafraziraju i razmatraju. Saradniè a intera cija podrazumijeva zajedniè u analizu.. A o je mentor u ulozi saradni a. Pa ljivo pravljenje pauza i parafraziranje od strane mentora otvara emotivni prostor i prostor za razmi ljanje u ojem se ova uloga u potpunosti ostvaruje. onda istièe ljuène segmente oji pra su èine uspje nom ili. U ovoj situaciji mentor i nastavni poèetni zajedno dolaze do relevantnih informacija. na osnovu sopstvene procjene ili osjeæanja oja bi uloga najbolje odgovarala u datom trenut u. naizmjenièno slu aju. mentor usmjerava nastavni a poèetni a a pronala enju a tuelnih informacija i razumijevanju potrebe cjelo ivotnog uèenja. SAVREMENA ISTRA IVANJA. Izbor uloge saradni a upuæuje na po tovanje i oèe ivanje saradniè og odnosa.                                                                                                     2.) mentor se mo e pomjeriti u ulogu voditelja ili savjetni a. Upuæivanjem na struène ud beni e i èasopise. ao osnovna ara teristi a saradnje. Obje strane uèestvuju. pronalaze relevantne informacije i predla u nove ideje. primjenu mo e vr iti bilo mentor bilo nastavni poèetni . Kada mentor posmatra snima iz pozicije savjetni a. Na on parafraziranja (npr. Reciproènost. analizom savremenih istra ivanja obrazovne pra se. Pauza ojom se nastavni u poèetni u ostavlja vrijeme da razmisli i iznese svoje ideje. ada mentor defini e problem ili izdvoji odreðeni zadata . na e i mi ili mi smo nastavni poèetni se poziva da bude a tivan saradni . Ovo je èest sluèaj onda ada je problem uoèen i definisan i treba pristupiti njegovom rje avanju..

.

Dodatno. Zajedniè i rad na planiranju èasa i produ avanje te a tivnosti ta o to æe mentor i nastavnii poèetni zajedno odr ati èas. donosi rje enja. S obzirom na to da ova strategija nema za cilj procjenjivanje. Jedna od osnovnih a tivnosti saraðivanja jeste zajedniè o pri upljanje informacija. dobro je sve to padne na pamet.11 Bujica ideja (brainstorming) je tehni a/strategija uèenja to om oje pojedinac ili grupa imaju moguænost da predlo e to vi e ideja za datu temu ili problem. AKCIONO ISTRA IVANJE. 12 Studija sluèaja je tehni a/strategija uèenja to om oje. dobija mnogo razlièitih ideja. Mentorova uloga je da vodi razgovo r. iznosi nove ideje i rje enja i uoèava eventualni ras ora izmeðu postavljenih ciljeva i postignutih rezultata. to neobiènija ideja to bolje. 2. Istra ivanje tipa studije sluèaja iz pozicije saraðivanja mo e biti interesantno is ustvo uèenja za oba uèesni a u procesu. ombinovanje i razvoj ideja i sl. Studije sluèaja pru aju moguænost za dijalog o pra si. na osnovu realne ituacije. èitaju èlan e o savremenim istra ivanjima u oblasti rada u uèionici. ao i moguæih rje enja odreðenih problema.   ZAJEDNIÈKO PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE. realizuju sopstvena istra ivanja i sl. Pro irivanje odnosa prijatelja u uèenju na vi e formalan proje at a cionog istra ivanja produbljuje uèenje i podstièe znati elju o sopstvenoj pra si. uspostavljanje norme e sperimentisanja u arijeri jednog nastavni a dobar je naèin da nastavni poèetni formira profesionalnu viziju do ivotnog uèenja. Voditelj A o je mentor u ulozi voditelja. rje ava probleme. vantitet donosi valitet. Zajedniè i cilj podstièe nastajanje novih ideja. STUDIJE SLUÈAJA12.. Mentori usmjereni na uèenje treba da budu sigurni da su nastavni a poèetni a u potpunosti u ljuèili u proces. Mentor i nastavni poèetni mogu postati prijatelji u uèenju odluèujuæi da zajedno istra uju nove metode i strategije uèenja. njenom primjenom mentor zadr ava ulogu saradni a. tada nastavni poèetni analizira situaciju. Pri tome se primjenjuju s ljedeæi principi: princip neprosuðivanja. grupa vr i analize. Na taj naèin ot rivaju se uzroci dogaðaja.3. Otvorena priroda veæine sluèajeva nudi moguænost razmatranja omple snosti procesa nastave. Uèenje se produbljuje ada se prepoznaju i saop te povratne informacije o zajedniè om e sperimentisanju. reirajuæi ta o istins u saradnju. Ne e od strategija oje mentori mogu primjenjivati iz uloge saradni a BUJICA IDEJA11.                                                                         ivotne s                                     .. te na osnovu toga postave novi ciljevi uèenja i razmjene. dobar su primjer saradniè og odnosa. PRIJATELJI U UÈENJU.

Oèe ivani rezultat rada iz ove uloge jeste veæa struènost nastavni a poèetni a ada su u pitanju: planiranje. promi ljanje o pra si. rje ava probleme.                       . dono enje odlu a o pojedinostima oje se tièu nastave. Ta o mu omoguæava da pro iri sli u o svom radu i uvidi va ne pojedinosti. razmatra i obja njava ciljeve i sl.pita i parafrazira. U ulozi voditelja mentor podstièe nastavni a poèetni a da razmi lja o pojedinim va nim pitanjima.

po definiciji. promi lja. Vje ta primjena razlièitih uloga mentora u procesu usmjerenom na uèenje. ada su u pitanju izbori. Ne e od strategija oje se mogu primjenjivati iz uloge voditelja ULOGA MENTORA KOJA NEMA ZA CILJ PROCJENJIVANJE. moguænosti i povezivanja. Na primjer. rje ava probleme i pravi odreðene izbore. 2. Jedine procjene su one oje nastavni poèetni obavlja do planira.4. Treba pitati o uspjesima. Va no je istaæi da mnoge strategije. Kao savjetni mentor mo e u azati na ono to primjeæuje ili prepoznaje u pogledu rada uèeni a sa pozicije stru e (jezi . ao i zajedniè i definisani ciljevi i jasnost ishoda od posebnog su znaèaja za uspjeh. brigama ili bilo èemu to je nastavni u poèetni u potrebno da razmotri. pravi pauze i pita o detaljima. ao i da samostalno uèi.2. podstièe nastavni a poèetni a da uèi od i sa mentorom.. Ova pitanja. na primjer. To om vremena nastavni poèetni samostalno provjerava sebe oristeæi pitanja oja mu je postavljao mentor to om procesa. u zavisnosti od mentorove procjene. Uloga voditelja je. parafrazira. u ljuèujuæi ne oli o onih oje smo prethodno opisali. POSTAVLJANJE PITANJA. Razgovor se mo e pomjeriti a poziciji saradni a ada se. Fle sibilnost uloga                                                                                                                                                     . povjerenje i izgraðen odnos. biologija. Verbalna sredstva usmjerena na uèenje).U ulozi voditelja mentor podr ava stvaranje ideja nastavni a poèetni a ta o to postavlja pitanja. Pri tome treba oristiti pitanja otvorenog tipa. uzorci uèeniè ih radova mogu se analizirati iz sve tri uloge. intera cija oja is ljuèuje procjenjivanje. Ili. uoèe i izdvoje razlozi za uspjeh ili neuspjeh uèeni a.. Pitanja sa veæim brojem moguæih odgovora podstièu razmi ljanje i daju moguænost izbora (poglavlje 4. ta o to se prepoznaju i uspjesi i oblasti u ojima bi nastavni poèetni mogao jo da napreduje. U sva oj poziciji. usmjerena su i na za to. Mentor vodi razgovor usmjeren na potrebe i interesovanja nastavni a poèetni a ada je u pitanju njegov dalji razvoj. osim to se odnose na ta se desilo i a o je bilo ada se analiziraju pro li dogaðaji ili ta i a o raditi ada se planiraju naredne a tivnosti.). mentor se mo e pomjeriti u ulogu voditelja ta o to æe od nastavni a poèetni a tra iti da pronaðe sliène primjere u drugim uèeniè im radovima ili da utvrdi ne e uzroèno-posljediène veze ada je uspjeh uèeni a u pitanju. Krajnji cilj ove uloge jeste razviti unutra nje snage nastavni a poèetni a za samostalno uèenje. Razgovori o ciljevima biæe svrsishodni ada se balansira podr a sa izazovima. putem ori æenja strategije bujica ideja. matemati a. DEFINISANJE CILJEVA. mogu da se prilagode a o bi se us ladile sa sva om od navedenih uloga.

Is usni mentori oslu uju i bilje e naèine na oje nastavni poèetni opisuje probleme i brige. predstavlja ljuèni napreda . Izbor uloge zavisi i od resursa ojim nastavni poèetni raspola e za rje avanje on retnog problema.                                         . Sve do ne sazna a o nastavni poèetni vidi problem. Oni uglavnom zapoèinju razgovor iz blage pozicije voðenja oja je otprili e ne to izmeðu saraðivanja i voðenja. Sagledavanje problema. mentor obièno ne zna oju ulogu da odabere. samo po sebi.

Kada se rje ava problem, njegovo definisanje i opisivanje je podjedna o va no ao i dola enje do rje enja. U oli o se neprestano pris aèe u pomoæ davanjem savjeta, to mo e stvoriti zavisnost nastavni poèetnii æe oèe ivati da uvije dobije gotovo rje enje. Samostalno uoèavanje problema i njegovo obja njenje u osnovi su sva og razvoja i napret a. Mentori oji su orijentisani na razvoj moraju imati na umu da ne smiju gubiti iz vida iri onte st, a o bi mogli da, ulazeæi iz jedne uloge u drugu, odgovore na problemati u i emocije sada njeg trenut a. U razgovoru to om ojeg se promi lja, percepcije i perspe tive nastavni a poèetni a su, na poèet u, mnogo va nije nego bilo ta drugo to mentor smatra da se desilo. To va i i u sluèaju ada je prisustvovao tom dogaðaju, ili ada nije, posebno a o je u pitanju opservacija èasa. Komentari, povratne informacije ili predlozi za unapreðivanje oje mo e uputiti mentor, treba da uva avaju onte st nastavni a poèetni a (njegova znanja, vje tine, njegov svijet i viðenje svijeta). Kada je ne i problem prepoznat i definisan, mentor tada mora izabrati najade vatniju ulogu iz oje æe reagovati u datoj situaciji. Ovaj izbor zavisi od znanja, vje tina i emocionalnih resursa ojima nastavni poèetni raspola e u toj situaciji. Izbor, ta oðe, zavisi i od znanja, vje tina i emocionalnih resursa mentora. Mentori poèetnici èesto biraju ulogu savjetni a jer im nedostaju znanja i vje tine za ulogu voditelja i saradni a. Èesto se pres aèe definisanje problema i tra enje rje enja i prelazi dire tno na ono: evo a o ja to radim. U oli o se èini da je nastavni poèetni zbunjen i da mu ponestaje ideja za rje enje problema ili realizaciju odreðenog cilja, mentor tada treba da mijenja ulogu. Kao savjetni , on mo e predlo iti ne e od naèina da se razmisli o problemu i ponuditi moguæe a tivnosti. Zatim, prelazi u ulogu voditelja a o bi nastavni u poèetni u pomogao da razmotri predlo ena rje enja i osmisli ora e oje treba preduzeti. Pa ljivim praæenjem razmi ljanja i stvaranja ideja nastavni a poèetni a, mentor pode ava svoje djelovanje i odluèuje da li æe ostati u ulozi voditelja ili preæi u ulogu saradni a ili nazad - u ulogu savjetni a. Isto ta o, mo e se desiti da mentor u ulozi voditelja ili saradni a uvidi da nastavni poèetni nema ideja i ne pronalazi puteve za rje avanje problema. Mentor oji je toga svjestan, tada uzima ulogu savjetni a a o bi pru io informacije i dao svoje predloge. Neverbalna omuni acija u o viru razlièitih uloga. - Neverbalna sredstva, ao to su dr anje tijela, gesti ulacija i intonacija glasa dis retni su po azatelji uloge oju mentor zauzima. U ulozi savjetni a, dr anje je uspravno sa laganim naginjanjem od stola. Mentorov glas je manje ritmièan, a vi e uvjerljiv u odnosu na glas uloge voditelja. To je dr anje i glas is ustva i mudrosti, i oristi zamjenicu ja ao u primjeru: Evo a o ja... U ulozi saradni a, dr anje je, u prenesenom znaèenju, a èesto i fiziè i rame uz rame. Ton glasa je olegijalan, samouvjeren, to je glas oji poziva na saradnju. Naizmjenièno se oriste zamjenice mi i Vi (ti). U ulozi voditelja vi e je prisutan onta t oèima, nagla ena neposrednost, naslanjanje i vi e ritmièni obrasci govora. Glas poziva na saradnju i otvorenost. Stvara se psiholo i bezbjedan prostor za mi ljenje i promi ljanje. Dominira zamjenica Vi (ti) ao u primjeru: Da le, Vi primjeæujete da u Va oj uèionici...

 

 

       

 

 

   

   

 

 

 

 

     

 

 

     

 

   

 

 

 

 

 

 

 

     

 

 

 

   

 

 

 

 

 

   

 

 

 

   

   

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

   

 

 

   

 

 

 

 

 

 

         

     

     

 

 

   

Struèno mentorstvo zahtijeva èitav repertoar znanja i vje tina za u ljuèivanje nastavni a poèetni a u produ tivne formalne i neformalne

 

 

 

 

razgovore. Ovi profesionalni resursi pru aju osnovu za uspje ne i produ tivne razgovore sa olegom. Svestranost je va na. U bilo ojem razgovoru, bilo oja od tri uloge mo e biti odgovarajuæa. Èitajuæi verbalne i neverbalne signale nastavni a poèetni a sa ojim radi i odgovarajuæi na njih, mentor mo e fle sibilno zauzimati razlièite mentors e uloge. Ta fle sibilnost u ulogama ljuè je uspje nog mentors og odnosa, ao i podr e i razvoja nastavni a poèetni a. A o je cilj da se od nastavni a poèetni a poveæa apacitet za samousmjeravanje, onda mu mentor mora onstantno nuditi moguænosti razmi ljanja, promi ljanja i rje avanja problema to om uèenja o tome a o se priprema i realizuje nastavni proces. Sposobnost mentora da ontinuirano predviða, nadzire i fle sibilno mijenja svoje uloge omponenta je od su tins og znaèaja za razvijanje i odr avanje odnosa usmjerenog na uèenje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

 

 

   

 

 

     

 

 

uèenju. Upoznati nastavni a poèetni a sa standardima nastavniè e profesije. nastavnom programu i dobroj pra si. Uspostaviti saradniè i odnos ao               . Zajedniè i doæi do informacija.TABELA 4: ULOGE MENTORA C I LJ E V I SAVJETNIK SARADNIK VODITELJ Pru iti informacije i savjete o procedurama u ustanovi. uèenicima. ideja i rje enja.

standard profesionalne pra se.                   . dono enje odlu a i promi ljanje o pra si nastavni a poèetni a. Nuðenje menija sa opcijama oje treba razmotriti. Podr ati stvaranje ideja. neformalno i roz otvorene èasove. Demonstriranje procesa i procedura. A K T I V N O S T I Obezbjeðivanje resursa i upuæivanje na istra ivanja. Poveæati sposobnost nastavni a poèetni a za samousmjeravanje i samouèenje.

Razmjenjivanje principa dobre pra se roz odgovore na pitanja ta. Nuðenje struènih omentara o uzorcima uèeniè ih radova. Planiranje e sperimenata oji æe se isprobati u uèionici i poreðenje bilje i o rezultatima. za to i a o u odnosu na probleme i predlo ena rje enja. Zajedniè o planiranje i zajedniè o realizovanje èasova. sa osobama odgovornim za usavr avanje i razvojne resurse na nivou obrazovne ustanove i ire. po potrebi.Upoznavanje. Naizmjenièno parafraziranje i izrada rezimea sopstvenog izlaganja i                                     . Definisanje predstavljenih problema u o viru ireg onte sta i obezbjeðivanje struènih naèina za pristupanje Bujica ideja. Zajedniè o analiziranje uzora a uèeniè ih radova Zajedniè o definisanje problema i predlaganje moguæih naèina za njihovo rje avanje.

parafraziranje i istra ivanje specifiènosti oje podr avaju planiranje. percepcije. parafraziranje i istra ivanje specifiènosti oje iznose na vidjelo perspe tive. Zadr avanje uloge oja is ljuèuje procjenjivanje. parafraziranje i istra ivanje specifiènosti a o bi nastavni poèetni bolje upozao sebe i razvio svijest o sebi ao nastavni u. sa punom pa njom na emocionalnim i mentalnim procesima od nastavni a poèetni a. Naizmjenièno nuðenje ideja i ohrabrivanje nastavni a poèetni a da i on da svoj doprinos. probleme i brige nastavni a poèetni a. Postavljanje pitanja. rje avanje problema i promi ljanje o pra si nastavni a poèetni a.ohrabrivanje nastavni a poèetni a da parafrazira i rezimira do stvara ideje i razmi lja. Postavljanje pitanja. Postavljanje pitanja.                                                 .

. obratite pa nju na.. Kori æenje zamjenice ja: Evo a o ja razmi ljam o problemima ao je ovaj .problemima i brigama. S I G N A L I Kori æenje uvjerljivog glasa... Isticanje principa dobre pra se na ojima se zasnivaju izvr eni izbori. imajte na umu da. Kori æenje fraza za oznaèavanje nagla avanja poput: veoma je va no da.           to ..... o Uspravno sjedjenje ili sa blagim naginjanjem natrag od stola.

.. Kori æenje fraza poput: Hajde da razmislimo o. Kori æenje zamjenica mi i nas.. onta ta   Kori æenje glasa saradnju.. Prili om odgovaranja. Ka o bismo mogli. Na oje naèine biste mogli da.? . . ao:       Puna pa nja i odr avanje oèima. pa nja je usmjerena na zajedniè i problem. oristi se obrazac pauziranja i parafraziranja da bi se podsta lo na razmi ljanje ili istra ivanje specifiènosti. Hajde da naðemo. Vi ste zabrinuti za. oja podstièu na . .... oji poziva na                   Sjedjenje rame uz rame. .Kori æenje samouvjerenog glasa i glasa oji poziva na saradnju..? Kori æenje zamjenice Vi ao u: Da le.   Postavljanje pitanja razmi ljanje..

Ne mo ete voditi                                   . Mentori moraju pa ljivo nadzirati sopstvene a tivnosti ada su u ulozi saradni a.? P A NJ A! U oli o se pretjerano oristi uloga savjetni a to mo e dovesti do zavisnosti od mentora prili om rje avanja problema. Pogre no saraðivanje onda postaje preru eno savjetovanje. zauzimanje ove uloge mo e ga frustrirati. A o to nije sluèaj. obièno ne omoguæava razvijanje sposobnosti nastavni a poèetni a za primjenu znanja u novoj situaciji ili samostalno rje avanje problema. Uloga voditelja podrazumijeva da nastavni poèetni posjeduje resurse za stvaranje ideja.Koje su opcije o ojima razmi ljate? Koje su to veze oje ste napravili izmeðu... Davanje savjeta bez obja njenja za to je uraðen taj izbor. Njihov entuzijazam i zagrijanost za temu ili problemati u mo e prevaziæi namjeru da se zajedniè i doðe do ideja i moguæih izbora.

onoga o o tome o èemu govorite ne posjeduje odgovarajuæa poèetna znanja.     . vje tine i is ustva.

is ustva i osnovna znanja o nastavi. oèe ivanja i emocionalne faze roz oje poèetni prolazi to om prve godine izvoðenja nastave. Ove studije u azuju da nastavni e poèetni e brinu uèenici. Slijede ideje o primjeni tri uloge nastavni a mentora roz sva u od navedenih faza. Mentors i ci lus 3. Postoje razli e u metodama rje avanja problema ojima daju prednost. Ta lista po lapa se sa rezultatima drugih studija (Bullough 1989. planiranjem. Iz navedenog mo e se za ljuèiti da poèetni e brine ono to treba da rade. Moguæe je. proæi roz sve ove faze to om prve godine rada (pripravniè og sta a). obnavljanje i refle sija. Pet faza oje su istra ivaèi prepoznali jesu: oèe ivanje. ipa . ta uop tavanja orisna su za predviðanje i odgovor na potrebe poèetni a. u li u uèionicu. upravom i roditeljima. a) Oèe ivanja   Nada je uzbuðena i uznemirena zbog poèet a svoje prve godine u oli.2. 3. Ia o sva i nastavni ne prolazi u potpunosti roz navedene faze. po prvi put. U studiji oju je uradio Simon Veenman (1984) vi e od 1000 poèetni a rangirali su brige oje su imali prije nego to su. prepoznavanje i razumijevanje ovih faza poma e mu da uspostavi ravnote u izmeðu podr e i izazova. Ka o prepoznati potrebe nastavni a poèetni a i odgovoriti na njih Potrebe poèetni a veoma se razli uju. napraviti generalizacije oje se odnose na potrebe. Faze u prvoj godini izvoðenja nastave Istra ivaèi ove oblasti identifi ovali su niz mentalnih i emocionalnih izazova oji se odigravaju to om prve godine rada.                                                                                                               .3. najvjerovatnije. to se tièe mentora. Cover t et all 1991). Brinu ih i odnosi sa olegama. motivisanje uèeni a. izvr avanjem svih radnih zadata a i uspostavljanjem ravnote e izmeðu liènog i profesionalnog ivota. disciplina u uèionici. stilovima uèenja i obrazovnoj filozofiji. jer sva i pojedinac donosi razlièita viðenja. ada to da urade i da li æe uraditi dobro ili ne. Za poèetni a je orisno da razumije da æe. Odell 1986. izra avaju zabrinutost u vezi sa rasporeðivanjem vremena. ocjenjivanje i diferencirana nastava. razoèarenje. pre ivljavanje.1. Ta oðe.

Ima povjerenja u svoje znanje i eli da ga na pravi naèin prenese svojim uèenicima. Jedva èe a da uðe u uèionicu i sve pripremi. sa olegama. Glavne brige su: organizacija prostora u uèionici. Ulaze u uèionicu sa posveæeno æu i èesto nejasnim i idealistiè im shvatanjima o tome a o da ostvare svoje ciljeve.                       . Poèetnici formiraju svoja oèe ivanja na osnovu is ustava oja su ste li do su ao studenti izvodili nastavu. lociranje nastavnog materijala i uspostavljanje odnosa sa uèenicima i njihovim roditeljima.

Pita se da li to ona zaista mo e. Realnost poèinje da izbija na povr inu. ao i u njihovom odnosu. Postoji stalna potreba da se zapamte sadr aji. za sada. Izazov. organizaciji prostora u uèionici. sastancima sa roditeljima i praæenjem napredovanja uèeni a. treba naglas razmi ljati o sopstvenim strategijama poduèavanja i razlozima za odabir a tivnosti uèeni a. naprave i sa upe nastavni materijali.13 Graðenje vizije profesije. To om ove faze nastavni u poèetni u treba pru iti podr u putem razmjene materijala i davanjem savjeta za organizaciju rada. Tra iti od poèetni a da opi e idealnog nastavni a. Podr a. Uvjeriti poèetni a da je potpuno u redu da se. ima malo is ustva i raspola e sa malo vje tina svog zanata pomoæu ojih starije olege èuvaju i vrijeme i energiju. Prili e za zajedniè i rad ogledaju se u zajedniè om planiranju prvog dana ili sedmice u oli. Podr a. septembar. Ka o vidim nastavniè u profesiju?13. obaveznoj ols oj do umentaciji i a tivnostima uèeni a. Èesto je nastavni program nepoznat. Veæina poèetni a u ovoj fazi naporno radi a o bi opstala i ima malo vremena za refle siju ili planiranje unaprijed. Za pripremanje nastave potrebno im je mnogo vi e sati sedmièno od olege sa is ustvom. To om ove faze podr u treba pru iti obezbjeðujuæi valjane informacije o materijalima. Razmijeniti vizije profesije. struènim saradnicima i upravom ole. Vrijeme je dragocjeno i ne treba ga tro iti na izmi ljanje tople vode. Treba dati savjete za uspostavljanje rutina i upravljanje dnevnim a tivnostima. 30. Veæina poèetni a nema realna oèe ivanja ad je u pitanju obim posla oji se od te profesije oèe uje. isprave radovi uèeni a. stvari rade jedna po jedna. Pri tome treba oristiti standarde u ombinaciji sa procjenom potreba poèetni a. nauèe i razviju sistemi procjenjivanja. Suoèen je sa mnogim problemima. Krajem septembra. napi u dnevne pripreme. Nada provodi najmanje pola vi enda i veæinu veèeri radnim danima po u avajuæi da pripremi sve to za olu treba. Neophodno je razmotriti naèine praæenja realizacije ciljeva. Bori se sa dnevnim pripremama. pa je poèetni . b) Pre ivljavanje Subota uveèe. procedurama. onta ata sa roditeljima i struènim saradnicima. realnost sva odnevnog rada u uèionici poèinje da pritis a poèetni a. Pritisa zadata a i emocije prouzro ovane novom odgovorno æu èesto ih guraju naprijed to om prvih ne oli o sedmica. razmi ljati naglas o                                                                                                                                           . ali veæina uspijeva da odr i energiju i posveæenost uèenju uèeni a na samom poèet u pripravni tva. obièno. Ta oðe. jednu ili dvije le cije ispred plana u pripremanju narednih èasova. Razgovarati o idealnoj uèionici i to povezati sa postavljenim ciljevima. administracijom. Usmjerenost na uèenje odr aæe se ta o to æe mentor i nastavni poèetni postaviti poèetne ciljeve u procesu uèenja.

ali bi poèetni u bile orisne. Posvetiti mu punu pa nju i slu ati ga sa empatijom.va nim pitanjima.                       . mentor mo e ponuditi svoje modele èasova. Pri ruci treba imati papir i olov u a o bi se to om dana zapisivale uspje ne tehni e oje. posebno ada doðe do zabrinutosti za pojedine segmente nastavnog procesa. A o procijeni da je to dobro. za mentora. mogu biti nesvjesne i automats e.

Izazov. Nedovoljna upuæenost u taj proces i. Zapise iz dnevni a oristiti z a usmjeravanje razgovora. Podr a. sposobnost i vrijednost. uz pripremanje èasova. ta misli da posebno va no u nastavniè oj profesiji i ta ga ispunjava zadovoljstvom. Mo da nije trebalo da prihvati ovaj posao. E speriment nije uspio. nedovoljno poznavanje dire tora. Poèetnici poèinju da preispituju svoju posveæenost. Usmjeriti se na ono to je postignuto i nauèeno do sada. Saraðivati u zajedniè om planiranju dogaðaja u oli. c) Razoèarenje Izgleda da sve ide naopa o. niti da postane nastavni . Mo da nije asno da se o rene ne om drugom poslu. Pa ljivo postavljati izazove tra eæi od poèetni a da vodi dnevni za refle siju (prilog 4). poèetnici obièno udare u zid ulazeæi u fazu razoèarenja. U tom periodu i redovna dogaðanja mogu izazvati stres. u ne im sluèajevima. Noæ pred odlaza u olu poèetni obièno ima tremu i osjeæa zabrinutost zbog toga to roditelji. Postavljati pitanja oja poèetni u poma u da prepozna uspje ne izbore. Rutine i modeli reagovanja nijesu jo èvrsto uspostavljeni i od mentora se tra i savjet po tom pitanju. Razmi ljati naglas u vezi sastan a sa roditeljima i ocjenjivanjem u prvom polugoðu. Nije neuobièajeno da postoji zabrinutost zbog organizacije rada u uèionici i odgovora na potrebe pojedinih uèeni a. dodatno vremens o optereæenje. Hospitovanje nije pro lo ona o ao je Nada oèe ivala. Na on naizgled nepre idnog rada od est do osam sedmica. uèenici nisu uèestvovali i izgubila je nastavni materijal za jednu a tivnost. dodatni su teret veæ postojeæem bremenu oji nastavni poèetni nosi. Èesto poèetnici previ e ulo e u pripremanje reprezentativnog èasa tro eæi veæinu raspolo ivog vremena. Nastaviti sa savjetima za voðenje pedago e do umentacije i oèuvanje energije. Sumnja u sebe i pritisa èlanova porodice i prijatelja oji se ale na to oli o mu vremena oduzima ola. Nije neuobièajeno da se poèetni u ovom periodu i razboli. Ubrzo slijedi prvi niz onsultacija sa roditeljima to je. Tu je i prva formalna procjena radne uspje nosti od strane dire tora. Ova faza se razli uje po intenzitetu i trajanju. Ponuditi svoje ideje.                         . Slo enija pitanja oja se tièu nastave i uèenja èesto èe aju do se jednostavnija ne rije e i ne stabilizuju. Pomoæi u prevazila enju nepotrebnih ili neefi asnih rutina i procedura. Tra iti od poèetni a da saop ti svoje mi ljenje o tome ta procjenjuje ao uspje no i za to. mogu dovesti u pitanje njegovu ompetentnost. dodatni su stres. Ovi fa tori u ombinaciji sa umorom mogu da oslabe imuni sistem. to o upira veæinu pa nje poèetni a. Razgovarati sa poèetni om o tome ta ga privu lo da bude nastavni i ta èini privlaènim nastavniè i poziv. Ova faza obièno je najte i izazov oji poèetni treba da savlada.                                                                                                           Ka ne je je o vidim nastavniè u profesiju? Proslaviti veæ ostvarene ciljeve (ili e njihove djelove) i postaviti nove.

Ne a poèetni zna da mentor nema odgovore za sve probleme. Uvjeriti poèetni a da sva i nastavni is usi periode razoèarenja i da sva o pravi gre e i osjeæa se nesigurno. zato to ih                             . Objasniti nastavni u poèetni u da æe èesto prisutno osjeæanje neuspjeha. Ras rin ati mit o profesionalnoj sigurnosti.Analizirati razloge za neuspjeh u ne oj a tivnosti. vremenom. nestati samo od sebe.

Postavljati pitanja o novim saznanjima i njihovoj                                                                                                                                                   . Na ovaj naèin oslobaða se vrijeme za dalje prouèavanje programa. Nastaviti sa povezivanjem poèetni a sa ostalim osobljem u oli/vrtiæu radi izgraðivanja pripadnosti zajednici. Bli i se raj ols e godine. Ova faza obièno traje to om proljeæa sa pone om prepre om i iznenaðenjem. Poèinju da osjeæaju odreðeni napreda . ta oðe.jednostavno nema. Saraðivati na metodama za unapreðenje pra se. Ka o je raj godine na vidi u. Nastaviti podsticanje usmjeravanjem na nastavne rezultate i odnos uzro posljedica. d) Obnavljanje Izvanredno! Na on dvije sedmice izgleda da posao ipa mo e da se uradi. Mnogi poèetnici vrate se sa raspusta sa jasnim razumijevanjem realnosti uèionice i sistema u ojem rade. U tom periodu ocjenjuju se postignuæa uèeni a to pone ad. oristiti raæe formular e za usmjeravanje razgovora. Razmijeniti i istaæi ostvarene ciljeve. Nada provodi vi e vremena sa porodicom i prijateljima. Podr avati razmi ljanje i refle siju. upravljanje vremenom i organizacijom rada u uèionici. vremenom. poèetni brine o tome da li æe sve planirano stiæi da uradi. Iz ove pozicije poèetni postaje svjestan da je njegova profesija ne to to se mo e nauèiti i da æe. Istaæi da su najbolji oni izbori oje smo zasnovali na znanju uzimajuæi u obzir onte st. Kada se prisjeti prvog polugodi ta. to po azuje da je veæina posla savladana. Na poèet u drugog polugodi ta formirane su odreðene rutine i njena oèe ivanja su realnija. prosto se zaèudi oli o je veæ postigla i nauèila. Mentor treba da bude proa tivan u pru anju pomoæi poèetni u a o bi se to bolje organizovao i spremno doèe ao raj ols e godine. Tra iti od poèetni a da prepozna i ista ne primjere dosada njeg sopstvenog napret a i saop ti on retne stvari oje je zapazio. poveæava se a o poèetni automatizuje obrasce pona anja. Podr a. Odmor i opu tanje vraæaju energiju i tijelu i du i. nove nastavne strategije i planiranje na du e staze. sve probleme savladati. Ka o vidim nastavniè u profesiju? Graditi viziju profesije origovanjem postojeæeg stanja i usmjeravanjem oèe ivanja poèetni a prema eljenom stanju i ciljevima oje treba ostvariti do raja prve godine sta a. Stvarati izazove poma uæi poèetni u da uèi iz is ustva. Izazov. poèetni a navodi da posumnja u svoje nastavniè e ompetencije. a i ljetnji odmor je na vidi u. A o je stru turirani dnevni za refle siju teret. ad su u pitanju rutine i odnosi sa o ru enjem. Samopouzdanje. Izazov. Zims i raspust znaèi odmor i rela saciju. a vrijeme provedeno sa porodicom i prijateljima podsjetilo je poèetni a na ivot van uèionice.

Sastajati se i razmatrati rezultate. Probati ne to novo to je poèetni predlo io i zatra iti od njega da pru i mentoru podr u u uèenju. Tra iti prili e za saradniè u. tims u nastavu. Razgovarati u ci lusima o planiranju.                                     . Ka o vidim nastavniè u profesiju? Saraðivati sa poèetni om planirati rad na terenu i zajedniè i uraditi pripremu. Dopustiti poèetni u da samostalno radi. Pomoæi poèetni u u analizi postignuæa uèeni a.primjeni. sa upljanju podata a i refle si ji. te prihvatati njegove savjete. Planirati prili e za profesionalni razvoj i zajedniè i praviti planove za primjenu i procjenu novih ideja.

Ta oðe.e) Refle sija Jo samo tri sedmice! Nada je svjesna sopstvenog napret a to om ove godine i ponosna na ono to je ostvarila. ta je fun cionisalo. Rutins i poslovi na raju godine zahtijevaju vrijeme i energiju. Usmjeravati refle siju putem razgovora usmjerenog na uèenje i postavljanje ciljeva za narednu godinu. Neæe vi e biti poèetni i ima realne planove za rasporeðivanje vremena i zadata a. Kada se osvrne na prote li period. Za mnoge. Mentori poma u poèetnicima da se prisjete svega to su nauèili. I proslaviti!                                                                               . Izazov. Posredovati u preciznoj analizi i interpretaciji informacija o postignuæima uèeni a. Ponuditi pomoæ to om faze refle sije dajuæi informacije i savjete ad je u pitanju pedago a do umentacija na raju godine. Posljednje sedmice prve godine vrijeme su za refle siju i osvrt na uraðeno. ta se mijenjalo. bolje se snalazi ad je u pitanju sadr aj predmeta i postavljanje oèe ivanja za uèeni e. Razmijeniti rutine za realizaciju zadata a na raju godine. Sljedeæa godina biæe uzbudljiva.. Podr a. Zajedno raditi na planu profesionalnog razvoja za narednu godinu.. ima stvari oje ni ad ne bi ponovo uradila ili bi ih uradila drugaèije. ta je ostavljeno sa strane. Ka o vidim nastavniè u profesiju? Izvr iti analizu povezivanjem onog to se oèe ivalo i eljelo sa onim to se stvarno postiglo. Razmatraju ta bi sljedeæe godine mogli uraditi drugaèije. Razmotriti postignuæa uèeni a i identifi ovati va ne pre retnice i za nastavni a poèetni a i za uèeni e. Komuni acija sa roditeljima i puno administracij e zahtijevaju posveæenost detaljima. rastajanje od prve generacije uèeni a sa ojima su radili poseban je dogaðaj sam po sebi.

.

FAZE KARAKTERISTIKE NASTAVNIK POÈETNIK Po tuje pravila i recepte za voðenje a tivnosti. Ni o nije roðen sa tim da zna a o se poduèava. Od nastavni a poèetni a do nastavni a e sperta Izvoðenje nastave predstavlja jedan od najslo enijih intele tualnih i emocionalnih zadata a u dru tvu. Uspje no uèenje poèinje dobrim savjetima i smjernicama. NASTAVNIK S ISKUSTVOM Djeluje intuitivno sa pozicije znati a o.4. Ta znanja utièu na naèin na oji æe struèan nastavni planirati. KOMPETENTAN NASTAVNIK Donosi odlu e o tome a o da prati i us laðuje svoje a tivnosti da bi ostvario ciljeve. Dejvid Berliner identifi uje sljedeæih pet faza (Calderhead. potrebno je vrijeme. a uèenje je cjelo ivotni proces. Da bi se ste la pra tièna znanja u nastavi. posmatra a tivnosti cjelovito. U tom prelas u. Da bi uèenje poduèavanja (izvoðenja nastave) bilo u najveæoj moguæoj mjeri usmjereno a postavljenom cilju. Ova omple snost obuhvata dvije glavne oblasti: (1) o èemu struèni nastavnici razmi ljaju i na ta posebno obraæaju pa nju u svom odjeljenju i (2) a vo je njihovo mi ljenje o tome prije. Prelaza od nastavni a poèetni a do nastavni a e sperta realizuje se u fazama pri azanim u tabeli 5. rje avati probleme i donositi odlu e. za vrijeme i poslije nastave. POÈETNIK SA IZVJESNIM ISKUSTVOM Istra uje onte stualna i strate a znanja i poèinje da razumije ada su pravila po eljna. bilo da su ciljevi                                                                                               . mentorima su potrebne smjernice i terminologija za opisivanje omple snosti nastave. a ada se mogu r iti. 1996): Tabela 5: Faze u razvoju nastavni a od poèetni a do e sperta.

Nastavni poèetni . za njega postoji veoma mali broj neoèe ivanih situacija. NASTAVNIK EKSPERT Integri e nastavni a i postavljeni zadata . . Sa veoma malo is ustva na oje se mogu osloniti. poèinju da mijenjaju redosljed onoga to predla e autor metodi e ili priruèni a i sve èe æe primjenjuju savjete svojih olega. djeluje po automatizmu. .rat oroèni ili dugoroèni. oni se trude da opiraju èas opisan u metodici ili priruèni u za nastavni e. Nastavni poèetni realizuje èas ona o a o pi e u metodici ili priruèni u. U poèet u ima veoma malo odstupanja od tog modela i posveæuje se nedovoljno pa nje individualnim potrebama uèeni a u odjeljenju. Poèetni sa izvjesnim is ustvom.Nastavnici poèetnici oji su ste li izvjesno is ustvo. strogo prateæi pripremu. ontroli e situaciju. Poèinju da                                                           .Nastavnici poèetnici nastoje da po tuju pravila i procedure.

ta oðe.Nastavnici sa is ustvom mogu da fun cioni u na vi e nivoa istovremeno. . Oni znaju a o da promijene to èasa da bi odgovorili na potrebe uèeni a. . prva faza traje godinu dana. Nastavni sa is ustvom. ia o u nastavi nailaze na pote oæe. u odnosu na uèeni e sa ojima rade. Oni postavljaju ciljeve za cijelo odjeljenje. Stalno procjenjuju napredovanje uèeni a i to utièe na osmi ljavanje èasova.Nastavnici e sperti pro iruju svoje lièno i profesionalno is ustvo u svim oblastima rada u oli. Kompetentan nastavni . To om planiranja i realizacije èasa oni æe uzeti u obzir i specifiène potrebe pojedinih uèeni a i prilagoditi ne e djelove èasa da bi svima omoguæili da razviju odreðene vje tine. ompasom i veæ poznaje mar rutu.                                                                                                               . Napredovanje od nastavni a poèetni a do is usnog nastavni a zahtijeva vi e od jednostavnog sticanja is ustva.prepoznaju ono to im. . Veæina nastavni a dosti e fazu ompetentnog nastavni a za tri ili èetiri godine. Priruèni za nastavni e vi e ne ontroli e proces nastave. To je. Nastavni e spert.Kompetentni nastavnici usmjereni su na realizovanje ciljeva. Vje to organizuju nastavu oja ima i rat oroènu i dugoroènu oherentnost. za sva og uèeni a pojedinaèno i za sebe. do samo mali procenat dostigne fazu is usnog. vi e odgovara za uspje nu realizaciju èasa. i potpuno individualno putovanje morem profesionalnog usavr avanja odraslih. uslove i liène afinitete. a jo manji fazu nastavni a e sperta. Imati vje tog navigatora oji æe usmjeravati urs i pronalaziti sigurne lu e znaèi imati bezbjedno putovanje u ojem se mo e u ivati. Oni la o primjenjuju iro repertoar znanja i vje tina o uèenju i uèenicima. Prelaza od poèetni a do e sperta. Nastavnici u ovoj fazi predviðaju potencijalne probleme i interveni u prije nego to se problem pojavi. Prema Berlineru. Vje t mentor je opremljen artom.

.

ali ne da bismo razumjeli njegove potrebe. LIÈNA RADOZNALOST. Ovo pomjeranje a sebi ometa razumijevanje. a ne a onome oga slu a. ali te na on to je siguran da razumije brige.   Da bi mentor a tivno slu ao. veæ zato to elimo vi e informacija za nas. Dobra omuni acija i a tivno slu anje unutar nje.? problemu i donosi   UPUÆIVANJE NA LIÈNO.. èesto se desi da sagovorni to om slu anja bude usmjeren a sebi... Za mentore usmjerene na uèenje naroèito je znaèajno da ovoga budu svjesni. Komuni acija 5. A tivnim slu anjem signalizira se podr a i uspostavlja bezbjedno o ru enje za zajedniè o promi ljanje. Tada smo zainteresovani za ono to sagovorni govori. Èesto se slu a i iz liène radoznalosti. Na primjer. nastavni poèetni govori o ori æenju interneta u pripremanju nastavne jedinice o e ologiji. Umjesto da razumije sagovorni a.5.1. sigurni smo da znamo rje enje. èa i prije nego to na sagovorni u e problem. ja slu anja: upuæivanje na lièno. Mi smo zainteresovani i elimo saznati oji su web-sajtovi dostupni. potpunosti defini nudimo savjet ili razmi ljao o. poveæavaju se lièni apaciteti za razumijevanje i pru anje valitetnije podr e nastavni u poèetni u. uslov su za                 SIGURNOST U SEBE.1. Ova va pitanja odvlaèe pa nju od nastavni a poèetni a.1. Uz to. 5. Zato odmah postavljamo pitanja tipa: Da li si po u ao. Upuæivanje na lièno je i ja isto ili ja ne bih ni ad slu anje. probleme i potrebe nastavni a poèetni a.. Ja slu anje Postoje tri razlièite ategorije radoznalost i sigurnost u sebe. A o sagovorni u posvetimo punu pa nju.? ili: Da li si Na taj naèin spreèavamo nastavni a poèetni a da razmi lja o svoja rje enja. oja vrsta hardvera ili softvera je potrebna. njegova pa nja mora biti usmjerena na ono to nastavni poèetni eli da saop ti. Blo ade u razumijevanju Jedna od osnovnih vje tina mentora jeste a tivno slu anje. mentor razmatra to to on govori roz vlastito is ustvo i na osnovu toga vrednuje ono to mu nastavni poèetni govori. Meðutim.. neæe biti problema u omuni aciji.                                                                                               .. Pone ad. lièna Ova vrsta slu anja mo e biti va na ada je mentor u ulozi savjetni a.

Na taj naèin podstièe se razmi ljanje u o viru zadatog onte sta. mentor treba da razgovara o onome to je nastavni u poèetni u done le poznato ili su se prethodno dogovorili da to bude tema razgovora.5.                       . Na primjer. Stru turirani razgovori   Ka o bi ma simalno is oristio vrijeme i usmjerio pa nju.2. ada mentor i nastavni         produ tivan i efi asan razgovor oji vodi a uèenju.

Faza a tiviranja i anga ovanja uvodi u onte st i daje smjernice za dalji razgovor. saradni i voditelj) sastavni je dio primjene formi za razgovor. Obje forme podstièu razmi ljanje i dovode do za ljuèa a. Mentor defini e pitanja iz uloge voditelja.poèetni zajedno planiraju èas. Brown & Coc ing. Zasnivaju se na savremenim teorijama uèenja (vidjeti na primjer Bransford. a ni a o recepte ojih se treba slijepo pridr avati. mentor navodi nastavni a poèetni a na analizu. Na primjer. hipoteza i uspostavljanja novih veza meðu pojedinim elementima pitanja o ojem se promi lja. mentor mo e imati ulogu saradni a i sa nastavni om poèetni om izlistati sve moguæe uzroèno-posljediène veze odreðenog dogaðaja i moguæe postup e i a tivnosti o ojima nastavni poèetni treba da promisli.                                                                                                                                                                               . Forme za stru turirani razgovor predstavljene na narednim stranicama mogu poslu iti ao efi asni vodièi za uspje nu omuni aciju. Svrha ovih formi je usmjeravanje pa nje na odreðene ognitivne ishode. Stru turirani razgovor realizuje se roz tri faze: faza a tiviranja i anga ovanja. mentorovo parafraziranje i postavljanje pitanja treba da podsta ne nastavni a poèetni a da planira. Ona a tivira prethodno znanje i is ustvo i otvara promi ljanje nastavni a poèetni a o temi o ojoj se razgovara. Ta oðe. Faza istra ivanja i ot rivanja omoguæava istra ivanje detalja vezanih za dogaðaj. a forma za promi ljanje otvara proces promi ljanja i razmjenu is ustva. mentor. Stru turirani razgovor pru a moguænost preciznijeg predviðanja. prilagoðava ih i modifi uje. a da bi podr ao nastavni a poèetni a u procesima razmi ljanja u sva oj od faza. Na primjer. prognozira i opisuje. a samim tim i efi asnog planiranja. stru turirani razgovor omoguæava usmjerenost na odreðenu temu i njegovo la o odvijanje. Kao savjetni . Forme za razgovor predla emo ao o vire. Ono to slijedi ne i su op ti savjeti i uputstva za primjenu formi za razlièite vrste razgovora. To om promi ljanja. U razgovoru usmjerenom na promi ljanje. izvoðenjem za ljuèa a i analiziranjem is ustava. Marzano 2001) oje istièu znaèaj ciljno voðenog razgovora usmjerenog na uèenje. Forma za planiranje podr ava efi asno planiranje i rje avanje problema. 1999. mo e ponuditi odreðen broj ciljeva od ojih nastavni poèetni bira ne e. od planiranja. Pitanja u o viru sva e faze data su ao modeli i moguænosti. predviða. ta oðe. Faza a tiviranja i anga ovanja u razgovoru o postavljanju ciljeva slu i da se pojasne uloge. a ne ao jedini izbor. Sva a faza u razgovoru ima odreðeni cilj. a tivira nastavni a poèetni a i na ognitivnom i na emocionalnom nivou i priprema ga za razgovor usmjeren na uèenje. on mijenja svoje uloge. Faza organizovanja i integrisanja podr ava izvoðenje op tih za ljuèa a iz ovih istra ivanja i otvara prostor za nova uèenja. ao savjetni to om razgovora oji se tièe planiranja. uoèavanje uzroèno-posljediènih odnosa i sintezu. Razgovori oji se tièu postavljanja ciljeva. mo e ponuditi ne e indi atore uspje nosti za ove ciljeve. Ova op ta forma mo e se prilagoditi razlièitim namjenama. Isto va i i ada je u pitanju proces razmi ljanja i rje avanje problema.   Moguæe primjene formi za razgovor. Razlièitost uloga mentora (savjetni . faza istra ivanja i ot rivanja i faza organizovanja i integrisanja.

Dis utovanje o oèe ivanjima mentora i nastavni a poèetni a umanjuje moguænost razoèarenja ili nerazumijevanja to om rada. a o mentora.odgovornosti i opcije. ta o i nastavni a poèetni a. A o nastavni poèetni zna da mentor mo e                           .

razgovor o postavljanju ciljeva zavr ava se ta o to nastavni poèetni sa eto izla e svoje razumijevanje cilja i navodi sljedeæe ora e. alternative). Forma za planiranje je. Oni. stra tegije i resursi. Pa ljivo planiranje i is ustvo u razumijevanju naèina na oji is usni nastavnici razmi ljaju o svojim planovima. orisna za pru anje podr e pri rje avanju problema. po azatelji i do azi uspje nosti. Is usni mentori roz ovu fazu reæu se to je moguæe efi asnije. Dalje. Parafraziranjem.imati tri uloge. Èetiri oblasti ureðene su po prioritetnosti (ciljevi i ishodi. ta oðe. To om vremena. Razgovori oji se tièu rje avanja problema. Primjena forme za planiranje poma e mu da usvoji ljuène segmente oji se moraju uzeti u obzir prili om planiranja. Uspje ni nastavnici postavljaju jasne ciljeve i prepoznaju naèine za praæenje njihovog ostvarivanja. mentor i nastavni poèetni analiziraju onte st. Faza organizovanja i integrisanja slijedi iz samog to a razgovora. Vje ti mentori veoma pa ljivo slu aju predstavljene probleme i brige nastavni a poèetni a. ta oðe. Glavna ara teristi a osobe oja uspje no rje ava probleme jeste sposobnost da defini e to to eli i precizira ishode rje enja. ada nastavni poèetni jasno arti uli e svoje ciljeve uèenja. Na osnovu forme mogu se praviti bilje podsjetili postavljenih ciljeva. ao i da uspje no arti uli e po azatelje uspjeha. odnosno o ru enje u ojem se realizuje èas ili ne i dogaðaj. Ovo je naroèito va no naglasiti nastavnicima poèetnicima oji. to om primjene. po a e neuspje nim. Faza a tiviranja i anga ovanja ima done le drugaèije znaèenje i fun cije u ovoj vrsti razgovora u odnosu na razgovore oji se tièu planiranja. a manje vremena posvete poja njavanju ciljeva i po azatelja uspje nosti. Forma za planiranje predstavlja efi asnu stru turu za voðenje ovih poèetnih razgovora o postavljanju ciljeva. Ovi razgovori omoguæavaju razmi ljanje usmjereno prema cilju. Ova faza usmjerena je na pro irivanje svjesnosti i dubljem razmi ljanju o nastavi. postavljanjem pitanja. on retno i odreðeno postavljanja ciljeva va no je za odnos usmjeren na uèenje. vje ti mentori bilje e potencijalne oblasti daljeg razvoja nastavni a poèetni a i biraju pitanja i/ili sugestije u o viru ovih oblasti. obièno. ponovnim                                                             potreba. Razgovori oji se tièu planiranja. on æe zahtijevati odreðenu vrstu intera cije u zavisnosti od svojih Fazu istra ivanja i ot rivanja treba oristiti za postavljanje jasnih ciljeva odnosa mentor nastavni poèetni . faza istra ivanja i ot rivanja. Nastavnici poèetnici treba da nauèe da prili om planiranja polaze od ciljeva. nezavisno planiranje nastavnih a tivnosti. analiziraju moguæe rizi e za sluèaj da se njihovo poèetno planiranje. veoma su va ni za razvoj nastavni a poèetni a. Druga faza. e a o bi se to om godine                                                                                                                         . poèetni poveæava svoje samopouzdanje i apacitete za efe tivno. jeste faza u ojoj se dobar dio vremena provodi u razgovoru o planiranju. najvi e vremena potro e u osmi ljavanju a tivnosti i pristupa. Ne i razgovori oji se tièu rje avanja problema zavr e ogroman dio posla u fazi a tiviranja i anga ovanja. mentor mo e usmjeriti energiju i resurse a o bi mu pomogao da ih postigne. pristupi. U to u faze organizovanja i integrisanja. Razgovori oji se tièu rje avanja problema mogu biti isplanirani ili se mogu desiti spontano u onim ima minut trenucima na hodni u ili u zbornici. U fazi a tiviranja i anga ovanja. Radeæi na ovaj naèin i uz pomoæ mentora. Jasno. a ne od a tivnosti.

nastavni poèetni se obuèava da vi e vremena posveæuje poja njavanju i definisanju problema.       .definisanjem problema i nuðenjem alternativnih o vira.

uèenje je produ tivno. U fazi organizovanja i integrisanja. Jednom ada su problemi definisani. poèetnicima mo e biti potrebna savjetodavna pomoæ to om ove faze. to om razgovora oji se tièu rje avanja problema. faza istra ivanja i ot rivanja odvija se veoma slièno ao od razgovora oji se tièu planiranja.Poèetnici u rje avanju problema prebrzo proðu roz fazu poja njavanja problema i èesto se desi da previ e vremena tro e na iznala enje rje enja za pogre no definisane probleme. Naroèito je va no pojasniti ciljeve i po azatelje uspje nosti. Za posebno zamr ene ili omple sne probleme.                                 . Ovaj proces obezbjeðuje provjeru taènosti definisanja problema i valiteta moguæih ishoda. Oni mo da neæe imati dovoljno znanja i is ustva za rje avanje ta vog problema.

.

Forma za PLANIRANJE i RJE AVANJE PROBLEMA .

Razgovori usmjereni na uèenje 1. faza AKTIVIRANJE I ANGA OVANJE Konte stualne informacije Kada razmi ljate o èasu/prezentaciji/problemu/dogaðaju je to to utièe na Vas? Informacije o dogaðaju Koja su to Va a pitanja ili interesovanja u pogledu ovog èasa/prezentacije/problema/dogaðaja? Predstavljanje problema/briga Koje su Va e brige o ovom èasu/prezentaciji/problemu/dogaðaju?   ta .

faza ISTRA IVANJE I OTKRIVANJE Ciljevi i ishodi Do razmi ljate o svom èasu/prezentaciji/problemu/dogaðaju. ta bi to bilo? Primjene ta je za Vas najva nije pri zapoèinjanju ovog èasa/prezentacije/problema/ dogaðaja? Lièno uèenje Koji su to ciljevi uèenja oje treba da imate na umu? 2. faza ORGANIZOVANJE I INTEGRISANJE Veze Generalizacije A o biste ovome (planu. brizi) morali da date ne o ime/naslov.Perspe tive i percepcije Kada poènete razmi ljati o èasu/prezentaciji/problemu/dogaðaju ta Vam mo e pomoæi da imate iru sli u o tome? 3. oje ciljeve imate na umu? Po azatelji i do azi uspje nosti ta oèe ujete da æete vidjeti ili èuti ada se Va i ciljevi budu ostvarili?             u Na oje naèine se ovo is ustvo u lapa iru sli u?                   . problemu.

oje su to a tivnosti oje biste mogli preduzeti a o biste osigurali uspjeh? Alternative Koji fa tori bi mogli uticati na Va e a tivnosti i ishode?                 . strategije i resursi A o imate moguænost da jo jednom razmotrite Va plan.Pristupi.

primjenjivanje i uèenje oje nastaje u ovoj fazi poveæava moguænosti sticanja i preno enja novih znanja. Pitanja i naèini razmi ljanja oji su istra ivani to om stru turiranih razgovora postaju unutra nji glas poèetni a ada poène da radi samostalno. na on ne oli o primjena formi razgovora. Razvijanje pra tièara oji promi ljaju (refle tivnih pra tièara) veoma je va an aspe t odnosa mentor nastavni poèetni . ada se sa jedne teme prelazi na drugu. Va no je izvuæi na povr inu probleme i brige i/ili perspe tive i percepcije nastavni a poèetni a. To om faze istra ivanja i ot rivanja.                                                                                                                                                                                     . vje ti mentor mo e izabrati odgovarajuæu ulogu i pomoæi mu da prepozna sadr aj o ojem treba promisliti. a ne i druga za oja mentor smatra da su jedna o va na. Kao rezultat. ili ne im znaèajnim periodima to om ols e godine. Ovi razgovori pro iruju profesionalna znanja i vje tine. Na primjer. veæ se omoguæava i onte stualno procjenjivanje naèina na oje se on razvija ao profesionalac. faza a tiviranja i anga ovanja od presudnog znaèaja. ne samo da se is azuje po tovanje prema njemu. ao to su lasifi acioni periodi. Ova spremnost i samopouzdanje stvara uslove za sve struènije razgovore o nastavnoj pra si i sve efi asnija rje enja neizbje nih izazova rada u uèionici. a o bi odgovorio na zahtjevna pitanja mentora.Razgovori oji se tièu promi ljanja. generalizovanje. Date forme za razgovore usmjerene na uèenje daju ogroman doprinos razvijanju ove sposobnosti. U to u faze organizovanja i integrisanja is usni mentori pro iruju razgovor sa neposrednih pitanja i problema na iru oblast. Ovaj proces naroèito je oristan u prelaznim taè ama nastavnog programa. ponovo. nastavni poèetni dolazi pripremljen na sastana planiranja ili promi ljanja. ada se od nastavni a poèetni a tra i da odredi prioritete. mentor mo e ao savjetni dodati ova pitanja listi tema oje treba razmotriti to om faze istra ivanja i ot rivanja. U zavisnosti od toga ta se pojavi. Uoèavajuæi ono to nastavni a poèetni a brine. Oni se mogu odvijati na on odreðenih dogaðaja ao to su èasovi ili sastanci. Izgraðivanje navi e promi ljanja o pra si od nastavni a poèetni a i podr a graðenju znanja roz proces uèenja. Is usni nastavnici zapa aju vi e od poèetni a. Zapamtite da je forma promi ljanja reirana da dovede do liènih ot riæa. ili u planiranim vremens im intervalima a o bi se razmi ljalo o nastavnoj pra si i uèenju uèeni a. ao i novih saznanja o nastavnoj pra si. I ovdje je. Ovo je pravi test razgovora usmjerenog na uèenje. u oli o nastavni poèetni pomene ne a pitanja oja su mu va na. vje ti mentor æe odabrati ulogu iz oje æe istra iti trenutni nivo razumijevanja nastavni a poèetni a. ljuène su odgovornosti mentora. Povezivanje.

.

Forma za REFLEKSIJU/ PROMI LJANJE .

oje biste savjete dali drugima oji su u sliènoj situaciji? Promjene                             . je zao upilo Va u pa nju? Perspe tive i percepcije ta primjeæujute vezano za Va e rea cije u odnosu na taj dogaðaj? 3.1. faza AKTIVIRANJE I ANGA OVANJE Konte stualne informacije Do promi ljate o tom dogaðaju. oje Vam stvari padaju na pamet? Informacije o dogaðaju Koji su fa tori uticali na ono Predstavljanje problema S obzirom na Va e prisjeæanje. faza ORGANIZOVANJE I INTEGRISANJE ta je to to to se desilo? Veze Na oje naèine se ovo is ustvo u lapa u iru sli u? Generalizacije Na osnovu ovog is ustva.

faza ISTRA IVANJE I OTKRIVANJE Odreðivanje prioriteta S obzirom na Va e viðenje problema. a da to bude naj orisnije za Vas? Tra enje obrazaca Do promi ljate o ovom dogaðaju. nastavnom programu. ovom aspe tu Va e nastave? 2. ta ga je prouzro ovalo? ta                       . svojim uèenicima.ta æete is oristiti iz ovog is ustva buduænosti uticati na Va u pra su? Lièno uèenje to æe u ta ste nauèili o sebi. na se mo emo usmjeriti. ojih obrazaca ste svjesni? Poreðenje/ ontrastriranje Ka o opisujete razli e izmeðu onog to ste predvidjeli i onog to se stvarno desilo? Analiziranje uzroèno-posljediènih odnosa Odaberite jedan va an element ovog dogaðaja.

postavljanje pitanja bilo bi shvaæeno ao ispitivanje. pravljenje pauza a o bi se stvorio prostor za razmi ljanje. jer brzi tempo na eg ivota te i a podr avanju vjerovanja da postoji veza izmeðu brzine i inteligencije. Ono prenosi poru u da razumijemo misli. mentor èesto pro iruje i vlastite apacitete izra avanja i mi ljenja. ipa . Razgovori usmjereni na uèenje stvaraju. Zatim. Æutanje mo e biti zlato. Pauzu treba napraviti i prije sljedeæeg pitanja ili odgovora (mentor) a o bi se liènim primjerom po azala potreba da se razmisli prije davanja odgovara. Kori æenje parafraza. svjesno pravljenje pauza a o bi se obezbijedio prostor za razmi ljanje. njeguju i odr avaju razvoj jezi a. A tivno slu anje daje nam pravo da pitamo o detaljima i tra imo obja njenje. dala podr a razmi ljanju. pojasnilo razmi ljanje i poveæala preciznost. Bez parafraziranja.Kori æenje parafraziranja u azuje na na u punu pa nju. napravljene na pravom mjestu. demonstriralo da se vjeruje u apacitete razmi ljanja nastavni a poèetni a. omple sno mi ljenje tra i vrijeme. Èeste pauze. pitanja i ideje nastavni a poèetni a ili da se trudimo da razumijemo. parafraziranje da bi se poveæalo razumijevanje. Ti ina/æutanje mo e izgledati neugodno.5. To om procesa. doprinose samopouzdanju nastavni a poèetni a. omoguæava nam da provjerimo da li smo ne to ispravno shvatili. zahtijeva strpljenje i pra su. Verbalna sredstva usmjerena na uèenje Granice mog jezi a su i granice mog svijeta.3. . a o bi se omoguæilo vrijeme za prisjeæanje dodatnih i/ili informacija u vezi sa odgovorom. Dobro osmi ljene parafraze                                       Verbalna sredstva oja se oriste za uèenje su:                                                                     . No. Na on postavljanja pitanja treba napraviti pauzu a o bi se: dozvolilo vrijeme za razmi ljanje. Za veæinu ljudi. treba napraviti pauzu na on to nastavni poèetni odgovori. postavljanje pitanja a o bi se usmjerilo na stvaranje novih veza i znaèenja. . Krajnji cilj ta vih razgovora je da podr e apacitete izra avanja i razmi ljanja nastavni a poèetni a. Ta oðe. brige.Tempo razgovora utièe i na emocionalnu i na intele tualnu limu. Gloria Steinmen Jezi i mi ljenje su intera tivni procesi. Strpljivo odvajanje vremena za æutanje podr ava neometano razmi ljanje i mo e da predstavlja jedan od najveæih po lona nastavni u poèetni u. Oni se meðusobno pot repljuju i ogranièavaju jedno drugo.

Potvrðivanje i poja njavanje.izjednaèavaju onoga o govori sa onim o odgovara. parafraziranje da bi se rezimiralo i organizovalo.                     oj   . udaljavaju onoga o pita od onoga ome je pitanje upuæeno. Pitanja. parafraziranje e pomjera nivo apstra cije (navi e ili nani e). ao i ono to   Postoje tri vrste parafraziranja: parafraziranje da bi se potvrdilo i pojasnilo. .Po svojoj su tini ova vrsta parafraziranja prenosi elju da se razumije i cijeni osoba sa ojom razgovaramo. uspostavljajuæi razumijevanje i brigu o omuni aciji. bez obzira na to oli o dobru namjeru imaju.

moram im stalno zadavati individualne zadat e da bih odr ao ontrolu u uèionici . nastavni poèetni mo e izjaviti: Ta o sam zbunjen. . svi uèestvuju u radu na èasu i urade zadat e.Parafraziranje rezimiranjem i organizovanjem orisno je ada je mnogo toga reèeno u jednom podu em izlaganju. Na primjer. s druge strane imamo                                                                       . do _______________. da ocijenim uèeni e. izgleda da imamo dva ljuèna problema ovdje __________ i ____________. Ova vrsta parafraze o uplja ljuène elemente i nudi su tinu na oju govorni mo e reagovati.   S jedne strane imamo ____________. to treba da uradite u Ka o da potvrdite i pojasnite Da le. osjeæate se ______________ Primjeæujete da ________________ Drugim rijeèima ________________ Hmmm. U tom sluèaju za Vas se javljaju tri teme ________________. Na èasovima matemati e nijesu oncentrisani. vi u azujete na __________ Rezimiranje i organizovanje. Na ovo mentor mo e odgovoriti na sljedeæi naèin: Primjeæujete znaèajne razli e izmeðu postignuæa Va ih uèeni a u nastavi maternjeg jezi a i njihovih postignuæa u matematici . nastavni poèetni mo e izjaviti: Ne znam a o æu uspjeti da uradim sav ovaj posao: da pregledam pismene zadat e. osjeæate se veoma zabrinutim zbog svega ovo doba godine .ona osjeæa i govori (uoèljivo je namjerno eliminisanje liène zamjenice ja u primjerima parafraze oji slijede). Na primjer. Na èasovima maternjeg jezi a moji uèenici dobro rade u grupama. a tu je i sva administracija na raju ols e godine! Na to mentor mo e odgovoriti: Da le. Ka o da rezimirate i organizujete Da le.

nastavni poèetni mo e izjaviti:       Moji uèenici imaju problema pomoæ . a a ni im ada je apstra cijama i onceptima potrebno utemeljenje u detaljima.Izgleda da ovdje razmatrate ne i redoslijed ili hijerarhiju _____________. pomjerajuæi ga a vi im ili ni im logiè im nivoima. Ova parafraza uop tava ili specifi uje problem. ad poèinju da rade zadat e. ciljeve i vrijednosti. Uvije tra e                               . Na primjer. Ka vi im logiè im nivoima pomjeramo se ada imenujemo oncepte. ategorije. Pomjeranje nivoa apstra cije.

Primjer za tri vrste parafraziranja Nastavni poèetni je re ao: Zaista imam pote oæe sa ovim odjeljenjem. U oba sluèaja pitanja sadr e verbalne i neverbalne elemente èija je uloga da           Ovaj matematiè i zadata je isuvi e te a za veæinu mojih uèeni a . Vi tra ite nastavne materijale oji æe zadovoljiti potrebe svih Va ih uèeni a .Vje ti mentori pa ljivo postavljaju pitanja jer ona mogu da podsta nu na razmi ljanje ili da ga usmjere u odreðenom pravcu. U poèet u. jedan od Va ih ciljeva je da stvorite veæe samopouzdanje Va ih uèeni a . od                                                             . Parafraza oja podi e nivo apstra cije èesto je naroèito efi asna od situacija rje avanja problema. Njihovi nivoi sposobnosti su toli o razlièiti da pra tièno moram planirati 24 razlièite pripreme . nastavni poèetni mo e izjaviti: Mentor mo e parafrazirati sa: Da le. Na primjer. apstra tniji jezi pro iruje set moguæih rje enja i podstièe ire istra ivanje ideja i strategija za rje avanje problema. POTVRDITE/POJASNITE REZIMIRAJTE/ORGANIZUJTE POMJERITE NIVO APSTRAKCIJE Vi ste zabrinuti zbog planiranja za jednu ta o raznoli u grupu uèeni a.Ili (pomjeranje nani e spu tanje na ni i nivo): Vi nalazite da Va i uèenici nijesu sposobni da prate uputstva . Izgleda da Vi cijenite obezbjeðivanje ade vatnog nivoa uèenja za sva o dijete. . izgleda da ovdje imamo dva problema iro spe tar nivoa uspje nosti u ovom odjeljenju i namjeru da se planira prema potrebi sva og uèeni a.   Na to mentor mo e odgovoriti (pomjeranje navi e podizanje na vi i nivo): Da le. Da le. Postavljanje pitanja.

da li ste. roditelji. Ova pitanja iznose na vidjelo primjere. moje èetvrto tromjeseèje. uprava itd. da li hoæete ili da li imate. Pitanja oja usmjeravaju razmi ljanje tra e veæu specifiènost informacija. saznati oli o uèeni a se ne snalazi sa razlomcima i oji elementi uèenja o razlomcima im predstavljaju najveæi problem. u stvari. ne o imenovan sa oni uzroèni je veæine problema u njihovom odjeljenju ili oli. A o èujemo nastavni a poèetni a da a e: Moji uèenici ne razumiju razlom e . umjesto da pitate: Da li ste primijetili bilo a va neuobièajena pona anja? . Na primjer. Za mnoge nastavni e.navedu na razmi ljanje. treba. pitajte: Koja ste pona anja primijetili? Zato pitanja ne treba poèinjati sa: da li mo ete. ao. jer jeziè a preciznost odra ava preciznost razmi ljanja. moje odjeljenje. postavlja ada je u ulozi saradni a ili voditelja. Bez ovih su tins ih detalja ne znamo gdje i na oga da usmjerimo na u energiju i pa nju                                                                 . riterijume i detalje oji podr avaju preciznost odgovora. na primjer: moji uèenici. uglavnom. Rijeèi ojima izra avamo jeziè u nepreciznost su rijeèi oje se èesto èuju u sva odnevnom ivotu ole. pona anje uèeni a. Pitanja oja podstièu razmi ljanje otvorenog su tipa i mentor ih. To su pitanja na o ja se ne mo e odgovoriti sa da ili sa ne.

Rijeèi poput: planirati. da li je ovaj èas bio bolji od najboljeg èasa oji je nastavni poèetni odr ao do sada ili je bolji od njegovog najgoreg èasa? Nastava razgovora umnogome æe zavisiti od odgovara na ovo pitanje. vi e. . Sliène rijeèi su. Da li je bolje uspjeh oji treba je bio mnogo bolji. Kad nastavni poèetni a e: Dana nji èas da ispitamo dvije stvari: na oji je naèin U oli o ne ot rijemo riterijume za bolje. . U tom sluèaju mentor treba da usmjeri razgovor ta o da se doðe do mjerljivih detalja i podata a. Mentori podr avaju nastavni e poèetni e ta o to im poma u da odrede riterijume i standarde poreðenja. Ta oðe. moramo pojasniti i cilj razumijevanja. èesto treba potra iti nenavedeni omparator. stvoriti. manje i najmanje. Na primjer. recimo: najbolji. pobolj ati. Jednom ada utvrdimo o ima problem. ada nastavni poèetni a e: Ova djeca ni ada ne doðu na vrijeme. razgovor. modifi ovati. mentor mo e odgovoriti: Ni ada? Da li se i ada desilo da ih veæina doðe na vrijeme?   u procesu rje avanja problema. Na primjer. Su avanjem polja djelovanja identifi ujemo podgrupe uèeni a sa posebnim potrebama uèenja. sporiji. to vodi ciljanoj a tivnosti i mjerljivim po azateljima uspje nosti. ni o. Nije dobro oristiti rijeèi ao to su: svi. va no je èas bio bolji i/ili ta je to bilo bolje? ne znamo a o da nastavimo dalje nadograðivati ili da li ovo bolje ostaje nepoznanica zato to nijesmo razumjeli zbog èega je èas bolji. neophodno je utvrditi ta nastavni poèetni podrazumijeva pod terminom razumjeti. Njima se nastavni poèetni mo e sistemats i baviti. Kada nastavni poèetni a e: elim da moji uèenici postignu bolje rezultate na sljedeæem testu . ta zapravo ovaj nastavni smatra pod tim razumjeti i a o æe uèenici ispoljiti njihovo razumijevanje?                                                                                                                     . sva o. mentor mo e uzvratiti pitanjem: elite li da to bude bolje od prosje a u odjeljenju ili se to odnosi na ne a druga pobolj anja u radu uèeni a? Ta oðe. ni ad i uvije . veæi. unaprijediti i pripremiti nemaju naroèit smisao bez poja njavanja i detalja. Ovom a tivno æu podstièe se dosljednost u planiranju i rje avanju problema.

.

razgovor o uèionici i raznim aspe tima nastave i   U svim ovim oblastima uloge onoga o opservira i onoga o se opservira mogu se uzajamno mijenjati: u programima uvoðenja nastavni a poèetni a u posao mentor opservira èasove nastavni a poèetni a. Ova vje tina stièe se i unapreðuje. profesionalni razvoj i procjena.                                                   Opservacija èasa ima iro u primjenu u:   Opservacija èasa je omple san proces oji obuhvata ne samo vrijeme provedeno u uèionici.       .naèin sticanja uvida o tome ta se de ava u uèionici tj.programima uvoðenja nastavni a poèetni a u posao. Opservacija èasa Opservacija èasa va na je vje tina oju nastavni mentor treba da posjeduje.sagledavanje realnosti uèionice i obilje informacija i is ustava oji æe poslu iti za razmatranje i refle siju.upotrebu metajezi a uèenja. veæ i vrijeme posveæeno razgovoru za pripremu. vrijeme posveæeno razgovoru na on opservacije. . . Opservacija èasa omoguæava: . ali i nastavni poèetni opservira èasove mentora. Nastavni poèetni je saradni i ravnopravan uèesni u tom procesu. sa upljanje podata a i informacija o nastavi i uèenju.programima obu e trenera trenera. . opservaciju èasa mo emo smatrati sredstvom za uèenje i profesionalni razvoj nastavni a ao refle tivnog pra tièara. Kada govorimo o mentorstvu.programima obu e trenera. . Svrha opservacije èasa.inicijalnom obrazovanju nastavni a. ta oðe. mo e biti vi estru a: obuèavanje. . prije svega primjenom tj.6. .                               ao i .nudi drugu perspe tivu dogaðanja u uèionici. . pra ti ovanjem. Uèionica je glavni izvor informacija na osnovu ojih æe nastavni poèetni unaprijediti svoje znanje o tome ta nastavu i uèenje èini uspje nim.profesionalnom razvoju nastavni a.

                              . .dalji razvoj vje tina interpretiranja i razumijevanja podata a.bolje razumijevanje nastave i uèenja.izgraðivanje odnosa sa olegama oji su zasnovani na uzajamnom po tovanju i podr avanju.razumijevanje odnosa teorije i pra se i uspostavljanje smislenog odnosa izmeðu teorijs ih znanja o nastavi i uèenju i sopstvene sva odnevne pra se. . . a time sistemats o i ompetentnije dono enje odlu a. . .po tovanje uèionice ao laboratorije za uèenje.po tovanje pristupa nastavi zasnovanog na podacima i zdrav s epticizam ad su u pitanju tvrðenja za oje ne postoje do azi..

. Nastavni je organizator cjelo upnog rada na èasu. sluh i dr. èe liste. Precizno odreðenje cilja opservacije èasa pru a jasne smjernice za pripremanje instrumenata oji æe se oristiti za evidentiranje odreðenih a tivnosti na èasu.1. Prije èasa: Sastanite se sa olegom da bi ga upoznali sa ciljem opservacije. ao i vrijeme razgovora na on zavr ene opservacije èasa.                                       6. Nastavni èas ao osnovna vremens a jedinica rada u nastavi. . Plans o posmatranje temelji se na unaprijed definisanom cilju opservacije. sadr ajnu. veæ u ljuèuje i vrijeme posveæeno razgovoru za pripremu opservacije. èitave reèenice. . . Sva i èas treba da predstavlja zao ru enu vremens u. evidentne liste i sl. fiziè e sposobnosti (vid. ljudi) ili globalna sli a. A tivno u ljuèivanje nastavni a poèetni a to om ove faze obezbijediæe njegovu motivaciju i posveæenost.Opservacija je omple san proces. jedan je od osnovnih èinilaca razredno-predmetnog sistema nastave. radnje. s ale. tendencija interpretiranja onoga to vidimo ada je u pitanju èas obièno prelazi u vrednosni sud u s ladu sa na im stavovima i vjerovanjima. tehni a i instrumenata ojima se utvrðuje razvojni to dida tiè ih procesa na èasu. Praæenjem se dobijaju odgovori na pitanja a o nastavni organizuje èas i ta uèenici rade na èasu. Na taj naèin smanjuje se moguænost da ne i va ni elementi izma nu obje tivnoj procjeni. logiè u i organizacionu cjelinu. Praæenje se mo e definisati ao sistem razlièitih postupa a. Ka o pratiti i vrednovati ols i èas?                                                                                                                 . pa ne mo e biti osnova za obje tivno procjenjivanje dida tiè e efi asnosti èasa. strategije prisjeæanja. sheme. liènost. interesovanja. nesistemats o) i plans i organizovano (obje tivno posmatranje).fa tori oji utièu na to to vidimo: ranija is ustva. Osnovni cilj opservacije je unapreðivanje obrazovno-vaspitnog rada. To nije samo vrijeme provedeno u uèionici.). Instru cije za opservaciju ols og èasa. Èas ima ogranièene vremens e o vire. Jedna od najèe æe primjenjivanih tehni a u vrednovanju èasa je posmatranje oje mo e biti prigodno (sluèajno.tehni e bilje enja: ljuène rijeèi. opservacija nastavnog èasa podrazumijeva praæenje rada nastavni a poèetni a od strane mentora ili drugog ompetentnog lica. Prigodno posmatranje nije pripremljeno. povr no je i nepouzdano. onaj oji odgovara za njegov to i rezultate i oji vodi proces nastave i uèenja.Na proces opserviranja utièu: .. Sa stanovi ta na e teme. no i u tim o virima on po svom sadr aju treba da predstavlja zao ru eni dio nastavnog procesa.tehni e prisjeæanja: detalji (predmeti. Pri plans om posmatranju mogu se oristiti razlièite metode.

i u ojoj mjeri relevantne za predmet.da li je. cilj i sadr aj. da li su planirani ciljevi postignuti.Za vrijeme trajanja èasa bilje ite: 1. a tivnosti nastavni a . da li su. oli o je uèeni a a tivno i oli o te a tivnosti traju.                                                 . svoje utis e i pitanja oja æete postaviti nastavni u na on èasa. ada i a o stvarao prili e za uèenje. a tivnosti uèeni a: oje a tivnosti su planirane i realizovane. 3. a ve su. 2. 4.

voðen u atmosferi saradnje i razumijevanja. Zajedno sa nastavni om procijenite èas i planirajte dalji rad u fun ciji unapreðenja valiteta nastave i uèenja. dogovorima i za ljuècima predstavljaæe puto az u daljem radu nastavni a. Svestran i struèan razgovor. to ne znaèi da treba zaobiæi propuste a o ih je bilo.Na on zavr enog èasa: Razgovor na on opservacije u ljuèuje analizu.                                       . Nije orisno davati uop tene i nedovoljno utemeljene ocjene ao to su: Bilo je izvrsno. u razgovoru se analiziraju svi elementi èasa oji smo posmatrali. sa precizno formulisanim instru cijama. Opi ite ta se iz va eg ugla de avalo na èasu. Pa ljivo ga slu ajte. Èas je uspio i sl. Da bi se izbjegla negativna osjeæanja pri opservaciji èasa. razmatranje i interpretaciju bilje enih podata a. Zamolite ga da vam a e ta je po njegovom mi ljenju bilo uspje no. 3. Prirodno. Razgovarajte sa nastavni om o tome ta se de avalo na èasu. Veoma je va no naglasiti ono to je bilo uspje no u radu. 2. veoma je va no uspostaviti odnose povjerenja i uzajamnog po tovanja izmeðu mentora i nastavni a poèetni a. Koraci su sljedeæi: 1. 5. 4. a ta bi promijenio u buduæem radu.

.

Tra ite od sva og nastavni a da za sastana pripremi dvije stvari: ne i zabavan dogaðaj sa èasa i omiljeno nastavno sredstvo. do se ne e mogu primijeniti to om godine. A tivnosti za unapreðenje uspje nosti mentors og procesa Navodimo ne e a tivnosti oje mogu unaprijediti mentors i proces i valitet odnosa mentora i nastavni a poèetni a.7. Ne e strategije pogodne su za poèeta ili raj ols e godine. Is oristite strategiju Upoznaj. ojaèaæe olegijalnost u oli i u azati na ne e potrebe. Ta razmjena obogatiæe is ustvo nastavni a poèetni a novim idejama o resursima oje mo e oristiti. Dodatne a tivnosti: Saèuvajte prièe i ideje o ori æenju nastavnih sredstava u svom dnevni u a o biste ih mogli oristiti i u ne oj drugoj prilici. pozdravi i podijeli Cilj: Povezati nastavni a poèetni a sa ustanovom ta o da se obuhvate njegove profesionalne i liène potrebe To : Za a ite rata sastana prije ili poslije nastave za nastavni e istog razreda ili predmeta. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Upoznaj. U opu tenoj atmosferi is oristite prili u da razmijenite is ustva o ove dvije stvari. to æe navesti svoja AKTIVNOST                                                                                       Poèeta ols e godine                                                 . Ne a sva i nastavni pripremi listu oja æe sadr ati zapis o tome ta to znam sada to sam elio da znam ne ada. Savjeti: U ljuèite nastavni a poèetni a u razgovor ta o is ustva sa fa ulteta. pozdravi i podijeli za sastan e grupe mentora i nastavni a poèetni a.

VRIJEME REALIZACIJE Zajedniè o planiranje To : Idealno. Zajedniè i isplanirajte prvi dan u oli. Pregledajte svoje planove rada za prvu sedmicu ols e godine. Sljedeæi sastana mo e se odr ati na poèet u drugog polugodi ta ili ada god se pojavi elja ili potreba za zajedniè im planiranjem. bez pre ida. Planirajte rad od najmanje 60 minuta.       .               Cilj: Saradniè i izraditi plan rada za prvu sedmicu u                             Poèeta   ols e godine oli. ovaj se sastana organizuje najmanje dvije sedmice prije poèet a ols e godine. 34) mo e se oristiti ao osnova za razgovor o èasovima ili ne im djelovima procesa nastave. Forma za planiranje i rje avanje problema (str. raspored namje taja i dida tiè og materijala u uèionici itd. Pregledajte ciljeve i standarde navedene u nastavnom programu.

potrebno vrijeme. Dodatne a tivnosti: Pro irite bilje u idejama o metodama i strategijama uèenja. ono to treba ili ne treba uraditi da bi implementacija bila uspje na. Napravite raspored sljedeæih sastana a da biste se pozabavili pitanjima oja æe is rsnuti to om implementacije planova. Kategori ite ideje prema predmetu. omiljeni dodatni materijali. To : Bilje e mogu biti naèinjene prije poèet a ols e godine i dopunjene na poèet u drugog polugodi ta. a tivnosti uèenja itd. U zajedniè o planiranje u ljuèite nastavni e istog razreda ili istog predmeta. Tra ite od olega da daju doprinos dopisivanjem svojih ideja. postavljenim standardima itd.).                 . ledolomce14. crtane filmove. dobu godine. Savjeti: Posvetite vrijeme predviðeno za sastana da razmijenite informacije o pitanjima oja se smatraju ritiènim za poèeta ols e godine i da èujete pitanja/probleme va ih nastavni a poèetni a. savjete ( a o la e zapamtiti imena uèeni a i sl.Dodatne a tivnosti: Is oristite zajedniè o planiranje da defini ete svoje ciljeve i ciljeve va ih uèeni a. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Bilje e zanimljivih ideja Cilj: Upoznati nastavni a poèetni a sa izvorima i idejama provjerenim u uèionici. pjesme. Vodite raèuna da izbalansirate olièinu pitanja o ojima raspravljate sa vremenom potrebnim za njihovu pripremu i primjenu. Savjeti: Ideje i predlozi treba da sadr e naèin primjene. naèine podjele uèeni a u grupe. Napravite bilje u oja æe biti rezultat zajedniè og rada na nivou razreda ili predmeta. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE   Profesionalni uta                                           Poèeta ols e godine                                       14 Opu tajuæe igre ojima se stvara prijatna atmosfera u grupi/odjeljenju. ocjenjivanju i adresama relevantnih web-sajtova. Mo ete u ljuèiti sljedeæe: prièe iz nastave.

NVO.. primjeri dobre pra se. Univerzitet. bro ura i drugih va nih i interesantnih informacija. Literatura mo e biti: struèna literatura (èasopisi ili nedavno objavljenje njige). Obezbijediti pogodan prostor za èitanje struène literature.To om godine Ciljevi: Obezbijediti mehanizam za razmjenu najnovije literature. udobnu stolicu i sto. èlanci u èasopisima oje je oznaèio ne i prethodni èitalac. bibliote e ili ne e druge prostorije u oli da bude uta za èitanje. struène publi acije ( ole. Ispitni centar Crne Gore. istra ivanja. Zavod za olstvo.                                 . Obezbijedite dovoljno svjetlosti. Plans i odaberite najmanje fre ventno mjesto u ojem nema mnogo galame. Odredite pogodan dio zbornice. CSO..).

mo e se organizovati po razredima. oja bi voljeli da podijele sa drugima ( olona imam) i nazive oni h oja su im potrebna ( olona potrebno mi je). Ovu a tivnost mogao bi da nadgleda bibliote ar.ols e bro ure. predmetima ili                                   . Po eljno ja da se nastavnici povremeno sastaju (na primjer.. bilje e. Obezbijedite literaturu oja se tièe a tuelnih dogaðaja u oli. jednom mjeseèno) i razmijene literaturu o ne oj a tuelnoj temi. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Imam/potrebno mi je To om godine Cilj: Efi asno upravljati resursima i obezbijediti optimalan pristup pone ad ogranièenim materijalima ili opremi. To : Postavite tablu ili list papira u profesionalni uta . Dodatne a tivnosti: Tra ite od nastavni a poèetni a da u profesionalni uta prilo i ono to on posjeduje od struène literature (posebno u periodu izrade struènog rada). tehniè ih pomagala i sl.. Zamolite nastavni e da u tabelu upi u nazive dida tiè og materijala. Ime Imam Datum                                   Profesionalni uta ci lusima. Savjeti: Obnavljajte materijale a o informacije ne bi zastarjele.

                                                        . To : Jednom u to u tri mjeseca sazvati sastana a tiva na ojem æe mentor i nastavni poèetni dobiti prili u da razmijene is ustva sa ostalim èlanovima a tiva i zajedniè i rje avaju a tuelne probleme svih. Podat e o nastavnim sredstvima oja se najvi e upotrebljavaju u nastavi is oristite ada donosite odlu u o narednoj nabavci nastavnih sredstava za olu.Potrebno mi je Datum Dodatne a tivnosti: Predstavite ovu a tivnost na sastan u a tiva. Savjeti: Koristite ovu razmjenu da unaprijedite omuni aciju izmeðu nastavni a. Razgovarati i ponuditi rje enje za ne i od predstavljenih problema. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Partnerstvo u rje avanju problema To om godine Cilj: Ojaèati tims i rad u rje avanju problema.

Ova a tivna razmjena bogati znanja svih uèesni a. Na on toga. Dodatne a tivnosti: Zajedniè i ocijenite rezultate dobijene na osnovu pri upljenih podata a i izvedite za ljuèa . razgovarajte o nauèenom i o strategijama za primjenu onoga to ste nauèili. savjete i u a ete na va ne detalje. Poènite ta o to æete prvi iznijeti svoj problem da biste nastavni a poèetni a oslobodili i predstavili model tims og rada. Savjeti: Vodite raèuna da na sastancima svi podjedna o uèestvuju u razgovoru. Planirajte i implementirajte jedan zajedniè i proje at. To : Razmotrite sve ponude za struèno usavr avanje ojima biste prisustvovali zajedno sa nastavni om poèetni om. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Proslavite uspjeh                                                                     . Primijenite ovu strategiju u nastavi ada uèeni e upoznajete sa vje tinama rje avanja problema.Dodatne a tivnosti: Koristite partnerstvo u rje avanju problema i na nivou razreda. Pove ite se sa mentorom i nastavni om iz druge ole a o biste uporedili strategije. Dogovorite metode evaluacije i sa upljanja podata a. Podijelite rezultate sa ostalima na nivou razreda. a tiva ili ole. AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Profesionalni razvoj To om godine Cilj: Promovisati model cjelo ivotnog uèenja. cu lusa i sl. rezultate i uspjehe. Rje avanje problema pro irite na razgovor o posljedicama. Savjeti: Ne zaboravite da pri razmjeni rezultata date i svoje sugestije.

                                        Kraj ols e godine   . Razmijeniti i pro iriti dobre ideje. Nagraditi profesionalni i lièni trud.Cilj: Prepoznati napore i uspjeh pojedinca i zajednice. ne om struènom èasopisu ili isticanjem na nastavniè om vijeæu. To : Proslavite uspjeh zajedniè ih a tivnosti. Dodatne a tivnosti: Informacije o uspjehu saop titi u biltenu za roditelje ili na sastancima ojima prisustvuju predstavnici roditelja. partners e saradnje. implementacije odreðene inicijative ili ne o drugo postignuæe ta o to æete: podijeliti sa drugima pozitivna postignuæa svog nastavni a poèetni a. istaæi saradniè e proje te u ojima je uèestvovao nastavni poèetni njihovim objavljivanjem u ols om biltenu.

se                         Kraj ols e godine to su nauèili i . to Volio bih da sam znao.   Jo uvije pitam..AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE AHA tabela Cilj: Na efi asan naèin sa upiti i razmijeniti razmi ljanja i ono mentor i nastavni poèetni .. Ovom se tehni om podstièe i prati ontinuirano uèenje na osnovu is ustva i uveæava baza profesionalnih znanja.. Zamoliti nastavni a poèetni a da popuni AHA tabelu.. AHA TABELA Poèeta godine Sredina godine Kraj godine Drago mi je znam...

Is oristite rubri u Jo uvije se pitam..Dodatne a tivnosti: Istu tabelu treba da ima mentor. za planiranje buduæih a tivnosti profesionalnog razvoja.           .. Savjeti: Tabele treba èuvati u razvojnom dijelu profesionalnog portolija.

.

stvore uslovi za dodatno uèenje. Izgradnja odnosa 1.Savjeti bez ojih se ne mo e Evo jo ne oli o ideja oje su suvi e dobre da bi bile izostavljene. Odr ite sastana do etate ili sjedite negdje napolju a o biste umanjili stres. Izgradite meðusobno povjerenje. 2. Izgradite zajedniè i rjeèni . Predlo ite nastavni u poèetni u da stalno vodi listu a tuelnih pitanja/potreba za odjeljenje. a ostali biti u ljuèeni u procjenjivanje i dono enje odlu e. 2. Zajedno napravite alendar oji æe sadr ati dane sa posebno obilje enim va nim datumima i periodima veli e gu ve. U teda vremena 1. Ostavljajte poru e podr e. 3. Zajedno sa nastavni om poèetni om analizirajte probleme sa ojima se susreæe i pripremite strategije za njihovo prevazila enje.                                                                                             oli. izgrade odnosi i pru i dodatna pomoæ. Planirajte saradniè i rad sa va im nastavni om poèetni om ( ao npr. Od tampajte pravila i procedure sa napomenama i nazna ama. 2. 3. 4. Mogu biti od oristi da se u tedi vrijeme. 3. 5. Po a ite nastavni u poèetni u modele ne ih nastavnih postupa a i glasno razmi ljajte o riterijumima za odabir odreðenih strategija i onome to ste vi lièno nauèili iz is ustva u nastavi.   . Isplanirajte sastan e za saradniè o rje avanje problema (najmanje tri godi nje) na ojima æe sva i uèesni iznijeti svoj problem. Napravite registar spasilaca sa pra tiènim idejama oje mo ete primijeniti u odreðenim situacijama. meðusobne opservacije). Poruèite potreban materijal prije nego to vam bude potreban. posebno to om prve dvije sedmice u ao i u periodima intenzivnog administrativnog posla. Predvidite uobièajene probleme. Dodatna pomoæ   1. Prili e za uèenje 1. 4. 4. Izvr ite sele ciju informacija da biste izbjegli njihovu navalu.

4. Pomozite nastavni u poèetni u u procesu prepoznavanja uèeni a sa posebnim potrebama.                           . 5. Koristite struènu literaturu u ojoj æete naznaèiti va ne stvari. Upoznajte nastavni a poèetni a sa ostalim osobljem u oli.2. 3. Pratite nastavni a poèetni a na njegovom prvom zadat u oji nije u vezi sa radom u uèionici. ao i sa poslovima oje obavljaju.

ta oðe. njegova razmi ljanja o onome to je radio i uradio. postavljeni prioriteti i planirani sljedeæi oraci. Profesionalni portfolio je oèigledan do az o ontinuiranom profesionalnom razvoju to om èitave radne arijere oji svjedoèi o talentima i snagama. razvoja i postignuæa. potvrde o posebnim zadu enjima i odgovornostima. nastavni a i dire tora. vje tinama i sposobnostima.. registar i pri az profesionalnih ciljeva. nastavni æe la o napraviti lièni plan profesionalnog razvoja (LPPR) na godi njem nivou. To su razgovori oji se mogu realizovati izmeðu samih nastavni a. Portofolio mo e da obezbijedi dragocjenu osnovu za po retanje razgovora o profesionalnom razvoju. liènom napredovanju i procesu uèenja. razmi ljanja o naèinima na oje se uèi i poduèava. osnov za usmjeravani profesionalni razvoj to om cijele arijere. vje tinama i znanjima nastavni a. nastavni a i struènih saradni a i slièno. sertifi ate i potvrde o zavr enim programima obu e i ursevima. Na osnovu materijala oji se nalaze u portfoliju. To su do umenti oji do azuju da je nastavni pohaðao odreðene programe obu e i uèestvovao u raznim a tivnostima profesionalnog razvoja. a o u oli ta o i van nje.. Oni mogu postati sastavni dio ocjene i procjene profesionalnog uspjeha i mogu poveæati moguænosti za napredovanje u arijeri.   Osim to je zbir a do aza o profesionalnom razvoju. potreba uèeni a sa ojima radi.. Ta oðe. oji æe on. ta o se i realizacija onih oje su predviðene LPPR-om do umentuje u profesionalnom portfoliju. evidencija o sopstvenim is ustvima. ovaj do ument odsli ava ompletan rad svog vlasni a i postaje osnova za samoprocjenu i procjenu. Mentor poma e nastavni u poèetni u da formira svoj profesionalni portfolio. ao i ostvareni rezultati. ao i                                                                                                                                                       . oji..). to om svoje radne arijere dopunjavati i odr avati. analize ja ih strana i onih oje treba dalje usavr avati. Profesionalni portfolio obièno se sastoji iz dva dijela: prvi dio sadr i do aze o postignutom (diplome. ao i potreba ole ao organizacije ojoj pripada. drugi dio je razvojni i u njemu se nalazi lièni plan profesionalnog razvoja nastavni a. materijali oji po azuju ta je nastavni radio ili trenutno radi na razvoju vlastite pra se. Profesionalni portfolio formira se na poèet u pripravniè og sta a i prati nastavni a na njegovom profesinalnom putu. Kao i ostale a tivnosti profesionalnog razvoja. Profesionalni portfolio Profesionalni portfolio predstavlja zbir u do aza o profesionalnom razvoju nastavni a. potvrde o steèenim zvanjima.8. postaje dio njegovog profesionalnog portfolija.

portfolio je efi asan naèin predstavljanja nastavni ovih sposobnosti.Kao zbir a nastavni ovih radova. Primjeri nastavni ovog rada oji se nalaze u portfoliju najbolje istièu va ne informacije o nastavni u i njegovom radu u uèionici.               .

analiziraju se specifiènosti uzrasta sa ojim æe pripravni raditi. izbor priprema za realizovane èasove..                                                                                                                 . Formiranje profesionalnog portfolija Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a poèetni a poèinje prilaganjem osnovnih do umenata. oblasti u ojima je posebno uspje an ili posebna interesovanja (samoprocjena). Ta oðe. Odr ati sastana za poèetno planiranje.. zapisi sa mjeseènih sastana a sa mentorom. volonters e a tivnosti i lièna interesovanja relevantna za nastavu. ciljevi oje uèenici treba da postignu (nastavni program).Refle sija o sopstvenoj pra si poveæava svijest o strategijama ori æenim u nastavi. evaluatora. nastavni a i ostalih administratora (supervizora. Ta oðe. U izradi profesionalnog portfolija mogu se pratiti sljedeæi oraci: Tim mogu da èine: mentor. njihovim dobrim stranama i onima oje treba unaprijediti. Na on toga prila u se ostala relevantna do umenta oja nastavni poèetni posjeduje: izborni ili specijalistiè i predmeti. budu odgovorni za svoj plan profesionalnog razvoja. To om prve godine u oli obièno se dodaje: raspored nastave i opservacije èasova. bilje e sa opservacija èasova.1. imaju oristi od osvrta i evaluacije drugih. ao i profesionalna znanja i vje tine nastavni a potrebne da uèenici postignu svoje ciljeve. u ljuèujuæi do aze o postignuæima. podstièe profesionalni dijalog izmeðu nastavni a i drugih profesionalaca u oli ( olega. pomoæni a dire tora). Portfolio pru a nastavnicima moguænost da: demonstriraju vlastito uèenje. prepoznavanje oblasti u ojima je bio posebno uspje an i oblasti oje treba razvijati to om naredne godine. Na osnovu svega navedenog formuli u se ciljevi oje pripravni eli da                       2. sertifi atora. Poèetni se sastaje sa timom za podr u da razmotri oja do umenta treba prilo iti u portfolio. Portfolio j e moæno sredstvo za omuni aciju izmeðu nastavni a i uprave (dire tora. struène slu be). materijali oji prate proces izrade struènog rada. potvrde o pohaðanim ursevima/seminarima uz studiranje (u oli o ih ima). nastavni srodne stru e i nastavni pripravni . To su lièni podaci i diploma/uvjerenje o zavr enim studijama (foto opije). razvijaju apacitete za ritiè i odnos i procjenu vlastite pra se. Formirati tim za podr u. samoprocjena i analiza nastave na raju godine. 8.).               1. oblasti na ojima treba raditi (samoprocjena). ao i posebna interesovanja. is ustvo u oli. Zadata èlanova tima je da saraðuju sa poèetni om na formiranju profesionalnog portfolija to om prve godine izvoðenja nastave.

3.                               . Poèetni mo e sva odnevno bilje iti refle sije u svom dnevni u.ostvari to om godine pripravniè og sta a. 4. Redovna refle sija. Jednom sedmièno ova refle sija mo e biti formalnija i bolje stru turirana a o se pripremi u o viru dnevni a za refle siju. Napraviti plan za razvoj usmjeren na uèenje. Mentor i nastavni poèetni izraðuju plan realizacije nastave i naèin praæenja.

ideje. Pregledanje portfolija mo e biti jedan od podsticaja za razmi ljanje o postavljenim ciljevima.                                   Poèetni predstavlja svoj portfolio. Sva e dvije sedmice. definisati on retni ciljevi i uraditi planovi za ostvarivanje tih ciljeva. a mentor odgovore upisuje u desnu olonu. Zanimljiva a tivnost jeste paralelni dnevni : napraviti tabelu sa dvije olone. dajuæi sa eta nauèenog timu za podr u.         6. Ta oðe. Treba voditi raèuna o tome da materijali (do umenta. Prili om postavljanja ciljeva mentors og procesa. predvidjeæe se oja su to do umenta ili do azi oji æe se odlagati u profesionalni portfolio i oji æe omoguæiti procjenu i samoprocjenu rada i napredovanja nastavni a poèetni a. iz ole cije radova. dobro je da ga povremeno razmijeni sa nastavni om poèetni om. To su oni radovi oji su relevantni za ilustraciju realizacije plana i profesionalnog napredovanja. Sa upiti i odabrati dodatne radove. revidirali postojeæe ili dodali nove ciljeve razvoja i odredili dodatne potrebe za podr om. Na osnovu ovih standarda obaviæe se razgovor sa nastavni om poèetni om. Poèetni se sastaje jednom mjeseèno sa mentorom ili drugim èlanom tima za podr u a o bi analizirali i razmotrili prilo ena do umenta. do azi. probleme i pitanja u lijevu olonu. izdvojili suvi na i planirali prilaganje novih. nastavni poèetni upisuje svoja razmi ljanja. Odr ati sastana tima za podr u.. poèetni bira one oje æe prilo iti u portfolio. odnosno pripravniè og sta a. 8.) u portfoliju odgovaraju ciljevima postavljenim na poèet u pripravniè og sta a. Predstaviti portfolio.                                         7. Po to i mentor ima svoj profesionalni portfolio. Na raju prvog polugoða oba èlana tima za podr u sastaju se sa nastavni om poèetni om.. mogu se oristiti standardi za nastavni a poèetni a (prilog 1).                                             . Jedan od ciljeva formiranja profesionalnog portfolija jeste postaviti jasna oèe ivanja i povezati mentors i proces sa profesionalnim standardima. Nastavni a poèetni a treba podsticati da vodi dnevni oji æe sadr ati njegova razmi ljanja. Voditi sastana za podr u jednom mjeseèno. a o bi razmotrili postignuæa.5.

.

mentor i nastavni poèetni intenzivno razgovaraju o posebnim interesovanja nastavni a poèetni a. To om prva tri mjeseca pripravniè og sta a. Struèni rad U s ladu sa Pravilni om o polaganju struènog ispita («Sl. na sastancima oji se organizuju rajem nedjelje (nedjeljni sastanci). 67/03. . Mentor i nastavni poèetni poèinju sa planiranjem a tivnosti oje æe poèetni u pomoæi da sa upi to vi e materijala neophodnih za izradu rada (sastanci.Struèni rad mo e biti napisan u formi eseja. Predlog osnovne stru ture struènog rada:             1. Izbor teme. mo e usmjeriti svoju pa nju i razmi ljanje na oblast nastave ojom bi elio intenzivnije da se bavi. 4. Ovaj rad treba da po a e oli o je nastavni pripravni to om rada u ustanovi osposobljen da oristi literaturu i steèeno pedago o is ustvo u obradi pitanja iz nastavne pra se. 5. najèe æe.list RCG». 3. . uz posebna interesovanja oja mnogi nastavnici donesu sa studija. 2. br.). a mo e se zasnivati na istra ivanju obrazovne pra se. Uvod Teorijs a obrada struènog pitanja/teme Metods i pristup u nastavi Za ljuèa /za ljuèci Predlozi i preporu e u odnosu na struèno pitanje/temu Literatura                                                                                                                               . nastavni poèetni . hospitacije.Temu struènog rada biraju nastavni poèetni i mentor ru ovodeæi se interesovanjima nastavni a poèetni a. èlan 12 i 13) struèni rad je pisani rad iz stru e nastavni a oji obuhvata teorijs o-pra tiènu razradu ne og problema iz podruèja vaspitanja i obrazovanja. Stru tura struènog rada. samostalno dr anje èasova i dr. ao i ontinuirani nastavni proces. a zatim o temi oju je izabrao. te oli o je osposobljen da struèni rad pismeno izlo i i obrazlo i sa stanovi ta savremenih zahtjeva ojih. literatura. veæ to om prvog mjeseca pripravniè og sta a. To je. 6.9. metodiè i pristup odreðenoj nastavnoj oblasti. Boraveæi u oli i upoznajuæi ols u sredinu. odnosno is ustvo nastavni a poèetni a oje je ste ao to om pripravniè og sta a. Tema struènog rada treba da se odnosi na nastavu i da obuhvata nastavni rad.

.

mora se zasnivati na obje tivnim do azima. POJMOVNIK EFEKTIVNOST Termin oji se oristi da oznaèi da li je ne i planirani cilj. ojem je ostvaren jedan rezultat ili vi e njih.10.. Ovo je mnogo vi e od jedostavnog davanja savjeta.                                       EFIKASNOST Oznaèava stepen u o u odnosu na produ tivnost i ulo mo o tome da li je jedan posao ili sredstava (npr. Procjena efi asnosti se. REFELEKTIVNI PRAKTIÈAR Nastavni oji promi lja o uèinjenom u cilju identifi ovanja problema i nala enja novih i efi asnih rje enja. Kada procjenjujemo efi asnost. PROAKTIVNOST Preduzimanje a tivnosti u cilju prouzro ovanja promjene. sposobnost da se postignu utvrðeni ili dogovoreni ciljevi. Ponuditi savjet ao mentor znaèi dati za taj savjet i za to i ta i a o. donos KONSULTOVATI Od latins og glagola consultare.. govori                                       . Mentor/trener je i vodiè i podr a. uticaj ili rezultat postignut. o èem u se prosuðuje na osnovu rezultata oji su postignuti. a ne samo reagovanje na promjenu ada do nje doðe. a sve t ene resurse. njemaè og utsche i maðars og ocsi po Kocs-u. Pri tome. novca. zadata uspje no obavljen uz optimalno ori æenje opreme. Mentor ao trener predstavlja vozilo oje vodi olegu od jednog do drugog mjesta. ta oðe.). odnosno na osnovu uticaja ili pr omjena oje su se stvarno desile. gradu u Maðars oj gdje su izraðivane fine oèije. i na osnovu indi atora. vremena. postizanje rezultata ili uticaja mora biti mjerljivo. Procjena se zasniva na jasno definisa nim standardima i indi atorima. to znaèi dati ili primiti savjet. PODUÈAVATI Od francus og coche.

.

11. P R I L O Z I

PRILOG 1 STANDARDI ZA NASTAVNIKA POÈETNIKA

Struèni tim Zavoda za olstvo predlo io je standarde oji obuhvataju razumijevanja i znanja oje nastavni poèetni treba da posjeduje na raju zavr enog pripravniè og sta a.

Standard 1

Poznavanje predmeta

Nastavni razumije glavne oncepte i stru turu predmeta oji predaje i mo e da reira smislene situacije za uèenje; poznaje zvanièni program predmeta oji predaje i razumije nastavno-ciljni pristup u planiranju.

Nastavni poznaje principe i razumije nastavni proces usmjeren na uèeni a; zna a o djeca uèe i a o se razvijaju i mo e da obezbijedi moguænosti za uèenje oje podr ava intele tualni, socijalni i lièni razvoj djeteta.

Nastavni zna ta znaèi individualizacija nastavnog procesa, razumije a o se uèenici razli uju po stilovima uèenja i reira situacije za uèenje prilagoðene razlièitim stilovima.

Standard 4

Primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija uèenja

Nastavni razumije i oristi raznovrsne nastavne strategije a o bi podsta ao intele tualni razvoj uèeni a i njihova postignuæa.

Standard 5

Motivacija u uèionici i organizacione vje tine

 

   

   

 

Standard 3

Prilagoðavanje nastave potrebama uèeni a

 

 

Standard 2

Znanje o razvoju i uèenju djece/uèeni a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

     

 

       

 

     

 

Nastavni oristi poznavanje motivacije uèeni a (grupe ili pojedinaca) i stvara o ru enje za uèenje oje podr ava pozitivnu dru tvenu intera ciju, a tivno u ljuèivanje i samomotivaciju.

Nastavni oristi znanje o uspje nim verbalnim, neverbalnim i medijs im omuni acijs im tehni ama da bi podr ao a tivno uèestvovanje u razgovoru i intera ciju u uèionici.

Standard 7

Vje tine planiranja

Nastavni planira nastavu na osnovu poznavanja predmeta, uèeni a, lo alne zajednice i ciljeva obrazovnog programa.

 

 

 

 

 

 

 

Standard 6

Komuni acijs e vje tine

 

 

 

 

 

         

   

   

 

socijalni i fiziè i razvoj. Standard 9 Profesionalna posveæenost i odgovornost Nastavni je refle tivni pra tièar oji stalno procjenjuje uticaj svojih izbora i a tivnosti na druge (uèeni e. a tivno tra i moguænosti za profesionalni razvoj i uèestvuje u njima.Nastavni razumije i oristi raznovrsne strategije ocjenjivanja i procjenjivanja uèeni a. Standard 10 Partnerstvo Nastavni odr ava i podstièe dobre odnose sa olegama. roditeljima i institucijama u iroj zajednici a o bi podr ao uèenje i napreda svojih uèeni a.               Standard 8 Ocjenjivanje uèenja uèeni a                                 . a o bi im pru io odgovarajuæu podr u i obezbijedio stalni intele tualni. roditelje i druge olege).

.

ali bi bilo dobro o tome poprièati. na liniju ispred tvrdnje. unesite nivo (broj) oji vama najvi e               . ________ omuni acija sa roditeljima. ________ diferencirana nastava.         Nivo 3: Ovo imam pod ontrolom. ________ procjenjivanje potreba uèeni a.         ________ oèe ivanja olega. ________ oèe ivanja dire tora. Nivo 2: U redu je. Rad sa uèenicima: ________ sticanje rutine u uèionici. ________ odr avanje discipline uèeni a. identifi ovali resurse i postavili ciljeve uèenja. Nivo 1: Ovo me zaista brine. ________ standardizovani testovi. Koristite ovaj upitni zajedno sa mentorom da biste odredili oblasti z a podr u. ________ administracija i ro ovi. bar za sada.   U datim oblastima. ________ motivisanje nedovoljno zainteresovanih uèeni a.PRILOG 2 INSTRUMENT ZA SAMOPROCJENU NASTAVNIKA POÈETNIKA odgovara. ________ realizacija programa. Informacije o propisima i procedurama: ________ sistem procjene uspje nosti rada nastavni a.

Procjenjivanje resursa: _________ organizovanje/ureðenje uèionice. __________realizacija vannastavnih a tivnosti. __________realizacija dnevnih/sedmiènih planova. __________odr avanje ravnote e izmeðu liènog i profesionalnog. _________ organizovanje izleta. _________ ori æenje bibliote e i medijate e. _________ procjenjivanje nastavnog materijala i resursa.________ procjena napredovanja uèeni a. __________prisustvovanje sastancima. Upravljanje vremenom: __________organizovanje dana/sedmice. Oblasti za dalji razvoj: ________________________________________________________________ _______________________________________________________________           . _________ saradnja sa struènom slu bom. __________planiranje èasa. __________moguænosti za profesionalni razvoj. _________ naruèivanje materijala.

dono enje odlu a i uèe jedan od drugoga. I mentor i poèetni stalno iniciraju razgovore oji su usmjereni na uèenje nastavni a i uèeni a.                                                                           . rje avanje problema. Mentor demonstrira svestranost to om davanja savjeta. Nivo 3 Mentor i nastavni poèetni razvijaju saradnju roz zajedniè o planiranje. saradnje i pru anja individualne podr e. Mentor omoguæava povezivanje sa olegama istog razreda ili predmeta i promovi e prili e za saradnju. s namjerom da se razviju apaciteti nastavni a poèetni a. ao i ostvarivanje Programa rada mentora sa nastavni om pripravni om.PRILOG 3 INSTRUMENT ZA SAMOPROCJENU MENTORSKOG ODNOSA Ovaj instrument mo ete oristiti za samoprocjenu odnosa mentor nastavni poèetni .     Poèetni uèestvuje u postizanju ciljeva profesionalne ols e zajednice. Nivo 2 Konta ti se odvijaju a o je planirano i zadovoljavaju potrebe poèetni a ada su u pitanju potrebne informacije. ole i postepeno djeluje ao èlan   Mentor obli uje procese rje avanja problema i refle tivne pra se oje poèetni usvaja. Mentors a intera cija promovi e vezu izmeðu nastavne pra se i rezultata uèeni a. Lièno uèenje se prenosi i primjenjuje na drugi sadr aj i onte st. Razgovori usmjereni na uèenje fo usirani su na implementaciju programa i na prepoznatim primjerima dobre pra se. Odaberite nivo oji najbolje odgovara u globalu i ne oèe ujte potpuno slaganje sa sva om tvrdnjom.                               Mentor i nastavni poèetni odr avaju redovne onta te. Nivo 4 Konta ti izmeðu mentora i poèetni a su èesti i zadovoljavaju potrebe partners og odnosa.

uglavnom.Mentor daje vi e informacija. odnosi na oblast organizacije nastave i. Nivo 1 Konta ti mentora i poèetni a su neredovni.     Mentor obezbjeðuje orijentaciju i uvoðenje u profesionalnu                                             ols u zajednicu. Zadovoljavanje potreba poèetni a mo e postati vremens i veoma intenzivno za mentora. Dis usije su usmjerene na odreðene epizode i situacije. Mentor daje sugestije i savjete samo onda ada se to tra i i u odnosu na trenutne potrebe nastavni a poèetni a. nema procjene uticaja te nastave na znanje i uspjeh uèeni a i na profesionalni napreda nastavni a poèetni a. Moguænosti za saradnju nastavni a poèetni a veæinom su usmjerene na druge poèetni e ili is usne olege iste stru e. Uèenje nastavni a poèetni a se. Razgovori su usmjereni na rje avanje trenutnih problema. U uèenju nastavni a poèetni a nagla ene su strategije za pre ivljavanje. . po pravilu.

Za mjesec: ___________ Va ni dogaðaji za mene bili su.... po moguænosti u ele trons oj formi. Radoznao sam u vezi sa.. Uzbuðen sam zbog moguænosti da. sposoban da. po eljno je da vodi dnevni za refle siju...PRILOG 4 DNEVNIK ZA REFLEKSIJU U oli o elite da se nastavni poèetni razvije u refle tivnog pra tièara... Do raja polugoða elim da budem. Shvatio sam da moram da znam vi e. Primijetio sam da dobro radim.. Nije obavezno da u odreðenom vremens om periodu popuni sve........                                     .. U sljedeæoj tabeli ponuðene su rubri e sa zapoèetim reèenicama oje æe nastavni poèetni dovr iti u s ladu sa svojim potrebama.. Kao posljedica ovih dogaðaja nauèio sam. Najvi e se ponosim. veæ ono to je za taj period a tuelno.

.. Administracija i drugi zadaci                   Moji uèenici.. Zadovoljan sam ad. Do raja godine biæu sposoban da. Kad je u pitanju ori æenje vremena primijetio sam... ......Razmi ljajuæi o organizaciji rada u uèionici shvatam da ad.. Zadovoljan sam ad ja...... Strategije oje elim da zapamtim su.. Kad je u pitanju ori æenje vremena primjetio sam. U ovom trenut u znam da mogu da ontroli em..

                su mi la i ad.         .. treba da znam vi e o.. Kad razmi ljam o ciljevima ole i proje tima. Kada je moje odjeljenje u pitanju.... Mogu da doprinesem profesionalnoj ols oj zajednici ta o to...... to bi bio..Kao rezultat nastave moji uèenici mogu...... Najva nija le cija oju sam nauèio ovog mjeseca je.. A o bih mogao ponovo da pro ivim jedan dan ili èas ovog mjeseca. S obzirom na ono to sad znam promjenio bih.. Kad razmi ljam o drugim olegama. bio bih zainteresovan da radim sa. u vezi sa... u program bih u ljuèio.

.

Izabrane a tivnosti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom). al           Portfolio u ljuèuje do aze iz razlièitih izvora (unutar i izvan sistema).                                                                 . Promi ljanjem se dolazi do razlièitih rje enja u nastavi. Odabrani radovi jasno ilustruju napredovanje/uèenje. Postoji veza izmeðu oèe ivanih ishoda za uèeni e i profesionalnih ciljeva nastavni a poèetni a. Profesionalni ciljevi povezani su sa postavljenim ciljevima uèenja uèeni a. Odgovarajuæi izvori za postizanje ciljeva u ljuèuju profesionalnu zajednicu. Odabrani radovi povezani su sa ciljevima. Nivo 4 Zahtjevi po pitanju portfolija su ispunjeni. Nivo 3 Zahtjevi po pitanju portfolija su ispunjeni. Oèe ivanja u vezi sa uèeniè im postignuæima i postignuæima nastavni a u saglasnosti su sa postavljenim liènim oèe ivanjima. Nivo 2 Zahtjevi za portfolio su ispunjeni.PRILOG 5 INSTRUMENT ZA PROCJENU PROFESIONALNOG PORTFOLIJA Koristiti ovu s alu za procjenu profesionalnog portfolija. ole/ ols og   U pripremama nastavni a poèetni a jasno se prepoznaje povezanost rezultata uèenja uèeni a sa a tivnostima i nastavnim strategijama oje nastavi poèetni planira i primjenjuje. Odabrani radovi u azuju na napredovanje nastavni a poèetni a. a izabrane a tivno sti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom). Koraci u realizaciji planiranih a tivnosti logièni su i realni. Dnevni za refle siju po azuje saznanja i napreda nastavni a poèetni a u vezi sa uèenjem uèeni a.

  Refle sija ot riva saznanja o uèenju uèeni a i nastavni a. Nivo 1 Zahtjevi po pitanju portfolija nijesu u potpunosti ispunjeni.                                   .       Lièno uèenje je epizodièno i rijet o se pra sa i do lo do orisnih za ljuèa a. Refle sije se bave postignuæima. Izabrane a tivnosti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom). ali prvenstveno spolja njim po azateljima. Resursi su identifi ovani. Ciljevi za uèeni e i nastavni a identifi ovani su. ali nijesu jasno povezani. ali im je opseg ogranièen. oristi a o bi se prepoznala uspje na               Identifi ovani su resursi oji treba da pomognu primjeni strategija/a tivnosti. Ishodi za uèeni e postavljeni su zajedno sa profesionalnim ciljevima. ali ne pravi uvije jasnu vezu izmeðu a tivnosti i rezultata.i jasno ne po azuju razvoj i/ili uèenje na osnovu is ustva.

Nastavni za ovaj posao dobija odreðeni broj bodova (u s ladu sa Pravilni om o vrstama zvanja. 16 Pod nazivom nastavni u ovom Programu podrazumijeva se nastavni u pred ols om. to nije identièno sa vi im zvanjem nastavni mentor. To om svog inicijalnog obrazovanja nastavni je ste ao prva is ustva rada u             Zavod za olstvo                                     .15 Pod nazivom mentor u ovom Programu podrazumijeva se nastavni oji prati i podr ava nastavni a poèetni a to om pripravniè og sta a. list RCG 10/04) oji doprinose sticanju uslova za dobijanje jednog od vi ih zvanja. Sl. naèinu i postup u dodjeljivanja nastavni a. uslovima. osnovnom i srednjem vaspitanju PRILOG 6 CRNA GORA PROGRAM RADA MENTORA15 SA NASTAVNIKOM PRIPRAVNIKOM Prva godina rada u oli znaèajan je period profesionalnog razvoja nastavni a16.

nastavni u poèetni u pru a se moguænost unapreðenja steèenih znanja i ompetencija za buduæi samostalan rad u oli. na predlog struènog a tiva. 31/05 i 49/07. U s ladu sa Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju (Sl.nastavi. èlan 103) mentora odreðuje dire tor ustanove. organizuje praæenje i izvoðenje nastave. Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a pripravni a i dopunjavanje to om                                                       . Ovaj program treba da pomogne nastavni u mentoru u praæenju nastavni a poèetni a to om obavljanja pripravniè og sta a i pripremanju nastavni a poèetni a za polaganje struènog ispita. 64/02. Program rada sastoji se iz sljedeæih cjelina: 1. Zadata mentora je da upozna nastavni a pripravni a sa radom ole. Uz struènu pomoæ mentora. podr i istra ivaè i rad nastavni a pripravni a.list RCG. pru i usmenu i pisanu informaciju o njegovom radu. vannastavne i druge a tivnosti u oli 2. Nastava.

pripravniè og sta a 3. Struèni rad   .

vannastavne i druge a tivnosti u oli Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a pripravni a i dopunjavanje to om pripravniè og sta a Struèni rad prvi Mentor upoznaje NP17-a sa organizacijom i radom ole.18 Dogovara sa svojim olegama naèin i vrijeme prisustvovanja NP-a njihovim èasovima. Mjesec Nastava. Mentor zajedno sa NP-om formira njegov profesionalni portfolio oji æe dopunjavati to om èitave arijere. obezbjeðuje moguænost prisustvovanja NPa nastavi i u drugim razredima i odjeljenjima u oli18. Mentor organizuje individualne   17 NP s raæenica za nastavni poèetni /pripravni                               .

NP prila e spisa moguæih tema za struèni rad. drugi Mentor organizuje razlièite tipove èasova (obrada. Mentor organizuje individualne sastan e na ojima razgovara sa nastavni om pripravni om o temi struènog rada. Organizuje individualne razgovore o posmatranim èasovima.) ojima prisustvuje NP i demonstrira razlièite obli e i metode rada. treæi Mentor priprema mjeseèni plan hospitovanja nastavni a poèetni a na èasovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e     Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje (najmanje jednom mjeseèno). ponavljanje. NP prila e svoje opservacije èasova..                                   e sa odr anih sastana a . utvrðivanje..sastan e na ojima identifi uje posebna interesovanja nastavni a pripravni a vezana za temu struènog rada.

Mentor organizuje sastan e sa NP-om na ojima vodi razgovor o temi struènog rada i poma e mu u izboru teme.(25% od u upnog vremena). priprema plan hospitovanja NP-a èasovima vezanim za temu struènog rada to om pripravniè og sta a. Mentor organizuje individualne razgovore o posmatranim i odr anim èasovima. NP prila e svoje opservacije èasova. NP prila e pripreme za realizovane èasove.                       . NP zajedno sa mentorom planira i realizuje jednu nastavnu jedinicu/ èas sva og nastavnog dana. èetvrti Mentor priprema mjeseèni plan hospitovanja nastavni a poèetni a na èasovima u drugim odjeljenjima ostalih razreda i od drugih olega iste stru e. NP prila e temu za struèni rad.

NP prila e pripreme za realizovane èasove.NP prila e svoje opservacije èasova. organizuje sastan e sa         . Mentor prila e svoje mi ljenje Mentor i NP donose onaènu odlu u o temi struènog rada i onaèan plan hospitovanja èasovima vezanim za temu.

esti NP priprema i samostalno realizuje èasove u odjeljenju mentora ( tri dana nedjeljno) . Mentor i NP pregledaju i sreðuju postojeæu do umentaciju. NP planira i realizuje nastavu to om èitavog dana jednom nedjeljno. napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a. Mentor i NP obavljaju dalje onsultacije o struènom radu.. ole. Mentor organizuje individualne razgovore o posmatranim i odr anim èasovima. po potrebi dodaju novu. dire torom ili pomoænicima                             . zavisno od toga u ojem mjesecu je pripravni poèeo sa sta iranjem.19 Sadr ina rada data to om petog mjeseca pripravniè og sta a mo e se planirati za ne i drugi mjesec. peti Mentor upuæuje NP-a u voðenje ols e administracije19.. tims i sa mentorom realizuje       pedagogom i psihologom dire tora. ostalim danima realizuje jedan èas (prisustvo mentora nije obavezno na sva om èasu).

Mentor prila e svoje mi ljenje o odr anim èasovima NP-a. Mentor.. sedmi Mentor priprema raspored samostalnog realizovanja nastave od strane NP-a     Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje                         e sa odr anih sastana a. Mentor prati najmanje jedan èas nedjeljno oji realizuje NP i organizuje sastana sa njim na ojem vodi razgovor o njegovom profesionalnom napredovanju.nastavu u drugim odjeljenjima (jedan dan nedjeljno). NP prila e pripreme za realizovane èasove. dire torom ili pomoænicima dire tora. literaturu. Mentor poma e nastavni u poèetni u u izradi plana istra ivanja odnosno stru ture buduæeg struènog rada.. Mentor i NP prila u do umentaciju o temi za struèni rad. organizuje sastan e sa pedagogom i psihologom ole.   . Mentor i NP potvrðuju izbor teme ( planiraju istra ivanje. prave plan rada..) .. u oli o je potrebno.

Mentor organizuje raznovrstan program praæenja i realizacije èasova i drugih NP prila e do umetaciju o izradi struènog rada.               . Mentor prila e svoje mi ljenje o odr anim èasovima NP-a i bilje e sa odr anih sastana a.poèev i od prvog radnog dana u sedmom mjesecu praæenja njegovog rada. NP samostalno izvodi nastavu tri dana nedjeljno u mentorovom odjeljenju i jedan dan nedjeljno u drugim odjeljenjima (80% od u upnog vremena). Mentor organizuje sastan e sa NP na ojima vodi razgovor o napredovanju u izradi struènog rada i pru a mu odgovarajuæu podr u.

-                             . dopuns a nastava. izrada 20% sadr aja nastavnog programa iz stru e. se cije. ombinovana odjeljenja). dodatna nastava. seos e. saradnja sa roditeljima.a tivnosti: slobodne a tivnosti u oli. Mentor organizuje nedjeljne sastan e sa NP-om na ojima razgovaraju o posmatranim èasovima. osmi Mentor organizuje raznovrstan program praæenja i realizacije èasova i drugih a tivnosti: drugaèiji tipovi ola (grads e. rad pedagoga i psihologa u oli. izrada godi njeg i mjeseènog/nedjeljnog plana rada.

Mentor organizuje sastan e na ojima vodi razgovor o napredovanju u izradi struènog rada i pru a podr u NP-u. NP samostalno realizuje nastavu u s ladu sa rasporedom. AU/N.inovativni obrazovni programi ( Kora po ora . In luzivno obrazovanje. Mentor prila e svoje mi ljenje o realizovaim èasovima. Mentor prati realizaciju u s ladu sa sopstvenom procjenom ili is azanom potrebom NP-a. Mentor i NP prila u do umentaciju o izradi struènog rada... Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a. deveti Mentor organizuje raznovrstan program praæenja i realizacije èasova i drugih a tivnosti. organizuje sastan e na ojima razgovaraju o realizovani m èasovima ( analiziraju èas). Mentor prati realizaciju u                               .) . NP samostalno realizuje nastavu u s ladu sa rasporedom.

s ladu sa sopstvenom procjenom ili is azanom Mentor i NP objedinjavaju do umentaciju o izradi struènog rada. Mentor prila e Izvje taj o to u i rezultatima pripravniè og sta a ( mi ljenje o realizovanim èasovima i o napredovanju NPMentor poma e u dovr avanju struènog rada i daje svoju ocjenu.           .

Struèni rad se mo e dostaviti struènom èasopisu ili objaviti na nivou ole. Mentor i NP izdvajaju relevantna do umenta o izradi struènog rada oja æe ostati u profesionalom portfoliju. godine dao pozitivno mi ljenje o Programu rada   potrebom NP-a. NAPOMENA: Savjet za op te obrazovanje je Odlu om br.Prijavljuje se polaganje struènog ispita. organizuje sastan e na ojima razgovaraju o realizovanim èasovima.2006. od 02. 01-229/1. deseti Mentor upuæuje NP-a u voðenje ols e administracije na raju ols e godine.                                     .11. Mentor i NP ompletiraju portfolio a o bi se mogao dati na uvid omisiji za polaganje struènog ispita. Mentor prila e onaèno mi ljenje o profesionalnim postignuæima NP to om pripravniè og sta a. Mentor i NP prila u do umentaciju o polo enom struènom ispitu.

mentora sa nastavni om pripravni om.     .

prisustvuje roditeljs om sastan u i upoznaje se sa pedago om do umentacijom oju vodi nastavni mentor. u ljuèuje se u rad dopuns e i dodatne nastave ao i slobodnih a tivnosti. ulogom i obavezama uprave. nastavnog i tehniè og osoblja. Primjer dijela plana rada mentora sa nastavni om pripravni om Primjer 1: I mjesec: Mentor upoznaje NP-a sa organizacijom rada u oli.                                               . u ljuèuje se u sve a tivnosti ao i u prethodnom mjesecu. Uèestvuje u izradi godi njeg i mjeseènog plana rada. III mjesec: U treæem mjesecu NP poèinje sa samostalnim izvoðenjem nastave u odjeljenjima mentora po planu i programu oji je napravljen za taj mjesec. NP prati izvoðenje nastave u odjeljenjima mentora. njenim specifiènostima. Sva e nedjelje organizuju se individualni sastanci na ojima mentor i NP razgovaraju o èasovima i na ojima NP daje ne a svoja zapa anja. II mjesec: NP prati nastavu. Ta oðe.PRILOG 7.         Na raju mjeseca pi e jedan zapisni oji obuhvata sve a tivnosti i saradnju mentora i NP.

a sa mentorom razgovara i iznosi svoja razmi ljanja o moguæim temama vezanim za struèni rad. i u zavisnosti od afiniteta NPa. odluèiti za jednu temu. pa æe se u dogovoru sa mentorom. V mjesec: NP poèinje sa pripremama na izradi struènog rada uz potrebne onsultacije sa mentorom. u dogovoru sa mentorom pravi plan hospitacija     Mentor i NP odr avaju nedjeljne sastan e. IV mjesec: NP veæ prila e ne oli o tema za svoj struèni rad. NP æe se a tivno u ljuèiti u a tivnosti o o za ljuèivanja ocjena.                     oji bi               . a prave jedan zapisni trebalo da sadr i sve a tivnosti NPa i njegova razmi ljanja o posmatranim i odr anim èasovima. NP prila e svoje pripreme za odr ane èasove.pravi se i plan hospitacija od drugih nastavni a iste stru e. Sve ostale a tivnosti trebalo bi uraditi ao u prethodnom mjesecu. S obzirom na to da je raj polugodi ta. Ta oðe.

u mlaðim ili starijim razredima. Sastanci i zapisnici vode                         . Sa mentorom omentari e svoje èasove. hospituje èasovima od nastavni a iste stru e. S obzirom na to da je raj III tromjeseèja. U odjeljenjima mentora realizuje nastavne ciljeve po veæ uraðenom planu. Uèestvuje u svim veæ spomenutim a tivnostima. zajedno sa mentorom za ljuèuje ocjene. daju svoja viðenja i razmi ljanja o uraðenom i eventualnim ore cijama u buduæem radu.èasovima od drugih nastavni a oji su vezani za temu struènog rada.

. Sastanci: .pedago o-psiholo a slu ba. Pedago a do umentacija: godi nji i mjeseèni planovi rada.a tiv. .Primjer 2: mjesec I I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja upoznati NP-a sa organizacijom rada u oli. nastavnog i tehniè og osoblja. pripreme za nastavu. Nedjeljni sastana : Prva nedjelja u oli . ulogom i obavezama uprave. NP prisustvuje svim èasovima                       . njenim specifiènostima.uprava (dire tor i pomoænici dire tora).utisci i zapa anja.

    Pedago a do umentacija:                 Pedago a do umentacija:             . . NP prisustvuje svim èasovima mentora i prati izvoðenje nastave u odjeljenjima mentora.formiranje profesionalnog portfolija. Nedjeljni sastana : .nastavniè o vijeæe. -pedago o-psiholo a slu ba (program rada. .odjeljenjs a njiga.mentora i prati izvoðenje nastave u odjeljenjima mentora. namjena). i osnovnim ciljem sastan a).analiza posmatranih èasova. Sastanci: . poslovi i zadaci pedagoga). -odjeljenjs o vijeæe (fun cija. Sastanci: roditeljs i sastana (upoznati poèetni a sa dnevnim redom.

napisati zapisni             oji obuhvata sve a tivnosti.       .pedago o-psiholo a slu ba (program rada.           . njige a tiva. Nedjeljni sastana : .analiza posmatranih èasova. NP prati izvoðenje nastave u odjeljenjima mentora. Nedjeljni sastana : . Sastanci: Pedago a do umentacija: . poslovi i zadaci psihologa). .zapisnici sa sastana a.. .razgovor o posebnim interesovanjima NPa..   .analiza i odabir poèetnih do umenata za profesionalni portfolio.analiza posmatranih èasova.odjeljenjs a njiga..

ponavljanje.. utvrðivanje. Sastanci: . -pripreme za nastavu.) ojima prisustvuje NP.zapa anja o èasovima (profesionalni portfolio) ..a tiv prirodne grupe predmeta (pro ireni a tivi).analiza realizacije i plan za naredni period.godi nji i mjeseèni planovi rada .mjesec II I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja .analiza posmatranih èasova (poseban osvrt na metode i obli e rada) .organizacija razlièitih tipova èasova (obrada. . Pedago a do umentacija: . Nedjeljni sastana : .               .

ponavljanje.organizacija razlièitih tipova èasova (obrada. utvrðivanje.                   Sastanci: .a tiv dru tvene grupe predmeta (pro ireni a tivi).zapa anja o èasovima (profesionalni portfolio) .. ponavljanje.organizacija razlièitih tipova èasova (obrada. .. utvrðivanje.) ojima prisustvuje NP.analiza posmatranih èasova (poseban osvrt na metode i obli e rada) . . Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.izvje taj o uspjehu uèeni a.... Nedjeljni sastana : .) ojima prisustvuje NP. . .

Sastanci: - uprava (dire tor i pomoænici dire tora).

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu, - izvje taj o uspjehu uèeni a. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih èasova (poseban osvrt na ori æenje nastavnih sredstava),

- zapa anja o èasovima (profesionalni portfolio) . - organizacija razlièitih tipova èasova (obrada, utvrðivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP.

Sastanci: bibliote ar u oli.

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih èasova (poseban osvrt na ori æenje nastavnih sredstava),

- zapa anja o èasovima (profesionalni portfolio) , NP prila e spisa moguæih tema za struèni rad, - mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) .

 

 

 

 

 

mjesec III I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

- izrada mjeseènog plana hospitovanja NP-a èasovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e (25% od u upnog vremena); NP hospituje èasovima i realizuje jedan èas dnevno u odjeljenju. Sastanci: - a tiv (ocjenjivanje) - uèe æe u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseèni planovi rada - analiza realizacije i plan za naredni period, - izrada pripreme za realizaciju èasa (zajedno sa mentorom). Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih èasova, -

 

 

 

 

 

   

 

 

ole.;

 

. Sastanci: .izrada plana hospitovanja NP-a èasovima vezanim za temu struènog rada to om pripravniè og sta a.razgovor                 . .priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) . Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.analiza posmatranih èasova.NP hospituje èasovima i realizuje jedan èas dnevno u odjeljenju.analiza odr anih èasova .roditeljs i sastana (radionice na odabranu temu). . analiza odr anih èasova (samorefle sija). Nedjeljni sastana : .

. . Sastanci: . .priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio). Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.NP hospituje èasovima i realizuje jedan èas dnevno u odjeljenju.analiza odr anih èasova (samorefle sija).NP hospituje èasovima i realizuje jedan èas dnevno u odjeljenju. Nedjeljni sastana : .pedago o-psiholo a slu ba (ocjenjivanje uèeni a). Sastanci:               .o temi za struèni rad .analiza posmatranih èasova.

.priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) . analiza odr anih èasova (samorefle sija).analiza posmatranih èasova. .izbor teme za struèni rad. . -samoprocjena. -lièni plan profesionalnog razvoja.oordnator i tim za profesionalni razvoj cilj i znaèaj profesionalnog razvoja nastavni a..prilo iti mi ljenje o         Pedago a do umentacija:       . Nedjeljni sastana : . -pripreme za nastavu. plan profesionalnog razvoja na nivou ole.

(samorefle sija). . mjesec IV I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja . ( analiza tema sa prilo enog spis a). .izrada mjeseènog plana hospitovanja nastavni a poèetni a na èasovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e. NP planira i realizuje nastavu to om èitavog dana jednom                     . napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) .priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) .razgovor o temi za struèni rad.

. Sastanci: . Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.nedjeljno. dire tora u s ladu sa temom rada.uèe æe u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: .a tiv (slobodne a tivnosti uèeni a). Nedjeljni sastana : ole.     . realizuje planom).praæenje nastavni a hospituje èasovima i nastavu u s ladu s a tivnosti poèetni a (NP                                 ole. -pripreme za nastavu. dire torom ili pomoænicima .godi nji i mjeseèni planovi rada . ostalim danima realizuje jedan èas.planovi realizacije slobodnih a tivnosti..organizacija sastana a sa pedagogom i psihologom       . . Sastanci: .priprema onaèanog plan hospitovanja èasovima vezanim za temu.analiza realizacije i plan za naredni period..

.praæenje a tivnosti nastavni a poèetni a (NP hospituje èasovima i realizuje nastavu u s ladu s planom). . Nedjeljni sastana : .Nedjeljni sastana : .praæenje a tivnosti nastavni a poèetni a (NP hospituje èasovima i realizuje nastavu u s ladu s planom).analiza posmatranih èasova.analiza posmatranih èasova. NP prila e svoje opservacije praæenih èasova (profesionalni portfolio) .logoped u oli.vezani za izradu struènog rada. Sastanci: . Pedago a do umentacija: . Sastanci: -vezani za izradu struènog                           .pripreme za nastavu. analiza odr anih èasova .

.rada. Nedjeljni sastana : . NP prila e svoje opservacije praæenih èasova (profesionalni portfolio) .analiza posmatranih èasova. .pripreme za nastavu.analiza odr anih èasova       Pedago a do umentacija: .

.mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio)               . .NP prila e svoje opservacije praæenih èasova (profesionalni portfolio) .priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) . prilozi i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) . ..analiza posmatranih èasova. analiza odr anih èasova (samorefle sija). . analiza odr anih èasova (samorefle sija). NP prila e svoje opservacije praæenih èasova (profesionalni portfolio) .onaèan izbor teme za struèni rad.

. (samorefle sija).mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) . literatura. literatura.planiranje a tivnosti za izradu struènog rada (sastanci. .. . . (samorefle sija). -planiranje a tivnosti za izradu struènog rada (sastanci.priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) . . . .). .)..mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) .priprema za odr ani èas i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) .                 .

godi nji i mjeseèni planovi rada .analiza realizacije i plan za detaljna analiza predmetnog programa (stru a nastavni a poèetni a) i plana za naredni period.mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) .       . Sastanci: .. mjesec V I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja .uèe æe u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: . analiza realizacije plana i ore cije                     ole.upuæivanje NPa u voðenje ols e administracije.

plan izvoðenja dopuns e Sastanci: .analiza uspjeha uèeni a i utvrðivanje potreba za realizacijom dopuns e i dodatne nastave. .nastavniè o vijeæe.a tiv.analiza realizacije i plan za naredni                                       . .vezani za izradu struènog rada. Sastanci: .vezani za izradu struènog rada. Pedago a do umentacija: .u oli o je potrebno.a tiv.odjeljenjs a njiga .godi nji i mjeseèni planovi rada . Sastanci: .drugo polugodi te). .a tiv (izleti i e s urzije u narednom periodu . Pedago a do umentacija: . Pedago a do umentacija: .

. dodati novu. Nedjeljni sastana : pregledati i srediti postojeæu do umentaciju u profesionalnom portfoliju i..onsultacije o struènom radu.onsultacije o struènom radu. .                         . Nedjeljni sastana : .svjedoèanstva. period. . Nedjeljni sastana : . ðaè e nji ice. i dodatne nastave.onsultacije o struènom radu.onsultacije o struènom radu.) . Nedjeljni sastana : . (za ljuèivanje ocjena.naredni period. po potrebi.

.

. Miller. E. (2002): A professional portfolio fo r educational inspectors advisers and consultants. 3-17.2. & Coc ing. New Yor : Simon & Schuster Macmillan 6. 11. Malderez. B. University of Cambridg                                       . Carmin. (1988): Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodological.. ( 2003): Mentoring matters: A pract ical guide to learning-focused relationships. Illinoi s: NCREL 13. (1989): First-year teacher:A case study. (2000): Continuing professional development: a practical guide for teachers and schools. Carolina (1998): Mentor Courses. Craft. D. Washington DC: National research Council 2. Gordon. San Francisco : Jossey-Bass 10. & Kennedy. T. School effectiveness and school improvement. Williams. A resource boo for trainer-trainers. J.. v 11. A.. 16. P & Southworth. Covert. with Humbard. school effectiveness and school improvement.. Calderhead. Bransford. Lipton. D.(1999): Mentor: Guding the journey of adult learners. Bruce Joyce & Beverli Showers (2002): Postignuæa uèeni a roz usavr avanje nastavni a u: Kreiranje obu e i vr njaè e edu acije: Na e potrebe za uèenjem 3. (1989): The developing school.LITERATURA 1. B. Myers.).The Alberta Journal of Educational Administration. J. (1995): Reflection in teacher education: Towards defin ition and implementation 14. Zagreb 4. L. London and New Yor : Routledge/Falmer 8. (2001): Classroom instruction t hat wor s: Research-based strategies for increasing student achievement Alexandria. A. VA: Association for Supervision and Curriculum Development 19. Educa. & Polloc . L. J.C. Bruner. In D. 709-725). 9. (1991):Some perceived professional nee ds of beginning teachers in Newfoundland. Holly. Berliner & Calfe e. G. (Eds) (1999): How people learn:Brain. Handboo of Educational Psyschology (pp. Journal of staff development. 6 (1).R. (1995): School culture. Facult y of Education. New Yor :Teachers Colle ge Press 5.. MiraVia LLC. N. Beograd. and Richardson. Kreativni centar. mind. C.. (Eds. Marzano. Falmer.. Hargreaves. A. Cambridge 18.J. Brown. University press. Hassel. E. London. International Journal of Mentoring 2. Bullough. Hatton. & Smith D.. Joellen (1990): The benefits of an induction program for experien ced teachers. K. (2000): Kultura obrazovanja. L. Sherman CT 17. Lisse Netherlands.J. C. R. n 4. Killon P. 12. Angi & Bodocz y. 15. Wellman. R. (1998): Ka o biti uspe an nastavni . 27 (1). (1999): Professional development: learning from the best. Leadership for Learning. (1996):Teachers: Beliefs and nowledge. 7. experience and school. W. J. Daloz. R. Pic ering.

22. journal of Teacher Education. J. 64/02. L. Sl. London. (1986): Iduction approach to new teachers: A functional approach. Pitm an Publishing 21. Op ti za on o obrazovanju i vaspitanju. S. Na a ola. Mullins.20.list RCG. 2008. (1996): Management and Organizational Behaviour. 26-29. Podgorica. 37 (1).         . 31/05 i 49/07. 23. Odell. Zavod za olstvo. Standardi za nastavniè a zvanja.

.. (1999): .. Slu beni list RCG. D. Zavod za olstvo. Trnavac. (2001): Jaèanje obrazovanja nastavni a: nove strategije i dobra pra sa. od 02...Review of Educational Research... Beograd 36. Subotiæ.. br. i dr. 27... Veenman. New Yor : Routledge 26. VanBal om. Program rada mentora sa nastavni om pripravni om....... Kanads a agencija za meðunarodni razvoj. Popoviæ. (2000): Teching Portfolios: Presenting Your Proffesional Best. 28... . N.. 143-178                                                                 . Poster..... C.. D.. (2008): Intera tivna obu a. D. (1990): The fifth discipline: The art and practice of the learning organization.. Pravilni o polaganju struènog ispita nastavni a.. Boston: Mc Graw Hill 31.. Stoll.. Lj. (2006): Struèno usavr avanje is ustva edu atora za edu atore (zborni radova o profesionalnom razvoju).. New Yor 32.... Grafiè i atelje Dereta.. 68/03... Zagreb 33.. . priruèn i za ole.. Fin . 30. .. Beograd 35..... Pravilni o pripravniè om sta u nastavni a. Uèiteljs i fa ultet.... Savjet za op te obrazovanje.. ...... Rieman....11.. Subotiæ.. Educa. Slu beni list RCG. Podgorica 25. E. L. . P. (2008): Profesionalni razvoj na nivou ole. Odlu a br. V. .24. L. P. 54(2).. (1996): Pedagog u oli. Lj. (2000): Mijenjajmo na e ole. br. i dr. Villegas-Reimers. Podgorica 34. (1992): Teacher Appraisal: A Guide to Training.(1984): Perceived problems of beginning teachers. Dimitrijeviæ. program za tren ere.... . 01-229/1... Senge... Harvard 37... Zavod za olstvo.. 29. . Doubledaz... Mijatoviæ. & Poster. .. D..2006. . S. 67/03.. Zavod za olstvo. S..

.

ao i u brojnim on retnim primjerima i savjetima a o na najbolji moguæi naèin realizov ati zadata povjeren mentoru.                                                                                                                                             . omple san struèni pregled svih etapa uvoðenja i nedire ti vnog usmjeravanja nastavni a u procesu profesionalnog razvoja i napredovanja. Ade vatna primjena mentors ih strategija i principa iznesenih u ovoj publi aciji sigurno æe podstaæi prevazila enje jaza izmeðu teorije i pra se i pru iti nezamjenljivu vr ijednost is ustva.. od definisanja samog pojma mentorstva.. A tu punu odgovornost nastavni poèetni mo e ispuniti samo uz znaèajnu. ciljanu i struènu podr u mentora. ao i u zemljama regiona. Uvjereni smo da æe ova struèna publi acija u zn aèajnoj mjeri trasirati put rada mentora i. autors og tima Zavoda za olstvo. putem o tvaranja prili a za promi ljanje. Kvalitet publi acije nalazimo i u mno tvu savremenih i fun cionalnih znanja oje nudi. Dodatnu vrijednost ove publi acije vidimo i u èinjenici da su u pedago oj literaturi u Crnoj Gori. ospervaciju nastavnog èasa i r eiranje profesionalnog portfolia nastavni a. dr Sa a Miliæ. to je posebno va no.. pa sve do on retnih elemenata mentors og odnosa oji podrazumijevaju interpersonalnu omuni aciju. Dr Tatjana Novoviæ.Priruèni o ljuènim aspe tima mentors og rada. pomoæi u osposobljavanju nastavni a poèetni a za valitetnu realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa na razlièitim nivoima obrazo vnog sistema. Koli i je znaèaj valitetnog mentors og rada govori i èinjenica da je obra zovanje jedan od rijet ih poslova u ojem se od samog poèet a oèe uje puna odgovornost za obavljen i posao.. Filozofs i fa ultet. pre o uloga mentora i specifiènosti mentors og ci lusa.IZVODI IZ RECENZIJE Doc. rijet i naslovi oji se bave problemati om mentorstva.Analizirajuæi te st ovog priruèni a stièe se dojam da je is usni autors i tim po ri o zaista sve bitne elemente mentors og rada. Ni iæ . istra ivanje i reiranje vlastite pra se. predstavlja sveobuhvatan. Filozofs i fa ultet. Ni iæ .

nudeæi on retne metods e s trategije u cilju obezbjeðivanja podr e nastavnicima poèetnicima na putu njihovoga profesionalnog napredovanja. valiteta omuni acije izmeðu nastavni                                                                           . prednosti i izazove. mentor pru a upravo onu vrstu podr e oja je nastavni u u tom trenut u potrebna. saradni a i voditelja u svome radu. predstavlja fun cionalno obli ovan. struèno i metodolo i cjelishodno stru turiran t e st orisnih uputstava za rad buduæih mentora i nastavni a te dalje unapreðivanje cjelo upne vasp itnoobrazovne pra se i ompetentnu primjenu proje tovanih reforms ih ciljeva. p rofesori) vi e saraðuju sa svojim olegama i vi e su u ljuèeni u meðusobnu razmjenu ideja.Mentors i proces je ompatibilan sa cjelo upnim holistiè im obrazovnim pristupom usmjerenim na dijete. autors og tima Zavoda za olstvo. uèitelji. vlastitim preispitivanjem i usavr avanjem uz odgovarajuæu struènu podr u. Autors i tim detaljno razmatra omple snost i vi edimenzionalnost mentors ih uloga (savjetovanje. A tivnosti za unapreðenje uspje nosti mentors og procesa predstavljaju s up razlièitih Konaèno. Nastavnici (vaspitaèi. U osnovi profesionalnog razvoja je unutra nja potreba za uèenj em. Zauzimanjem uloga savjetni a.                     postupa a proje tovanih s ciljem osna ivanja a poèetni a i mentora. voðenje). saraðivanje. Na taj naèin se meðu svim zaposlenicima stvara o ru enje za permanentno uèenje. predlo eni Priruèni o mentorstvu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful